Atlant bulletin br. 26 - Atlantska plovidba dd

ISSN 1332-4594 broj:26bulletinAtlant PROSINAC 2010.od m/b Banija1955.DODJELA STATUE I PJESME„DOBRO MORE “55godinado m/b AP Sveti Vlaho 2010.Razgovori: kap. Ante Jerković / kap. Vlaho Lonza / kap. Želimir Uskoković

Poštovani dioničari, dragi pomorci,djelatnici i svi prijatelji Atlantske plovidbe!Prosinac je za Atlantsku plovidbuposeban, svečarski mjesec. Počinjes blagdanom sv. Nikole, zaštitnikapomoraca i Danom Atlantskeplovidbe da završi slavljem Božićai Nove godine. Dakle imamo dostaprigoda za čestitanja, ali i prilikuza osvrt na godinu na isteku.Nakon katastrofičnih događanjana svjetskom tržištu, prvenstvenofinancijsko-bankarskom, koncem2008. godine predviđanja za2009. godinu bila su zaista crna,no stanoviti oporavak, ponajprijeu segmentu suhih rasutih tereta,omogućio nam je da prošlu godinuzavršimo sa zaista neznatnimgubitkom, koji s obzirom na postignućaiz prošlih godina nije ostavionikakve negativne posljedicepo Društvo.Pozitivni trend na našem tržištunastavio se s manjim oscilacijamatijekom čitave 2010. godine pa većsada možemo konstatirati da je izanas još jedna uspješna godina i pofinancijskim rezultatima i po događanjima,što će zasigurno imatipozitivne učinke u bližoj budućnosti.Naime, tijekom ove godine uobličenje i konačno ugovoren noviciklus novogradnji na Dalekomistoku, financijski u potpunosti pokriven,uključivši u to i pozamašniiznos vlastitog gotovinskog udjela.U programu je 7 novih brodova,četiri po 79.800 DWT i tri po57.600 DWT, ukupne vrijednostiod 275 milijuna dolara. Prvi iz oveserije brodova bit će isporučen zagodinu dana, koncem 2011. godine,ostalih 6 tijekom 2012. godine.Ohrabruju donekle i bolji rezultatinebrodarskih aktivnosti, posebicehotela i agencija. Vjerujemo da ćeoni slijedom očekivanog rasta turističkihkretanja u budućnosti polučitijoš bolje rezultate.No, vratimo se u naše svečarskedane i sadašnjost. Pred vratimanam je blagdan sv. Nikole, vjekovnogzaštitnika pomoraca, kojemusu se utjecale i utječu se generacijepomoraca, nalazeći često smirenjei utjehu u njegovom svetom zagovoru.Taj se dan stoga obilježava ikao Dan pomoraca. Zato koristimprigodu da uputim svim pomorcima,sadašnjim i bivšim kao i svimaonima koji more vole i poštuju,iskrene čestitke i najljepše željemoleći svečev blagoslov za sretnei sigurne plovidbe te radosne povratkerodnim obalama.Dan sv. Nikole, Dan pomoraca,ima za Dubrovnik još jedno izuzetnovažno značenje. Iz dubinepovijesti Grad je izdiglo upravopomorstvo, pomorci i pomorskatrgovina, a baš na taj dan 1991.godine bio je najžešće i najbestijalnijenapadnut od hordi s istokakoje su željele zatrti vjekovnu slobodunaših mira. No, slobodarskiduh u srcima hrabrih braniteljanije se dao pokoriti. U toj borbimnogi su položili svoje živote. Nemožemo ih, nažalost, vratiti, ali imse možemo barem donekle odužitivječnom zahvalnošću i iskrenimpijetetom.Svima koji već punih 13 godinaprate ATLANT bulletin i čitajuovo moje uobičajeno obraćanje ičestitke, dužan sam prenijeti jošUPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIKkap. ANTE JERKOVIĆpredsjednik Upravekap. VLAHO LONZAčlan Upraveza komercijalne poslovekap. ŽELIMIR USKOKOVIĆčlan Upraveza rukovođenje brodovimamr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJAčlan Upraveza financijske posloveIVICA ŠURKOVIĆ, dipl. iur.član Upraveza pravne posloveNADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIKPredsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.;MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing.; ZDRAVKO ZRINUŠIĆ, dipl. oecc. i GORAN ŽAGAR, ing.2

Razgovorkap. Ante Jerkovićpredsjednik UpraveAnte Jerković rođen je 14. studenoga 1944. godine u Bariju (Italija). Diplomiraoje na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku.Svoju poslovnu karijeru započeo je kao pomorac 1963. godine ploveći na brodovimaAtlantske plovidbe kao kadet, zatim časnik palube. 1976. godine zapošljavase u kopnenim službama na poslovima kadrovskog referenta, potominformatike, da bi 1978. g. postao pomoćnik šefa Charteringa, poslije i šefCharteringa. Od 1990. godine je predstavnik Atlantske plovidbe u Londonuodakle se 1994. godine vraća u Hrvatsku. Najprije je direktor, a potom predsjednikUprave Društva. Tu funkciju obnaša i danas.Osim toga u razdoblju od 1978. do 1982. godine predsjednik je privrednogvijeća skupštine općine Dubrovnik i zamjenik gradonačelnika Dubrovnika, od1982. do 1990. godine član lokalne vlade u Dubrovniku zadužen za pomorstvoi prijevoz robe, od 1996. do 1998. godine predsjednik je udruge Mare Nostrumte počasni konzul Kraljevine Nizozemske u Dubrovniku od 1995.g. do danas.• Atlantska plovidba 55 godinauspješno nastavlja dubrovačku pomorskutradiciju u nas od početka,kada je glavni direktor bio kapetanŠpiro Savin “stariji”, do danas kadaVi vodite ovu hrvatsku pomorskutvrtku, cijenjenu u svijetu i to bez obzirana gospodarske, a i političke prilike.Dokaz da se može mnogo boljeod naše stvarnosti, u što je ugrađen iVaš veliki osobni doprinos.Sami ste u svom pitanju spomenulidubrovačku pomorsku tradiciju kojaje nesporno osnovni temelj na kojemuje bilo moguće graditi sve daljnjeuspjehe. Još od vremena Republikepomorstvo je bilo temelj sveukupnogživljenja, razvoja i bogatstva, prolaziloje faze uspona i padova, bez obzira jeli se radilo o nesnalaženju u prilagodbibrodova s jedara na mehanički pogon,o političkim prevratima, ratovima i sl.U okviru tih uspona i padova treba sagledavatidesetogodišnju „šupljinu“ upostojanju dubrovačke flote u perioduod 1945. do 1955., kada je konačnonakon mukotrpnog truda entuzijastičnihpregalaca osnovana Atlantska plovidbadecentralizacijom trgovačke flotei dodjelom Atlantskoj plovidbi 7 starih,isluženih brodova nevjerojatne prosječnestarosti od 35 godina i ukupne nosivostiod 55.000 tona! Zahvaljujućipotrebama obnove ratom porušene iiscrpljene svjetske ekonomije i ti staribrodovi su donosili pristojnu zaradu, adržavnim kreditima, uz danas nezamislivoniske kamate i dugi rok otplate,počeli su se polako graditi novi brodovizauzimajući mjesto veterana koji suvapili za svojim zasluženim mjestom urezalištima.Od prvog dana, usprkos svemu, uAtlantskoj plovidbi vladala je uvijekstruka, a politika, koja se inače nije razumjelau međunarodnu trgovinu i poslove,bila je prisutna tek onoliko kolikoje nužno bila potrebna u onim olovnimvremenima. Upravo to relativno, čak iapsolutno odsustvo politike u Atlantskojplovidbi jedno je od temeljnih načelana kojima se zasniva njezina poslovnapolitika. I za buduće generacije bilo bipogubno odstupiti od tog načela.Poslujući na svjetskom tržištu od svogosnutka, Atlantska plovidba je u poslovanjuprimjenjivala i poštovala svjetskeposlovne norme i standarde i time serukovodi do današnjih dana. Zbog togaje često dolazila u sukob s balkanskimpoimanjem poslovnih odnosa.To se odnosi i na broj zaposlenih u kopnenimslužbama. Polovicom devedesetihgodina kretao se između 140-150djelatnika, a opsluživali su manje–višeuvijek oko dvadesetak brodova.Danas, pored istog broja brodova, uzdva (tri) hotela, aviokompaniju, dvijeagencije s puno drugih razvojnih planova,broj zaposlenih, bez iti jednog otkaza,sve navedene aktivnosti sveli smo našezdesetak, a koji sve što je nabrojanouredno opslužuju!Stari, često “rabljeni izraz”: Navegatpo dubrovačku, preveden na današnjevrijeme označava poštivanje i primjenusvjetski usvojenih ISO i ISM standarda,te stalnu težnju ka izvrsnosti što sve višepostaje imperativ za opstanak u vrhusvjetskog pomorstva.I pored primjene svih spomenutih načelapravog uspjeha nema i ne može bitibez zaposlenika izuzetno motiviranih,možda i ne toliko materijalnim probitkom,koliko vjerom u tvrtku za kojurade i u kojoj mogu osjetiti puninu svogdoprinosa zajedničkom cilju i konačnomuspjehu.Još je veliki Držić zapisao: „...trijeba seznat brijemenu akomodavat... “, odnosno,u današnje doba, znati se prilagoditisvakom trenutku i uz dopustivudozu rizika ugrabiti svaku priliku kojase ukaže.Ovih šesnaest i nešto godina što sam načelu Atlantske plovidbe držao sam seuglavnom tih načela nastojeći ih zajednos kolegama u timskom radu što višepraktično primijeniti.Ukoliko sam u tome makar i djelomičnouspio, smatram to svojim velikimosobnim doprinosom današnjem statusuAtlantske plovidbe!• I danas je posebno zanimljivo razdobljedevedesetih godina prošlogstoljeća kada je Hrvatska, s izuzetkomzadarske Tankerske plovidbei dubrovačke Atlantske plovidbegotovo ostala bez trgovačke flotezbog privatizacije o kojoj se ni danasjavno mnogo ne govori, a kojani u Atlantskoj nije prošla baš mirno.Bez obzira na veliku potporu ivjeru pomoraca i većine Dubrovča-6

na u uspješnu privatizaciju, neki sugovorili da Atlantska plovidba nemaizgleda, ne samo za uspješno poslovanjeveć i za opstanak.Promjena društvenog, političkog igospodarskog sustava te prijelaz iz socijalističkena tržišnu ekonomiju nijeAtlantsku plovidbu zatekla nespremnuiz jednostavnog razloga što je ona uvijekpretežno poslovala na svjetskom tržištukoje je onda bilo, a i danas je, jedno odnajliberalnijih tržišta uopće, apsolutnonezavisno od bilo kakvih političkih iprotekcionističkih primjesa. Međutim,ranih devedesetih godina agresija naHrvatsku, a naročito bestijalni napadna Dubrovnik uz njegova posvemašnju,poglavito komunikacijsku blokadu,mogle su Atlantsku plovidbu dovestivelike poremećaje u poslovanju.No, zahvaljujući snalažljivosti ondašnjegrukovodstva, Atlantska plovidbaje uskoro normalno funkcionirala. Utome sam i sam osobno sudjelovao kaonjezin predstavnik u Londonu i na tajdio svoje karijere osobito sam ponosan.Nažalost, u sredini vihora ratnih zbivanjakada je trećina zemlje bila okupirana,država je počela privatizacijskiproces u, danas se to dobro vidi, krajnjeneprimjerenom trenutku. I sam modelprivatizacije nije bio dovoljno istraženi definiran, a ni zakonski u potpunostipotkrijepljen. Tada je, 1993. godineAtlantska plovidba osmislila modelda polovicu dionica, uz popust, prodazaposlenicima, bivšim zaposlenicima iostalim građanima, a drugu polovicuona sama otkupi kreditom uzetim nabazi hipotekarnog jamstva vlastitomflotom. Taj prijedlog izgledao je zaistaprivlačan i praktički ostvariv. Stekaoje i dosta pristalica među zaposlenimai u široj dubrovačkoj javnosti. Međutim,imao je jednu manu - nije bio bašsukladan zakonu. Naime, ni premaondašnjem, a ni prema današnjem zakonu,vlastite dionice ne mogu se otkupljivatizalogom vlastite imovine.Činjenica da su neke tvrtke, geografskii politički bliže „oltaru“, ipak privatiziranena taj način, nimalo ne umanjujeneusklađenost tog modela sa zakonompa Atlantska plovidba nije dobila potrebnusuglasnost. To je izazvalo veliketenzije između zagovornika tog modelai onih koji su bili spremni čekati nekabolja vremena za dovršenje privatizacije.Te podjele očitovale su se ne samou dubrovačkoj javnosti nego i međuzaposlenicima. Dio je otvoreno ili prikrivenoširio dezinformacije o poslovanju,a u konačnici i o samom opstankuAtlantske plovidbe. Takve su, ukratko,bile okolnosti i uvjeti u kojima je današnjaUprava, a sada je jedan njezin diona pragu zaslužene mirovine, preuzeorukovođenje tvrtkom. Budite uvjerenida je bilo teže hrvati se sa spomenutimorkestriranim defetizmom i opstrukcijamanego se boriti s dolazećim lošimtržištem koje nije moglo ponuditi pozitivneposlovne rezultate. Nebuloznatrabunjanja navodnih „pomorskihstručnjaka“, njihove zlonamjerne optužbei podmetanja svakim su danomsve više razotkrivali totalno neznanje.I danas, kad je sve nepobitno razotkriveno,ti ljudi nisu osjetili ni trunakpotrebe da priznaju zablude, a kamolida se ispričaju. Ova Uprava sa suradnicima,rukovođena čvrstom vjerom uispravnost zacrtanog puta, strpljivo jeprovodila svoje poslovne politike neosvrćući se na višegodišnje opstrukcijes raznih strana, čak i od strane onihkoji su najmirnije savjesti svaki mjesecna blagajni preuzimali više nego dobru,premda nezasluženu, plaću. U prvomredu upravo zbog ove uporno stvaranelažne slike o navodno posrnuloj tvrtkii njezinoj skoroj propasti, vrijednostdionice Atlantske plovidbe bila je naburzi izrazito niska. Nakon što su PIFovi,koji su kroz kuponsku privatizacijudošli do značajnog postotka uvlasništvu Atlantskeplovidbe, odlučiliprodatisvoje dionice, Atlantska plovidba je natemelju programa zaposleničkog dioničarstva(ESOP) otkupila te dioniceda ih po cijeni stjecanja ponudi zaposlenicimašto je omogućeno po čl. 233.Zakona o trgovačkim društvima. Naisti način i za istu svrhu stečena je nadražbi još jedna značajna količina dionicaHFP-a. Uz nekoliko prethodnih,detaljnih pismenih obrazloženja o stanjutvrtke i njenim perspektivama tenaglašenu i sugestivnu preporuku dase kupuju te dionice, oba ova paketaponuđena su na otkup SVIM zaposlenimana način da se svaki pojedinac, nakopnu i na brodovima, mogao slobodnoizjasniti koliko dionica želi, odnosno7

koliko mu njegova primanja omogućujuda redovito otplaćuje kredit odobren zakupnju dionica. Nažalost, znatan dio zaposlenih,isključivo pod utjecajem onihkoji su širili defetizam i koji jednostavnonisu vjerovali u budućnost tvrtke, nije seuopće prijavio za kupnju ili je to učiniou zaista skromnim količinama. Praviodaziv uslijedio je upravo kod onih kojisu zaista VJEROVALI u tvrtku i u načinna koji se ona vodi, premda je međuvećim kupcima bilo dosta onih koji poprirodi svog radnog mjesta nisu bili niupućeni u sveukupnost poslovanja. Indikativanpokazatelj svakako može bitipodatak da su se „veliki poznavaoci pomorstva“i poslovanja Atlantske plovidbeu vrijeme kada je vrijednost dionicesa 25 narasla na 120 kuna, požurili ihprodati šireći Gradom svoje „znalačke“savjete poznanicima da učine to isto jerće vrijednost dionica ionako uskoro bitiništavna - kad tvrtka propadne. Najboljiodgovor svima sličnima dali su poslovnirezultati i burzovno tržište na kojemu jedionica Atlantske plovidbe nedugo nakontoga dostigla vrijednost od preko3800 kuna!Ovakvom vrtoglavom skoku vrijednostidionica Atlantske plovidbe zasigurnoje doprinijela i opća euforija nasvjetskom burzovnom i financijskomtržištu (koja je koncem 2008. godinerezultirala i općim kolapsom svjetskogfinancijskog tržišta), ali su glavni pokretačisvega bili dotad nezabilježenizavidni poslovni rezultati koji su dioniciAtlantske plovidbe priskrbili tituluZlatne dionice na Zagrebačkoj burzi, atvrtki Zlatnu kunu, najveću nagraduHrvatske gospodarske komore!• Uslijedile su uspješne poslovnegodine i investicije nezabilježene upovijesti Atlantske plovidbe, s planomda prosječna starost brodova,koji zadovoljavaju sve svjetske standardekvalitete, bude i manja od sedamgodina.Normalno da su izuzetno dobri poslovnirezultati u kombinaciji s dopustivomrazinom rizika, ponekad i naoštrici razumnog postotka zaduženosti,dopustili i omogućili agresivnijeinvesticijske zahvate. Prvi investicijskiciklus novogradnji, završen 2009. godine,obuhvaćao je 7 brodova nosivostipreko 420.000 DWT i vrijednosti oko210 milijuna dolara. U međuvremenuje nabavljeno i nekoliko novijih polovnihbrodova, a upravo na vrhuncupotražnje polovne tonaže prodana su 4stara islužena broda za izuzetno visokecijene.Iskoristivši nezabilježeno visoke dobitiiz perioda 2005. -2008. godine i relativnovisoki iznos akumuliranih vlastitihgotovinskih sredstava, odlučili smose na još jedan veliki investicijski iskoraku vidu konačno ugovorenih, ponovosedam novogradnji i to 4 Panamaxaod po 79. 800 DWT u kineskom brodogradilištuJEHI, te 3 Supramaxa od57. 500 DWT u južnokorejskom brodogradilištuSTX. Ukupna je vrijednostove investicije oko 275 milijuna dolaraod čega su preko 100 milijuna dolaravlastita gotovinska sredstva.Nakon kolapsa financijskog i bankarskogtržišta krajem 2008. godine bankesu (mislim na one koje su uopće preživjele)postale izuzetno restriktivne ufinanciranju i odobravanju kredita kojisu mnogim brodarima postali gotovonedostupni. Zahvaljujući statusu i povjerenjukojeg je Atlantska plovidbauživala kod investicijskih banaka, našnovi investicijski ciklus uspješno je financijskipokriven što svjedoči o visokomrejtingu kojeg Atlantska plovidbaima. To je još jedno svojevrsno priznanjedosadašnjem poslovanju, odnosuprema kreditorima i izvršavanju i poštovanjupreuzetih kreditnih obveza.Ovaj novi investicijski program od 7novih brodova ukupne nosivosti preko490.000 DWT (a prvi će brod biti isporučenkoncem 2011. godine, ostalih6 tijekom 2012. godine) povećat će tonažuAtlantske plovidbe na 1. 214.000DWT, smanjujući prosjek starosti flotena samo 6 godina! Može se dogoditi dau međuvremenu dođe do prodaje nekogod starijih brodova iz današnje flote,čime će se izneseni podaci poneštokorigirati. Ostaje nepobitna činjenicada će u 2012. godini, praktički „sutra“,Atlantska plovidba po prvi put u povijestipremašiti , i to značajno, nosivostod 1 milijun tona! Osnivačima tvrtkebit će to najveći izraz zahvalnosti i dokazda se njihovo veliko djelo stalnonastavlja i širi, a nama kad to ostvarimoi doživimo, još jedan razlog više zastvarni i neskriveni ponos!• Atlantska plovidba je većinski vlasniki najstarijeg dubrovačkog hotela,Imperiala. Izgrađen je još 1897.godine, a zapaljen topničkim napadimana Dubrovnik 1991. Obnovljenje i danas je u sastavu vodećegsvjetskog hotelskog lanca Hilton.Uspješno posluje i hotel Lapad. Većdugo se planira izgradnja njegovemarine, ali za to baš nema nekogposebnog razumijevanja lokalnihvlasti.- Po isteku mog četverogodišnjeg mandatau Londonu i povratku u Dubrovnik8

1994. godine, premda sam jako dobroznao kroz kakve patnje i iskušenja je Dubrovnikprošao, ipak sam bio izuzetnopotresen i zatečen zaista zabrinjavajućimstanjem duha u Gradu, jednim gotovovidljivim beznađem još i potenciranimogorčenošću zbog općeg krčmljenjaimovine koju su dubrovačka poduzećadesetljećima stvarala. Poznato je kako supolako hoteli, trgovina, marina u Komolcu,Dubrovačka banka, Dalmacijabilje imnoge druge tvrtke, koje su predstavljaletemelj opstojnosti dubrovačkog gospodarstva,prelazili u nečije druge ruke ilipak potpuno nestajale. Atlantska plovidbaje srećom preživjela, izbjegavši zamkeprimordijalne privatizacije, odlučna daostane čvrsto dubrovačka tvrtka s tim daonaj atribut „dubrovačka“ ne bude samokozmetika nego da se takav stav izravnoprovede i u praksi, što smo, mislim, krozsve ove godine i dokazali. Dijelom zbogtakvog opredjeljenja kojim smo htjeli podićiduh Grada i pokazati da nije baš svepropalo, a dijelom i zbog namjere diversificiranjadjelatnosti kako bi se umanjilirizici hirovitog pomorskog tržišta, kupilismo, kako je poznato, hotel Imperijal,jedan od simbola dubrovačkog hotelijerstvateško stradalom u ratnim razaranjimaDubrovnika. Naglašavajući uvijekda je naš osnovni posao brodarstvo, ni nakraj pameti nam nije padalo da učimoprve korake u hotelijerstvu, pa smo, slijedećionu splitsku: „Dajte dite materi“doveli u Dubrovnik jedan od najvećih inajpoznatijih svjetskih hotelskih lanacaHilton, koji je pored ugovora o vođenjuhotela pristao sudjelovati u obnovi hotelas iznosom od 2 milijuna dolara. Ponosnismo što je prema većini ocjena Imperijaldanas najbolji dubrovački hotel, možda iu širem okružju, o čemu svjedoče mnogobrojnenagrade i priznanja. Uz to sene smije zanemariti ni stotinjak novihradnih mjesta što je za jedan mali Dubrovnikzaista puno.Još koncem osamdesetih godina razrađenisu planovi i projekti za izgradnju marinena lapadskoj strani Gruškog zaljeva.Čak je bila izdana i lokacijska dozvola.Nažalost, ratna događanja prekinulasu te aktivnosti i ideja o izgradnji marinemorala je pričekati neka bolja vremena.Srećom je marina na toj lokacijiucrtana u svim državnim, županijskim igradskim planovima. Ušla je i u Vladindokument nazvan Strategija razvoja nautičkogturizma u RH kao jedna od 24velike marine u Hrvatskoj.U prvim ratnim godinama današnjaACI marina u Komolcu, inače izgrađenai u vlasništvu HTP Dubrovnik, zagonetnimje putovima Božjim (što bi trebalojednog dana istražiti) „odlepršala“iz Dubrovnika prema ACI Opatija, bezobzira što je dubrovačka tvrtka Atlantskaplovidba izrazila zanimanje i pokušalaje kupiti.Propali pokušaj da se kupi marina uKomolcu, nije utišao živu spremnostAtlantske plovidbe da uđe i u taj dioposlovne aktivnosti. Upravo u tu svrhukupljen je naš drugi, nedavno obnovljenihotel – Hotel Lapad. Premaplanovima on se nalazi u središtu planiranemarine i može, u sinergijskommeđudjelovanju s marinom pred vratima,postizati mnogo bolje rezultatenego što bi to mogao kao obični hotel.Također je važna činjenica da bi se izgradnjommarine oplemenio taj dioLapadske obale koji svojim današnjimizgledom naprosto vapi da se privedeizgledu primjerenom Dubrovniku kaotop destinaciji. Nažalost, za mene neshvatljivimi nerazumljivim otporima iopstrukcijama i bez obzira na postojećeplanske dokumente, još uvijek se nijedošlo do razine potrebne za početakkonkretnijih aktivnosti. Zahvaljujućispomenutim opstrukcijama, predviđenikapacitet marine od prvotno planiranihoko 400 vezova smanjen je na otprilike200, čime je kompletna isplativost zainvestitora dovedena do granice isplativosti.Istodobno je onemogućena„donacija“ od petstotinjak komunalnihvezova za građanstvo u predjeluBatale koje je Atlantska plovidba bila9

spremna izgraditi u okviru investicijeu marinu. Danas smo relativno blizukompletiranju potrebne dokumentacije,no, poučeni iznenađenjima koja, nesamo nama, priređuju oni koji bi najradijene radili ništa i živjeli u uvjetimaiz doba Republike, Atlantska plovidbasita rata s vjetrenjačama, možda izgubizanimanje za taj projekt. Tada će dežurnidušebrižnici zasigurno opet grintatiu stilu: „... opet su nam stranci sveodnijeli... “Koristim priliku da se osvrnem i naizrazito antipoduzetničku i antiinvesticijskuklimu koja u čitavoj Hrvatskoj,pa i kod nas u Gradu, poprima zamaloparanoične razmjere. Svakodnevnosmo svjedoci javnih apela od stranepozicijskih i opozicijskih političara, odstrane najstručnijih ljudi ovoga društva,od strane Europske unije i mnogihdrugih da nas jedino investicije i to poglavitoi naglašeno u realnom sektoru,dakle onom koji zarađuje, može izvućiiz beznađa u koji smo upali i mlađimgeneracijama otvoriti vrata za život dostojančovjeka. Svoje odluke, stavovei rezoniranja čovjek može donositi nadva načina: emotivno, to jest srcem,ili razumom. Ukoliko se koriste samoemocije u rješavanju mogućih problema,tu nikada nema sreće. Odluke sejedino mogu i moraju donositi razumomi mozgom, a emocije se unose dase odluka razumom ponešto oplemeni iponekad okrutnoj stvarnosti dade maloduhovnosti. Uvjeren sam da su reagiranjaoko Varšavske u Zagrebu ili golfa uDubrovniku, uz mnoge druge projekte,pa tako i za marinu u Gružu, rukovođenaisključivo emocijama, a bezdostatno ukomponirane komponenterazuma. Po svemu sudeći, morat ćemosvi skupa proći ozbiljnu katarzu da sepočnemo rukovoditi razumom.• U cijelom radnom vijeku godinamaste, kao predstavnik pomorskoggospodarstva, bili angažiraniu bivšoj općini Dubrovnik, stalnood 1978. do 1990. godine. Uspješnasuradnja Atlantske plovidbe i gradskihžupanijskih vlasti nastavljena jene samo u ratnim godinama nego ikasnije, sve do danas, kada se razgovarao marini u Gruškom akvatorijui o poslovno-stambenoj zgradi kodbazena u Gružu. Što se promijenilo?Točno je da sam u više mandata biočlan Izvršnog vijeća ondašnje OpćineDubrovnik jer sam smatrao da samu okviru svojih znanja dužan pomoćitamo gdje netko smatra da to mogu.Naravno, to je uvijek bilo na volonterskojbazi. Ipak je moj posao bio uvijekkoncentriran na dužnosti u Atlantskojplovidbi. Iz tih vremena sjećam se jedneanegdotalne situacije kada se u Hrvatskomsaboru donosio Zakon o otocima.Ja sam predložio, a dubrovačko Izvršnovijeće prihvatilo i proslijedilo Saboru dase i Pelješac, odakle sam inače podrijetlom,smatra otokom jer za mene nemarazlike spaja li otok s kopnom nekakavmost, npr. Krčki, ili neka, primjericeStonska prevlaka. I zaista, takav prijedlogje prošao i čini mi se da i danas usmislu toga Zakona Pelješac ima statusotoka!Što se tiče suradnje između Atlantskeplovidbe i gradskih i županijskih vlastitreba napomenuti da po karakterudjelatnosti kojom se Atlantska plovidbabavi u biti nema nikakvih dodirnihtočaka među tim subjektima. Kadabrod Atlantske prevozi teret, npr.iz Australije za Japan ili iz Brazila zaFinsku, teško je naći ikakvu dodirnutočku s Gradom ili Županijom. Stogase suradnja Atlantske plovidbe s Gradomili Županijom temelji isključivona spremnosti i želji Atlantske da budedubrovačka tvrtka, da sudjeluje u oplemenjivanjusvih vidova života Grada injegovih stanovnika premda svoj kruhzarađujemo daleko od Dubrovnika, zarazliku od mnogih gospodarskih subjekatakoji dobit ostvaruju isključivo naovom području, a vraćaju mu izuzetnomalo ili, uglavnom, čak ništa! Ponekadu našim odnosima dođe do „iskrenja“,uglavnom nepotrebnog, jer nas vodejedino poslovni principi. Birokratskipristup njeguje druga strana. Teško jeshvatiti da neusporedivo lakše nalazimozajednički jezik s vlastima Kine,Surinama ili Somalije nego s vlastitim,no to je izgleda sudbina ovih prostoragdje vlast obično smatra da narod postojizbog nje, a ne ona zbog naroda ida mu treba služiti!• Uz više drugih agencija u vlasništvuje Atlantske plovidbe i zrakoplovnatvrtka Dubrovnik airlinekoja zbog aktualne krize u svijetuima problema u poslovanju.Točno je da Dubrovnik Airline danasima problema u poslovanju i mnogi nasdoista pitaju: „Što vam je to trebalo?“.Objašnjenje je relativno jednostavno.Treba samo poći od pretpostavke daje Dubrovnik tipična aviodestinacija ida će takva ostati, čak i nakon dolaskaautoceste. Podaci pokazuju da preko80% turista dođe u Dubrovnik zračnimputem, a toliki broj avio-turistaapsolutno daje prostora za jednu charterkompaniju osrednje veličine štonas je vodilo kod odluke o osnivanjute tvrtke. Kalkulacije su se pokazaleispravnim već nakon druge pune godineposlovanja (2007.) kada je DubrovnikAirline ostvario čistu dobit odpreko 2, 3 milijuna eura, bolje nego jebilo predviđeno feasibility studijom. Neznam može li se ikoja druga dubrovačkatvrtka, osim same Atlantske plo-10

vidbe, pohvaliti takvim rezultatima.Oni su bili ostvareni velikim dijelomzahvaljujući zimskom letenju jer smodvije zime prevozili hodočasnike iz Afganistanau Meku. Nažalost, hadžilukse kalendarski tijekom godine pomičei kada je došao u ljetne mjesece, nisuse mogli uskladiti turistički ljetni ihodočasnički letovi. Drugim riječima,zimski mjeseci su ostali bez posla. Nakontoga, od krupnijih razloga morase spomenuti drastičan skok cijenanafte i goriva te opća kriza u svjetskojavioindustriji. Od prošle godine recesijskakretanja u emitivnim zemljamasmanjila su drastično broj putnika (štoje također osjetila i cjelokupna našaturistička djelatnost) i poslovanje seod relativno velike dobiti pretvorilo ugubitak. U međuvremenu, avioni su sepribližili godinama kada svaka obnovasvjedodžaba za letenje zahtijeva velikaulaganja, teško isplativa, pa trenutnorazmišljamo o prodaji nekoliko najstarijihaviona i unajmljivanju novijih imodernijih jer se, generalno gledajući,ta industrija počela oporavljati. Trebatakođer naglasiti da sve aviokompanijeimaju ozbiljnih problema u poslovanju,mnoge su bankrotirale, a mnoge,usprkos državnim subvencijama,akumuliraju goleme gubitke. Dakle,DU Airline nije u tom smislu nikakavizuzetak!• I da zaključimo. Na kraju 2010.godine, Atlantska plovidba je najboljadubrovačka i jedna od najuspješnijihhrvatskih tvrtki u svijetu.Kapetan Pero Kulaš, od l. siječnja2011., novi je predsjednik Uprave,ali Vaše umirovljenje, kao i dijela Vašihsuradnika, nije istodobno i odlazakiz Atlantske plovidbe. Danas jemožda zanimljivo pitanje što planirateu sljedećim godinama, kada sebude obilježavala 60-ta obljetnicaAtlantske plovidbe?Poslovanje Atlantske plovidbe, njeziniodnosi s poslovnim partnerima, bankamai sl. ne trpe nagle i nepredviđenepromjene kakve su tipično bile 1993./94. godina kada je Atlantska u jednojgodini promijenila čak 3 direktora.To je zaista neozbiljno izgledalo i niječudo da su nam mnogi, nakon nestankaCroatia Linea, Šibenske plovidbe,Dalmatinske plovidbe i većeg dijelaMediteranske, predviđali sličnu sudbinu.Kako sam već opisao, uspjeli smoopstati zahvaljujući prvenstveno vjeri utvrtku, vjeri u vlastito znanje i mogućnostite potpunoj posvećenosti poslu,ali se ne može zanemariti ni potpunoodsustvo politike koja bilo kojem biznisune donosi ništa dobra. Svjesni danam je treći petogodišnji mandat blizuisteka, a ambicije za još jedan mandatbile bi zaista pretenciozne, počeli smose, možemo to tako reći, na vrijeme priprematiza bezbolnu smjenu generacija„u hodu“. Vjerujemo da smo našli praveljude. I novi predsjednik uprave kap.Kulaš i oba nova člana uprave, kap. Šiševići ing. Matana, djeca su Atlantskeplovidbe od prvog dana svog zaposlenjai djeca ovoga Grada. Bitno je da tvrtkupoznavaju „iznutra“, a mi odlazeći, nanjihovo traženje, ostat ćemo negdje ublizini da im svojim savjetima, poznanstvimai vezama u svijetu omogućimošto lagodnije preuzimanje rukovođenjatvrtkom. Osobno bih volio svjedočitipreuzimanju 7 novih brodova jer ih jeova današnja Uprava inicirala i ugovorila,a novom sastavu Uprave iskreno želimmnogo takvih i sličnih projekata ubudućnosti. Za operativni dio posla onisu potpuno spremni i sposobni i, doknas žele, rado ćemo staviti svoje znanjei iskustvo njima na raspolaganje.11

Razgovorkap. Vlaho Lonzačlan Uprave zadužen za komercijalne posloveVlaho Lonza rođen je 26. rujna 1944. godine uDubrovniku. Diplomirao na Pomorskom fakultetuu Dubrovniku.Profesionalnu karijeru je započeo kao pomorac1963. godine ploveći na brodovima Atlantskeplovidbe najprije kao kadet, zatim časnik i nakoncu kao zapovjednik. 1980. godine zapošljavase u Plovputu d.o.o. kao područni direktor, a1990. prelazi u Luku Dubrovnik na radno mjestozamjenika direktora. Od 1993. sljedeće dvije godinedirektor je Unibrosa u Odesi (Rusija). 1995.godine vraća se u Atlantsku plovidbu na mjestošefa Službe komercijalne operative da bi 2003.godine postao član Uprave.Pored toga od 1983. godine, s manjim prekidom,član je Upravnog odbora Plivačkog klubaJug, član Udruge dragovoljaca HRM od osnivanja1995. g. te od 2000. godine član i predsjednikNadzornog odbora Atlantske pomorske agencijed.o.o. iz Dubrovnika.12

Razgovorkap. Želimir Uskokovićčlan Uprave za rukovođenje brodovimaŽelimir Uskoković rođen je 25. studenoga 1943. godine u Dubrovniku. Diplomiraoje na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Zaposlio se najprije kao pomorac 1962.godine ploveći na brodovima Atlantske plovidbe. Bio je kadet, časnik i na koncuzapovjednik. Od 1980. godine u kopnenim službama Društva radi kao nautičkiinspektor, zatim manager kvalitete i voditelj projekta razvoja implementacijei certifikacije ISM i ISO9002 u uredu i brodovima Društva. Godine 1996.imenovan je članom Uprave za rukovođenje brodovima i D.P.A.Pored toga od 1998. godine do danas je član tehničke komisije HRB zaISM i ISPS i predsjednik je tehničke komisije Udruge hrvatskih brodaraMare Nostrum od 2003. godine. Član je Nadzornog odbora Atlant putničkeagencije od njenog osnivanja 2003. godine• Atlantska plovidba i brodovi Liberats, Imperial,Zagreb, Miho Pracat, AP Držić, AP Sveti Vlaho.Najava još sedam novogradnji. Flota mlađa odsedam godina starosti. Sve su to vijesti kojima jeAtlantska plovidba na određeni način razmazilačak i dobre poznavatelje pomorskih prilika.Osim ponosa i velike odgovornosti što značiVama, zajedno s Vašim suradnicima, to da uposljednjih petnaestak godina, u Atlantskojplovidbi predvodite Upravu za rukovođenjebrodovima, posebno u godinama velikefinancijske pa i pomorske krize u svijetu?Temeljit timski rad, stalno učenje i implementiranjevrhunskih stručnih/poslovnihpraksa ne samo po zahtjevima novih međunarodnihstandarda kvalitete i sigurnostinego i dostizanja efikasnosti najboljih svjetskihshipmanagement kompanija sličnestrukture flote.Atlantska plovidba još od osnutka imala jeznačajan ugled u Dubrovniku, a i šire, nesamo zbog pozitivne tradicije dubrovačkogpomorstva kroz stoljeća nego i zbogizuzetnih ljudi koji su dobro utemeljilinjene početke, na primjer kap. Špiro Savinst., kap. Pero Arsete i drugi s rukovodećestrane te kap. Račić, kap. Betneri ing. Lovrić u upravljanju brodovima.Naravno tu je i većina prvih zapovjednika iupravitelja kao i časnika i pomoraca koji susvojim iskustvom i zalaganjem doprinijelirazvoju Atlantske kao uspješne i uglednekompanije.Ovih zadnjih 15-tak godina, na kojereferirate u pitanju, bile su najblažerečeno kompleksne. Smatram vrlovažnim što smo imali predsjed-15

nika Uprave sposobnog, pa ako hoćetei sretnog, da ostvari najbolje iz realnomogućeg te predsjednika Nadzornogodbora koji je svojim utjecajem u vrhovimadržavne vlasti omogućio nesmetanrad stručnih službi Glavnog ureda.Za razvoj organizacije Društva bili sunam posebno korisni i novi međunarodnipropisi/procedure (ISM i ISO9000).Koristili smo ih ne samo kao novemeđunarodne standarde kojima trebaudovoljiti nego i kao „alat“ (pritisakna postojeću poslovnu, radnu i etičkusvijest/kulturu u Glavnom uredu i nabrodovima) u implementaciji kvalitetnijegi uspješnijeg rada na brodovima iGlavnom uredu.S obzirom na pretpostavljeni interesčitatelja Atlant bulletina, istaknut ćunekoliko podataka koji mogu ilustriratirezultate rada na razvoju Atlantske(Technical & Crew Shipmanagement)kao uspješne svjetske kompanije.Prema novim zahtjevima i standardimaISM i ISO9000 brodovi su moralibiti znatno uspješnije održavani iposade vrlo dobro obučene za svakumoguću situaciju. Bili su potrebni dodatnitroškovi i da se prevlada otpordijela suradnika u Glavnom uredu i nabrodovima, a koji su preferirali „statusquo“, te stvaranje potrebnih odnosada bi se motivirala većina nadležnih zaunaprijeđenje stanja.Tijekom 1997. i 1998. uspješno smoprošli certifikacije Glavnog ureda isvakog broda flote po Hrvatskom registrubrodova, istovremeno i po DetNorske Veritas - renomiranoj međunarodnojinstituciji u brodarstvu.Usprkos dodatnim troškovima za postizanjebolje sigurnosti i kvalitete(ISM ISO9000) uspjeli smo, na pr. urazdoblju od 1997. do 2000. godine,uštedjeti 17.500,000 US$ na tehničkimtroškovima i 2.500,000 US$ natroškovima smjena posada i sl. Takođerse mnogo uštedjelo na premijamaosiguranja jer je bilo manje šteta.Valja istaknuti kako u cijelom ovom15-godišnjem razdoblju nije bilo posebnoznačajne havarije zbog propustaili greške naših pomoraca čemu je sigurnobitno doprinio novi sustav kvalitetei sigurnosti Atlantske plovidbe,ali i stručni ljudi u Glavnom uredu ibrodovima koji su stručno i pregnantnoobavljali, a i sada obavljaju, svojodgovoran posao.Na koji smo način to postigli?1. Temeljitim svakodnevnim timskimradom i nesebičnim zalaganjem većinenadležnih. Možda je neskromno, ali jekorektno istaći da sam i ja na pr. bioviše godina u isto vrijeme i član Upravezadužen za rukovođenje brodovimai menadžer kvalitete i DPA u Glavnomuredu za sve brodove flote.2. Novim načinom pregovaranja isklapanja ugovora za nabavu ulja zapodmazivanje, boja za održavanje broda,opskrbu brodova prehrambenim ipotrošnim materijalima, za popravkeu brodogradilištima, servisiranje uređajai sl. Na primjer kod prvog novogpregovaranja za opskrbu brodova bojomdobili smo 40% povoljnije cijeneili 700.000 US$ manje cijene ulja zapodmazivanje za novi ugovor od 3 godinei sl.3. Novom poslovnom etikom, transparentnošćui čvrstom proceduromnabavki. Svaki trošak veći od 200$kao i nabava potrošnih materijala/doknadnihdijelova/popravaka mora bitiposlan na adrese 3, od strane Nabavnogodsjeka, odobrena dobavljača teizabran po odgovornom inspektoru iodobren kao najpovoljniji po direktoruflote.4. Uspješnim radom oko poslova novogradnjikroz formiranje stručnih timova,transparentno i timsko donošenjeodluka, novom poslovnom etikom.5. Temeljitim kontrolama svih procesarada kroz povratne informacije: osposobnosti inspektora, zapovjednikai drugih pomoraca, kvaliteti dobavljača,materijala, popravaka i sl.6. Stalnom razvijanju osjećaja pripadnostiAtlantskoj, Dubrovniku i Hrvatskoj.Uvjeren sam da će nastavak ovih politikai procedura omogućiti Atlantskojplovidbi daljnji kvalitetan razvoj u jošuspješnije brodarsko društvo po najboljimsvjetskim kriterijima.• Pomorci Atlantske plovidbe i stalniizazovi u pomorskom poslovanju?Posljednjih godina posebno se baviteproblemom kadrova. Rekli ste: „Uiskazu Uprave o politici Društva izričitoje istaknuti cilj održavanja neovisnogpoložaja Atlantske plovidbe d.d.na tržištima rasutih i teških teretaprimjenom visokih normi kvalitetnogupravljanja u kojima će aktivno sudjelovatisvi zaposleni kako na brodovimatako i na kopnu uz stalno poboljšanjestručnosti i efikasnosti“.Kod nas u Hrvatskoj još nije, nažalost,prevladala svijest da se samo stalnim usavršavanjem/učenjemmožemo „nositi“ sasvjetskim izazovima. Za primjer: jednapoznata svjetska brodarska kompanijaima redovni program obuke svojih zapovjednikaod 23 tečaja u ciklusu od 3 godine.Mi za sada imamo nekoliko tečajagodišnje za rukovodeće osoblje na brodui/ili Odjelu flote iako je i to veliki napredakod onog kako je bilo prije.• I Vi ste više godina plovili na brodovimaAtlantske plovidbe. Na krajui kao zapovjednik. Bez sentimentalnosti,je li uopće moguća usporedbadanašnjih brodova s onima od prijetridesetak godina? I s današnjim izazovimau pomorskom poslovanju?Da, ponosim se što sam bio dugogodišnjičasnik i zapovjednik na brodovimaAtlantske plovidbe. Čini mi se da bihopet taj dio života ponovio.Ima nešto što je onda, a mislim i danas, zanavegat na Atlantskoj – „žutoj ciminjeri“,kako smo bili zvani bilo „više“ važnood dodatne „šake“ dolara na strancima.Nije to samo zbog 700 familija u dubrovačkomkraju i Hrvatskoj, koje su vezaneuz Atlantsku, nego i zbog osjećaja da sina „svomu“ i da si dio pozitivne tradicijedubrovačkog pomorstva.Žao mi je što se ponekad dubrovačkizapovjednici (kapetani) u nekim oblicimakomunikacije ridikuliziraju kao ljudi„van pameti“ i realnog svijeta, a zapravose radi o nepoznavanju „stečene osobine“dobrog zapovjedanja a to je: donositi pravovremenoteške odluke, održavati čvrstudisciplinu pa i s ljudima koje osobnopoznaš, biti diplomat s vlastima i unajmiteljima,uspješno braniti interese i promicatiugled „svojih“ – kompanije, državeitd., a sve sa svrhom konačnog uspjehapomorskog pothvata. U engleskoj književnostimogu se naći vrlo dobra djela opomorstvu i kapetanima.Izazovi od šezdesetih do osamdesetih godinaprošlog stoljeća s aspekta zapovjednikai po mom mišljenju, bili su takođervezani uz veliku oscilaciju kvalitete posadakao i danas. Bilo je i nekih specifičnosti,recimo nepouzdanost pomagalanavigacije. Sjećam se da smo na više putovanjapreko Pacifika šezdesetih godina,dok sam bio časnik palube, navegali krozmaglu punom brzinom i s neispravnimradarom svih 15 dana plovidbe od Japanado Amerike i obratno. Ukrcaj/iskrcajje duže trajao pa je bilo prilike izaći vaniu kupovinu i javiti se telefonom familiji.Danas je boravak u luci kraći i neugodnijiposebno zapovjedniku zbog velikogbroja inspekcija i mnogih zahtjeva sa svih16

strana da se perfektno obavi posao. U„moje“ vrijeme bili smo ukrcani otprilike11 mjeseci i 1 mjesec bili doma, danas supomorci 4 mjeseca na brodu, a 3 mjesecana iskrcaju, uz obitelji.• Stalno ističete međunarodne normeu poslovanju, ISO i druge standarde,te poboljšanje upravljanja od tržišnekonkuretnosti do radnih uvjeta.U Hrvatskoj se, po mom mišljenju, nedovoljnokvalificirano uspoređujemo s relevantnimfirmama, djelatnostima, državama.Mislim da se trebamo čuvati odnosanaznačenog u Nietscheovom iskazu kakoje tradicija legalizirana ispomoć nesposobnim.Mi smo, na pr., u Atlantskoj početkomosamdestih godina prošlog stoljeća imalina brodovima između 35 i 40 članova posadedok su njemački, britanski ili skandinavskibrodari istodobno imali samo 19članova posade. Prihvatili smo tada izazovi prvi u ondašnjoj državi, 1983. godine,uveli standard od 19 članova posade,ali s poboljšanim primanjima – i u tomebili vrlo uspješni. Nakon nekoliko godinato su prihvatili i drugi.Brod mora biti povoljno i dobro izgrađen/kupljen i upravljan po svjetskim mjerilima.Atlantska plovidba s hrvatskim pomorcimamože se nositi s današnjim, anadam se, i budućim izazovima samo uzstalan rad na postizanju sve bolje kvalitetei efikasnosti sličnoj onoj najboljih svjetskihfirmi.Ovo se može verificirati na više načina.Jedan od njih je „benchmark“ – usporedbenomjerilo empirijskih podataka -o troškovima rada broda objavljenih poreferentnim institucijama (na pr. DrewryConsultants London) ili pokusno davanjejednog ili više brodova renomiranim svjetskim„shipmanagement“ kompanijama.Mi to upravo radimo i mislim da će namdobiveni podaci značajno pomoći za kvalificiranuusporedbu i donošenje pravilnihzaključaka u daljnjem radu. Iako smopostigli velika poboljšanja, predstoji namjoš puno posla.• Pri tome su osobito važni način izborakadrova i njihove plaće.Ljudi ili „kadrovi“, taj „human resouces“kako se danas stručno kaže, jesu „kičma“ili „srce“ svake organizacije pa takoi brodarske. Više tisuća pomoraca iz našegkraja navega na stranim kompanijama.Većina su u početku bili pripravniciili početnici na našim brodovima i mismo ponosni da smo im pomogli steći„zanat“ i steći prosperitet sebi i svojojobitelji. Naš je problem što nismouspjeli naći primjerene načine kako dazadržimo u Atlantskoj više sposobnihpomoraca. Uprava Društva je noveliralakadrovske politike na način da seaktivno traže najsposobniji među đacimapomorskih škola, da im se pomagnestipendijama i na slične načine, omogućizavršetak školovanja, osigura kvalitetnivježbenički program, dade stipendijau Višoj pomorskoj, isto tako stambenikrediti uspješnim mladim časnicima, auspješnom politikom i promocija u višazvanja.Također smo usvojili politiku da dva putagodišnje provjeravamo odnos primanjanaših pomoraca i hrvatskih pomoracakoji plove za slične svjetske kompanijei poduzmemo potrebne korekcije kakonaši ne bi imali slabija primanja od svojihkolega.• Među prvima ste upozorili kako ćenaše pomorstvo imati velikih problemas nedostatkom kvalitetnog kadra ida će nedostajati časničkog kadra, i daće stranci ploviti pod hrvatskom zastavom.Kao što vam je poznato smanjen je interesza pomorska zanimanja. Zato jepotrebno učiniti dodatne napore kakobismo mlade ljude uvjerili da je pomoračkozanimanje dobar izbor za uspjeh uživotu i dobra „odskočna daska“ za nekodrugo zanimanje poslije iskrcaja.Naravno, ako ne bude dovoljno interesa,a „ploviti se mora“, ne treba bježatiod toga da nam i strani državljani bududio članova posade. Jedan moj poznanik,direktor norveške brodarske kompanije,rekao mi je kako sada imaju u Peruu200-tinjak stipendista za vježbenike palube,stroja i elektronike iako je Norveškaizrazito pomorska zemlja. Poznato jeda neki strani brodari, kao V Ships iliNYK, imaju svoje urede u Hrvatskoj zapridobijanje (head hunters) kvalitetnihhrvatskih pomoraca na njihove brodove.I mi moramo naći načina da budemouspješniji u tome.• Što konkretno poduzima Atlantskaplovidba, kako Vi volite reći, „za vrhunskustručnost i odgovornost, organizacijui timski rad za najekonomičnijesigurno upravljanje brodovima“ nabrodovima i u Glavnom uredu.Izbor najboljih kandidata na rukovodećepozicije (tu mislim na zapovjednike/upravitelje, ali i na inspektore i šefoveOdsjeka/Službi po profesionalnim mjerilima).Osim toga treba osigurati najbolju obukui provjeru u Hrvatskoj, po potrebi i uinozemstvu, te omogućiti najbolje mjerljivenagrade za uspješne rezultate rada.• Predsjednik ste Tehničke komisijeUdruge hrvatskih brodara „MareNostrum“. Koliko može pomoćiUdruga, a i nadležno Ministarstvo?Uostalom, zašto Hrvatska nema Ministarstvopomorstva?Više nisam predsjednik Komisije i mislimda su mogućnosti utjecaja Udrugebrodara ili Ministarstva na uspješno poslovanjeAtlantske plovidbe dosta ograničene.17

m/b Sveti Nikola IKap. Ivo Bošković:Poštovani čitatelji, evo je i meni pripalačast da sudjelujem u kreiranju još jednogizdanja Bulletina koji je s ponosom zauzeovažno mjesto u medijskom prostoru našegGrada, a možda i šire.Posebno mi je drago dame to zateklo kao zapovjednikabroda koji nosiime sv. Nikole, našegnebeskog zaštitnika18

Kako ste već mogli uočiti iz uvodnogdijela, predstavit ću Vam naš brod SvetiNikola 1, časnike i posadu, te iznijetikratki prikaz naših putovanja i životapo ovim plavetnim prostranstvima.Brod je sagrađen prije 13 godina u brodogradilištuUljanik-Pula, te bi se metaforičnomoglo reći da se nalazi u dobrim“middle age”. Osnovni podatci:duljina 183 m, širina 32,20 m, nosivostna ljetnom gazu 44.314 mt, pokreće gastroj snage 8.500 Kw i razvija brzinuod 14,00 čv. Već sam treći put na ovombrodu tako da smo na neki način “ušli”u dušu jedno drugome. Inače se brodveć više od godinu dana nalazina Dalekom istoku, trenutnojednom od najfrekventnijih područjana svijetu. I to na relacijiAustralia - J.Koreja / Kina/ Vijetnam i sl. Brod se gotovoudomaćio na ovim rutama,ponekad imam dojam daga ne treba ni voditi, on samzna pronaći put do iduće luke.Vjerojatno ste primjetili dapišem o njemu kao da je živobiće. Svakom pravom pomorcutako jest: kako se o brodu brineš, takoće ti on vratiti.Časnici palube:Srdjan Jurković - 2.časnik palube,Ante Dujić – 1.časnik palube iNarcis Ćimić – 3.časnik palubePutovanja su na izgled jednolična, aliipak zahtjevna, ukrcaj u lukama Australijestrahovito je brz, inspekcijskipregledi dosta strogi pa treba učinitipuno toga da se sve završi na vrijemei bez problema. Često s nestrpljenjemčekamo odlazak kada se opet sve vraćau kakvu takvu normalu. Putovanja doluka Dalekog istoka traju oko 2 tjedna.Prvi dio prolazi naizgled u idiličnoj plovidbiIndonezijskim otočjem. Pri tomse ne treba zanemariti mogući napadpirata, najnovije pošasti našeg doba.Na kraju putovanja čekaju nas kineskii ini ribari, “noćna mora” svakog zapovjednikai časnika. Na slalom vožnjiizmeđu njih pozavidila bi nam i Janica,no to treba prihvatiti kao dio posla ijednostavno odraditi na najbolji i najsigurnijimogući način.Ipak ostane dosta vremena za ostale poslovei zadatke: održavanje broda, sređivanjeadministracije i sl, pa odmor odMomčad palube u punom sastavu:(stoje) Ivko Kero – kormilar, Rade Gvozden – v.palube, IvicaZamučen – vježbenik palube, Nenad Drenovski – kormilar;(čuče) Mario Rakuljić – kormilar , Antonio Njirić – vođa palube iTomislav Bidovski – mornar19

Plovidba zapadnim Pacifikomsmo uposlenje koje nas je sve iznenadilo:ukrcaj “steel products” u pet lukaDalekog istoka (Bayuquan, Inchon,Pyongtaek, Kaohsiung, Pangkalanbun)za Europu (Leixoes, Antwerpen),i to preko rta Dobre nade. Nakon dugovremena brod će se “maknuti” iz ovogpodručja i poslije 4 godine ponovnovratiti u dobru staru Europu.Trenutno upravo u Bayuquanu krcamo“coilse”, odlazak je za dva dana, potomslijedi ponovno Inchon, pa Pyongteak,pa... I tako luka za lukom, milja za miljom,dan za danom, i sve je bliže onajprethodne luke i “punjenje baterija” zaiduću, ako pritom nemate peh i ne naletitena tropsku oluju. Nedavno smouspješno zaobišli jednu takvu, “Megi”.Ona je poslije prerasla u “Super Typhoon”i napravila dosta neprilika naFilipinima, što ste vjerojatno vidjeli namalim ekranima. Ovom prilikom bihpuno pozdravio časne sestre s Danača,jer znamo da smo svakodnevno u njihovimmislima i molitvama. A što setiče spomenutog odmora, puno se togapromijenilo. Sjećam se vremena kadasu saloni časnika i posade nakon večerebili puni. Istina tada je bilo više članovaposade. Ćakulalo bi se, bacila bi se kojapartija briškule ili tresete, našao bi seuvijek i pokoji zaljubljenik u šah, zaigraobi se stolni tenis...Sada nakon večere sve zjapi prazno. Gotovosvaki član posade ima “lap-top”,povuče se u kabinu, gledaju se filmovi,sluša glazba... Nestalo je one stare pomorskečari, došla su neka druga vremena.Istina ona su donijela i ponešto„Bijelci“ : Nikša Rončević – kuhar,Luko Staničić – pomočni konobar iJosip Mikelin Opara – konobarPosada stroja : ing. Djuro Capor – upravitlj stroja,Enis Kovač – mehaničar, Joško Ilić – vježbenik stroja,Vjekoslav Bukarica – elektroničar, Vlaho Orepić – vježbenik stroja,Tomislav Brletić – vježbenik elektroničara, Nadan Šimac – 3.strojar,Zvonko Simek – 2.strojar i Ivica Peruša – 4.strojardobrog poglavito u komunikaciji, “bliže”smo svojim najdražim doma i lakšese podnosi razdvojenost. Iako je prijašnjeočekivanje pisama imalo svoju draž,ali - to je već povijest. Dok boravimou luci, gotovo svakodnevno netko odčlanova posade zatraži dopuštenje daode na zapovjednički most i uspostavivezu preko Interneta. Gore se “uhvati”najkvalitetniji signal. Da nas sada videstari kapetani, mislim da bi se odmahvratili odakle su došli.I tako pomalo prođu ta dva tjedna putovanja,slijedi dolazak u luku iskrcajatereta. Boravak traje uobičajno 4-5dana, dovoljno da se malo izađe vani,osjeti tvrdo tlo i razbije brodska monotonija.Nedavno u južnokorejskoj luciInchon, gdje smo iskrcavali šećer dovezeniz australske luke Mourilyan, dobilinajradosniji trenutak, završetak ugovorai povratak doma.Vjerujem da Vam je ovaj moj maliizlet u novinarske vode bar djelomičnodočarao dio naših aktivnosti i životana brodu. Budući da ovaj broj AtlantBulletina izlazi u predblagdansko vrijeme,koristim priliku da svima kojiovaj primjerak bulletina budi čitali, aposebno kolegama pomorcima i našimnajdražim doma, u svoje ime, kaoi u ime časnika i posade broda, zaželimblagoslovljen Božić te sretnu i uspješnuNovu 2011., a našoj Atlantskoj sretan55. rođendan. I neka nam još dugo iuspješno brodi po svim morima svijeta.Adio Vam!S poštovanjem, Vašzapovjednik mb Sveti Nikola 1kap. Ivo Bošković20

VijestiIvica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik DruštvaIZ DRUŠTVAPo običaju i ovaj Bulletin ima redovitu rubriku Vijesti iz Društva u kojoj smo u svim dosadašnjim brojevima sve naše dioničarei zainteresirane obavještavali o svim važnim događajima u Društvu u periodu između dva broja.Promjenom zakonskih propisa, a ponajprije donošenjem Zakona o tržištu kapitala, sustav informiranja naših dioničara znatnoje bolje reguliran nego što je to bilo prije donošenja tog Zakona jer sva trgovačka društva, izlistana na Zagrebačkoj burzi, a toje slučaj s Atlantskom plovidbom d.d., imaju znatno veće obveze pravovremenog obavještavanja svekolike javnosti o svim važnimčinjenicama i događajima koje utječu na konkretno trgovačko društvo. To se mora učiniti prema Zagrebačkoj burzi, HANFA-ii HINA-i, a HINA sve te informacije po primitku proslijeđuje svim medijima u Republici Hrvatskoj. Zato vjerujemo da steveć doznali sve informacije koje će se objaviti u ovoj rubrici. No, procjenjujemo da rubriku treba zadržati kako bi zainteresiraniimali sve te informacije na „jednom mjestu“.ODRŽANA GLAVNASKUPŠTINA ATLANTSKEPLOVIDBE d.d.Kako je bilo i najavljeno, Glavna skupštinaDruštva održana je u Dubrovnikudana 24. lipnja 2010. godine.Dnevni red bio je objavljen u posljednjembroju Bulletina.Pored uobičajenih točaka dnevnog redakoje se ponavljaju na svakoj Glavnojskupštini, a na temelju odredbi Zakona,na dnevnom redu ove Glavne skupštinenašli su se i prijedlozi sljedećih odluka:1. o upotrebi zadržane dobiti Društvai2. izboru novog člana Nadzornog odboraDruštva – gospodina ZdravkaZrinušića, predsjednika UpraveCroatia osiguranje d.d. koji jeu Nadzornom odboru zamijenioopozvanog člana Nadzornog odbora.Osobito želimo istaknuti da je Odlukomo upotrebi zadržane dobiti Društvaiz prethodnih poslovnih odluka,Glavna skupština odredila da će sedividenda u iznosu od 27.599.940,00kuna (što predstavlja dividendu od20,00 kuna po svakoj dionici Društva)isplatiti dioničarima koji su bili upisaniu Knjizi dionica Društva kod Središnjegklirinškog depozitarnog društvad.d. na kraju radnog dana 30. lipnjaove godine. Zbog promjene zakona tase dividenda nije više smjela isplatitidioničarima Društva na njihove tekućeračune, kao u prethodnim godinama,nego isključivo na žiro račune dioničara.Zbog te promjene zakona, Društvoje uložilo ogromne napore da se stupi ukontakt sa svim dioničarima Društva,a njih je više od 10.000, da bi se dobilaodgovarajuća dokumentacija s podacimao žiro računima dioničara.IZBOR PREDSJEDNIKAI ČLANOVA UPRAVEATLANTSKE PLOVIDBE d.d.Nadzorni odbor Atlantske plovidbed.d. sastao se 1. listopada ove godinekako bi se odlučilo o izboru predsjednikai članova Uprave Društva u novomsazivu, čiji mandat započinje 1.siječnja 2011. godine. Premda se možečiniti da je Nadzorni odbor uranio sdonošenjem takve odluke, a s obziromda je u tom trenutku mandat sadašnjeUprave trebao trajati još tri mjeseca, uDruštvu smo se odlučili na ovakav poteziz razloga dobre svjetske poslovneprakse na korporativnom nivou, gdjesvaka ozbiljna firma, znatno prije promjenau sastavu uprave, objelodani tkoće biti u novom sazivu uprave, da bi sesvi poslovni partneri, osobito poslovnebanke, na vrijeme upoznale s predstojećimpromjenama i time ne bi izazvalinikakvi potresi u svakodnevnom poslovanju.Kako Atlantska plovidba d.d.posluje gotovo isključivo na svjetskomtržištu, smatrali smo da treba slijeditiovakvu svjetsku praksu. Važan je razlogza takvo postupanje činjenica daće u novom sazivu Uprave biti čak tri„nova“ člana umjesto trojice dosadašnjihkoji odlaze u mirovinu. I nakonizbora novog saziva Uprave, članovi sadašnjeUprave ostat će na svojim funkcijamasve do isteka njihovog mandata,odnosno do 31. prosinca 2010. godine.U međuvremenu će novoimenovaničlanovi biti predstavljeni poslovnimpartnerima.Među ostalim, Nadzorni odbor je zapredsjednika Uprave u novom sazivuizabrao kapetana Pera Kulaša, dipl.ing., a na njegov prijedlog izabrana sučetiri člana Uprave i to: kapetan PavoŠišević, dipl.ing. koji će biti član Upravezadužen za komercijalno poslovanje;Marin Matana, dipl.ing. koji će bitičlan Uprave zadužen za operativno rukovođenjebrodovima, a preostala dvačlana su iz dosadašnjeg saziva Uprave:mr. Duško Vladović-Relja, dipl.oecc.,zadužen za financijske poslove i IvicaŠurković, dipl.iur, zadužen za pravneposlove i poslove tajnika Društva.Životopisi novoimenovanih predsjednikai članova Uprave u novom sazivu21

dostupni su na web stranici Društva(www.atlant.hr) u rubrici Novosti.BRODOVI DRUŠTVAPONOVNO DOBILINAGRADU AMVERVeć dulji niz godina pojedini brodoviDruštva dobivaju prestižnu nagraduObalne straže SAD-a zbog sudjelovanjau AMVER programu. Obalnastraža pojedinim brodovima dodjeljujeto pisano priznanje – tzv. Certificate ofMerit – koje dodjeljuje osobno zapovjednikObalne straže.AMVER program obuhvaća prikupljanjepodataka o pozicijama brodovaradi povećanja sigurnosti na moru.Naime, brodovi koji sudjeluju u ovomprogramu, najmanje 128 dana tijekomgodine dostavljaju svoje trenutne pozicijeObalnoj straži SAD-a koja sve tepozicije prikuplja i ažurira tako da seu svakom trenutku znaju pozicije svihbrodova u programu. U slučaju dojavebilo kakve pogibelji na moru, Obalnastraža SAD-a na temelju podataka brodovenajbliže lokaciji nesreće upućuje upomoć unesrećenima.Radi se o vrlo učinkovitom programu.Samo tijekom 2009. godine u svijetu jespašeno čak 237 života. Malen trud zanaše posade, a ogromna korist i humanostšto se sudjeluje u projektu.Za 2009. godinu ovu prestižnu nagradudobili su sljedeći brodovi: AP Držić,City of Dubrovnik, Getaldić, Oluja,Petka i Zagreb. Koristimo priliku dačestitamo svim članovima posade navedenihbrodova na trudu i humanosti.55. GODIŠNJICAATLANTSKE PLOVIDBE d.d.Dana 15. prosinca ove godine našeDruštvo će navršiti punih 55 godinapostojanja, odnosno aktivnog rada.Želimo li govoriti o povijesti Društva,treba se ukratko vratiti u povijesneokolnosti koje su vladale tijekom i nakonII. svjetskog rata.Kada je izbio II. svjetski rat, najvećidio dubrovačke trgovačke flote bio jeizvan domaćih luka i teritorijalnih vodapa se priključio savezničkim snagama.Od cijele te flote, od zamalo 200.000BRT, II. svjetski rat i konvoje “preživjelo”je svega devet brodova od ukupno42.000 BRT. Odlukom poslijeratnihjugoslavenskih vlasti, zajedno s cijelompreostalom jugoslavenskom flotom, itih je devet brodova bilo nacionaliziranoi dodijeljeno tadašnjem centraliziranomjugoslavenskom poduzeću Jugolinijasa sjedištem u Rijeci. Zbog toga seveliki broj iskusnih pomoraca preselioiz Dubrovnika u Rijeku i druge gradovei dao veliki doprinos u organiziranjutamošnjih brodarskih poduzeća, luka ipomorskih agencija.Gubitkom pomorstva, Dubrovnik jeizgubio svoj gospodarski oslonac što jebilo osobito teško nakon svih ratnih razaranjai žrtava koji je donio II. svjetskirat.Ideju o osnivanju brodarskog društvapo prvi put je pokrenula grupa entuzijastai vizionara okupljenih u Klubupomoraca „Miho Pracat”. Taj Klub jeobjavljivao glasilo “Naše more” u kojemje po prvi puta objavljena ideja odecentralizaciji jugoslavenske flote.Taj prijedlog bio je široko podržan odsvih građana Dubrovnika pa i tadašnjihlokalnih vlasti. Na osnovi takveinicijative, i ostali su gradovi na hrvatskojobali počeli tražiti decentralizacijujugoslavenske flote, što je dovelo doodluke tadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća(Vlade) FNRJ da se osnuju brodarskapoduzeća u Dubrovniku i nekimdrugim gradovima na Jadranu. Takoje dana 27. svibnja 1955.g., rješenjemGrada Dubrovnika, osnovana Atlantskaplovidba.Na temelju tih odluka Atlantskoj plovidbipripalo je sedam trampera odukupno 35.038 BRT. Radilo se o prastarimbrodovima prosječne starostiod čak 35 godina, a svi su bili parnjacina ugljen, s brzinom od svega šest doosam čvorova.Prvi od njih, m/b Banija (ex m/b SvetiVlaho, nazvan po svecu zaštitnikugrada Dubrovnika) bio je isporučenAtlantskoj plovidbi dana 19. prosinca1955.g. Primopredaja sljedećih petbrodova izvršena je već u prvom tromjesečju1956.g., a 1957.g. predanje Atlantskoj plovidbi i posljednji odtih sedam brodova. Zamah u razvojusvjetskog gospodarstva nakon II. svjetskograta, kao i nedostatak brodovljaizgubljenog u ratu, doveo je do velikepotražnje na tržištu brodskog prostora.Zbog toga su vozarine bilo izuzetnovisoke što je omogućilo da i tako staribrodovi Atlantske plovidbe ostvarujuvrlo visoke zarade. Dva, od tih sedambrodova prerađeni su na pogon naftomumjesto ugljenom.Visoke zarade su bile praćene i potporomtadašnje države za gradnju brodovau domaćim brodogradilištima.Atlantska plovidba je iskoristila sve tepovoljne okolnosti pa je do 1961.g., štonovogradnjama, a što kupnjom kvalitetnihpolovnih brodova, nabavila osamnovih plovila, a rezalištima prodala petbrodova dobivenih decentralizacijom.Zamah se nastavio ugovaranjem trinovogradnje početkom 60-tih godinaprošlog stoljeća, te kupnjom sedampolovnih brodova, od čega su tri bilamanja, linijska. Baš ta prva tri linijskabroda prvi su naši brodovi na liniji Jadran- zapadna obala Velike Britanijekoji su poslovali sljedećih 12 godina.Desetu obljetnicu osnivanja - 1965.g.- Atlantska plovidba je dočekala s flotomod 20 brodova ukupne nosivostiod skoro 183.000 tona i prosječnomstarosti brodova od 17 godina. Dakle,u prvih deset godina, tonaža je utrostručena,a starost brodova smanjenana više od polovine.Ovo je samo mali dio povijesti našegdruštva, ali dovoljno govori o vizionarstvu,znanju i sposobnosti onih kojisu Atlantsku plovidbu osnovali, kao ibrojnih generacija koje su nastavile tajrazvoj sve do današnjih dana. U znaksjećanja na sve te pomorce i drugestručnjake koji su „kormilarili“ ovimdruštvom svake se godine – 15. prosinca– obilježava Dan Društva i tomprilikom se dodjeljuju nagrade Dobromore svima koji su u ovom društvuradili neprekidno 30 godina. Tako ćenaravno biti i ove godine na taj dan, aproslavu ove velike godišnjice proslavitćemo skromno u našim prostorijama,primjereno vremenu i okolnostima ukojima svi živimo. No, to neće umanjitiveliki značaj ove godišnjice jer suuistinu na svjetskom tržištu vrlo rijetkabrodarska društva koja postoje od daleke1955. godine.22

Hilton ImperialDubrovnikAndreas Jersabeck,Glavni direktor hotelaHilton Imperial DubrovnikNakon krizne 2009. bilo je očitoda bi 2010. mogla biti godinakonsolidacije i po tomepuna izazova, osobito za hotele s 5zvjezdica. Dodatni broj ležajeva iz novootvorenogresorta Radisson Blu (401soba) te renoviranog Lacroma Resorthotela pridonijeli su konkurentnosti nalokalnom tržištu pa će od sada Dubrovnikmoći organizirati i veća događanja.2010. godina je započela s vrlo izazovnimsiječnjem i veljačom, no upravokad je došlo do poboljšanja u poslovanju,morali smo se suočiti s posljedicamaštrajka British Airwaysa u ožujkute nedaćama zbog vulkanskog dima utravnju. Sve je to rezultiralo većim padomprometa nego se očekivalo.S dolaskom ljeta napokon je došlo dopovećanja popunjenosti od 80% ‐ s konačnimrezutatom od 95,11% u kolovozu.Time je dosegnuta najveća popunjenosthotela od njegova otvaranja. UGradu također.Ostatak godine teče po planu. Očekujemopopunjenost od 53,4% s prosječnomcijenom od 1076 kn te RevParomod 575 kn. Razina zauzetosti nadišla jeplan, ali su prosječna cijena i RevPar jošuvijek ispod planiranog, kao i prošlegodine. Ovaj rezultat će nas dovesti do1. mjesta u Fair Market Shareu i Rev-Paru. Valja istaknuti kako je Dubrovnikjoš jednom potvrdio svoju popularnostte je, barem što se ljetne sezone tiče,jedan od najtraženijih destinacija u Europi.Za njega se posebno interesirajurastuća tržišta Turske, Grčke, Rusije iŠpanjolske.S osobitim zadovoljstvom objavljujemda smo po uloženim naporima ponovnopotvrdili naše prvo mjesto u Dubrovniku.Neprekidno usredotočeni nakvalitetu usluge i standarda, ove smogodine proglašeni vodećim hotelomu Hrvatskoj od strane World TravelAwarda. Ta je nagrada Oskar u uslužnojdjelatnosti, prema glasovanju svihsvjetskih turističkih agencija. Nakonšto smo tri godine dobivali drugu nagradu„Turistički cvijet - kvaliteta zaHrvatsku“, ove godine smo osvojili 1.mjesto u kategoriji „Najbolji hotel s 5zvjezdica na Jadranu“. Ova prestižnanagrada dokazuje izvrsnost kojoj trajnotežimo, također i potporu našeg vlasnikaAtlantske plovidbe koja nas cijelovrijeme ohrabruje i podržava u nastojanjuda postižemo najbolje rezultate.Drago mi je kazati da smo s obzirom napopularnost ponovno uveli naše „Imperialpopodne“ kao i zabavu petkomnavečer „Gusti su gusti“. Ovom prilikomželio bih objaviti popust od 10%svim zaposlenicima Atlantske plovidbei pozvati Vas da uživate u izvrsnoj hranipo prihvatljivim cijenama uz živu glazbuklape Nevera.Na kraju koristim priliku da Vama iVašim obiteljima zaželim sretne praznike.Budite nam dragi gosti tijekombožićnih i novogodišnjih praznika, bilona Božićnoj večeri ili svečanom dočekuNove 2011.Svaki član mog tima i ja osobno radoćemo Vas poslužiti. Radujemo se nastavkuVaše potpore u budućnosti.Srdačno Vaš,Andreas Jersabeck23

Željko Miletićdirektor Hotela Lapad d.d.HotelLapadPoštovani čitatelji,Ove godine nakon, godinu i poldana krize, svjetski turizampočeo je pokazivati znakoveoporavka, što je izravno utjecalo navrlo dobar rezultat turističke sezone uDubrovačko-neretvanskoj županiji jeru ukupnim ostvarenim noćenjima udiostranih gostiju iznosi 93%. Daljnji oporavaksvjetskog turizma može se očekivatii sljedeće godine. Europa će premaprocjenama WTO-a u to vrijeme jošuvijek neznatno stagnirati. Što se tičeudjela Hrvatske na tržištu Europe, onje u 2010. godini iznosio 2%.Još uvijek nije završena turistička sezona2010. godine ipremda još uvijeknemamo konačne fizičke i financijskerezultate, ipak vrlo precizno možemoocijeniti turističku sezonu u Gradu iŽupaniji. Za prvih deset mjeseci ove godineu Gradu Dubrovniku ostvareno je12% više dolazaka i 14% više noćenja.Ako promatramo ostvarena noćenja nanivou Dubrovačko-neretvanske županijepo podatcima Turističke zajedniceza prvih deset mjeseci, ostvareno je 6%više dolazaka i 10% više noćenja. Sigurnoje da će povećani broj noćenja uovoj sezoni imati za posljedicu i osjetnopovećanje prihoda. Usporedimo li ovusezonu s prošlom godinom i s najavamaza ovu, smatram da svi sudionici uturizmu naše županije mogu biti zadovoljni.Da se iz navedenog ne bi izvukaopogrješan zaključak, reći ću da jesezona bila dobra i iznad očekivanja,ali ni približno dobra da biomogućila normalno kontinuiranoposlovanja privatnog sektorau turizmu, kao i nove investicijebez kojih se ne mogu održatisadašnje pozicije, a kamoli poticatirazvoj. Dubrovnik je jošuvijek sezonska destinacija.Vrlo je teško poslovati sezonski,tj. imati prihode samo usezoni, a troškove tijekom cijelegodine.Što se tiče rezultata ovogodišnjesezone kako fizičkih,tako i financijskih, HotelLapad također može bitizadovoljan postignutim.Od otvorenja, 25. ožujka,pa do 31. listopada bilismo među najpopunjenijim dubrovačkimhotelima s ostvarenih 55.000noćenja, što je 13% više nego lani. Ijoš smo prihode povećali za 18%. Zaprvih devet mjeseci ove godine ostvarenaje dobit od 3,25 milijuna kuna.Zauzetost u glavnoj sezoni kretala seod 95% do 100%, a na godišnjoj razini47% što je izvrstan rezultat s obziromda je hotel zatvoren gotovo 4,5 mjeseca.U listopadu ove godine dobili smonagradu Rookie of the year za 2009. uR. Hrvatskoj. Nagradu je uručila najvećasvjetska on line turistička agencijaExpedia. Expedia je nakon 5 godina nahrvatskom tržištu prvi put za 2009.nagradila hotele u tri kategorije:best producer,best rate competitivness irookie of the year. Hotel jeprvi put potpisao ugovor oposlovanju s Expediom u2009. godini i iste godineostvario najbolje prodajnerezultate od svih hotela kojisu prvi put u 2009. godinipotpisali ovaj ugovor.Što se tiče samog biznisa ipružanja usluga i dalje ćemonastojati da podignemo kvalitetu uslugejer je naš cilj neprekidno unapređenjesvih poslova na veće zadovoljstvo gostijui, u konačnici, povećanje prihoda hotela.Hotel Lapad sljedeće godine ulaziu svoju 99. turističku sezonu. To gačini jednim od najstarijih dubrovačkihhotela. Naime 2012. hotel slavi stogodišnjicupostojanja. Često se u komentarimagostiju ističe preplitanje šarma ibogatstva starih vremena s jednostavnostii elegancijom modernog doba, ato gosti izvrsno prihvaćaju. U sljedećojsezoni definitivno želimo još više približitihotel građanima Dubrovnika i okolice.U restoranu hotela, renesansnomvrtu, te u novoobnovljenoj prekrasnojdvorani Male Venecije organiziramogrupne objede, večere, vjenčanja, razneproslave, cocktail zabave, prezentacije islično. Hotel će ponovno otvoriti svojavrata 15. ožujka iduće godine.Na kraju bih iskoristio priliku da sezahvalim vlasnicima, svim partnerimai zaposlenicima hotela na uspješnoj suradnjiu ovoj sezoni, a Vama čitateljimaAtlant bulletina zaželjet ću sretne nadolazećeblagdane.24

kap. Ivica /Ðanko/ ZupčićI ja sam u trendulaptop generacije!Drage čitateljice i čitatelji ovognašeg zimskog izdanja biltena!Eto, i ja sam se nakon 4 i pol mjeseca(27. listopada) iskrcao s m/b Libertasna sidrištu Singapore. Zamijenio mekap. Lukša Martinović, naš Konavljanin,i nastavio putovanje s brodomprema Indiji i lukama Visakhapatnami Haldia gdje će iskrcati teret ugljena.Moram priznati da neću žaliti što nisamostao na brodu do Indije jer mi Indija,indijske luke i Indijci neće nedostajati!Tko ne zna što je sreća, mora s brodompoći u jednu od indijskih luka i proći“kalvariju” s Indijcima. Po odlasku izluke i nakon iskrcaja zadnjeg peljarashvatit će da je najsretniji čovjek nasvijetu! U ovom ugovoru prošao sam“lišo”: bez Indije i ostalih egzotičnihzemalja i luka. Uglavnom smo bili po“normalnim” lukama. Ukrcao sam seu Kini, luci Lianyungang (Cosco Shipyard)12. lipnja ove godine. Odatlesmo isplovili za meksički pacifički otokCedros Island, terminal Morro Redondo,gdje smo krcali teret soli za Yokkaichi/Japan.Slijedio je utovar žitarica uVancouveru(BC) za Bayuquan/Kina inapokon ugljena u Hay Point/Australiaza Visakhapatnam i Haldia, via Singapore.U Yokkaichi na iskrcaju ostalismo nevjerojatnih devet dana!? Za današnjedoba brzih ukrcaja/iskrcaja teretato je ugodno i lijepo. U Bayuquanusmo također ostali desetak dana. Jestda je bila Kina, ali luka Bayuquan, zarazliku od ostalih kineskih luka, mirnaje, tiha, bez “uzbuđenja”. Moj ugovori život na brodu protekao je uglavnombez većih problema. Posada iz svih krajevaLijepe Naše, najmanje nas iz Gradai okolice. Još jedan kuriozitet, nitijedan primorac (žutopas) nije na brodu!?To mi se nikad do sada nije dogodilo?!Opet sam najstariji na brodu,ne po činu/zvanju, nego, nažalost, pogodinama! Upravitelj stroja, ing. PetarPetronio 7 je dana mlađi od mene. Sveje ostalo mladost suvremenog doba,iliti ga “laptop generacija”. Svakodnevno,na mostu, u salonima, za vrijemeobjeda i večere, razgovora se i diskutiratko ima “većeg/jačeg”, naravno riječ jeo laptopu, hard discu, usb sticku, memorijii ostalom. Objed i večera uglavnomtraju tek toliko da se na brzakapojede dnevni menu, bez zadržavanja,na radost i zadovoljstvo bijelog osoblja,pogotovo konobara. Za reć pravo tužnoje i pogledati postavljeni stol: lijepabijela besprijekorno čista napica, pjati,ožice, noži, pantaruli, sol/papar, ulje/osto,freški kruh, čaše... i boca prirodne/bistreizvorske vode (japanske). Na etiketiplastične boce navode se svi korisni izdravi sastojci vode. Na prvi pogled sveizgleda prekrasno i zdravo... ali neštofali!? Fali bokal običnog crnog vina ibevanda uz obrok!? Ta obična bevandabila je dio naše mediteranske i hrvatsketradicije i običaja na brodovima, alije nažalost modernizacija i euromanijai nju ukinula!? Mi pomorci smo ljudikoji se na sve bez pogovora, prigovorai komentara privikavamo, pa smo takoi ovo, iako nerado, prihvatili kao nešto,nazovimo to “normalno”!? Ne igrase više ni briškula i treseta iza večere.Sada se u kutićima organiziraju natjecanjaumreženih laptopa u igranju igrica“Call of Duty”, “Medal of Honor”,“Football Championship”... itd. Po lukamai kada se ima vremena, što je ovajput bilo u Japanu i Kini, rijetki su onikoji izađu vani u grad. Preko lokalnogbrodskog agenta ili opskrbljivača iznajmljujuse usb wireless internet stickovi(5-10 usd/dan), pa se po cijelu noć surfapo internetu, čitaju naše novine, gledajuvijesti, a oni koji imaju kameru, zvučnikei mikrofon uz računala, spajaju sepreko usluge “skype” i bez nadoknaderazgovaraju i “gledaju” se sa svojimakod kuće! Ujutro su svi pospani/neispavani,kao da su cijelu noć bili vanka idružili se s lokalnim stanovništvom polučkim barovima!? Kada se isplovi izluke, i ne znaju gdje su bili! Mi starijiim nastojimo pričama, koje su njimavjerojatno dosadne, dočarati život pomoracaod prije deset, dvadeset i višegodina, ali umjesto da mi promijenimonjih, oni mijenjaju nas!? Ovaj put sam ija u Japanu, Kini i Kanadi iznajmio tajusb wireless internet stick, kupio malupc kameru i slušalice, registrirao se nauslugu “skype” i po cijele noći (zbogvremenske razlike) razgovarao s mojimakod kuće! Eto i ja postao moderan,i ja sam u trendu laptop generacije!I na kraju jedna korisna info za one kojiće još uvijek biti na brodu kada primei dok budu čitali ovo izdanje biltena.Ako se iskrcavate s broda na sidrištuSingapore, nemojte nositi sa sobomviše od jedne otvorene kutije cigara.Ja sam imao dvije kutije. Zbog toga sume zaustavili na graničnom prijelazuiz luke, uzeli otiske prstiju, upisali meu registar prekršitelja zakona, osobnosam morao svaku cigaretu uništiti i zalitivodom – a oslobođen sam od plaćanjakazne u iznosu od 200 singapurskihdolara po kutiji samo zato što mi je tobilo prvi put!?Neka vam budu bonace i dobromore i uvijek barem jedna noga ispodkobilice! Neka vam je blagoslovljenBožić i sretna Nova godina!Srdačan pozdrav iz najljepšeg i jedinoggrada na svijetu od kolege i prijatelja,25

NEPOZNATEPOMORSKESTRANICEOtk r i va m o su d b i n ut r i Ra č i ć e va br o d au vi h o r u Pr v o g as v j e t s ko g a r a t aParobrod Izgled, nekadašnja Augusta Föheczengö,zamijenio je istoimeni Račićev oteti brodMarijan ŽUVIĆRatnu sudbinu Račićevih parobroda najboljeoslikava stara pučka izreka: Oteto prokleto,jer su dubrovačkome brodovlasnikubrodovi Izabran, Izgled i Maria Racich uzetiu jednome danu 1915., a stradali u službinovih gospodara Talijana u šest mjeseci1917. godine! I svima su presudila torpedanjemačkih podmornica.Upovijesnim kronikama dubrovačkoga pomorstvazbivanjima tijekom Prvoga svjetskoga rata, a posebicestradanjima parobroda, posvećeno je izuzetnomalo prostora. Točnije, tek nekoliko rečenica u kojimase nabrajuju imena brodova izgubljenih u ratnome vihoru.Među njima su i parobrodi Izabran, Izgled i Maria Racichvlasništvo Slobodne plovidbe Ivo Račić i drugovi. A kakonjihova nadasve zanimljiva ratna priča dosad u nas nije ispričana,stranice Atlant bulletina pravo su mjesto za nju.Ratnu sudbinu Račićevih parobroda najbolje oslikava starapučka izreka: Oteto prokleto, jer su dubrovačkome brodovlasnikubrodovi Izabran, Izgled i Maria Racich uzeti u jednomedanu 1915., a stradali u službi novih gospodara Talijanau šest mjeseci 1917. godine! I svima su presudila torpedanjemačkih podmornica.Početak Prvoga svjetskoga rata tri su parobroda dočekala nesamo kao perjanica i Račićeve i dubrovačke flote nego i kaonajmoderniji i najmlađi tramperi u austrougarskoj trgovačkojmornarici. Izabran je netom bio proslavio četvrti, a Izgledtreći rođendan, dok je Maria Racich bila stara nepune dvijegodine. Ti su parobrodi bili plod snažnog razvitka Slobodneplovidbe Ivo Račić i drugovi temeljene na gradnji novihbrodova u prestižnim britanskim brodogradilištima. Tako jeveć 1907. godine u poznatom brodogradilištu J.Readhead& Co. u South Shieldsu izgrađen parobrod Dan koji će bitipredložak za narudžbu pet novih brodova u Sunderlandu.Zanimljivo je da su Talijani oteli Račiću i parobrod Dan, alije on preživio rat te je vraćen Dubrovčanima. Dobio je novoime Ivo Račić.Petorka iz SunderlandaS velikom narudžbom Račić se 1909. godine obratio uglednombrodogradilištu W. Doxford & Sons Ltd. u Sunderlandu,a već u siječnju 1910. isporučen mu je parobrod Istina.Tolika je brzina ipak bila plod činjenice da je taj brod većbio u gradnji pod imenom Hilda, a Račić ga je nedovršenogotkupio od britanske tvrtke Whithwill & Son. Bio je to prepoznatljivitramper britanske gradnje nosivosti 6400 tona,26

Parobrodi otetii prokletidug 109.7 i širok 15.3 metra, pogonjenstapnim parnim strojem trostruke ekspanzijeod 1850 konjskih snaga i s najvećombrzinom od 9 čvorova.Prva prava Račićeva novogradnja imenomIzrada isporučena je u lipnju 1910.,a samo mjesec dana poslije pod oznakamaSlobodne plovidbe zaplovio je i parobrodIzabran. Ti su brodovi bili jednakiIstini. Sljedeća dva broda bila su neštoveća: duljina im je povećana na 112.9metara, a nosivost na 7600 tona. ParobrodIzgled isporučen je u srpnju 1911.godine, a posljednja Račićeva britanskaprinova zaplovila je u listopadu 1912.godine. Taj se parobrod zvao Maria Racich,premda se u našim pomorskimkronika obično nazivlje Marija Račić.Novi i veliki parobrodi neće dugo plovitipod stijegom svetoga Vlaha. U kolovozu1914. godine početak Prvoga svjetskogarata prisilno ih je združio na mrtvomevezu u Veneciji. Italija je bila neutralna,a njezine luke sigurno utočište za austrougarskeparobrode. Tako će i biti samodevet mjeseci. A onda je, uvelike potaknutaodredbama tajnoga Londonskogugovora kojima su joj saveznici obećalihrvatsku obalu, Italija 23. svibnja 1915.ušla u rat. Istoga dana u Veneciji su zaplijenjeniIzabran, Izgled i Maria Racich.Vlada u Rimu dala ih je na upravljanjedržavnim željeznicama (Ferrovie dellostato), ali su im i pod talijanskom zastavomostala Račićeva imena.CRNI DANI 1917.Početkom 1916. godine tri su oteta dubrovačkaparobroda ipak dobila novaimena kojima su počašćeni istaknutiborci za ujedinjenje Italije. Izabran jepostao Tito Speri, Izgled je nazvan FedericoConfalonieri, a Maria Racich jezaplovila kao Goffredo Mameli. Punihgodinu dana brodovi su mirno plovili, aonda su ih stigli crni dani. Prvi mjeseci1917. označili su početak nesmiljenogapodmorničkoga rata koji će potrajati dosamoga kraja Prvoga svjetskoga rata i ukojemu će njemačke podmornice potopitina tisuće savezničkih brodova.Prva je žrtva bio Federico Confalonieri.Nekadašnji Izgled plovio je pun željeznerudače iz španjolske luke Sagunto kodValencije u britanske luke na rijeci Clydekad ga je 5.ožujka 1917. na pučiniAtlantika, pred jugozapadnom obalomIrske, torpedirala podmornica U 53.Njezin zapovjednik, poručnik HansRose, bio je jedan od velikih njemačkihpodmorničkih asova s popisom od 81potopljenog savezničkog broda.Parobrod Tito Speri, nekadašnji Izabran,stradao je 10. kolovoza usred Tirenskogamora. Bio je na samome kraju dugogaputovanja iz Karachija u Messinu kadga je, 40 milja jugozapadno od Salerna,torpedirala podmornica UC 53 pod zapovjedništvomporučnika Kurta Albrechta.Premda teško oštećen, uspio jenastaviti plovidbu prema Messini i prevalitijoš stotinu milja, ali je pred samimciljem počeo tonuti pa ga je posada uposljednji trenutak nasukala na krajnjusjeveroistočnu obalu Sicilije, kod mjestaPisciotto gdje je napušten.Priča o brodovima otetima i prokletimaokončana je 40 dana kasnije pred samimGibraltarom. Parobrod GoffredoMameli je, kao i Federico Confalonieri,u Britaniju prevozio dragocjeni ratniteret – željeznu rudaču. Prošao je cijeloSredozemlje i tek ušao u Atlantik kadje 45 milja od marokanskoga Tangeranaišao na njemačku podmornicu UB 50pod zapovjedništvom poručnika FranzaBeckera. Dva su torpeda bila dovoljnada nekadašnji dubrovački parobrod MariaRacich, nakrcan sa 7000 tona rudače,nestane u dubinama za samo nekolikominuta.TRI RIJEČKE ZAMJENEU prvim poratnim godinama u flotidubrovačkoga brodara, koji je od Slobodneplovidbe 1922. postao Atlantskaplovidba Ivo Račić, ponovno su zaploviliIzabran, Izgled i Marija Račić. Bilisu to, dakako, neki drugi parobrodi, nosvojim su imenima upućivali na tri ratnastradalnika. Uistinu su im i bili zamjena.Kada su u rujnu 1920. godine poznatimSporazumom Trumbić-Bertolini Italijai Kraljevina SHS riješili pitanje podjeleaustrougarske trgovačke mornarice i togodinu poslije potvrdili i saveznici, određenoje da će Italija Račiću trima odgovarajućimbrodovima nadoknaditi štetuza otete parobrode.Moglo bi se reći da ta naknada Talijanenije ništa koštala. Prema sporazumuTrumbić-Bertolini njima su pripali svibrodovi mađarskih kompanija registriraniu Rijeci, pa su od te velike flote tri izdvojenaza Račića. Bili su to blizanci AugustaFöheczengö i Karpat, te parobrodAtlantica. Prva dva broda izgrađena suu mjestu Walker-upon-Tyne, u brodogradilištuW. Dobson & Co. za Ugarskoparobrodarsko društvo Levante, bilisu dugi 115.2 metra i nosivosti 7700tona. Augusta Föheczengö isporučenaje u srpnju 1911., a Karpat u listopadu1912. godine. U Račićevoj floti prvi jedobio ime Izgled, a drugi Izabran. Podimenom Marija Račić zaplovio je parobrodAtlantica, nekoć u floti istoimenogariječkoga brodara. I on je izgrađen1911. u Walkeru, ali u brodogradilištuArmstrong, Whitworth & Co.Ltd. Čakje bio istih dimenzija i iste nosivosti kaobivši Izgled i Izabran.Zanimljivo je da je parobrod Izabranplovio sve do jeseni 1963. kada je podimenom Ljubljana izrezan na Brodospasovomgroblju brodova u Svetome Kaji.Izgled i Marija Račić nisu bili te sreće.Već na početku Drugog svjetskog rataprešli su pod britansku zastavu, no doskorasu potopljeni. Prvi pod imenomElmcrest, drugi kao Marcrest.27

O SLIKARIMA DUmr. Anica Kisić, prof.Suradnju s Atlant bulletinom započelasam 1998. prilogom opomorskim zavjetnim slikamana hrvatskoj obali, posebnou Dubrovniku. Te slike pojavile su sena Mediteranu početkom 16. stoljeća,a darivali su ih pomorci crkvama kaoispunjenje svog zavjeta Bogu u trenutcimapogibli. Te skromne slike, mahomnepotpisane, kao i zavjetne pločice scrtežima brodova proširile su se u 16.stoljeću čitavim Sredozemljem. Najvišeih je iz 18. stoljeća, ali nisu rijetkost niu 20. stoljeću. Primjer je zavjetna slikap/b Rad u crkvi Gospe od Milosrđakoju su darovali preživjeli brodolomcis broda torpediranog u Drugom svjetskomratu.Danas želim pisati o slikama brodovadruge naravi i svjetovnog karaktera kojimasam se također bavila. Na hrvatskojobali pojavljuju se u 19. stoljeću,kada dolazi do stanovite gospodarskeobnove i sazrijevanja građanskog duštva,što je u ostaloj Europi počelo davnoprije. U Austrijskoj carevini, u prvojpolovici 19. stoljeća Hrvatska je zajednos Dalmacijom, na dnu gospodarskei društvene ljestvice. Ipak se tijekomstoljeća pomalo uzdiže pomorstvo nekihprimorskih mjesta, na jugu Dubrovnikai Orebića. Osniva se Pelješkopomorsko društvo u Orebiću 1865. paDubrovačko pomorsko društvo 1869.;grade se veliki jedrenjaci i postižu veliki,nažalost kratkotrajni poslovniuspjeh jer nisu izdržali konkurencijuparobroda.Ploveći po svijetu, pomorci su donosiliu svoje domove različite predmete.Bogati kapetani i brodovlasnici željelisu uz to imati u svojim «tinelima»sliku jedrenjaka na kojima su plovili izapovijedali, izrađene u ulju, akvareluili na svili. Slike naručuju po europskimlukama, čak u Kini. U većim lučkimgradovima neki se slikari specijalizirajuu slikanju brodova. To umijeće i zanatprenosili su se obično s oca na sina.Bilo bi preopširno poimenično nabrojitisve dubrovačke i pelješke jedrenjake iparobrode iz dubrovačkog Pomorskogmuzeja s potpisom poznatih nam portretistabrodova, domaćih i stranih, papredstavljam samo najznačajnije.Najplodniji i najkvalitetniji portretistbrodova s naših prostora, koji je obilježiohrvatsku pomorsku umjetničkubaštinu 19. stoljeća s preko 200 naslikanihbrodova svakako je slikar B.Ivanković (1815.-1898.). O njegovomživotu začudo malo se zna. Podrijetlomje iz Boke kotorske, ali postojepretpostavke da se rodio u Carigradu,gdje mu je otac boravio kao bokeljskitrgovac. Slike uvijek potpisuje samo sinicijalom imena B. Ivanković, što jošuvijek izaziva prijepore oko imena, je lise zvao Bartul ili Bazilije. U mladostije bio pomorski kapetan, a poslije u Trstu,gdje je dugo živio, imao je slikarskiatelijer.U Pomorskom muzeju u Dubrovniku,također i Orebiću sačuvan je veći brojnjegovih pisama Pelješkom i Dubrovačkompomorskom društvu. 70-ih i80-ih godina po narudžbi je naslikaogotovo sve njihove jedrenjake. U pismimaponosno ističe da je pomorskikapetan duge plovidbe i slikar i da zatosuvereno poznaje svaki detalj broda, pase obvezuje da će jedrenjak vjerno naslikati.Od slikanja je skromno živio, pase potuži: «neznatni su danas ti slikarskiradovi kojima mučno i jedva jedvicepriskrbljujem ne tako male troškove zamoju brojnu obitelj...» Slikao je neprestanoi u poodmakloj dobi, po pričanjuočevidca «brzo, ali sigurno». Zalazioje u jednu poznatu kavanicu blizu tršćanskeburze, gdje su se okupljali našii inozemni pomorci, i gdje je vjerojatnosklapao poslove. Slikao je ulja na platnusličnog formata srednje veličine. Poznatasu nam samo tri platna velikogformata, ali sa skupinom brodova. (jednoje u Pomorskom muzeju u Kotoru,dva u Pomorsko-povijesnom muzeju uRijeci). Više njegovih slika nalazi se udubrovačkom i orebićkom Pomorskommuzeju, također u Rijeci, u Boki kotorskoj,u zbirkama po čitavoj obali i kodmnogih privatnih vlasnika. Naslikao jei prve hrvatske parobrode, primjericep/b Dubrovnik i p/b Gruž. Jedrenjaciviju austro-ugarsku zastavu, mnogi ihrvatsku, sve prema želji naručitelja.Ivanković je često isti tip broda slikaopo istoj šabloni, ali u drukčijem ozračju,u različito doba dana, s mnogimmijenama vjetrova na morskom prostranstvu,od potpune utihe do bijesnanevremena u rađanju i smiraju sunca.Premda se strogo pridržavao dogovoras naručiteljem, neke mu slike i previšenalikuju jedna na drugu. Dakako, nekemeđu njima dokazuju da je inspiracijavodila slikarevu ruku. U dubrovačkomPomorskom muzeju to su primjerice slikebarka Eber i Peleg, te nave Danica.U svom žanru Ivanković spada međukvalitetnije slikare jedrenjaka i prvihparobroda u 19. stoljeća uopće.Među najstarije slikare brodova u Pomorskommuzeju u Dubrovniku valjaspomenuti one iz obitelji Roux u Marseillu.Najkvalitetnije akvarele potpisaoje Antoin Rouxa, otac (1765.-1835.).Imali su dućan na samom keju, gdje sunaši pomorci kupovali pomorske karte iinstrumente. Stendhal 1837. piše: «Tajkej je napučen mornarima i papagajima,a jarboli brodova koji su došli izAmerike upravo lome stakla na prvimkatovima kuća». U Pomorskom muzejuu Dubrovniku čuva se nekoliko njihovihkarata i instrumenata i tri akvarelabrodova Antoina Roux oca i sinova.28

Tamara Spajić, prof.PodvigNikole PrimorcaPomorski podvizi zahtijevajusuživot s morem i veliko snalaženjeu trenutcima pogibli.Ima li boljeg primjera upornostii optimizma od onog Pracatovogkoji se uspjehu, i kad je bio poražen,učio od obične gušterice na nekom lopudskomzidu!Vještina dubrovačkih kapetana savladavalaje more, nepredvidivost oluja,jačinu neprijatelja. O tome svjedočemnoge zavjetne slike po dubrovačkimcrkvama i votivni darovi navicula u srebrute pločice s prikazom jedrenjaka.Pa ipak se kapetan i Dubrovčanin NikolaPrimorac izdvaja u osvajanju morskihstruja, širina i nepredvidivih okolnostiu kojima se natjecao sa samimsobom i morem, a s tako oskudnim pogodnostimada njegov podvig prelazi upomorsku legendu.Za okladu od 1000 funti ovaj je pomorac1870. g. u jedrilici City of Ragusa u92 dana preplovio Atlantik od Liverpoolado Bostona i vratio se natrag zahvaljujućipovoljnim vjetrovima i morskimstrujama.Detalji navode da je njegov jol s baštunombio dug 6,1 m, a širok tek 1,80.Pa ipak je i takav, sitan i uzak, bio opremljenza dugu plovidbu. Iz Liverpoolaje krenuo 2. lipnja 1870.g. s jednimpratiteljem, osnovnim namirnicama ipitkom vodom. U 90 dana plovidbe pokazaoje koliko je čovjek moćan da pobijedistrah i prirodu kad ga vodi željaza pustolovinom i samodokazivanjem.Po sretnom dolasku u Boston, Primoracse, vjeran sebi, otisnuo natrag i za38 dana stigao u polazišnu luku.Njegov je podvig, prvi takve vrste najednoj zahtjevnoj relaciji preko otvorenogoceana, svečano pozdravljen...Osim svjetske slave, novaca od okladei odlikovanja kraljice Viktorije, Nikolaje proslavio i dubrovačke pomorce, pokazujućida se u suživljenosti s morem,može nositi i s njegovom snagom kaodostojan takmac i prijatelj.Vrijednost dubrovačkog pomorstva nijezaboravljena. Ona potvrđuje poznatučinjenicu da je Dubrovačka Republikau 16. i 17. st. bila vodeća pomorskasila staroga svijeta i da je, poput NikolePrimorca, na moru plovilo oko 5000pomoraca i kad su uvjeti plovidbe bilipovoljni i kad su brodolomi, gusari iopasnosti u dubine odnosili živote, teretei brodove.Netko će se složiti da je Primorčev podvig„slobodna vježba“, nalik na primjerHemingwajevog junaka koji se samosvojom snagom i iskustvom bori i pobjeđujeelement prirode, vjerujući damu je dostojan takmac, obdaren voljomi vještinom.30

Sveti NikolaBlagdan svetog Nikole pada uprosinački šesti dan. Osjećase u zraku kako se tajanstvenibumbak topline, očekivanja i svođenjaračuna bliži vrhuncu. Bumbak je odrazNikoline brade, toplina bije od ognjai popreta. Računi su jasni: kad Nikolabude nosio darove, zločestoj će djecidonijeti šipkov štap, dobroj suhe smokve,mjendule i orahe. Još će s njime ićiKrampus, crvena jezika i s rogovima iuslužno će priskočiti ako se dječji grijesipokažu pred kalendarom Nikolinim.Od tih se priča dječje društvo danimaprije blagdana popravi tako naglo da sesami nude što će materi i ćaći dobroganapraviti. Treba li ovce prikupiti s pašei poći zadocnjelo na Ramni, evo ih naokupu! Babi prenijeti tovjelicu, đedudonijeti kosurak, složiti breme, prenijetisoklin trave?Sitne se dječje noge trse pod naramkomi prate kako pada jedna noć prosinca,datuma prvog. Druga je još uslužnija,a pete se noći u groznici iščekivanjaodlazi prerano na spavanje. Tko zna,možda će Nikola te noći ranije odškrinutifunjestru, zakoračiti nečujno jerkako drukčije može! i dok oči buduotvorene, ugledat će netko od djecenjegovu bradu, zlatnu ploču od svetostina glavi, a Krampus neće u kamaruni ulaziti!Tako snatre djeca i sjede sa svojima okoognja. Niti ne slute da se mati i ćaćazgledaju nasmiješeno, nego brzimiceodlaze na saloču. Tamo je od davninakvadar svetog Nikole Putnika. On jeputnik, pričaju stari, jer štiti pomorce,mornare i kapetane. Stalno putuje uzbrodove i s neba vidi i onoga koji kora-ča tvrdom zemljom. Treba li mu pomoću nevolji, potrebito ga je imenovati naglasili u sebi i reći: Sveti Nikola, pomozimi da sigurno dođem doma! Kad se takoobratiš svecu, odjednom si siguran i nebojiš se ni mraka, ni valova ni hladnoće.Djeca ne idu tako daleko. Gledaju kvadar,bijelu Nikolinu bradu, crveno kamenjena aureoli, plave i zelene kuglicena svetačkoj robi. Cakli se staklo predokvirom. Na saloči duge sjene i svijećase u obruču žuto rastire ponad dječjihglava. Oni podižu kelostrac i sa zida ihgleda Nikolino lice, dobro i nasmiješeno,s vječitim pogledom koji sve zna iotkriva.Ali će se oni opet pomoliti pred slikomi uglas reči: «Sveti Niko, bijele brade,donesi nam čokolade!»U postelji će budni čekati pola noći.Gledat će funjestru i naslutiti kakosvijetom putuju duše svetog putnika.Tako kažu stari, da svijetom prije njegaTereza Buconić Gović, prof.prolaze duše i javljaju se dobrim djelima.Otvaraju njemu put i nakon svihkoji su na zemlji ikada živjeli, dolazinjegova noga najmlađima čije duše tekodrastaju. Eno, eno, sjena je pala prekolastre! Nešto šušnulo na taraci! Kucnuoprst o okno! Djeca se pokrivaju prekoglave, drhture u slatkom iščekivanju, azatim se opuštaju i ugrijani pod krpaturomzapadaju u kasni, mirni san.Tek kasnije, puno, puno docnije matiće pod kušine ili u bječvu na funjestristaviti darove: grozd smokava, jabuku,rogače, mjendule i pored svega tri šipkovaštapa.Čitave noći Nikola će putnik obilazitiusnule glave. Ujutro, čim zasine zora,otvorit će se oči, prevrnuti kušin, i utoplini postelja, ponad drvenog poda,starinskih tapita, pred slikom povišeburala, smijat će se dječja lica.Svanuo je dan svetog Nikole.IN MEMORIAMPERO BOGDANOVIĆ(14. kolovoza 1962. – 11. listopada 2010.)Zaposlio se prvi put 1988. kao mladić palube. Otada plovio na brodovimadruštva u svojstvu kormilara. Smrt ga je zatekla na brodu „Miho Pracat“.Za predani rad i čestitost, velika mu hvala!31

Članovi posada brodovaAtlantske plovidbe d.d. na dan 1. studenoga 2010.g.SvetiAP SvetiGetaldić AP Držić Zagreb Nikola I Oluja Orsula Petka VlahoZapovjednik Ivica Robert Fuad Ivo Joško Blago Vinko LeonĐuraš Margitić Čimić Bošković Dender Milašević Lujak BjelokosićI. časnik Vojko Roko Andro Ante Zvonimir Vlaho Ivo Stjepanpalube Jovanović Medi Đangradović Dujić Cetinić Rustan Maždin PopovićII. časnik Vlaho Mato Antonio Srđan Pero Demir Vicko Mihopalube Pavličević Kašikić Milošević Jurković Moretić Čerimagić Vojvodić DadićIII. časnik Josip Andro Matko Narcis Tomislav Adis Nikša Peropalube Glavor Marić Margaretić Ćimić violić Mulalić Japunčić Violićkadet Miro Petar Ivica Kristijan Piter Kristian Ivo./. Radić Matana Zamučen Laptalo Radić Barović Saulankadet Romano Marko Antonio Dario Marin Željko Vito./. Peršić Perković Njirić Zubčić Lovrić Gavrić Krizmanićvođa Zdravko Ivo Slobodan Rade Nediljko Vide Pero Rajkopalube Galov Kesovija Čaće Gvozden Tudorović Boro Radovac Jurkovićkormilar Nikica Ivica Pero Mario Đuro Branko Leon FranoMaslać Svetac Butjer Rakuljić Guriš Borlak Glaviškić Miletićkormilar Serđo Renat Dubravko Nenad Božo Daniel Antun NikolaĐivoje Borovina Rilović Drenovski Dušević Bebić Obadić Sternišakormilar Ante Ivica Kuzma Ivko Dinko Nikola Marijan ZoranĐaković Mihovilović Žuvela Kero Šeman Baždarić Miletić Brguljankormilar Denis ZoranDomijan ./. ./. ./. ./. ./. Stojan ./.mornar Igor Jelačić Goran Tomislav Ante Robert Davor Dalibor./. Mijo Anđelinić Petrović Biđovski Pervan Barešić Prnjić PešuttesarNino./. ./. ./. ./. ./. ./. ŠimićUpravitelj Baldo Mateo Nedjeljko Đuro Pero Nikola Zvonko Hrvojestroja Smrdelj Perović Kmetović Capor Batinić Pavlina Miljan MostahinićI. časnik Darko Slavomir Mato Zvonko Ivica Dinko Baldo Igorstroja Prebisalić Nikolac Garvan Šimek Franić Radić Dender ŠeparovićII. časnik Mato Nikša Daniel Nadan Vicko Igor Marijan Desimirstroja Kaznačić Butigan Vitasović Šimac Ursić Gjaja Kardov SurjanIII. časnik Ivo Mato Nikša Ivica Tonći Ivuša Ivo Darkostroja Crnjak Vatović Radić Peruša Pavković Kesovija Petković Tomićvježbenik Duje Boris Joško Dario Goran Sanel Stankostroja ./. Adorić Šijaković Ilić Bartulović Mirošević Radeljaš Stanićvježbenik Tomislav Vlaho Enio Mariostroja ./. Marević ./. Orepić ./. Milat Panža ./. GusićmazačVlaho./. ./. ./. ./. ./. Kvestić ./. ./.vježbenikAndrejelektrike ./. ./. ./. ./. ./. ./. Parenta ./.brodski Krešimir Jozoelektričar ./. ./. Škrabo ./. Crnogorac ./. ./. ./.elektroničar Mile Emir Vjekoslav Vlaho Niki JosipBilić Bavčić ./. Bukarica ./. Mozara Tomić Cetinićbrodski Miro Veljko Zdravko Enis Aleksandar Ivo Mile Slavkomehaničar Crnčević Strukan Topić Kovač Popović Burmas Maričić Didakbrodski Mariomehaničar Burmas ./. ./. ./. ./. ./.glavni Zoran Ivica Ante Nikša Miljenko Lukša Marko Ivicakuhar Poša Jeljenić Rabušić Rončević Šunjić Radovac Petranović Lukovićkonobar Pavao Jure Igor Josip Frano Vicko Gjusti DragoBašica Radić Čorkalo Mikelin Opara Brajević Puhjera Jerinić Kalinićpomoćni Vedran Ivan Josip Luko Tomislav Tomislav Pavo Jerkokonobar Udženija Škopljanac Deak Staničić Kelez Glavinić Pavlović RosoMiodrag Alen Zoran Velimir Ivančistać Buotić Žustra Dragić ./. Lakić ./. Knežević ./.32

Popis posade na dan 01. studenog 2010.g.Miho City of Atlant Atlant Atlant Atlant Atlant Atlant Atlant AtlantPracat DubrovnikPopis posade na dan 01. studenog 2010.g.Imperial Libertas Libertas Frauke Frauke Trina Trina Regine Regine Svenja SvenjaZapovjednik Davor Juan Božo Božo Lukša Lukša Zapovjednik Zapovjednik Marin Marin Vicko Vicko Baldo Baldo MladenMiho City of Atlant Atlant Atlant AtlantMladenPracat MojsićMojsićDubrovnikKnego ImperialOrlićOrlićMartinovićLibertas MartinovićBrboraFrauke BrboraSvilokosTrina SvilokosJerkovićRegine JerkovićSpuževićSvenja SpuževićZapovjednik I.I.časnikčasnikDavor AndrejAndrejJuanMarioMarioMarinkoBožo Marinko LukšaLukaLuka ZapovjednikI. časnikI. časnikStipoMarinStipo VickoIvoIvoJoškoBaldoJoško StankoMladenStankopalubepalube Mojsić RibičićRibičić Knego BurinBurin Orlić RadićRadić Martinović Rešetina palube OrhanovićRešetina palube Brbora KukuljicaOrhanović Svilokos Kukuljica Jerković ToljaTolja Spužević RadićRadićII. I. II. časnik časnik Andrej MarioMario Mario SrđanSrđan Marinko Kristijan AnteKristijan Ante Luka Biočina II.Biočina I. časnik II. časnik Stipo Ivan Ivo DarkoIvan Joško AleksandarDarko Stanko Aleksandarpalube palube Ribičić Matičević Preljević Burin Ramadan Radić Ivica Rešetina Prpić palube Orhanović ./. Družijanić Kukuljica Prvan Tolja Kušić Radićpalube Matičević Preljević Ramadan Ivica Prpić palube ./. Družijanić Prvan KušićII. III. časnik časnik Mario Maro Srđan Branko Kristijan Ivan Ante Biočina III. II. časnik Dorjan Tomislav Ivan Maio Darko Aleksandar StankoIII. časnik Maro Branko Ivan III. časnik Dorjan Tomislav Maio Stankopalube Matičević Nikolac Preljević Kovačević Ramadan Stanić Ivica ./. Prpić palube Mužić ./. Bilokapić Družijanić Majkovica Prvan Letica Kušićpalube Nikolac Kovačević Stanić ./. palube Mužić Bilokapić Majkovica LeticaIII. časnik kadet Maro Goran Branko Hrvoje Ivan Niko Lorenzo III. vođa časnik Dorjan Rade Tomislav Ante Đino Maio Zoran Stankopalube kadet Nikolac VučurevićGoran Kovačević KulušićHrvoje Stanić KuraicaNikoCapursoLorenzo ./. palube vođaGlumac Mužić Rade Bilokapić VujovićAnteMarinović Majkovica ĐinoRoso Letica Zorankadet Vučurević Goran Hrvoje Srećko Kulušić Donko Niko Kuraica Lorenzo Capurso kormilar vođa palube Boško Rade Glumac Maro AnteVujović Pasko Đino Marinović Nikša Zoran Rosokadet Vučurević ./. Kulušić Srećko Reić Kuraica Miler Donko Capurso ./. palube kormilar Glumac ŠarićBoško Hančević Vujović Maro Kotlarić Marinović Pasko Šimunović Roso Nikšakadet vođa Milan ./. Srećko Dragan Reić Donko Nikša Miler Joso./. kormilar Vinko Boško Šarić Denis Maro Hančević Stjepan Pasko Kotlarić Ivica Nikša Šimunovićvođa palube Milan Miletić./. Dragan ReićŽilić GavrilicaMiler Nikša Bukarica./. Joso kormilar CvjetkovićŠarić Vinko HančevićAlerićDenis CrnčevićKotlarić Stjepan ŠimunovićBilić Ivicapalube vođa Milan Miletić Dragan Žilić Nikša Gavrilica Joso Bukarica kormilar Vinko Cvjetković DenisAlerić Stjepan Crnčević Ivicavođa kormilar Valentin Jadran Ljubo Jordan Bilićpalube Miletić Žilić Gavrilica Bukarica Cvjetković Alerić Crnčević Bilićvođa palube ./. ./. ./. ./. kormilar Klarin Valentin MatićJadran Matić Ljubo bašnec Jordanvođa kormilar Valentin Jadran Ljubo Jordanpalube kormilar Miroslav ./. Ivica ./. Robert ./. Branko ./. mornar Cvijeto Klarin Matić Rene Matić Mario bašnecpalube ./. ./. ./. ./. Klarin Matić Matić bašneckormilar Miroslav Biondić Jović Ivica Kaser Robert Pribisalić Branko mornar Šaravanja Cvijeto ./. Načinović Rene Jukić Mariokormilar Miroslav Ivica Robert Branko mornar Cvijeto Rene Mariokormilar Biondić Mirko Ante Jović Nedo Kaser Slaven Pribisalić mornar Šaravanja ./. Siniša Načinović DanijelBiondić Jović Kaser Pribisalić Šaravanja ./. Načinović Jukić Jukićkormilar MirkoŠeman BoškovićAnte Ante RastočićNedo Nedo SlavenStraka Slaven mornar mornar ./. ./. LeštaninSiniša Siniša ŠunjićDanijel Danijelkormilar Šeman Dražen Bošković Josip Rastočić Ante Straka Milan Straka Upravitelj Damir ./. ./. Ivo ./. ./. Leštanin MihoLeštanin Antonio Šunjić Šunjićkormilar Dražen Šimović Josip Turkelj Vranić Ante Ante Malvić Milan Milan Upravitelj stroja Prišlić Damir Damir Prce Ivo Ivo Begović Miho Miho Pače Antonio Antoniokormilar Šimović Turkelj Neđo Vranić Vranić Malvić MalvićI. stroja časnikstrojaGordan Prišlić PrišlićTonći Prce PrceStanko Begović BegovićJozo Pače Pačekormilar ./. Neđo Beno ./. ./.Neđo I. stroja časnik TomljenovićI. časnik Gordan CivadelićGordan Tonći ZovkoTonći Stanko TaslakStanko Jozo Jozomornar Elvis ./. Beno Elvis Bruno ./. Dragan ./. II čas. stroja Str. Tomljenović Pavo Civadelić Boris Zovko Vilim Taslak./. Beno ./. ./. stroja Tomljenović Civadelić Zovko Taslakmornar Glaviškić Elvis Glaviškić Elvis Ćubelić Bruno Dragan Eldić II čas. Str. Bašica Pavo Fočak Boris ./. Babić Vilimmornar Elvis Elvis Bruno Dragan II čas. Str. Pavo Boris Vilimmornar Glaviškić Krunoslav Glaviškić Ćubelić Eldić III. časnik Bašica Fočak Vlatko ./. BabićGlaviškić Glaviškić Ćubelić Eldić Bašica Fočak ./. Babićmornar Krunoslav Ravlić ./. ./. ./. III. stroja časnik ./. ./. Bibica Vlatko./.mornar Krunoslav III. časnik Vlatkomornar Ravlić Antun ./. ./. ./. brodski stroja Boris ./. Robert ./. Mojaser Bibica Joso ./.mornar Antun Ravlić ./. ./. ./. stroja ./. ./. Bibica ./.Duplica ./. ./. ./. mehaničar brodski Boris Ilić Žuvela Robert Seidijevski Mojaser Živković JosomornarUpraviteljDuplica AntunJoško Nenad./.Nikola./.Petar./. mehaničarbrodskibrodskiStijepoIlićBoris MartinŽuvela Robert Seidijevski Mojaser ŽivkovićJosoUpraviteljstroja Duplica Joško NenadMarlais Orlić ./. NikolaĆorak ./. PetarPetronio ./. brodskielektričar mehaničar StijepoVidojević Ilić MartinVlahović Žuvela ./. Seidijevski ./. ŽivkovićUpravitelj stroja MarlaisI. časnik Joško OrlićĐuro Srećko Nenad ĆorakAlen Nikola PetronioZlatko Petar električarglavni brodski VidojevićAnteStijepo VlahovićBrankoMartin./. ./.Davor IvoI.strojačasnikstroja MarlaisĐuro SrećkoViđen Čučuk OrlićAlenHadžović ĆorakZlatkoVuleša Petronioglavnikuhar električarAnteBurić VidojevićBrankoZapletić VlahovićDavorNazor ./.IvoDragić ./.stroja Viđen Čučuk Hadžović Vuleša kuhar Burić Zapletić Nazor DragićI. II. časnik Đuro Žan Dragan Srećko Andrijan Alen Mario Zlatko konobar glavni MarkoAnte GoranBranko Nenad Davor Lujo IvoII. časnik Žan Dragan Andrijan Mario konobar Marko Goran Nenad Lujostroja Glišović Viđen Čučuk Kos Hadžović Grubić Martucci Vuleša kuhar GleđBurić Šango Zapletić Mladin Nazor Dabelić Dragićstroja Glišović Kos Grubić Martucci Gleđ Šango Mladin DabelićIII.II. III. časnikčasnikDubravkoDubravko ŽanAntonioAntonio DraganRobertRobert AndrijanDraženDražen Mario ćistaććistaćkonobar RobertRobertMarko PerišaPerišaGoran DankoDankoNenad ElioElioLujostroja stroja Glišović Radić Radić Šegedin Šegedin Kos Dobrić Dobrić Grubić Boban Boban Martucci Piteša Piteša Gleđ Stjepović Stjepović Šango Surjan Surjan Mladin Barić BarićDabelićIII. vježbenik vježbenik časnik Dubravko Boris Boris Marko Antonio Marko Dario Robert JuricaDražen ćistać Robert Periša Danko Eliostroja stroja Sesar Radić Krešić Šegedin Radetić Dobrić VojvodićBoban Piteša Stjepović Surjan BarićvježbenikBoris Marko Dario IvanJuricastroja Sesar ./. ./. Krešić ./. ./. Radetić ./. ./. Adžagić VojvodićMokošica ŠipanbrodskivježbenikMarin Ante Luko Hrvoje ZapovjednikIvanZdravko Ivicaelektričar Volarićstroja Ossian./. Kotlar./. Prka./. Adžagić StojanovićMokošica MiljasŠipanbrodski Mirando Niko Nikola Damir I časnik Drago Petarbrodski Marin Ante Luko Hrvoje Zapovjednik Zdravko Ivicamehaničar Žuvela Barać Lučić Padovan palube Skočajić KunićelektričarglavniVolarić Ossian Kotlar Prka Stojanović Miljasglavni Ante Ante Emilio Emilio Luko Luko Nediljko III. časnik Ivica Ivan Ivanbrodski kuhar Mirando Niko Nikola Damir I časnik Drago PetarkuharPošaPošaStražičićStražičićPavličevićPavličevićJovićJović strojastrojaBaričevićBaričevićDobrojevićDobrojevićmehaničar konobar Žuvela Đuro Barać Ivo Ante Lučić Martinović Padovan kormilar palube Luko Skočajić Romeo Kunićkonobar Đuro Ivo Ante Martinović kormilar Luko Romeoglavni Budman Ante Hrdalo Emilio Crnčević Luko Grujić Nediljko III. časnik ViolićIvica Nizzi IvanBudman Hrdalo Crnčević Grujić Violić Nizzipomoćni kuhar MaropomoćniPošaMaroStražičić Luka MarkoLukaPavličevićMarkoJović kormilarkormilarstroja NikolaNikolaBaričević BožoBožoDobrojevićkonobar BačićkonobarĐuro IvaniševićBačić IvaniševićIvo DikenšajtDikenšajtAnte Martinović ./../.kormilar TomelićTomelićLuko MusladinMusladinRomeoMateo Neven Tomislav kormilar Ivan BorisBudman Mateo Hrdalo Crnčević Neven Tomislav Grujić kormilar IvanViolić Boris Nizzičistać Vilić ./. Alajbeg Desin Iličić Gugićpomoćni čistać Maro Vilić Luka ./. Alajbeg Marko Desin kormilar IličićNikola GugićBožomornar Nikola Dinko Upravitelj Zoran Pavopom.konobar mornar KonobarBačić./.IvaniševićZelen Nikola Dikenšajt./. Ljevak Dinko ./. Upravitelj stroja Zoran MilatTomelićKraljević Pavo Musladinpom. Konobar Mateo ./. Zelen Neven ./. Ljevak Tomislav I. stroja časnik kormilar Davor MilatIvan Kraljević Jasmin Borisčistać Vilić ./. Alajbeg Desin I. stroja časnik Davor MitićIličić Muratović JasminGugićmornar Nikola Dinko glavni stroja Upravitelj Lovre MitićZoran Muratović MatoPavopom. Konobar ./. Zelen ./. Ljevak glavni kuhar stroja Lovre Botica Milat Radoje MatoKraljevićkuhar I. časnik Botica Davor Radoje Jasminstroja Mitić Muratovićglavni Lovre Mato33kuhar Botica Radoje

m/b HERCEGOVINA(ex Silver Point)Sagrađen u Sunderlandu (Engleska) 1957. g.BRT 8.431 / NRT 4.815 / DWT 12.409Dužina preko svega: 145,24 mNajveća širina: 18,86 mVisina na sredini broda: 12,24Pogonski stroj: Doxford od 2.426 kWNajveća brzina: 12,0 NMPreuzet u flotu od firme Silver Line iz Amsterdama dana 17.04.1965. g.Prodan 30.09.1976. g. firmi Navegacion de Comar, PanamaPRVA POSADA BRODA HERCEGOVINA– travanj 1965. g.Zuanić Miško, zapovjednik; Sturica Niko, I. časnik palube; Jerinić Nikša, II. časnik palube; Ikovac Grgo, III.časnik palube; Lončarica Miho, RTG; Paviškov Nikola, upravitelj stroja; Maračić Ivko, I. časnik stroja; UrsićAnte, II. časnik stroja; Bradvica Ivo, III. časnik stroja; Šužberić Šime, vođa palube; Zajec Ivan, tesar; Beroš Ivan,kormilar; Bijać Nikša, kormilar; Blagajić Nikola, kormilar; Butigan Ante, kormilar; Jukas Ivo, kormilar; TošićAntun, kormilar; Ivanković Antun, mornar; Oršulić Mato, mornar; Perić Niko, mornar; Bilić Vjekoslav, vođastroja; Petranović Uroš, električar; Torić Miho, mehaničar: Glavinić Slavko, mazač; Orlić Jerko, mazač; SumićMato, mazač; Duždević Frano, mazač; Matana Zvonko, čistač; Stražičić Josip, čistač; Tipić Josip, I. kuhar; VukojevićPero, II. kuhar; Ferri Ivo, I. konobar; Laptalo Jakov, II. konobar; Boto Miljenko, kadet; Lovričević Josip,vježbenik stroja; Markovina Kleme, mladić palube; Omašić Žarko, mladić palube; Šošić Ivica, mladić sobe; GurišAndrija, mladić sobe; Ban Boris, mladić kuhinje; Zelentrović Adem, mladić kuhinje.Urednički kolegij: Mato Bajo, Dubravko Cota (glavni urednik), Dubravko Kaminski, Pero Kulaš, Tonći Miloslavić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&mFotografije: Miho Skvrce i Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Predsjednik Uprave: kap. Ante Jerković35

Čestit Božić i sretnaNova godina2011.ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.www.atlant.hrdubrovnik.hilton.comwww.hotel-lapad.hrDubrovnik Airline, LTDwww.dubrovnikairline.comATLANTAGENT d.o.o.atlantagent@du.t-com.hrATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.atlant-travel@atlant.hrAtlantbulletinwww.laus.cc