12.07.2015 Views

Kako izraditi SEAP_CoM_Dio-I-download - Sustainable Energy BiH

Kako izraditi SEAP_CoM_Dio-I-download - Sustainable Energy BiH

Kako izraditi SEAP_CoM_Dio-I-download - Sustainable Energy BiH

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

KAKO IZRADITI ODRŢIVI ENERGETSKIAKCIONI PLAN (<strong>SEAP</strong>) - VODIČ2


Pravna riječ: Evropska komisija ne garantuje tačnost podataka navedenih u ovoj publikaciji niti snosi odgovornost koja moţeproizaći iz upotrebe istih.OdreĎeni podaci iz ovog izvještaja su predmet prava na korištenje podataka i/ili su predmet autorskih prava treće strane.Europe Direct je usluţni servis koji vam pomaţe udobijanju odgovora na vaša pitanja o Evropskoj unijiBesplatan info tel. broj (*):00 800 6 7 8 9 10 11(*)OdreĊeni operateri mobilne telefonije ne dozvoljavajupozive telefonskih brojeva koji poĉinju sa 0 800 ili istenaplaćuju.Dodatne informacije o Evropskoj uniji moţete naći na Internetu (http://europa.eu).Podaci o katalogizaciji se nalaze na kraju ove publikacije.Luksemburg: Odjel za publikacije pri Evropskoj uniji , 2010© Evropska unija, 2010Štampanje je dozvoljeno uz prethodno dopuštenje.Štampano u Belgiji3


Uvod – O VodičuEvropska unija vodi globalnu borbu protivklimatskih promjena i postavila je istu za svojnajvaţniji prioritet. EU se obavezala da će do2020. god. za 20% reducirati nivo sveukupnihemisija iz 1990. Lokalne vlasti imaju ključnuulogu u postizanju ciljeva EU za energiju iklimatske promjene. Sporazum gradonačelnikaevropskih gradova je evropska inicijativa kojomse gradovi i regije svojevoljno obavezuju da ćesmanjiti CO 2 ispod 20%. To formalnoobavezivanje ostvaruje se implementacijomAkcionih planova odrţivog energetskog razvitka(<strong>SEAP</strong>-i). Svrha ovog Vodiča je da potpisnicimaSporazuma gradonačelnika evropskih gradovapomogne da realizuju svoja obavezivanja koje supreuzeli potpisivanjem Sporazumagradonačelnika, konkretnije, da u roku od godinedana nakon zvaničnog pristupanja izradeslijedeće: Bazni inventar emisija (BEI) Akcioni plan odrţivog energetskog razvoja(<strong>SEAP</strong>)BEI je preduslov za izradu <strong>SEAP</strong>-a jer pruţasaznanja o prirodi tijela koja ispuštaju CO 2 na2opštinskom /općinskom nivou, a koji ćeomogućiti adekvatan izbor odgovarajućihpreventivnih akcija. Invetari koji će se izvršiti unarednim godinama će pruţiti mogućnostdokazivanja da li su odreĎene akcije bileadekvatne za reduciranje i da li su neophodnedodatne.Ovaj vodič pruţa detaljne, korak- po-korakpreporuke za cijeli proces izrade lokalneenergetske i klimatske strategije, od inicijalnihpolitičkih obavezivanja pa do sameimplementacaije. Podijeljen je u 3 dijela: Prvi dio se odnosi na opis sveukupnih<strong>SEAP</strong> procesa i obuhvata strateškapitanja; Drugi dio pruţa smjernice kako <strong>izraditi</strong>Bazni inventar emisija; Treći dio je posvećen opisu tehničkihmjera koje se mogu sprovesti na lokalnomnivou od strane lokalnih vlasti u različitimpodručjima aktivnosti;Ovaj Vodič pruţa fleksibilan, ali i koherentan setprincipa i preporuka. Fleksibilnost će omogućitilokalnim vlastima da izrade <strong>SEAP</strong> na način kojinajviše odgovara njihovim okolnostima,spriječavajući one koji se već uključeni uaktivnosti vezane za energiju i klimu da sepriključe.pristupa, a da ih pri tom što je manje mogućeprilagode.Broj tema obuhvaćenih ovim Vodičem jeproprilično velik i iz tog razloga smo neke od njihobradili na opšti način, pruţajući informacije udetaljnijem smislu.Zajedničkom istraţivačkom centru (The JointResearch Centre ( 1 ), skrać. JRC), Institutu zaenergiju (Institute for <strong>Energy</strong>, skrać. IE) i Institutza okolinu i odrţivost (Institute for Environmentand Sustainability, skrać. IES) Evropske komisijedodijeljen je zadatak da obezbjede naučnu itehničku podršku Sporazumu. Ovaj VodičizraĎen je od strane JRC-a, u saradnji saGeneralnim Direktoratom Evropske komisije zaenergiju i transport (<strong>Energy</strong> and TransportDirectorate-General, skrać. DG TREN),Kancelarije za implementaciju Sporazumagradonačelnika evropskih gradova, uz podršku idoprinos mnogih stručnjaka iz opština, reginalnihvlasti, drugih agencija i privatnih firmi/kompanija.Ovaj dokument je definisan kao pomoćgradovima/regijama- “početnicima” da iniciraju ibudu voĎeni kroz proces. Istovremeno, treba daiskusnim loklanim vlastima pruţi odgovore nakonkretna pitanja s kojim se suočavaju ukontekstu Sporazuma gradonačelnika evropskihgradova i, ukoliko je moguće, obezbjedi nekenove, svjeţe ideje kako nastaviti dalje.2Dodatne informacije i podrška:Ukoliko niste našli traţenu informaciju u ovomVodiču pogledajte dio „Frequently AskedQuestion‟, koji se nalazi na web straniciSporazuma gradonačelnika evropskih gradova:http://www.eumayors.eu/faq/index_en.htmTakoĎe, pokrenut je i Helpdesk kako bi sepotpisnicima Sporazuma obezbjedile informacijei podrška u pripremi/implementaciji i BEI-a i<strong>SEAP</strong>-a.Upiti se mogu poslati na slijedeću email adresu:technical.info@eumayors.org ilina telefon: +39 0332 78 9703.Sporazumu gradonačelnika, ukoliko istovremenonastave sa praktikovanjem prethodno korištenih4


PriznanjaOvaj Vodič je završen uz podršku i doprinos mnogih stručnjaka iz opštinskih struktura, regionalnih vlasti,agencija, gradskih mreţa i privatnih firmi/kompanija. Zahvaljujemo se svim onima koji su obezbjedili participacijui doprinos i pomogli da dokument poprimi adekvatnu formu. Slijedeće organizacije su učestvovale uradionicama za pripremu i izradu ovog Vodiča: ADENE, AEAT, Agencia Provincial de Energía de Huelva,Agenzia per l´Energia e lo Sviluppo Sostenible, ARE Liguria, ARPA, ASPA – Surveillance et Etude de laPollution Atmosphérique en Alsace, ATMO France – Fédération Nationale des Associations Agréées deSurveillance de la Qualité de l‟Air, Brussels Capital Region, grad Almada, grad Budimpešta, grad Delft, gradFreiburg, grad Hamburg, grad Helsinki, grad Lausanne, grad Modena, grad München, grad Växjö grad Zürich,Climate Alliance (Alijansa za klimu), CODEMA <strong>Energy</strong> Agency (Agencija za energiju), Collège d‟Europe,Covenant of Mayors Office (Kancelarija za implementaciju Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova),CRES, DAPHNE, ENEA, ENEFFECT, Energie-Cités, Ente Vasco de la Energia – EVE, European <strong>Energy</strong>Award, GRIP, ICLEI – Local Governments for Sustainability (Lokalne Vlade za odrţivost), IFEU – Institut fürEnergie- und Umweltforschung Heidelberg GmbH, Junta de Andalucía, KOBA SRL, MINUARTIA Consulting,Regionalna Energetska Agencija za sjeverozapadnu Hrvatsku (North-West Croatia Regional <strong>Energy</strong> Agency),provincija Barcelona, provincija Bologna, Regione Siciliana, SENTERNOVEM Agency, SOFIA ENERGYAGENCY, Softech Team, SOGESCA SRL, SPES Consulting, UITP, Catalonia Polytechnic University, VEOLIAEnvironnement Europe Services.Rjeĉnik terminaPodaci o aktivnostima: Podaci o aktivnostimaizračunavaju ljudsku aktivnost na teritoriji lokalnevlasti.Potpisnica Sporazuma: Lokalna vlast koja jepotpisala Sporazum gradonačelnika evropskihgradova.Bazna godina: Bazna godina je godina s kojomće se porediti postignuća u smanjenju emisija u2020. god.Bazni inventor emisija (BEI): Poračun količineCO 2 emitovane u skladu sa potrošnjom energijena teritoriji koju pokriva potpisnik Sporazumatokom bazne godine.Faktori emisije: Faktori emisije su koeficijenti zaproračun emisija po pojedinačnoj aktivnosti.Sertifikovana zelena električna energija:Električna energija koja zadovoljava kriterije zagaranciju porijekla električne energijeproizvedene iz obnovljivih energetskih izvoradefinisanih Direktivom 2001/77/EC i dopunjenomverzijom Direktiva 2009/28/EC.Stepen dana grijanja (HDD): Označavaju potrebuza grijanjem u datoj godini.Procjena ţivotnog ciklusa (LCA): Metoda koja uobzir uzima emisije tokom cijelog ţivotnogciklusa robe. Na primjer, ţivotni ciklus naftnihemisija uključuje emisije iz ekstrakcija nafte,rafiniranje, transport, distribuciju i sagorijevanje.Loklana proizvodnja toplotne energije:Proizvodnja toplotne energije na teritoriji kojupokriva lokalna vlast, a koja je prodana/distribuisana kao roba krajnjim korisnicima.Lokalna proizvodnja energije: (u manjoj razmjeri)proizvodnja enrgije na teritoriji koju pokrivalokalna vlast.Kontrolni inventar emisija (MEI): Inventar emisijakoji lokalna vlast sprovodi kako bi mjerilanapredak ka ostvarivanju cilja.Cilj po glavi stanovnika: Lokalna vlast moţeodlučiti da definiše cilj “po glavi stanovnika”. Utom slučaju, emisije iz bazne godine se dijele nabroj stanovnika iz te godine i cilj za 2020. seizračunava na isti način.Teritorija lokalne vlasti: Geografsko područje saadministrativnim granicama kojima upravljaloklana vlast.5


DIO I<strong>SEAP</strong> proces, korak po korak docilja 20% do 2020.SadrţajPOGLAVLJE 1 Odrţivi Energetski Akcioni Plan - kako postići i prekoračiti EU ciljeve 81.1 Šta je <strong>SEAP</strong>? 81.2 Obim <strong>SEAP</strong>-a 81.3 Vremenski rok 81.4 <strong>SEAP</strong> proces 91.5 Ljudski i finansijski resursi 101.6 <strong>SEAP</strong> obrazac i <strong>SEAP</strong> procedura za podnošenje 111.7 Preporučena struktura <strong>SEAP</strong>-a 111.8 Nivo detaljnosti 121.9 Ključni elementi uspješnog <strong>SEAP</strong>-a 121.10 Deset ključnih elemenata koje treba imati na umu tokom izrade <strong>SEAP</strong>-a 12POGLAVLJE 2 Politička posvećenost 15POGLAVLJE 3 Adaptacija administrativnih struktura 173.1 <strong>Kako</strong> adaptirati administrativne structure 173.2 Primjeri potpisnica Sporazuma 183.3 Eksterna podrška 19POGLAVLJE 4 Izgradnja podrške od sudionika u procesu 214.1 Ko su sudionici u procesu? 214.2 <strong>Kako</strong> obezbjediti participaciju učesnika u procesu 234.3 Komunikacija 23POGLAVLJE 5 Procjena trenutnog okvira: Gdje smo? 265.1 Analiza relevantnih propisa 265.2 Bazni pregled i Bazni inventar emisija 265.3 Primjeri SMART ciljeva 28POGLAVLJE 6 Definsanje dugoročne vizije sa jasnim ciljevima 296.1 Vizija: prema budućnosti odrţive energije 296.2 Postavljanje ciljeva 296.3 Primjeri SMART ciljeva 306


POGLAVLJE 7 Izrada <strong>SEAP</strong>-a 32POGLAVLJE 8 Politike i mjere primjenjive za vaš <strong>SEAP</strong> 358.1 Sektor zgradarstva 368.2 Transport 408.3 Obnovljivi izvori energije (RES) I proizvodnja distribuisane energije (DG) 478.4 Javne nabavke 518.5 Urbanističko planiranje & planiranje korištenja zemlje 548.6 Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) 56POGLAVLJE 9 Finansiranje akcionih planova odrţivog energetskog razvitka 589.1 Uvod 589.2 Uvodna razmatranja 589.3 Izrada profitabilnih projekata 589.4 Najvaţniji načini finansiranja 58POGLAVLJE 10 Implementacija <strong>SEAP</strong>-a 61POGLAVLJE 11 Monitoring progresa i izvještavanje o progresu 62DODATAK I Prijedlozi aspekata koji se trebaju obuhvatiti baznim pregledima 65DODATAK II Prednosti <strong>SEAP</strong>-a 68DODATAK III Ključni EU propisi koji utiču na politike za klimu i energiju na lokalnom nivou 697


POGLAVLJE 1Akcioni plan odrţivog energetskog razvitka –<strong>Kako</strong> postići i prekoračiti ciljeve EU1.1 Šta je <strong>SEAP</strong>?Akcioni plan odrţivog energetskog razvoja (<strong>SEAP</strong>) je ključni dokument koji pokazuje način na koji će potpisniceSporazuma gradonačelnika evropskih gradova postići svoje obavezivanje do 2020. god. Bazira se na rezultatimaBaznog inventara emisija kako bi se identifikovala najbolja područja djelovanja i mogućnosti za postizanje ciljaneredukcije CO 2 od strane lokalnih vlasti.On definiše konkretne mjere smanjenja, sa vremenskim okvirima i definisanim odgovornostima, koji omogućuju2pretvaranje dugoročne strategije u konretno djelovanje. Potpisnice se obavezuju da će podnijeti svoje <strong>SEAP</strong>-e uroku od godine dana od pristupanja.<strong>SEAP</strong> ne treba smatrati fiksnim i rigidnim dokumentom jer se okolnosti mijenjaju i kako tekuće aktivnosti definišuodreĎene rezultate i iskustva, korisno je, pa čak i neophodno, da se plan revidira na redovnoj osnovi.1.2 Obim <strong>SEAP</strong>-aSporazum gradonačelnika evropskih gradova se odnosi na djelovanja i akcije na lokalnom nivou u skladu sanadleţnostima lokalnih vlasti. <strong>SEAP</strong> treba da se fokusira na mjere koje za cilj imaju smanjenje CO 2 emisija ikrajnju potrošnju energije od strane krajnjih korisnika. Obavezanost potpisnika Sporazuma odnose se na cijelugeografsku 2 teritoriju koja je pod jurisdikcijom odreĎenih lokalnih vlasti (grad, regija). U skladu s tim, <strong>SEAP</strong> trebada obuhvati aktivnosti koje se odnose i na javni i na privatni sektor. Ipak, ono što se očekuje od lokalnih vlasti jeda imaju vodeću ulogu pruţajući primjer ostalima tako što će prvo preduzeti mjere koje se odnose na njihoveposlovne zgrade i objekte, vozni park, itd. Lokalna vlast moţe donijeti odluku o sveukupnom cilju reduciranjaemisija CO 2 kao “apsolutnu redukciju” ili “redukciju po glavi stanovnika”(molimo pogledajte poglavlje 5.2, <strong>Dio</strong> IIovog Vodiča).Glavni ciljani sektori su zgrade, oprema /postrojenja i urbani transport. <strong>SEAP</strong> takoĎe moţe uključiti djelovanjakoja se odnose na lokalnu proizvodnju energije (razvoj PV, poboljšanje lokalnog generisanja energije) i lokalnogenerisanje grijanja/hlaĎenja. Dodatno, <strong>SEAP</strong> treba da obuhvata i područja u kojima lokalne vlasti mogu da utičuna potrošnju energije na dugoročnoj osnovi (poput planiranja korištenja zemlje podsticanja trţišta na korištenjeenergetski efikasnih proizvoda i usluga (javna nabavka) kao i promjena načina potrošnje (rad sa učesnicima uprojektu i graĎanima). (1)Naprotiv, industrijski sektor ne predstavlja ključni sektor Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova tako dalokalne vlasti treba da se opredjele da li da obuhvate aktivnosti iz okvira tog sektora ili ne. U svakom slučaju,biljke koje su obuhvaćene ETS-om (European CO 2 Emission Trading Scheme) treba isključiti , ukoliko nisu bileuključene u prethodne planove lokalnih vlasti. Detaljan opis područja koja trebaju biti obuhvaćena Bazniminventarom emisija nalazi se u tabeli 1, <strong>Dio</strong> II1.3 Vremenski rokVremenski rok za Sporazum gradonačelnika je 2020.god. U skladu s tim, <strong>SEAP</strong> mora sadrţavati jasnodefinisana strateška djelovanja koja lokalna vlast mora da preduzme kako bi ostvarila svoja obavezivanja do2020. god. <strong>SEAP</strong> moţe da pokriva i duţi period, ali u tom slučaju mora da sadrţi srednjoročne vrijednosti iciljeve za 2020.god.<strong>Kako</strong> nije uvijek moguće detaljno isplanirati konretne mjere i budţete za tako dugo vremensko razdoblje, lokalnevlasti bi trebale napraviti distinkciju izmeĎu: vizije, sa dugoročnom strategijom i ciljevima do 2020.god., uključujući čvrstu posvećenost u područjimapoput planiranja korištenja zemlje, transporta i mobilnosti, javnih nabavki, standarda za nove/renoviranezgrade , itd.;(1)Imajte na umu da učinak takvih dugoročnih akcija nije lako procijeniti ili mjeriti odvojeno. Njihov učinak odrazit će se u inventaruemisija CO 2 sektora (e) na koje se odnose (zgrada, prijevoz ...). Osim toga, imajte na umu da se kupovine 'zelene energije neodnose na potrošnju energije.8


detaljne mjere za narednih 3-5 godina koje pretvaraju dugoročnu strategiju u ciljeve u djelovanja.I DUGOROĈNA VIZIJA I DETALJNE MJERE TREBA DABUDU SASTAVNI DIO <strong>SEAP</strong>-aNa primjer, kao dio dugoročne startegije, lokalne vlastimogu donijeti odluku da sva vozila koja treba da senabave za opštinski/općinski vozni park treba da budu nabiogas. Naravno, opština/općina ne moţe da definišebudţet za sva vozila koja će biti nabavljena do kraja2020. god., ali moţe uključiti ovu mjeru u plan i evaluiratinjen učinak do 2020.god. kao rezultat procijenjenihbudućih nabavki vozila od strane opštine. Za trajanjapolitičkog mandata lokalne vlasti, ova mjera treba dabude predočena u vrlo praktičnom smislu, sa definisanimbudţetima, identifikovanim finansijskim sredstvima , itd.TakoĎe strogo se preporučuje da se mjere koje seodnose na objekte lokalnih vlasti budu prvosprovedene kako bi sluţile za primjer i motivisaleostale sudionike.1.4 <strong>SEAP</strong> procesSlijedeći grafikon detaljno opisuje ključne korake za izradu i implementaciju uspješnog <strong>SEAP</strong>-a. Kao što sevidi u grafikonu, <strong>SEAP</strong> proces nije linearan i odreĎeni koraci se mogu preklapati s drugima. Osim togamoguće je da su odreĎene aktivnosti počele prije pristupanja Sporazumu gradonačelnika (nije prikazano ugrafikonu).9


<strong>SEAP</strong> PROCES: FAZE KORAKAKORAKFAZA: IniciranjePolitičko obavezivanje ipotpisivanje <strong>CoM</strong>Adaptiranje gradskihadministrativnihstrukturaIzgraditi podrškusudionikaFAZA: PlaniranjeProcjena trenutnogokvira(*): Gdje smo? (*):Definisanje vizije:U kom pravcu idemo?Izrada plana:<strong>Kako</strong> ćemotamo stići?Planiranje odobravanja ipodnošenjePOGLAVLJE UVODIĈU<strong>Dio</strong> I, Poglavlje 2<strong>Dio</strong> I,Poglavlje 3<strong>Dio</strong> I,Poglavlje 4<strong>Dio</strong> I,Poglavlje 5 +<strong>Dio</strong> III<strong>Dio</strong> I,Poglavlje 6<strong>Dio</strong> I,Poglavlja 7, 8 &9 + <strong>Dio</strong> IIVRIJEMEPolitička uključenost i izgradnja podrške sudionika trebajubiti kontinuirani proces.Adaptiranje gradskih struktura se moţe vršiti uintervalima, po potrebi.FAZA: ImplementacijaImplementcija <strong>Dio</strong> I, Poglavlje 10FAZA: Monitoring i izvještavanjeImplementacijamjeraUmreţavanje sa drugim potpisnicamaSporazumaMonitoringIzvještavanje ipodnošenja izvještaja oimplementaciji<strong>Dio</strong> I, Poglavlje 11 +poseban vodič<strong>Dio</strong> I, Poglavlje 11 +<strong>Dio</strong> III, Poglavlja 5 i 7Pregled1 godina 2 godina(*) Uključujući izradu Baznog inventara CO 2 emisija.1.5 Ljudski i finansijski resursiIzrada i implemenatcija <strong>SEAP</strong> –a zahtjeva ljudske i finansijske resurse. Lokalne vlasti mogu usvojiti različitepristupe: koristeći interne resurse, na primjer integrisanjem zadataka u postojeće odjeljenje koje se bavi odrţivimrazvojem (npr. Lokalni primjer inicijative Agenda 21 kancelarije, kancelarija za zaštitu okoline i/ilienergetsku efikasnost ); uspostavljanje novog odjela u okviru lokalne administracije (pribliţno 1 osoba /100 000 stanovnika); spoljni izvori resursa (npr. privatne firme, univerziteti); dijeljenje troškova za jednog koordinatora od strane viiše opština, u slučaju da su lokalne vlastimalobrojne; dobijanjem podrške od regionalnih agencija za energetiku ili Podrţavajućih struktura (vidi poglavlje 3).10


Treba imati na umu da ljudski resursi imenovani za rad na <strong>SEAP</strong>-u mogu biti veoma produktivni sa finansijskogaspekta, štednjom na računima za struju, pristupom fondovima EU koji su namjenjeni za razvojne projekte u poljuEE i RES.Dalje, korištenje unutarnjih resursa u što većoj mjeri stvara prednosti za bolje vlasništvo nad procesom, spriječavatroškove i podrţava samu materijalizaciju <strong>SEAP</strong>-a.1.6 <strong>SEAP</strong> obrazac i procedura za podnošenjePotpisnici Sporazuma gradonačelnika obavezali su se da će podnjeti svoje <strong>SEAP</strong>-ove u roku od godine dana odpristupanja i da će dostavljati periodične izvještaje o implemenatciji, ističući napredak njihovog akcionog plana.<strong>SEAP</strong> mora biti odobren od strane opštinskog/općinskog vijeća /skupštine (ili ekvivalentnog izvršnog tijela) ipostavljen na domaćem jeziku na Kutku za potpisnike (on-line područje zaštićeno lozinkom). Istovremeno,neophodno je da budu prisutni i potpisnici, kako bi elektronski online popunili <strong>SEAP</strong> obrazac na engleskom jeziku.To im omogućuje da sumarno prikaţu rezultate Baznog inventara emisija kao i ključne elemente svojih <strong>SEAP</strong>-a.TakoĎe, obrazac je dragocjena alatka koja osigurava vizuelni identitet <strong>SEAP</strong>-a koji facilitira njegovu procjenu ,kaoi razmjenu iskustava izmeĎu potpisnika Sporazuma. Najvaţnije informacije biće prikazane on-line na web straniciSporazuma gradonačelnika evropskih gradova. (www.eumayors.eu).Ukoliko grupa gradova koji pristupaju Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova ţele <strong>izraditi</strong> zajednički <strong>SEAP</strong>i BEI, dozvoljeno im je ukoliko isti proces koordiniše Podrţavajuća struktura. U tom slučaju, gradovi mogupodnijeti samo jedan <strong>SEAP</strong> i BEI, ali svaki grad mora popuniti svoj obrazac. Cilj smanjenja CO 2 emisija do 20%ne dijeli se unutar grupe već je individualni cilj svakog potpisnika. Reduciranje emisija koje se odnosi nazajedničke mjere predloţene u <strong>SEAP</strong>-u biće podijeljene izmeţu gradova kojima su iste mjere zajedničke.<strong>SEAP</strong> obrazac dostupan je on-line kao internet alatka koja je obavezna za potpisnike Sporazuma koji isti treba dasamostalno popune. Detaljne informacije kako popuniti <strong>SEAP</strong> su dostupne na web stranici u dijelu “Upustva”kojem se direktno pristupa iz Kutka za potpisnike.Kopija <strong>SEAP</strong> obrasca i upustva za isti se nalaze na web stranici:http://www.eumayors.eu/library/documents_en.htm1.7 Preporuĉena struktura <strong>SEAP</strong>-aPotpisnici Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova mogu pratiti strukturu <strong>SEAP</strong> obrasca tokom pripremeAkcionih planova odrţivog energetskog razvoja. Predloţeni sadrţaj je:1. Saţetak <strong>SEAP</strong> -a2. Cjelokupna strategijaA. CIlj(evi)B. Postojeći okvir i vizija budućnostiC. Organizacijski i finansijsi aspekti: Uspostavljene koordinacione i organizacione strukture; Imenovano osoblje; Uključenost partnera i graĎana; Budţet; PredviĎena finansijska sredstva za investicije navedene u akcionom planu; Planirane mjere za nadgledanje i praćenje.3. Bazni inventar emisija i srodne informacije, uključujući interpretaciju podataka (vidi <strong>Dio</strong> II ovog Vodiča,poglavlje 5 Izvjštavanje i dokumenatcija)4. Planirane aktivnosti i mjere tokom cijelog trajanja plana (2020) Dugoročna strategija, ciljevi i obaveze do 2020; Kratkoročna/dugoročna djelovanja.11


Za svaku mjeru/djelovanje, molimo da specificirate (kadgod je moguće ): opis odgovorno odjeljenje, osoba ili firma/kompanija vremenski raspored (kraj-početak, najvaţnije prekretnice) procjena troškova procjenjena ušteda energije/povećana proizvodnja energije procjena smanjenja CO 2.1.8 Stepen detaljnostiKoliki će biti stepen detaljnosti pri opisivanju svake mjere /djelovanja je na lokalnim vlastima da odluče. MeĎutim,treba imati na umu da je <strong>SEAP</strong> istovremeno: radni dokument koji treba da se koristi tokom implementacije (bar narednih nekoliko godina); sredstvo za komunikaciju sa učesnicima u procesu; dokument koji je dogovoren na političkom nivou i usvojen od različitih stranki koje imaju svojenadleţnosti u sklopu lokalnih vlasti: količina detalja i pojedinosti treba biti zadovoljavajuća kako bi seizbjegla daljnja diskusija na političkom nivou o značaju i obimu odreĎenih mjera.1.9 Kljuĉni elementi uspješnog <strong>SEAP</strong>-a Izgradite podršku od učesnika u procesu: ukoliko oni podrţe vaš <strong>SEAP</strong>, ništa ga ne bi trebalozaustaviti! Sukobljavajući interesi učesnika u procesu zahtjevaju posebnu paţnju. Obezbjedite dugoročnu političku posvećenost. Osigurajte adekvatna finansijska sredstva. Odradite BEI CO 2 jer je to od vitalnog značaja. Ono što ne izmjerite nećete ni promijeniti. Integrišite <strong>SEAP</strong> u svakodnevni ţivot i upravljanje opštinom/općinom: to ne treba da bude samojoš jedan fin dokument, već dio zajedničke kulture! Osigurajte odgovarajući menadţment tokom implementacije. Pobrinite se da vaše osoblje posjeduje odgovarajuća znanja i vještine, a ukoliko je neophodno,obezbjedite im usavršavanje. Naučite da planirate i implementirate projekte tokom duţeg vremenskog perioda. Aktivno traţite i iskoristite iskustva i naučene lekcije ostalih gradova koji su već izradili <strong>SEAP</strong>.1.10 Deset kljuĉnih elemenata koje treba imati na umu tokom izrade <strong>SEAP</strong>-aKao saţetak onoga što je prezentovano u ovom Vodiču, slijedi 10 osnovnih principa koje trebate imatina umu tokom izrade <strong>SEAP</strong>-a. Ti principi su u vezi sa obavezama koje su na sebe preuzeli potpisniciSporazuma i oni čine ključne elemente uspješnosti. Neuspjeh u primjeni ovih principa moţe spriječitiusvajanje <strong>SEAP</strong>-a1. Oodbrenje <strong>SEAP</strong>-a od strane opštinskog/općinskog vijeća (ili ekvivalentnog tijela koje donosiodluku)Jaka politička podrška je esencijalna kako bi se obezbjedila uspješnost procesa, od izrade <strong>SEAP</strong> –a donjegove implementacije i monitoringa( 2 ). Iz tih razloga <strong>SEAP</strong> mora biti odobren od strane opštinskog/općinsog vijeća (ili ekvivalentnog odlučujućeg tijela)(2)Vidi poglavlje 3 , dio I <strong>SEAP</strong> Vodič za političku posvećenosti.12


2. Opredjeljenje za smanjenje emisije CO 2 za najmanje 20% do 2020.<strong>SEAP</strong> mora sadrţavati jasnu referencu u odnosu na temeljnu obvavezu preuzete od strane lokalnevlasti prilikom potpisivanja Sporazum gradonačelnika. Preporučuje se 1990. godina kao bazna godina,ali ako lokalna vlast nema podatke za izradu inventara CO 2 za 1990., onda bi se trebala odabratinajbliţa sljedeća godina za koju najsveobuhvatniji i najpouzdaniji podaci mogu biti prikupljeni.Sveukupna obaveza smanjenja CO 2 mora biti prevedena u konkretne aktivnosti i mjere zajedno saprocjenom smanjenja CO 2 u tonama do 2020. (<strong>SEAP</strong> obrazac, dio 3). Za lokalne vlasti koje imajudugoročni cilj smanjenja CO 2 (na primjer 2030), oni bi trebali postaviti srednjoročni cilj do 2020. izrazloga usporedivosti.3. Bazni inventar emisija CO 2 (BEI)<strong>SEAP</strong> treba razraditi na temelju jasnog poznavanja lokalne situacije u pogledu energije i emisijestakleničkih gasova. Stoga, treba se sprovesti procjena trenutnog okvira ( 3 ). To uključuje izradu Baznoginventara emisija CO 2 (BEI), koji predstavlja ključnu obavezu ( 4 ).BEI mora biti uključen u <strong>SEAP</strong> BEI i naknadni inventari su esecijalni instrumenti koji omogućujulokalnim vlastima da imaju jasnu viziju prioriteta za akciju, za procjenu uticaja mjera i definisanjeostvarenog napretka prema cilju. On omogućuje odrţavanje motivacije svih uključenih strana, jer moguvidjeti rezultate svojih napora. Slijede neke specifične tačke na koje treba obratiti paţnju: BEI mora biti relevantan za lokalne uslove, odnosno baziran na temelju podataka opotrošnji/proizvodnji energije, podataka o mobilnosti i sl. unutar teritorije lokalne vlasti. Procjenekoje se temelje na nacionalnim /regionalnim prosjecima nisu primjerene za većinu slučajeva, jer neevidentiraju napore lokalnih vlasti da ostvare svoje ciljeve vezane za smanjenje CO 2. Metodologija i izvori podataka trebaju biti konzistentni kroz godine. BEI minimalno mora pokrivati sektore u kojima lokalna vlast namjerava poduzeti akcije kako bi sepostigao cilj smanjenja emisija, odnosno sve sektore koji predstavljaju značajne izvore emisija CO 2:stambene, komunalne i tercijarne zgrade i objekti, i transport. BEI treba biti tačan, ili barem predstavljati razumnu viziju realnog stanja. Proces prikupljanja podataka, izvori podataka i metodologija za izračun BEI-ai trebao biti dobrodokumentovan (ako ne u <strong>SEAP</strong>-u onda barem u evidencijama lokalne vlasti).4. Sveobuhvatni mjere koje pokrivaju kljuĉne sektore djelatnostiObveze preuzete od strane potpisnika odnose se i na smanjenje emisije CO 2 na njihovim područjima.Stoga, <strong>SEAP</strong> mora sadrţavati koherentan skup mjera koje obuhvataju ključne sektore djelatnosti: nesamo zgrade i objekti upravljani od strane lokalnih vlasti, već i glavni sektori aktivnosti na područjulokalne vlasti: stambeni sektor, tercijarni sektor, javni i privatni prijevoz, industrija (opcionalno) itd.( 5 ).Prije početka razrade mjera i akcija, uspostavljanje dugoročne vizije s jasnim ciljevima je jakopreporučeno( 6 ). <strong>SEAP</strong> vodič sadrţi mnoge prijedloge politika i mjera koje se mogu primijeniti nalokalnom nivou( 7 ).5. Strategije i akcije do 2020.Plan mora sadrţavati jasnu strukturu strateških akcija koje lokalna vlast namjerava preduzeti kako bipostigli svoje obaveze u 2020. On mora sadrţavati: dugoročnu strategiju i ciljeva do 2020, uključujući čvrsa obavezivanja u područjima kao što suplaniranje korištenja zemljišta, prijevoza i mobilnosti, javne nabavke, norme za nove / obnovljenezgrade, itd. Detaljne mjere za narednih 3-5 godina koje prenose dugoročnu strategiju i ciljeve u akcije. Zasvaku mjeru / akciju, vaţno je dati opis, odjel ili odgovornu osobu, vremenski rok (početak-kraj,glavne prekretnice), procjenu troškova i izvor finansiranja, procijenjena ušteda energije /povećanjeproizvodnje obnovljive energije i pripadajuće procijenjeno smanjenje CO 2.( 3 ) Vidi poglavlje 3 , dio I <strong>SEAP</strong> Vodič za smjernice za procjenu trenutnog okvira.( 4 ) Vidi dio III <strong>SEAP</strong> Vodič za smjernice za izradu baznog inventara CO 2( 5 ) Vidi poglavlje 2, Dijela II <strong>SEAP</strong> vodiča za više savjeta o sektorima koji trebaju biti pokriveni.( 6 ) Vidi poglavlje 6, Dijela I <strong>SEAP</strong> vodiča za više savjeta o definisanju vizije i ciljeva.( 7 ) Posebno, vidi poglavlje 8 <strong>Dio</strong> I i III.13


6. Adaptacija gradskih strukturaJedan od faktora uspjeha je da <strong>SEAP</strong> proces nije zamišljen da različiti odjeli lokalne uprave tretiraju kaovanjski problem, već da bude integrisan u svakodnevni ţivot i rad. To je razlog zašto 'prilagoditi gradskestrukture' predstavlja jednu od ključnih obaveza Sporazuma( 8 ). <strong>SEAP</strong> treba da naznači koje strukture ćebiti organizovane u cilju sprovoĎenja akcija i postizanja rezultata. TakoĎe, treba odrediti koji su toraspoloţivi ljudski resursi..7. Mobilizacija civilnog društvaZa implementaciju i postizanje ciljeva plana, od suštinskog značaja je adhezija i sudjelovanje civilnogdruštva( 9 ). Mobilizacija civilnog društva je dio obaveza Sporazuma. Plan mora sadrţavati opise kako ćecivilno društvo učestvovati u njegovoj izradi, i kako će biti uključeno u implementaciju i praćenje.8. FinansiranjePlan se ne moţe sprovesti bez finansijskih sredstava. Plan bi trebao identifikovati ključne izvorefinansiranja koja će se koristiti za finansiranje aktivnosti( 10 ).9. Monitoring i izvještavanjeRedovito praćenje uz korištenje relevantnih pokazatelja praćeno odgovarajućim revizijama <strong>SEAP</strong>-aomogućuje procjenu da li lokalna vlast ostvaruje svoje ciljeve, i da usvoje korektivne mjere ako je topotrebno. Potpisnici Sporazuma su se zato obavezali da podnose redovne “Izvještaj o implementaciji”svake druge godine od podnošenja <strong>SEAP</strong>. Specifičan vodič će biti objavljen u 2010. <strong>SEAP</strong> trebasadrţavati kratak pregled o tome kako lokalna vlast namjerava osigurati praćenje akcija i rezultata( 11 ).10. Podnošenje <strong>SEAP</strong> –a i popunjavanje obrascaPotpisnice Sporazuma su se obavezale da će svoje <strong>SEAP</strong>-e podnjeti u roku od godine dana nakonpristupanja. <strong>SEAP</strong> mora biti dostavljen na nacionalnom jeziiku (ili na engleskom) na web stranicuSporazuma gradonačelnika evropskih gradova. Od potpisnika se istovremeno zahtjeva da u odreĎenovrijeme popune on-line <strong>SEAP</strong> obrazac na engleskom jeziku. To će im omogućiti da sumiraju rezultatesvojih Baznih inventara emisija kao i ključnih elemenata svojih <strong>SEAP</strong>- a .( 8 ) Vidi poglavlje 3, Dijela I <strong>SEAP</strong> vodiča za više savjeta o adaptaciji gradskih struktura.( 9 ) Vidi poglavlje 4 Dijela I <strong>SEAP</strong> vodiča za više savjeta o mobilizaciji civilnog društva.( 10 ) Vidi poglavlje 4 Dijela I <strong>SEAP</strong> vodiča za više savjeta o finansiranju <strong>SEAP</strong>-a.( 11 ) Vidi poglavlje 10 <strong>Dio</strong> I <strong>SEAP</strong> Vodiča za savjete vezane za Monitoring14


POGLAVLJE 2Politička posvečenostDa bi se osigurala uspješnost procesa (od izrade <strong>SEAP</strong>-a preko implementacije i monitoringa), bitno je da postojidovoljno osnaţivanja i podrške od strane najvišeg političkog nivoa. Potpis Sporazuma gradonačelnika od straneopćinskog/opštinskog vijeća (ili ekvivalentno tijelo za donošenje odluka) je već jasan i vidljivi znak predanosti.<strong>Kako</strong> bi pojačali političku podršku, moţe biti korisno da se podsjetimo o mnogim prednostima koje <strong>SEAP</strong>implementacija moţe obezbjediti lokalnim vlastima (vidi Dodatak II).ZAŠTO GRADONAĈELNICI PRISTUPAJU SPORAZUMU?‘…Da pokažu kako lokalne vlasti već djeluju i vode borbu protiv klimatskih promjena. Države ih trebajukako bi postigle Kyoto ciljeve i zato ih treba podržati u njihovim naporima…’Denis Baupin, Zamjenik Gradonačelnika , Pariz (FR)‘…kako bi postali snažni partneri Evropske komisije i tako uticali na usvajanje politika i mjera koje pomažugradovima da ostvare ciljeve Sporazuma …’Lian Merx, Zamjenik Gradonačelnika, Delft (NL)‘…da bi upoznali ljude koji imaju iste ambicije, bili motovisani, učili jedni od drugih …’Manuela Rottmann, Zamjenik Gradonačelnika, Frankfurt (DE)‘…kako bi podržali pokret koji obavezuje gradove da ostvare svoje ciljeve, dozvoljava im da nadgledajurezultate i koji uključuje građane EU - jer je to njihov pokret …’Philippe Tostain, Savjetnik, Lille (FR)Ključni donosioci odluka u sklopu lokalnih vlasti treba da nastave da pruţaju podršku alocirajući odgovarajućeljudske resurse sa jasnim mandatom i odgovarajućim vremenom i budţetom za izradu i implementaciju <strong>SEAP</strong>. Odsuštinskog je značaja da oni budu uključeni u cjelokupan proces tako da <strong>SEAP</strong> moţe biti prohvaćen i opet vraćennjima. Politička posvećenost i vodstvo su upravljačke snage koje stimulišu ciklus upravljanja. Zbog toga, treba ihuključiti od samog početka procesa. Zvanično odobrenje <strong>SEAP</strong>-a od strane opštinskog/općinskog vijeća (ilidrugog odgovarajućeg tijela koje donosi odluke), zajedno sa neophodnim budţetima za prvu/e godineimplementacije je još jedan ključni korak.Kao najviše odgovorno tijelo i autoritet, opštinsko/općinsko vijeće mora stalno biti informisano o praćenju procesaimplementacije. Izvještaj o implementaciji treba biti periodično izraĎen i diskutovan. U skladu sa Sporazumom,izvještaj o implementaciji treba biti dostavljen svake druge godine u svrhu evaluacije, monitoringa i verifikacije.Ukoliko je neophodno <strong>SEAP</strong> treba da bude aţuriran u skladu s tim.Na kraju, ključni donosioci odluka na nivou lokalne vlasti takoĎe mogu imati značajnu ulogu u: integrisanju <strong>SEAP</strong> vizije u ostala djelovanja i inicijativama relevantnih opštinski/općinskih odjela,osiguravajći da iste postanu dio sveobuhvatnog planiranja; osiguravanje dugoročnog obavezivanja za implementaciju i monitoring , tokom cijelog trajanja <strong>SEAP</strong>-a; pruţanje podrške učešću graĎana i uključenosti partnera; osiguravanje da je <strong>SEAP</strong> proces u rukama lokalnih vlasti i stanovnika; umreţavanje sa ostalim potpisnicima SG, razmjena iskustava i najboljih praksi, uspostavljaje sinergije iohrabrivanje njihovog učešća u Sporazumu gradonačelnika.Ne postoji samo jedan pravac koji vodi do političke posvećenosti. Administrativne strukture, obrasci političkihodobravanja i političkih kultura variraju od drţave do drţave. Iz tog razloga, sama lokalna vlast najbolje poznajenačin na koji treba pristupiti i obezbjediti političku posvećenost, odnosno koga kontaktirati i po kojem redoslijedu(gradonačelnik, opštinsko/općinsko vijeće, specijalizovana odjeljenja, itd.).15


SUGESTIJE KAKO OSIGURATI POTREBNU LOKALNU POSVEĆENOST: Obezbjedite gradonačelniku i ključnim političkim liderima informativne dokumente o korisnosti i resursimaneophodnim za <strong>SEAP</strong>. Pobrinite se da su isti suštinski, razumljivi i kratki. Informišite ukratko političke grupe i partnere. Naglasite ostale odluke koje je opštinsko/općinsko vijeće donjelo u ovom polju (strategije i planovi,Lokalni plan 21, i sl.) Iskoristite svaku mogućnost koja se ukaţe, npr. kada mediji stave fokus na klimatske promjene. Jasno informišite o uzrocima i efektima klimatskih promjena i obezbjedite informacije o efektivnim ipraktičnim rješenjima. Naglasite ostale prednosti u poreĎenju sa doprinošenjem klimatskim promjenama (socijalne,ekonomske, zaposlenost, kvalitet vazduha). Neka vaša poruka bude kratka, jasna i “skrojena” za publiku. Fokusirajte se na mjere za koje moţete osigurati sporazum ključnih aktera.Dodatni izvori1. MUE-25 PROJEKAT: 'Upravljanje urbanom Evropom-25 (MUE-25)‟ pruţa neke sugestije za izgradnjupolitičke posvećenostihttp://www.mue25.net/Political_Commitment_200907_t1z4D.PDF.file2. Mreţa politika u svojoj publikaciji „Izgradnja budućnosti sa niskim procentom ugljika: politika za klimatskepromjene, posvetila je poglavlje političkim strategijama za ojačavanje klimatskih politika:http://politicsofclimatechange.files.wordpress.com/2009/06/building-a-low-carbon-futurepamphlet-chapter-05.pdf16


POGLAVLJE 3Adaptacija administrativnih struktura ( 12 )Izrada i implementacija politike odrţivog razvitka je izazovan i vremenski dugotrajan proces koji treba da budesistematski planiran i kontinuirano upravljan. On zahtjeva saradnju i koordinaciju izmeĎu različitih odjeljenjaunutar lokalne administracije kao što su, na primjer, odjeljenje za zaštitu okoline, prostorno odjeljenje, privreda idruštvene djelatnosti, upravljanje zgradarstvom i infrastrukturom, mobilinost, i prevoz, budţet i finansijskoplaniranje, nabavke, itd. Dalje, jedan od izazova uspješnosti je da <strong>SEAP</strong> od različitih odjeljenja lokalneadminsitracije ne treba biti posmatran kao eksterno pitanje, već da mora biti integrisan u svakodnevni ţivot i radistih: odjeljenja za mobilnost i urbanističko planiranje, upravljanje sredstvima lokalne uprave (zgrade, opštinskivozni park, javna rasvjeta, itd.), interna i eksterna komunikacija, javne nabavke.Jasna organizacijska struktura i raspodjela odgovornosti ključ je uspješne i odrţive implementacije <strong>SEAP</strong>-a.Nedostatak koordinacije izmeĎu nosioca politika, različitih odjeljenja lokalne vlasti i eksternih organizacijapredstavljala je značajnu oteţavajuću okolnost u planiranju utroška energije i transporta od strane mnogih lokalnihvlasti.Iz tih razloga „Adaptacija gradskih struktura, uključujući alociranje zadovoljavajući ljudskih resursa‟ predstavljazvaničnu obavezu svih onih oji potpišu Sporazum garadonačelnika evropskih gradova.U sladu s tim, svi potpisnici Sporazuma treba da prilagode i optimiziraju svoje interne administartivne strukture.Treba da obezbjede da odreĎena odjeljenja raspolaţu odgovarajućim kompetencijama kao i finansijskim iljudskim resursima za implementaciju obaveza Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova.3.1 <strong>Kako</strong> adaptirati administrativne struktureU slučajevima gdje su već odreĎene organizacijske strukture uspostavljene zbog drugih sličnih aktivnosti (jedinicaza upravljanje energijom, jedinica za koordinaciju projekta lokalni plan, itd.), iste mogu biti korištene za potrebe ikontekst Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova.Na samom početku procesa izrade <strong>SEAP</strong>-a treba biti imenovan Koordinator za Sporazum. Ona/on mora imatipunu podršku lokalnih političkih struktura i hijerarhije kao i neophodno raspoloţivo vrijeme i budţetska sredstva dabi mogao sprovesti svoje zadatke. U većim gradovima, ona/on mogu imati raspoloţivu jedinicu koja broji nekolikočlanova. U zavisnosti od veličine lokalne vlasti, jedna osoba za prikupljanje podataka I popis CO 2 takoĎe moţe bitineophodna.Kao primjer jednostavne organizacijske strukture, mogu se oformiti dvije grupe: Upravni odbor, kojeg čine političari i izvršni rukovodioci. Njihov zadatak bi bio da osiguraju strateškoupravljanje i neophodnu političku podršku procesu. Jedna ili nekoliko radnih grupa, koju čine rukovodilac energetskog planiranja, ključnih osoba iz različitihodjeljenja lokalnih vlasti, javnih agencija, itd. Njihov zadatak bi bio da preuzmu izradu <strong>SEAP</strong>-a i njegovopraćenje na sebe, da osiguraju participaciju ključnih aktera u procesu, da organizuju monitoring ipripremaju izvještaje, itd. Radne grupe mogu biti otvorene za učešće ključnih aktera koji nisu izopštinskih struktura, ali koji su direktno uključeni u aktivnosti <strong>SEAP</strong>-a.Upravni odbor i radna grupa treba da imaju lidera, iako bi trebalo da su u mogućnosti da rade i zajedno. Dalje,ciljevi i funkcionisanje i jedne i druge grupe mora biti jasno definisano. Dobro planiranje sastanaka sa definisanimagendama i strategijom projektnog izvještavanja su preporučljive kako bi realizacija <strong>SEAP</strong>-a bila u dobroupravljana. I Upravni odbor i radna grupa trebaju lidera, koji trebaju biti sposobni da rade zajedno.Od suštinskog je značaja da rukovodstvo <strong>SEAP</strong>-a bude integrisano u ostale aktivnosti i inicijative relevantnihopštinski/općinskih odjeljenja i neophodno je osigurati da će postati dio sveukupnog planiranja lokalne vlasti.Uključenost različitih odjeljenja i multisektoralnost se zahtjeva i organizacijski ciljevi treba da budu integrisani uskaldu sa <strong>SEAP</strong>-m. Definisanje grafikona koji prikazuje različite interakcije imeĎu odjeljenja i aktera bi bilo korisnakako bi se identifikovala prilagoĎavanja koja mogu biti neophodna unutar organizacije lokalne vlasti. Što većembroju ključnih opštinskih/općinskih aktera treba dodijeliti odgovornost kako bi se obezbjedila ovlast nad procesom( 12 ) Dijelovi ovog poglavlja su preuzeti sa http://www.movingsustainably.net/index.php/movsus:mshome izrađeni odstrane Unije Baltčkih gardova za okolinu i Sekreterijata za održivi razvoj , a dijelom je finansiran od strane Evropskeunije. Dodatne informacije o izgradnji kapaciteta I prethodnim iskustvima dostupne MODEL projekat web straniciwww.energymodel.eu17


unutar organizacije. Posebna komunikacijska kampanja moţe pomoći da opštinski zaposlenici pravilno djeluju urazličitim odjeljenjima.Štaviše, adekvatno stručno usavršavanje iz raznih oblasti kao što su tehničke kompetencije (energetskaefikasnost, obnovljiva energija, efikasan transport…), menadţment projekta, menadţment podataka (nedostatakvještina iz ove oblasti moţe da predstavlja pravu poteškoću!), finsnijski menadţment, izrada razvojnih projekata ikomunikacija (kako promovisati promjenu ponašanja, itd.) ne treba da bude zanemareno. Uvezivanje sa loklanimuniverzitetima u ovu svrhu moţe da bude korisno.3.2 Primjeri potpisnika SporazumaSlijede dva primjera struktura iz Minhena i Leicester koje su gradovi uspostavili zbog izrade i implementacijenjihovih lokalnih energetskih strategija:PRIKAZ 1: ADMINISTRATIVNE STRUKTURE GRADAUpravni odborProjektni odborNa čelu: Gradonačelnik; Zamjenik: SavjetnikOrganizacija: Odjeljenje za zdravstvo i zaštitu okolineČlanovi: načelnici svih odjeljenja koja su uključena i koja vode projektni odborNa čelu: Izvršni direktor Dr. ABCDČlanovi: osoblje imenovano od strane svih odjeljenjaRadnagrupa 1Radnagrupa 2Radnagrupa 3Radnagrupa 4Radnagrupa 5Radnagrupa 6Radnagrupa 7PRIKAZ 2: ADMINISTRATIVNE STRUKTURE GRADA LEICESTERKabinetPartnerstvo LeicesterStrateški svajetniciOdbor za program klimatskih promjena• Predsjedavajući• Direktor programa• VoĎe grupa• Predsjedavajući grupa za strategiju, zajednicu iza mlade• Partnerstvo LeicesterGrupa za zajedniceGrupa za mladeProgramski timStanovanjeTransportPoslovni i javnisektorEdukacija i svijestStandardi za novezgradeOčuvanje energijeObnovljiva energijaAdaptacijaPlaniranje putovanjaSmanjiti potrebu zaputovanjemAdaptacijaSmanjenje otpadaOčuvanje energijeOčuvanje vodeStandardi za novezgradeNabavkeAdaptacijski ciljeviKomunikacijskastrategija18


3.3 Eksterna podrškaU zavisnosti od veličine i raspoloţivosti ljudskih resursa, loklane vlasti mogu imati korist od podrţavajućihstruktura ili agencija koje se bave energetskim pitanjima. Mogiće je čak da one preuzmu podugovaranje zarealizaciju odreĎenih zadatke (e.g. kompilaciju Baznog inventara emisija) ili da koriste interne ljudske resurse(studenti na magistarskom ili trogodišnjem studiju mogu odraditi jako puno posla vezanog za prikupljanjepodataka ili unos u GHG program za izračunavanje za izradu BEI-a).Podrţavajuće struktureLokalne vlasti, koje nemaju na raspolaganju dovoljno stručnih znanja i vještina ili resursa za izradu nacrta iimplementaciju sopstvenog <strong>SEAP</strong>-a treba da budu podrţane od organizacija i struktura koje posjedujuneophodne kapacitete. Podrţavajuće strukture su u poziciji da obezbjede strateško savjetovanje i finansijsku itehničku podršku lokalnim vlastima koje imaju političku volju da potpisu Sporazum gradonačelnika evropskihgradova, ali koje ne posjeduju vještine i/ili resurse da zadovolje zahtjeve istog.Podrţavajuće strukture takoĎe imaju u svom mandatu obavezu da odrţavaju bliski kontakt sa Evropskomkomisijom i Kancelarijom za Sporazum gradonačelnika evropskih gradova kako bi se osigurala najbolja mogućaimplementacija Sporazuma. Dalje, Podrţavajuće strukture su formalno priznate od Komisije kao ključni savezniciu “shvatanju poruke” i u povećavanju učinka Sporazuma.Postoje dvije vrste Podrţavajućih struktura:1. Nacionalna i regionalna javna tijela, regije, okruzi, provincije, aglomeracije.2. Mreţe ili asosijacije regionalnih ili lokalnih vlasti.Podrţavajuće strukture mogu ponuditi direktnu, tehničku i finansijsku podršku kao što je: mobilizacija tehničke ekspertize kako bi se pomoglo potpisnicima Sporazuma da pripreme svoje Bazneinventare emisija (BEI) ili Akcione planove odrţivog energetskog razvoja (<strong>SEAP</strong>); izrada ili adaptacija metodologija za pripremu <strong>SEAP</strong>-a , uzimajući pri tom u obzir nacionalni ili regionalnikontekst; identifikacija finansijskih mogućnosti za implementaciju <strong>SEAP</strong>-a; stručno usavršavanje lolanih zvaničnika, koji će biti krajnji “vlasnici” <strong>SEAP</strong>-a (tip 1 Podrţavajućihstruktura).Neki konkretni primjeri: Regija Andaluzije je na sebe preuzela organizaciju Popisa emisija na svojoj teritoriji , a koji će bitikorišten od strane potpisnika Sporazuma za region, odnosno za pripremu njihovog <strong>SEAP</strong>-a. Poljska Mreţa energetskih gradova (PNEC) pruţa direktnu tehničku podršku za četiri poljska grada kojase u 2009. god. izrazila spremnost da pristupe Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova. Tapodrška je bazirana na metodologiji izraĎenoj u sklopu projekta MODEL (Management Of Domainsrelated to <strong>Energy</strong> in Local authorities), finansiranog od strane EK. Provincija Barselona, pored direktnog finansiranja izrade <strong>SEAP</strong> potpisnika gradova koje podrţava,takoĎe priprema program u okviru Evropske podrške lokalnim energetskim jedinicama za podršku(European Local <strong>Energy</strong> Assistance facility ) za razvoj Fotonaponskih sistema od kojih će koristi imatisve opštine/općine uljučene u program .Agencije za energetikuLokalne i regionalne agencije za energiju - Local and Regional <strong>Energy</strong> Agencies (LAREAs) su aktivne u lokalnojenergetskoj politici desetljećima i njihovo znanje i ekspertiza moţe biti veoma korisno za potpisnike Sporazuma,posebno za one kojima nedostaju tehnički kapaciteti.U stvari, jedna od prvih aktivnosti svake agencije je da pripremi energetski plan ili da aţurira postojeći nageografskom području koje pokriva Agencija. Ovaj strateški proces čini više koraka, uključujući prikupljanjepodataka o energiji, uspostavljanje energetske ravnoteţe kao i razvoj kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnihenergetskih politika i planova. U skladu s tim, potpisnici Sporazuma mogu očekivati od svojih Lokalnih iregionalnih agencija za energiju da pruţe široki spektar savjetodavnih aktivnosti o svim aspektima energije kao ikorisnu tehničku podršku u izradi BEI-a i <strong>SEAP</strong>-a.19


Dodatni izvori1. Irska nacionalna agencija za energiju pruţa link sa smjernicama “Resursi za program upravljanjaenergijom”http://www.sustainableenergyireland.ie/uploadedfiles/ <strong>Energy</strong>MAP/tools/01-10a%20Resourcing%20the%20<strong>Energy</strong>%20Management%20Programme%20v1.0.pdf20


POGLAVLJE 4Izgradnja podrške od sudionika ( 13 )Svi članovi društva imaju ključnu ulogu da zajedno sa svojim loklanim vlastima budu aktivni kada su u pitanjuenergija i klimatske promjene. Zajednički treba da definišu viiju za budućnost, definišu put kojim će vizija bitiostvarena i uloţe neophodne ljudske i finansijske resurse.Učešće sudionika u procesu je početna tačka za stimulisanje promjena ponašanja koje su potrebne kako bi serealizovale tehničke akcije koje su u sastavu <strong>SEAP</strong>-a. To je ključ za usklaĎen i koordinisan način implementacije<strong>SEAP</strong>-a.Stanovišta graĎana i sudionika trebaju biti poznati prije nego što se krene u izradu detaljnih planova. Prema tome,graĎani i učesnici u procesu treba da budu uključeni i treba im se ponuditi mogućnost da uzmu učešće u ključnimfazama procesa izrade <strong>SEAP</strong>-a: izgradnja vizije, definisanje ciljeva, definisanje prioriteta, itd. Postoje različitistepeni uključenosti: “informisanje” je jedna krajnost, a “osnaţivanje” druga. Da bi se realizovao uspješan <strong>SEAP</strong>,strogo se preporučuje da se obezbjedi najviši stepen participacije svih sudionika i graĎana.Participacija svih sudionika u procesu je vaţna iz više razloga: participatorno definisanje politika je transparentnije i demokratičnije; odluka donešena zajedno sa svim učesnicima u procesuzasniva se na ekstenzivnijem znanjem; široki koncenzus poboljšava kvalitet, prihvaćenost, efektivnost, i legitimitet plana (u najmanju rukuneophodno je bar osigurati da se učesnici u procesu ne protive nekim od projekata); osjećaj u planiranju osigurava dugoročnu prihvaćenost, odrţivost, podršku strategijama i mjerama; <strong>SEAP</strong>-i nekad mogu dobiti jaču podršku od eksternih učesnika u procesu nego od internogmenadţmenta ili osoblja iz redova lokalnih vlasti.Iz gore navedenih razloga „Mobiizirati civilno društvo na našem geografskom području kako bi učestvovali u izradiakcionog plana” je formalna obaveza svih onih koji potpisuju Sporazum gradonačelnika evropskih gradova.4.1 Ko su sudionici?Prvi korak je identifikacija glavnih sudionika u procesu. Sudionici su: oni na čije interese utiče problem; oni čije aktivnosti utiču na problem; oni koji posjeduju/kontrolišu informacije, resurse i ekspertizu koja je neophodna za formulisanje iimplementacjiu strategije; oni čija je participacija /uključenost neophodna za uspješnu implementaciju.Tabela koja slijedi prikazuje potencijalne uloge koje lokalna vlast i učesnici u procesu mogu imati u <strong>SEAP</strong> procesukako je prikazan u poglavlju 1.Slijedi lista potencijalnih, vaţnih sudionika u procesu kada je u pitanju <strong>SEAP</strong>: lokalna administracija: relevanta opštinska/općinska odjeljenja i firme/kompanije (opštinska/općinskaelektroprivreda, prevozničke firme, itd.); lokalne i regionalne agencije za energiju; finansijski partneri kao što su banke, privatni fondovi, ESCO ( 14 ); institucionalni učesnici u procesu kao što je privredna komora, komora arhitekata i inţinjera; snabdjevači energijom, elektroprivrede; akteri u sektoru transporta/mobilnosti: privatne firme/javni prevoz, itd.; graĎevinski sektor: graĎevinske firme; poslovne i indsutrijske djelatnosti; podrţavajuće strukture i agencije za energiju; nevladine organizacije i ostali predstavnici civilinog društva; predstavnici civilnog društva, ukljčujući studente, radnike, itd.; postojeće strukture (Agenda 21, …); univerziteti;( 13 ) Dijelovi ovog poglavlja su preuzeti sa http://www.movingsustainably.net/index.php/movsus:mshome, izrađeni od strane UnijeBaltčkih gradova za okolinu i Sekreterijata za održivi razvoj , a dijelom je finansiran od strane Evropske unije( 14 ) ESCO skrać.f <strong>Energy</strong> Services Companies – Preduzeća za energetske usluge21


afirmisani stručnjaci (konsultanti, …); gdje je relavantno, predstavnici nacionalnih/regionalnih administracija i/ili susjednih opština/općina kakobi se obezbjedila koordinacija i konzistentnost sa planovima i akcijama koje su sprovedene na drugimnivoima; turisti, jer turistička industrija predstavlja značajan faktor kada su u pitanju emisije.<strong>SEAP</strong> PROCES: GLAVNI KORACI –ULOGA KLJUĈNIH AKTERAULOGA AKTERAKORAKFAZA: Početna fazaPolitička predanost ipotpisivanje SporazumaAdaptacija gradskeupravne struktureIzgradnja podrškesudionicimaFAZA: Faza planiranjaProcjena trenutnog okvira:Gdje smo mi?Definisanje vizije: Gdjeţelimo ići?Izrada plana:<strong>Kako</strong> ćemo tamo stići?Plan odobrenja ipodnošenjeOpštinsko/općinskovijeće iliekvivalentno tijeloDefinišite početnoopredjeljenje. PristupiteSporazumugradonačelnika. Osigurajtepotrebni impuls lokalnojupravi za pokretanjeprocesaLokalnaadministracijaPodstaknite političke vlastida preduzmu akciju.Obavijestite ih oprednostima (i o potrebnimresursima).Dodjelite dovoljno ljudskih resursa i pobrinite se dasu adekvatne administrativne strukture na mjestu.Osigurajte potreban impulsza participaciju sudionika.Pokaţite da uzimate u obzirnjihovo sudjelovanje ipodršku vaţnim.Provjerite da li su potrebniresursi na mjestu za fazuplaniranja.Podrţite izradu vizije.Uvjerite se da je dovoljnoambiciozna. Odobriteviziju (ako je primjenjivo).Podrţite izradu plana.Odredite prioritete, uskladu s vizijomprethodno definisanog.Odobrite plan i potrebnebudţete.Prepoznajte glavnesudionike, odlučite kojekanale komunikacije/sudjelovanja ţelite koristiti.Obavijestite ih o procesukoji treba da počne, iuvaţite njihove stavove.Provedite početnuprocjenu, prikupitepotrebne podatke, iizradite bazni inventaremisija CO 2 Provjerite dali su sudionici ispravnouključeni.Uspostavite viziju i ciljevekoji podrţavaju viziju.Uvjerite se da je vizijazajednička glavnimsudionicima i političkimvlastima.Razradite plan: definišitepolitiku i mjere u skladu svizijom i ciljevima,uspostaviti budţet ifinansiranje, vrijeme,pokazatelje, odgovornosti.Informišite političke vlasti,te uključite sudionike.Sklopite partnerstva sključnim sudionicima (akoje potrebno).Predajte <strong>SEAP</strong> putemweb stranice Sporazuma.Iskomunicirajte plan.SudioniciIzvršite pritisak na političkevlasti da preduzmu akciju(ako je potrebno)Izrazite njihove stavove,objasnite njihovupotencijalnu ulogu u <strong>SEAP</strong>u.Osigurajte vrijedne inputei podatke, dijelite znanje.Učestvujte u definisanjuvizije, izrazite svoj pogledna budućnost grada.Učestvujte u izradi plana.Osigurajte input, povratneinformacije.Izvršite pritisak napolitičke vlasti da odobreplan (ako je neophodno).22


ULOGA AKTERAKORAKFAZA: Faza ImplementacijeImplementacijaOpštinsko/općinskovijeće iliekvivalentno tijeloFAZA: Faza monitoringa i izvještavanjaMonitoringIzvještavanje ipodnošenje izvještaja oimplementacijiPregledOsigurajte dugoročnupolitičku podršku <strong>SEAP</strong>procesu.Pobrinite se da politike zaenergiju i klimatske uslovebudu integrisane usvakodnevni ţivot lokalneuprave.Iskaţite interes zaimplementaciju plana,podstaknite zainteresiraneda djeluju, pokazujuprimjer.LokalnaadministracijaKoordinišite planimplementacije. Uvjeritese da svaki sudionik budesvjestan svoje uloge uimplementaciji.Provedite mjere koje supod nadleţnošću lokalnihvlasti. Budite primjer.Komunicirajte o svojimakcijama.Motivišite sudionike dadjeluju (informativnekampanje). Obavijestite ihpravilno o raspoloţivimsredstvima za EE i OIE.Umreţavanje s drugim potpisnicima Sporazuma,razmjena iskustava i najboljih praksi, uspostavljanjesinergija i podsticanje sudjelovanja u Sporazumagradonačelnika.Zahtjevajte da redovnobudete obaviješteni onapretku plana.Odobrite izvještaj (ako jeprimjenjivo).Pobrinite se da seaţuriranje plana javlja upravilnim vremenskimrazmacima.Nastavite redovnopraćenje plana: napredakakcija i procjena njihovoguticaja.Periodično izvještavajtepolitičke vlasti izainteresovane strane onapretku plana.Komunicirajte orezultatima. Svake drugegodine, podnesiteizvještaj o implementacijiputem web straniciSporazuma.Periodično aţurirajte planprema iskustvu idobivenim rezultatima.Uključite političke vlasti isudionike.SudioniciSvaki sudionik sprovodimjere koje su podnjegovom nadleţnošću.Izvršite pritisak/podstaknite lokalnuupravu za implementacijumjera u okviru njihoveodgovornosti (ako jepotrebno).Promjene u ponašanju,EE i OIE akcije, opštapodrška implementaciji<strong>SEAP</strong>-a.Ohrabrite drugezainteresirane sudionikeda djeluju.Osigurajte potrebneinpute i podatke.Obezbjedite komentarena izvještaj i izvjestite omjerama iz svojenadleţnosti.Učestvujte u aţuriranjuplana.4.2 <strong>Kako</strong> obezbjediti participaciju sudionikaParticipacija se moţe obezbjediti korištenjem niza metoda i tehnika, i moţe biti korisna da (profesionalni) animatorpostane prirodni moderator. Mogu se uzeti u obzir rizličiti nivoi i sredstva (alati) participacije (*):23


STEPEN UKLJUĈENOSTIPRIMJERI SREDSTAVA (ALATA)1. Informisanje i edukacija Brošure, bilteni, oglasnik, izloţbe, posjete na licu mjesta.2. Informisanje i povratnainformacijaTelefonski hotline, web stranice, javni skupovi, telekonferencije, anketei upitnici s brojem izloţbe, deliberativna anketama.3. Uključenost i konsultovanje Radionice, fokus grupe, forumi, otvorena kuća.4. Proširena uključenost Zajednica savjetodavni odbori, planiranje za stvarne graĎanske ţirije.PRIMJER 1 PRIMJER 3Lokalni energetski forum je participativni procesvoĎen od strane lokalne vlasti koji uključuje lokalnesudionike u procesu i graĎane da rade zajednokako bi pripremili i implementirali zajedničke akcijekoje mogu biti uključene u Akcioni plan. Takviforumi se već koriste od strane nekih potpisnikaSporazuma. Na primjer, Almada (Portugal) jeorganizovala loklani energetski forum i pozvala svezaintersovane firme/kompanije i organizacije kakobi prikupila ideje i projektne prijedloge koji mogudoprinjeti Akcionom planu. Partnerstvo sa lokalnimagencijama za energiju i univerzitetom jeuspostavljeno kako bi se definisao njihov plan.Slično, grad Frankfurt (Njemačka) je traţio odučesnika foruma da obezbjede svoj doprinos kakobi se ostvarili zajednički energetski ciljevi ipredloţile konkretne akcije za sprovoĎenje.PRIMJER 2Opština Sabadell (Španija) podigla je svijestgraĎana gradnjom pametnih mjerača za 100domaćinstava. Takvi mjerači pruţaju trenutnočitanje potrošnje eneregije u eurima, kWh I tonamaCO 2, putem beţičnog ureĎaja. Pored toga, odrţanesu radionice za informisanje i edukacijudomaćinstava u vezi štednje energije. Prikupljeni supodaci o potrošnji energije i CO 2 emisijama iizvršen je proračun smanjenja potrošnje(očekivanih cca 10% redukcije). Na kraju, rezultatisu predočeni porodicama.Slijedeće metode su korištene tokom primjenestrategija za zaštitu okoline od stranegradonačelnika Londona, kako bi se uključili iangaţovali višestruki sudionici:Geografski informacijski sistem javnog učešća(Public Participation Geographic InformationSystems -PPGIS) je korišten za osnaţivanje iuključenje marginalizovane populacije (npr. etničkegrupe, mladi i stari) čiji se glas inače ne čujedovoljno u javnosti, a koja se putem interaktivneparticipacije i integrisane primjene GIS-a (uprilagoĎenom, user-friendly formatu), promijenilanivo uključenosti i svijesti o <strong>SEAP</strong>-u na lokalnomnivou. Simplificirane GIS-bazirane mape i modeli semogu koristiti kako bi se vizuelno prikazali efekti<strong>SEAP</strong>-a na lokalnom nivou te kako bi se facilitiralainteraktivna participacija i dalje promovisalozagovaranje zajednice za procese donošenjastrateških odluka o <strong>SEAP</strong>-u. Upotreba PPGIStransparentnih sredstava i participativnih procesapomoglo je u izgradnji povjerenja i razumjevanjaizmeĎu profesionalno i kulturološki različitihsudionika u procesu.Metode strukturisanja problema (ProblemStructuring Methods -PSMs) su korištene kako bi sedefinisali mali <strong>SEAP</strong> modeli na participatoran iiterativan način da bi se pomoglo učesnicima uprocesu sa različitim viĎenjima ili konfliktniminteresima da shvate i osiguraju zajedničuposvećenost <strong>SEAP</strong>-u; da bi prihvatili različitevrijednosti; predstave kompleksnosti <strong>SEAP</strong>-adijagramno, a ne po algebri; istaknu i poredediskretne strateške alternative; da se adresiraneizvjesnost u smislu “mogućnosti” i “scenarija”radije nego samo u smislu “vjerovatnoća” i“predikcije”. Kognitivno mapiranje (sredstva zamapiranje pojedinačnih stanovišta učesnika uprocesu) takoĎe moţe biti korišten kao model za“izvlačenje” individualnih stanovišta o <strong>SEAP</strong>-u.Spojene kognitivne mape mogu obezbjediti okvir zaradioničke diskusije usmjerene na procjenu ciljeva<strong>SEAP</strong>-a i postizanja sporazuma oko portfolija akcija.Uloge i odgovornosti svakog aktera moraju biti jasno odreĎene i specifikovane. Partnerstva sa ključnim akterimasu često neophodna u izradi i implementaciji uspješnog <strong>SEAP</strong>-a. Daljnja komunikacija o rezultatimaimplemenatcije <strong>SEAP</strong>-a biće neophodna kako bi se odrţala motivacija sudionika u procesu.(*) Preuzeto od Judith Petts i Barbara Leach, Metode evaluacije za participaciju javnostin:, Bristol Environment Agency,2000.24


NEKI PRAKTIĈNI SAVJETI: Razmišljajte šire: Ne fokusirajte se samo na uobičajne kontakte. Obezbjedite učešće donosioca odluka Odaberite odgovarajućeg facilitatora/moderatora. Neki od sudionika u procesu mogu imati sukobljavajuće interese. U tom slučaju, savjetuje se dase organizuju odvojene radionice za svaku grupu posebno kako bi se shvatili sukobljavajućiinteresi prije nego što se sudionici spoje. <strong>Kako</strong> bi se povećao interes graĎana, preporučuje se upotreba vizuelnih sredstava (GIS sredstvokoje prikazuje energetsku efikasnost po područjima koje pokriva odrĎene lokalna vlast, vazdušnatermogafija koja prikazuje termalne gubitke pojedinačnih zgrada i objekata ili bilo koji drugijednostavan model koji dozvoljava vizuelnu prezentaciju podataka. Privucite paţnju medija.Dodatni izvori1. Projekat “Vjeruj” (Belief project) je proizveo sveobuhvatan vodič kako “Uključiti i graĎane u vašu lokalnuenergetsku politiku” kroz energetske forume.www.belief-europe.org2. Agencija za zaštitu okoline Bristola izdala je slijedeći dokument koji sadrţi pregled raznih participatornihtehnika, sa svojim prednostima i manama (str. 28).http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/<strong>download</strong>?doi=10.1.1.129.8717&rep=rep1&type=pdf3. Organizacija poslodavaca pri lokalnoj vladi (The Employers‟ Organisation for local government - EO)proizvela je alat za pomoć lokalnim vlastima i njihovim partnerima za učinkovitiji zajednički rad i saradnju.http://www.lgpartnerships.com/4. Partnerska fondacija za loklani razvoj (The Partner Foundation for Local Development) razvila je obukuza izabrane lidere. Vidi Priručnik 4, savjetnik kao komunikatorhttp://www.fpdl.ro/publications. hp?do=training_manuals&id=15. Interesantne informacije o komunikacijskoj strategiji se mogu naći u Modelu energetskog projekta ukoraku 9 pod nazivom „Implemenatcija programa”.www.energymodel.eu25


POGLAVLJE 5Procjena trenutnog okvira: Gdje smo mi?5.1 Analiza relevantnih propisaNa opštinskom/općinskom nivou, postoje nekad sukobljavajuće politike i procedure. Prvi korak je identifikacijapostojećih opštinskih/općinskih, regionalnih i nacionalnih politika, planova, procedura i propisa koji se odnose naenergetska pitanja i klimatske promjene na nivou lokalne vlasti.Mapiranje i analiza postojećih planova i politika je dobra početna tačka prema boljoj integraciji politika. VidiDodatak III , listu ključnih evropskih regulatornih instrumenata za lokalne vlasti.Slijedeći korak je prolaţenje kroz identifikovane dokumente, provjera i poreĎenje zadataka i ciljeva sa onima izpolitike energetske odrţivosti. Cilj je da se utvrdi da li su zadaci i ciljevi srodni ili su sukobljavajući.I na kraju, lokalna vlast treba da okupi sve relavantne aktere i sudionike u procesu radi diskusije o svimsukobljavajućim faktorima koji su identifikovani. Trebali bi da postignu sporazum o promjenama koje suneophodne za aţuriranje politika i planova i da se jasno definiše ko i kada treba da počne sa prakticiranjem istih.Relevantne akcije treba da budu planirane (kad je to moguće) i lista akcija treba da bude dio <strong>SEAP</strong>-a. Moguće jeda će promjenama trebati više vremena kako bi pokazale efekte krajnje koristi, ali svejedno treba da buduodobrene od političkog rukovodstva.5.2 Bazni pregled i Bazni inventar emisijaPotrošnja energije i emisije CO 2 na lokalnom nivou zavise od mnogih faktora: ekonomske strukture (industrija/usluţne djelatnosti i vrsta aktivnosti), nivo ekonomske aktivnosti, stanovništvo, razuĎenost, karakteristikegraĎevinskih struktura, upotreba i nivo razvijenosti sredstava transporta, ponašanje graĎana, klima,itdNa neke faktore se moţe uticati kratkoročno (poput ponašanja graĎana) dok se na ostale moţe uticati samosredjnoročno ili dugoročno (energetske performanse u zgradarstvu). Korisno je poznavati uticaj ovih parametara,kako oni variraju kroz vrijeme, i na koji način lokalna vlast moţe djelovati (kratkoročno, srednjoročno i dugoročno).To je svrha baznog pregleda: definisati jasnu sliku “gdje smo”, opis trenutne situacije u kojoj se grad nalazi kad suu pitanju energija i klimatske promjene.Bazni pregled je početna tačka u <strong>SEAP</strong> procesu sa koje je moguće krenuti ka relevantnom cilju, izradiadekvatnog Akcionog plana, i monitoringu. Bazni pregled treba da bude zasnovan na postojećim podacima.Treba da uključuje relevantne institucije, planove, instrumente i sva uključena odjeljenja/sudionike u procesu.Kompletiranje baznog pregleda zahtjeva adekvatne resurse kako bi se omogućilo prikupljanje i analiza setovapodataka. Takva analiza dozvoljava izradu <strong>SEAP</strong>-a koji odgovara novonastalim problemima i pitanjima kao ipotrebama koje proizilaze iz trenutne situacije u kojoj se nalazi lokalna vlast.U Dodatku II, nalazi se spisak predloţenih aspekata koji trebaju biti obuhvaćeni Baznim pregledom.Aspekti koji trebaju biti obuhvaćeni su ili kvantitativni (porast potrošnje energije) ili kvalitativna (upravljanjeenergijom, implementacija mjera, svijest…). Bazni pregled dozvoljava prioritiziranje akcija, a zatim nadgledanjeefekata pomoću relevantnih indikatora. Najzahtjevniji element je definisanje kompletnog popisa štetne emisijeCO 2, bazirane na podacima o aktuelnoj potrošnji energije (odnosi se na <strong>Dio</strong> II ovog Vodiča, koji pruţa smjernice onačinu prikupljanja podataka o energiji i kako <strong>izraditi</strong> popis štetnih emisija CO 2.26


DETALJNI KORACI ZA IZVOĐENJE BAZNOG PREGLEDA:1. Odabrati tim za pregled – poţeljna je intersektoralna radna grupa.U ovoj fazi treba da odlučite o stepenu uključenosti učesnika. <strong>Kako</strong> učesnici u procesu generalnoraspolaţu sa mnogo dragocjenih informacija, njihova uključenost je strogo preporučljiva (vidi poglavlje3).2. Raspodijeliti zadatke ĉlanovima tima.<strong>Kako</strong> bi članovima tima dodijelili zadatke koje će biti u mogućnosti ispuniti, uzmite u obzir komptencijei raspoloţivost svakog člana grupe.3. Definisati raspored pregleda .Odredite realan početak i kraj svih aktivnosti oko prikupljanja podataka.4. Identifikovati najvaţnije indikatore koji trebaju biti ukljuĉeni u procjenu.Treba obuhvatiti slijedeće elemente: Kolika je potrošnja energije i količina štetnih emisija CO 2 u različitim sektorima i od stranerazličitih aktera prisutna na teritoriji loklane valsti i kakvi su trendovi? (Vidi <strong>Dio</strong> II). Ko proizvodi energiju i koliko? Koji su najvaţniji izvori eneregije? (Vidi <strong>Dio</strong> II). Ko su pokretači uticaja potrošnje energije? Koji su učinci povezani sa potrošnjom energije u gradovima (zagaĎenost vazduha, saobraćaj…)? Koji napori su već učinjeni u smislu upravljanja energijom i koji su rezultati proizvedeni? Koje prepreke treba otkloniti? Koji je stepen osviještenosti visokoduţnosnika, graĎana i ostalih učesnika u procesu kad je upitanju očuvanje enerije i zaštita klime?U dodatku se nalazi tabela sa detaljnijim specifikacijama aspekata koje treba obuhvatiti procjenom.5. Prikupiti bazne podatke.Zahtjeva prikupljanje i obradu kvantitativnih podataka, definisanje indikatora, prikupljanje kvalitativnihpodataka koristeći pri tom pregled dokumentacije i intrevjue/radionice sa učesnicima u procesu.Selekcija setova podataka mora biti bazirana na kriterijima koji moraju biti dogovoreni sa učesnicimau procesu, koji će na taj način biti aktivno uključeni i doprinjeti kvalitetu podataka. <strong>Dio</strong> II ovog Vodičapruţa smjernice za prikupljanje podataka koji se odnose na potrošnju energije.6. Kompilirati bazni inventar emisija CO 2Na osnovu podataka o energiji moguće je izvršiti kompilaciju baznog inventara emisija CO 2 (vidi <strong>Dio</strong> IIovog Vodiča).7. Analizirati podatke.Nije samo dovoljno prikupiti podatke: podaci se moraju obraditi i interpretirati kako bi se potkrijepilapolitika. Na primjer, ako bazni pregled pokaţe da se potrošnja energije povećava u odreĎenomsektoru, pokušati definisati razloge: priraštaj stanovništva, povećana aktivnost, povećana potrošnjaelektričnih ureĎaja, itd.8. Napisati izvještaj o samoprocjeni–budite iskreni i otvoreni jer izvještaj koji ne odraţava realnostanje nije svrsishodanBazni pregled se moţe sprovoditi inetrno od strane lokalne vlasti kao proces samoprocjene, alikombinovanjem samoprocjene sa pregledom od strane eksternih saradnika dodaje vrijednost27


procesu. Takav pregled od strane treće strane pruţa objektivan uvid u postignuća i budućemogućnosti. Oni mogu da se sprovode od strane eksternih stručnjaka koji rade u drugim gradovima iliorganizacijama u srodnoj oblasti ekspertize. To je isplativa metoda i često više politički prihvatljivaalternativa od angaţovanja konsultanata.Na osnovu prikupljenih podataka i različitih hipoteza, vaţno je definisati scenarije: kako se potrošnja energije ištetne emisije CO 2 razvijaju u trenutnim uslovima, koji će biti učinak predviĎenih akcija?, itd.5.3 SWOT analizaSWOT analiza je korisan alat za strateško planiranje koji se moţe primijeniti u <strong>SEAP</strong> procesu. Na temelju baznogpregleda, omogućava odreĎivanje prednosti i slabosti lokalne vlasti u pogledu energije i klimatskih upravljanja,kao i mogućnosti i prijetnje koje bi mogle utjecati na <strong>SEAP</strong>. Ova analiza moţe pomoći u odreĎivanju prioriteta priizradi i odabiru <strong>SEAP</strong> aktivnosti i mjere.Dodatni izvori1. Model projekat pruţa odreĎene smjernice za definisanje različitih scenarijahttp://www.energymodel.eu/IMG/pdf/IL_4_-_Baseline.pdf2. Projekat “Upravljanje urbanom Evropom 25 “ pruţa detaljne instrukcije kako pripremiti bazni pregled(zasnovan na upravljanjem odrţivosti)http://www.localmanagement.eu/index.php/ mue25:mue_baseline3. Web stranica dobrotvorne ustanove Charitz Village pruţa dodatne smjernice o SWOT analizi.http://www.charityvillage.com/cv/research/rstrat19.html4. Web stranica ‟‟businessballs‟‟ pruţa besplatne resurse za SWOT analizu kao i primjere.http://www.businessballs.com/ swotanalysisfreetemplate.htm28


POGLAVLJE 6Definisanje dugoročne vizije sa jasnim ciljevima6.1 Vizija: prema budućnosti odrţive energijeSlijedeći korak koji će vašu opštinu /općinu uskladiti sa ciljevma energetske efikasnosti Sporazumagradonačelnika evropskih gradova je definisanje vizije. Vizija za budućnost sa odrţivom energijom je principvodiljalokalne vlasti u radu oko <strong>SEAP</strong>-a. Ona ističe pravac kojim lokalna vlast ţeli da ide.PoreĎenje izmeĎu vizije i trenutne situacije u kojoj se nalazi lokalna vlast je osnova za identifikovanje akcija irazvoja koji su neophodni da bi se ostvarili ţeljeni ciljevi. Izrada i implementacija <strong>SEAP</strong>-a predstavlja sistematskipristup kako bi se pribliţilo ostvarenju vizije.Vizija mora biti u skladu sa obavezama Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova, odnosno treba daimplicira da će smanjenje štetnih emisija CO 2 za 20% do 2020. god. biti ostvarena (minimalno). Ali naravno, onamoţe biti i ambicioznija. OdreĎeni gradovi već planiraju da dugoročno neutrališu karbon.2Vizija treba da bude realistična, ali da ipak sadrţi i nešto novo, da ima realnu vrijednost i da ne sadrţiograničavanja koja više nemaju realnu opravdanost. Vizija treba da opisuje ţeljenu budućnost grada i treba dabude izraţena i vizuelno kako bi bila razumljivija za graĎane i ostale učesnike u procesu.Toplo se preporučuje da se u proces uključe sudionici u projektu da bi se obezbjedile nove i smjele ideje kao i dase koristi njihova participacija kao početna tačka promjene ponašanja u gradu. Pored toga, učesnici u procesu igraĎani mogu pruţiti jaku podršku procesu, jer oni nekad ţele snaţnije akcije od onih koje su ostali nivoi vlasti bilispremni da podrţe.6.2 Definisanje ciljevaPRIMJERI VIZIJE NEKIH LOKALNIH VLASTIVäxjö (Švedska):„U Växjö, naša vizija je da naš način ţivljenja i djelovanja doprinese odrţivom razvoju gdje će naša potrošnjai proizvodnja biti efektivna u odnosu na trošenje resursa, bez zagaĎenja....‟ „Vizija je da Växjö postane gradgdje je lako i profitabilno ţivjeti dobar način ţivota bez fosilnih goriva..‟Lausanne (Švicarska):„Naša vizija je smanjenje štetnih emisija CO za 50 % do 2050.godine u našem gradu‟Kad je vizija dobro definisana, neophodno je da se prevede konkretne ciljeve i targete za različite sektore ukojima lokalne vlasti namjeravaju da sprovde akcije. Ti ciljevi treba da budu zasnovani na indiatorimaselektovanim iz baznog pregleda. (vidi poglavlje 5.2).Ti ciljevi treba da prate principe SMART skraćenice: Specifični, Mjerljivi, Ostvarljivi, Realistični i Vremenskiobavezujući. Koncept SMART ciljeva postao je popularan 80-tih god. kao efikasan menadţerski koncept.Da bi se postavili SMART ciljevi, postavite sebi slijedeća pitanja:1. Specifični (dobro definisani, fokusirani, detaljni i konkretni)– postavite pitanja: Šta pokušavamo uraditi? Zašto je to vaţno? Ko će to uraditi? Do kada treba da tobude završeno? <strong>Kako</strong> ćemo to ostvariti?2. Mjerljivi (kWh, vrijeme , novac, %, itd.) – postavite pitanja: <strong>Kako</strong> ćemo znati kada je ovaj ciljostvaren?<strong>Kako</strong> moţemo realizovati relevantna mjerenja?3. Ostvarljivi (izvodljivi, sprovodljivi) – postavite pitanja: Da li je to moguće? Da li to moţemo ostvariti uzadatom vremenskom roku? Da li razumijemo ograničenja i faktore rizika? Da li je to već ranije biloodraĎeno (uspješno)?29


4. Realistični (u kontekstu resursa koji bi trebali biti raspoloţivi)) – postavite pitanja: Da li trenutno imamoresurse koji su nam neophodni da bi ostvarili ovaj cilj? Ukoliko ne, da li moţemo osigurati dodatneresurse? Da li je neophodno da revidiramo prioritetnu alokaciju vremena, budţeta i ljudskih resursa kakobi ostvarili što smo planirali?5. Vremenski ograničeni (definisan rok ili raspored) – postavite pitanja: Kada će ovaj cilj biti ostvaren? Dali je rok nedvosmislen? Da li je vremenski rok ostvarljiv i realističan?6.3 Primjeri SMART ciljeva (15)VRSTA INSTRUMENTAStandard za energetske performanseShema subvencija(dobrovoljno)Energetski pregled (revizija)PRIMJERI SMART CILJEVAS: Fokus na konkretan proizvod ili grupu proizvodaM: Karakteristike performansi u odnosu na definisan bazni podatakA: Standard performansa vezan za najbolji raspoloţivi proizvod natrţištu koji se redovno aţuriraR: Najbolji raspoloţivi proizvod je prihvaćen od ciljne grupeT: Definisati jasan ciljani periodS: Fokus na konkretnu ciljanu grupu i na konkretne tehnologijeM: Kvantifikovati ciljane energetske uštede u odnosu na baznipodatakA: Minimalizovati besplatne “dodavače”R: Povezati energetske uštede sa raspoloţivim budţetomT: Povezati ciljane energetske uštede sa ciljanim periodomS: Fokus na konkretnoj ciljanoj grupiM: Kvantifikovati: ciljani obim pregleda (m2, broj firmi, % korištenjaenergije, isl.)/ u odnosu na bazni podatakA: Ohrabriti implementaciju preporučenih mjera, npr. sa finansijskimpodsticajimaR: Pobrinute se da dovoljno kvalifikovani revizori budu dodijeljeni ida su financijski podsticaji za obavljanje revizije raspoloţiviT: Povezati kvantificirani cilj sa ciljnim periodomU praksi, potencijalni SMART cilj mogu biti: „15 % stambenih jedinica će biti pregledano izmeĎu 1/1/2010 i31/12/2012‟. Zatim, neophodno je provjeriti svaki uslov za zadovoljavanje SMART kriterija. Na primjer, odgovormoţe biti:„Specifična je jer je naša akcija (energetski pregledi) i ciljna grupa (stanovi) dobro definisana. Mjerljivi jer je ciljkvantificiran (15%) i zato imamo sistem koji pruža podatak koji broj pregleda se zapravo sprovodi. Ostvarljiv, jerpostoji shema finansijskog podsticaja koji omogućuje ljudima povrat i zato ćemo organizirati komunikacijskekampanje o pregledima. Realan je jer smo obučili 25 revizora koji su sada dobro kvalifikovani, a mi smo potvrdilida je taj broj dovoljan. Vremenski je potkrepljen jer je vremenski okvir dobro definsan (između 1/1/2010 i31/12/2012).NEKI SAVJETI Izbjegavajte “podizanje svijesti”kao cilj. CIlj je prevelik, neodreĎen i veoma teţak za mjerenje. Dodajte slijedeće karakteristike ciljevima:- razumljivi – tako da svi znaju šta se treba postići istim;- izazovni – tako das vi imaju nešto čemu teţe. Definištite specifične ciljeve za 2020. za različite sektore koji su uzeti u obzir i definišite meĎuciljeve (naprimjer za svake 4 godine).( 15 ) http://www.aid-ee.org/documents/SummaryreportFinal.PDF – april 2007.30


Dodatni izvori1. Web stranica “Prakticiranje liderstva” pruţa dodatne smjernice za definiasnje SMART ciljeva:http://www.thepracticeofleadership.net/2006/03/11/ setting-smart-objectives/http://www.thepracticeofleadership. net/2006/10/15/10-steps-to-setting-smart-objectives/2. Evropska Mreţa odrţivog razvoja objavila je studiju o (SMART) ciljevima i indikatorima odrţivograzvoja u Evropi:www.sd-network.eu/?k=quarterly%20reports&report_id=7.31


POGLAVLJE 7Izreada <strong>SEAP</strong>-aSuštinski dio <strong>SEAP</strong> odnosi se na politike i mjere koje će omogućiti da se postignu prethodno definisani ciljevi (vidipoglavlje 6).Izrada <strong>SEAP</strong>-a je samo jedan korak u cjelokupnom procesu i ne treba ga smatrati ciljem unutar cilja, već radijekao sredstvo koji omogućuje da se: definiše budući izgled grada, u smislu energije, klimatskoj politici i mobilnosti (vizija); iskomunicira i podijeli plan sa ostalim učesnicima u procesu; da se vizija pretvori u praktične akcije sa dodijeljenim rokovima i budţetskim sredstvima za svakuposebno; koristi kao referenca tokom procesa implementacije i monitoringa.Poţeljno je da se za <strong>SEAP</strong> stvori široki politički koncenzus kako bi se osigurala dugoročna podrška i stabilnost,bez obzira na sve promjene u političkom vrhu. Diskusije i dogovori na najvišem nivou su neophodni kako bi sepostigao sporazum o načinu uključenosti učesnika u procesu i političkih grupa u elaboriranje <strong>SEAP</strong>-a.TakoĎe, imajte na umu da posao nije gotov sa izradom nacrta <strong>SEAP</strong>-a i njegovog zvaničnog odobravanja.Naprotiv, taj trenutak moţe biti početak konkretnog rada i pretvaranje planiranih akcija u djela. Da bi se toostvarilo od suštinskog je značaja da <strong>SEAP</strong> bude jasan i dobro strukturiran (sve akcije treba da budu paţljivodefinisane i dobro opisane, da uključuju vremenski okvir, budţet, izvore finansiranja i odgovornosti, itd.).Neka poglavlja ovog Vodiča (poglavlje 8 koje se odnosii na politike, kao i <strong>Dio</strong> III ovog Vodiča) će vam obezbjeditikorisne informacije kako bi odabrali i definisali adekvatne politike i mjere za vaš <strong>SEAP</strong>. Adekvatne politike i mjerezavise od specifičnog konteksta svake lokalne vlasti. Prema tome, definisanje mjera koje odgovaraju svakomkontekstu u mnogome zavise od kvaliteta procjene trenutnog okvira (vidi poglavlje 5).Slijedi lista preporučenih koraka za izradu nacrta uspješnog <strong>SEAP</strong>-a:Iskoristite najbolje prakseKao dodatak smjernicama vezanim za politike i mjere iz ovog Vodiča (vidi poglavlje 8), bilo bi korisno da seidentifikuje koje su to najbolje prakse (uspješni primjeri) obezbjedili efektivne rezultate u sličnim kontekstima, udostizanju sličnih ciljeva u poreĎenju s onima setovanim od strane opštine /općine, u svrhu definisanja najboljihakcija i mjera. U tom smislu, članstvo u mreţi lokalih vlasti moţe biti jako korisno.Definišite prioritete i odredite kljuĉne akcije i mjereRazličitost akcija i mjera moţe doprinjeti boljem postizanju ciljeva. Preduzimanje svih mogućih akcija bi prevazišlotrenutne kapacitete loklane vlasti u smislu troškova, upravljanja projektom, kapaciteta za upravljanje projektom,itd. U skladu s tim, neke od njih mogu biti meĎusobno isključive. Iz tih razloga, neophodna je selekcija akcija zadati vremenski period. U ovoj fazi, preliminarna analiza mogućih akcija je obavezna: koji su troškovi i koristi svake(čak i kvalitativnom smislu).Da bi sprovela selekciju mjera, lokalna vlast moţe rangirati moguće mjere po vaţnosti u tabelu, sumarnoprikazujući osnovne karakteristike svake akcije: trajanje, nivo zahtjevanih resursa, očekivani rezultati, rizci, itd.Akcije se mogu podijeliti na kratkoročne akcije (3-5 godina) i dugoročne akcije (prema 2020).Raspoloţive su i specifične metode za selekciju prioriteta. ( 16 ). Jednostavno, treba da: definišete koji od kriterijuma ćete uzeti u obzir pri odabiru mjera (potrebna ulaganja, uštedeenergije,povećana zaposlenost, poboljšan kvalitet vazduha, vaţnost u odnosu na sveobuhvatne ciljeveloklane vlasti, politička i društvena prihvaćenost); odlučite koju teţinu ćete dodijeliti svakom kriteriju; evaluirajte svaki kriterij, mjeru po mjeru, kako bi se definisao “rezultat” svake mjere; ukoliko je potrebno, ponavljajte ovu aktivnost koristeći različite scenarije, sve u cilju što boljeg definisanjamjera čiji uspjeh ne zavisi od scenarija (vidi poglavlje 5).Ovakva evaluacija je tehnička aktivnost, ali koja definitivno ima političku dimenziju, posebno kada se vrši selekcijakriterija i odreĎuje njihova teţina. Prema tome, treba je realizovati na paţljiv način i treba da bude zasnovana na( 16 ) vidi http://www.energymodel.eu/IMG/pdf/IL_6_-_ Priorities.pdf( 17 ) Dodatne informacije o rizicima i upravljanju projektima mog se naći u naučnoj literaturi. Ova informacija o upravljanju rizicimazasnovana je na radu 'Uloga javno-privatnog partnerstva za upravljanje rizicima u javnom sektoru projekta u Hong Kongu'International Journal of Project Management 24 (2006) 587-594.32


elevantnom mišljenju stručnjaka i učesnika u procesu. Moţe biti korisno da se primjene različiti scenariji. (vidipoglavlje 5).Sprovedite analizu rizika ( 17 )Odabir akcija i mjera takoĎe treba biti baziran na paţljivoj procjeni rizika povezanih sa njihovim sprovoĎenjem(posebno kada su planirana značajna ulaganja): do koje mjere je moguće da odreĎene akcije ne uspiju ili nedonesu očekivane rezultate? Koje su moguće mjere za otklanjanje nedostataka?Rizici mogu biti različite prirode: Rizici vezani za projekat: prekoračenja troškova i vremena, loše upravljanje ugovorenim aktivnostima,ugovorne nesuglasice, kašnjenja u tenderima i tenderskim procedurama, loša komunikacija izmeĎuprojektnih strana … Rizici vezani za vladu: nedakvatno odobreni projektni budţeti, kašnjenju u dobijanju dozvola, promjene uvladinim regulativama i zakonima, nedostatak kontrole nad projektima, administrativne prepreke… Tehnički rizici: neadekvatan dizajn ili tehničke specifikacije, tehnički propusti, lošiji performans odočekivanog, veći operativni troškovi od očekivanih,… Rizici vezani za izvoĎača: neadekvatni proračuni, finansijske poteškoće, kašnjenja, nedostatak iskustva,loš menadţment, teškoće u kontrolisanju nominovanih podizvoĎača, loša komunikacija sa ostalimstranama uključenim u projekat, itd., Rizici vezani za trţište: povećanje plata, nedostatak teničkog osoblja, inflacija materijala, nedostatakmaterijala ili opreme, varijacije cijena od strane različitih nosioca energetskih resursa.Rizici mogu biti procijenjeni korištenjem konvencionalnih tehnika za kvalitet menadţmenta. Na kraju, preostalirizici se moraju evaluirati i biti prihvaćeni ili ne.Odredite vrijeme realizacije, jasne odgovornosti, budţet i izvore finansiranja za svaku akcijuKada se akcije odaberu, neophodno ih je paţljivo isplanirati kako bi mogle postati realne i stvarne. Za svakuakciju, specifikujte: Vrijeme realizacije (datum početka – datum završetka). Osoba/odjeljenje odgovorno za implemenatciju. Način finansiranja. <strong>Kako</strong> su opštinska/općinska sredstva ograničena, velika je vjerovatnoća da će uvijekpostojati “trka” za raspoloţivim ljudskim i finansijskim sredstvima. Iz tih razloga, neophodno je stalnoulagati napore kako bi se pronašli alternativni izvori ljudskih i finansijskih resursa (vidi poglavlje 9). Način vršenja monitoringa: odredite vrstu podataka koja treba da bude prikupljena kako bi se izvršiomonitoring napretka i rezultata svake akcije. Specifišite kako i ko će vršiti prikupljaje podataka i ko ćeizvršiti kompilaciju istih. Vidi poglavlje 11 i spisak mogućih indikatora.<strong>Kako</strong> bi se facilitirala implementacija, sloţene akcije treba razdijeliti na jednostavne korake, i da svaki od njih imasvoje vrijeme za realizaciju, budţet, odgovornu osobu, itd. Redovan monitoring praćen adekvatnim adaptacijamaplana dozvoljava iniciranje kontinuiranog ciklusa poboljšavanja. To predstavlja suštinu ciklusa projektnogmenadţmenta: Planiraj, Uradi, Provjeri, Djeluj. Jako je vaţno da se o napretku u implementaciji izvještavapolitičkom rukovodstvu. Revizije <strong>SEAP</strong>-a mogu se vršiti svake druge godine, nakon što je izvještaj oimplementaciji predan (obaveza po Sporazumu gradonačelnika evropskih gradova).Izradite nacrt Akcionog planaU ovoj fazi trebalo bi da su vam na raspolaganju sve informacije za kompleteiranje <strong>SEAP</strong>-a. Predloţeni Sadrţajprezentovan je u poglavlju 1.Odobrite Akcioni plan i budţet za njegovu realizaciju. Zvanično odobrenje <strong>SEAP</strong>-a od strane opštinskog/općinskog vijeća je obavezan zahtjev iz Sporazuma. U skldu s tim , lokalna vlast bi trebala da odvoji neophodnasredstva u sklopu godišnjeg budţeta i kad je to moguće das se obaveţe da unaprijed, dugoročno planira budţet(3-5 godina).Vršite redovne revizije <strong>SEAP</strong>-aDa bi se pratila implementacija i napredak ka definisanim ciljevima u smislu energije /CO 2 uštede ili u smislu lošekomunikacije sa ostalim stranama uključenim u projekat i sl., neophodan je kontinuirani monitoring.33


Dodatni izvori1. JRC je objavio pregled postojećih metodologija i sredstava za izradu i implementaciju <strong>SEAP</strong>-a:http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/pdf/<strong>CoM</strong>/Methodologies_and_tools_for_the_development_of_ <strong>SEAP</strong>.pdf2. Alijansa za klimatska pitanja je razvila „Kompendijum mjera‟ koji je od pomoći za proces razvojastrategije klimatskih promjena na loklanom nivou. Lokalne vlasti imaju mogućnost da odaberu set mjerau onim oblastima za koje su više zainteresovani i da odluče o stepenu svoje ambicije za svaku oblas (toće pomoći definisanje indikatora postignuća)http://www.climatecompass.net/fileadmin/cc/dokumente/Compendium/CC_compendium_of_measures_en.pdf3. TakoĎe, postoje i studije slučajeva bazirane na različitim područjima aktivnosti koje su relevantne zaAkcioni planhttp://www.climate-compass.net/_cases.html34


POGLAVLJE 8Politike i mjere primjenljive u <strong>SEAP</strong>-uSporazum gradonačelnika evropskih gradova se odnosi na akcije na lokalnom nivou koje su u okvirukompetencija lokalnih vlasti. Ovo poglavlje pruţa prijedloge i primjere politika i mjera koje se mogu usvojiti odstrane lokalne vlasti kako bi se postigli ciljevi <strong>SEAP</strong>-a. On se fokusira na akcije zasnovane na politikama koje ćeobezbjediti smanjenje štetnih emisija CO/ povećanje uštede energije u dugoročnom smislu npr. putem subvencija,propisa, informativnih kampanja.Realizacija baznog pregleda (poglavlje 5), a posebno saznanja o udjelu raznih privredni sektora u ukupnoj količiništetnih emisija, biće od pomoći opštini/općini da definiše prioritete I odabere relevantne mjere kako bi srezalaštetene emisije CO2 . <strong>Kako</strong> je udio štetnih emisija po sektoru poseban za svaki grad, slijede tri različita primjeraPROCENAT CO 2 EMISIJA PO SEKTORIMA U DABLINU, GRENOBLU I HAMBURGUTransportIndustrijaDoamaćinstva,mala industrija,uslugeIzvor:podaci preuzeti iz vrijednosti Akcionih planova za klimatska pitanja Hamburga, Dablina i Grenobla.Politike i mjere ciljane na smanjenje CO 2 štetnih emisija na lokalnom nivou mogu biti kategorizovane na različitenačine, na primjer: ciljana vrsta sektora (stambeni, industrijski, transportni,itd.); da li su adresirane i na samu lokalnu administraciju ili ne; vrsta instrumenta koji se koristi (finansijska podrška, propisi, komunikacije i informisanje, demonstriranje,itd.); tip učinka na potrošnju energije i proizvodne obrasce: energetska efikasnost opreme, zgrade ,automobili, itd., racionalnije ponašanje (npr. gašenje svijetla, povećano korištenje javnog prevoza, čistijaenergija, (npr. korištenje obnovljive energije, bio goriva, itd.).Ovo poglavlje pruţa informacije o politikama vezanim za ključne sektore Sporazuma: zgradarstvo i transport,korištenje obnovljivih izvora energije i CHP, i pokriva ključna područja za akcije: korištenje zemljišta, javnenabavke, rad sa graĎanima kao i informativne i komunikacijske tehnologije (ICT).Dodatni izvori1. Studija sprovedena od strane Evropske komisije (DG TREN) i koordinisana od strane zavodaFraunhofer-Institute pruţa informacije o potencijalima za uštedu energije u raznim sektorima:http://ec.europa.eu/energy/efficiency/studies/doc/2009_03_15_esd_efficiency_potentials_final_report.pdf2. AID-EE projekat pruţa smjernice za monitoring, evaluaciju I kreiranje politika za energetsku efikasnost:http://www.aid-ee.org/documents/000Guidelinesforthe monitoringevaluationanddesign.PDF35


3. AID-EE projekat takoĎe pruţa informacije o sveukupnom učinku analize postojećih politika I potencijala“politika s dobrom praksom”:http://www.aid-ee.org/documents/WP5_AID-EE_ Final_000.pdf8.1 Sektor zgradarstvaZgrade su odgovorne za 40% ukupne potrošnje energije i najčešće su najveći potrošač i emiteri CO 2 u urbanimpodručjima. U skladu s tim, od krucijalanog značaja je da se smanji potrošnja energije i CO 2 emisija u ovomsektoru.Politike i mjere koje omogućuju promovisanje enregetske efikasnosti i obnovljivih izvora energijae u zgradarstvuzavise od tipa zgrade, njihove namjene, starosti, lokacije, vlasništva (privatno/javno…) i da li je zgrada uprojektnoj fazi ili je postojeća. Na primjer, zgrade i objekti od istorijskog značaja mogu biti zakonski zaštićene.Ključni faktori koji utiču na potrošnju energije su slijedeći: karakteristike spoljnog dijela zgrade (termoizolacija, širina zgrade, površina i orijentacija glatkihpovršina…); ponašanje (kako koristimo zrade i pripadajuću opremu u svakodnevnom ţivotu); efikasnost tehičkih instalacija; kvalitet regulisanja i odrţavanja tehničkih instalacija (da li su tehničke instalacije postavljene i odrţavanekako bi maksimalno povećale svoju efikasnost i minimizirale svoju sveukupnu upotrebu?); mogućnost da se poveća korist og toplote zimi a ograničava ljeti (odgovarajuća “ljetna” strategija); mogućnost da se iskoristi prirodno osvjetljenje; efikasnost električnih ureĎaja i osvjetljenja.Prelaz na obnovljive energetske izvore neće rezultirati samnjenju potrošnje energije, ali će osigurati da energijakorištena u zgradama ima manji negativni uticaj na okolinu.U ovom dijelu, prvo ćemo pruţiti sugestije politika koje su primjenjive na loklanom nivou za sektor zgradarstva kaocjeline. U dijelu III ovog Vodiča , obezbjedićemo specifične primjere koji se odnose na različite situacije: novezgrade, postojeće zgrade, javne zgrade, istorijske zgrade, itd.. Tehničke mjere koje mogu biti sprovedene da bi sepovećala efikasnost zgrada takoĎe je opisana u dijelu III ovog Vodiča.Direktiva za energetske performanse zgrada (20002/91/ EC) je ključni regulatorni instrument koji je namjenjenpoboljšanju energetskih performansi u sektoru zgradarstva. Predlaţemo lokalnim vlastima da se informišu ospecifičnim pravilima koja se primjenjuju u njihovoj drţavi i da izvuku masimalnu prednost ovog propisa koji seodnosi na sektor zgradarstva (na primjer lokalne vlasti bi mogle upotrijebiti standarde definisane na nacionalnom/regionalnom nivou kako bi uvele stroţije zahtjeve od onih koji se primjenjuju na nacionalnom /regionalnom nivou- slijedi razrada) Vidi Dodatak III.Slijede neke predloţene politike koje se mogu sprovesti na lokalnom nivou kako bi se poboljšala energetskaefikasnost i obnovljivost u zgradarstvu:Propisi za nove/renovirane zgrade Usvojite striktnije globalne standarde za energetske performanse od onih koji su na snazi nanacionalnom /regionalnom nivou, posebno ako isti nisu posebno zahtjevni. U zavisnosti od nacionalnog/regionalnog konteksta, lokalne vlasti mogu biti u mogućnosti da usvoje takve standarde u okviru svojihurbanističkih pravila i propisa. Globalni standardi eneregetskih performansi ostavljaju mnoge opcijeotvorene graĎevinskim stručnjacima. U principu, graĎevinski inţinjeri i arhitekte treba da su upoznati satakvim normama, jer se one primjenjuju na cijeloj nacionalnoj /regionalnoj teritoriji. Generalno, postojinekoliko opcija za smanjenje potrošnje energije kada su u pitanju renoviranja u poreĎenju sanovoizgraĎenim zgradama pa prema tome i zahtjevi su manje striktni. Oni eventualno mogu bitiprilagoĎeni u skladu sa karakteristikama zgrade. Usvojite posebne standarde za komponente zgrade (toplotni prolazak omotača, prozora, efikasnost36


sistema grijanja, itd.) Ova opcija ima prednosti jer je jednostavnija za razumjevanje i garantuje minimalnenegativne performanse komponenti, čak i ako sveukupna performansa ne moţe biti postignuta. Nametnite inkluziju odreĎenih komponenti koje će poboljšati energetsku efikasnost (ureĎaji zazamračivanje, prisustvo mjerača koji snimaju potrošnju energije, ureĎaji za poboljšanje grijanja zamehaničku ventilaciju, itd. ). Ovo moţe postati opšte pravilo koje bi se primjenjivalo u svim novimzgradama ili moţe biti primjenjeno od slučaja do slučaja u skladu sa karakteristikama zgrade (uvestiobavezne ureĎaje za zamračivanje, koje imaju značajnu količinu ostakljenih juţnih površina). Uvedite odreĎenu količinu proizvodnje /potrošnje obnovljive energije, posebno u javnim zgradama. Usvojite standarde za energetske performanse za renoviranje /rekonstrukcijske radove koji ponacionalnom /regionalnom zakonu ne spadaju pod “glavno renoviranje /rekonstrukciju” i za koje se neprimjenjuju standardi energetskih performansi.Primjena propisa Obezbjedite primjenu standarda energetskih performasi u praksi i primjenite kaznene mjere ukoliko je toneophodno. Preporučuje se da se i u dokumentaciji –“na papiru”, a i praktično na gradilištu, obezbjedeverifikatori za navedeno. Prisustvo predstavnika vlasti tokom izvoĎenja rekonstrukcijskih radova/renoviranja će jasno dati do znanja da vlast ozbiljno shvata propise i da ţeli da podstakne poboljšanjekvaliteta praksi u sklopu graĎevinskog sektora na loklanom nivou.Finansijski podsticaji i krediti Lokalna vlast moţe uspostaviti mehanizme finansijske podrške na nacionalnom ili regionalnom nivou sadodatnim podsticajima za energetsku efikasnost ili obnovljive izvore energije. Takav plan se moţefokusirati na opšti energetski peformans u zgradarstvu (npr. olakšice mogu biti proporcionalne razliciizmeĎu minimalnog praga energetskog performansa, proračunate prema postojećim nacionanim/regionalnim standardima i nivoa postignutog perfomansa), ili se moţe koristiti za podršku posebnihtehnika koja je za lokalnu vlast od posebnog značaja kad su u pitanju nove zgrade, uzimajući pri tomu uobzir sopstveni kontekst i ciljeve (termo izolacija, OIE, itd. ). Poslednja opcija je od posebnog značaja zarenovirane zgrade jer za njih precizan proračun sveukupnog energetskog performansa je uopšteno teţinego za novoizgraĎene. U idelanom slučaju, finansijske oakšice bi trebalo da pokriju (dio) razliku izmeĎu“troškova standardnog graĎevinskog rada” i izgradnje /rekonstrukcije koja se smatra energetskiefikasnom . Dalje, loklana vlast bi mogla da pruţi finasijsku podršku pri kupovini energetski efikasne opreme koja ćeobezbjediti smanjenje potrošnje energije u zgradama (efikasne sijalice, ureĎaji, itd.). Iako fiansijske olakšice smanje troškove ulaganja kada je u pitanju energetska efiaksnost, investitori(graĎani, privatne firme /kompanije, itd.) suočavaju se sa dodatnim troškovima i plaćanjima. Da bi seosigurao pristup kapitalu, lokalna vlast se moţe uvezati sa lokalnim bankama i finansijskim institucijama,kako bi se obezbjedili povoljniji krediti za energetsku efikasnost ili OIE.Napomena:Iako budţeti koje lokalna vlast moţe odvojiti za subvencioniranje nisu veliki, ipak mogu imati značajnu ulogu kadaje u pitanju motivisanje graĎana:uz odgovarajuće predstavljanje takve subvencije se mogu prepoznati kao jasanznak da je lokalna vlast voljna da postigne uspjeh u oblasti energetske i klimatske politike i da je spremna dapodrţi svoje graĎane da idu u tom smjeru.Evropski propisi za drţavnu pomoć (European Regulations on State Aid) su definisali okvir za finansijsku pomoćdrţava članica odnosno, koliko je istim dozvoljeno da odvoje sredstava za komercijalne aktivnosti.Informacije i obuĉavanje Podignite svijest relevantnih učesnika u procesu (arhitekte, graĎevinski inţinjeri, graĎevinske firme,graĎani…) o novim zahtjevima za energetski perfomans i pruţite im motivirajuću argumentaciju (istakniteuštede na računima za struju, kao i u ostvarivanju koristi u vidu zaštite okoline, itd. ). Informišite širu javnost i ključne učesnike u procesu o značaju i prednosti stavova koji favorizujusmanjenje potrošnje energije i emisija CO 2. Uključite lokalne firme /kompanije: mogu imati ekonomski interes za poslovanje u sektoru energetskeefikasnosti i obnovljive energije37


Informišite učesnike u procesu o raspoloţivim resursima: Gdje su informacije?, <strong>Kako</strong> doći do njih? Kojesu to prioritetne mjere? Ko moţe obezbjediti savjetodavne usluge? Koliko one koštaju? <strong>Kako</strong>domaćinstva mogu obezbjediti energetsku efikasnost? Koja su to raspoloţiva sredstva, koje su arhitektei poduzetnici kompetentni, gdje se neophodni materijal moţe nabaviti, koji su to podsticaji raspoloţivi, itd.Odgovori na navedena pitanja se mogu pruţiti putem info dana, brošura, informativnog portala,informativnog centra, help deska, itd. Organizovati posebne infrmativne i edukacijske sesije za arhitetkte, radnike i graĎevinske firme/kompanije: moraju biti upoznati sa novim dizajnom i graĎevinskim praksama i propisima. Posebantrening /obuka moţe biti organizovan kako bi se obuhvatila osnovna pitanja (graĎevinska fizika, kakopravilno instalirati izolacijski sloj odgovarajuće debljine) ili posebna pitanja koja su obično zanemarena(termalni mostovi, zračna nepropusnost, tehike prirodnog hlaĎenja, itd). Osigurajte da stanari, vlasnici i upravnici novih i renoviranih zgrada budu informisani o karakteristikamazgrade: šta odreĎenu zgradu čini energetski efikasnom, kako koristiti ponuĎenu opremu i objekte iobezbjediti komfor i minimalnu potrošnju energije. Sve tehičke informacije trebaju biti proslijeĎenetehničkim licima i firmama za odrţavanje.Promovišite uspjeh Ohrabrite ljude da grade efikasne graĎevinske objekte tako što ćete im ponuditi priznanje: zgrade koje suiznad prosjeka po energetskom performansu treba da budu prepoznatljive i označene, otvorene zaposjetitelje, ili im se moţe odati piznanje tokom izloţbe u gradskoj vijećnici, sluţbene ceremonije,postavljanjem priznanja i znaka lokalne vlasti, itd. Certifikat o energetskom performansu, koji je zahtjev“Direktive za energetski performans u zgradarstvu “(<strong>Energy</strong> Performance of Buildings Directive” , vidi uprethodnom tekstu ) se moţe upotrijebiti u te svrhe (npr. lokalna vlast moţe organizovati takmičenje zaprve “Oznaka A” zgrade izgraĎene u opštini/općini). TakoĎe, mogu se koristiti i ostali standardi (standard“pasivne kuće”, itd.).Demonstrativne (pokazne) zgradeDemonstrirajte da je izvodljivo da se izgrade energetski efikasne zgrade ili da se izvrši renoviranje i zadovoljevisoki eneregetski standardi. Pokaţite kako je to moguće i na koji način. Neke od zgrada koje imaju visokperformans mogu biti otvorene za javnost i ostale sudionike u procesu. To ne mora obavezno biti zgrada visoketehnologije - one najefikasnije su najčešće i one najjednostavnije: problem sa energetskom efikasnošću leţi utome da ona nije baš uvijek vidljiva (na primjer kao što je slučaj sa debelom izolacijom). Ipak, slušanje vlasnika istanara kako pričaju o svojim iskustvima, njihovom smanjenju troškova za struju, njihovom poboljšanom komforu,itd. vrijedno je truda. Posjete tokom faze izgradnje mogu biti interesantne u edukacijske svrhe za arhitekte igraĎevinske firme.Promovišite energetske pregledeEnergetski pregledi predstavljaju značajnu komponentu politike eneregetske efikasnosti jer omogućujudefinisanje, najbolje mjere za smanjenje potrošnje energije za svaku zgradu koja je predmet pregleda. Prematome, lokalna vlast moţe promovisati takve preglede uz odgovarajuće informacije, osiguravajući raspoloţivostkompetentnih stručnjaka za obavljanje pregleda (trening,…), pruţanjem finansijske podrške istima, itd. (vidi dioIII ovog Vodiča za više informacija o energetskom pregledu.Urbanistiĉko planiranjeKao što je i objašnjeno u sekciji za urbanističko planiranje, ono predstavlja ključni instrument za planiranje obnoverekonstrukcije. Kao prilog uspostavljanju standarda energetskog performansa koji je definisan u dijelu “propisi”,urbanistički propisi trebaju biti tako definisani da ne zadrţavaju energetsku efikasnost i RES projekte. Na primjer,duga i komplikovana procedura za postavljanje solarnih panela na krovove postojećih zgrada predstavljaćeevidentnu prepreku promovisanju RES-a i treba je izbjegavati.Povećati stepen obnavljanjaPovećanjem broja zgrada koje su u procesu energetski efikasnog obnavljanja, učinak gore navedenih mjera nabalans energije i štetnih emisija CO 2 će biti povećan. Neke od gore navedenih mjera, posebno urbanističkoplaniranje, finansijski podsticaji, zajmovi ili informativne kampanje o prednostima energetski efikasnog renoviranjaće vjerovatno osigurati takav efekat.38


Takse i porezi za energijuViše cijene za energiju generalno povećavaju svijest i motivaciju za štednju energije. Ako lokalna vlast ima pravnumoć da to uradi, moţe da poveća poreze na energiju. MeĎutim, socijalne posljedice takvih mjera treba da buduevaluirane i treba da budu predmet temeljne debate prije nego što se takva odluka donese. Kao dodatak tome,adekvatan komunikacijski plan treba da bude donešen kako bi se osiguralo razumjevanje graĎana za donošenjetakve politike. Pitanje vezano za korištenje sredstava prikupljenih od povećanja finansijskih obaveza treba dabude definisano na veoma transparentan način (npr. finansiranje fonda za energetsku efikasnost, finansijskakompenzacija za socijalno ugroţene grupe graĎana, itd.)Kordinišite politike sa ostalim nivoima vlastiPostoji veliki broj politika, instrumenata, sredstava, iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu i RES-a naregionalnom, nacionalnom i evropskom nivou. Preporučujemo da lokalna vlast ima jasnu sliku o ovome kako biizbjegla dupliranje i kako bi izvukla maksimum iz postojećeg .Neke preporuke vezane za javne zgradeUpravljanje javnim zgradama: lokalna vlast često ima kontrolu nad velikim brojem zgrada. U skladu s tim,preporučuje se sistemski pristup kako bi se osigurala koherentna i efikasna energetska politika koja obuhvatacijelokupni sector zgradarstva nad kojom lokalna vlast ima kontrolu. Takav pristup moţe da sadrţi slijedećeaktivnosti: Identifikovati sve zgrade i objekte u vlasništvu i pod kontrolom i upravljanjem od strane lokalnih vlasti Prikupiti podatke vezane za te zgrade i uspostaviti sistem upravljanja podacima (vidi sekciju 4.1.2 dio IIovog Vodiča). Klasifikujte zgrade u skladu s njihovom potrošnjom energije i u apsolutnim vrijednostima i po kvadratnommetru ili nekom drugom relevantnom parametru poput broj učenika u školi, broj radnika, broj korisnikabiblioteke i bazena, itd. Identifikujte zgrade čija je potrošnja najveća i njih odaberite za prioritetne akcije. Pripremite Akcioni plan (dio <strong>SEAP</strong>-a) u cilju progresivnog smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu. Imenujte nekoga ko će biti zaduţen za implementaciju plana! Verifikujte da su obaveze i posvećenost ugovarača u smislu energetske efikasnosti i praktično izvršene iukoliko nisu primjenite kaznene mjere. Verifikacije na licu mjesta dok traje izgradnja su preporučljive(npr. debela izolacija koja nije adekvatno postavljena neće biti efikasna). ”Reciklirajte” uštede: ukoliko finansijska pravila lokalne vlasti i to dozvoljavaju, uštede stvorene odjednostavnih i niskobudţetnih mjera se mogu upotrijebiti za finansiranje većih investicija za energetskuefikasnost (npr. revolving fondovi, za vise detalja vidi poglavlje 9).39


INSTRUMENTI ZA POLITIKU NARASPOLAGANJU LOKALNOJVLASTIPRIVATNE ZGRADEJAVNE ZGRADENove Renovirane Postojeće Nove Renovirane PostojećePropisi za energetski performans X X – + + –Finansijski podsticaji i krediti X X + + + –Informisanost i obučavanje X X X X X XPromovisanje uspješnosti X X + X X +Demonstrativne zgrade X X – X X –Promovisanje energetskihpregleda– X X – X XUrbanističko planiranje i propisi X + – X + –Povećanje nivoa obnavljanja – X – – X –Takse i porezi na energiju + + + + + +Koordinacija politika sa ostalimnivoima vlastiX X X X X XX = najvaţnije + = donekle vaţne – = niske vaţnostiTabela: Relevantnost politika navedenih u ovom Vodiču po vrstama i stanjima.8.2 Transport ( 18 )U Evropskoj uniji, sektor transporta predstavlja pribliţno 30% ukupne potrošnje energije. Automobili, kamioni, ivozila su odgovorni za 80% ukupne potrošnje energije u sektoru transporta. Evropska komisija i Evropskiparlament su nedavno usvojili Komunikacijski Akcioni plan za urbanu mobilnost”. Akcioni plan predlaţe dvadesetmjera za ohrabrenje i pomoć loklanim, regionalnim i nacionalnim vlastima u postizanju ciljeva, za odrţivu urbanumobilnost.Prije nego što lokalna vlast predloţi posebne politike i mjere vezane za transport temeljna analiza trenutnesituacije je jako preporučljiva. Sredstva transporta i moguće veze i sinergije sa različitim sredstvima transportamoraju biti dobro usklaĎene sa geografskim i demografskim karakteristikama grada i mogućnostima zakombinovanje različitih vrsta transporta.Efektivno, urbano odrţivo planiranje transporta (Effective, <strong>Sustainable</strong> Urban Transport Planning -SUTP) ( 20 )zahtjeva dugoročnu viziju za planiranje finansijskih zahtjeva vezanih za infrastrukturu i vozila, zatim definisanje iizradu podsticajnih nacrta za promovisanje visokokvalitetnog javnog transporta, bezbjedan biciklizam, pješačenjeuz planiranje, korištenja zemlje na odgovarajućim administartivnim nivoima. Planiranje transporta treba dauključuje sigurnost i bezbjednost, pristup robama i uslugama, zagaĎenje vazduha, buku, emisije gasova staklenebašte, potrošnju energije, korištenje zemlje, putnički i teretni prevoz kao i ostale vrste prevoza. Rješenja morajubiti “skrojena” na bazi sveobuhvatnih konsultacija sa javnošću i ostalim učesnicima u procesu i ciljevi morajuodraţavati lokalnu situaciju. Ovo poglavlje nudi različite mogućnosti za definisanje i izradu vlastitog SUTP-a.( 18 ) Dodatne informacije o sektoru transporta na stranici Centra za istraživanje transporta (TRKC) www.transport-research.info.Projekt je finansiran od strane Evropske komisije – Generalni Direktorat za energetiku i transport unutar Šestog okvirnogprograma za istraživanje i tehnološki razvoj (FP6). Ovo poglavlje temelji se na dokumentu “Stručne radne grupe o održivimplanovima za gradski prijevoz od " , Međunarodna asocijacija za javni prijevoz UITP. www.uitp.orgv( 19 ) Dostupno na http://ec.europa.eu/transport/urban/urban_ mobility/action_ plan_en.htm. Svi propisi Evropske unije mogu senaći na http://eur-lex.europa.eu/( 20 ) Ostale informacije o SUTPs na http://ec.europa.eu/environment/urban/urban_transport.htm. In addition, the webpagehttp://ec.europa.eu/environment/urban/pdf/transport/2007_ sutp_ annex.pdf daju važne podatke o politikama lokalnogtransporta i dobrim praksama iz nekoliko evropskih gradova.40


1. Smanjenje potrebe za prevozom ( 21 )Lokalne vlasti imaju mogućnost za reduciranje potreba za prevozom. Slijede neki od primjera politika koje semogu sprovesti na lokalnom nivou. Pruţanje izbora “od vrata do vrata” kroz urbanu aglomeraciju. Ovaj cilj se mora postići putemodgovarajuće kombinacije manje fleksibilnih vidova transpota kada su u pitanju duţe i srednje dugerazdaljenosti dok se fleksibilni vidovi poput najma bicikla, moţe koristiti za kraće relacije. Efikasnim korištenjem prostora, promovisanjem “Kompaktnog grada” i targetiranjem urbanog razvojaputem korištenja javnog prevoza, pješačenjem i biciklizmom. S višom upotrebom informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT). Loklane valsti imaju mogućnost dakoriste ICT tehnologije za implementaciju online administrativnih procedura i da na taj način smanjedolazak graĎana i njihova putovanja kako bi izvršila svoje obaveze prema javnim upravama. Čuvajući postojeće kratke rute unutar mreţe saobraćajnica kako bi se smanjila energetska potrošnjaonih manje efikasnih ili neophodnijih vidova transporta (npr. teški javni prevoz).2. Povećanje privlaĉnosti ‘alternativnih’ vidova transportaPovećanje zajedničkog pozitivnog stava prema pješačenju, bicikliranju i korištenju javnog prevoza moţe seostvariti putem velikog broja planova, politika i programa.Kao opšti princip koji je vezan za politike transporta, upravljanje cjelokupne ponude i potraţnje za tranportom jeod suštinskog značaja za optimiziranje infrastrukturnih i transportnih sistema. Navedeno dozvoljava stvaranjekompatibilnosti izmeĎu različitih sredstava i vidova transporta kao što su autobusi, tramvaji i podzemna ţeljeznicakoji uzimaju prednost jedni od drugih i na taj način se izbjegava nepotrebno preklapanje.Javni prevozPovećanje usvajanja modela korištenja javnog prevoza iziskuje gustu mreţu ruta koja zadovoljava potrebemobilnosti ljudi. Prije implementacije bilo kakve politike transporta, lokalna vlast treda da odredi razloge /faktorezašto graĎani /pravna lica NE KORISTE javni prevoz. U skladu s tim, esencijalno je da se izvrši identifikacijaograničenja za korištenje javnog prevoza. Neki primjeri ( 22 ) prepreka za autobuse su slijedeći: neadekvatna stajališta i stanice; poteškoće pri ukrcavanju u autobuse; neredovne, indirektne i nepouzdane usluge; nedostatak informacija o uslugama i cijenama voţnji; visoke cijene voţnji; dugotrajna putovanja; nedostatak praktične povezanosti sa ostalim sredstvima transporta; strah od kriminalnih dešavanja, posebno noću.<strong>Kako</strong> bi se povećala upotreba javnog prevoza od strane graĎana, loklana vlast moţe sprovesti slijedeće mjere: Razviti set indikatora koji će mjeriti dostupnost javnog prevoza graĎanima. Sprovedite opseţnu analizutrenutnog stanja i usvojiti korektivne akcije kako bi se popravili definisani pokazatelji. Mreţa treba dabude atraktivna i dostupna svim interesnim zajednicama i treba da ima stanice koje su vidljive sapješačke distance u odnosu na ključne stambene, komercijalne i turističke centre. Marketinška strategija i raspoloţivost servisnim informacijama treba da bude integrisana u svim vrstamajavnog prevoza na područjima “put do posla”. Upotreba marketinga omogućava trajno poboljšanje u svimpotrošačkim aktivnostima poput prodaje, reklamiranja, brendiranja, dizajn mreţe, proizvoda (Javniprevoz), specifikacije proizvoda i korisničkih servisa. Promovisanje kolektivnih transportnih programa za škole i pravna lica. Ovo iziskuje sporazum safirmama, sindikatima i udruţenjima potrošača kako bi se identifikovale njihove potrebe, podijelili troškoviusluge i maksimalno povećali broj graĎana koji imaju pristup javnom prevozu.ObezbjeĎivanje integrisane, informativne usluge o javnom prevozu putem korisničkih informativnih centara 24 hinformativnih portala i interneta.( 21 ) Ovaj paragraf je razvijen uz korištenje informacija iz projekta Projekat za održivo kretanje koji sadrži interesantnu metodologijuza implementaciju planove za održivi urbani transport (SUTP). Daljnje informacije su na www.movingsustainably.net gdje semože naći metodologija za izradu SUTP-a( 22 ) Ovi razlozi nevedeni kao primjer potiču iz dokumenta ‘Lancashire-Plan lokalog prijevoza 2008-2010’ koji je dostupan nawww.lancashire.gov.uk/environment/41


Usluge moraju biti pouzdane, frekventne, prihvatljive po cijeni i vremenu, bezbjedne za korištenje, i kaotakve prihvaćene od strane javnosti. Prema tome, značajni napori u komunikaciji su neophodni kako bise informisali korisnici o prednostima upotrebe javnog prevoza uz poštovanje prema ostalim sredstvimatransporta. Informacije o uslugama treba da budu blagovremene, široko dostupne i treba da uključuju predviĎenovrijeme neophodno za dolazak na ţelejenu destinaciju (za putnike koji dolaze takoĎe je mogućeobezbjediti informaciju o vezama). Na primjer, displeji mogu pruţati informaciju putnicima u minutama dodolaska slijedećeg autobusa, kao i prikazivanje naziva stanice i trenutnog vremena. „Samo za javni prevoz‟ i prioritetne rute će predstavljati suštinske politike. To će smanjiti vrijeme zaputovanje što je jedan od najvaţnijih faktora od strane korisnika pri odabitu vidoda prevoza. Prostornoplaniranje treba da obezbjede preduslove kako bi se javni prevoz mogao “takmičiti “sa voţnjomautomobilima. Partnerstvo sa vijećima i ostalima kako bi se osigurao visok standard raspoloţivosti i odrţavanjainfrastrukture javnog prevoza, uključujući autobusna stajališta i poboljšane autobuske i ţeljezničkestanice. Izradite kutiju za prijedloge kako bi u obzir uzeli ideje korisnika i “nekorisnika” ideja kako bi se poboljšalevaše usluge. Razmislite mogućnost kreiranja posebnih linija u skladu sa posebnim potrebama korisnika. Kreirajte besplatne turističke, kratke relacije sa fiksnim rutama i stanicama za više pupularnih turističkihdestinacija. To će eliminisati izlete vozilima i stvaranje parking mjesta na popularnim destinacijama ipruţiti jednostavnu alternativu za prevoz turista kojima su sloţeni tranzitni rasporedi neugodni.Vaţno je imati na umu da se izbor temelji na poreĎenjima izmeĎu javnog prijevoza i automobila. Na primjer, nekeakcije usmjerene na povećanje udjela javnog prijevoza nisu samo povezane s preduzetim mjerama u tom sektoru,veći i u drugim područjima kao što su npr.mjere za smanjenje upotrebe automobila (npr. definisanja cijene javnogparkinga). Rezultati monitoringa javnog prijevoza mogu biti učinkovit pokazatelj efektivnosti nekih politikanavedenih u ovom poglavlju.Biciklizam ( 23 )Povećanje modalnog udjela za biciklizam takoĎer zahtijeva gustu mreţu dobro ureĎenih puteva koji su i sigurni zakorištenje, a i viĎeni od strane javnosti kao takvi. Prostornim i prometnim planiranjem treba, uz automobile i javniprijevoz, tretirati biciklizam kao ravnopravan način prijevoza. To znači rezervisanost prostora koji je potreban za'biciklizam infrastrukturu', direktne veze i osiguranje kontinuiteta s atraktivnim i sigurnim objektima za parkiranje uprometnim čvorištima (ţeljeznička i autobuska stanica) i radnim mjestima. Plan infrastrukture treba osigurati dapostoji hijerarhija puteva koji su sigurni, atraktivni, dobro osvijetljeni, označeni, odrţavani tokom cijele godine iintegrisani sa zelenim površinama, cestama i zgradama urbanih područja.MeĎunarodni forum za transport ( 24 ) (OECD) je identifikovao sedam ključnih područja politika ( 25 ) u kojem vlastimogu djelovati na promovisanju biciklizma: Slika biciklizma: to nije samo aktivnost za provoĎenje slobodnog vremena /sporta, već i prijevoznosredstvo. Infrastruktura: integrisana mreţa biciklističkih staza koja povezuje destinacije, i koja je odvojena odmotorizovanog saobraćaja je od suštinskog značaja za promovisanje biciklizma. Rute i informacije: informacije kao što su broj ili boja biciklističkih staza i udaljenosti kako bi ih bilo lakoslijediti od strane biciklista. Sigurnost: odobriti standarde za sigurnu voţnju i izbjegavati mješanja bicikla i ostalih teških sredstavaprijevoza. Veze s javnim prijevozom: izgraditi parking na ţeljezničkim stanicama ili tramvajskim /autobuskimstajalištima. Rentiranje bicikla na stanicama javnog prijevozu kao i ţeljezničkim stanicama. Treba uzeti uobzir financijske aranţmane za biciklističku infrastrukturu.( 23 ) Više informacija o politikama za biciklizam, povećanje upotrebe bicikala i bezbjednost implmentiranjem pregleda u u evropskimgradovima i regijama dostupne su na ByPad projekat web stranici www.bypad.org i www.astute-eu.org. Informacije omobilnosti dostupne na www.add-home.eu. Svi ovi projekti podržani su od Intelligent <strong>Energy</strong> Europe. ‘Nacionalne politike zapromovisanje biciklizma “ OECD – http://www.internationaltransportforum.org/europe/ecmt/pubpdf/04Cycling.pdf( 24 ) www.internationaltransportforum.org( 25 ) http://www.internationaltransportforum.org/europe/ecmt/pubpdf/04Cycling.pdf sadrži ‘‘Nacionalne politike za promovisanjebiciklizma OECD –Ovaj dokument je upućen državnim tijelima, ali većinu predloženih politika u ovom dokumentu mogukoristiti ili prilagoditi lokalne vlasti.42


KraĎa bicikala: spriječiti kraĎu postavljanjem elektronske identifikacije na bicikle i/ili realizovatiregistraciju nacionalne policije za ukradene bicikle( 26 ).Grad San Sebastian (Španija) započeo je veliki program za razvoj biciklističke kulture u gradu, zajedno sastvaranjem nove biciklističke mreţe.Evropska sedmica kretanja predstavlja savršenu priliku za promovisanjeprednosti bicikla, za organizaciju obuku za voţnju bicikla i besplatno odrţavanje kao i za stvaranje novihbiciklističkih staza. Ovaj sveobuhvatan program za podizanje svijesti o odrţivoj urbanoj mobilnosti i blagimmodovima takoĎe uključuje obrazovne aktivnosti iz sigurnosti uličnog prometa usmjerenih na djecu. Teakcije dovele su do jasnog modalnog pomaka u korist bicikala. U 2007.godini grad je imao 4% modalni udioza bicikle, što je ogroman porast u odnosu na prethodne godine ( 27 ).PješaĉenjeKao što je ranije navedeno za 'Biciklizam', povećanje modalnog udjela za pješačenje zahtijeva gustu mreţuureĎenih ruta koje su i sigurne za korištenje i percipirane od strane javnosti kao takve. Prostorno planiranje trebarezervisati prostor koji je neophodan za infrastrukturu 'pješačenja' i osigurati da su lokalne sluţbe smještene napješačkoj udaljenosti od naseljenih područja.Mnoga urbana područja su proizvela priručnike koji pruţaju detaljne specifikacije za praktične alate i tehnike kojedonose mogućnosti za visoko kvalitetno pješačenje urbanim sredinama. Primjeri takvih okruţenja su "zone samoza pješake''i ''zone niske brzine” s visokim ograničenjima brzine vozila koje omogućuju pješacima i automobilimada sigurno dijele isti prostor. U tim područjima pješaci uvijek imaju prednost nad automobilima.3. Prikazivanje putovanja automobilima neprivlaĉnim ( 28 )Pješačenje, biciklizam i javni prijevoz mogu postati atraktivne alternative ako putovanje automobilima postaneteško ili skupo. Destimulirajći faktori uključuju:Cijena ( 29 )Ako vozači automobila plate naknadu za voţnju u gradu (u cenru grada), vozačima se mogu naplatiti neki oddruštvenih troškova za gradsku voţnju, što stvara voţnju automobilima manje privlačnom opcijom. Iskustvolokalnih vlasti da naplaćivanje naknada za zagušenja, pokazuje da se prijevoz automobilima moţe znatno smanjitii povećati korištenje drugih načina prijevoza. Cijene mogu biti učinkovito sredstvo za smanjenje zagušenja ipovećanje korištenja javnog prijevoza.Upravljanje parkiralištimaUpravljanje parkiralištima je moćan alat lokalnih vlasti za upravljajnjem korištenja automobila. Oni imaju nekolikoalata za upravljanje parkinzima, npr. cijena, vremenska ograničenja i kontrola broja raspoloţivih parkirnih mjesta.Ograničenje trajanja parkiranja za nerezidenata, na primjer, do dva sata, je dokazani alat za smanjenje korištenjaautomobila bez pravljenja štete kad je u pitanju dostupnost gradskih trgovina.Broj parkirnih mjesta ponekad je regulisan aktom lokalnog graĎevinskog sistema, koji zahtjeva odreĎeni brojparkirnih mjesta za nove razvojne aktivnosti. Neke lokalne vlasti imaju graĎevinske propise, gdje lokacija idostupnost javnim prijevozom, utiču na broj dozvoljenih parking mjesta. Adekvatna cijena gradskih parking mjestaje još jedan vaţan alat sa sličnim potencijalom da se utiče na gradsku voţnju kao faktor povećavanja zagušenja.( 26 ) Politike implementirane od strane Ministarstvo za transport, javne radove I vodoprivredu Holandijet,http://www.mobilityweek.eu/IMG/pdf_ best_ practice_en.pdf( 27 ) Primjer iz Evropske mobilne sedmice najbolje prakse – Vodič 2007 http://www.mobilityweek.eu/IMG/pdf_best_practice_en.pdf( 28 ) Mjere usmjerene na stvaranje putovanja automobilom manje atraktivnim treba razvijati na isti način kao i one kojima je ciljponuditi bolje alternative za korisnike. <strong>Kako</strong> bi se izbjegle negativne posljedice, ove vrste mjera treba raspravljati i planiratitemeljito.( 29 ) Dodatne informacije o naplatama korištenja gradskih puteva mogu se naći na CURACAO – Coordination of Urban Road UserCharging Organisationa Issues (Issues–web stranica www.curacaoproject.eu. Ovaj projekat finansiran je od strane Evropskekomisiije kroz program FP6.43


GRAZ (AT): NIŢE CIJENE PARKINGA ZA VOZILA SA MANJOM EMISIJOMU Grazu, vozila sa niskim emisijama mogu dobiti 30-postotno smanjenje parking naknada. Od tog novogdiferenciranog sistema parkiranja se očekuje da će potaknuti graĎane da više koriste vozila sa niskimemisijama. Vozači vozila sa visokim emisijama moraju platiti 1,20€ po satu, dok vozači vozila sa niskimemisijama plaćaju 0,80€ po satu. Dakle, plan daje stvarne prednosti za vozila sa niskim emisijama i pruţapopularne prodajna točka novih sistema.Da bi dobili smanjenje naknade, automobil mora biti u skladu s EURO 4 emisijskim standardima (svi noviautomobili u prodaji nakon 1. januara 2005. moraju biti u skladu s EURO 4 Standardom za emisije) i imatinisku emisiju CO 2. Benzinski automobili moraju emitovati manje od 140 gCO 2 /km, dok dizelski automobilimogu emitovati manje od 130 gCO 2 /km i biti opremljen s filterima.Da bi dobili posebnu naknadu, vozači moraju registrovati svoje vozilo u gradskom vijeću. Onda dobijuposeban parking novčić ('Umweltjeton') i posebnu naljepnicu. Naljepnica je sluţbeni dokument koji jeispunjen od strane grada, a uključuje broj auta, vrstu automobila, boju auta i sluţbeni pečat grada Graza.Umweltjeton i posebna naljepnica su besplatni, tako da nema dodatnih kotizacija. Naljepnica vrijedi dvijegodine, korisnik moţe podnijeti zahtjev za produţenje validnosti naljepnice.Umweltjeton treba biti umetnutau parkirng aparate kako bi aktivirala naknadu za smanjenje. Jednom umetnuta, parking kartica je označenau gornjem uglu sa U značenja 'Umweltticket' (ekološki prijateljska kartica). Naljepnica mora biti smještena naploči iza vjetrobranskog stakla kako bi bila jasno vidljiva za kontrolni tim. Izvor: CIVITAS inicijativawww.civitas-initiative.org4. Informacije i marketingLokalne marketinške kampanje koje pruţaju posobno prilagoĎene informacije o alternativama javnog prijevoza,pješačenja i biciklizma su bile uspješne u smanjenju korištenje automobila i povećanju uporabe javnog prijevoza.Za ove kampanje takoĎer treba koristiti argumente zdravstvenih i ekoloških prednosti koje pruţaju pješačenje ibiciklizam.Informacije o tome kako pokrenuti kampanju i kako doći do izvora informacija dostupne su u izvještaju 'Postojećemetodologije i alati za izradu i implementaciju <strong>SEAP</strong>-a' koji predstavlja zbirku metodologija (WP1). Kompletnaverzija ovog dokumenta se moţe naći na stranici Instituta za energiju ( 30 ). Kao primjer uspješne kampanje zapodizanje svijesti, Evropska komisija DG ENER svake godine organizuje Evropsku sedmicu odrţive energije -www.eusew.eu.5. Smanjenje emisija opštinskog/općinskog voznog parkaSmanjenje emisija vozila u opštiniskom/općinskom voznom parku moţe se postići pomoću hibridnih ili drugihvisoko učinkovitih tehnologija, uvoĎenjem alternativnih goriva i promovisanja efikasnog načina voţnje.MeĎu glavnim načinima korištenja zelenog pogona u javnim voznim parkovima su sljedeći: Koristite hibridna ili potpuno električna vozila u javnim voznim parkovima. Ove vrste vozila imaju motorena gorivo (hibridna vozila) i električni motor čiji je cilj proizvodnja energije za pokretanje. Struja kojasnabdijeva vozila je pohranjena u baterijama koje se mogu puniti bilo uključivanjem automobila naelektričnu mreţu ili proizvodnjom električne energije u ploči, imajući prednost od kočenja i inercije vozilakada napajanje nije zahtijevano. Maksimalno iskoristite električna vozila u javnom prijevozu i puniti ih sobnovljivim izvorima električne energije.Prema direktivi Evropske komisije 93/116/EC koja se odnosi na potrošnju goriva motornih vozila, emisijaCO 2 za dva jednaka vozila (sa sagorevanjem i hibridna) mogu biti smanjena za 50% (na primjer sa 200g/Kmna 100g/Km) ( 31 ).( 30 ) http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/( 31 ) Dodatne informacije o emisijama možete nači na stranici http://www.vcacarfueldata.org.uk/index.aspIhttp://www.idae.es/coches/44


Koristite biogoriva u javnim voznim parkovima i pobrinite se da vozila nabavljena putem javnih nabavkibudu takoĎe na biogorivo. Najčešća biogoriva koje se mogu isporučiti trţištu su biodizel, bioetanol ibioplin. Biodizel i bioetanol mogu se koristiti u smjesama u dizelskim i benzinskim motorima, dok sebioplin moţe koristiti u vozilima na prirodni plin (NGV).Korištenje biogoriva u vozilima, u skladu s 2009/28/EC Direktiva, smanjiće emisije staklenih gasova urasponu 30% - 80% u poreĎenju s fosilnim gorivima tokom cijelog ţivotnog ciklusa. Te vrijednosti izDirektive, Dodatak V odgovaraju slučajevima kada su biogoriva proizvedena bez neto emisije ugljendioksida iz promjena korištenja zemljišta. Kao kod električnih automobila, u koliko su proizvodena iz obnovljivih izvora, hidrogenska gorivagenerišu gotovo nula emisije CO 2 tokom cijelog procesa korištenja goriva - od proizvodnje do upotrebe.Opet, kao i za punjenje električnih automobila, hidrogen će zahtijevati uspostavljanje nove infrastruktureza distribuciju i punjenje. Javni vozni park je idealan za primjenu jer se vozila obično vraćaju u centralnubazu za garaţiranje, punjenje gorivom i odrţavanje. Autobusi i dostavna vozila na hidrogen su odposebnog interesa za gradove, zbog svojih nula emisija (ultra niska ukoliko su u pitanju motori sasagorijevanjem), niskog nivoa buke, povećanog obima korištenja, boljeg “punjenja” u poreĎenju sa dizelautobusima.Demonstracije su pokazale visok nivo pouzdanosti i javnog prihvaćanja. Razvojni napori se nastavljaju s ciljemdaljnjeg poboljšanja performansi, trajnosti i smanjenje troškova. Promovisati nisku potrošnju goriva, te hibridna i električna vozila za koja se primjenjuje nizak poreznireţim. To se moţe učiniti podjelom vozila na različite kategorije prema prioritetima lokalne vlasti.U svojim vozilima 'Fiskalna sluţba”, madridskog gradskog vijeća primjenjuje smanjenje od 50%, 30%, 20% i15% popusta na porez tokom prve 4 godine za mala vozila i 75% popusta na porez za hibridna vozila tokomšest godina. U slučajevima kada je vozilo u potpunosti električno, 75% se primjenjuje na cijeli ţivotni ciklus.Ova energetski efikasna vozila takoĎe mogu biti promovisana od strane lokalnih vlasti kroz primjenu lokalnihpodsticaja: Besplatan parking. Testna vozila (firme mogu posuditi vozila s alternativnim gorivom na sedam dana kako bi isprobala novetehnologije, efikasnost, sipanje goriva, itd.). Posebne trake za alternativna vozila. Pristup gradskim zona s ograničenjima za automobile s visokim stepenom stakleničkih gasova (GHG),odnosno gradskim središtima od kulturnog značaja, zonama gdje se vodi računa o zaštiti okoline. Ukidanje naknade za zagaĎenje za čista vozila. Neki primjeri nacionalnih podsticaja su smanjenja poreza na gorivo, za voziila i propisi koji favorizirajukorištenje alternativnih vozila u firmi. Posebne zone za zaštitu okoline koje se nalaze u blizini pješačkih površina, a koje su otvorene samo zaalternativna vozila. Efikasno ponašanje u voţnji moţe smanjiti emisije staklenickih gasova automobila u atmosferu do 15%.Evropski projekat ECODRIVEN - www.ecodrive.org - pruţa dobre prakse za vozače. U okviru Direktive2006/32/EZ, neke evropske zemlje su u sklopu svojih nacionalnih akcionih planova za energetskuefikasnost potpisali ugovore sa auto školama kako bi proširila znanja graĎana o efikasnim praksamavoţnje. Neke od tih edukacija nisu usmjerena samo za vozače automobile već i za vozače kamiona.6. Pametan transportUrbani sistemi kontrole prometa predstavljaju specijalizirani oblik upravljanja prometom koji integrišu i koordinirajukontrolu signalizacije prometa. Osnovna svrha kontrole urbanog prometa je optimizirati ukupne performanseprometa u skladu s politikom upravljanja prometom lokalnih vlasti. Ona koristi signalne postavke za optimiziranje45


parametara, kao što su trajanje putovanja ili zaustavljanja.Sistemi kontrole urbanog prometa su ili fiksno vrijeme, koristeći programe kao što su TRANSYT, ili stvarnovrijeme, kao što je program SCOOT. ( 32 ). Eksperimenti su pokazali prednosti takvih sistema, odnosno pozitivneefekte na poboljšanje očuvanja okoline, smanjene kolone i redovi i bezbjednost, sa smanjenjem saobraćajnihnesreća od 10%. MeĎutim, vaţno je imati na umu da ove prednosti moge biti ugroţene induciranim prometom.Osim toga, kontrolni sistemi se mogu koristiti za regulaciju prioriteta različitih 'interesnih grupa', kao što su pješaci,biciklisti, invalidi ili autobusi. Na primjer, ovi sistemi kontrole mogu razlikovati da li je autobus tačan ili kasni i dokojeg stepena. U zavisnosti od analize, prioriteti prometne regulacije će se podesiti kako bi se smanjila kašnjenjakako bi javni prijevoz autobusom bio efikasniji.Druga mogućnost koju nudi sistem kontrole u velikim gradovima je "Rampa mjerenja', kao alat upravljanjaprometom koji reguliše protok vozila koji se priključuju na autoputeve tokom najfrekventnijih perioda. Cilj jespriječiti ili odgoditi početak prekida toka. Prednosti su jednostavnost u sprječavanju zagušenja i poboljšanje uprometnim tokovima, veća propusnost tokom udarnih perioda, mirnije, i pouzdanije vrijeme koje se provedeputujući i poboljšanu energetske potrošnje.Dodatni izvori1. Web stranica Evropske komisije za transport - Čisti gradski prijevoz– Clean Urban Transport.Ova web stranica obuhvata veliki niz informacija o politikama, programima i alatima za urbanu mobilnostii čista i energetski efikasna vozilahttp://ec.europa.eu/information_society/activities/ ict_psp/cf/expert/login/index.cfm2. Eltis, Evropski web portal za transport.ELTIS podrţava prijenos znanja i razmjenu iskustava u urbanom i regionalnom prometu. Baza podatakatrenutno sadrţi više od 1.500 dobre prakse, studije slučaja, uključujući i slučajeve iz drugih inicijativa i –baza podataka poput EPOMM, CIVITAS, SUGRE, LINK, ADD HOME, VIANOVA, etc.http://www.eltis.org3. CIVITAS inicijativa.CIVITAS inicijativa, pokrenuta u 2002, pomaţe lokalne vlasti kako bi postigle više odrţiv, čist i energetskiučinkovit sistem urbanog prijevoza, sprovoĎenjem i vrednovanjem ambicioznog, integrisanog skupatehnologija i mjera utemeljenih na politikama. Na web stranici, mogu se naći primjeri uspješne sprovedbeodrţivih inicijativa za prijevoz. http://www.civitas-initiative.orgGUIDEMAPS priručnik je namijenjen za podršku donosiocima odluka i dizajnerima u vezi prijevoza uevropskim gradovima i regijama. Poseban naglasak priručnika je na korištenje alata za angaţmanzainteresovanih sudionika i tehnike za prevladavanje komunikacijske barijere u procesu donošenjaodluka za promet. Pruţa primjere i indikacije relativnih troškova korištenja različitih alata i tehnikavezanih za upravljanje projektima i angaţman sudionika.http://www.civitas-initiative.org/docs1/ GUIDEMAPSHandbook_web.pdf4. BESTUFS projekatOvaj projekt ima za cilj zadrţati i proširiti otvorenu evropsku mreţu izmeĎu urbanih stručnjaka teretnogtransporta, korisničkih grupa /udruţenja, projekata u toku, relevantnih uprava Evropske komisije ipredstavnika nacionalnih, regionalnih i lokalnih prometnih uprava i transportnih operatora kako bi seidentifikovale, opisale i širile najbolje prakse, uspješni kriteriji i prepreke s obzirom na Gradska logističkarješenja (City Logistics Solutions).http://www.bestufs.net/5. COMPRO projekatCilj ovog projekta je doprinos razvoju zajedničkog evropskog trţišta čistih vozila, preduzimanja akcija nastrani potraţnje, kako bi se homogenizirali u tehnički uslovi proizvodnji i stvorili konzorcijumi kupaca odstrane lokalnih vlasti za zajedničke akcije, te kako bi se formirala kritička masa potrebna za osiguravanjebrzog razvoja trţišta.http://www.compro-eu.org( 32 ) TRL – Transport Research Foundation (Fondacija za istraživanje transporta) na osnovu www.trl.co.uk46


6. LUTR-PLUMELUTR web stranica PLUME projekat (planiranje i urbana mobilnost u Evropi), čiji je cilj razvoj strateškihpristupa i metodologija u urbanističkom planiranju koje pridonose promicanju odrţivog urbanog razvoja.Web stranica sadrţi 'state-of-the-art' izvješća i zbirni izvještaj koji se odnosi na pitanja vezana zatransport i mobilnost.http://www.lutr.net/index.asp7. HITRANSHiTrans je Evropski projekat, s ciljem olakšavanja razvoja visoke kvalitete javnog prijevoza u srednjevelikim evropskim gradovima (pop 100.000-500.000).Projekt je izradio vodič najbolje prakse i smjernicaza korištenje od strane lokalnih vlasti.http://www.hitrans.org8.3 Obnovljivi izvori energije (RES) i distribuisana proizvodnjaenergije (DG)Ovo poglavlje je usmjereno na pruţanje primjera opštinskih /općinskih politika i strategija za promovisanje lokalneproizvodnje električne energije (obnovljivo ili ne), korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplotneenergije i promovisanje centralnog grijanja i hlaĎenja ( 33 ) (DHC-district heating and cooling).Tehnologije obnovljivih izvora energije pruţaju mogućnost za proizvodnju energije s vrlo niskim uticajem naokolinu. DHC i kogeneracije (ili CHP Combined Heat and Power /Kombinirana proizvodnja električne i toplotneenergije) nude energetski efikasan način za proizvodnju toplotne i električne energije za urbana područja. Da bibila isplativa i maksimizirala uticaj politika bi se trebala usredotočiti na mjere ciljnih područja s visokimopterećenjima grijanja i hlaĎenja. Osim toga, DHC pruţa dokazano rješenje za efikasno korištenje mnogih vrstaOIE (biomasa, geotermalna, solarna toplinska) u velikom obimu, a uz to je evidentna i korist od recikliranja iproizvodnje toplotne energije (od proizvodnje električne energije, od rafiniranja goriva i biogoriva, spaljivanjaotpada i drugih industrijskih procesa).Distribuisana proizvodnja električne energije omogućava da se smanje gubici vezani za prenos energije i da sekoristi mikrokogeneracija i tehnologije obnovljivih izvora energije manjeg obima. Distribuisana proizvodnjuenergije povezana sa nepredvidljivim (solarni fotonaponski, vjetar, biomasa ...) obnovljivim izvorima energijepostaje vaţno pitanje u Evropskoj uniji. Elektro mreţa mora biti u mogućnosti distribuisati tu energiju krajnjimpotrošačima kad su resursi dostupni, i brzo se prilagoditi potraţnji, ili pokriti energiju potrebnu koristeći višeprilagodljive (npr. hidro ili biomase) tehnologije kada prethodne više nisu dostupne.Iako postoji širok raspon politika za promovisanje OIE i DG, neki od njih su pod nacionalnim ili regionalnimnadleţnostima. Iz tog razloga, svi uslovi predloţeni u ovom poglavlju trebaju se nadopuniti bliskom saradnjom srazličitim drţavnim upravama koje imaju značajnu ulogu u ovom sektoru.Lokalne politike za proizvodnju energije1. Dajte dobar primjer i podrţite lokalnu proizvodnju energije• Napravite analizu pravnih, fizičkih (resursi), društvenih i ekonomskih prepreka koje koče lokalnuproizvodnju energije, te osigurajte korektivne mjere (subvencije, regulacija, kampanja ...).( 33 ) IEA, 2004, ‘Coming in from the Cold. Poboljšanje politika daljinskog sistema grijanja u zemljama u tranziciji’http://www.iea.org/textbase/nppdf/ free/2004/cold.pdf i IEA, 2009, ‘Kogeneracija i Daljinsko grijanje – Održive energettsketehnologije za danas…i sutra’, http://www.iea.org/files/CHPbrochure09.pdf47


Neki primjeri:Procjenite geotermalne energetske potencijale uzimajući u obzir pravne i tehničke barijere za perforacijuzemlje i uticaj na okolinu putem podzemnih voda.Kad je u pitanju korištenje biomase, napravite tehničku i ekonomsku procjenu potencijala biomase dobivenihiz javni prostora, firmi i vlasništva graĎana.Pribliţite spaljivanje otpada (u skladu sa lokalnim propisom) u gradove, a ne da ih postvljate na zelenimpovršinama, kako bi zadovoljili potrebe za grijanjem koristeći toplotu iz postrojenja za spaljivanje otpada. Definišite javne i privatne zgrade /objekte koji su veliki konzumenti toplotne energije i izradite startegijuza zamjenu starih kotlovnica instalacijama za kogeneracijsku ili obnovljivu energiju (ili kombinovanopostrojenje). Razmislite u strategiji ne samo o tehničkim aspektima, već predlaţite inovativne programefinanciranja. Tipični javni objekti koji su veliki potrošači energije su bazeni, sportski objekti, poslovnezgrade, bolnice ili starački domovi. Na primjer, sljedeće akcije (potencijal za repliciranje) predlaţu se:Zamjena stare toplotne instalacije u bazenu sa instalacijom kombinovanih kotlova - solarnih i biomase, kojibi se finansirali kroz ESCO program.Zamjena starihom postrojenja grijanja i hlaĎenja trigeneracijskim instalacijama kako bi se zadovoljili osnovnizahtjevi potraţnje za grijanjem i hlaĎenjem tokom cijele godine u opštinskim /općinskim zgradama.Navedene akcije imaju visok potencijal za replikaciju i u nekim privatnim sektorima, kao što su u prehrambenojindustriji, ili hotelijerstvu izmeĎu ostalih. Iz tog razloga jaka komunikacijska politika je bitna kako bi se ostvarilirezultati i u privatnom sektoru. Uvesti zahtjeve za obnovljiva energetska postrojenja (kao što su prostori za biomasu i skladištenjesirovina, kotao na biomasu ili slobodnog prostora na ravnim krovovima kako bi se olakšalo korištenjesolarnih sistema) pri izgradnji novih javnih zgrada. Kada je to moguće, postavljati DHC mreţe upodručjima javnih zgrada. Prikaţite javno uspješnost mjera obnovljivih izvora energije implementiranih u javnim zgradama.Instalirajte vizualne konzole koji ukazuju na količinu izbjegnute CO 2 emisije što je jednostavan grafički načinpokazivanja neposrednih pozitivnih posljedica djelovanja. Integracija komunalnih preduzeća u nove projeke distribusane proizvodnje energije u cilju da se iskoristeprednosti njihovog iskustva, obezbjedi pristup na mreţu i velikii broj individualnih potrošača. Promovišite pilot projekte za testiranje i prikazivanje novih tehologija kako bi privukli interes učesnika uprocesu.Testirajte neproširene tehnologije kao što su niskoenergetski hladnjaci manje apsorpcije ilimikrokogeneraciju. Prikaţite pilot postrojenja i rezultate (pozitivne i negativne) učesnicima u procesu. Sprovedite ili učinite obaveznim centralno grijanje /hlaĎenje, integrisane obnovljive izvore energije(solarna, PV i biomasa) ili mikrokogeneraciju u stambenim zgradama. To podrazumijeva prilagoĎavanjastambenih zgrada zahtjevima navedenih tehnologija.48


2. Obezbjedite informacije i podršku uĉesnicima u procesu Organizovati informativne sastanke sa zainteresovanim stranama kako bi pokazali ekonomske, socijalnei ekološke prednosti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Osigurati finansijska sredstva zaudruţenja potrošača i nevladine organizacije za širenje ove pogodnosti za krajnje potrošače. Razmisliteo promovisanju distribuisane energije kao marketinškom projektu u kojem je bitno da krajnji potrošačivjeruju u ovaj proizvod. Postignite sporazume s drugim javnim osobama ili udruţenjima, pruţajući obuke usmjerene na tehnička,ekološka i financijska pitanja za instalatere, konsalting i inţenjering firme. Kao primjer, treningmaterijali( 34 ) se mogu naći na web-stranicama evropskih projekata koji se finansiraju iz fonda EvropskaPametna Energija (Intelligent <strong>Energy</strong> Europe). Stvaranje info-portala o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti u sektorima u vašemgradu, sa praktičnim i blagovremenim informacije za graĎane (gdje kupiti biomasu, gdje su najboljapodručja za instalaciju solarnih kolektora ili vjetrenjača isl., popis instalatera i oprema). Takva bazapodataka moţe uključivati informacije o najboljm praksama u vašem gradu Ponudite besplatan savjet i podršku učesnicima u procesu. Više od 350 lokalnih i regionalnih energetskihagencija širom Evrope već nudi mnoge relevantne usluge. Stoga, iskoristite svoje znanje i dobiti ukontaktu s najbliţim. Motivišite graĎane da odlaţu organski otpad, obezbjeĎujući adekvatne kantu za odlaganje smeća.Koristite ga za proizvodnju biogasa u pogonima za obradu otpada. Učinite isto u pogonima zapročišćavanje vode. Iskoristite proizvedeni biogas u kogeneracijskom postrojenju ili biogas /prirodni gasza javni vozni park ( 35 ).3. Uspostavljanje propisa i akcija koje promovišu lokalne projekte proizvodnje energije Izmjena propisa u urbanom planiranju u cilju da da razmotre potrebne infrastrukture za postavljanjetoplovodnih/vrelovodnih cjevovoda kroz javne prostore u novim gradskim razvojnim projektima. U slučajuDHC, primijeniti kriterije koji se koriste za instalaciju vode, energije, gasa i cjevovoda. Prilagoditi administrativne procedure kako bi se skratilo vrijeme potrebno za dobivanje dozvola, tesmanjili lokalni porezi radi poboljšanja energetske efikasnosti ili da izvori obnovljive energije buduuključeni u prijedloge. Objavite ove projekte kao 'projekte od javnog interesa' i primijeniti na njih povoljneadministrativne uslove u poreĎenju sa energetski neefikasnim projektima .Razvoj DHC podrazumijeva nesamo velike investicije, već i usklaĎenost s ovlaštenjima i procedurama za dobijanje dozvola. Dugi ineizvjesni pregovori s vlastima mogu postati prepreka. Administrativne procedure za razvoj infrastrukturemoraju biti jasne, transparentne i dovoljno brze kako bi se olakšao razvoj DHC projekata. Kontaktirajte mreţu drugih lokalnih vlasti ili evropskih /nacionalnih /regionalnih lokalnih vlasti i izraditezajednički prijedlog novog propisa za podsticanje distribuisane energije upućene nadleţnim tijelimajavne vlasti. Kada je to potrebno, postavite pravila (regulilišite) za uloge i odgovornosti svih uključenih strana u prodajii kupovini energije (na primjer, u zemljama koje nemaju iskustva i propise vezane za centralno grijanje ihlaĎenje). Provjerite da li su duţnosti i odgovornosti jasno identifikovani i da je svaki strana svjestna istih.U energetskom sektoru prodaje, pobrinite se da su mjerenja energije u skladu s odreĎenim standardom(npr. IPMVP). Transparentnost je ključni aspekt sa tačke gledišta potrošača i investitora. Pretpostavlja seda su 'pravila igre' na snazi u najkraćem mogućem roku. Sazvati sve sudionike kako bi saznali njihovestavove i imali dobro razumijevanje njihovih interesa i zabrinutosti.4. Osigurati dostupnost prostora kako bi se realizovali projekti Ako je potrebno, osigurati javni prostor za postavljanje instalacija za lokalnu proizvodnju energije. Nekeevropske lokalne vlasti nude komad zemlje privatnim firmama za iznajmljivanje s ciljem proizvodnjeenergije pomoću fotonaponskih kolektora. Trajanje ugovora je unaprijed utvrĎeno i cilj je iskoristiti velikeneiskorištene prostore za promovisanje obnovljivih izvora energije( 34 ) Materijal za trening se može preuzeti sa : ACCESS projekt www.access-ret.net( 35 ) Druge informacije NICHES + projekta su na webpage www.niches-transport.org. Projekat je finansiran od strane EC DGResearch kroz FP7 program. Misija NICHES+ je promovisati inovativne mjere u stvaranju efikasnijeg i održivog urbanogtransporta i premjestiti ga iz trenutne 'niše' položaja u glavni tok gradskog prijevoza.49


KONKRETAN PRIMJER PROMOVISANJA SOLARNE ENERGIJEU 2005. Grad München (Njemačka) je dobio nagradu ''Glavni grad energetske efikasnosti”. Kao diosveobuhvatnog programa zaštite klime, grad nudi krovne površine svojih javnih zgrada (uglavnom škole) zaprivatna ulaganja fotonaponske solarne sisteme. Grad je razvio plan takmičenja za odabir investitora.Polovica plana je rezervisan za graĎane. Ako postoji nekoliko zahtjeva za jednim krovom, pobjednik jeodabran izvlačenjem. Iako su krovovi osloboĎeni od najma, korisnici potpisuju ugovor koji im omogućujekorištenje krova pod odreĎenim uslovima. Korisnici su duţni platiti polog tokom trajanja ugovora, odgovornisu za provjeru stanja površine krova i da obezbjede neophodne prezentacije sistema u javnosti ( 37 ).Rezultati posljednja dva javna poziva obezbjedili su proizvodnju više od 200 000 kWh/godišnjefotonaponske električne energije. Cilj poziva je proizvesti oko 400 000 kWh/godišnje fotonaponske električneenergije, koristeći krovove škola (oko 10 000 m 2 je na raspolaganju za ovaj poziv).Izvor: Vodič za lokalne i regionalne samouprave "Sačuvaj energiju, spasi klimu, uštedi novac '(CEMR,Alijansa za klimu, Energie- Cités 2008) – http://www.ccre.org/bases/T_599_34_3524.pdfDodatni izvori1. MeĎunarodna Agencija za energiju International <strong>Energy</strong> Agency (IEA)IEA Program za istraţivanje, razvoj i demonstraciju centralnog grijanja i hlaĎenja, uključujućikombinovanu proizvodnju toplotne i električne energijehttp://www.iea-dhc.org/index.html2. 2. ELEP ProjekatELEP (Evropska loklana proizvodnja energije /European Local Electricity Production) je evropski projekatpodrţan od strane Evropske pametne energije koja pruţa tehničke informacije i informacije o politikama,sredstva i najbolje prakse o loklanoj proizvodnji eneregije.www.elep.net3. ST-ESCOs ProjekatST-ESCOs (Preduzeća za solarne i termalne energetske usluge) nudi tehnički i ekonomski softver zaproučavanje izvodljivosti ST-ESCO projekata,, sa najboljim praktičnim primjerima. Podrţan je odEvropske pametne energije.www.stescos.org4. Pametna energije – Evropski programPametna energija – evropski program je EU alatka za akcije finansiranja trţišnih uslova za energetskuefikasnost i upotrebu obnovljivih izvora energije. Lokalna proizvodnja energije je dio ciljanih oblasti.http://ec.europa.eu/energy/intelligent/index_en.html5. ECOHEATCOOL ProjekatSveukupna svrha projekta je iskorištavanje potencijala centralnog grijanja i hlaĎenja koji će obezbjeditiveću energetsku efikasnost i sigurnije snabdijevanje uz smanjenje emisija ugljen dioksida. Podrţan odEvropske pametne energije.www.ecoheatcool.org6. Euroheat & PowerEuroheat & Power je asocijacija koja udruţuje toplotnu i elektrićnu energiju, centralno grijanje i hlaĎenješirom Evrope i sire, sa članovima iz više od trideset zemalja.www.euroheat.org50


8.4 Javne nabavke ( 36 )1. Zelene javne nabavkeJavne nabavke i način na koji su procesi nabavke oblikovani, prioriteti postavljeni u donošenju odluka, nudeznačajnu priliku za lokalne vlasti da unaprijede svoj ukupni performans smanjenja potrošnje energije.Zelene javne nabavke znače da javni naručitelji prilikom nabavke roba, usluga i radova u obzir uzimaju iekološka razmatranja. Odrţiva javna nabavka ide još dalje i znači da naručitelji uzimaju u obzir tri stuba odrţivograzvoja - efekat na okolinu, društvo i privredu – prilikom nabavki roba, usluga ili radova.Energetski efikasna javna nabavka omogućuje poboljšanje energetske efikasnosti postavljanjem istog kaorelevantnog kriterija u tenderima i procesima donošenja odluka vezanih za robu, usluge ili radove. To se odnosi ina dizajn, izgradnju i menadţment zgrada, kao što su grijanje, vozila i električna oprema, a takoĎe i na direktnukupovinu energije, primjerice struje. To uključuje i prakse kao što je cjeloţivotni trošak( 37 ), postavljanje minimalnihstandarda energetske efikasnosti, korištenje energetski efikasnih kriterija u natječajnom procesu, kao i mjere zapromovisanje energetske efikasnosti meĎu organizacijama.Energetski efikasna javna nabavka nudi javnim vlastima, i njihovim zajednicama, socijalne, ekonomske i ekološkeprednosti: Korištenjem manje energije, tijela javne vlasti će smanjiti nepotrebne troškove, i uštedjeti novac. Neki energetski efikasni proizvodi, kao što su sijalice, imaju duţi ţivotni vijek i kvalitetnije su od njihovihjeftinijih alternativa. Kupovinom istih ćete smanjiti dragocjeno vrijeme i trud koji su uključeni u čestomijenjanje opreme. Smanjenje emisije CO 2 kao rezultat energetski efikasne nabavke pomoći će tijela javnih vlasti da smanjesvoju emisiju ugljin dioksida. Vodeći se primjerima, tijela javne vlasti će moći lakše uvjeriti javnost i privatne firme o vaţnostienergetske efikasnosti.Interes u razvoju Zelene javne nabavke nije samo njegov učinak u smislu smanjenja emisije CO 2 u prosjeku (vidistudij 'Prikupljanja statističkih podataka o Zelenoj javnoj nabavci u EU ( 38 ) sprovedena za Evropsku komisiju DGOkolina) za 25%, ali u smislu njegovog financijskog učinka, čiji je prosjek 1,2% štednje. Ovdje su neki primjerienergetski efikasnih mjera predloţenih u visokoprioritetnim grupama proizvoda:GRUPA PROIZVODAJavni prevozPRIMJERI ZAHTJEVA JAVNE NABAVKENabavka autobusa i voznog parka sa niskom emisijom.StrujaAutobusi moraju biti opremljeni za praćenje načina voţnje i potrošnjegoriva.IT proizvodiPovećanje udjela električne energije iz obnovljivih izvora izvannacionalnih programa podrške. Ova mjera moţe biti završenauključivanjem usluga energetske efektivnosti. Na primjer ESCO-a.Izgradnja /renoviranjegraĎevinskih objekataKupovina IT opreme koja je manje štetna za okolinu i koja zadovoljavanajviše standarde za energetski performans. Obezbjedite trening zakorisnike kako da uštede energiju korištenjem svojih IT ureĎaja.( 36 ) Izvor: Evropska komisija DG ENV http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm, www.iclei-europe.org/deep andwww.smart-spp.eu( 37 ) Cjeloživotno koštanje odnosi se na ukupne troškove vlasništva nad životnim trajanjem imovine. To uključuje nabavke(isporuka, montaža, puštanje u rad), rad (energija, rezervni dijelovi), održavanje, konverzije i troškovi dekomisije.( 38 ) Ova studija se može preuzeti sa http://ec.europa.eu/environment/gpp/study_en.htm. Izvještaj predstavlja statističkeinformaciije i zaključke istraživanja u 7 najnaprednijih Evropskim zemljama u zelenim javnim nabavkama. Zaključci su da susmanjenja emisijabila od -47 %/-9 % , a finansijski učinak u rasponu od -5.7 %/+0.31 %.51


Zelena, odrţiva ili energetski efikasna javna nabavka je visoko preporučena. MeĎutim, u kontekstu Sporazumagradonačelnika, samo mjere vezane uz energetski efikasnu javnu nabavku, odraziće se u inventaru CO 2 emisija.U stvari, Sporazum gradonačelnika se uglavnom fokusira na potrošnju energije i emisije koje se javljaju napodručju lokalne vlasti.Nova Direktiva 2009/33/EC o promovisanju čistih i energetski efikasnih vozila zahtijeva doţivotni uticaj napotrošnju energije, CO 2 i ostalih onečišćujućih emisija, a koji se uzimaju u obzir pri svim nabavkama vozila zajavni prevoz. Drţave članice će donijeti potrebne zakone na snagu kako bi se uskladile s ovom Direktivom do 4.decembra 2010.Kupnja vozila javnog prijevoza predstavljaju ključnu faktor visoke prepoznatljivosti. Primjena ove Direktive, dakle,moţe promovisati uvoĎenje na šire trţište čistih i energetski efikasnih vozila u gradovima i smanjiti svoje troškovekroz ekonomiju, što rezultira u progresivnom poboljšanju cjelokupnog voznog parka.2. Zajedniĉke javne nabavke (39)Zajednička nabavka (JP) znači kombinovanje nabavki dva ili više naručitelja. Ključna karakteristika je da bi trebalapostojati samo jedna ponuda objavljena u ime svih sudionika. Takve aktivnosti nisu novost - u zemljama poputVelike Britanije i Švedske tijela javne vlasti zajedno vrše nabavke već dugi niz godina - iako u mnogim evropskimzemljama, osobito na jugu, se to dešava jako rijetko i jako je malo ili gotovo nema iskustva u tom području.Postoji nekoliko vrlo jasnih prednosti za naručitelje zajedničkih nabavki: Niţe cijene - Kombinovanje nabavne aktivnosti dovodi do bolje ekonomije. To je od posebne vaţnosti uslučaju projekta obnovljivih izvora energije čiji troškovi mogu biti veći od konvencionalnih projekata. Administrativne uštede - ukupni administrativni poslovi za grupu vlasti uključenih u pripremu i provoĎenjejednog, umjesto nekoliko tendera mogu biti znatno smanjeni. Vještine i stručniosti - Udruţivanjem nabavke od strane nekoliko vlasti takoĎe se omogućuje udruţivanjerazličitih vještina i znanja izmeĎu vlasti.Ovaj model za javnu nabavku iziskuje sporazum i saradnju izmeĎu različitih naručitelja. Dakle, jasan sporazum opotrebama, sposobnostima, odgovornostima i zajednički i individualnog pravnog okvira svake strane jeneophodan.PRIMJER: ZAJEDNIĈKA NABAVKA ĈISTIH VOZILA U ŠTOKHOLMU ( 40 )Grad Stoškholm i druge javne uprave su organizovali zajedničku nabavku čistih automobila. Grad jepredstavio veliki broj čistih vozila i mopeda koji se koriste za gradske potrebe. Godine 2000 bilo je oko 600čistih vozila koja djeluju u gradu.Plan je da se poveća broj čistih vozila u regiji, na oko 10 000 do oko 2010. Najčešća su goriva etanol ibiogas i očekuje se da će 60% vozila koristiti ekološka goriva, a ostatak na benzin ili dizel i električnuenergiju. Veći broj benzinskih stanica za ekološka goriva će biti potrebna kako bi se omogućilo čistimvozilima da koriste goriva koja nisu benzin i dizel. Do 2050., očekuje se da će svi automobili biti zamijenjenčistim vozilima.Smanjenje ugljen dioksida: 2005 1 600 tona godišnje;- 2030/2050 480 000 tona godišnje.Troškovi: SEK 6m godišnje (oko 576 000 €).( 39 ) Smjernice za implementaciju javne zelene nabavke i Zajedničke javne nabavke mogu se naći na stranici LEAP projktawww.iclei-europe.org/index.php?id=3113. Projekat je finansiran od strane Evropske komisije DG ENV kroz projekat LIFE.http://ec.europa.eu/environment/life/index.htm( 40 ) Iz Programa grada Štokholma smanjenje stakleničkih emisija (2003).52


3. Kupovina zelene elektriĉne energije ( 41 )Liberalizacija evropskog energetskog trţišta nudi lokalnim vlastima mogućnost slobodnog odabira energetskogsnabdjevača. Prema Direktivi 2001/77/EC, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije ili zelenaelektrična energija se moţe definisati kao: "električna energija proizvedena u postrojenjima uz korištenje jedinoobnovljivih izvora energije, kao i udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u hibridnimpostrojenjima i korištenjem konvencionalnih izvora energije, uključujući i obnovljive izvore električne energije kojase koristi za punjenje sistema za skladištenje, a isključujući električnu energiju proizvedenu kao rezultat sistemaza skladištenje '.<strong>Kako</strong> bi bili sigurni da struja koja se isporučuje dolazi iz obnovljivih izvora energije, potrošači imaju mogućnostzatraţiti potvrde i garancije o porijektu električne energije. Ovaj mehanizam je predviĎen u Direktivi 2001/77/EC.Dobavljač ima i mogućnost pruţanja nezavisnog dokaza da odreĎena količina električne energije potiče izobnovljivih izvora energije, ili je proizvedena pomoću visoko efikasnosnih kogenerativnih postrojenja.ISKUSTVO NJEMAĈKE JAVNE ADMINISTRACIJE TOKOM NABAVKE ZELENE ENERGIJE KOJA JE UPOZIVU ZA NABAVKU UKLJUĈILA SLIJEDEĆE SPECIFIKACIJE1. 100% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora energije kao što je definisano od strane Evropskedirektive 2001/77/EC.2. OIE-nabavka će biti u kombinaciji s certifikatom CO 2 smanjenja tokom razdoblja isporuke, što znači daje:a. smanjenje postignuto tokom perioda isporuke za najmanje 30% prosječne potrošnje tokom istogperioda; ib. dokaz o stepenu smanjenja CO 2 ostvaren putem novih postrojenja, tj. postrojenja koja postajuoperativna u godini stvarne nabavke, mora biti obezbjeĎen. Dokaz mora biti obezbjeĎen krozpruţanje posebnih podataka i zapisnika.3. Garancija porijekla: Porijeklo električne energije mora biti evidentno i na temelju prepoznatljivih izvora.U slučaju da postoje razni izvori, podijela izmeĎu izvora mora biti jasno objašnjena. Posebni podacisluţe za pruţanje dokaza o porijeklu električne energije i očekivanog smanjenja CO 2 tokom periodaisporuke.hlaĎenja. PonuĎač moţe ponuditi električnu energiju iz obnovljivih izvora iz postrojenja kojanisu navedena u ugovoru, meĎutim, takoĎe mora ispuniti ciljane nivoe CO 2 smanjenja navedenih uponudi.4. Isključenje subvencioniranih ponuda: dobavljač je duţan potvrditi u obliku izjave da snabdjevanje nijesubvencionirano, u cijelosti ili djelimično, na domaćem ili meĎunarodnom nivou.5. Tokom faze dodjele, dodatni bodovi se dodijeljuju dobavljaču, čija je ponuda otišla izvan minimalnogzahtjeva za ostvarivanje CO 2 smanjenja od 30%, u odnosu na postojeće energetske politike uNjemačkoj u to vrijeme. Ekonomski najpovoljnija ponuda utvrĎena je na bazi najboljeg omjera cijene iperformansi.Razlike u cijeni izmeĎu klasične i zelene električne energije zavise i o statusu liberalizacije, šema nacionalnihpodrški i postojanja ponuĎača zelene električne energije. Zelena struja je često skuplja, iako su razlike u cijenamabitno smanjuju, a tu su i slučajevi gdje je zelena struja čak i jeftinijija. Zelena struja je dokazano grupa proizvodakoja je dostupna za javnu nabavku baziranu na konkurentnoj osnovi.( 41 ) Dalje infromacije na www.procuraplus.org53


Dodatni izvori1. Evropska komisija– DG OkolinaWeb stranica DG Okolina Evropske komisije, nudi smjernice, dobre prakse, prethodna iskustva, linkove iFAQ koji se odnose na Zelene javne nabavkehttp://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm2. ICLEI – Procura+Procura+ je iniciajtiva koja pruţa dalje informacije o Zelenim javnim nabavkama.www.procuraplus.org3. SENTERNOVEMSenterNovem je razvio kriterije i praktične imstrumente za implementaciju Odrţive nabavke zainkorporiranje odrţivost u procesima nabavke i tender procedura.http://www.senternovem.nl/sustainableprocurement/ index.asp4. CLIMATE ALLIANCE (Alijansa za klimu) – PRO-EEProjekat Pro-EE ('Javna nabavka za energetsku efikasnost' –'Public procurement boosts <strong>Energy</strong>Efficiency‟) ima za cilj poboljšanje energetske efikasnosti putem odrţive javne nabavke. Razvija modelprocedura i pristupa za umreţavanje koji se mogu implementirati od strane bilo koje javne vlasti u Evropi.http://www.pro-ee.eu/materials-tools.html8.5 Urbanistiĉko planiranje i korištenje zemljePlaniranje korištenja zemlje ima značajan učinak na potrošnju energije u sektorima transporta i graĎevinarstva.Strateške odluke koje se odnose na razvoj urbanizma, kao što su izbjegavanje urbane raštrkanosti, uticaj nakorištenje energije u urbanim područjima i energetski intenzitet transporta. Kompaktne urbane sredine mogu sebidopustiti isplatljivij i energetski efikasniji javni prijevoz. Balansiranje stanovanja, usluga i radnih prilika (mješoviteupotrebe) u urbanom planiranju imaju jasan uticaj na mobilnost uraĎana i njihove potrošnje energije. Lokalne iregionalne vlasti mogu razviti odrţive planove za mobilnost i podstaknuti modalno pomjeranje prema odrţivomnačina prijevoza.Oblik i orijentacija zgrada imaju vaţnu ulogu sa stanovišta grijanja, hlaĎenja i rasvjete. Adekvatna orijentacija iureĎenje zgrada i područja oko istih smanjuju pribjegavanje tradicionalnim načinima. Sadnja stabala oko zgrada istvaranje sjena za urbane površine, zelenih krovova koji će smanjiti njihovu temperaturu, moţe dovesti doznačajnih smanjenja potrošnje energije za klimatizaciju. Omjer izmeĎu širine, duljine i visine, kao i njihovojkombinaciji s orijentacijom ( 42 ) sadnja drveća pored zgrade moţe dovesti do smanjenja energetskih potreba, azatim smanjiti emisije stakleničkih gasovaTu su i primjeri lokalnih vlasti koji su počeli razvijati naselja bez CO 2 ili čak postavili sveukupni cilj 'bez fosilnoggoriva'. Naselja bez CO 2 znači pretvoriti odreĎena naselja u ona koja ne koriste fosilna goriva. Urbana gustoća jejedan od ključnih problema koji utiču na potrošnju energije u urbanim područjima. U donjoj tabeli su prikazaniefekti, i pozitivni i negativni. Kao što je već predstavljeno u tabeli, urbana gustoća moţe imati sukobljavajućeefekte.Urbanističko planiranje je ključni instrument koji dopušta uspostavljanje zahtjeva za postizanje energetskeefikasnosti za nove i obnovljene zgrade.TABELA1. POZITIVNI I NEGATIVNI EFEKTI URBANE GUSTOĆE NA POTROŠNJU ENERGIJE ( 43 )PARAMETRI POZITIVNI EFEKTI NEGATIVNI EFEKTITransportInfrastrukturaPromovisati javni prijevoz i smanjitipotrebu i duţinu putovanja privatnimautomobilima.Skratiti duljinu infrastrukturnih objekata,kao što su vodovod i kanalizacije, jer setako povećava potrošnja energijapotrebne za crpljenje.Zagušenja u urbanim sredinamasmanjuju efikasnu potrošnju gorivavozila.-( 41 ) Dalje infromacije na www.procuraplus.org( 42 ) A. Yezioro, Isaac G. Capeluto, E. Shaviv – Smjernice za planiranje odgovarajuće izolacije gradskih trgova – Obnovljivaenergija 31 (2006) 1011-1023( 43 ) Ova tabela je preuzeta iz: Sam C.M. Hui – Dizajn izgradnje niskoenergetskih zgrada u gusto naseljenim gradovima –Obnovljiva energija 24 (2001) 627-640.54


Vertikalni prevozVentilacijaToplotne karakteristikeOstrvo urbane toploteEnergetski sistemiUpotreba solarneenergijeEnergija za ventilacijuVišejedinična zgrada moţe smanjitiukupnu površinu omotača zgrade igubitke toplote zgrada. Sjenčanje meĎuzgradama moţe smanjiti izloţenostzgrada sunčevim zrakama tokom ljetnograzdoblja.Opštinski/općinski sistemi centralnoghlaĎenja i grijanja koje su obično višeenergetski efikasnija, su izvodljivijI jer jegustoća većaPoţeljan uzorak protoka zraka okozgrada moţe se dobiti pravilnimrasporedom nebodera.----Visoke zgrade koje imaju liftove , s čimse povećava potreba za električnomenergijom za vertikalni prevoz.Koncentracija nebodera i velikih zgradamoţe ometati urbane uslove zaventilaciju.Toplota puštena i zarobljena u urbanimsredinama moţe povećati potrebu zaklimatizacijom. Potencijal za prirodnimosvjetljenjem uopšteno se smanjuje ugusto naseljenim područjima, povećavase potreba za električnom rasvjetom iopterećenje klima ureĎaja za otklanjanjetoplote koja proizlazi iz električnerasvjete.--Krovna i izloţena područja za prikupljanjesolarne energije su ograničena.-GRONINGEN (HOLANDIJA)Od 1960-ih, općina/opština Groningen je daleko ispred u svojim prometnim planovima i politikama prostornogplaniranja; implementaciji urbane politike koje su dovele do prometno slobodnog centra grada i mješovitogjavnog prostora, sa svim područjima lako dostupnim biciklom.Osnovni koncept korišten u urbanističkom planiranju temelji se na vizije 'kompaktnog grada', koja stavljaintegrisani transportni sistem visoko na općinski/opštinski dnevni red. Glavni cilj bio je ostvariti relativnokratak razmak izmeĎu kuće i posla, ili kuće i škole, tako da korištenje javnog prijevoza stvara dobrualternativu voţnji privatnim automobilima u smislu duţine vremena putovanja. Stanovnici bi trebali imatimogućnosti da obavljaju kupovinu za svoje svakodnevne potrebe u svojim četvrtima, dok je centar gradatrebao posluţiti kao glavni shopping centar. Sportski objekti i škole trebaju biti u blizini stambenih prostora.Niz značajnih prometnih politika je razvijen u korist pješačenja, javnog prijevoza i prvenstveno biciklizma.Plan saobraćajne cirkulacije podijelio je centar grada na četiri dijela i kruţni tok koji smanjenje mogućnostdolaţenja do centra autom. Tokom 1980-ih i 1990-ih parkirna politika se strogo sprovodila. Parkinzi svremenskim ograničenjima su uvedena u širokom krugu oko centra grada. Park i područja za voţnja biciklasu definisani u kombinaciji sa gradskim autobusima i drugim visoko kvalitetnim javnim prijevozom. Ulaganja ubiciklističku infrastrukturu su napravljena kako bi se proširila mreţu biciklističkih staza, unapreĎenje pločnika,mostovi za bicikliste, mnogo više parkirališta za bicikle itd. Saradnju i učestvovanje lokalnog stanovništva,odnosno odreĎenih društvenih grupa je bilo neophodno u odnosu na razne sprovedene akcije. Osim toga,proširenje politike upravljanjem putovanjima, bazirane na temelju regionalnog plana o mobilnosti,pripremljeno je u saradnji s provincijskim i nacionalnim donosiocima odluka. To je rezultiralo da je centar55


grada potpuno zatvoren za automobile, te je samo moguće kroz isti prolaziti pješke, biciklom ili javnimprijevoz.Konkretni rezultati? vidi:http://www.fietsberaad.nl/librar y/repositor y/bestanden/document000113.pdfIzvori: EAUE baza podataka „SURBAN – Dobre prakse urbanog razvoja‟ i „Fiets Beraad‟ www.fietsberaad.nl.Urbanističke propise treba osmisliti na takav način da se ne ugroţava energetska efikasnost i obnovljivi izvorienergije. Na primjer, duge i sloţene procedure odobrenja će biti jasna prepreka za OIE i promovisanje energetskeefikasnosti i treba ih izbjegavati. Takva razmatranja trebaju biti integrisana u urbanisticke planove lokalnej vlasti.BRZI SAVJETI Uvesti energetske kriterije u planiranju (korištenje zemljišta, urbanističko planiranje, planiranjemobilnosti). Promovisati mješovite namjene (stambene, usluge i radna mjesta). Planirajte kako bi se izbjeglo širenje grada:- Kontrolisati širenje izgraĎenih područja;- Razviti i revitalizirati stara (zanemarena) industrijska područja;- Pozicionirati nova razvojna područja unutar dometa postojećih javnih prometnih linija;- Izbjegavati „van grada' trgovačke centre. Planiranje područja zabranjenih za auta ili uz ograničeni pristup; uvoĎenje naplata, itd. Promovisati solarno orijentisano urbano planiranje, na primjer, planiranje pozicioniranja nove zgrade soptimalnom izloţenošću suncu.Dodatni izvori1. Plairanje korištenja zemljišta i primjeri revitaliziranja urbanih područja raspoloţivi nahttp://www.eukn.org/eukn/themes/index.html2. Dokument: Energija iz zajednice, Urbanističko planiranje za budućnost sa niskim procentom ugljika„Community <strong>Energy</strong>; Urban Planning for a low carbon future‟http://www.chpa.co.uk/news/reports_pubs/Community%20<strong>Energy</strong>-%20Urban%20Planning%20For%20A%20Low%20Carbon%20Future.pdf8.6 Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT)U razvoju vaše <strong>SEAP</strong>-a, bitno je da se iskoristiti prednosti ključnih uloga koje mogu igrati ICT u stvaranjuniskougljičnog društva.ICT igraju ključnu ulogu u dematerijalizaciji našeg svakodnevnog načina ţivota. Zamjena visokih ugljiko proizvodai aktivnosti s alternativam niskog procenta ugljika, npr. zamjene face-to-face sastanaka s video konferencijama, ilipapir sa e-računima, mogao bi odigrati značajnu ulogu u smanjenju emisije štetnih plinova. Poput e-trgovine, e-vlada moţe imati značajan uticaj na smanjenje emisija stakleničkih gasova.Trenutno najveća identifikovana mogućnost unutar dematerijalizacije je rad na daljinu - gdje ljudi rade od kućeradije nego u kancelariji. Dematerijalizacija takoĎe moţe neposredno smanjiti emisiju tako što će uticati naponašanje zaposlenika, izgradnji veće svijesti o klimatskim promjenama i stvaranje kulture niskog-ugljika pofirmama, iako su ti uticaji manje mjerljivi. Dematerijalizacija barem pruţa alternative, dopuštajući pojedincima dakontroliraju svoje emisije ugljen dioksida na vrlo direktan način.Konačno, ICT takoĎer ima ključnu ulogu u omogućavanju efikasnocti: potrošači i firme ne mogu kontrolisati ono56


što ni oni ne mogu mjeriti. ICT nudi rješenja koja nam omogućuju da “vidimo” našu energiju i emisiju štetnihgasova u realnom vremenu i da osiguramo sredstva za optimiziranost sistema i procesa kako bi ih učiniliefikasnijim.Slijede neki primjeri mjera koje bi mogle biti sprovedene na lokalnom nivou: Podstaknuti otvorenu raspravu s relevantnim sudionicima iz relevantnih područja s visokim potencijalnimuticajem kao energetski pametne kuće i zgrade, pametna rasvjeta, personalizovan javni prijevoz Okupiti sudionike iz domena ICT i energetike kako bi se stvorila sinergija i novi oblici saradnje. Naprimjer, saradnja s komunalnim preduzećem kako bi se osigurala odgovarajuća promocija i korištenjepametnih mjerenja. Provjerite da li odabrani pametni mjerači osiguravaju odgovarajuću ravnoteţuizmeĎu dodatnog troška za kupca i potencijalne koristi u smislu uštede energije, ili promovisati primjenuširokopojasne infrastrukture i saradničkih tehnologija koje omogućuju najšire i najefikasnije korištenjesistema e-tehnologija. Razviti e-vladu, tele rad, telekonferencije, itd. unutar lokalne uprave i promovisati njihovo korištenje. Integrisati ICT za poboljšanje energetske efikasnosti u kontrolama javnih zgrada, javne rasvjete itransporta. Bolje upravljanje lokalne vlasti voznim parkom: sprovoditi eko-voţnje, (u stvarnom vremenu ( 44 )) izvršitioptimizaciju ruta i upravljanje voznim parkom i nadzorom. Pratiti i napraviti više vidljivim podatke o GHG stakleničkih gasova i drugih podataka o okolini zagraĎane. To 'real-time' praćenje osigurava sredstva za proučavanje uzoraka emisija, praćenje napretka iintervencija ( 45 ). Pokazati praktičnim primjerima da lokalne vlasti moţe realizovati aktivnosti kojima će se obezbjediti davlastitu ICT infrastrukturu i digitalne usluge grada imaju najmanji mogući stepen ugljika. Promovišite oveprakse i prema privatnom sektoru i široj društvenoj zajednici.Vaţno je da znamo da ICT sama po sebi ima emisiju ugljen dioksida, no zelene ICT politike moraju biti na snazikako bi se osiguralo da ICT ostaje rješenje, a ne dio problema klimatskih promjena.Dodatni izvori1. Web stranica Evropske komisije DG INFSO sadrţi velik broj informacija o mogućnostima ICT-a uPametnim zgradama.http://ec.europa.eu/information_society/activities/sustainable_growth/index_en.htm2. Grupa za klimatske promjene i inicijative za globalnu odrţivost 'The Climate Group and the GlobalSustainability Initiative' (2008) je objavila izvještaj koji promoviše prednosti ICT-a:http://www.theclimategroup.org/assets/resources/ publications/Smart2020Report.pdf( 44 ) sa informacijama o saobraćajnoj gustoći, vremenu, alternativnim rutama …( 45 ) Kontakt podaci i dodatne informacije na www.eurocities.eu i www.clicksandlinks.com57


POGLAVLJE 9Finansiranje odrţivih energetskih akcionih planova9.1 UvodUspješna implementacija <strong>SEAP</strong>-a zahtijeva dovoljno finansijskih sredstava. Stoga je potrebno utvrditi raspoloţivafinansijska sredstva, kao i šeme i mehanizme za dobivanje tih sredstava kako bi se obezbjedila sredstva ifinansiranje akcija za <strong>SEAP</strong>.Odluke o finansiranju energetska efikasnosti moraju biti u skladu s pravilima javnih budţeta. Na primjer, novacgenerisan od poboljšanja energetske efikasnosti i smanjenja unutar energetskih računa moţe dovesti dosmanjenja financijskih sredstava u sljedećem budţetskom periodu. To je zbog činjenice da su najčešće EEprojekti finansirani putem kapitalnih budţetskih izdataka, gdje su energetski računi plaćeni iz operativnih budţeta.Lokalna vlast treba izdvojiti potrebna sredstva u godišnjem budţetu i definisati čvrste obveze za naredne godine.<strong>Kako</strong> su općinski/opštinski resursi oskudni, uvijek će postojati takmičenje za raspoloţivim financijskim sredstvima.Stoga, trebaju se kontinuirano ulagati napori kako bi se pronašli alternativni izvori sredstava. Što se tičevišegodišnjeg opredjeljenja, različite političke stranke trebaju dati svoj pristanak konsenzusom kako bi se izbjeglesmetnje u razvoju <strong>SEAP</strong> kad nova uprava bude izabrana.Uspješne <strong>SEAP</strong> akcije će smanjiti dugoročne energetske troškove lokalnih vlasti, stanovnika, preduzeća, teuopšteno svih sudionika. S obzirom na troškove <strong>SEAP</strong> akcija, lokalne vlasti bi takoĎe trebale razmotriti svojeprednosti: prednosti za zdravlje, kvalitet ţivota, zapošljavanje, atraktivnost grada, itd.9.2 Poĉetna razmatranjaLokalne vlasti mogu biti u iskušenju da se odluče za projekte energetske efikasnosti s kratkim povratom uloţenog.MeĎutim, ovaj pristup neće obuhvatiti većinu potencijalnih ušteda dostupnih reinvesticiranjem. Umjesto toga,preporučuje se da se sve profitabilne opcije uključe, a posebno one koji omogućuju veću stopu povrata odkamatne stope na ulaganja kapitala. Ovaj pristup će omogućiti veće uštede na dugoročnoj osnovi.Brzi povrat ulaganja često znači da organizacije ne obraćaju previše paţnju na 'ţivotni ciklus koštanja'. Brzi povratće se porediti u odnosu na ţivotni vijek robe koja se finansira. Na primjer, povrat u roku od 15 godina se ne moţesmatrati dugim kad je riječ o ulaganjima sa ţivotnim vijekom od 50 do 60 godina.9.3 Stvaranje profitabilnih projekata ( 46 )Profitabilni projekat je jasno dokumentovan, ekonomski odrţiv projekat. Izgradnja profitabilnih projekt počinje sasortiranjem dijelova koji čine projekat ekonomski privlačnim. Na početku, potrebno je ispitati ključne komponenteprojekta, pobriniti se da svaki aspekt bude ispravno procijenjen i da je plan za efikasno upravljanje svakimaspektom jasno predstavljen. Svaka komponenta nosi rizik, a svaki faktor rizika nosi oznaku cijene. EfektivanESCO ili financijski konsalting stručnjak zna kako procijeniti svaki dio finansijskog projekta.Kada doĎe do analize finansiranja projekta od strane banke, cilj je da se zna nivo rizika kroz postupak procjene.Tehničke revizija energije nije dovoljna za ovu svrhu. Ostali aspekti poput inţenjerskih vještina (od ESCO iliopćinske/opštinske energetske agencije na primjer) ili nivo predanosti svakeg dijela ključni su za stvaranjeprojekta atraktivnim za banku. Na primjer, neki opšti zahtjevi mogu biti da je tehnologija dobro potkrepljena, da jeprojekat dobro prilagoĎen regiji i za ostvarivanje interne kamatne stope veće od 10% ( 47 ).9.4 Najvaţniji naĉini finansiranjaOvaj dio opisuje najčešće i generalne mehanizma za finansiranje koji se koriste za obnovljive izvore energije ienergetsku efikasnost. Ostali posebni programi, kao što su Evropska finansiranja su takoĎer dostupni.Sveobuhvatne i aţurirane informacije o ovim programima mogu se naći na web stranici Kancelarije za Sporazum( 46 ) Dodatne informacije o finansiranju http://sefi.unep.org/fileadmin/media/sefi/docs/publications/pfm_ EE.pdf( 47 ) Dodatne informacije o tome kako proizvesti profitabilne energetske efikasne projekte mogu se naći (BEEP) na:http://www.dena.de/fileadmin/user_upload/Download/ Dokumente/Publikationen/internationales/BEEP_ Project_ Brochure.pdf58


gradonačelnika evropskih gradova www.eumayors.eu9.4.1 Revolving fondovi ( 48 )To je finansijski sistem koji za cilj ima uspostavljanje odrţivog finansiranja za skup investicijskih projekata. Fondmoţe uključivati zajmove ili bespovratna sredstva i cilj mu je da postane samoodrţiv nakon prve kapitalizacije.Cilj je da se ulaţe u profitabilne projekte s kratkim rokom za otplatu, koji će biti otplaćeni, i korištenje istog fondaza finansiranje novih projekata. Moţe biti osnovan kao bankovni račun vlasnika ili kao zasebno pravno lice.Kamatna stopa koja se uglavnom primjenjuje u kapitalizaciji revolving fondova je niţa od trţišne ili je čak 0%.Grejs periodi su takoĎe česta za periodično plaćanje revolving fondova.Postoji nekoliko stranaka unutar revolving fonda: Vlasnici mogu biti privatna ili javna preduzeća, organizacije,institucije ili vlasti. Operater fonda moţe biti ili njegov vlasnik ili imenovani organ. Vanjski donatori i finansijeri dajudoprinos fondu u obliku grantova, subvencija, zajmova ili drugih vrsta povratnih doprinosa. Pozajmljivači mogu bitiili nosioci projekta ili izvoĎači. Prema uslovima revolving fonda, uštede ili zarade dobivene od projekata trebaju bitiplaćeni nazad fondu u odreĎenom vremenskom razdoblju, u odreĎenim vremenskim intervalima.9.4.2 Finasiranje od strane trećeg licaMoţda najlakši način da općina /opština poduzme sveobuhvatne akcije za energetsku efikasnost je da dopusti danetko drugi osigura kapital i preuzme finansijski rizik. S tim alternativnim metodama finansiranja, mogu seočekivati visoki troškovi finansiranja pa prema tome i dobitak koji će otići na nečiji tuĎi bankovni račun. MeĎutim,kamatna stopa je samo jedan faktor meĎu mnogima koje treba uzeti u obzir pri odreĎivanju prikladnosti sredstvaza finansiranje projekta.9.4.3 Lizing ( 49 )Klijent (zakupac) čini isplate glavnice i kamata finansijskim institucijama (najmodavac). Učestalost plaćanja zavisiod ugovora. Tok prihoda od uštede pokriva plaćanje najma. To moţe biti atraktivna alternativa za zaduţivanje jerplaćanja najma imaju tendenciju da budu niţa od isplate kredita, te se obično koristi za industrijsku opremu.Postoje dvije glavne vrste najmova: kapitalni i operativni. Kapitalni najmovi su kupovina opreme na rate. U glavnom najmu, primalac posjeduje i deprecira opremui moţe imati koristi od povezanih poreznih olakšica. Osnovno sredstvo i povezane obaveze pojavljuju seu bilansu stanja. U operativnom najmu vlasnik imovine posjeduje opremu i iznajmljuje je korsniku lizinga za fiksnumjesečnu naknadu. To je izvor finansiranja koji je van bilansa stanja. To pomjera rizik sa najmoprimcana najmodavca, ali ima tendenciju da bude skuplji za najmoprimca.9.4.4 Firme za energetske usluge ( 50 )Firme za energetske usluge (ESCO) su opisane u 'Tehničkim mjerama', <strong>Dio</strong> III ovog Vodiča. ESCO običnofinansira projekte za uštedu energije bez ikakvih prethodnih investicionih troškova za lokalne vlasti. Troškoviulaganja se vraćaju i ostvaruje se profit od energetskih ušteda ostvarenih tokom ugovornog razdoblja. Ugovorgarantuje odreĎenu količinu energetskih ušteda za lokalne vlasti, te pruţa mogućnost za grad da izbjegneulaganja u nepoznato. Nakon što ugovor istekne, grad posjeduje efikasnije zgrade s manje troškova za energiju.Često, ESCO nudi 'garanciju za izvoĎenje' koja moţe imati nekoliko oblika. Garancija moţe revolvirati okostvarnog protoka energetskih ušteda iz retrofit projekta. Alternativno, garancija moţe odrediti da će uštedeenergije biti dovoljne za otplatu mjesečnih troškova servisiranja duga. Ključna prednost za vlasnike zgrada jeuklanjanje rizika nepostizanja projektnih rezultata, zadrţavajući pri tom operativne troškove na pristupačnomnivou.Finansiranje je ureĎeno tako da uštede energije pokriju trošak izvoĎača i troškove ulaganja u nove i višeenergetski efikasnije opreme. Opcije otplate su po dogovoru.( 48 ) Daljnje informacije o EBRD-Dexia-Fondelec revolving fondu mogu se naći na www.ebrd.com/new/pressrel/2000/17feb15x.htmi dokumentu ‘Financiranje energetski učinkovitih kuća 'od Međunarodne agencije za energiju (IEA)http://www.iea.org/Papers/2008/cd_energy_ efficiency_ policy/2-Buildings/2-FinancialBarrierBuilding.pdf( 49 ) www.leaseurope.org/ je udruženje za auto lizing evropskih komapnija.( 50 ) više informacija na raspolaganju u sekciji ‘publikacije’ http://re.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/ ihttp://www.worldenergy.org/documents/esco_ synthesis.pdf Dalje, međunarodna agencija za energiju nudi veliki brojinformacija na http://www.ieadsm.org/ViewTask.aspx?ID=16&Task=16&Sort=0#ancPublications359


Mjerenja i verifikacija proizvedene energije i ušteda su kritični za sve strane koje su uključene u projekat. Stoga,protokol( 51 ) usmjeren na rad, s opštim uslovima i metodama za evaluaciju efikasnosti projekata za kupce,prodavače i finansijere će biti od suštinskog značaja. Kao što je spomenuto u prethodnom poglavlju, MeĎunarodniprotokol za mjerenje i verifikaciju (IPMVP) je meĎunarodni skup standardizovanih postupaka za mjerenje iverifikaciju (M & V) ušteda projektima energetske efikasnosti (takoĎe u iskoristivosti voda). Ovaj protokol je širokoprihvaćen i usvojen.9.4.5 ESCO interaktivni model ili javne interne obaveze izvoĊenja (PICO) ( 52 )Osim velikog privatnog ESCO sektora, javni sektor ESCO-a nazvan “Model iInterakcije”, ili javne interne obavezeizvoĎenja (PICO), koristi se uglavnom u Njemačkoj.U Pico modelu, odjel u javnoj upravi djeluje kao jedinica slična ESCO-u, koja je u funkciji za drugi odjel. ESCOodjel organizuje, finansira i sprovodi poboljšanja energetske efikasnosti uglavnom kroz fond koji čini općinski/opštinski novac, i koristi postojeći know-how. To omogućuje veće uštede i implementaciju manje profitabilnihprojekata, koji bi se inače ignorisali od strane privatnog ESCO-a( 53 ). MeĎutim, ovi projekti nemaju garancijuuštede energije, jer ne postoje mehanizmi za sankcionisanje unutar jedne organizacije (iako PICO uključujeindikatore uštede). To moţe rezultirati manje efikasna ulaganja. Ipak, ova šema povećava aktivnost za štednjuenergije.KONKRETAN PRIMJER IZ ŠTUTGARTAInterno ugovaranje je zavšeno 1995. pod vodstvom Agencije za zaštitu okoline grada Štutgarta (Stuttgart) sodreĎenim ciljem utvrĎivanja predfinansiranja za mjere štednje energije i vode, kao i za samo sprovoĎenjemjera. Uštede troškova kroz sprovoĎenje ovih mjera idu nazad Agenciji za zaštitu okoline iz budţeta zaenergetske troškove pojedinih odjela kao i od lokalnih komunalnih preduzeća sve dok se ulaganja ne otplate.Nakon toga, sredstva ponovno postaju raspoloţiva.Od kada je koncept pokrenut, više od 220 mjera je sprovedeno i uloţeno je 8,1 miliona eura. I mali(poboljšanja za kontrolu tehnologija) i veliki (izgradnja sistema grijanja na pelet) projekti su implementirani.Prosječno razdoblje povrata investiranog kapitala je 7 godina. U meĎuvremenu godišnja ušteda će iznositiviše 1.200.000 eura, što predstavlja oko 32.000 m 3 vode, 15.000 MWh toplotne energije i 2.000 MWhelektrične energije. Osim povećanja energetske efikasnosti, interno „gradsko“ ugovaranje omogućilo jegradnju sistema za korištenje obnovljivih izvora energije (27% investicija).( 54 )9.4.6 Javno-privatna partnerstva (PPP)( 55 )U ovom slučaju lokalna vlast koristi koncesijsku šemu pod odreĎenim obavezama. Na primjer, javna upravapromviše izgradnju nulte emisije bazena, ili instalacije centralnog grijanja i hlaĎenja, dopuštajući privatnoj firmi darevolvira dobit u odnosu na početno ulaganje. Ova vrsta ugovora mora biti fleksibilna kako bi se omogućiloprivatnoj firmi da produţi ugovor u slučaju nepredviĎenih kašnjenja u otplaćivanju. Štaviše, frekventne analizedospjelih naplata se takoĎe preporučuju kako bi se pratila evaluacija dobiti.Primjer finansiranja od treće strane upravljanog od strane vlade je španski IDAE model, koji finansiraobnovljive projekte u Španiji od kasnih 1980-ih. IDAE identifikuje projekat, osigurava kapital za izradu (iliinstaliranje nove energetski efikasne opreme), i vraća svoju investiciju, uključuje pri tom trošak svojih usluga,od proizvodnje energije ili štednje. Drugim riječima, IDAE financira sve troškove i pretpostavlja tehničkuodgovornost ulaganja. Na kraju ugovora, dizajner projekta i korisnik postrojenja posjeduju sva kapitalnasredstva. U većini slučajeva vladina agencija IDAE radi poput ESCO-a i uloţila je 95 M € u projekteobnovljivih izvora energije i iskoristila je još 104 miliona € za 144 projekata u sklopu mehanizma finansiranjaod treće strane.( 51 ) može se besplatno skinuti sa www.ipmvp.org( 52 ) www.eceee.org/EEES/public_ sector/PROSTappendix8.pdf( 53 ) Irrek et al. 2005 – PICOlight projekat je projekat podržan od Evropske komisje kroz program SAVE. Više infromacija nahttp://www.iclei-europe.org/?picolight( 54 ) primjer iz publikacije:Rješenja za promjene –<strong>Kako</strong> lokalne vlade mogu napraviti razliku u zaštiti klime (Alijansa za klimu -Climate Alliance 2008).( 55 ) Svjetski uspješan primjer Javno-privatnog partnerstva se može naći u dokumentu ‘Javno –privatno partnerstvo: Lokalneiniciative 2007’ na www.theclimategroup.org/assets/resources/ppp_ booklet.pdf60


POGLAVLJE 10Implementacija <strong>SEAP</strong>-aImplementacija <strong>SEAP</strong>-a je korak koji iziskuje najviše vremena, truda i financijskih sredstava. To je razlog zbogčega je mobilizacija sudionika i graĎana od velikog značaja. Da li će <strong>SEAP</strong> biti uspješno sproveden, ili će ostatigomila papirologije ovisi u velikoj mjeri o ljudskom faktoru. <strong>SEAP</strong>-om treba upravljati organizacija koja podrţavaljude u njihovom radu, tamo gdje postoji stav o kontinuiranom učenju, i gdje pogreške i neuspjesi predstavljajumogućnosti za nova učenja u organizacijama i za pojedince. Ako se ljudima da odgovornost, ohrabrenje, resursi imotiviranost, stvari će se dogoditi.Tokom faze implementacije, esencijalno je da se osigura dobra interna komunikacija (izmeĎu različitih odjelalokalne vlasti, udruţenih tijela javne vlasti i svih osoba koje su uključene (lokalni graĎevinski menadţeri ...), kao ivanjska komunikacija (graĎani i sudionici). To će doprinijeti podizanju svijesti, povećati znanje o pitanjima,podstaknuti promjene u ponašanju, te osigurati široku podršku za cijeli proces implementacije <strong>SEAP</strong>-a (vidipoglavlje o komunikacijskom procesu).Praćenje napretka i ušteda energije /CO 2 treba biti sastavni dio <strong>SEAP</strong> implementacije (vidi sljedeće poglavlje).Konačno, umreţavanje sa drugim lokalnim vlastima koje su fazi izrade ili implementacije <strong>SEAP</strong>-a, pruţićedodatnu vrijednost prema ispunjavanju ciljeva 2020. razmjenom iskustava i najboljih praksi, te uspostavljanjemsinergija. Umreţavanje izmeĎu potencijalnih potpisnika Sporazuma i podsticanje njihove uključenosti u Sporazumgradonačelnika je takoĎe preporučeno.SAVJETI ZA STAVLJANJE <strong>SEAP</strong>-A U PRAKSU Usvojiti pristup upravljanja projektima: kontrola rokova, finansijske kontrole, planiranja, analizeodstupanja i upravljanje rizicima. Koristite proceduru kvalitete( 56 ) upravljanja. Podijeliti projekat u različite dijelove i odabrati odgovorne osobe. Pripremiti konkretne postupke i procese usmjerene na sprovoĎenje svakog dijela projekta. Sistemkvalitete je koristan alat kako bi bili sigurni da su postupci u skladu s ciljevima. Uspostaviti 'score-card' sistem za praćenje i nadzor svog plana. Pokazatelji kao što su postotnausklaĎenost s rokovima, postotak odstupanja budţeta, postotak smanjenja emisije sa većimplementiranim mjerama i drugim pokazateljima koje lokalna vlast moţe predloţiti. Planirajte praćenje sa sudionicima formiranjem kalendara sastanaka kako bi ih obavijestli orezultatima. Zanimljive ideje mogu nastati tokom tih sastanaka ili je moguće otkrivanje budućihdruštvenih barijera. Predvidjeti buduće dogaĎaje i uzeti u obzir pregovore i administrativne korake koji će se pratiti odstrane javne upravi za početak projekta. Javni projekti obično zahtijevaju dugo vrijeme za dobivanjeovlaštenja i odobrenja. U ovom slučaju, precizno planiranje uključujući sigurnosne faktore je poţeljno,uglavnom na početku <strong>SEAP</strong> implementacije. Predloţiti, odobriti i učiniti operativnim program obuke barem za one osobe koje su direktno uključeneu implementaciju. Motivisati svoj tim. Ova tačka veoma je povezana sa poglavljem 'izgradnja podrške'. Interni ljudi suvaţni sudionici. Često obaviještavajte Gradsko vijeće (ili ekvivalentno tijelo) i političare kako bi ih učinili vaţnimdijelom uspjeha i neuspjeha i pridobili njihovu predanost. Ova tačka se smatra kao vrlo vaţnomtokom konsultacija stručnjaka, prije izrade ovog Vodiča. Neke mjere predloţene u <strong>SEAP</strong>-u moţda moraju biti ispitane prije masovne implementacije. Alatipoput pilot projekata ili demonstracijskih projekata mogu biti korišteni za testiranje prikladnosti tihmjera.( 56 ) Evropska energetska nagrada (EEA) www.european-energy-award.org61


POGLAVLJE 11Monitoring i izvještavanje o progresuMonitoring je vrlo vaţan dio <strong>SEAP</strong> procesa. Redovno praćenje uz adekvatne adaptacija plana omogućujepokretanje kontinuiranog poboljšanja procesa. Kao što je ranije spomenuto, potpisnice Sporazuma se obvezujuda će podnijeti izvještaj o implementaciji '' svake druge godine nakon podnošenja <strong>SEAP</strong>-a 'u svrhe vrednovanja,praćenja i provjere'. Poseban vodič za praćenje i izvještavanje će biti objavljen od strane Evropske komisije u2010.Takav izvještaj o implementaciji treba uključivati aţuriran inventar emisija CO 2 (MEI, inventar praćenja emisija).Lokalne vlasti su ohrabrene da kompiliraju inventar CO 2 emisija na godišnjem nivou (vidi <strong>Dio</strong> II, Poglavlje 5:Izvještavanje i dokumentacija).MeĎutim, ako lokalna vlast smatra da takvi redovni inventari stavljaju preveliki pritisak na ljudske i finansijskeresurse, moţe se odlučiti da sprovodi inventar svake četvrte godine. Lokalnim vlastima se preporučuje dapripreme MEI i izvještaj barem svake četvrte godine, što znači alternativno podnošenje Akcionog izvještaja svakedruge godine‟ – bez MEI-a‟ – (godina 2, 6, 10, 14...) i „Izvještaja o implementaciji – sa MEI-m (godina 4, 8, 12,16...). Izvještaj o implementaciji sadrţi kvantifikovane informacije o sprovedenim mjerama, njihovom učinku napotrošnju energije i emisije CO 2 te analize o <strong>SEAP</strong> procesu implementacije, uključujući niz korektivnih ipreventivnih mjera kada je to potrebno. Akcioni izvještaj sadrţi kvalitativne informacije o implementaciji <strong>SEAP</strong>.-aTo uključuje analizu stanja i kvalitativne, korektivne i preventivne mjere. Evropska komisija će obezbjeditiodreĎeni format za svaku vrstu izvještaja.Kao što je ranije spomenuto, neki indikatori su potrebni kako bi se procijenio napredak i performanse <strong>SEAP</strong>-a.Iako će za monitoring i izvještavanje biti štampan poseban vodič od strane JRC-a, neki indikatori su predloţeni uovom Vodiču kako bi imali orijentaciju o vrsti parametara monitoringa koji bi se mogli koristiti.TABLICA 2. MOGUĆIH POKAZATELJA ZA PRAĆENJE <strong>SEAP</strong> IMPLEMENTACIJEPOKAZATELJIPOTEŠKOĆE PRIPRIKUPLJANJUPODATAKA(*)PRIKUPLJANJE PODATAKASEKTOR: TransportUgovor s javnim prevoznikom.Broj putnika koji koriste javni1Odaberite reprezentativne linijeprevoz godišnjeza praćenje.Kms biciklističkih staza.1 Gradsko vijećePOZITIVAN TRENDKms ulica samo za pješake/Kms opštinskih/općinskihputeva i ulicaBroj vozila koja proĎu poredodreĎene tačku godišnje (godina/mjesec (odrediterepresentativnu ulicu /tačku).Ukupna potrošnja energije ujavnom voznom parku.Ukupna potrošnja obnovljivihgoriva u javnim voznimparkovima.% stanovništva koje ţivi do 400m od bus stanice/usluge.1 Gradsko vijeće2113Instairajte brojač auta nareprezentativnim ulicama/cestama.Ekstratovati podatke sa računasnabdjevača gorivom.Konvertujte ih u energiju.Ekstratovati podatke sa računasnabdjevača bio gorivom.Konvertujte ih u energiju.Zbrojite ovaj podatak saprethodnim i usporeditevrijednosti.Sprovedite ankete uselektovanim opštinskim/općinskim područjima62


Prosjek km koji su podopterećenjem saobraćajnih guţvi 2Tone fosilnih i bio gorivaprodanih na reprezentativnim1selektovanim benzinskimstanicama.(*) 1 - LAKO, 2 - SREDNJE TEŠKO, 3 - TEŠKO.SEKTOR: Zgradarstvo% domaćinstava saenergetskom naljepnicom A/B/C.Ukupna potrošnja energije javnihzgrada.Ukupna površina solarnihkolektora.Ukupna potrošnja električneenergije u domaćinstvima. (*)Ukupna potrošnja plina udomaćinstvima. (*)21322Izvršite analizu fluidnostisaobraćaja u posebnimpodručjimaPotpišite sporazum saslektovanim benzinskimstanicama lociranim uopštini/općini.Gradsko vijeće, nacionalna/regionalan agencija zaenergiju , itd.Vidi <strong>Dio</strong> II, Poglavlje 4,prikupljanja podataka o energijiGradsko vijeće.Vidi dio II, poglavlje 4,prikupljanje podataka o energiji,Gradsko vijeće, Regionalne/nacionalne javne uprave (izdonacija) i odabranimpodručjima, anketa od vrata dovrata.Vidi dio II, poglavlje 4,prikupljanje podataka o energijiOdabrana područja, anketa odvrata do vrataVidi dio II, poglavlje 4,prikupljanje podataka o energijiOdabrana područja, anketa odvrata do vrataSEKTOR: Loklana proizvodnja energijeStruja: prozvedena od lokalnihproizvoĎača(*)2Vidi dio II, poglavlje 4,prikupljanje podataka o energijiRegionalne naionalne javneadministracije (dokazi otraifama).SEKTOR: Uključenost privatnog sektoraBroj firmi koje se baveenergetskim uslugama,energetskom efikasnošću iobnovljivim izvorima energije.2Gradsko vijeće i regionalna/nacionalna javnaadministracijaSEKTOR: Uključenost graĎanaBroj graĎana koji pohaĎajudogaĎanja vezana zaenergetske efikasnost/obnovljive izvore energije.1Gradsko vijeće i Udruţenjapotrošača.63


SEKTOR: Zelena javna nabavka (GPP)Prije implementacije GPP-a,definišite indikator za svakukategoriju i usporedite s tipičnomvrijednošću. Na primjer,usporedite kgCO 2 /kWh zeleneelektrične energije s prethodnomvrijednosti. Koristite podatkeprikupljene iz svih nabavki zaizradu jedinstvenog indikatora.2 Gradsko vijećeFrekventnost prikupljanja podataka po pravilu moţe biti svakih 12 mjeseci ( 57 ).ILLNAU-EFFRETIKON (15,‘600 STANOVNIKA, PREDGRAĐE, EVROPSKA ENERGETSKA NAGRADA®1998)Grad Illnau-Effretikon u Švicarskoj je realizovao Bazni inventar emisija 2001. Nakon čega je odobren planaktivnosti (slično <strong>SEAP</strong>), a na temelju rezultata inicijalnog energetskog pregleda koji se zasnivao naEvropskom Energetskoj nagradi. Unutar projektne grupe koju čine druge EEA ® općine/opštine, procjena jeda je 44 od ukupno 87 mjera EEA alata za procjene potencijalnih CO 2 smanjenja i energetskih uštedasprovedeno kako bi se pratile emisije stakleničkih gasova (GHG). Implementacija plana aktivnosti /<strong>SEAP</strong>-aprati se u realnom vremenu snimanjem smanjenja CO 2 čim je mjera implementirana i stavljena u EEA alatza procjene. Stoga, procjena kvalitete je popraćena kvantitativnom analizom.(*) Ovi podaci mogu biti prikupljeni od komunalnih, poreznih kancelarija (obračun uzoraka potrošnje električne energijeanaliziranjem plaćenim porezima za struju) u javnoj upravi ili obavljnjema istraživanja u odabranim područjima. Prikupljanjepodataka od poreza može biti izvedivo ili ne, zavisno o mehanizmima oporezivanja svake zemlje.( 57 ) U nekim slučajevima, češće prikupljanje podataka može biti bolje. U tim slučajevima, sezonski uticaji se moraju uzeti u obzirkako bi se izvela prava analia situacije. Nakon prve godine zaključeno je, da mjesečna ili tromjesečna međugodišnja analizamože biti sprovedena.64


DODATAK 1Prijedlozi aspekata za bazne pregledeOBIMStrukturea energije i CO 2emisijeObnovljive energijePotrošnja i upravljanjeenergijom u lokalnojadministracijiPotrošnja energijeopštinskog /općinskogvoznog parkaEnergetske infrastruktureZgradarstvoKLJUĈNI ASPEKTI PROCJENE Nivo i evolucija potrošnje energije i emisije CO2 po sektorima i po nosiocuenergije (vidi <strong>Dio</strong> II). Opšta i po glavi stanovnika. Tipologija postojećih objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Proizvodnja obnovljive energije i trendovi. Korištenje poljoprivredne i šumske biomase kao obnovljivih izvora energije. Postojanje bioenergetskih usjeva. Stepen samosnabdijevanja sa obnovljivom energijom. Potencijali za proizvodnju obnovljive energije: solarna- termalna ifotonaponska, vjetar, mini-hidro elektrane, biomasa, drugi. Nivo i promjene u potrošnji energije lokalne uprave po sektorima (zgrade ioprema, javna rasvjeta, upravljanje otpadom, tretman otpadnih voda, itd.) ipo po nosiocu energije (vidi <strong>Dio</strong> II). Procjena energetske efikasnsoti u zgradama i opremi korištenjem indeksaefikasnosti potrošnje energije (na primjer: kWh/m 2 , kWh/m 2 - korisnik,kWh/m 2 sati korištenja). To omogućuje identifikaciju zgrada u kojima postojiviše potencijala za poboljšanje. Karakterizacija najvećih potrošača energije meĎu općinskim /opštinskimzgradama i opremom /objektima. Analiza ključnih varijabli (na primjer: vrstagradnje, grijanje, hlaĎenje, ventilaciju, rasvjeta, kuhinja, odrţavanje, solarnetople vode, primjena najboljih praksi ...). Procjenjivanje vrste lampi, rasvjete i energetskih pitanja u sklopu javnerasvjete. Procjena energetske efikasnosti korištenjem indeksa potrošnje energije. Stepen adekvatnosti upravljanja energijom u javnim zgradama /opremom ijavnom rasvjetom (uključujući i računovodstva i revizije). Osnovane inicijative za poboljšanje energetske uštede i efikasnosti irezultata realizovane do dana procjene. Identifikacija potencijala za poboljšanje energetskih ušteda i efikasnosti uzgradama, opremi /objektima i javnoj rasvjeti. Evaluacija sastavu općinskog /opštinskog voznog parka (vlastita vozila i odvanjskih usluga), godišnja potrošnja energije (vidi <strong>Dio</strong> II). Sastav voznog parka javnog gradskog prijevoza, godišnja potrošnjaenergije. Stepen energetskog upravljanja općinskim /opštinskim voznim parkom ijavnim prijevozom. Osnovana inicijativa za poboljšanje smanjenja potrošnje energije i rezultatizaključno sa danom procjene. Identifikacija potencijala za poboljšanje energetske efikasnosti. Postrojanje za proizvodnju električne energije, kao i toplotne i rashladneenergije. Karakteristike distribucijskih mreţe, električne energije i gasa kao i svakecentralne distribucijske mreţe toplota /hlaĎenje Osnovane inicijative za poboljšanje energetske efikasnosti postrojenja idistribucijskih mreţa; rezultati dobiveni zaključno sa danom procjene. Identifikacija potencijala za poboljšanje energetske efikasnosti. Tipologija postojećeg fonda zgrada: namjena (stambene, trgovina, usluge,socijalne ...), starost, toplotna izolacija i druge osobine vezane za65


energetsku efikasnost, potrošnja energije i trendovi (ako je dostupno, vidjeti<strong>Dio</strong> II), status zaštićenosti, stopa obnovljenosti, stanari. Karakteristike i energetske performanse novih graĎevina i najvaţnijihrenoviranih objekata. Koji su minimalni pravni energetski zahtjevi za novogradnju i najvaţnijarenoviranja? Jesu li zadovoljeni u praksi? Postojanje inicijativa za promovisanje energetske efikasnosti i obnovljivihizvora energije u različitim kategorijama zgrada Koji rezultati su postignuti? Koje su mogućnosti?IndustrijaTransport i mobilnostUrbanističko planiranjeJavne nabavkeRasvjetaSposobnost i stručnost Vaţnost industrijskog sektora u energetskom bilansu i emisijama CO 2. Da lije to ciljani sektor za naš <strong>SEAP</strong>? Postojanje javnih i privatnih inicijativa za promovisanje uštede energije iefikasnosti u industriji. Ključni rezultati. Stepen integracije upravljanja energijom /emisijama u industrijskimpreduzećima? Mogućnosti i potencijali za uštedu energije i efikasnosti u industriji. Obiljeţja potraţnje za mobilnost i načina prijevoza. Benčmarking i glavnitrendovi. Koja su glavna obiljeţja mreţe javnog prijevoza? Stepen razvoja iprimjerenosti? <strong>Kako</strong> se razvija upotreba javnog prijevoza? Postoje li problemi sa zagušenjima i /ili kvalitetom vazduha? Adekvatnost javnog prostora za pješake i bicikle. Upravljanje inicijativima i planiranje mobilnosti. Inicijative za promovisanjejavnog prijevoza, bicikala i pješaka. Karakteristike postojećih i projektovanih „urbanih prostora', vezanih zamobilnost: urbana gustoća, raznolikost namjene i (stambene, privredneaktivnosti, shopping,) i profili zgrada. Stepen disperzije i kompaktnosti urbanog razvoja. Dostupnost i lokacija glavnih usluga i objekata (obrazovne, zdravstvene,kulturne, komercijalne, zelena površine...) i blizine stanovništva. Stepen adekvatnosti integracije kriterija za energetsku efikasnost u odnosuna planiranje urbanog razvoja. Stepen adekvatnosti integracije kriterija za odrţivu mobilnost u odnosu naurbanističko planiranje. Postojanje odreĎene političke predanosti za zelene javne nabavke. Stepen sprovoĎenja kriterija za energiju i klimatske promjene u javnojnabavci. Postojanje posebnih postupaka, korištenja posebnih alata (ugljični otisak ilidrugi). Razvoj i primjerenost aktivnosti komunikacije i podizanja svijestistanovništva i sudionika o energetskoj efikasnosti. Nivo svijesti stanovništva i sudionika o energetskoj efikasnosti ipotencijalnim uštedama. Postojanje inicijativa i alata kako bi se olakšalo učestvovanje graĎana isudionika u <strong>SEAP</strong> procesu i politikama za energetske i klimatske promjenelokalne vlasti. Postojanje odgovarajućih znanja i vještina općinskog /opštinskog osoblja:tehnička stručnost (energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije,66


efikasan prijevoz ...), upravljanje projektima, upravljanje podacima(nedostatak vještina u tom području moţe biti prava prepreka!), finansijskoupravljanje i razvoj investicionih projekata, komunikacijske vještine (kakopromovisati promjene u ponašanju, itd.), zelena javna nabavk ...? Da li postoji plan za obuku osoblja iz tiih oblasti?Izvor: Metodološki vodič za reviziju Akcionog plana Lokalne Agende 21 u baskijskim zemljama – UDALSAREA21 (Mreža za održivost baskijskih opštinay)www.udalsarea21.ent67


DODATAK 2Koristi od <strong>SEAP</strong>-aPodrţavanjem implementacije, <strong>SEAP</strong>-a će lokalnim (politiĉkim) vlastimaomogućiti slijedeće koristi: pridonijeti globalnoj borbi protiv klimatskih promjena – globalno smanjenje stakleničkih gasova takoĎe ćezaštititi grad od klimatskih promjena; demonstrirati posvećenost za zaštitu okoline i efikasno upravljanje resursima; učestvovanje civilnog društva, unapreĎenje lokalne demokratije; poboljšanje slike grada; politička prepoznatljivost tokom procesa; oţivjeti osjećaj zajedništva oko zajedničkog projekta; ekonomske prednosti i zaposlenost (obnova zgrada ...); bolja energetska efiksanost i ušteda energije; dobiti jasnu, iskrenu i sveobuhvatnu sliku budţetskih izdataka povezanih s korištenjem energije iidentifikacija slabih tačaka; razviti jasnu, cjelovitu i realnu strategiju za poboljšanje; pristup nacionalnom /evropskom finansiranju; poboljšati dobrobit graĎana; lokalni kvalitet ţivota i zdravlje (smanjena zagušenost saobraćaja, poboljšan kvalitet vazduha ...); osigurati buduća finansijska sredstva kroz uštede energije i lokalnu proizvodnju energije; poboljšati dugoročnu energetsku nezavisnost grada; eventualne sinergije s postojećim obavezama i politikama; spremnost za bolje korištenje raspoloţivih finansijskih sredstava (lokalni, grantovi EU i ostale finansijskešeme); bolji poloţaj za sprovoĎenje nacionalnih i /ili EU politika i zakonodavstva; koristi od umreţavanja s drugim potpisnicima Saveza gradonačelnika evropskih gradova.68


DODATAK 3Ključne evropske politike za klimatske promjene ienergiju na lokalnom nivou1. Direktiva za energetski performans zgrada (The <strong>Energy</strong> Performance of Buildings Directive)(2002/91/EC), koja definiše slijedeće obaveze za Zemlje članice:- postavljanje metode za izračunavanje /mjerenje energetskih karakteristika zgrade;- postavljanje minimalnih standarda energetske efikasnosti za nove /obnovljene zgrade;- postavljanje šeme za sertifikaciju koja informiše potencijallne kupce /iznajmljivače (stambeni,komercijalni, ...) o energetskom performansu date zgrade;- prikazivanje energetskog sertifikata o performansama u svim 'javnim' zgradama;- postavljanje inspekcijske šeme sistema hlaĎenja i grijanja iznad odreĎene veličine.Ovaj propis je trebao biti na snazi u svim drţavama članicama od januara 2006. (s nekim mogućimkašnjenjenjima do januara 2009. god za neke klauzule), ali mnoge drţave članice kasne u usvajanjupotrebnih mjera i zakona.2. Komunikacijski COM (2009) 490 „Akcioni plan za urbanu mobilnost‟ koji za cilj ima usostavljanje akcijakoje se trebaju sprovesti kroz programme i instrumente.3. Direktiva 93/116/EC Evropske komisije od 17.decembra 1993. koja predstavlja adaptiranu direktivuVijeća 80/1268/EEC, a koja se odnosi na potrošnju goriva motornih vozila.4. Direktiva 2009/28/EC vezana za promovisanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora.5. Direktiva 2003/30/EC vezana za promovisanje upotrebe biogoriva u saobraćaju.6. Direktiva 2006/32/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 5. aprila 2006. Za energetsku efikasnost krajnjepotrošnje i energetskih usluga i opozivajuću Direktivu Vijeća 93/76/EEC.69

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!