12.07.2015 Views

Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Trg senjskih uskoka 1-2, ZagrebPovećanje kapaciteta uzgajališta bijeleribe u uvali Veli Bok <strong>na</strong> CresuStudija o utjecaju <strong>na</strong> okoliš – netehnički sažetakZagreb, 2012


Nositelji <strong>za</strong>hvata:Zahvat:Vrsta dokumentacije:Voditelj izrade:Oikon d.o.o.Gekom d.o.o.Vanjski suradnikDirektor Društva:Ribarstvo F d.o.o.Povećanje kapaciteta uzgajališta bijele ribe u uvali Veli Bok <strong>na</strong> CresuStudija o utjecaju <strong>na</strong> okolišDr.sc. Tomi Harami<strong>na</strong>Dr. sc. Tomi Harami<strong>na</strong>Fanica Kljaković Gašpić, mag.oecol. et prot. <strong>na</strong>t.Branka Antunović, mag.ing.arh.Daniela Klaić Jančijev, mag.oecol. et prot.<strong>na</strong>t.Zoran Grgurić, mag.ing.silv.Melita Burić, mag.phys. et geophysdr.sc. Lav BavčevićŽeljko Koren, mag.ing.aedif.


SadržajRegistracija poduzećaOvlaštenje poduzeća Oikon <strong>za</strong> obavljanje poslova iz područja <strong>za</strong>štite okolišaRegistracija poduzeća .............................................................................................................................. 31. Uvod ................................................................................................................................................ 42. Opis <strong>za</strong>hvata.................................................................................................................................... 53. Opis lokacije <strong>za</strong>hvata ...................................................................................................................... 64. Opis <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš ..................................................................................................... 104.1. Utjecaji tijekom postavljanja kave<strong>za</strong> .................................................................................... 104.2. Utjecaji tijekom rada uzgajališta .......................................................................................... 105. Prijedlog mjera <strong>za</strong>štite okoliša ...................................................................................................... 136. Prijedlog programa praćenja stanja okoliša ................................................................................. 157. Izvori podataka ............................................................................................................................. 168. Popis propisa ................................................................................................................................ 20


1. UvodU uvali Veli Bok <strong>na</strong> otoku Cresu tvrtka Ribarstvo F d.o.o. ishodila je povlasticu <strong>za</strong> uzgoj 545 t/a bijeleribe, a trenutno se uzgaja oko 300 t/a. Uvala se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> <strong>za</strong>padnoj obali otoka Cresa, desetakkilometara sjevero<strong>za</strong>padno od mjesta Cresa (Slika 1.). Uzgajalište se <strong>na</strong>jvećim dijelom <strong>na</strong>lazi izvan<strong>za</strong>štićenog obalnog područja (ZOP), a samo su tri kave<strong>za</strong> u <strong>na</strong>jjužnijoj bateriji unutar ZOP-a. TvrtkaOikon izradila je 2008. godine studiju o utjecaju <strong>na</strong> okoliš <strong>za</strong> povećanje kapaciteta predmetnoguzgajališta s 50 t/a <strong>na</strong> 545 t/a te je proveden postupak procjene <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> okoliš i ishođenoRješenje o prihvatljivosti ovog <strong>za</strong>hvata <strong>za</strong> okoliš. Poslovni plan tvrtke Ribarstvo F d.o.o. je daljnjepovećanje proizvodnje <strong>na</strong> lokaciji, a unutar područja koje je prostorno-planskom dokumentacijompredviđeno <strong>za</strong> marikulturu.U okviru izrade ove studije a<strong>na</strong>lizirano je više tehnoloških varijanti uzgoja kojima bi se ostvarilamaksimal<strong>na</strong> proizvodnja <strong>na</strong> danom području, uz prihvatljiv utjecaj <strong>na</strong> okoliš. Ko<strong>na</strong>čno je odabra<strong>na</strong>varijanta kojom se proizvodi ukupno 990 t/a, pri čemu postojeće instalacije ostaju <strong>na</strong> dosadašnjimpoložajima.Slika 1. Postojeće stanje <strong>na</strong> području <strong>za</strong>hvata.


2. Opis <strong>za</strong>hvataPostojeći <strong>za</strong>hvat <strong>za</strong>uzima samo dio prostora koji je prostornim planom grada Cresa predviđen <strong>za</strong>djelatnost marikulture. U danim okolnostima rast gospodarske djelatnosti uzgoja bijele ribe moguć jesamo intenzivnijim korištenja ovog prostora. U traženju rješenja <strong>za</strong> gospodarski rast već <strong>za</strong>početedjelatnosti uzgoja, <strong>na</strong>pravlje<strong>na</strong> je procje<strong>na</strong> dodatnog korištenja planirane zone <strong>za</strong> uzgoj, kako bi sepostigao maksimalni kapacitet uz prihvatljivi utjecaj <strong>na</strong> okoliš.Promjer kave<strong>za</strong> koji je i<strong>za</strong>bran kao maksimalno pogodan <strong>za</strong> obavljanje uzgoja, a s obzirom <strong>na</strong>postojeću infrastrukturu, iznosio je 25 metara. Slijedom toga, a u traženju <strong>na</strong>jprihvatljivijeg rješenja,simulira<strong>na</strong> su dva tehnološka rješenja:– Postavljanje maksimalnog broja kave<strong>za</strong> Ø 25 m.– Postavljanje maksimalnog broja kave<strong>za</strong> Ø 22m – s obzirom da se takvi kavezi već koriste<strong>na</strong> postojećem <strong>za</strong>hvatu.Nakon detaljne a<strong>na</strong>lize uzgajanih vrsta i tehnoloških parametara uzgoja <strong>za</strong> odabrane vrsteustanovljeno je da je <strong>na</strong> danoj lokaciji sa stajališta opskrbe kave<strong>za</strong> kisikom uzgoj u kavezima promjera22 metra z<strong>na</strong>čajno manje rizičan u smislu vjerojatnosti <strong>za</strong> stres uzgajanih riba.Za razmatrane varijante, a<strong>na</strong>lizom tehnološkog procesa uzgoja odabranih vrsta te izračunom bilancematerijala i energije, procijenjene su emisije dušika, fosfora i ugljika u okoliš. Ovaj podatak korišten jekasnije <strong>za</strong> izračun dotoka tvari <strong>na</strong> morsko dno te procjenu koncentracije kisika pri dnu.


3. Opis lokacije <strong>za</strong>hvataProstorno planska dokumentacijaProstorni plan Primorsko-goranske županije određuje da se razgraničenje prostora prema <strong>na</strong>mjeni,uključujući marikulturu, te određivanje veličine, položaja i oblika prostora pojedine <strong>na</strong>mjene provodiprostornim planom uređenja općine i grada.Provedbene odredbe, koje se odnose <strong>na</strong> <strong>za</strong>hvat su sljedeće:Čla<strong>na</strong>k 30.“Razgraničenje mora provodi određivanjem <strong>na</strong>mjene <strong>za</strong>:…a) prometne djelatnosti,b) ribarenje,c) marikulturu,d) rekreaciju, ie) ostale djelatnosti.Uzgoj riba i školjaka (marikultura) može se odvijati u pogodnim područjima.”Čla<strong>na</strong>k 42.„Područja <strong>za</strong> uzgoj riba i školjaka (akvakultura) moraju imati <strong>za</strong>dovoljavajuće biofizičke karakteristike(izloženost otvorenom moru, dubi<strong>na</strong>, vjetar, valovi, pridne<strong>na</strong> topografija, struktura sedime<strong>na</strong>ta,mutnoća, kakvoća voda, itd.), z<strong>na</strong>nstvenom provjerom utvrđen mogući kapacitet i veličinu <strong>za</strong>hvata, tepotrebnu infrastrukturu (pristupni putovi, komunikacije, električ<strong>na</strong> energija, proizvodnja hrane <strong>za</strong>uzgoj, itd.).Djelatnost akvakulture može se odvijati u svim područjima, osim <strong>na</strong>:– kojima prevladava nepovolj<strong>na</strong> hidrodi<strong>na</strong>mika, ne<strong>za</strong>dovoljavajući higijenski uvjeti i eutrof<strong>na</strong>područja s rizicima cvatnje toksičnih fitoplankto<strong>na</strong>,– kojima je izraženo onečišćenje zbog blizine urbanih centara, lučkih i industrijskih djelatnosti,– područjima od veće gospodarske važnosti i intenzivne rekreacijske aktivnosti,– područjima posebne <strong>na</strong>mjene (npr. voj<strong>na</strong> područja),– osjetljivim dijelovima posebno <strong>za</strong>štićenih područja.– kojima je intenzivan pomorski promet,“


Čla<strong>na</strong>k 129.„Zaštita mora od onečišćenja s kop<strong>na</strong> provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama <strong>za</strong>sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kop<strong>na</strong>.U vrlo osjetljivim područjima gdje je more visoke kakvoće, <strong>na</strong>mijenjeno je ili se koristi <strong>za</strong> uzgojmarikulture, ograničiti ili <strong>za</strong>braniti aktivnosti i izgradnju građevi<strong>na</strong> uz obalu i <strong>na</strong> moru. Uzgojmarikulture u takvim područjima uskladiti s prijemnom moći mora <strong>na</strong> osnovi ciljanih istraživanja.Luke <strong>na</strong>utičkog turizma maksimalno ograničiti ili potpuno <strong>za</strong>braniti <strong>na</strong> kontaktnim dijelovima mora sovim vrlo osjetljivim područjima.“Odredbama <strong>za</strong> provođenje PPUG Cresa razgraničuje se <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> vodnih površi<strong>na</strong>, u koje spadaju imorske površine, pa se <strong>na</strong>vodi:Čla<strong>na</strong>k 14.“(5) Razgraničenje morskih površi<strong>na</strong> provodi se određivanjem <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> <strong>za</strong>:- …- područja <strong>za</strong> određivanje lokacija <strong>za</strong> uzgajališta (marikulturu)- …”Uvjeti uređenja područja <strong>za</strong> određivanje lokacija <strong>za</strong> marikulturu dani su u članku 105. gdje se <strong>na</strong>vodi:“(1) Ovim Prostornim planom predviđe<strong>na</strong> su područja <strong>za</strong> određivanje lokacija <strong>za</strong> marikulturu (H) i i tokod uvale Zaplot-Veli Bok površine cca 100,00 ha, te uz uvalu Porat površine 18,00 ha, aodređe<strong>na</strong> su kartografskim prikazom br. 3 "Uvjeti <strong>za</strong> korištenje, uređenje i <strong>za</strong>štitu prostora -područja posebnih ograničenja u korištenju", mj. 1:25.000.(2) Prije privođenja ko<strong>na</strong>čnoj <strong>na</strong>mjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti užu lokaciju s<strong>na</strong>jpovoljnijim uvjetima smještaja kave<strong>za</strong> i ostalih potrebnih uređaja <strong>za</strong> uzgoj ribe ili školjaka.(3) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša kako neposredno uz uzgajalištetako i <strong>na</strong> širem području.(4) Na područjima predviđenim u stavku (1) ovog članka nije moguć uzgoj plave ribe.”Zahvat je u grafičkom dijelu pla<strong>na</strong> određen u kartografskom prilogu “3A. Uvjeti <strong>za</strong> korištenje,uređenje i <strong>za</strong>štitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju”. Zahvat se <strong>na</strong>lazi unutar“područja <strong>za</strong> određivanje lokacija <strong>za</strong> uzgajalište i marikulturu”, te dijelom u obuhvatu PPPPOTramunta<strong>na</strong>. Zo<strong>na</strong> planiranog <strong>za</strong>hvata je izvan ZOP-a osim krajnjeg sjeveroistočnog ruba.


Odredbama <strong>za</strong> provođenje Prostornog pla<strong>na</strong> područja posebnih obilježja Tramunta<strong>na</strong> u članku 11.utvrđene su površine <strong>za</strong> izdvojene <strong>na</strong>mjene među kojima se <strong>na</strong>vodi i “- gospodarska <strong>na</strong>mje<strong>na</strong>: -površi<strong>na</strong> <strong>za</strong> uzgajalište (marikulturu)”U poglavlju “2. UVJETI KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKIHPODRUČJA, 2.2. Građevinska područja <strong>za</strong> izdvojene <strong>na</strong>mjene, 2.2.1. Gospodarska <strong>na</strong>mje<strong>na</strong>”, u članku18. se <strong>na</strong>vodi:“Ovim je Planom određe<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> <strong>za</strong> uzgajalište - marikulturu u uvali Zaplot (Veli Bok). Prijeprivođenja ko<strong>na</strong>čnoj <strong>na</strong>mjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti užu lokaciju s<strong>na</strong>jpovoljnijim uvjetima smještaja kave<strong>za</strong> i ostalih potrebnih uređaja <strong>za</strong> uzgoj riba i školjki.”A<strong>na</strong>lizom prostorno-planske dokumentacije koja se odnosi <strong>na</strong> planirani <strong>za</strong>hvat, utvrđeno je da je<strong>za</strong>hvat planiran i u skladu s odredbama relevantnih prostornih planova tj. sa Županijskim prostornimplanom PGŽ i PPU-om Grada Cresa. U postupku izrade Studije o utjecaju <strong>na</strong> okoliš od Primorskogoranskežupanije, Upravnog odjela <strong>za</strong> graditeljstvo i <strong>za</strong>štitu okoliša ishođeno je Uvjerenje ousklađenosti <strong>za</strong>hvata s prostorno-planskom dokumentacijom.Geomorfološke i geološke karakteristike morskog d<strong>na</strong> i kemijski sastav sedimentaOtok Cres pravca je pružanja gotovo sjever-jug, <strong>za</strong> razliku od većine jadranskih otoka i ka<strong>na</strong>la, koji suizduženi u di<strong>na</strong>rskom smjeru (NW-SE). Širi<strong>na</strong> otoka je u ovome dijelu <strong>na</strong>jmanja (svega oko 2 km), ali jeobala dosta strma i izdiže se preko 300 m. Podmorje uz obalu slijedi strminu <strong>na</strong>dmorskih padi<strong>na</strong> dodubine od oko 50 m <strong>na</strong> 500-tinjak m od obale. Od 50 m izobate morsko je dno vrlo <strong>za</strong>ravnjeno, sdubinom od 51 do 53 m i prekriveno recentnim do subrecentnim sedimentima.U okviru Studije <strong>na</strong>pravlje<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> granulometrijskog i mineralnog sastava sedimenta. Izgranulometrijske a<strong>na</strong>lize može se <strong>za</strong>ključiti da <strong>na</strong> morskome dnu prevladava loše sortirani vrlositnozr<strong>na</strong>ti sediment (slabo šljunkoviti mulj), te pretpostaviti da je strujanje u pridnenom slojurelativno slabo.U okviru istražnih radova provede<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> ukupnog organskog ugljika, ukupnog fosfora i ukupnogdušika u sedimentu te <strong>na</strong>pravlje<strong>na</strong> usporedba sa stanjem 2006. godine i literaturnim podacima. Izpodataka je vidljivo da su koncentarcije ukupnog dušika i ukupnog organskog ugljika povišene <strong>na</strong>postaji ispod kave<strong>za</strong>, što je poka<strong>za</strong>telj <strong>utjecaja</strong> uzgajališta, kako je i predviđeno prethodnom Studijomo utjecaju <strong>na</strong> okoliš iz 2008. godine.Biološka raznolikostNa širem području <strong>za</strong>hvata uočeno je sedam <strong>za</strong>jednica. Prema izvršenom <strong>uvid</strong>u i <strong>za</strong>bilježenombiocenološkom sastavu <strong>na</strong> širem području <strong>za</strong>hvata (uz obalu) uočene su uobičajene <strong>za</strong>jednice <strong>za</strong> ovajdio Jadra<strong>na</strong>. Pregledano šire područje po sastavu <strong>za</strong>jednica i <strong>za</strong>bilježenih vrsta ne pokazuju <strong>na</strong>z<strong>na</strong>ke<strong>utjecaja</strong> uzgajališta. Utjecaj uzgajališta uočen je ispod samih kaveznih konstrukcija te je <strong>na</strong> tompodručju razvije<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednica Uzgajališta riba - Cirkalitoral<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednica ispod marikulturalnih <strong>za</strong>hvata


koja nije uobičaje<strong>na</strong> <strong>za</strong> ovo područje nego se razvija isključivo ispod kaveznih konstrukcija podutjecajem povećanog dotoka organske tvari uvjetovanog radom uzgajališta te je uobičaje<strong>na</strong> i ispoddrugih uzgajališta <strong>na</strong> Jadranu, postavljenih iz<strong>na</strong>d područja cirkalitorala.Di<strong>na</strong>mika moraKorištenjem uređaja <strong>za</strong> mjerenje profila morskih struja i razine mora mjerene su struje <strong>na</strong> područjuuzgajališta u razdoblju od mjesec da<strong>na</strong>. U studiji je provede<strong>na</strong> statistička a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> izmjerenih struja tesu iz mjerenja izraču<strong>na</strong>ti <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji plimni konstituenti. Ove vrijednosti plimnih konstitue<strong>na</strong>takorišteni su u numeričkom modelu strujanja <strong>na</strong> lokaciji i <strong>za</strong> procjenu raspršenja čestica iz kave<strong>za</strong>.Pomorski prometJugoistočno od područja koncesija, <strong>na</strong> približnoj udaljenosti od 5,5 M, <strong>na</strong>lazi se luka Cres, dok sejužno od područja koncesije, <strong>na</strong> približnoj udaljenosti od 7,3 M, <strong>na</strong>lazi luka Valun. Istureni rt Per<strong>na</strong>t,koji se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> <strong>za</strong>padnoj strani Valunskog <strong>za</strong>ljeva, udaljen je od područja koncesije približno 4,6 M.Južno područje sheme odvojene plovidbe Vela vrata udaljeno je približno 5,5 M od područjakoncesije.Pomorski promet u neposrednoj blizini područja koncesije z<strong>na</strong>čajno se razlikuje po količini, vrsti iveličini plovila, te godišnjem dobu. U Studiji je razmatran: promet velikih trgovačkih brodova kojiuplovljavaju/isplovljavaju iz Riječkog <strong>za</strong>ljeva, promet putničkih i ro-ro putničkih brodova prema i izluke Cres, promet brodova koji uplovljavaju u luku Cres radi popravaka u brodogradilištu, prometdrvenih brodova <strong>za</strong> višednev<strong>na</strong> kruž<strong>na</strong> putovanja, promet plovila <strong>za</strong> razonodu koji se privezuju u luciCres ili u marini radi noćenja, promet manjih plovila lokalnog stanovništva i drugih koja se koriste <strong>za</strong>jednodnevne izlete, promet ribarskih brodova, promet manjih ribarskih brodica.


4. Opis <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš4.1. Utjecaji tijekom postavljanja kave<strong>za</strong>Materijali koji se koriste pri postavljanju uzgojnih instalacija biološki su inertni i ne mogu i<strong>za</strong>zvatinegativne promjene u svojem okruženju. Instalacije uzgajališta neće biti tretirane kemijskimantivegetativnim sredstvima.Uz korištenje montažnih armirano-betonskih eleme<strong>na</strong>ta <strong>za</strong> sidrenje neće doći do stvaranjadugotrajnije suspenzije sedimentnih čestica u morskoj vodi, koja bi mogla dovesti do smanjenjakoličine svjetlosti i promje<strong>na</strong> u sastavu <strong>za</strong>jednica u prostoru širem od samog mjesta sidrenja. Kodizvedbe je potrebno voditi raču<strong>na</strong> o mogućim incidentnim situacijama (izlijevanje ulja) pri korištenjuplovila tijekom postavljanja konstrukcija <strong>za</strong> sidrenje i kave<strong>za</strong>.Postavljanje sidara, odnosno blokova <strong>za</strong> sidrenje kave<strong>za</strong>, s aspekta pomorske plovidbe ne predstavljaopasnost, tj. ne ugrožava sigurnost plovidbe, kao ni sam čin spajanja kave<strong>za</strong> i sidara. Brodovi i/ilibrodice koji budu sudjelovali u spajanju sidara i kave<strong>za</strong> moraju biti oz<strong>na</strong>čeni <strong>za</strong> tu vrstu poslova –<strong>za</strong>stavom «A» (alfa) Među<strong>na</strong>rodnog sig<strong>na</strong>lnog kodeksa, a <strong>na</strong> morskoj površini moraju se postavitiplutače koje oz<strong>na</strong>čavaju ronitelja u moru.<strong>Ne</strong>ma z<strong>na</strong>čajnijeg <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> sigurnost plovidbe tijekom postavljanja kave<strong>za</strong>, jer se oni izrađuju iopremaju u nekoj od plitkih uvala izvan plovidbenih putova, te se tegle do lokacije. Brod - tegljač kojivuče kavez mora biti oz<strong>na</strong>čen sukladno članku 24. Pravilnika o izbjegavanju sudara <strong>na</strong> moru (NN17/96), o čemu skrbi <strong>za</strong>povjednik broda tegljača.4.2. Utjecaji tijekom rada uzgajalištaRaspršenje i taloženje tvari s uzgajališta <strong>na</strong> morsko dno, te koncentracija kisika pri dnuNajz<strong>na</strong>čajniji utjecaj uzgajališta <strong>na</strong> morski okoliš potječe od mikrobiološke razgradnje organske tvarikoja u čestičnom obliku tone kroz vodeni stupac i taloži se <strong>na</strong> morsko dno. Pri tome je <strong>na</strong>jveći utjecajod fecesa uzgajane ribe, dok je utjecaj od nepojedene hrane <strong>za</strong>nemariv.Raspršenje i dotok organske tvari <strong>na</strong> dno, te koncentracije kisika pri dnu, procijenjene su <strong>na</strong> osnovinumeričkog modela, i to <strong>za</strong> sve razmatrane varijante. Kao <strong>na</strong>jpovoljnija varijanta s obzirom <strong>na</strong> ovajutjecaj <strong>na</strong> okoliš poka<strong>za</strong>la se varijanta s kavezima promjera 22 m, raspoređanima u 5 baterija. Budućida je ova varijanta <strong>na</strong>jpovoljnija i s obzirom <strong>na</strong> opskrbu riba u kavezima kisikom, o<strong>na</strong> je odabra<strong>na</strong> kao<strong>na</strong>jpovoljnija. Dotok ugljika <strong>na</strong> morsko dno i koncentracija kisika (mgO 2 /l) pri dnu u tjednu <strong>na</strong>jveće emisije ugodini <strong>za</strong> odabranu varijantu prika<strong>za</strong><strong>na</strong> je <strong>na</strong> Slici 2.


Slika 2. Dotok ugljika <strong>na</strong> morsko dno (lijeva slika) i koncentracija kisika (mgO 2 /l) pri dnu (des<strong>na</strong> slika) u tjednu<strong>na</strong>jveće emisije u godini <strong>za</strong> odabranu varijantu.Utjecaj <strong>na</strong> životne <strong>za</strong>jedniceEmitirani feces je izvor organske tvari <strong>za</strong> bakterijske vrste koje žive u sedimentu, zbog čega ulokaliziranom području oko uzgajališta dolazi do pojačane razgradnje i potrošnje kisika. Poz<strong>na</strong>to je daispod samih kave<strong>za</strong> može doći do povremenih kratkotrajnih epizoda smanjenja količine kisika usedimentu ispod <strong>na</strong>slaga bakterije Beggiatoa, odnosno ispod povremenih <strong>na</strong>slaga fecesa.Na području ispod samih aktivnih kave<strong>za</strong> uoče<strong>na</strong> je prisutnost bakterije Beggiatoa sp. S obzirom <strong>na</strong> toda je pregled obavljen u periodu intenzivnog hranjenja, <strong>na</strong>laz bakterije je očekivan, a njezi<strong>na</strong> pojavakratkotraj<strong>na</strong>, te se ne smatra z<strong>na</strong>čajnim negativnim utjecajem uzgajališta.Potrebno je <strong>na</strong>glasiti da <strong>na</strong> području opterećenom unosom organske tvari dolazi do razvojapopulacija organi<strong>za</strong>ma kao npr. mnogočeti<strong>na</strong>ša (Capitella capitata) koji posjeduju određenutoleranciju <strong>na</strong> reducirajuće procese u sedimentu i smanjenje koncentracije kisika. Takvi organizmiujedno mogu sudjelovati u razgradnji povećane koncentracije organske tvari, a samim time ismanjenju akumulacije iste (Heilskov and Homer, 2001).S instalacija uzgajališta će (iz obraštaja <strong>na</strong> mrežnom tegu kave<strong>za</strong>, konopima i plutačama) <strong>na</strong> dnopadati brojne uginule dagnje, školjkaši iz porodice Pectenidae i drugi organizmi. Ovi organizmi ćesvojim prisustvom <strong>na</strong> dnu izmijeniti sastav bentosa pod uzgajalištem, a pojavit će se i organizmi kojise njima hrane. Isto tako, ljušture uginulih školjkaša predstavljat će podlogu <strong>na</strong> koju se mogu <strong>na</strong>seliti


ličinke sedentarnih organi<strong>za</strong>ma, a posljedica toga bit će dodat<strong>na</strong> izmje<strong>na</strong> bentosa ispod kave<strong>za</strong>.Utjecaj uzgajališta bit će vidljiv isključivo ispod kaveznih konstrukcija i u njihovoj neposrednoj blizini.Utjecaj <strong>na</strong> pomorski prometDrveni brodovi <strong>za</strong> višednev<strong>na</strong> kruž<strong>na</strong> putovanja kraći od 20 m ne moraju koristiti shemu odvojeneplovidbe, već mogu koristiti zonu priobalne plovidbe. U takvim slučajevima planirani <strong>za</strong>hvatpredstavljat će prepreku <strong>na</strong> plovnom putu, te će plovila morati <strong>za</strong>obilaziti područje <strong>za</strong>hvata.Plovila <strong>za</strong> razonodu koji se privezuju u luci Cres ili u marini radi noćenja mogu ploviti kao i prijespomenuti brodovi kraći od 20 m <strong>na</strong> manjim udaljenostima od obale. Zahvat predstavlja prepreku <strong>na</strong>uobičajenom plovnom putu ovih plovila, te će plovila morati <strong>za</strong>obilaziti područje <strong>za</strong>hvata. Manjaplovila lokalnog stanovništva i drugih koja se koriste <strong>za</strong> jednodnevne izlete plove <strong>na</strong>jčešće <strong>na</strong> malimudaljenostima od obale te će također morati izbjegavati prepreku <strong>na</strong> plovnom putu koju predstavlja<strong>za</strong>hvat. Brodovi plivaričari mogu ploviti područjem <strong>za</strong>hvata radi traženja ribe. U slučaju da je područjeulova sitne plave ribe upravo <strong>na</strong> ovom području, može se očekivati veći broj brodova koji plove ovimpodručjem, često mijenjajući smjer radi traženja ribe pomoću uređaja <strong>za</strong> traženje ribe. Stoga ćebrodovi plivaričari morati izbjegavati područje <strong>za</strong>hvata. Područje <strong>za</strong>hvata neće utjecati <strong>na</strong> uobičajenuplovidbu brodova koćara kada plove prema ribolovnom području, jer je lov pridnenim koćamadozvoljen <strong>na</strong> udaljenostima većim od 1 M (1852 m) od obale, a vanjski rub područja <strong>za</strong>hvata je <strong>na</strong>približno 850 m od obale.Utjecaj <strong>na</strong> ribolovPrema važećim propisima, brodovi koćari mogu koćariti pridnenim mrežama <strong>na</strong> udaljenostima većimod 1 M od obale. Kako se područje <strong>za</strong>hvata prostire do 850 m od obale, <strong>za</strong>ključuje se da se ova dvapodručja ne preklapaju, te <strong>za</strong>hvat ne predstavlja nikakvu smetnju ribarenju brodova koćara.Slično kao i <strong>za</strong> brodove plivaričare, ribolov brodica koje love pridnenim mrežama stajaćicama, vršamai alatom koji omogućuje lov s mjesta bit će onemogućen zbog kave<strong>za</strong> <strong>na</strong> površini, te sustava sidrenjau moru i <strong>na</strong> morskom dnu.


5. Prijedlog mjera <strong>za</strong>štite okolišaMjere <strong>za</strong>štite tijekom postavljanja kave<strong>za</strong>1. Radove <strong>na</strong> postavljanju kave<strong>za</strong> prijaviti <strong>na</strong>dležnoj lučkoj kapetaniji <strong>na</strong>jmanje tri da<strong>na</strong> ranije,kako bi se <strong>na</strong> vrijeme objavio radio-oglas radi upozoravanja ostalih sudionika u plovidbi <strong>na</strong>tome području. Područje radova oz<strong>na</strong>čiti sukladno <strong>za</strong>htjevu lučke kapetanije.2. Betonske sidrene blokove postavljati <strong>na</strong> dno polaganjem pomoću di<strong>za</strong>lice ili pomoćuuzgonskih „padobra<strong>na</strong>“. Eventualno premještanje blokova također se mora izvesti njihovimdi<strong>za</strong>njem od d<strong>na</strong>, a ne tegljenjem po dnu.Mjere <strong>za</strong>štite tijekom rada uzgajališta3. Provoditi redovitu i nutricionistički uravnoteženu hranidbu uz minimalnu upotrebumedikame<strong>na</strong>ta, tako da se postigne <strong>na</strong>jbolji odnos između prirasta riba i da je emisija tvari uokoliš minimal<strong>na</strong>.4. Provoditi dnevno praćenje stanja riba, te pravovremeno uklanjanje uginulih riba. Posebnupozornost obratiti stanju lubi<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon grmljavine i sijevanja noću, kada je moguć povećanimortalitet.5. Pregledavati sustav sidara i priveznih konopa te mijenjati istrošene i dotrajale dijeloveopreme, posebno opreme izložene pojačanom trošenju.6. Kaveze i područje koncesije oz<strong>na</strong>čiti odgovarajućim oz<strong>na</strong>kama, u skladu s važećim propisimai uvjetima koje propisuju <strong>na</strong>dležne lučke vlasti.7. Komu<strong>na</strong>lni otpad koji <strong>na</strong>staje radom uzgajališta zbrinuti putem komu<strong>na</strong>lnog poduzeća ilikoncesio<strong>na</strong>ra ovlaštenog <strong>za</strong> sakupljanje i odlaganje komu<strong>na</strong>lnog otpada.8. Ambalažni otpad sakupiti, ovisno o vrstama ambalaže, u spremnike te zbrinuti putem osobeovlaštene <strong>za</strong> skupljanje ambalažnog otpada odnosno osobe ovlaštene <strong>za</strong> skupljanjeneopasnog i komu<strong>na</strong>lnog otpada.9. Nusproizvode životinjskog porijekla zbrinuti putem koncesio<strong>na</strong>ra ovlaštenog <strong>za</strong> sakupljanje izbrinjavanje nusproizvoda životinjkog porijekla.10. Otpad<strong>na</strong> ulja posebno skladištiti i predati ovlaštenom sakupljaču.Mjere u slučaju izvanrednih situacija11. U slučaju masovnog ugibanja riba, uginule ribe odmah sakupiti, te utvrditi uzrok uginuća iribu ukloniti.12. U slučaju otkidanja kave<strong>za</strong>, odmah obavijestiti <strong>na</strong>dležnu lučku kapetaniju.13. Ukoliko dođe do izne<strong>na</strong>dnog smanjenja koncentracije otopljenoga kisika u morskoj vodi,neuobičajenog po<strong>na</strong>šanja riba ili dijagnosticiranja patoloških stanja, prekinuti hranjenje iodmah djelovati u smjeru otklanjanja uzroka.


Mjere <strong>za</strong>štite <strong>na</strong>kon prestanka rada uzgajališta14. Nakon prestanka rada uzgajališta nositelj <strong>za</strong>hvata mora ukloniti sve dijelove uzgojnihinstalacija (podmorske i <strong>na</strong>dmorske).


6. Prijedlog programa praćenja stanja okolišaTijekom rada uzgajališta predlaže se praćenje <strong>utjecaja</strong> uzgajališta bijele ribe "Veli Bok" <strong>na</strong> okoliš.Položaji postaja predviđenih <strong>za</strong> praćenje parametara u sedimentu prika<strong>za</strong>ni su <strong>na</strong> Slici 3.Slika 3. Pozicije mjernih postaja <strong>za</strong> praćenje stanja okoliša.Praćenje stanja okoliša obuhvaća poka<strong>za</strong>telje stanja u sedimentu – koncentracije organskog ugljika,ukupnog dušika i ukupnog fosfora, <strong>na</strong> postajama M1, M2 i R u površinskom sloju sedimenta dodubine 5 cm, te profil redoks potencijala u površinskom sloju sedimenta do dubine 10 cm (svakicentimetar). Mjerenje treba obavljati dva puta godišnje, i to u doba <strong>na</strong>jmanjeg <strong>utjecaja</strong> (krajtravnja/početak svibnja), te u doba <strong>na</strong>jvećeg <strong>utjecaja</strong> (kraj ruj<strong>na</strong>/početak listopada).


7. Izvori podatakaProstorno-planska dokumentacija1. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (“Službene novine Primorsko-goranske županije“br. 14/00, 12/05, 50/06, 8/09, 03/11)2. Prostorni plan uređenja Grada Cresa (“Službene novine Primorsko-goranske županije“ br. 3/02,23/06, 3/11)3. Prostorni plan područja posebnih obilježja Tramunta<strong>na</strong> (“Službene novine Primorsko-goranskežupanije“ br. 4/03)Literatura:1. Aure J., Stigebrandt A. 1990. Quantitative estimates of the eutrophication effects of fishfarming on fjords. Aquaculture 90. :135-156.2. Bajić, A., Peroš B., 2005. Meteorological basis for wind loads calculation in Croatia. Wind andstructures, Vol. 8, No. 6. 389-406. (CC)3. Bakran – Petricioli T. (2007). Morska staništa – priručnik <strong>za</strong> inventari<strong>za</strong>ciju i praćenje stanja.DZZP, Zagreb4. Bavčević L. (2009): Model duljinskog prirasta komarče (Sparus aurata) u funkciji procjenemasenog rasta, disertacija, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, pp.111.5. Beveridge M. 1996. Cage Aquaculture Second Edition. Fishery <strong>Ne</strong>ws Books Oxford. pp 346.6. BioMar- Grupa autora (Andrew J., Autin M., Calvo G., Capbell P., Holm J., Lovrinov M.,Zarkadas I., Advenier C., (2005.) Sea bass and Sea bream Feeding Technical Manual, BioMar<strong>Ne</strong>rsac, France, pp. 105.7. Boujard T., Gélineau A., Coves D., Corraze G., Dutto G., Gasset E., Kaushik S., 2004. Regulationof feed intake, growth, nutrient and energy utilisation in European sea bass (Dicentrarchuslabrax) fed high fat diets, Aquaculture 231, p 529-545.8. Brett.J.R. and Growes T. D. D. (1979.) Phisiological Energetics, Fish Phisiology, Edited by W.S.Hoar, D.J. Randall and J.R. Brett, Volume VIII, 280-344.9. Bruno D.W., Alderman D.J., Scholtfeldt H.-J., What should I do 1997. A Practical Guide for theMari<strong>na</strong> Fish Farmer, European Association of Fish Pathologists, pp. 42.10. Burd B. (2000.) Waste Discharge in Salmon Aquaculture Review VOL. 3, pp 82 EnvironmentalAssessment Office B.C. Ca<strong>na</strong>da.11. Bureau P.D., Cho C.Y. (2001.) A Flexible Approach for Estimating Waste Outputs from FishCulture Operations. http://www.uoguelph.ca/fishnutrition/waste_est.htm.12. Doneddu, M. & E. Trainito (2005). Conchiglie del Mediterraneo. Edizioni il Castello 256 str.


13. Faganeli J, Pezdic J, Ogorelec B, Misic M, Najdek M (1994). The origin of sedimentary organicmatter in the Adriatic. ContShelf Res 14: 365-38414. FAO Fisheries technical paper 306/1 Rev.2, (1998) Estimation of Growth parameters In:Introduction tom Tropical Fish Stok Assesment- Part 1: Manual, FAO of UN, Rome, Italy.15. FAO- GESAMP (1986.) Reports and Studies No. 30, ENVIRONMENTAL CAPACITY, An approachto Marine Pollution Prevention.16. FAO.(1983.) Nutrient Requirements of Warm water Fishes and Shellfish. Natio<strong>na</strong>l AcademyPress.Washington.pp102.17. FAO.(1992) Guidelines for the promotion of environmental ma<strong>na</strong>gement of coastalaquaculture development. Rome.pp122.18. FAO-GESAMP (2001.) Reports and Studies N.o. 68. PLANING AND MANAGEMENT FORSUSTAINABLE COASTAL AQUACULTURE DEVELOPEMENT19. Faragó T. i R.W. Katz, 1990: Extremes and design values in climatology, WMO/TD–No. 386WCAP–14, 46 str.20. Gacia et.al., 2002. Carbon and nutrient deposition in a Mediterranean seagrass (Posidoniaoceanica)21. Gamito S., (1998) Growth Models and their Use in Ecological Modeling: an Application to aFish Population, Ecol. modeling No. 113, 83-94.22. Gardeur J-N., Lemarie G., Coves D., Bojuard T. (2001.) Typology of individual growth in seabass, Aquat.Living.Resour 14, 223-23123. GESAMP (IMO/FAO/Unesco-IOC/WMO/WHO/IEA/UN/UNEP Joint Group of Experts on theScientific Aspects of Marine Environmental Protection), (1996.) Monitoring the ecologicaleffects of coastal aquaculture wastes.24. Gumbel, E.J., 1958: Statistics of Extremes, Columbia University Press, <strong>Ne</strong>w York.25. Halver J.E. (1989.) Fish Nutrition. Academic Press Inc. <strong>Ne</strong>w York pp 798.26. Heilskov A. C., Holmer M. (2001.) Effects of benthic fau<strong>na</strong> on organic matter minerali<strong>za</strong>tion infish-farm sediments: importance of size and abundance. ICES Jour<strong>na</strong>l of Marine Science:Jour<strong>na</strong>l du Conseil 2001 58(2): 427-434.27. Herak, M. (1986): A new concept of geotectonics of the Di<strong>na</strong>rides. Acta Geologica, 16/1, 1-42,Zagreb28. Her<strong>na</strong>ndez J.M., Gasca-Leyeva E., Leon C.J., Vegara J.M. (2003) A growth model for giltheadseabream (Sparus aurata), Ecological Modeling 165, 265-283.29. HHI (1997): Mala karta Biograd n/m (MK14), M 1:100.000, 2. izdanje. Hrvatski hidrografskiinstitut, Split.30. HYLAND J. et al. (2005). Organic carbon content of sediments as an indicator of stress in themarine benthos. Marine ecology, vol. 295, pp. 91-103.31. Janekovic, I., and M. Kuzmic (2005), Numerical simulation of the Adriatic Sea principal tidalconstituents, Ann. Geophys., 23, 3207– 3218.


32. Janekovic, I., Kuzmic, M., and Bobanovic, J. (2005) : The Adriatic Sea M2 and33. Jardas I., (1996.) Jadranska Ihtiofau<strong>na</strong>, Školska knjiga Zagreb, 324-32534. Jenkinson, A. F., 1955: The frequency distribution of the annual maximum (or minimum)values of meteorological elements. Quart. J. R. Met. Soc. 87, 158–171.35. K1 tides by 3D model and data assimilation, Est. Coast. Shelf Sci., 57, 873–885, 2003.36. Katavić I., Herstad T-J., Kryvi H., White P., Franičević V., Skakelja N., (2005.) Guidelines tomarine aquaculture planing, integration and monitoring in Croatia, Project“Coastal zonema<strong>na</strong>gement plan for Croatia“ Zagreb, 2005, pp78.37. Lupatsch I. Kissil G.W., (1998.) Predicting aquaculture waste from gilthead sea bream (Sparusaurata) culture using a nutritio<strong>na</strong>l approach, Aquat.Living.Resour 11(4), 265-26838. Lupatsch I. Kissil G.W., (2003.), Defining energy and protein rqirements of gilthead seabream(Sparus auraata) to optimize feeds and feeding regimes , The Israeli Jour<strong>na</strong>l of Aquaculture-Bamidgeh 55(4), 243-257.39. Lupatsch I., Kissil G.W., Sklad D., 2001. Optimi<strong>za</strong>tion of feeding regimes for European seabass Dicentrachus Labrax: a factorial approach,Aquaculture 202,289-30240. Lupatsch I., Kissil G.W., Sklad D., 2003. Comparison of energy and protein efficiencyamongthree fish species gilthead sea bream(Sparus aurata), European sea bass (Dicentrarchuslabrax) and white grouper (Epinephelus aeneus): energy expenditure for protein and lipiddeposition, Aquaculture 225,175-189.41. Magill et.al (2006). Settling velocity and faecal pellets of gilthead sea bream (Sparus aurataL.) and sea bass (Dicentrarchus labrax L.) and sensitivity a<strong>na</strong>lysis using measured data in adeposition model.42. Magill, S. H., Thetmeyer, H., and Cromey, C. J. (2006). Settling velocity of faecal pellets ofgilthead sea bream (Sparus aurata L.) and sea bass (Dicentrarchus labrax L.) and sensitivitya<strong>na</strong>lysis using measured data in a deposition model. Aquaculture, 251(2-4):295–305.43. Mamužić, P. & <strong>Ne</strong>dela-Devide, D. (1968): Osnov<strong>na</strong> geološka karta M 1:100.000, list BiogradL33-7. Institut <strong>za</strong> geološka istraživanja Zagreb (1963). Savezni geološki <strong>za</strong>vod, Beograd.44. Meadow. Limnol. Oceanogr., 47(1), 2002, 23–32.45. Oikon, 2008., SUO <strong>za</strong> uzgajalište lubi<strong>na</strong> i komarče u uvali Veli Bok <strong>na</strong> otoku Cresu46. Olivia Teles A. (2000.) Recent advances in European sea bass and gilthead sea breamnutrition, Aquaculture inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l 8, 477-492.47. Pagand P., Blancheton J.P. and Casellas C. (2000.) A model for predicting the quantities ofdissolved inorganic nitrogen released in effluents from a sea bass (Dicentrarchus labrax)recirculating water system, Aquaculture engeniering 22, 137-15348. Page F.H., Losier R., McCurdy P., Greenberg D., Chaffey J, Chang B. (2005)Disolved Qxyge<strong>na</strong>nd Salmon Cage Culture in the Southwestern <strong>Ne</strong>w Brunswic Portion of the Bay of Fundy,Environmental Effects of Marine Finnfish Aquaculture, Ed. B. Hargrave; The Handbook ofEnvironmental Chemistry, Vol. 5 Part M, 1-27.


49. Parsons T., Maita Y., Lalli C.M., (1984.), A Manual of Chemical and Biological Methods forSeawarer A<strong>na</strong>lysis, Pergamon Press Oxford.50. Person –Le Rujet J., Mahe K., Le Bayon K., Le Deliou (2004.) Effects of temperature on growthand metabolism in a Mediteranean populaton of European sea bass, Dicentrarchus labrax,Aquacuture 237, 267-280.51. Pillay T.V.R. (1996.) Aquaculture and the Environment. Fishing <strong>Ne</strong>ws Books Oxford. Pp 190.52. Randal D., Burggren W., French K., (1997.) Using energy: meeting environmental challengesin Eckert Animal Physiology Mechanisms and Adaptation, W.H. Freeman and Company, <strong>Ne</strong>wYork.pp 645-723.53. Riedl R. (1983). Fau<strong>na</strong> und Flora des Mittelmeeres. 3 ed. Paul Parey. Hamburg und Berlin 836str.54. Sowles J.W.,Churchill L., Silvert W. (1994.) The Effect of the Benthic Carbon Loading on theDegradation of Bottom Conditions Under Farm Sites. In Haragrave B.T. (Ed.) Modeling BenthicImpacts of Organic Enrichment From Marine Aquaculture. Ca<strong>na</strong>dian Technical Report ofFisheries and Aquatic Sciences No. 1949. :31-78.55. Trainito E. (2005). Atlante di flora s fau<strong>na</strong> del Mediterraneo. Edizioni il Castello 256 str.56. Turk T. (2007). Pod gladilo Meditera<strong>na</strong>. Modrijan <strong>za</strong>ložba d.o.o., Ljublja<strong>na</strong> 585 str.57. http://www.marbef.org/data/erms.php58. Silvert W. and Sowles J.W. 1996. Modelling Environmental Impacts of Marine FinfishAquaculture J. Appl. Ichthyology, vol. 12, p. 75-8159. Sowles J.W.,Churchill L., Silvert W. (1994.) The Effect of the Benthic Carbon Loading on theDegradation of Bottom Conditions Under Farm Sites. In Haragrave B.T. (Ed.) ModelingBenthic Impacts of Organic Enrichment From Marine Aquaculture. Ca<strong>na</strong>dian Technical Reportof Fisheries and Aquatic Sciences No. 1949. :31-78.60. Strain P.M. end Haragrave B.T. (2005.) Salmon Aquaculture, Nutrient Fluxes and EcosystemProcesses in Southwestwrn <strong>Ne</strong>w Brunswick, Environmental Effects of Marine FinnfishAquaculture, Ed. B. Hargrave; The Handbook of Environmental Chemistry, Vol. 5 Part M, 30-56.61. Stucchi D., Sutherland T-A., Levings C., Higgs D. (2005.) <strong>Ne</strong>ar-Feeld Depositio<strong>na</strong>l Model forSalmon Aquaculture Waste, Environmental Effects of Marine Finnfish Aquaculture, Ed. B.Hargrave; The Handbook of Environmental Chemistry, Vol. 5 Part M, 157-181.62. Tonja N. (1996.) Utjecaj intenzivnog kaveskog uzgoja riba <strong>na</strong> bentoske <strong>za</strong>jednice u <strong>za</strong>ljevuMala Lamja<strong>na</strong> (otok Ugljan). Diplomski rad. Split.63. Troen, I. i E. L. Petersen, 1989: European Wind Atlas, Commission of the EuropeanCommunity, 531 pp.64. Vassallo P., Doglioli M., Fabiani M., 2006. Aquaculture Impact Modelling in Eastern LigurianCoastal Watershttp://www.fisica.unige.it/~doglioli/Vassallo_et_al_posterOcSc06.pdf#search=%22Magill%20Thetmeyer%20Cromey%20Aquaculture%22


8. Popis propisa1. Zakon o <strong>za</strong>štiti okoliša (NN 110/07)2. Zakon o <strong>za</strong>štiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)3. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11)4. Zakon o morskom ribarstvu (NN 56/10, 55/11)5. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)6. Zakon o veteri<strong>na</strong>rstvu (NN 41/07, 155/08, 55/11)7. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima teo mjerama <strong>za</strong> očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09)8. Pravilnik o proglašenju divljih svojti <strong>za</strong>štićenim i strogo <strong>za</strong>štićenim (NN 99/09)9. Pravilnik o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu <strong>za</strong> prehranu ljudi (N.N. 87/09)10. Pravilnik o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra <strong>za</strong> uzgoj riba i drugih morskihorgani<strong>za</strong>ma (NN, 8/99, 56/02)11. Pravilnik o oz<strong>na</strong>kama i <strong>na</strong>činu oz<strong>na</strong>čavanja <strong>na</strong> plovnim putovima u unutarnjim morskimvodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (NN 050/07)12. Pravilnik o uvjetima i <strong>na</strong>činu održavanja reda u lukama i <strong>na</strong> ostalim dijelovima unutarnjihmorskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN 90/05, 10/08, 155/08)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!