pdf (17,0 MB) - Å umarski list

sumlist.sumari.hr
  • No tags were found...

pdf (17,0 MB) - Å umarski list

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAHidroelektrana Novo Virje ili rezervat biosfere "Drava - Mura"Od 16. do 19. svibnja održanje u Sloveniji (Radenci) kongres pod naslovom"Rezervat biosfere Drava-Mura". Skup je organizirala Zaklada za europskuprirodnu baštinu (EURONATUR), Društvo za praćenje i proučavanje pticaSlovenije (DOPPS) i akcija "Parkovi za život-Parks for life" (IUCN). Kongresje imao međunarodno značenje, jer su sudjelovali Slovenci, Mađari, Austrijanci,Hrvati i dr. Sveukupno je održano 13 referata, a njihov sadržaj pretežnose odnosio na osnivanje rezervata biosfere.Potanko je raspravljen novi program o podjeli, kao i značajke pojedinihoblika zaštite prirode, posebice rezervata biosfere. Predloženo je da Slovenija,Hrvatska, Austrija i Mađarska razmotre mogućnost osnivanja ovog rezervata.Hrvatska je na kongresu bila relativno slabo zastupljena zaštitarima prirode, aprije puta u Sloveniju zamoljen sam da pozdravim Kongres u ime Državneuprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Kongresu je, međutim, bila nazočnaskupina projektanata hidroelektrane Novo Virje na Dravi, kao i predstavnikHrvatske elektroprivrede koji je upozorio kako je projekt te hidroelektranezavršen po nalogu Vlade Republike Hrvatske, što zapravo isključujeosnivanje rezervata biosfere "Drava-Mura".Kasnije je održan poseban sastanak na kojemu je predstavnik HEP-a govorioo velikoj potrebi Hrvatske za električnom energijom te o pozitivnom utjecajubuduće hidroelektrane na šume (Repaš, Gabajeva greda, Koprivničke nizinskešume, Đurđevačke nizinske šume), pri čemu su nestručno interpretiranešumarske ekološke spoznaje o odnosu hrast lužnjak - stanište.Zaštitari prirode iz Švicarske postavili su pitanje koliko se električne energijedobiva izgradnjom HE N. Virje u odnosu na hrvatske potrebe, i ukazalikako najveća hidroelektrana na Dunavu daje Austriji samo 0,8 % austrijskihpotreba za energijom, stoje ujedno i odgovor na pitanje o učinkovitosti HE N.Virje.Europski zaštitari prirode drže kako bi budući rezervat biosfere "Drava-Mura"pružio Republici Hrvatskoj veću dobit od hidroelektrane, stoje potkrijepljenoaustrijskim primjerima.Tu moram napomenuti da šumarstvo ne može podržati postojeći projektHE N. Virje s odvodnim (derivacionim) kanalom. Smatram da projektanti morajuizraditi više prijedloga, a između ostaloga i onaj s protočnim turbinama, apotrebno je izraditi i gospodarske analize isplativosti hidroelektrane u odnosuna rezervat biosfere. Rezervat biosfere Drava-Mura ne bi obuhvatio šume, većsamo rječni tok, a naše podržavanje prirodne i stabilne šume u skladu je s postulatimarezervata.Posebnu pozornost treba skrenuti na utjecaj akumulacije na okoliš, što seprije zanemarivalo, dok su iskustva u odnosu na nizinske šume iz doline Rajnepotpuno drukčija. Po svemu sudeći, vodotehnički zahvati u donjim tokovimarijeka više su štetni nego korisni, dok za dobivanje električne energije ima punoboljih riješenja (termoelektrane na plin i laka ulja, hidroelektrane ugorskome području).Prof. dr. se. B. PrpićNaslovna strana - Front page:Jezero Lepenice kraj Fužina, Gorski kotarThe Lepenice Lake niar Fužine, Gorski Kotar(Foto: A. Frković)Naklada 1550 primjeraka


LTDK630*(05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIABS UM ARS KILISTZnanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskog šumarskog društvaJournal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestič croateUređivački savjet:1. Mr. sc. DarkoBeuk 9.2. Prof. dr. sc.Mladen Figurić 10.3. Dr. sc. JosoGračan 11.4. Tomica Lešković, dipl. inž. 12.5. BožidarLongin, dipl. inž. 13.6. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik 14.7. Adam Pavlović, dipl. inž. 15.8. Mr. sc. Ivan PentekŽeljko Perković, dipl. inž.Prof. dr. sc. Branimir PrpićZvonko Rožić, dipl. inž.Tomislav Starčević, dipl. inž.Nadan Sirotić, dipl. inž.Mr. sc. Ivan VolfIzv. prof. dr. sc. Joso VukelićUređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima:/. Šumski ekosustaviIzv. prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologijašumaDr. sc. Petar Rastovski, fiziologija i prehrana šumskogdrvećaProf. dr. sc. Ante Krstinić, genetika i oplemenjivanješumskog drvećaMr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologijaIzv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo2. Uzgajanje šuma i hortikulturaProf. dr. sc. Slavko Matić, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvoDoc. dr. sc. Ante Tomašević, kraške šumeMr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode3. Iskorišćivanje šumaIzv. prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometniceDr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstvaMr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva4. Zaštita šumaDr. sc. Miroslav Harapin, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc.Milan Glavaš, šumarska fitopatologijaMr. sc.Boris Hrašovec, šumarska entomologijaMr. sc. Petar Jurjević, šumski požari5. Izmjera šumaProf. dr. sc. Ankica Pranjić, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, šumarska biometrikaZvonimir Kalafadžić, dipl. inž. šum. i geod., geodezija6. Uređivanje šumaMr. sc. GašparFabijanić, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomikaBranko Meštrović, dipl. inž. šum., informatika u šumarstvu7. Šumarska politikaOskar Piškorić, dipl. inž. šum., povijest šumarstva i bibliografijaHranislav Jakovac, dipl. inž. šum., staleške vijestiProf. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,općekorisne funkcije šumaGlavni i odgovorni urednik - prof. dr. sc. Branimir PrpićTehnički urednik-Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum.Lektor - Dijana Sekulić-BlažinaZnanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj,Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljamazavisno o odluci uredništva.Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.Na osnovi mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatskebr. 523-91-2 od 06. 03. 1991. časopis »Šumarski list« smatrašeproizvodom iz točke 1 tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.


SADRŽAJ - CONTENSUVODNI ČLANCI - LEADINGS ARTICLESBrežnjak, M.: Drvo - taj divni materijalWood - this Wonderful Material 219PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWSUDK 630* 232.5.: 272.001K a r a v 1 a, J .: Londonski parkovi s osobitim osvrtom na dendrofloru u Greenwich parkuLondon Parks with Special Emphasis on the Dendroflora in Greenwich Park 225UDK 630* 232.001(Populus sp.)Si kora, J.: Primjena duboke sadnjeThe Use of Deep Planting Method 235IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 232: 909: 181.3.001Biskup, J., Vondra, V.: Sociološka analizajavnog mišljenja žitelja priobalnog područjaza projekt zaštite i obnove priobalnih šumaSociological Analysis of the Coastal People's Opinion on Reforestation and Forest Protection Plan 243STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 151.2. (497.13)(Castor fier L.)Grubešić, M .: Akcija naseljavanja dabra u HrvatskojAktion Biberansiedlung in Kroatien 261UDK 630* 439.9.Dimitrov, T.: Kratak prikaz razvoja kanadskog sustava ocjene opasnosti od šumskog požara(CFFDRS) i mogućnosti primjene u našoj zemljiA Short Review of the Canadian Forest Fire Danger Rating System Development and thePossibility of its Application in our Country 267UDK 630* 239: 429Petrović, F.: Osvrt na nepovoljan čovjekov utjecaj na nizinske šume srednje PosavineAdverse Impact of Man on Lowland Forests of Central Posavina 275KNJIGE I ČASOPISIPiškorić, O.: Prof. dr. Josip Biskup "Studenti šumarstva 1990-1994." (Sociološka analiza) 279IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAStarčević, T.: Imaju li privatne šume gospodara? 281ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVIGlavaš, M.: Zaštita šuma od požara na područj i Istre i Kvarnera 274Gračan, J.: Prva sjednica Nadzornog odbora Međunarodnog instituta za biljne i genetske resurse 283OBLJETNICEBohm, Z.: 70 godina inovacije (1926-1996), 70 godina razvoja firme STIHL 289IZ LOVSTVAFrković, A.: Izložba hrvatskog lovstva-Zagreb'96 291U NEKOLIKO REDAKAHrašovec, B.: Dlakave muhe (Bibiondae)-korisni ili štetni šumski insekti? 260Grubešić, M.: Uspjeh studenata Šumarskog fakulteta na "Kupu dekana" u Brnu 265IN MEMORIAMMatota, I.: FilipGimbarzevsky 294Nežić, P.: Vjekoslav-Zdravko Tomičić 295Pavel ić, D.: ĐuroTonković 296


UVODNI ČLANCI LEADINGS ARTICLES Šumarski list br. 5 6, CXX (1996), 219-224DRVO - TAJ DIVNI MATERIJALWOOD - THIS WONDERFUL MATERIALMarijan BREŽNJAK*Drvo, kao materijal, dakle, materija od koje neštoproizvodimo, proizvod je živog organizma - stabla,šume. Kada kažemo: proizvod je živog organizma,proizvod nečega što se na određeni način rada, što raste,što se razvija pa i umire, zar ne izaziva neko strahopoštovanje! Kakav odnos ima čovjek prema tom stablu,prema drvu kad je već stablo izgubilo (ili smo mu miljudi oduzeli!) životne funkcije?!Radi svog opstanka, u teškim uvjetima za početakljudske vrste, drvo smo koristili za izgradnju skloništa ,nastamba koje su nas štitile od vremenskih utjecaja iraznih životnih opasnosti. Kao oruđe i oružje, kao epohalnootkriće, drvo se koristilo za vatru. Za sve takve islične upotrebe, drvo se u početku koristilo bez ili s teknekom minimalnom obradom. Na većem stupnju svograzvoja, čovjek, već svjestan određenih svojstava drva,sječe i pili stablo te koristi njegove odgovarajuće dijeloveza poboljšanje uvjeta svog opstanka i života. Čak ipali velike šumske površine i pretvara ih u obradive poljoprivrednepovršine. Suma ima u izobilju i čovjek,prirodno zaokupljen sobom, ne misli na - za njega -daleku budućnost i mogućnost uništenja šuma i nestankaizvora tog dragocjenog materijala - drva.Interesantno je, i za nas danas , kako je čovjek dok jejoš stvarao - pa i pomoću drva - uvjete svog opstankana zemlji, a pogotovo kasnije kad je takve osnovneuvjete već osigurao, imao jedan osjećaj, čak potrebu,za estetskim, umjetničkim oblikovanjem drva i proizvodaod drva. Podsjetimo se na smirene i monumentalne(iako u relativno malim dimenzijama) drvene egipatskesarkofage te likovna i druga oblikovanja na njima;na vikinške upravo nevjerojatno elegantne vitkebrodove, ponekada, sa zastrašujućom glavom na izduženompramcu (SI. 1). Kad govorimo o brodovima, nemožemo a da se ne podsjetimo i na danas ploveće, uske,s osjećajem za spoj funkcionalnog i lijepog, iz tikovihdebala izdubene čamce u deltama Iravadi, Mekonga idrugdje (SI. 2).Slika 1. Drveni brod iz vremena Vikinga. Muzejski prostor u Bigdoyukraj Osla.Prof. dr. se. Marijan Brcžnjak,Zagreb, Istarska 10Slika 2. Maketa čamea izrađenog iz debla tikovine, kakvi se i danaskoriste npr. na rijeci Iravadi u Burmi.219


M. Brc/Jljiik: DRVO TAJ DIVNI MATERIJAL Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 219-224Pogledajmo i iz drva maštovito izrađenu raznu opremuza lov i ribolov, za hodanje po snijegu koju koristeLaponaci: neki se od tih predmeta doimlju kao da služesamo za ukras. Koga može ostaviti hladnim pregledkonstrukcije asketske arhitekture, stotinama godinastarih crkava izgrađenih u Norveškoj iz debala i dasakabora i smreke, čiji se zvonici simbolično (kao u kamenojgotici) izvijaju prema nebu (SI. 3).Slika 4. Stara crkvica izrađena iz hrastovine, u Pleso, okolica Zagreba.Slika 3. Nekoliko stotina godina stara crkva, sva izrađena iz drvabora i smreke. Muzejski prostor u Bigdoyu, kraj Osla.Podsjetimo se ovdje i na naše - po dimenzijamaskromnije - ali u svojoj jednostavnoj rustikalnosti lijepehrastove crkvice u Turopolju i drugdje, sa svojimnepretencioznim ali skladnim niskim piramidalnimzvonicima (SI. 4 i 5). Zadivljuju nas prastare, još i danasprkoseći vremenu, skladne i znalački iz hrastovihtesanih planki izgrađene kuće u Pokuplju, Slavoniji,Hrvatskom Zagorju (SI. 6). Ostajemo upravo zapanjenipred nevjerojatnom istočnjačkom maštom i vještinomprebogato ukrašenih i izrezbarenih, danas već zapuštenih,palača usred Katmandua, izrađenih iz tikovine ilidrugih na vremenske utjecaje otpornih vrsta drva ... Itako bismo mogli nastaviti s nabrajanjem primjera diljemsvijeta o korištenju drva u ljudskoj povijesti, ne samokao izvanrednog materijala za zadovoljavanje naj-Slika 5. Stotine godina stara crkvica iz hrastovine na području Pokuplja,nedaleko Zagreba.220


M. Brc/mak: DRVO TAJ DIVNI MATF.RIJAL Šumarski list br. 5-6, CXX (19%), 219-224m$mm^V.^-ri,;^A«•••-..:I^MI&--A ,•;••»Slika 6. Primjer karakteristične stare hrastove stambene kuće napodručju Pokuplja, nedaleko Zagreba.Slika 7. Primjerak višestoljetnog stabla hrasta izvanrednih dimenzijadebla i izvrsne kvalitete drva. Šume s takvim stablimaeksploatirale su se još do početka ovog stoljeća u Slavoniji.različitijih životnih potreba, nego i za duboko u čovjekuusađenu potrebu za duhovnim izražavanjem,za stremljenje k lijepom.Zašto sve ovo pišemo? Zato da bismo - obogaćeniiskustvima i saznanjima prošlosti - potakli danas narazmišljanje u svezi s dva pitanja o drvu. Prvo, pristupi način prerade drva, i drugo, kako i u koje svrhe koristitidrvo. Pritom mislimo na naše današnje životneokolnosti, ali istovremeno gledamo i na budućnost.Kod prerade drva dajemo posebnu težinu izradi masivnogdrva, ili kako to tradicionalno zovemo "pilanskoj"preradi drva **. Naime, piianska prerada drva,proizvodnja piljenoga materijala, s više je gledišta najznačajnijinačin prerade oblog drva. Proizvodi pilanskeprerade - piljeni materijal ili sveobuhvatni izraz: piljenice- najčešći su krajnji materijal za daljnju izradu nizagotovih proizvoda od drva.O drvu govorimo kao o "obnovljivoj" sirovini. Onoto teoretski jest, ako su ispunjeni određeni preduvjetiracionalnog i znanstveno utemeljenog gospodarenjašumama. Ipak, pojam te "obnovljivosti" drvne sirovinenije uvijek posve točan ili je bar jako problematičan.Pritom posebno mislimo na kvalitetu i dimenzije trupacamnogih komercijalnih vrsta drva, koja je u trenduopadanja. Navodimo kao primjer današnji pad u dimenzijamai kvaliteti trupaca slavonske hrastovine, u odnosuna trupce kakvi su se intenzivno izrađivali u drugojpolovici prošlog i još početkom ovog stoljeća (SI. 7 i 8).Ili uzmimo, primjer brzog smanjenja količine visokokvalitetnihtrupaca sekvoje na zapadu USA (SI. 9 i 10)ili pak tikovine u Burmi (SI. 11). Ne zaboravimo, također,da su poneke nekad značajne komercijalne vrstedrva, danas iz raznih razloga, praktički nestale iz upotrebe.Kao primjer navodimo Juniperus za proizvodnjuolovaka u US A (Virginian pencil cedar), pa skoro potpunognestanka brijesta za preradu na pilanama Hrvatske.Prisjetimo se također ugroženosti šuma hrasta unizinskim područjima Hrvatske ili jele u Gorskom kotaru.Poznata je devastacija nekoć bogatih velikih šumskihpodručja u Africi, itd.** Zvjezdicama smo skrenuli pozornost na činjenicu da se u suvremenoj tehnologiji masivnog drva, pored piljenja, koriste i drugi načini razdvajanja drva. Icjelokupni suvremeni tehnološki, tehnički i organizacijski postupci jako se razlikuju od onih u tzv. "klasičnoj" pilanskoj preradi drva.221


M. Brežnjak: DRVO TAJ DIVNI MATERIJALŠumarski list br. 5 6, CXX (1996), 219-224Slika 8. Primjerak visokokvalitetnog trupca slavonskog hrasta velikihdimenzija, kakvi su se nekoć izrađivali u Slavoniji.Ako, uz određene, naprijed obrazložene zadrške, -prihvaćamo daje drvo obnovljiva sirovina, trebamo bitisvjesni daje "proizvodnja" te sirovine dugotrajna i daima svoju visoku cijenu. Iz tih razloga (a i nekih drugih),u preradi oblog drva (najčešće trupaca) u piljenice,treba nastojati postići što veće i što potpunije iskorištenjetrupaca. Kad kažemo "što veće iskorištenje",mislimo na proizvodnju veće količine piljenica, kaodaleko najvrijednijeg proizvoda iz određene količinetrupaca. Kad kažemo "što potpunije" (upotrebljavamo iizraz "kompleksno"), mislimo i na iskorištenje (posebnou tehnološke svrhe) svih pilanskih ostataka ili nusproizvodakod proizvodnje piljenica (pojam "otpadak"treba u suvremenoj tehnologiji drva nestati!): krupniostatak (okorci, okrajci, porupci, odresci), piljevina,iverje, eventualno blanjevina, kora.No, usporedo s nastojanjem za postizavanje što većegi kompleksnijeg kvantitativnog iskorištavanja, najvećupozornost treba usredotočiti na proizvodnju štokvalitetnijih piljenica ("kvalitativno" iskorištenje trupca).Slika 10. Šuma sekvoje s visokokvalitetnim stablima velikih dimenzijau jednom nacionalnom parku u Kaliforniji.Najobjektivniji ekonomski pokazatelj "kvalitete"piljenica bit će tržišna potražnja za piljenicamaodređenih karakteristika, odnosno njihova cijenana tom tržištu. Spomenimo da u pojam "kvalitete" piljenicaulazi, pored određenih svojstava i kvalitete samogdrva, i način izrade piljenica, kvaliteta i stupanjnjihove obrade te dimenzije piljenica.Slika 9. Transport u jednu pilanu u Kaliforniji kvalitetnog trupcasekvoje vrlo velikih dimenzija. Takvih je trupaca danas svemanje (snimka iz 1970. godine).Slika 11.Visokokvalitetni tikovi trupci velikih dimenzija, pripremljeniza izvoz na jednom skladištu u Rangunu 1964. godine.222


M. Brežnjak: DRVO TAJ DIVNI MATERIJALŠumarski list br. 5-6. CXX (1996), 2 19-224Slika 12, 13, 14. Primjer korištenjadrva u stambenom prostoru (Oslo).Ne ulazeći u razmatranje i drugih "netehnoloških"okolnosti za svestrano uspješnu pilansku preradu (produktivnostrada, zaštita okoliša i druga pitanja), trebanaglasiti da načela postizanja što boljeg kvantitativnogi kvalitativnog iskorištenja trupaca mora biti imperativu pristupu moderne tehnologije masivnog drva (piiansketehnologije). Upravo s jednim strahom, poštovanjemi znanjem treba prići raspiljivanju trupaca, vivisekciji,jer ne zaboravimo: radi se o činu pretvaranja ži-vog organizma, stabla, pa trupca u materijal ... Kakvogli odgovornog čina! Radimo li to uvijek doistaodgovorno?! Odgovorno prema prirodi, prema namasamima ...Stoga, da bismo bili u stanju uspješno i odgovornoobavljati taj čin raspiljivanja trupca (a i daljnjegraspiljivanja proizvedenih piljenica), moramo seprije svega naoružati znanjem! Jer raspiljivanje trupca,njegovo pretvaranje u piljeni materijal i nije takojednostavan postupak kako se to doista često čini. Dabismo postigli osnovni tehnološki cilj raspiljivanja trupca,tj. postizanje njegovog što većeg iskorištenja (ikvantitativnog i kvalitativnog) te izradu što kvalitetnijihpiljenica, moramo dobro razmisliti kako, na kojinačin vršiti piljenje. Dosadašnja brojna znanstvena istraživanjai kod nas i u svijetu, nesumnjivo su pokazalada različiti načini piljenja u datim okolnostima rezultirajui značajnim razlikama u iskorištenju piianske sirovine.Stoga onaj koji odlučuje o pristupu i načinu raspiljivanja,mora biti upoznat s rezultatima takvih istraživanjai mora se s njima koristiti. I sami, prema potrebi,možemo vršiti odgovarajuća ispitivanja. Danas, korištenjemsimulacije piljenja uz primjenu kompjutorsketehnologije, to i nije posebno težak zadatak. Konačno,223


M. Brežnjak: DRVO -TAJ DIVNI MATERIJAL Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 2 19-224za takve poslove i studije imamo na raspolaganju iodgovarajuće znanstvene institucije.Kad govorimo o načinima raspiljivanja, onda svakakotreba imati u vidu i vrste primarnih i sekundarnihstrojeva - razne vrste pila i iverača - kojima se to raspirivanjeobavlja. Naime, za odabrani način piljenja trebaodabrati i za to najpogodnije strojeve, uređaje i alate.Evolucija je u tom pogledu posljednjih nekoliko godinabila jako brza. Tom izboru potrebno je posvetiti najvećupozornost.Drugo važno pitanje u svezi s drvom o kojem raspravljamo,je pitanje korištenja drva u njegovoj finalnojformi. Polazimo opet od toga da je drvo predragocjenimaterijal da bismo ga koristili tamo gdje njegovekomparativne prednosti pred drugim materijalimane dolaze do punog izražaja. Pod komparativnim prednostimadrva mislimo na estetska svojstva drva (boja,tekstura, čak i određene "greške" drva), njegovu toplinuu kontaktu s čovjekom, mogućnost lakog oblikovanjai obrade uopće, relativno malu volumnu težinu idruga odgovarajuća svojstva. U tom smislu smatramoda će se masivno drvo u budućnosti koristiti prije svegatamo, gdje ono dolazi u izravni ili neizravni doticaj sčovjekom. Prema tomu, drvo bi se osobito trebalo koristitiu proizvodnji namještaja, za unutrašnja uređenjastanova (zidne obloge, razna stepeništa i si. (SI. 12, 13,14), za izradu vrata i prozora, za izradu kuća od drveta(gdje za to postoji odgovarajuća sirovina i drugi preduvjeti),proizvodnju parketa i drugih vrsta podova i si.Naravno da drvo ostaje nezamjenjiv materijal kod izraderaznih instrumenata (akustična svojstva drva). Suvremenetehnike ljepljenja drva omogućuju i njegovouspješno korištenje u arhitektonski oblikovane nosačevrlo velikih raspona (za športske dvorane, zatvorenebazenske prostore, te u druge svrhe). Tehnologije raznovrsnezaštite drva, također, doprinose proširenju njegovogkorištenja u date svrhe.Da zaključimo, nemojmo previše misliti o drvukao "obnovljivoj" sirovini! Smatramo da filozofiju odrvu kao vrlo dragocjenom i skupom materijalu trebaprihvatiti s gledišta praktički i kao nešto neobnovljivo,gdje preradom drvo treba što bolje iskoristiti.224


PRECiLKDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5 -6. CXX (1996), 225-234UDK 630*232.5.: 272.001LONDONSKI PARKOVI S OSOBITIM OSVRTOM NA DENĐROFLORU U GREENWICHPARKULONDON PARKS WITH SPECIAL EMPHASIS ON THE DENDROFLORA IN GREENWICH PARKJosip KARAVLA*od sre­SAŽETAK: Greenwich park nalazi se uz rijeku Temzu, jugoistočnodišta Londona, svega jedan sat vožnje brodom.U parku ima 219 taksona dendroflore, od čega 55 taksona crnogoričnih i164 bjelogoričnih vrsta, od kojih 108 drveća i 56 grmova. Najstarija stabla uparku su obični pitomi kesteni (Castanea sativa L.) sađeni od god. 1662. do1664., na temelju čega se procjenjuje starost parka oko 330 godina. Članakdonosi rezultate dendrološke inventarizacije vrsta u parku, prirodne osobitostiokoliša, parkovne objekte, te pregled vrsta glede sistematske pripadnosti,porijekla i ostalih osobina.Ključne riječi: Greenwich, parkovni objekti, egzote, crnogorične ibjelogorične vrste — taksoni.LONDONSKI PARKOVI - UVODNE PRIPOMENETijekom mjeseca srpnja i kolovoza 1985. i 1986. godineboravio sam u razgledavanju Greenwich parka starog330 godina. Superintendant Mr. J. C. Battress, glavniposlovođa Mr. Barry Last, rasadničar Mr. GeorgeBoyd te Miss. Christine Knowless, omogućili su mi dasakupim jedan veći herbarij. Taj se herbarij sada nalaziu dendrološkoj zbirci Katedre za šumarsku genetiku idendrologiju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Čast mije i veliko zadovoljstvo, što se mogu zahvalitinavedenim suradnicima za pruženu nesebičnu pomoćprilikom sabiranja dendromaterijala.Kraljevski parkovi u Londonu su: 1. St. James park,2. Green park, 3. Hyde park, 4. Kensington garden(vrt), 5. Regent's park, 6. Hampton Court i Bushyparks, 7. Richmond park i 8. Greenwich park.1. St. James park pokriva danas 93 jutara površine,a oblikovao gaje oko 1536. godine Henry VIII zajednosa palačom. Za vrijeme kraljice Elizabete, održavale suse viteške borbe i turniri kao i mnoge lovačke priredbe.Njen nasljednik James, u parku držao je menažeriju odsokolova do slonova. Bolesni Charles I malo je unaprijediopark, dok je Charles II park kompletno obnovio ufrancuskom stilu.Mr. se. Josip Karavla, Zagreb, Senoina 14Bare i ribnjake pretvorio je u niz vodenih oblikapoznatih kao Canal i uredio kaveze za ptice (BirdcageWalk). Za vrijeme Georga III Buchingam Palace(Bakingamska palača) određena je za kraljičinu rezidenciju,a za vrijeme Georga IV park je oblikovan izfrancuskog u engleski stil. Oblikovanje je obavio poznatikraljevski arhitekt John Nash, tvorac veličanstveneterase Kartlon - kuće (Cartlon House Terrace).2. The Green park, Charles II podigao je 1667. godineGreen park, koji je uvijek bio drugačiji od ostalihkraljevskih parkova. U njemu nije bili cvijeća, a teren jevalovit, neznatno brežuljkast sa puno drveća i umjetničkihskulptura. Danas, svake nedjelje, umjetnici izlažusvoja djela na ogradi parka.3. Hyde park. Za vrijeme kralja Henry-a VIII 1536.godine, zemljište je bilo vlasništvo krune, a koristilo jeza lov i vojničke smotre i svečanosti. James je Hydepark otvorio za pučanstvo, a za vladanja Charlesa bio jepopularan za posjetitelje. George II i supruga kraljicaCarolina posjećivali su često jezero Serpentin, sve doLong Water. Za vrijeme vladavine Williama i Mary, kaoi kraljice Anne, putevi su bili napadani od razbojnika,Hyde park postao je omiljeno mjesto za dvoboje i samoubojice.Jezero Serpentin zauzima površinu od 41225


J. Karavla: LONDONSKI PARKOVIS OSOBITIM OSVRTOM NADENDROFLORU U GREENWICH PARKU Šumarski list br. 5-6. CXX (1996). 225-234jutra (1 jutro = 4047,00 irr), a dubina je 4 1/2 stopa (1stopa = 32 cm). Roten Row (put) vodi od zapadnog krugaprema Hyde park Corneru i statui Achilles, koja jepodignuta za vojvode Wellingtona u znak zahvalnostiseljankama. Taj put završava statuom Byrona od Belta,a kod Stanhope ulaza podignut je memorijal od AdrianJonesa, povodom konjičkog rata koji je trajao od 1914.do 1918. godine. Zatim dolazi Marble Arch govorničkiugao, mjesto za kontroverzne govornike. Za vrijeme lijepihdana pučani veslaju u čamcima i kanuima, a love iribu. U parku se može vidjeti mnoštvo jahača, a igra se inogomet, boca i igra golf.4. Kensington garden (vrt). Kada je na prijestoljegodine 1689.došao William III kao grof od Nottinghama,njegova palača, tj kuća Nottingham postala jeKensington palača. Dvadesetšest jutara zemlje uzeto jeod njegovog zemljišta i od Hyde parka i to je početakKensington vrta. Kraljica Carolina, supruga Georga II,povećala je površinu vrta dodavši još 200 jutara zemlje.Danas je vrt pun cvjetnih gredica i ukrasnog drveća.Unutar vrta nalazi se statua kipara Barriesa, besmrtniPetar Pan, novi kiosci za osvježenje, a u Serpentin galeriji,ljeti se održavaju slobodne i besplatne izložbe mladihumjetnika.5. Regent's park. Regent's park danas znamo kaooriginalni stari Marylebone park, koji je bio prvi lovačkipark Henrya VIII. Preoblikovanje Marylebone parkapočelo je godine 1812, a za pučanstvo otvoren je1835. godine. Danas je Regent's park još ljepše oblikovans terasastom arhitekturom Johna Nasha, koji je unutarparka ukomponirao travnjake kao važan elemenatza odmor i rekreaciju. Možda je najveća atrakcija londonskizoološki vrt. U središnjem krugu parka nalazi sevrt kraljice Mary. U tom je vrtu jedna od najboljih i najljepšihkolekcije ruža u Britaniji.6. Hampton Court i Bushy parks okruženi su rijekomTemzom, a razdvojeni su samo cestom. HamptonCourt park povezan je i spojen s velikom palačom(dvorcem), dok je Bushy park izgledao više poput farme.Kroz stoljeća kraljevi i kraljice, prinčevi i princeze,plemići i trgovci, a danas pučanstvo i turisti, dolaze uHampton Court. Svi se dive veličanstvenoj rosa-crvenojpalači (dvorcu), podignutoj za vrijeme HenryaVIII. Danas se Hampton Court malo izmijenio, ali ostaoje stari sjaj, palače su prepune neprocjenjivog antiknogblaga, vrtovi puni boja i sjaja koji su stazama povezanijedni s drugima. U Hampton court parku nalazise i igralište za golf, kao i igrališta za ostale igre, a u postojećembazenu djeca puštaju modele čamaca. U parkuse nalaze dječja igrališta kao i kiosci za osvježenje.Odlika Bushy parka je tisuću jutara zemljišta, kao imilje dugačka veličanstvena avenija Chesnut (kestena),a utemeljio ju je sir Christopher Wren.7. Richmond park - pokriva površinu od 2358 jutarai sa 11 ulaza (vrata), te 2 1/2 milje (1 milja kopnenaengleska = 1609 m) dužine puteva od sjevera do juga iod zapada do istoka.Richmond park odlikuje se brežuljcima i pošumljenimdolinicama, zelenim travnjacima s najrazličitijimengleskim drvećem. Za vrijeme kralja Charlesa, godine1637. stvorenje Richmond park, a za vrijeme vladavineOlivera Cromvvella, predstavljen je pučanstvu Londona.Charles II koristio je park za lov, dok je za vladavineWiliama i Mary pučanstvu dozvoljen ulazak u park.Danas je Thatced kuća dom i obitavalište princeze Aleksandrei njene obitelji. Isabella, parkovno naselje jemožda najdražesnije, zasađeno raznim biljkama pokrivačimatla (Erica, Calluna), na vodenim površinamavodenim biljkama (lopoči), a na travnatim površinamacvatućim magnolijama, rododendronima, azalejama ikamelijama. U parku se nalazi golf igralište, igralište zakriket, kao i jezero za čamce i ribolov.8. Greenwich park. Sadašnja, pronađena grobnahumka, daje nam naslutiti da je ovdje Brončano dobaduboko ukorijenjeno. Rimljani su (Romani) na istočnojstrani parka gradili svoje vile, jer je prilikom iskopavanjanađeno mnogo kovanog novca. Brončani i srebrninovac datira između 35 p.K. do 425. godine p.K.(prije Krista). Rimski put pružao se kroz park od podnožjapa sve do Greenwich-a (Grinviča), gdje je vjerojatnobilo i ribarsko selo. U 1427. godini Hamfri, vojvodaod Gločestera (Humphrey, Duke of Gloucester),brat od Henryja V (Henry V), sagradio je kuću uz rijekuTemzu. Ta kuća je prethodnica buduće Grinvičke palače(Greenwich Palace). Čitav prostor dao je ograditizidom, a Henry VI godine 1433. daje dozvolu da seogradi prostor od 200 akri (oko 20 ha) pašnjaka, šume izemljišta obraslo štipavicom (Ulex europaeus L.). To jepovršina koju danas zauzima kraljevski park (The RoyalPark). U parku se nalaze jedinke jelena i košuta, štogod. 1515. služe vladarima za kraljevske lovove. Zavladavine Henry-a VIII Greenwich je dostigao svoj najvećiuspon. Henry VIII volio je šetnju parkom, paje naredioda se park izravna i to tako da se od podnožja brdaprema vrhu načine pokosi. Lovje bio dosta olakšan, jerje divljač (jeleni, srne i ostalo) bila zatvorena u takavokruženi prostor, te se ubijala kopljima i mačevima.Henry VIII je 1526. godine restaurirao i obnoviodvorac na brdu, za mlađe članove njegove obitelji i njihovihposluga.Održavali su se turniri plemstva, paje tako i na Majskidan (1. svibanj) 1536. godine Anne Boylen bacilarupčić Henry-u VIII, pokazavši mu na taj način svojuljubav. Henry VIII vrlo rano napušta Anne, a njezinabraća i prijatelji Norris, Weston, Breton i Smeaton uhapšenisu i zatvoreni u Tower, a za nekoliko dana je i Annetamo smještena.226


. Karavla: LONDONSKI PARKOVI S OSOBITIM OSVRTOM NADENDROFLORU U GREENWICH PARKU Šumarski list br. 5 6, CXX (1996), 225-234Nakon dolaska Elizabete (Elizabeth's) 1558. godine,grad London pripremio je za nju spektakularan prijemu parku. Nakon zavjere vojvode od Norfolksa, Elizabetaje 1572. godine obavila smotru, na kojoj je bilonazočno oko 1400 građana Londona. Održana je prividnabitka, koja je imala regularnost prave bitke, osimšto se nije prolijevala krv. Godine 1619. James I ogradioje park zidom od cigle, a cijena je bila LSTG 2.000.-(funti). Nakon njega Charles II dao je obnoviti i ureditipark u novom stilu Le Notra Luja XIV. Izgrađena je kućaza kraljicu, kao glavno mjesto u parku, zatim su zasađenidrvoredi (aleje). U to vrijeme 1660. godine zasađenisu i mnogi brijestovi, a iz Španjolske je uvezenpitomi kesten. Sve je to izvedeno pod okriljem WilliamaBoremona. Godine 1675, radove nastavlja sirChristopher Wren, koji je sagradio i Kraljevski observatoryuz dvorac Vojvode od Humfreja. Charles Sachville,gorf od Dorseta i Middlesex-a, dao je sagraditi iurediti Ranger's house (Ranđersku kuću), desno odkraljičine kuće.Od 18. stoljeća park je otvoren za pučanstvo, a doktorJohnson tu je skladao i komponirao poznatu pjesmu"Irena". Princeza Carolina 1806. godine napustila jeKraljičinu kuću i sva svoja prava prenijela na Ranger'se(rendjere). Nastavila je i dalje živjeti na Greenwichukod Montague kuće, svo do 1811. godine.Od 1815. do 1900. godine, Chesterfield kuća koristilase kao rezidencija rendjera (Ranger's house). Od1855. godine uspostavljena je parobrodarska veza -promet između Greenwicha i Londona, a isto i željezničkiprijevoz između Deptfurd-a i London bridgea(Londonskog mosta). Uslijed povezanosti Londona iGreenwich-a, tereni služe stanovnicima za igru(igrališta cricket-a i dr.), a za vrijeme praznika održavajuse razne priredbe i izložbe. Godine 1859, na izložbije došlo do teških nereda među građanima niže i višeklase. Gradska uprava (Metropolitan) ugušila je isavladala otpor i nerede godine 1870.Tijekom 1848-78. godine, izgrađen je tunel ispodparka i ispod Temze. Tunel se pružao željezničkom prugomChalton, Woolwich i Gravesend. Statua generalaWolfa podignuta je 1930. godine, a 1935. godine statuaWilliama IV. U razdoblju od 1948. do 1957. godineKraljevski observatorij premješten je iz Herstmonceuxau Sussex. Zgrada observatorija (Old Royal Observatory)danas je muzej. Otvorena je također zgrada Nacionalnogmuzeja mornarice (National Museum of Maritim),kao i Kraljevsko mornaričko učilište (The RoyalNaval College). Na sjevernoj strani zgrade observatorijapruža se nulti (0) meridijan, obilježen jednom mjedenomtrakom koja prelazi pješački put.Najednom manjem brežuljku postavljena je brončanastatua "Knife edge", djelo kipara svjetskog renomeaHenry-a Moora 1979. godine.S vrha brda Greenwich, pruža se prekrasna panoramaLondona, pogled je to na Kraljevski dvor, Glavnubolnicu i Temzu.EKOLOŠKE ZNAČAJKE U OKOLIŠU GREENWICH PARKANavedene su srednje vrijednosti podataka dobivenihmjerenjima na meteorološkoj postaji Kew s područjaLondona, zbog približnog uvida u klimatske prilikeGreenwich parka. Da bi se mogle uočiti klimatskerazlike izneđu Londona i Zagreba, daju se podaci meteorološkepostaje Zagreb-Grič, koji je prema Koppenovojklasifikaciji, u C-Toplo—umjerenoj kišnoj klimi soznakom C f w b x".Meteorološka postaja Kew je oko 250 m južno odobale Temze i oko 5 km jugozapadno od Londona.Kew:0=51°2 8'NX-=00°19'WGr.Hs= =5Razdoblje 1931 -1960.I"C 4.2mm 53Zagreb-Grić°C 0.256II4.4402.254III6.6376.8470=IV9.338=45"49'12.059V12.44616.486VI15.846NA=19.995VII17.656= 15"59'EGr22.079VIII17.25921.374IX14.850Hs=15617.770X10.85711.888XI XII7.2 5.264 48Razdoblje 19316.6 2.489 67God.10.5594-1960.11.6864Cijela V. Britanija nalazi se u klimatskom područjuC f b, u smislu Koppena. To je umjereno topla, vlažnaklima s toplim ljetom (C).Oborine su više-manje jednako raspoređene krozgodinu (f). Temperatura najtoplijeg mjeseca je niža od22"C, i uz to više od 4 mjeseca iznad 10"C (b).Teren parkajeravničast, blago valovit.Tla u parku Greenwich su antropogena aluvijalnatla, a limitirajući faktor je dobra propusnost (dreniranost)tla.227


LONDONSKI PARKOVI S OSOBITIM OSVRTOM NADENDROFLORU U GREENWICH PARKU Šumarski listbr. 5-6, CXX (19%), 225-23436. Th. occidentalis 'Lutea' (hort.; C, c, y)37. Th. occidentalis 'Tiny Tim ' (hort.; C, c, y)38. Th. orientalis L. - obična azijska tuja (Az.; C, c)39. 77?. orientalis 'Aurea Nana ' (hort.; C, c, y)40. Th. orientalis 'Wang's Green' (hort.; C, c, y)41. Th. plicata Donn ex D. Don - golema tuja (S. Am.; C. c, y)Tribus: JUNIPERAERod: JUNIPERUS L. - borovice42. J. chinensis 'Aurea ' - kineska borovica (hort.; B, b, y)43. ./. chinensis 'Kaizuka '-kineska borovica (hort.; B, b, y)44. J. chinensis 'Pyramidalis' — kineskaborovica stupolika (hort.; B, b, y)45. J. communis 'Repanda '-borovice niske (hort.; B, b, y)46. J. horizontalisx media 'oldgold'- hibridnaborovica (hort.; B, b, y)47. ./. horizontalis x media 'Pfitzerana' — hibridnaborovica (hort.; B, b, y)48. J. horizontalisxmedia 'PfitzeranaAurea '-hibridnaborovica (hort.; B, b, y)49. J. horizontalisx media 'Pfitzerana Compacta' -hibridna borovica (hort.; B, b, y)50. J. horizontalis x media 'Pfitzerana Glanca ' - hibridnaborovica (hort.; B, b, y)51. J. horizontalisxmedia 'Plumosa Albovariegata' -hibridna borovica (hort.; B, b, y)52. J. horizontalis x media 'Reptans' — hibridnaborovica (hort.; B, b, y)Podrazred: TAXIDAERed: TAXALESRod: TAXUSL.-tise53. T.baccata 'Fastigata'- stupolika ili irska tisa (hort.:;B,b,y)54. T.baccata 'FastigataAureomarginata' (hort.; B, b, y)55. T.baccata 'Washingtonii'(hort.; B, b, y)Odjeljak: MAGNOLIOPHYTA (=ANGIOSPERMAE)kritosjenienjačeRazred: MAGNOLIOPS1DA (=DICOTYLEDONAE) -dvosupnicePodrazred: MAGNOLIDAERed: MAGNOLIALESPorodica: MAGNOLIACEAERod:LIRIODENDRONL.1. L. titlipifera L. - tulipanovac (S. Am.; B, b, x)Red: LAURALESPorodica: LAURACEAERod: SASSAFRAS Ness.2. S. albidium Ness. — sasafras (S.Am.;C, c)Red: RANUNCULALESPorodica: BERBERIDACEAERod:BERBERISL.-žutike3. B. gagnepainii Schneid.(Az.;B,b,y)4. B. thunbergii DC.(Az.;B,b,y)5. B. thunbergii 'Atropurpurea'(hort.; B, b, y)6. B. thunbergii 'Red Chief1. B. thunbergii Red Pillar'8. B. verrucolosa Hemsl. et Wils(hort.;B, b, y)(hort.;B,b, y)(hort.; B, b, y)Podrazred: HAMAMELIDAERed: HAMAMELIDALESPorodica: PLATANACEAERod: PLATANUS L. - platane9. P. x hispanica Munch. - javorolisna platana (hort.;B, b,x)10. P. orientalis L.- azijska platana (Eur.; M. Az.; B, b, x)Porodica: HAMAMELIDACEAERod: CORYLOPSIS Sieb. etZucc.11. C. pauciflora Sieb. et Zucc. (Az.; B, c)Red: URTICALESPorodica: ULMACEAERod: ULMUS L. - brijestovi12. U. minor Mili. - nizinski brijest(Eur.;M.Az.;S.Afr.;A, b,x)13. U.proceraSalisb. -engleski brijest (j. Eur.; A, b, x)14. U. pumila L.- sibirski brijest (Az.;A, b, x)15. U. thomasii Sarg. - plutasti brijest (S. Am.; A, b, x)Rod: ZELKOVA Spach. - zelkova16. Z. carpinifolia K. Koch - kavkaskazelkova (M. Az.; B, b, x)17. Z. serrata Mak.- japanska zelkova (Az.; B, b, x)Rod: MORUSL.-dudovi18. M. nigra - crni dud(M.Az.;B, b,y)Rod: FICUSL.-smokve19. F. carica L. - pitoma smokva(j.Eur.;B,b)Red:JUGLANDALESPorodica: JUGLANDACEAERod: PTEROCARYA Kunth20. P. fraxinifolia Spach. - kavkaska pterokarija(M.Az.;Az.;C,c, x)Red: FAGALESPorodica: FAGACEAERod: FAGUSL.-bukve21. F. sylvatica ssp. sylvatica - obična bukva (Eur.; B, b, x)22. F. sylvatica 'Asplenifolia ' (hort.; C, c, y)23. F. sylvatica 'Cristata' (hort.; C, c, y)Rod: CASTANEA L. - kesteni24. C. saliva Mill. - europski pitomikesten (j. Eur.; M. Az.; B, c, x)25. C. sativa 'Matron de Lyon '- maron (hort.; B, b, x)Rod: QUERCUS L. - hrastovi26. Q. cerris 'Laciniata '- hrast cer (hort.; B, b, y)27. Q. coccinea Munch. — grimizni hrast (S. Am.; B, b, x)28. Q. x hispanica 'Lukombov' - Lukombovhrast (hort.; C, c, y)29. Q. ilex L. - hrast crnika, česmina (j. Eur.; B, b, x)30. Q. roburL. — hrast lužnjak (Eur.; M. Az.; A, a, x)31. Q. rubra L. - američki crveni hrast (S. Am.; B, b, x)Porodica: BETULACEAERod: BETULA L. - breze32. B. maximiwicziana Regel (Az.; B, c, y)33. B. nigra L.- crna ili riječna breza (S.Am.;B, b,x)34. B. papiri/era Marsh. - papirasta breza (S. Am.; B, b,x)35. B. pendula Roth — običnabreza (Eur.; M. Az.; Az.; S. Afh; A, b, x)36. B. pubescens Ehrh. - cretna breza(Eur.; M. Az.; B, b,x)Rod: CARPINUS L. - grabovi37. C. betulus L. - obični grabPodrazred: DILLENIIDAERed: THEALESPorodica: THEACEAERod: CAMELLIA L. - kamelije38. C. Japonica L. - kamelijaPorodica: CLUSIACEAE(Guttiferae)Rod: STEVARTIA L.(Eur.;M.Az.;B, b,x)(Az.;B,b,y)229


J. Karavla: LONDONSKI PARKOVI S OSOBITIM OSVRTOM NADF.NDROFIORU U GREKNWICH PARKU Šumarski list br, 5-6. CXX (1996). 225-234Rod: ULEX L.114. U. europaeus L. - štipavac (Eur.; B, b, x)Rod: SOPHORA L. - sofore115. S. japonica L. - japanska sofora (Az.; B, b, x)Rod: ELAEAGNUS L. - dafme116. E. angustifoliu L. - uskolisna dafina (Az.; B, b, y)117. E. commutata Beruch. ex Rydb. (S. Am.; B, b, y)118. E. pungens Thunb.- bodljikava dafina (Az.;B, b, y)119. E. pungens var. reflexaSchneid. (Az.;B, b, y)Rod: HIPPOPHAE120. H. rhamnoides L. - vučji trn (Eur.; C, c,)Rod: MYRTALESPorodica: MYRTACEAERod: MYRTUSL.-mirte121. M. communis var. terentina L. (Medit.; B, b, y)Rod: EUCALYPTUS L'Herit-eukalipti122. E. gunnii Hook (Austral.; B, b, y)Porodica: DAVIDIACEAERod:DAVIDIABaill.123. D. involucrata Sa/7/. - davidovac (Az.;B, b, x)Porodica: LYTHRACEAERod: LAGERSTROEMIA L.124. L. indica L. (Az.; C, c,)Porodica: ONAGRACEAERod: FUCHSIA L.-fuksije125. F. magellanica 'Mrs. Popple' (hort.; B, b, y)126. F. magellanica 'Tom Thumb' (hort.; B, b, y)Red: CELASTRACEAERod: CELASTRUS L.27. C. orbiculatus Thunb. (Az.; B, b, y)Red: EUPHORBIALESPorodica: BUXACEAERod: BUXUSL.-šimširi128. B. sempervirens L. - obični šimšir (Eur.; Medit.; B, b, y)129. B. sempervirens 'Arborescens ' (hort.; B, b, y)130. B. sempervirens 'Argentea' (hort.; B, b, y)Rod: SAPINDALESPorodica: H1PPOCASTANACEAERod: AESCULUS L. - divlji kesteni131. A. hippocastanum L. - obični divlji kesten (Eur; B, b, x)132. A. x carnea Hayne - indijski divlji kesten(hort.; B, b, x)Porodica: ACERACEAE L.Rod: ACER L. -javori133. A. campestre-javor klen134.135.136.137.138.(Eur.;S.Afr.A. japonicum Thunb. -japanski javorA. japonicum Aconitifolium'A. japonicum 'Heptalobum Elegans 'A. mono Maxim.A. palmatum 'Dissectum Atropurpureum139. A.pseudoplalanus 'Leopoldii'Porodica: ANACARDIACEAERod: RHUS L. - rujevi140. R. typhina L. - kiseli rujM.Az.; B,b,x)(Az.; B,b,x) 159.(hort.; B,b,y) Rod(hort.; B,b,y) 160.(Az.; B,b,x) 161.(hort. ;B,b,y) Rod(hort.; B,b,y) 162.163.Rod(S.Am.;B, b, x) 164.Rod: COTINUS Mili.141. C. coggygria 'Royal Purple crveni ruj (hort.; B, b, y)Porodica: MELIACEAERod: CEDRELA L. -cedrele142. C. odorata L. - cedre 1 a(J.Am.;B,b,x)Porodica: RUTACEAERod: PTELEA L. - pteleje143. P. trifoliata L. - ptelejaRod: EUOD1A J. R. et G. Forst.(S.Am B, b, x)144. E. hupehensis Dođe(A z.; C, c)Rod: PHELLODENDRON Rupr. - plutasto drvo145. Ph. amurenseRupr. (A z.; C, c)Rod: APIALESPorodica: ARALIACEAERod: HEDERA L. - bršljan i146. H. helixL.-obični bršljan (Eur.; B,b,y)147. H. helix ssp. canariensis -kanarskibršljan(Eur; S. Afr.; B,b,y)Red: LAMI ALESPorodica: VERBANACEAERod: CARYOPTERIS148. C. x cladonensis N. W. Simmonds ex Rehd. (hort;B,b,y)Red: SCROPHLARIALESPorodica: OLEACEAERod: FORSYTHIA Vahl - forsitija149. F. x intermedia Zab. - hibridna forsitija (hort.; B,b,y)150. F. x intermedia 'Lynwood'(hort.; B,b,y)151. F. suspensa Vahl- kineska forsitija (Az.; B,b,y)152. F. viridissima Lindl. - zelena forsitija (Az.; B,b,y)Rod: FRAXINUSL.-jaseni153. F. exelsior 'Diversifolia' - obični jaseni (Az.;B,b,y)Rod: JASMINUM L. - jasmini154. ./. officinaleL.-kineskijasmin (Az.;B,b,y)Rod: L1GUSTRUM L. - kaline155. L. ovalifolium Ilassk. - sitnolisna japanska156.kalina(AzL. ovalifolium 'Aurea' (hortPHILLYREA L. - zelenikaRod:157. Ph. latifolia L. - širokolisna zelenika (MeditPorodica: SCROPHULARIACEAERod: HEBE Comm ex Juse158. H. cupressoides AndersenRod: DIPSACALESPorodica: CARRIFOLIACEAERod: LONICERA L. - kozokrvineL. tragophylla Hemsl.VIBURNUM L. - hudikeV. carlesii Hemsl.V. tinus L. - lemprikeWEIGELA Thunb. - vajgeleW.florida K. Koch - ružičasta vajgelaW.florida 'Beissneri'B,b,y)B,b,y)B,b,y)(N. Zeland.; C,c,y)(Az.;B, b,y)(Az.; B,b,y)(Medit.; B,b,y)(hort.; B,b,y)SAMBUCUS L. - bazgeS. nigra L. - obična bazga (Eur.; M. Az.;, S. Afr. ;B,b,x)DENDROLOSKE OSOBITOSTI I PREGLED VRSTAU Greenwich parku postoji 219 taksona. Ukupnodendrobilja ima crnogoričnih 55 taksona, a bjelogoričnih164 taksona, od toga 108 komada drveća i 56 komadagnuova.231


J Karavla: LONDONSKI PARKOVIS OSOBITIM OSVRTOM NADENDROFLORU V GREENWICH PARKU Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 225-234Slika I. Hrast lužnjak (Quercus roburL.)-Queen Elizabeth's oak u Greenwich parku (Foto: J. Karavla)Slika 2. Obični pitomi kesten (Castanea sativa L.) u Greenwich parku sađen1662/64. godine. (Foto: .1. Karavla)Najstarija su stabla hrasta lužnjaka (Quercus robur rL.) iz 1602. godine, ispod kojega je plesala kraljica Elizabeta(si. 1), i pojedinačni soliteri običnog pitomog gi-kestena (Castanea sativa L.) si. 2, starog oko 330 godina.,'"nuus L.) visine 20 m, promjera debla 60-80 cm i opsegakrošnje 12 m; hibridna platana (Platanus x hispanicaMunch.) visine 18-24 m, a promjera debla 50-60 cm.Od grmlja u grupicama dolaze: božikovina (Ilexsadenog godine 1662/64.aquifolium) visine 1-2 m; glogovi (Crataegus erus-ga-Od stablašica ističu se svojom visinom i promjerom nslijedeće vrste: hrast crnika ili česmina (Quercus ilex xL.) visine 16 m, promjera debla 70-80 cm, a krošnje 200 m u opsegu; crveni američki hrast (Quercus rubra L.) )visine 25-30 m, promjera debla 100-120 cm; obični bijeli/;', Crataegus laevigata, Crataegus monogyna) visine 3-4 m; različite vrste ukrasnih žutika (Berberis gagnepainii, B. thunbergii, B. thunhergii 'Atropurpurea ', B. thunbergii'Red Chief i drugi); različite vrste dafina (Eleagnusspecies); forsitije (Forsythia species) i rododenmjerjasen (Fraxinus excelsior L.) visine 18-20 m, proi-drona u velikim skupinama (Rhododendron cilipiensedebla 60-70 cm; gorski javor (Acer pseudoplata- '- 'Harvest Moon ', Rhododendron 'Pink Pearl' i drugi).ZAVRŠNE PRIPOMENEGreemwich park ima površinu oko 20 hektara. Na a radi dvadeset radnika koji gotovo svaki dan pomoćučelu uprave parka nalazi se superintendant sa svojim n kultivara i kosilica, održavaju travnjake. Travnjaci supomoćnicima i administracijom. U samom parku na a besprijekorne prave zelene površine - engleski travnjai-ci, po kojima skakuću male kanadske vjeverice na ra-održavanju je postavljen poslovođa, a u rasadniku glavnivrtlar sa svojim pomoćnicima. Na održavanju parka a dost djece koja ih hrane s kikirikijem (si. 3, 4, 5 i 6).Slika 3. Cvjetni park (Flower Gardens) i obični pitomi kesten u Greenwichparku. (Foto: J. Karavla)Slika 4. Pogled na malo jezerce s čamcima i engleski travnjak u Greenwichparku. (Foto: J. Karavla)232


J. Karavla: LONDONSKI PARKOVI S OSOBITIM OSVRTOM NADENDROFLORU II GREENWICH PARKU Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 225-234Slika 5. Kanadska vjeverica u Greenwich parku. (Foto: J. Karavla)Slika 6. Kanadska vjeverica u Greenwich parku. (Foto: J. Karavla)Travnjaci su obrubljeni željeznim trakama, visineoko 5 cm, debljine 2-3 mm, koje služe da bi se rubovitravnjaka lakše održavali, a pješačke staze ostale besprijekornočiste. Unutar parka postavljene su hrastoveklupe s naslonima, dar pojedinih građana, s ugrađenompločicom darovatelja.U parku nema čuvara, ali stalninadzor obavlja policija koja stalno patrolira parkom,čak je parkom zabranjena vožnja biciklom.ZAKLJUČAK - CONCLUSIONDendrološka inventarizacija Greenwich parka provedenau srpnju 1985. i 1986. godine, pokazuje brojnostegzota. One su interesantne sa znanstvenog gledišta,tj. botaničkog i šumskouzgojnog, zatim parkovnogaza urbano šunarstvo, te kulturno-povijesnog i rekreacijsko-turističkoggledišta.U parku ima ukupno 219 taksona, od kojih 53 crnogoričnihi 144 bjelogoričnih. Autoktonih taksona je 22.Za šumarstvo su te različite vrste, križanci i kultivari,sjemenska baza i matični materijal za razmnožavanjereznicama i cijepljenjem.Bogatstvo Greenwich parka ukrasnim taksonima imogućnost širenja rasadničarske djelatnosti za potrebeornamentalne hortikulture i šumarstva dolazi doizražaja budući da se zna cijeniti bogarstvo za navedenepotrebe.EuropaMediteranEuropa, AzijaEuropa, sj. AfrikaAzijaMala AzijaSjeverna AmerikaJužna AmerikaAustralijaNovi ZelandKultivari - i hibridiGolosjemenjačeGymnosperms2-1-616---39DvosupniceDicotyledons203764432011257JednosupniceMonocotyledons-----------UkupnoTotalUkupno 55 164 219223865042611296233


J. Karavla; LONDONSKI PARKOM S OSOBITIM OSVRTOM IY\l>F.NDROFLORU U GREENWICH PARKU Šumarski list br. 5 6, CXX (1996), 225-234LITERATURAA n i ć, M., 1946: Dendrologija, Iz: Šumarski priručnikI, Zagreb, 107 pp.Bailey, L. W., 1960: The Standard Cyclopedia ofHorticulture I-III The Macmillan Company,New York, 3639 pp.Brickell,Ch., 1990: Gardens Encyclopedia of Plantsand Flowers, London, 608 pp.Heyer, E., 1975: Witterung und Klima, Leipzig.Hiller, H. G., 1978: Hillier's Mannual of Trees andShrubs, Romsey, 575 pp.Jones, Jr., S. B. & A. E. Luchs inger, 1987: PlantSystamatics. McGraw - Hill, Inc., Singapore,293-488 pp.Rehder, A., 1951: Manual of Cultivated Trees andShrubs. The Macmillan Company, New York,996 pp.Vid ako vić, M., 1982: Četinjače-morfologija i varijabilnost.Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,710 pp.Welch, H. J., 1979: Manual of Dwarf Conifers. USA,Little Campton, 493 pp.Weinreb, B. & Ch. Hibbert, 1983: The LondonEncyclopedia Macmillan, London, 337-338 pp.Zander, R., 1993: Handwortebuch der Pflanzennamen.Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, 812 pp.CONCLUSION: Dendrological inventory wich has made in Greenwichpark July 1985 and 1986 Years we find marks about many exotic. They arevery interesting of scientific i. e. for botany, silviculture, horticulture and landscapegardening, forestry and cultivation, urban forestry, cultural-historicalinterest and recreational tourism.In this park there are total: 219 taxons, out which 22 are autochtonous, 53conifers and 144 broadleaved.For forestry purposes, the various species, hybrids and cultivars constituea source of seed and basic material for propagation by cuttings and grafting.The abundance Greenwich park of ornamental taxons and the possibility fornursery activity for purposes of ornamental horticulture and forrestry areproperly used because it is appreciated their value.EuropaMediterreanEuropa, AsiaEuropa, Nth. AfricaAsiaMinor AsiaNth. AmericaSth. AmericaAustraliaNew ZelandCultivari - and HybrGymnosperms2-1-616-——ids 39Dicotyledons203764432011257MonocotyledonsTotal 55 164 219Total223865042611296234


PREGLEDN1 ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 5 6.CXX (19%), 235-241UDK 630* 232.001 (Populus sp.)PRIMJENA DUBOKE SADNJETHE USE DEEP PLANTING METHODGdje, kada, zašto i na koji načinJosip SIKORA*SAŽETAK: Duboka sadnja primjenjuje se kod podizanja plantaža i intenzivnihkultura sadnicama selekcioniranih klonova topola, a u manjoj mjeri i uradu s vrbom.Ova tehnika sadnje koristi se na izrazito pjeskovitim zemljištima sdubokom razinom donje vode.Cilj je da se biljka posadi do slojeva tla koji su pod stalnim utjecajem donjevode.U današnjoj tehnologiji duboke sadnje koriste se mehaniziraneUobičajena dubina jama je 2 do 3 m, a promjer 25 cm.bušilice.Za sadnju se koriste dobro razvijene dvogodišnje sadnice. Zatrpavanje jamavrši se uz pomoć vodenog mlaza.Ključne riječi: duboka sadnja, selekcionirani klonovi, topola, vrba,donja voda, mehanizirana bušilica.UVODU razdoblju nakon velikih poplava rijeka Drave iDunava 1965. i 1966. godine, javljaju se prvi ozbiljnijiproblemi u radu s topolama u Hrvatskoj. Prirodno je dase oni odnose prvenstveno na istočni dio Hrvatske, gdjeje uz potporu povoljnih državnih zajmova kultiviranjetopolama uzelo maha. Razvili su se posebni pogoni spotrebnom opremom i kadrovima, specijalizirani zaovu vrstu proizvodnje, osposobljeni za izvršenje i prekotisuću hektara pošumljavanja tijekom godine.Teškoće su izražene kroz osjetni pad primanja sadnogmaterijala i slabo uspijevanje posađenih biljaka uprvim godinama života, s naglašenom pojavom bolestilista (Marsonina brunea) i kore (Dothichizapopulea).Nagle promjene u uspješnosti rada s topolama svakakosu posljedica više činbenika, medu kojma su najznačajniji:* Josip Sikora, dipl. inž. šum., struč. suradnik za uzgajanje šuma, ,1. P."Hrvatske Šume", Zagreb, Vukotinovićeva 2- Biološki zamor klona "1-214'%R x euramericana),kroz povećanu osjetljivost na bolesti u uvjetima velikihpovršina monoklonskih plantaža i kultura.- Zahvaćanje površina manje podesnih za podizanjeplantaža i kultura topola.- Trajno poremećen vodostaj uz izostanak redovnihperiodičnih poplava (vjerojatno djelomična posljedicavećih hidroenergetskih zahvata na rijekama).- Pojava niza sušnih godina s nepovoljnim rasporedomoborina, posebno u vrijeme vegetacije.Nastale teškoće pokušalo se prvenstveno prevladatiintenziviranjem rasadničke proizvodnje, uvođenjemnovih klonova u proizvodnju, poboljšanjem tehnološkihpostupaka u pripremi tla i načina sadnje, te kasnijenjege i zaštite podignutih plantaža i kultura. Posebnapozornost posvećena je i transportu i trap ljenju biljaka,uz maksimalno smanjenje kritičnog vremena od vađenjabiljaka u rasadniku do sadnje.235


J. Sikora: PRIMJLN ADUBOKt SADNJH Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 235-241PROBLEMJedna od značajnijih tehnoloških inovacija toga vremena,svakako je i duboka sadnja. Pod dubokom sadnjompodrazumijeva se sadnja na veću dubinu od onekoja se smatra normalnom (80-90 cm) u radu sa sadnicamatopola i vrba. Načelno, na neki način možemo jusmatrati imitiranjem prirode kada je u pitanju osiguranjeuvjeta za trajnu opskrbljenost mladih biljaka vodom.Pojava mladih biljaka u prirodi vezanaje, u pravilu,za nove aluvijalne nanose, koji su pod utjecajemstalnog vlaženja. Kasnije razvoj mlade sastojine običnoprati izdizanje tla taloženjem novih slojeva. Isti bivajuproraštani korjenovim sustavom, ali biljka trajno ostajeu doticaju s donjom vodom dijelom korijena koji je formiranu prvim godinama života. Dubokom sadnjompak ostvarujemo za mladu biljku dovoljne količine vodei u uvjetima pjeskovitih tala gdje se razina slojeva tlapod stalnim utjecajem vlaženja (glej) nalazi na većimdubinama. Dobro situiranje biljaka vodom u samomstartu, povoljno djeluje na primanje biljaka, te usklađenirazvoj korjenova sustava i krošnje u prvim godinamaživota u skladu s mogućnostima i uvjetima staništa, štoje nužan preduvjet za kasniji normalan razvoj posađenihbiljaka.Dosljedno iznesenom, ova tehnika sadnje primjenjujese na dijelovima aluvijalnih tala s velikim učešćempijeska, koja nemaju sposobnost dužeg zadržavanjaoborinske vode u gornjem dijelu, a istovremeno neosiguravaju kapilarni uspon vode iz donjih slojeva podstalnim utjecajem vode (glej) do razine dostupne biljci.Kvalitetno aluvijalno tlo pogodno za normalnu sadnju(80-90 cm) prema praktičnim iskustvima treba imati od150-200 cm ilovasto pjeskovitog sloja dobrog kapacitetaza vodu, uz primjerenu visimu razine donje vode.Aluvijalna tla odlikuju se vrlo visokom heterogenošću.Ona je izražena velikim razlikama u relativnoj visinitla (grede i niže), a u svezi s tim i dubinom podzemnevode. Također su velike razlike u kakvoći i rasporedupjeskovite frakcije. One se kreću u rasponu od pojavečistog "građevinskog" pijeska neposredno ispod tankoghumusno ilovastog sloja, koji se zarušava prilikomkopanja profila, pa preko pjeskovitih slojeva uz manjeili veće učešće čestica praha, međusobno odijeljenihtankim ilovastim proslojcima, i konačno kompaktnihilovasto pjeskovitih profila koji dosežu do donje vode.SHEMATSKI PRIKAZ RAZVOJAKORIJENA KOD DUBOKE SADNJEiSlika 1. Profil sa slojevima nepovezanog pijeska koji se zarušava. Miholjačkcpodravske šume odsjek 3b236


.Sikora: PRIMJENA DUBOKI-SADNJE Šumarski list br. 5 6, (XX (1996). 235-241.-«•»-JfSvi ovi pojavni oblici slojevitosti aluvijalnog tla mogubiti prisutni na relativno maloj površini, pa je utvrđivanjenačina sadnje složen stručni posao.Pogodnost tla za određeni način sadnje utvrđuje senajčešće ocjenom kvalitete tla na otvorenim pedološkimprofilima ili sondiranjem tla ručnim svrdlima.Prilikom utvrđivanja kakvoće tla treba u što većojmjeri uvažiti heterogenost staništa. Pri tome valja imatina umu da su u pravilu promjene sastava tla i slojevitostialuvijalnih nanosa veće u pravcu okomito na riječnitok. Naime, grede i niže, koje su glede nastanka i sastavaaluvijalnih slojeva prilično ujednačene, prostiru senajčešće paralelno s koritom rijeke. Ovo je razumljivojer su u svojoj genezi nastale meandriranjem riječnogkorita, te su niže i ostaci bara na mjestu gdje je nekadabilo korito, a grede su dijelovi nekadašnjih obala. Ispitivanjeprofila tla valja obaviti u vrijeme niskih vodostaja,što se vremenski u pravilu poklapa sa završetkomljeta i početkom jeseni.Slika 2. Ilovasto pjeskovito tlo sa slojevima pijeska u donjem dijelu profila.Miholjačke podravske šume odsjek 3bRAZVOJ TEHNOLOGIJE I SADAŠNJA PRAKSAMetoda je nastala u susjednoj Italiji 60-tih godina,pri rješavanju problema kultiviranja topolom dubokihpjeskovitih tala u donjem tijeku rijeke Po. U Hrvatskojse počelo s dubokom sadnjom 1973. godine na područjubivšeg Šumarskog gospodrastva Osijek, gdje je tijekom1973. g. i proljetne sezone 1974. g. dubokom sadnjomposađeno 120 ha (85 ha ručno i 35 ha strojno).Uglavnom se radilo o podizanju intenzivnih kulturasadnicama eurameričkih topola nakon čistih sječa, ušumskim predjelima: V. Bajar (Osječke podravske šume),Erdutska Ada, Porić i Tanja (Erdutske podunavskešume).Raspravu o razvoju tehnologije možemo raščlaniti na:- razvoj opreme za vrtanje jama- razvoj tehnike same sadnje (zatrpavanje jama)-proizvodnju i pripremu odgovarajućegsadnog materijala.Razvoj opreme za vrtanje jamaPočeci primjene duboke sadnje vezani su za upotreburučnih svrdala. Ona su bila jednostavne konstrukcije.Osnovni je dio dužine 2 m, sačinjen od okrugle metalnecijevi koja je završavala navojnicom svrdla širine10-12 cm i šiljkom radi boljeg fiksiranja svrdla prilikomulaženja u tlo. Na gornjem dijelu cijevi pričvršćivalase okomito kraća cijev kojom se ručno okretalosvrdlo. Dodatno za veće dubine služio je nastavak od 2m opremljen spojnicom za pričvršćivanje na osnovniradni dio.Osnovni nedostaci ručnog rada su vrlo mali učinci(prosječno 15 kom. jama po radniku za 8 sati rada) teveliki fizički napori za radnike s posebnim opterećenjimaza zglobove ruku i kralježnicu.Uvođenjem opreme za mehanizirano vrtanje jama,ručna svrdla su u cjelosti otpala iz uporabe.237


J. Sikora: PR1MJENADUB0KE SADNJE Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 235-241Kao početak rada mehaniziranih bušilica, čiji rad sezasniva na pokretanju svrdla preko hidromotora, možese smatrati probni rad bušilice talijanske tvrtke "Ellettari"obavljen u proljeće 1972. godine.Pokusi su obavljeni na području sjeverne Italije uprovincijama Aleksandria i Pavia na pjeskovito-ilovastomtlu. Korištene su dvogodišnje sadnice klona "I-214". Sadnja je obavljena na dubine 1 m, 1.5 m, 2 i 3 m.Pored priključka "Ellettari" korištena je jedna bušilicafrancuske proizvodnje, te uobičajena ručna svrdla. Bušilica"Ellettari" relativno brzo je ušla u masovnu primjenu.Prva verzija ove bušilice sastojala se od vučnog jednoosovinskogpriključka, pogonjenog traktorom snage30-50 kVV. Samo vrtanje, kao i pomoćne radnje okodizanja svrdla, i podešavanje okomitosti svrdla (dovođenjepriključaka u vodoravan položaj), obavljalo seprijenosom pogonske snage traktora preko kardanskogvratila na hidrauličnu pumpu s koje se preko upravljačkihkomandi otvaranjem ventila obavljalo pokretanje ipodešavanje hidromotora i ostalih hidrauličkih uređaja.Svrdlo je bilo duljine 3 mi promjera 12 cm, opremljenoposebnim zamjenjivim završetkom, koji se sastojao odšiljka i noža, oblika lastavičjeg repa izrađenog od posebnogčelika.Vrlo brzo već 1977. godine napravljena je po uzoruna "Ellettari" bušilica vlastite proizvodnje IVA-3. Radilaje na istom principu. Metalni dijelovi okvira bili sunešto robusniji, a također je u sistemu imala nešto većekoličine hidraol ulja, radi izbjegavanja pregrijavanja.Stroj je izgrađen u tvrtki "Metal" u Vinkovcima, premakonstrukcijskom rješenju stručnjaka "Tehnoprojekta",također iz Vinkovaca. Proizvedena je nulta serija od 28komada, koja je u cjelosti prihvaćena u proizvodnji.Obje bušilice ostvarile su slične učinke (250-300kom. rupa dnevno).Glavni nedostaci su im bili: male manevarske sposobnostii osjetljivost na lošije terenske uvjete, te relativnobrzo zagrijavanje ulja.Oko 1980. godine talijanska tvrtka "Simac" izbacujenovi tip bušilice. Radni princip je isti, ali je priključaknošen na traktoru i kao takav pogodan za rad na težimterenima i popunjavanju. Ovi priključci također suuvezeni i koristili su se i kod nas.Tvornica "Geomašina" iz Zemuna proizvela j 1985.godine vlastitu bušilicu vrlo slične konstrukcije, koja jetakođer korištena u radu kod nas.Istovremeno s uvođenjem nošenih tipova bušilica,povećava se i promjer svrdla na 25 cm, čime je omogućenasadnja sadnica s korijenom.1987. tvrtka "Graditelj" (bivši "Metal")iz Vinkovacau suradnji s konstruktorima iz "Tehnoprojekta" izrađujeprobni tip bušilice. Kod izrade bušilica korištena jekonstrukcija hidraulične traktorska dizalice s prikolicom.(Silom na kraju kraka dizalice potiskuje se svrdlou tlo). Hidraulični pogonski sklopovi zamijenjeni sumehaničkim uz prijenos snage na radna tijela remenjemili kardanima.Osnovni nedostatak ove bušilice bio je u njenoj veličinii slabim manevarskim sposobnostima, čime je ucjelini anulirana prednost zamjene, na kvarove osjetljivihhidrauličkih sklopova, mehaničkim, te se nije održalaznačajnije u radu.Za sadašnju praksu u Hrvatskoj svakako je značajnapojava novog tipa bušilice tvrtke "Ellettari". To je nošenipriključak. Osnovno razvojno unapređenje je zamjenaokvira bušilice, unutar kojeg se hidromotor svrdla nakolicima pomoću valjkastih lanaca i lančanika kretaotijekom rada svrdla, nosivim stupom s ugrađenom vodilicompo kojoj se kreće tijelo hidromotora. Ovakvakonstrukcija omogućuje mirniji rad svrdla. Također jenosivi stup opremljen uređajem za preklapanje (položajpriključka u transportu).Tijekom 1993. godine uvezene su četiri bušiliceovog tipa iz Italije i od tada se nalaze na radu u Upravišuma Osijek.Istovremeno u "Tehnomehanici" iz Marije Bistriceizrađen je prototip bušilice sličan po konstrukciji "Simacu".Bio je na probnom radu u Šumariji Valpovo, teje kasnije preuzet od Uprave šuma Osijek.Razvoj tehnike same sadnje -zatrpavanje jamaU početku primjene tehnike duboke sadnje, promjerijama uglavnom su iznosili 10 do 12 cm. Prije sadnjesadnicama odsijecanje korijen, a jame su nakon polaganjasadnica zatrpavane ručno uz pomoć štapova zanabijanje zemlje oko sadnice.Osnovni problem bio je da se rupa ravnomjerno zatrpai sadnica obloži zemljom. To je bilo vrlo teško postići,glede širine i dubine rupa, posebno kada nije bilona raspolaganju dovoljno rahlog tla (kulture bez pripremetla). Dodatni rizik bila je mogućnost oštećivanjasadnica prilikom nabijanja zemlje. Kontrola kvaliteteobavljene sadnje bila je otežena, a nedostaci su običnouočavani kasno u tijeku vegetacije nakon prirodnog slijeganjatla i rasklimavanja sadnica uslijed vjetra.Prelaskom na vrtanje jama širine 20-25 cm, stvorenaje mogućnost za sadnju sadnica s korijenom uz kvalitetnijezatrpavanje jama.Danas je na području istočne Hrvatske u primjenitehnika sadnje, uz primjenu vodenog mlaza kod zatrpavanjajama. Nakon polijeganja sadnica u jame vrši seručno zatrpavanje do cea 50 cm od razine tla. Slijedidolijevanje vode u zatrpani dio jame. Voda se dopremacisternama, a samo ulijevanje vode u jame vrši se uz la-238


. Sikora: PRIMJENA DUBOKI'. SADNJI: Šumarski list br. 5 -6. ("XX (19%), 235-241gano kretanje traktora istovremeno u dva reda (dva pomoćnaradnika rukuju crijevima kroz koja se pod pritiskompumpe doprema voda iz cisterne). Utrošak vode jeoko 30 do 50 lit. po sadnici. Nakon slijeganja tla, vrši sedefinitivna sadnja dopunjavanjem jama zemljom do razinetla.Proizvodnja i priprema odgovarajućegsadnog materijalaSadni materijal koji se koristi kod duboke sadnje,mora zadovoljiti neke osnovne uvjete.Za sadnju se koriste dobro razvijene sadnice starostidvije godine. Moraju biti dovoljno ravne da se mogusmjestiti u jame. Nadzemni dio, nakon sadnje mora bitidovoljno velik, kako bi se mogla izvršiti individualnazaštita od jelenske divljači (obloga od trske ili žicanogpletiva, visine 2 m).U početku je radi malih promjera jama bilo prije sadnjenužno odsijecanje korijena. Kao preventivna mjeraod širenja nekroza raka kore (Dothichiza) vršilo seprikraćivanje sadnica, kako bi zona vegetacijskog prijelaza(mjesto najintenzivnijeg napada bolesti) prilikomsadnje dospijela 20 do 30 cm pod zemlju. Prematadašnjim saznanjima u kontaktu s tlom zaustavljeno jedalje napredovanje bolesti. Na ovaj način moralo se nažalostodstraniti često i više od jednog metra na donjemdijelu sadnice, posebno kod sadnica koje su imale velikivisinski prirast u prvoj godini (u rasadniku). Samoprikraćivanje sadnica vršilo se u pravilu neposrednoprije sadnje. Ukoliko je radnja obavljana u rasadniku,prerezi su premazivani voćarskim voskom kako bi sesadnice zaštitile od prekomjernog isušivanja u transportu.Kao logičan slijed javila se potreba da se u rasadnikuproizvedu sadnice s povoljnim odnosom visinskogprirasta u drugoj godini u odnosu na prvu, kako bi se izbjeglopretjerano prikraćivanje sadnica prije sadnje.Pokušalo se s prikraćivanjem sadnica u rasadnikunakon prve godine. Prikraćivanje se vršilo neposrednoprije početka druge vegetacije na visinu od 150-170 cm(dostupna visina za rad s vinogradarskim škarama).U vrijeme otvaranja pupova uklonjena su dva do tripupa ispod pupa kome je namijenjena uloga vršnog pupa.Kasnije, tijekom vegetacije, vršeno je prikraćivanjegrančica koje su pokazivale tendenciju bržeg rasta iugrožavanja novoformiranog vršnog izbojka.Odnos dimenzija prikraćenih sadnica nakon prvegodine u odnosu na uobičajeno uzgojene sadnice (kontrolu)biti će prezentiran na bazi mjerenja uzoraka od 50komada prikraćenih sadnica i 50 komada kontrolnih sadnica.Mjerenje je obavljeno početkom mjeseca 1992.godine (tijekom vađenja sadnica) u rasadniku Višnjevac(Osijek). Sadnice su pripadale klonu P. x euramericana"El Constanzo " i nalazile su se u dva susjedna reda(u jednom redu prikraćene, u drugom normalne) položenau smjeru sjever-jug međusobno razmaknuta240 cm. Mjerenje promjer sadnica na 1 m od tla, ukupnavisina u cm, duljina izbojaka izraslog u drugoj godini,broj pupova na duljini 2,5 m od vrha, te broj grančicana istoj duljini. (Mjerenja je obavio ing. Darko Hamilton).Tablica 1.Vrsta sadnicaPromjerdmmVisinav cmIzbojak2 godv 2 cmPupovina2,5mn komGrančicena 2,5 mn 2 komiNormalne-kontrola (A)Prikraćene (B)B/A246,5841,480,893715,64688,060,964474,04536,401,13538,8239,541,0260,440,761,72U tablici su uspoređene aritmetičke sredine mjerenihpodataka, pa je vidljivo da prikraćivane sadnice uodnosu na kontrolu zaostaju u srednjem promjeru d na1 m visine za 11 %, a u srednjoj visini v za 4 %, dok jesrednja duljina izbojka u 2. godini v 2 veća za 13 % odsredine kontrole. Prosječni broj pupova na 2,5 m odvrha sadnice.fi praktično ne pokazuje signifikantne razlike,dok je broj pupova iz kojih su se razvile grančicen 2 osjetno veći kod prikraćivanih sadnica.Pokusno prikraćivanje vršeno je u nekoliko navratana više klonova ("1-214", "LUX").Općenito se može reći da sadice dobro podnose prikraćivanje,te su dvogodišnje sadnice dobivene prikraćivanjemupotrebljivo ravne s dobro kalusiranim novoformiranimvegetacjskim prijelazom (prstenom) namjestu prikraćivanja.Na temelju izvršenih zapažanja nema signifikantnihrazlika u osjetljivosti na razvoj bolesti raka topolove239


J. Sikora: PRIMJENA DUBOKE SADNJE Šumarski list br. 5 6. CXX (1996), 235-241kore u zoni prijelaza između normalnih i prikraćivanihsadnica.Izbojak prikraćivanih sadnica osjetljiviji je na savijanjevjetrom od normalnih sadnica (utvrđeno kodklona "LUX").Novija opažanja pokazala su da sebolest raka topolove kore razvija i na dijelovima koji suu zemlji. Na temelju toga ukinuta je tehnološka normada kod sadnje vegetacijski prsten mora biti ispod razinetla, pa se odustalo od prikraćivanja sadnica nakon prvegodine.Danas su u primjeni kod duboke sadnje dobrorazvijene dvogodišnje sadnice s korijenom, s neštoviše prikraćenim bočnim korijenjem nego kod običnesadnje.Slika 3. Dobro razvijene krošnje biljaka topole posađenih na dubinu 1.5 mpo završetku prve vegetacijeUMJESTO ZAKLJUČKADuboka sadnja primjenjuje se kod "velikih" sadnica,selekcioniranih klonova, prvenstveno topola, kojena temelju svoje autovegetativne sposobnosti razvijajužilni sustav na dijelovima stabiljke koji se nađu u zemlji.Ona omogućuje biljkama dobru startnu opskrbljenostvodom i brzo i skladno formiranje korjenovog sustavai krošnje u prvim godinama života.Prednosti ovog načina sadnje posebno su naglašenena pjeskovitim tlima bez sposobnosti zadržavanja oborinskihvoda i bez kapilarne sposobnosti podizanja vodeiz slojeva pod stalnim utjecajem donje vode, posebnokada je razina donje vode relativno duboko.Kod rasprave o ovisnosti uspijevanja vrsta drvećapoplavnog područja o razini i dostupnosti donje vode,nužno je naglasiti daje transpiracijski utrošak vode o-vih vrsta tijekom vegetacije preko 1.000 mm, a daje napodručju njihove najveće zastupljenosti (istočna Hrvatska)godišnja količina oborina 600 - 700 mm.Prema vlastitim opažanjima, kao i prema istraživanjimaInstituta za topolarstvo iz Novog Sada, prednostduboke sadnje u odnosu na normalnu leži prije svega uboljem primanju posađenih biljaka, te bržem rastu u prvimgodinama života. Primijećeno je kod duboko posađenihbiljaka nešto ranije listanje i brže prirašćivanjebočnih grana. Obzirom daje nadzemni dio biljke znatnokraći nego kod normalne sadnje, već u prvoj godinipostiže se skladni odnos između krošnje i visine biljke.Prema obavljenim mjerenjima (Institut Novi Sad) napokusnim objektima, gdje je vršeno kompariranje uspjevanjabiljaka posađenih običnom i dubokom sadnjomrazličitih klonova topola, produkcija drvne masepokazuje daleko značajnije razlike između pojedinihklonova nego između načina sadnje, uvažavajući jednakestanišne uvjete. Mjerenja su vršena do 14 god.starosti.Također nema razlika u razvoju korjenovog sustava,te horizontalne i vertikalne distribucije mase korijenja,između normalne i duboke sadnje. Otkopavanjem korijenavidljivo je da se dio korijena (nastao iz stabiljke)ispod zone glavnog račvanja korijenja nije dalje razvijao(ostao je tanak) nakon stoje omogućio da posađenabiljka formira vlastiti korjenov sustav u skladu s međusobnimdjelovanjem nasljednih osobina biljke i uvjetastaništa. Najpovoljniji učinci dubokom sadnjom postižuse kada sadnice dopru neposredno do sloja koji jepod stalnim utjecajem vlage. Stoga je važno da se sadnicepolože u jame neposredno nakon vrtanja, kako sezarušavanjem jama ne bi smanjila korisna dubina. Ovoje posebno važno kod nešto više razine donje vode (nadiranjemvode u jame dolazi do bržeg zarušavanja).Kod vrtanja jama treba voditi računa da se svrdlom neulazi dublje od razine gleja (karakteristična plava obojenost).Naime, dio sadnice koji se nađe ispod razinegleja propada, te ovakav način rada ima za posljedicusamo smanjenje radnog učinka i smanjenje nadzemnogdjela sadnice.Pozitivni učinci duboke sadnje mogu izostati prijesvega radi upotrebe lošeg sadnog materijala (bolesnei fiziološki slabe sadnice neodgovarajućih dimenzija),ali i u slučaju vrlo visokog stagnirajućegvodostaja nakon sadnje tijekom ljetnih mjeseci.Naime, tada se korjenov sustav formira iznad slojevapod stalnim utjecajem vode, a dio sadnice koji se dugovremena nalazi u dijelu tla, koji je potpuno zasićenvodom, propada. Ukoliko iduće godine uslijedi ekstremnonizak vodostaj uz nazočnost ljetne suše, možedoći do propadanja sadnica.U zaključnom djelu rasprave važno je još jedanputnaglasiti da za duboku sadnju dolaze u obzir dobro razvijene,upotrebljivo ravne i zdrave dvogodišnje sadnice.240


J. Sikora: PRIMJF.NA DUBOKE SADNJE Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 235-241Izuzetno, mogu se koristiti i kvalitetne jednogodišnjesadnice (112), ako je dubina sadnje nešto plića (oko 1,5m) i na mjestima gdje ne prijeti opasnost od šteta kojučini jelenska divljač.Bušilice najnovije generacije talijanske "Ellettari"korištene su tijekom 1994. i 1995. godine na područjuUprave šuma Osijek pokazale su dobre rezultate u radu.Osjetljivost na kvarove je podnošljiva, a učinci dobri.I na kraju, svakako treba reći da je trošak dubokesadnje u odnosu na normalnu veći za oko 36%.To je posljedica nešto manjih učinaka u radu (odnospotrebnih traktora - dana po 1 ha 1,0 : 0,8) uz primjenunešto jačih i skupljih traktora.Neznatno na povećanje utječe i nešto veća potrebaradnika (odnos potrebnih radnika - dana po 1 ha 7,5 :6,5).LITERATURA1. Dekanić, I., 1966.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanjeP. x euramericana f. marilandica ušumskim i intenzivnim kulturama na dunavskomi dravskom aluviju kod Osijeka. Topola, 59-60.2. Herpka, I., 1974.: Upoređenje postupka osnivanjazasada topole (klona "1-214") na peskovitomaluvijalnom zemljištu Dunava. Topola, 100-1013. Herpka, I., Markovi ć,J.,Ž i vanov, N., 1972.:Proučavanje distribucije biomase korenovog sistemahibridne euroameričke topole 1-214 uuslovima obične i duboke sadnje. Topola 93- 94.4. Kulaš, J., 1976.: Domaća bušilica za duboku sadnjutopola. Mehanizacija u šumarstvu br. 5-6.5. S. Matić, S., 1979.: Istraživanja uspjeha sadnje topoladubokom sadnjom pomoću stroja Ellettari iIVA-3 m. Članci - Zagreb.6. May, S., I960.: Jedan originalan način gajenja topolena peskovitim dinama u oblasti reke Po uItaliji. Topola 13-14.7. Mayer, B., Jelušić, B., 1992.: Freatofilne šumskevrste ugrožene padom razine podzemnih vodau okolišu hidrocentrale "Varaždin". Radovi 1 -1992. Šumarski fakultet Jastrebarsko.8. Pre vo sto, M., 1973.: Upotreba novih mašina zaduboku sadnju topola. Topola 98-999. Roksandić, R, 1974.: Duboka sadnja topole napodravsko - podunavskim tlima. Šumarski listbr. 12.10. R o n č e v i ć, S., 1984.: Uticaj načina sadnje na uspjehpodizanja zasada različitih klonova topola.Radovi, knjiga 14 - Institut za topolarstvo NoviSad.11. Vratari ć, P., S i kora, J., 1979.: Ekonomske efektivnostimehaniziranog i ručnog bušenja jamaza duboku sadnju topola. Topola br. 109-110.241


Geo• Prodaja geodetskih instrumenata• Prodaja fotogrametrijske opreme• Prodaja GPS-sustava• Servis• Kompletna usluga kod opremanja geodetskihgrađevinskih i arhitektonskih biroa• Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring"• Dalekozori i povećalaKompletna mjerna oprema u šumarstvu(promjerke, svrdla, visinomjeri, kompasii drugo)Elta 50mjerna stanica< &ZASTUPSTVO I PRODAJA:ZEISSMJERNE VRPCEMJERNI KOTAČILASERSKE LIBELENIVELIRITEODOLITIMJERNE STANICELASERSKI NIVELIRIKT—i -i-A i A A\ /A PLANIMETRISTAMAYA -"•*"'.- digitalni/ •"GEOTEHA" 10000 ZAGREBOvlašteni distributer za Hrvatsku i Bil IPRODAVAONICA I SERVISMilivoja Matošeca 3 tel/fax 01/195-1 78


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI- ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br 5-6 CXX(1996) 243-259UDK 630* 232: 909: 181.3.001SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG PODRUČJAZA PROJEKT ZAŠTITE I OBNOVE PRIOBALNIH ŠUMASOCIOLOGICAL ANALYSIS OF THE COASTAL PEOPLE'S OPINIONON REFORESTATION AND FOREST PROTECTION PLANJosip BISKUP, Vend VONDRA *SAŽETAK: Osnovni cilj istraživanja bio je ustanoviti društveni značaj Projektarekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Pri istraživanju primijenjen je razmjernistratificirani slučajni uzorak sastavljen od 280 ispitanika. Ispitanici subili sa senjskog, zadarskog, šibensko-splitskog i dubrovačkog područja. Nasvakom području ispitivanjima je obuhvaćen podjednak broj zemljoposjednika,turističkih djelatnika, stočara i ostalih građana. Rezultati sadrže: (1) socioekonomskeuvjete i status ispitanika, (2) mišljenje i stavove pučanstva o korištenjuspaljenih i degradiranih površina, (3) stajališta prema vrstama drvećai tipovima šuma, (4) analizu problema šumskih požara, (5) procjenu problemaprivatnih šumovlasnika, (6) procjene pozitivnog i negativnog stava lokalnogstanovništva prema akciji pošumljavanja te njihove sugestije. Postignutirezultati omogućuju implementaciju i realizaciju Projekta rekonstrukcijei zaštite obalnih šuma. Svjetskoj banci, mogućem investitoru, predana je dijagnostičkastudija izrađena prema kriterijima FAO-a. Time je ispunjen jedanod zahtjeva Svjetske banke u procesu traženja kredita za obnovu i razvoj u ratuuništenih gospodarstava.KIj u č n e r ij e č i: sociološka analiza, javno mišljenje, priobalnostanovništvo,pošumljavanje i zaštitaUVOD - IntroductionUska povijesna povezanost ljudskog društva sa šumomu svim njegovim dosadašnjim fazama razvoja proizlaziiz mnogobrojnih koristi koje šuma pruža čovjeku.Iz te povezanosti i isprepletenosti proizašli su mnogi aspektis kojih znanost proučava šumu. Ponekad se radi ošumi kao neobičnoj tvorevini prirode, ponekad kao objektupostupka društva sa šumom i odnosa prema njoj.* Prof. dr. se. Josip Biskup, Doc. dr. se. Vcncl Vondra,Šumarski fakultet ZagrebUtilizacijski aspekt djelovanja ljudi na šumu u mnogimdijelovima svijeta prouzrokovao je poremećaje ubiološkoj stabilnosti šume (erozije, poplave, bujični nanosi,živi pijesak i goli krš). Sustavnim prosesom obnovedegradiranih šuma nastoje se zaustaviti degradacijskiprocesi i sanirati posljedice.Prenapučenost (urbanizacija i turizam) kroz duljerazdoblje razorno djeluje na šume, parkove - na okoliš.Svijest korisnika je na preniskoj razini za sprečavanjedegradiranja okoliša.243


J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ZITLLJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6, (XX (1996). 243-259U posljednjim godinama rat je kod nas, uza sve raniječimbenike, bio najdestruktivniji čimbenik uništenja iopožarenja mnogih šumskih površina.Uništenjem šuma, osim ekološke funkcije, takođerje narušena kulturno-povijesna i estetska funkcija šuma.Te su funkcije za priobalno i otočno područje RepublikeHrvatske višestruko značajnije od bioprodukcij-ske funkcije šuma. Radi izražene multifunkcionalne idruštvene zadaće šume nužna je obnova ratom uništenihpredjela priobalja. Budući daje šuma narodno (nacionalno,državno) bogatstvo, zadaća je države (društva)i svakog pojedinca da budućim generacijama ostaviokoliš prikladan za život, daljnji razvoj i opstanak.Šume su važan dio toga okoliša.REKONSTRUKCIJA PRIOBALNIH ŠUMA I PROJEKT ZAŠTITECoastal forest reconstruction and protection projectVlada RH preuzela je zadaću pripremiti dokumentacijuza ostvarenje projekta obnavljanja šumskih područjau svrhu financiranja obnove kreditima Svjetskebanke. Projekt će obuhvatiti obnovu šumske vegetacijena oko 5.000 ha zemljišta s uništenom šumskom vegetacijom.Osim obnove predviđeno je trajno održavanje injega obnovljenih šumskih površina, preventivna i represivnazaštita od mogućeg ponovnog uništenja požarimaili drugim uzrocima. Rekonstruirane površine trebalebi pomoći obnovu turizma i drugih gospodarskihaktivnosti ovisnih o postojanju šumske vegetacije.Osnovni cilj istraživanja bio je ustanoviti sociološki,to jest društveni značaj Projekta rekonstrukcije izaštite obalnih šuma.Budući daje ljudski faktor pri tim aktivnostima, vrlonaglašen, potrebito je saznati kako lokalno stanovništvopercipira svoju poziciju i ulogu u obnovi i zaštitišuma i kakva im je svijest o pozitivnoj ulozi šuma u priobalju.Rezultati omogućuju implementaciju i realizacijuProjekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Dobilisu se mišljenje i nijansirana stajališta o cijelom poduhvatu,ocjena stupnja interesa stanovništva za prihvaćanjeakcije te uvid u kooperativnost pučanstva za akciju.Ocijenjena je ukupna korist od planirane obnove zapriobalna područja. Svjetskoj banci, mogućem investitoru,predana je dijagnostička studija [2] izrađena premakriterijima FAO-a za postupke traženja novčanihsredstava (kredita) za obnovu i razvoj u ratu uništenihgospodarstava [6].U vrhu informiranja stručne i ostale javnosti u Hrvatskojo rezultatima sociološke analize za objavu jenapisan sažeti prikaz istraživanja.Sociološka studija imala je zadaću - The study hadthe following objectives:Odrediti stajališta lokalnog stanovništva prema namjenizemljišta predviđenog za obnovu vegetacije.Istražiti uzroke nastajanja i prijedloge smanjenja paležašumske i ostale vegetacije na priobalnom području.Ispitati mišljenje stanovništva prema vrstama drvećai tipovima šuma kojima daju prednost pri obnovišuma.Ispitati promišljanje stanovništva prema planiranju,pripremi i provedbi pošumljavanja te trajnog održavanjai zaštite obnovljenih površina.Ustanoviti interese šumovlasnika, vlasnika poljoprivrednihpovršina i stočara (vlasnika stoke) za projektobnove devastiranih površina.Ispitati kriterije vrednovanja obnovljenih površinaod strane različitih interesnih grupa stanovništva.Istražiti ovisnost vrednovanja šumskog pokrova ikrajolika za različite lokalitete na kojima se šumska površinaprostire - naselja, nenaseljena područja te funkcionalneturističke cjeline.Metode istraživanja - Methods of the researchIstraživanje je obavljeno anketiranjem pomoću usmjerenogintervjua. Anketiranju je prethodilo preliminarnosondažno istraživanje na zadarskom i senjskompodručju. U skladu sa studijskim projektom i saznanjimapreliminarnog sondažnog ispitivanja sastavljen jeupitnik sa 36 pitanja i nizom potpitanja. Pri anketiranjuanketar je postavljao pitanja i bilježio odgovore.U svrhu postizanje objektivnosti odgovora ispitanicisu ostali anonimni. To je metodološki princip sociološkihistraživanja stavova i mišljenja.Računalsku obradu podataka, analize, poopćavanjei sintezu rezultata obavili su sociolozi u suradnji sa šumarima.Pri analizama uporabljene su apsolutne i relativnefrekvencije odgovora. Usporedbe su rađene izmeđuskupova i podskupova ispitanika, te između područjaistraživanja.Jednakost odgovora između podskupova ispitanikatestirana je X : -testom, a povezanost odgovora iskazivanaje Cramerovim-Fi koeficijentom i koeficijentomkontingencije - C.244


.1. Biskup, V. Vundra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. (XX (1996), 243-259Uzorak ispitanika - Sample of theExamineesS obzirom daje osnovni skup stanovnika dosta neodređen,jer se istražuje mišljenja i stavovi stanovništvana velikom i heterogenom prostoru (senjsko područje,zadarsko područje, šibensko-splitsko područje te dubrovačkopodručje) gdje živi više stotina tisuća žitelja,a područja su ratnim razaranjima bila izložena s različitimintenzitetima -primijenjen je proporcionalni stratificiranislučajni uzorak.Uzorak sa svakog područja je "lomljen" u četiri kategorijeispitanika: (1) zemljoposjednici, (2) turističkidjelatnici, (3) stočari (vlasnici stoke) i (4) ostaligrađani.Ispitivanja su obavljena na uzorku od 280 ispitanika,odnosno sa svakog područja po 70 ispitanika raspoređenihu četiri približno jednakobrojna podskupa -kategorije ispitanika.Analize su obavljene na razini cijeloga uzorka (280ispitanika) i/ili za podskupove svih ispitanika na području,odnosno za podskupove kategorija ispitanikaneovisno o području.Vrijeme istraživanja - Terms of theresearchIstraživanje je obavljeno u razdoblju od lipnja do listopada1995. godine. Priprema istraživanja obuhvatilaje: izradu upitnika, testiranje i reviziju upitnika, prijepisi tiskanje upitnika te instrukciju i razgovor s anketarima.Anketiranje je provedeno u u rujnu i listopadu 1995.godine na sva četiri područja i u oko 53 mikrolokaliteta(naselja, gradovi, sela, izbjeglički centri). Kontrolapopunjenih upitnika, unos podataka u računalo, obrada,analiza, pisanje preliminarnog i konačnog izvještaja naengleskom jeziku [2] završeni su u listopadu 1995. godinekada su predani izaslanicima Svjetske banke.Rezultati istraživanja - The researchresultsA. Socioekonomski uvjeti i status ispitanikaAssessment of the socioeconomic background of the ExamineesOpći čimbenici socioekonomskog statusa ispitanikaGeneral data on the socio/economic status of the interviewed peopleIstraživanje je obuhvatilo 280 ispitanika: 216 muškaraca,60 žena i četiri ispitanika bez odgovora o spolu.Odnos spolova ispitanika bio je različit između područjai kategorija ispitanika. Različit odnos spolova jerezultat izbora slučajnog uzorka u okviru zadanih podskupova(područja i/ili kategorije ispitanika).Prema dobi ispitanici do 30 godina sudjelovali su sa21 %, u razredu 31-50 godina sa 40 %, u razredu iznad51 godine bilo je 27 % ispitanika. Najmlađi ispitanicibili su sa senjskog područja i u podskupu turističkihdjelatnika. Najstariji ispitanici bili su s dubrovačkogpodručja i u podskupovimazem//ov/a.s77/£a i stočara.Najviši stupanj obrazovanja imaju turistički djelatnicia najniži stočari. S dubrovačkog područja 73 %ispitanika nalazi se u razredu srednjeg ili višeg stupnjaobrazovanja.Ustanovljeno je da najviše obitelji imaju troje djece(32 %). To je znakovit podatak jer u Hrvatskoj najvećije broj obitelji s dvoje djece. Najbrojnije obitelji imajustočari i ispitanici s dubrovačkog područja, a najmanjeobitelji imaju ispitanici sa senjskog područja i turističkidjelatnici. Potvrđena je zakonitost da obitelji s višimstupnjem obrazovanja i očekivanim višim ekonomskimstandardom imaju manje djece.Medu ispitanicima bilo je najviše obitelji s dva zaposlenačlana (40 %), sjednim zaposlenim bilo je 38 %obitelji. Čak 42 % obitelji stočara nemaju ni jednogčlana u radnom odnosu.Prema broju članova u kućanstvu dominirajuća ječetveročlana obitelj (34 %), sjednim članom 3 %, s dvačlana 15 %, s pet članova bilo je 23 % obitelji. Sa šestčlanova bilo je 9 % obitelji. Od sjevera (Senj) prema jugu(Dubrovnik) brojnost obitelji raste. S obzirom dajesenjsko područje najrazvijenije, taj podatak potvrđujeranije uočenu ovisnost broja djece i broja članova obiteljis gospodarskom razinom razvoja.245


J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br, 5-6. CXX (1996), 243-259Zemljovlasnici, površina i namjena zemljišta — Land-owners, amount and use of landDetaljnom analizom trebalo je utvrditi za sve kategorijeispitanika koji posjeduju zemlju, ne samo zazemljovlasnike,veličinu zemljišta i njihovu namjenu.Ustanovljeno je da 47 % ispitanika ima zemljište i dazemljište posjeduju sve četiri kategorije ispitanika.Ukupna površina zemljišta 129 zemljoposjednika bilaje 132,65 hektara. Ispitanici senjskog područja u površiniparticipiraju sa 11 %, zadarskog područja sa 20 %,šibensko -splitskog područja sa 15 %. Preostalih 54 %zemljišta pripada ispitanicima s dubrovačkog područja.Zemljoradnici su u posjedu 76 %, stočari 12 %, ostaligrađani 12 %, a turistički djelatnici 2 % istraživanjimaobuhvaćenog zemljišta.U tablici 1. nalazi se pregled posjednika zemlje pokategorijama ispitanika i veličini zemljišta. Ispod jednoghektara zemljišta ima 63 % zemljovlasnika. Najvećepojedinačne površine zemljišta posjeduju ispitanicis dubrovačkog područja.Tablica 1. Pregled posjednika i vlasnika zemljištaTable 1. The superjicies in respondent's possessionPovršinaLand area100 m - ariDo 10- Up to 1011-2526-5051-7576- 100101-250251-500Više od 501 plusUkupno -Total fUdjeli%ProportionZemljoradniciLandownersTurističkiradniciTouristworkersVlasnicistokeLivestockownersOstaligrađaniOtherCitizensFrekvencije ispitanika - Frequencies of the Exuminnes31020121412337759,6943102000107,75356535002720,93422123101511,63SveukupnoAltogether14202918212043129100,00%10,8515,5022,4813,9516,2815,503,102,33100,00U svezi s namjenom zemljišta posjednici ili vlasnicizemljišta mogli su iskazati jednu ili više od ukupno petmogućih namjena:(1) kao oranicu,(2) kao pašnjak,(3) kao voćnjak,(4) kao šumu,(5) za turizam i(6) degradirana površina.Ustanovljeno je da samo 19 % zemljovlasnika, na3,30 % ukupne površine, zemljište koriste jednonamjenski.Jednonamjenski u službi turizma nalazi se1,47 % zemljišta u vlasništvu pet posto posjednika zemlje.Dominira višenamjensko korištenje zemljišta smnogim kombinacijama - ukupno 40 različitih.U tablici 2. nalazi se pregled kombinacija korištenjazemljišta. Posebno su prikazane kombinacije s udjelimaiznad 5 % u ukupnoj površini zemljišta svih ispitanikauzorka ili površini odgovarajućeg podskupaispitanika. Dvadeset šest kombinacija imaju manji udiou površini, izrazito su disperzne te su spojene u ostalekombinacije.Na pitanje o godišnjem prihodu od zemljišta 36 %zemljovlasnika nije navelo nikakav odgovor. Iz razgovoras njima saznalo se da postoji određeno nepovjerenjeu svezi s iskazivanjem prihoda. Postojala je bojazanda bi navođenje realnog prihoda moglo utjecatina povećanje poreza na zemljište. Posebno se to odnosina vlasnike zemljišta s turističkom namjenom. Prihod'nula' navelo je 29 % zemljovlasnika. Do 5.000 kn prihodanavelo je 24 % vlasnika, od pet do 25.000 kn 11 %.Samo jedan zemljovlasnik (ispod 1 % vlasnika zemljišta)iskazao je godišnji prihod iznad sto tisuća kn.Na temelju odgovora i obavljenih detaljnih analizaodgovora može se zaključiti da su zemljišni posjedimalih površina, da se višenamjensko koriste i da se usadašnjem vremenu prihodom od zemljišta 'krpa'kućnibudžet.246


. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski lis! br. 5 6, CXX (1996). 243-259Opis*Description*1,2,3,41,2,3,4,61,2,3,4,5,61,3,42,41,3,4,51.2.41,2,31,31,4,5,61,2,3,4,52,351,4Ostalih 26 kombinacijakorištenja m-The others26 combinations of useNepoznato - UnknownUkupno - TotalUdjeli - Portion, %Tablica 2. Korištenje zemljišta - Table 2. Land useZajednoAltogether22,5810,329,737,625,245,203,933,742,602,361,651,471,471,4220,190,49100,00100,00Senjsko područjeSenj areaZadarskopodručjeZadar areaŠibensko-splitskopodručjeŠibenik/Split areaDubrovačkopodručjeDubrovnik areaUdjeli u površini zemljišta, % - Portion in total area land, %10,31 6,67 0,000,00 0,00 0.000.00 0,00 0,006,44 13,35 19,1416,75 0,00 12,420,00 16,69 5,175,15 10,01 0,0015,46 0,00 0,007,60 0,00 10,860,00 11,68 0,000,00 3,71 6,2112,69 0,00 0,007,22 0,96 3,000,00 1,11 6,738,36.0,00100,0011,6135,820,00100,0020,1833,892,59100,0014,4637,2719,2118,092,632,782,022,443,620,280,000,000,000,000,4211,040,21100,0053,75*Legenda - Legend : 1 - Kao oranica - Arable land; 2 - Za ispašu - Pasture; 3 - Voćnjak - Orchard,4 - Šuma - Forest, 5 - Za turizam - For tourism; 6 - Degradirano područje - Deranged landStočarenje -Poseban podskup istraživanja bili su vlasnici stoke(stočari). Proporciju tog podskupa nije bilo moguće sasvimostvariti.Naime, zbog proteklih ratnih nedaća broj stoke upriobalnom području znatno je smanjen - ponegdje jeCattle-breedingposve uništen. Podskup vlasnika stoke sastojao se od 68ispitanika (16 zemljovlasnika i 52 stočara) podjednakoraspoređenih na sva četiri područja istraživanja.Svi vlasnici stoke posjeduju 2 494 ovaca, 595 koza i67 komada krupne stoke (krave, mule, konji, magarci).Tablica 3. Broj stoke - Table 3. LivestocknumberOpis - DescriptionOvce - BreedKoze - GoatsSheepKrupna stoka - BovinecattleOvce i krupna stokaBreed Sheep and Bovine cattleKoze i krupna stokaGoats and Bovine cattleOvce i koze -Breed Sheep and GoatsOvce, koze i krupna stoka - BreedSheep , Goats and Bovine cattleBrojnost hipotetskog stadaA hypothetical herdOvce -BreedSheepKozeGoatsBroj stoke u stadu - Livestock500080030603707004119Krupna stokaBovine cattlenumber in a herd00ii2031Vlasnici stokeLivestock ownersN°219326111668%30,8813,244,412,948,8216,1823,53100,00247


J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MISLJLNJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 243-259S podacima detaljne analize sačinjena je tablica 3. Hipotetskostado jednog stočara brojilo bi 37 ovaca, devetkoza i jedno grlo krupne stoke. U svrhu akcije obnovešuma i njihova održavanja, stočarstvo s optimalnimbrojem stoke i intenzitetom stočarenja domicilnih stočarane bi uz potrebne propise i kontrolu trebalo negativnoutjecati na šumarstvo i okoliš u najširem smislugospodarenja prostorom. Smatramo da bi te dvije djelatnostitrebale biti komplementarne, posebno s gledištaobnove ratom razorenih naselja u širem pojasu priobalja.Kontrolirana ispaša s usklađenim brojem stoke moglabi motivirati ljude za povratak i opstanak na timprostorima.Subjektivna procjena materijalnog položaja ispitanikaA subjective assessment of the material background of the respondentsNa skali Likertovog tipa od tri stupnja: 30 % ispitanikaprocijenilo je svoje materijalno stanje kao loše, 60% iskazalo je dobro materijalno stanje, pet posto ispitanikasvoje je materijalno stanje procijenilo izvrsnim.Pet posto ispitanika suzdržalo se od procjene. Najvišenezadovoljstva pokazuju obični građani, zatim slijedezemljovlasnici.Najlošije materijalno stanje istakli su ispitanici s dubrovačkogpodručja.Obavljena je detaljna analiza procijenjenog materijalnogstanja ovisno o školskoj naobrazbi i broja zaposlenikau obitelji. Rezultati tih analiza prikazani suna slikama 1 i 2.Stupnjevi školske naobrazbe - Education degrees:I. do 4 razreda osnovne škole - Up to 4 years of primaryeducation,II. četiri do osam razreda osnovne škole - 4-8years ofprimary education,III. zanatska škola - Trade school,IV. srednja školam - Secondary school,V. viša ili visoka škola ili fakultet - Polytechnic college/ University.Loše - Poor • Dobro - Good • Izvrsno - Excellent Loše - Poor • Dobro - Good • Izvrsno - ExcellentStupanj naobrazbe - Education of examineesBroj zaposlenih u obitelji -Family members numberSlika I. Procijenjeno materijalno stanje ovisno o školskoj naobrazdbiFigure 1. The estimate on wealth status in relation to educationSlika 2. Procijenjeno materijalno stanje u ovisnosti o broju zaposlenihčlanova obiteljiFigure 2. The estimate on wealth status in relation to the number of employedmembers of family248


J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5-6. ('XX (19961. 243-259Znakovito je da povećani broj zaposlenih u obitelji iviši stupanj obrazovanja u ovom vremenu na sva četiripodručja istraživanja nisu dovoljni čimbenici poboljšanjamaterijalnog stanja. Od plaće iz radnog odnosa teškose živi, visokoobrazovani ispitanici su u nepovolj-Za ispitivanje stava i mišljenja priobalnog stanovništvapostavljeno je pitanje: 'Opustošene i popaljene ponijojmaterijalnoj situaciji od ispitanika nižega obrazovanja.S obzirom da su ispitanici procjenu položaja iskazaliza ukupne prihode vjerojatno je dodatni rad (neki obliksive ekonomije) nužda u ovom vremenu.Kako se koristi šuma - How forests are usedOdnos ispitanika prema šumi ispitan je odgovorimana pitanje: "kako koristite šumu?"Na to pitanje bili su mogući sljedeći unaprijed zadaniodgovori: (1) za napasanje stoke, (2) za ogrjev, (3) nezanima me i (4) obje prve solucije. U tablici 4. prikazanesu apsolutne i relativne frekvencije odgovora zauzorak i podskupove ispitanika. Rezultati testiranjaukazuju na različite interese za šumu između regija ipodskupova ispitanika. U svrhu uspješnosti obnove devastiranihprostora i njihova održavanja bit će potrebnouskladiti interese stanovništva s globalnim ciljevimaobnove.Tablica 4. Kako se koristi šuma - Table 4. How forests are usedPodručja i ispitanici123456789Regions &ExamineesSenjsko područjeSenj areaZadarskopodručjeZadar areaSibensko-splitskopodručjeSibenik-Sptit areaDubrovačkopodručjeDubrovnik areaX~(ZemljovlasniciLandownersTurističkidjelatnici TouristworkersStočariLivestock ownersOstali građaniOther CitizensZajedno -Altogetherx-(if62123Za ispašuPasture1%8.5724.423,704.29Za ogrjevFirewoodf37402015II%52,8646,5137,0421.43Ito III X 1 to 4) = 83,342 2.50 57 71.2502910.0055.771,85to III X 5 to 8)32 11,4323141831.5126,9233,33= 181,63112 40,00Ne zamimame Notinterested inexploitationIIIf724327834028X%10,0027,9159,2610,00Za ispašu iogrjev -Pasture andFirewoodIVf8008%11.430.000,0011,43(P 0 .05) = 28,8710,00 9 11,2546,580,0051,850700.0013,460,00NepoznatoUnknownf121037C =41627V%17,141,160,0052.860,485,0021,923,8512,96Zajedno Totalf7086547080735254VI%100.00100.00100,00100,00100,00100.00100.00100,00X-(P 0 .05) = 28,87= 0,64c 70 25,00 16 5,71 50 17.86 280 100,00B. Mišljenje i stavovi o tome kako koristiti spaljene i degradirane površineOpinions and attitudes as to use of burnt and degraded landSet pitanja u usmjerenom intervjuu odnosio se naodređivanje stava ispitanika u svezi s obnovom i rekonstrukcijomopustošenih šuma te ostalih površina koje senamjeravaju obnoviti.Što činiti? - What to do?vršine planiraju se pošumiti - želite li da se to učiniVPozitivno je odgovorilo 92 % ispitanika, a negativni odgovoriskazalo je 6 % ispitanika.Na to pitanje dva posto ispitanika nije željelo odgovoriti.U senjskom području pozitivni odgovor sudjelovaoje sa 90 %, a u šibensko-splitskom sa 100 %.Ta razlika može se tumačiti izostankom ratnog pusto-249


. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG . Šumarski list br. 5-6. CXX (1996). 243-259šenja na senjskom području. Dakle, može se reći dajegotovo konsenzusom prihvaćen stav daje devastiranepovršine potrebno pošumiti.Sedamnaest ispitanika (6 % svih ispitanika) protivnikapošumljavanja ovisno kojem podskupu pripadajuželjeli bi da se te površine ostave: (a) kao pašnjak,(b) da se prepuste prirodnoj sukcesiji vegetacije,(c) da se rekonstruira šuma u prethodno stanje i (d) dase podignu voćnjaci.Na dodatno pitanje o preferirajućem obliku obnove ivlastitom interesu korištenja obnovljenih opustošenihzemljišta na neki drugi način, odgovori su bili disperziranii ne omogućavaju formiranje dodatnog mišljenja.Iznad 60 % ispitanika ne očekuju neposrednu korist odpošumljavanja.Izdvajaju se stočari koji u korištenju devastiranihpovršina za ispašu nalaze mogućnost sticanja prihodaza život.Kontrola ispaše - Pasture controlBudući da sitna stoka, posebno koze uništavajušumsko raslinje i pridonose deforestraciji, istražilo sejavno mišljenje u svezi s ispašom.Zajedno sa četiri sugerirana odgovora (Kon 1 doKon 4) bilo je postavljeno i 'otvoreno pitanje' za slobodniodgovor.Kon 1 - Da se dopusti ispaša ograničene brojnosti stoke aliuz naplatu- To reduce the number of cattle to pasture and fee it;Kon 2 - Da se zabrani ispaša s kaznama za prekršitelje- To forbid pasture and fine offenders;Kon 3 - Da se uvede red pomoću lokalnih kontrolora- To impose die order by local controllers;Kon 4 - Da se zabrani ispaša kozama, ali ne i ovcama- To forbid pasture for goats, but not for sheep.Odgovori iz tablice 5. uz provedena testiranja ukazujuna različita mišljenja o tom problemu između područjakao i između podskupova ispitanika. Uočljivo jeda su odgovori distribuirani prema neposrednim interesimaispitanika. Ne postoje jasna stajališta o ispaši.Ispitanici su odgovorom na poticaj za 'Nešto drugo'trebali obrazložiti svoje prijedloge.Svi odgovori 11 % izdvojenih ispitanika racionalnoobrazlažu i zagovaraju korist od stoke za stanovništvo iza vegetaciju - uz naglašeni uvjet kontrolirane ispaše.Većina odgovora na ovo pitanje upozorava da obnovidevastiranih površina mora prethoditi temeljita priprema.U suradnji s lokalnim stanovništvom i uvažavanjemnjihovih interesa mogu se donijeti dobre odluke,vjerojatno za svaki lokalitet posebno.Tablica 5. Kontrola ispaše - Table 5. Pasture controlPodručja i ispitaniciRegions & Examinees12345678Senjsko područjeSenj areaZadarskopodručjeZadar areaSibenskosplitskopodručjeSibenik-SplitareaDubrovačkopodručjeDubrovnik areaZemljoclasniciLandownersTurističkidjelatniciworkersStočariLivestockTouristownersOstali građaniOther Citizensf2020154Kon 1I%28,.5723,2627.785.71f1710152Kon 211%24,2911,6327,782,86x'dtoVIX 1 to 4) =163,0 i X-(P 00 ,) = 24,99 C = 0,611610112220,0013.7021.1529,33122408x 2 (I to VI X 5 to 8)=] 00,25 X 2 (P 0 . 05 ) = 24,99 C = 0,519 Zajedno -Altogether 59 21,07 4415,0032,880.0010.67f15159151216224Kon 3111%21.4317.446.6721.4315,0021,923,8532,00f63713619102112Kon 4IV%8.5743,0224,078,5723,7513,7040.3816.00Nešto drugoSomethingelsef12421163182V%17,144,653,7015,717,504,1134,622.67NepoznatoUnknownf00032151007VI%0,000,000,0045,7118,7513.700.009,33Ukupno -Totalf7086547080735275VII%100.00100.00100.00100.00100,00100,00100.00100.0015.71 54 19,29 62 22,14 29 10,36 32 11,43 280 100,00250


J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. CXX (1996), 243-259Nomadsko stočarenje - Nomadiccattle-breedingBudući da nomadski stočari povremeno sa stokomulaze na područja predviđena za pošumljavanje i dapritom mogu nanijeti neprocjenjivu štetu, nastojalo seod domiciolnog stanovništva nešto više o tome saznati.Više od 60 % ispitanika odgovorilo je da na ta područjanikad ne dolaze nomadski stočari.Iz ostalih odgovora može se zaključiti da se povremenoi to bez poznatog ritma pojavljivanja ipak mogupojaviti i pojavljuju se. S obzirom daje za uništenje nasadadovoljno jedno pojavljivanje, odgovorni sudioniciobnove moraju zakonom ili čuvarskom službom spriječitinjihovo pojavljivanje na obnovljenim površinama.Opasnost od uništenja nasada je latentna ali postojina tri područja. Nijedan ispitanik sa zadarskog područjadosad na tom području nije uočio nomadskestočare.Porijeklo vlasništva nad devastiranim površinamaThe origin of the ownership of the deforested stretches of landOdgovorima na pitanje o porijeklu vlasništva nadpovršinama predviđenim za reforestraciju htjelo se testiratisvijest i memoriju ispitanika kako bi se izbjeglanelagoda pri obnovi "nečijeg" zemljišta bez njegovesuglasnosti.Odgovor "uvijekje državno vlasništvo" dalo je 63 %ispitanika. Pet posto ispitanika odgovorilo je da su tepovršine uvijek bile zadružno vlasništvo, tri posto ispitanikaodgovorilo je da su te površine ranije bile zajedničkovlasništvo. Čak 22 % ispitanika nemaju predodžbuo vlasništvu. Ispitanici s dubrovačkog područja iostali građani najmanje znaju o bivšem i stvarnomvlasništvu.Iz odgovora slijedi sugestija da se prije obnove, a radiizbjegavanja pravnih konflikata ili eventualnih sudskihsporova katastarski i gruntovno, posebno na terenu"srede" ti važni preduvjeti obnove. Daje postojeće stanjesloženo može se zaključiti iz značajno različitih odgovorazemljovlasnika i stočara.Oko 57 % zemljovlasnika odgovorilo je da se uvijekradilo o državnom vlasništvu. Stočari pak taj odgovordaju u 88 % slučajeva.S obzirom da obnova puno košta i da se radi o investicijiza budućnost u novom političkom i društvenomuređenju - tom se pitanju treba posvetiti puna pozornost.C. KOJE VRSTE DRVEĆA PREFERIRA STANOVNIŠTVOTree species preferences of the inhabitantsPoznato je da se cijelo područje ispitivanja protežena više stotina kilometara priobalja, da se na tom područjunalazi više klimazonalnih zajednica te da se radio stanovništvu različitih kulturoloških i ostalih osobina.Uspjeh pošumljavanja najviše ovisi o njegovu prihvaćanjuili odbijanju od domicilnih stanovnika. Pritomvalja uvažiti osobne prosudbe i pozitivni emocionalninaboj u odnosu na vrste drveća i buduće šume.Stručnjacima može biti od koristi poznavanje tih vrijednosnihkriterija.Tip stabala/šume - Trees/foresttypeIspitanicima su bila ponuđena tri odgovora i mogućnostčetvtog 'slobodnog odgovora'.Za šume s rijetkim drvećem izjasnilo se 29 % ispitanikai to najviše sa zadarskog područja (44 %) i stočarineovisno opodručju (50 %).Za drveće s bujnom krošnjom izjasnilo se 58 % anketiranihi to najviše s dubrovačkog područja (66 %) izemljovlasnici neovisno o području (75 %).Nisko raslinje zagovara 7 % ispitanika - više sdubrovačkog područja (17 %) i stočari sa 13%.Za slobodni odgovor opredijelilo se nešto manje odčetiri posto ispitanika, jednako kao i za kombinacije sdva ili tri ponuđena odgovora. Među slobodnim odgovorimavalja naglasiti ogovore 'autoktone vrste ', 'bjelogorica'i 'voćke'. Odgovori na ovo pitanje upozoravajustručnjake da odluke donose s najvećim mogućimuvažavanjem mišljenja lokalnog stanovništva.Odgovor da bi trebalo birati na vatru otpornije vrstedalo je 72 % ispitanika. Oko 15 % ispitanika je ravnodušnona ta posebna svojstva, a 12 % ih smatra da netreba birati vrste prema tom kriteriju.Koje se vrste drveća ne bi trebalo saditiWhat tree species should not be plantedSvaki ispitanik bio je u mogućnosti navesti četiri iliviše vrsta drveća koje ne želi na svom području. Uvaža-251


J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. CXX (1996). 243-259vajući različite razine poznavanja vrsta drveća i ostalihbiljnih vrsta, odgovore na to pitanje valja prihvatiti sograničenom stručnom težinom. Pomoću frekvencijapojave pojedinih vrsta sastavljena je tablica 6.Indeksi odgovora, ovisno o podskupu ispitanikakreću se u rasponu 0,13 do 0,81. Oni neposredno ukazujuna naglašeni interes za buduće nasade pojedinihgrupa ispitanika. Najveće zanimanje pokazuju ispitanicizadarskog i šibensko-splitskog područja, te kategorijeispitanika čiji je ekomski interes vezan za obnovljenepovršine. Topole, zelenika i alepski bor nepoželjne suvrste drveća za većinu ispitanika. Cjeloviti popis vrstasastavni je dio cjelovite dijagnostičke studije [2]. Ukoloni "ostale vrste" predstavljena je skupna frekvencijaza 24 vrste drveća, pojedinačno bez statističkogznačaja.Tablica 6. - Vrste drveća koje ne bi trebalo saditiTable 6. Tree species that should not he plantedVrste drvećaTree speciesTopole - Poplar sp.Zelenika - Phillyrea sp.Alepski bor - AleppopineMediteranski čempresMediterranean cypressArizonski čempresArizona cypressBreza - Birh sp.Crni jasen - FloweringashAtlanski cedar - AtlascedarPinija - Stone pinePrimorski bor -Maritime pineBorovi - Pine sp.Strane vrsteThe outlandich treespeciesMakija - MaquisBukva - European beechThe others 24 treeSveukupno - AltogetherZajednoAltogetherSenjskopodružjeSenj areaZadarskopodrčjeZadarareaŠibensko-splitskopodrčjeŠibenik-Split areaDubrova-čkopodručjeDubrovnik areaZemljovlasniciLandownersTuristički radniciTouristworkersStočariLivestock ownersUdjeli u zbroju odgovora svih ispitanika, % - Shares in the responds'sum, %15,5312,2212,0411,527,166,634,714,193,492,792,790,701 221,4013,61100.0012,626,8010,684,850,0010,686,802,916,801.940.000,000.006,8029,12100.0020,1412,5910,7916,199,718,271,443,963,603,600,000,001,080,368,27100,0012,8217,9516,6710,268,972,568,976,411,921,920.000,002,560,008,99100,000,000.005,710,000,000,005,710,000,002,8645,7111,430,000,0028,^8100,0015,6814,0510,8110,275,414,865,953,782,163,785,950,540,001,0815,68100,0016,6712,789,4412,788,337.227,226,673,890,561,110,000,001,1112,22100,0019,738,8415,6516,3310,8810,200,001,364,764,760,000,000,680,686,13100,00Ostaligradani OtherCitizens1.7514,0415,790.000,001,755,260,001.751.755,265,2610,535,2631,60100.00Broj odgovora -Response umbers-pointsMogući broj bodovaPossible points scoreIndeks odgovoraResponse index57311200,511032800,372783440,811562160,72352800,131853200,581802920,621472080,71573000,19Preferencija vrsta drveća za pošumljavanje -Tree species preferencesPozitivan odnos prema vrstama drveća istražen jetako stoje bilo ponuđeno 11 vrsta drveća i mogućnostdodatnog upisa i drugih vrsta od interesa. Ispitanici sutrebali odabrati tri vrste od posebnog interesa (od ponuđenihili upisom novih). Frekvencije pojave vrsta poslužilesu za sastavljanje tablice 7. Indeksi odgovora suvrlo visoki za razliku od upisa neželjenih vrsta drveća.Primorski bor, hrastovi crnika i medunac na cijelomuzorku i podskupovima ispitanika zauzimaju prva trimjesta među šumskim drvećem. Medu osam prvoplasiranihvrsta drveća nalaze se maslina, badem i smokvašto ukazuje na izrazito racionalno razmišljanje koje u-pućuje na slojevitost i iznijansiranost stavova lokalnogpučanstva prema vegetaciji i okolišu. Te tri navedenevrste imaju povijesno i gospodarsko značenje za stanovnikepriobalja i otoka. Trenutačna ekonomska nevoljakoja je zatekla te regije vjerojatno je od utjecaja napromišljanje u svezi s obnovom od ranije zapuštenih, atijekom rata u potpunosti opustošenih poljoprivrednih išumskih površina.Informacije izvedene iz tablica 6. i 7. upozoravajuda stručnjaci ne bi trebali zanemarili svekolike i različiteinterese lokalnog pučanstva.252


J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXX(1996). 243-259Tablica 7. Poželjne vrste drveća - Table 7. Tree species preferenceranksVrste drvećaTree speciesPrimorski bor - Maritime pineHrast crnika - BlackMaslina - OliveoakHrast medunac - Pubescent a akMediteranski čempresMediterranean cvpressPinjol - Stone pineBadem - AlmondSmokva - FigOstalih 20 vrsta drvećaThe others 20 tree speciesZajedno - A/togetherZajednoAltogether20,2610,9110,7910,199,478,155,405,2819,55100,00SenjskopodružjeSenj areaZadarskopodručjeZadarareaŠibensko-splitskopodručjeSibenik-Split areaDubrovačkopodručjeDubrovnikareaZemljovlasniciLandownersTurističkiradniciTouristworkersStočariLivestockownersUdjeli u zbroju odgovora, % - Shares in the responds'sum, %24,76 17,83 25,31 14,78 17,23 26,05 10,9018,100,0010,4810,485,240,000,0030,94100,005,0418,2215,125,813,888,9110,85J 4,34100,001,8518,523,706,7914,206,179,8813,58100,0018,236,908,8715,2711,820,000,0024,13100,0013,8713,039,2411,345,885,047,1417,23100,007,9114,424,658,3713,492,338,8413,94100,0014,1011,5423,081,280,0010,265,1323,71100,00OstaligrađaniOtherCitizens24,668,524,487,6214,3511,210,000,0029,16100,00Broj odgovora - Responsenumbers-pointsMogući broj bodovaPossible points scoreIndeks odgovoraResponse index8348400,992102101,002582581,001621621,002032100,972382400,992152190,981561561,002232250,99Svrha obnove šumskog pokrova -Forest vegetation renewal purposeIspitivanje kriterija vrednovanja obnove šumskogpokrova obavljeno je pomoću rangiranja zadanih odgovora(svrhe obnove Ado E) ocjenama "1 do 5" (1- najvažnije.. 5 -beznačajno). Ispitanici su mogli ocijenitiponuđenih pet odgovora različitim ocjenama, neke jednakimocjenama ili ih ne ocijeniti. Također su bili u mogućnostinavesti po svojoj ocjeni različitu od ponuđenesvrhu obnove.A - šuma za iskorištavanje - the economic advantage(Exploitable forest);B - za zaštitu od erozije - the erosion protection;C - za očuvanje okoliša - the environment protection;D - zbog obnove turizma - the tourist purposes;E - zbog uljepšavanja krajolika - the landscape embellishment.Na slici 3. prikazani su odgovori svih ispitanika koji zaštituod erozije sa 37 % odgovora stavljaju na prvo mjesto;zaštita okoliša sa 27 % bodova na drugom je mjestu,slijedi šuma u funkciji razvoja turizma sa 19 %, šumezbog iskorištavanja sa 9 % i šume zbog uljepšavanjekrajolika sa 7 % bodova.Provedena je segmentarna analiza po kategorijama ispitanikai po regijama. Razlozi i intenziteti ocjena razlikujuse između podskupova. U tablici 8. prikazani supoložaji svrha pošumljavanja u razredu ocijenjenomnajvažnije. Hijerarhija vrijednosti razlikuje se u nijansamakoje se mogu objasniti interesima i objektivnimstanjem vezanim za područje ili kategoriju ispitanika.:0 -I—-—•—*—i '—i 1 1 1iNajvažnije - Vrlo važno - Značajno - Manje važno - Beznačajno - Bez odgovoraVery Important Significant Slightly Unsignificant - No answersimportantsignificantSlika 3. Vrednovanje obnove šume - Figure 3. Forest renewal evaluation253


J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG . Šumarski list br. 5 6. CXX (1996), 243-259Tablica 8. Razlozi obnove šume ovisno o podskupovima ispitanikaTable 8. Reasons for reforestation depending on the interviewed subgroupsPodručja i ispitaniciRang u razredu ocjene najznačajniji - Rank in the grade class "most significant"Regions & ExamineesSenjsko područje -Senj areaZadarsko područje -Zadar areaSibensko-splitsko područjeŠibenik/Split areaDubrovačko područjeDubrovnik areaZemljovlasnici -LandownersTuristički djelatnici -Tourist workersStočari - Livestock ownersOstali građani -Other CitizensZajedno - AltogetherPrvo - firstBCDBBDCBBDrugo -secondcDCCCBBCCTreće - thirdABEDDCAADČetvrtofourthEAAEEEEDAPeto - fifthDEBAAADEEČime pošumljavati - The way of reforestingNačin pošumljavanja istražen je pomoću odgovorana pitanje treba li pošumljavati (1) sadnicama, (2) sijanjemsjemena, (3) prirodnom obnovom t.j. bez sadnjeili sijanja. Pošumljavanje sadnicama podržava više od90 % ispitanika, u podskupovima ispitanika taj načinpodržava od 84 % (stočari i ispitanici senjskogpodručja) do 97 % zemljovlasnici i ispitanici s dubrovačkogpodručja. Interesnim razlozima i objektivnimstanjem oko 13 % ispitanika sa senjskog područja istočari zagovaraju prirodnu obnovu.Uzroci požara - The causes of forest firesD. ANALIZA PROBLEMA ŠUMSKIH POŽARAForest fires problem analysisKrenulo se od toga da se istraži kako ispitanici percipirajujuuzroke požara koji pustoše priobalne šume.Sugerirane su četiri pretpostavljene glavne grupe uzroka.Ispitanici su mogli navesti peti uzrok (slobodniodgovor) i/ili istodobno više uzroka.1 rat - the war,2 nepažnja -negligence;3 turisti - tourists;5 različiti drugi uzroci - various other causes;ost. ostale kombinacije uzroka požara - oth. - the otherscombinations fires causes.Nepažnja i rat procijenjeni su glavnim, s podjednakimudjelima, uzrocima pojave požara od svih kategorijaispitanika. Značajno se razlikuju odgovori stočarakoji rat izdvajaju kao osnovni uzrok. Zemljovlasnici neštoveći značaj daju i ostalim uzrocima, odnosno istodobnomutjecaju više uzroka. S obzirom da će nakonprestanka ratnih opasnosti i nadalje ostati svi drugi uzrocimedu kojima nepažnja ima veliku težinu, strateškimciljem zaštite od požara je promjena odgovornostiUdjeli -Portion, %Uzroci požara -Forest fires causesSlika 4. Uzroci požara - Figure 4. Forest fires causes254


J. Biskup. V. Votidra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 243-259lokalnog pučanstva prema preostalim šumama i obnovljenimpovršinama.Sudjelovanje u gašenju požara - Taking part inextinguishing firesSamo šest posto ispitanika naveli su da u gašenjupožara ne bi sudjelovali. Za nesudjelovanje u gašenjunavode više razloga: postojanje plaćenih vatrogasaca,izostankom afiniteta, spolnom pripadnošću, starošću,bolešću i ostalima. Neodlučnost odgovorom "neznani"iskazalo je 22 % ispitanika. Između kategorija ispitanikarazlike u odgovorima ne postoje. Lokalno pučanstvosenjskog područja (zajedno za sve kategorije) izdvajase od ostalih područja jer bi samo njih 53 % sudjelovalou gašenju šumskih požara.Nakon što se degradirane površine obnove u dobrovoljnojvatrogasnoj službi sudjelovalo bi većina ispitanika(77 %). S jednom trećinom protiv sudjelovanjaizjasnili su se ispitanici senjskog i dubrovačkog područjate ostali građani. Protiv sudjelovanja u vatrogasnojslužbi je oko 20 % ispitanika iz ostalih podskupova.Protupožarne prosjeke -Fire-breaksU svezi s požarima bilo je postavljeno više hipotetičkopitanje jer većina ispitanika ne posjeduje zemljište:"Da li bi se ispitanik suglasio ako je to u interesuzaštite od požara, da se bez naknade načine prosjekepreko njegovog posjeda?Na to pitanje potvrdno je odgovorilo čak 83 % ispitanika.Između podskupova ispitanika značajne su razlike:43 % ispitanika s dubrovačkog područja na to pitanjenije odgovorilo.Sa senjskog područja jedna petina ne bi besplatno zatu svrhu ustupili zemljište.Odgovor ispitanika s dubrovačkog područja možese obrazložiti njihovim trenutačnim statusom.Ispitanici koji svoje zemljište ne bi besplatno ustupilinavode razloge u obliku velike štete, ispravnostidobivanja novčane odštete. Samo jedan ispitanik smatrada protupožarne prosjeke ne pridonose sprečavanjupožara.E. PROCJENA PROBLEMA PRIVATNIH SUMO VLASNIKAProblems of the private forest ownersŠto sa spaljenim površinama? -What to do with the burnt down land?Ovo se poglavlje odnosi samo na podskup ispitanikau kategoriji zemljovlasnika. Na pitanje da li žele da senjihovo u ratu devastirano zemljište pošumi odgovor dažele i da se pošumi sadnicama, neovisno o području istraživanja,dalo je 94 % odgovarajućih ispitanika.Na pitanje što bi vlasnicima degradiranog zemljištanajviše trebalo kao pomoć za samostalno pošumljavanjenjih više oko 90 % odgovorilo je da im je potrebnastručna pomoč. Sasvim sami ili uz financijsku pomoćnespremni su obaviti obnovu. Može se zaključitida bez djelotvorno organizirane akcije vlasnicizemljišta u bliskoj budućnosti sami neće moći obnavljatidevastirana zemljišta.F. PROCJENE POZITIVNOG I NEGATIVNOG STAVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAPREMA AKCIJI POŠUMLJAVANJAPositive and negative attitudes of the local population towards the reforesting campaignStavovi prema pošumljavanju istraženi su na osnoviodgovora kakvu korist percipiraju ispitanici od pošumljavanjai potrebi u sudjelovanju pri donošenju odlukau svezi s pošumljavanjem.Korist od pošumi javan ja -Benefits from reforestingNajviše ispitanika od pošumljavanja ne očekujeneposrednu korist (76 %) - korist koju očekuju spada ukategoriju svekolikih funkcija od šuma. Između pod-skupova testiranjima su ustanovljene statistički značajnerazlike. Neposrednu korist očekuju ispitanici sazadarskog područja (oko 26 %) i stočari (oko 35 %).Ekonomsku korist u vidu zapošljavanja ili od šuma ufunkciji razvoja turizma očekuje oko 10 % ispitanika sasenjskog područja (20 %), stočara (\ 3 %) sa svih ispitivanihpodručja. Za odgovor "neću imati nikakvu korist"izjasnilo se 10 % ispitanika senjskog područja ipribližno toliko stočara. Svoj navod obrazlažu mogućomzabranom ispaše, vlastitom starošću, općom nezainteresiranošćuprema pošumljavanju.255


J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 243-259Sudjelovanje u odlučivanju -Taking part in the decision-makingSudjelovanje u pošumljavanju pozitivnim odgovoromiskazalo je 64 % ispitanika, najmanje sa zadarskogpodručja (51 %) i stočara (46 %). Za odlučivanje je nezainteresiranooko 33 % ispitanika. Sudjelovanje u pošumljavanjevoljni su učiniti izborom vrsta i mjestaterenskog rasporeda te izborom trasa protupožarnihprosjeka.Način sudjelovanja u donošenju odluka prikazani suu tablici 9. Odgovori su podijeljeni i različiti za podskupoveispitanika. Zbog iskazanog interesa ispitanika valjalobi lokalnom pučanstvu omogućiti suodlučivanje ina taj način ih učiniti suodgovornim za rezultate pošumljavanja.Za sudjelovanje u pošumljavanju uz naknadu interesje pokazalo oko 50 % ispitanika, najmanji interesimaju stočari i ispitanici s dubrovačkog područja. Oko30 % ispitanika sudjelovanje vidi u okviru zajedničkogugovora cijele zajednice, nešto više od 20 % putem privatnogugovora. Četrdeset posto ispitanika ne namjeravau akciji sudjelovati.U tu grupu ispitanika spadaju vremešni ljudi i ispitaniciu potpunosti zaokupljeni svojim profesionalnimposlom.Tablica 9. Sudjelovanje u donošenju odluka - Table 9. Taking part in thedecision-makingPodručja i ispitaniciRegions &Examinees12345678Senjsko područjeSenj areaZadarskopodručjeZadar areaŠibensko-splitskopodručjeSibenik-Split areaDubrovačkopodručjeDubrovnik areaf27261815aI%38,5730,2333,3321,43f164822bII%22,864,6514,8131,43f22221622CIII%31,4325,5829,6331,43x 2 (I to V X 5 to 8) = 57,74 x 2 (P 0 . 05 ) = 21,03 C = 0,4123 28,75 19 23,75 24 30,00 14 17,50 0 0,00ZemljociasniciLandownersTurističkidjelatnici TouristworkersStočariLivestoek ownersOstali građaniOther Citizens9 Zajedno -Altogether22122930,1423,0838,671421519,183,8520,0025141934,2526,9225,33f5341218246dIV%7,1439,5322,221,4310,9646,158,00Bezodgovora -No answerVf00010406%0,000,000,0014,295,480,008,00Ukupno -Totalf7086547080735275VI%100,00100,00100,00100,00100,00100,00100.00100.00x 2 (I to VX 5 to 8) = 39,45 x 2 (P () . 05 ) = 21,03 C = 0,3586 30,71 50 17,86 82 29,29 52 18,57 10 3,57 280 100,00Legenda - Legend: a - a na sastancima uz pravo glasovana - a t meetings with the right to vote;b - slanjem predstavnika kojeg ste izabrali na sastanke,b - by sending an elected representative to respective meetings;c - imam povjerenje u predstavnika na lokalnoj razini,C - I have confidence in their representatives at the local level follows;d - na drugi način - some other solutions.G. MIŠLJENJA I SUGESTIJE ISPITANIKARespondents 'opinions and suggestionsIspitanici su zamoljeni da iznesu svoje mišljenje o mišljenje iskazali su ispitanici s dubrovačkog područjatome da li država ili njihova županija mogu sami finan- jer ih jedna petina smatra da država sama može financiciratiprojekt pošumljavanja i rekonstrukcije priobalnih rati obnovu.šuma. Oko 43% ispitanika odgovorilo je "da državane Moguće financiranje na razini županije zagovaramože\ oko 50 % odgovorilo je sa "ne znam". Izdvojeno Samo 10 % ispitanika iz dubrovačkog područja. Blizu256


J- Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 -6. CXX (19%), 243-259Tablica 10. Pregled sugestija - Table 10. Respondents'suggestionsSugestije ispitanika - Respondents' suggestionsBez primjedbi ili sugestija - No remarks or suggestionsProjekt treba pod hitno realizirati - The project is to be realised urgentlyOrganizirati radne akcije za pošumljavanje -Reforesting voluntary works should be organisedKultivirati priobalni pojas - Coastal area should be cultivatedKoristiti samo autohtone vrste drbveća - Only autochthonous tree species should be usedAkciju valja individualno poduprijeti - The action is to be supported individuallyPostojeće stanje nije dobro - The present state is not goodUvesti nadzor i kazne za uništavaće nasada - Control and fines for devastators should beimposedObnovljene povšine redovito održavati - The reconstructed areas should be maintainedregularlyAnketa je interesantna - The poll is interestingBiljke su osjetljiva bića kao i ljudi - Plants are as sensitive as peopleObnoviti šume uništene tijekom rata - The forests destroyed during the war should be reconstructedOsnovati aktive za pošumljavanje - The reforesting committees should be set upPodignute nasade povjeriti pojedincima na čuvanje - Individuals should be assigned to take care ofthe new plantationsPrednost dati autohtonim voćkama - The autochthonous fruit-trees should be given thepreferenceStalno pošumljavati u svrhu razvitka turizma - Reforesting should be done constantly so asto develop tourismSveobuhvatni pristup projektu obnove šuma - An all-inclusive approach to the forest reconstructionproject is neededPomoć države u obnovi maslinika unuštenih tijekom rata - Help from the State is neededfor the reconstruction of the olive-groves destroyed during the warStručnjaci trebaju odlučivati - Experts are to make decisionsUvesti kupnju, sadnju i održavanje "svadbenih drvaca"- Impose purchasing, planting andmaintaining the "wedding trees"Zajedno -AltogetherFrekvencijeFrequency23021532222211111111111280Udjeli, %Shares, %82,147,501,791,070,710,710,710,710,710,360,360,360,360,360,360,360,360,360,360,36100,0070 % ih smatra da županije nisu u mogućnosti financiratiProjekt. Preostali ispitanici odgovorili su sa "neznam".Mogućnost iskazivanja primjedbe u pogledu upitnika,anketara i Projetka obnove šuma nije iskoristilo 82% ispitanika. Od sugestija najveću frekvenciju ima odgovor"projekt treba hitno ostvariti '.Ostale sugestije nemaju statistički značaj, ali zbogzanimljivosti prijedloga prikazane su te sugestije utablici 10.H. ZAKLJUČCI - ConclusionsZadaća Projekta rekonstrukcija i zaštita priobalnihšuma obnavljanje je priobalnih šuma, posvećujući pozornostobnavljanju i razvoju turizma na tim prostorimai zaštiti tih šuma.Sociološka je studija imala za cilj istražiti mišljenja istavove lokalnog stanovništva o korištenju opustošenihi popaljenih površina.Istraživanje je obavljeno u četiri regije (senjskoj, zadarskoj,šibensko-splitskoj i dubrovačkoj), a podskupovisu obuhvatili zemljovlasnike, stočare, turističke djelatnikei ostale građane. Primijenjen je proporcionalnistratifikacijski slučajni uzorak s ukupno 280 ispitanika.Opći čimbenici socioekonomskog statusa ispitanikaobuhvatili su analizu obrazovanja, brojnosti kućansta-257


J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6, CXX (I 996), 243-259va, broja zaposlenih u kućanstvu te procijenjeno materijalnostanje ispitanika. Znakovito je da materijalnostanje obitelji ne ovisi o broju zaposlenih te da se odplaće skromno može živjeti.Zemljovlasnici svoje zemljište ponajviše koriste višenamjenski.Oni prihod od zemljišta nerado navode iliga iskazuju izrazito niskim.U posljednjim godinama ratnih zbivanja stoka jejako reducirana pa se izvodi zaključak da kontroliranostočarenje ne bi trebalo predstavljati opasnost za šume ipošumljavanje.Ispitanici konsenzusom podržavaju pripremu i provođenjeakcije obnove degradiranih površina. Oko 60% ispitanika ne očekuje nikakvu neposrednu korist odpošumljavanja. S time u vezi oni su ocijenili značaj pošumljavanja.Ustanovljenje sljedeći slijed važnosti obnovedevastiranih površina: (1) zaštita od erozije, (2)bolji i zdraviji okoliš, (3) korist za turizam, (4) šume zaiskorištavanje i (5) za ljepši krajolik.Ispitivanjem stajališta o morfološkim tipovimastabala, preferirajućim i nepogodnim vrstama drveća,svojstava stabala - ustanovljene su posebnosti za područjaistraživanja i povezanost interesa lokalnog stanovništvao tim čimbenicima.Nebriga i rat glavni su uzroci požara. Ispitanici suvoljni sudjelovati u gašenju požara i u vatrogasnoj službi.Većina domicilnih stanovnika bi besplatno, manjidio uz naknadu štete dopustili da se ako je to potrebnopreko njihovih parcela izvedu protupožarne prosjeke.Potrebu sudjelovanja u donošenju odluka u svezi spošumljavanjem želi velik broj ispitanog stanovništva.Najveće zanimanje za suodlučivanje pokazuju zemljovlasnici.Više od polovice ispitanika sudjelovalo bi u pošumljavanjuuz nadoknadu, to jest očekuju zaposlenje iposrednu korist od pošumljavanja.Ispitanici se slažu da u trenutačnoj ekonomskoj situacijiniti županije niti država nisu u mogućnosti financiratiprojekt.Cjeloviti rezultati socioloških istraživanja mišljenjai stajališta stanovništva upozoravaju na uvažavanje posebnostipodručja na dugom pojasu Jadranskog priobalja,te na nužnost usklađivanja različitih interesa lokalnogstanovništva.Pod uvjetom da Republika Hrvatska dobije kreditod Svjetske banke, ti će novci biti djelotvorno utrošeniako se lokalno stanovništvo učini suodgovornim za o-bnovu i održavanje obnovljenih površina. Rezultatiprovedenih socioloških istraživanja predstavljaju prethodnaistraživanja za ostvarenje toga cilja.I. LITERATURA Literature1. Biskup, J. (1993): Šumarska sociologija,Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Zagreb, s. 1-220.2. Biskup, J., Vondra, V. (1995): Sociologicalanalysis of public opinion of the inhabitants forthe coastal forest reconstruction and protectionproject. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,p. 1-39.3. Supek, R. (1981) : Ispitivanje javnog mnijenja.Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, s. 1- 467.4. Petz, B. (1994): Statistika za praksu. MUPHrvatske. Zagreb , s. 1-155.5. Pire, B ., Milat, D. (1970): Osnove istraživanja uzdravstvu. Informator, Zagreb, s. 1-435.6.*** Sociological analysis in agricultural invertmentproject design, FAO Investments centre technicalpaper 9, Food and Agriculture organisation ofthe United nations, p. 1-84.7.*** Šumarska enciklopedija 3. (1983), Jugoslavenskileksikografski zavod, Zagreb, s. 343 -356.SUMMARY: The research was to reveal the social significance of the Planfor reforestation and protection of coastal forests. A stratified random sampleof280 interviewed people, all coming from the regions of Senj, Zadar, Šibenik,Split and Dubrovnik, was used in the research. Similar proportions of peopleworking in agriculture, tourism, cattle-breeding and others were taken foreach region. The questioning encompassed the socio-economic circumstancesand status of the interviewed; opinions and standpoints of the population inusing the burnt and degraded areas; views upon tree species and forest types;analysis of the forest fire issue; evaluation of the private forest owners 'problems;evaluation of the positive and negative attitudes of local populationagainst the reforestation actions and their suggestions.258


J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG ... Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 243-259Here are some of the most significant research results:• The wealth status of the interviewed does not depend on the number of workingpeople in the family; salaries provide only modest living.• Landowners use their land for multiple purposes. They unwillingly give answersconcerning the revenues, or else quote very low figures.cattle-• With the cattle largely reduced in number in wartime, controlledbreeding should not endanger forests and reforestation.• There was a unanimous support of the preparation and enforcement of the reforestationof the degradedforestlands. About 60% interviewed did not expectany immediate benefits from reforestation. They evaluated the importance ofthe reforestation in the following order of significance: (I) protection againsterosion, (2) better and healthier environment; (3) use to tourism; (4) logging;and (5) improved scenery.• Negligence and war are the main causes of fire. All interviewed were ready toparticipate in the actions of fire-brigades. The majority of native people wouldallow that fire-lanes are cut across their land, free of charge; a smaller numberwood allow it with compensation.• A great number of interviewed people think that there is a need of shared decisionmaking in the case of reforestation. Landowners were the most interested.• More than half would participate in reforestation with compensation,they would expect employment and indirect benefits.• The interviewed agree that the current economic situation does not allowthat either counties or the government finance the restoration of the devastatedland.• Complete results of the sociological studies show that the specific features ofthis long Adriatic belt should be well considered, and the different interests ofthe local population coincided.• If the Republic of Croatia is granted a credit from the World Bank, the moneywould be spent efficiently only if the local population is made responsible forthe restoration and maintenance of the degraded areas. The results of the sociologicalstudies are preliminary research on the way to achieve the aim.i.e.Key words: sociological analysis, public opinion, coastal population,reforestation and protection


Šumarski lis! br. -i 6. (XX (1996), 260U NEKOLIKO REDAKADLAKAVE MUHE (BIBIONIDAE) - KORISNI ILI ŠTETNI ŠUMSKI INSEKTIMnogi još vjerojatno pamte proljeće 1994. godinekada su se u nekim našim krajevima pojavili rojevi"crnih dlakavih muha". Pojava je bila takvog karakterada su čak i sredstva javnog priopćavanja ponekad senzacionalističkio tome obaviještavala. Zanimanje javnostistišalo se ubrzo nakon nestanka velikih rojevaovih insekata. Ipak, kako se radi pretežito o šumskimvrstama, držimo da je potrebno našu stručnu javnostpobliže upoznati s ovom prirodnom pojavom i njezinimznačenjem za šumski ekosustav.Kako u naslovu stoji, spomenute su vrste pripadnicireda dvokrilaca, porodice dlakavih muha (Diptera, Bibionidae).Najčešća je u takvim masovnim pojavamavrsta Bibio marci L. Pored nje dolaze još: Bibio johannisL., Bibio hortulanus L. i Philiafebrilis L. Riječ je oinsektima koji najveći dio svoga života provedu u površinskomsloju tla, poglavito u sloju otpalog lišća ili iglica.Odmah nakon rojenja i kopulacije, ženke se spuštajuna šumsko tlo gdje odlažu i preko 3000 jaja (Slika 1.)Velik dio jaja i kasnije ličinki ugiba uslijed zimskihhladnoća i reduktivnog djelovanja prirodnog neprijatelja.No s vremena na vrijeme dogodi se da ovi čimbenicizataje, čime se otvara put ekploziji njihove populacije.Takvoj jednoj masovnoj pojavi njihovih ličinki iimaga bili smo svjedokom pretprošle godine. Još ujesen1993. godine, a osobito u rano proljeće sljedeće godinebili smo informirani o mnoštvu beznogih, prljavosivihličinki u šumskoj stelji iz nekih naših uprava šuma.Hraneći se listincem ovi saprofitski organizmi pripremajuotpalu lisnu masu za dalju razgradnju i humifikaciju.Na taj način tvore važnu sponu u nesmetanomkruženju tvari u šumskom ekosustavu.Kada pak nastupi doba rojenja, a ono se razmjernonadmorskoj visini lokaliteta kreće u rasponu od krajaožujka do sredine svibnja 1 , dolazi do stvaranja gustihrojeva ovih slabo letećih muha. Lako ih je raspoznati potome što u letu upada u oči relativno dugački stražnjipar nogu, koje im vise s donje strane tijela (Slika 2.).Slika 2. Mužjak Bibio marci sa karakteristično obješenim stražnjimparom nogu.Slika I. Ženka Bibio marci prilikom polaganja jaja.Nesposobne za dulji let vrlo često padaju i u velikombroju teturaju površinom tla. U literaturi se spominjeslučaj jedne takve masovne pojave u proljeće 1936. godinekada su se u jednom parku u Stuttgartu odvodnikanali začepili ogromnim masama uginulih insekata.Osim važne i korisne uloge koju imaju u razgradnjilistinca, ličinke ovih vrsta mogu se izuzetno pojaviti ikao štetnici najsitnijeg korijenja šumskog drveća. Običnosu to šumski rasadnici ili neke netom pošumljenepovršine koje obiluju velikim brojem mladih nježnihklijanaca. Bude li takvo tlo pod naletom velikih rojevafertilnih ženki, može doći do pojave šteta i ugibanja uzgajanihvrsta.Ipak, na kraju moramo još jednom naglasiti da sukoristi koje imamo od "dlakavih muha" i njihovih ličinkidaleko veće od ionako rijetkih sporadičnih šteta dokojih tek izuzetno može doći. Veći broj ovih organizamau tlu predstavlja bogatiju biološku aktivnost, povećanifertilitet i konačno povoljniji hranidbeni statusšumskog drveća.najkrupnija i najčešća vrsta Bibio marci imeje dobila po tome što se javljaoko 25. travnja o Sv. Marku.Mr. se. Boris Hrašovec260


STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5 6, CXX (1996), 261-265UDK 630* 151.2.(497.13)(Castor fier L.)AKCIJA NASELJAVANJA DABRA U HRVATSKOJAKTION B1BERANS1EDLUNG IN KROATIENMarijan GRUBEŠIĆ*SAŽETAK: Nakon više od stotinu godina od kako je dabar nestao s prostoraHrvatske, pislije dugotrajnih administrativnih, tehničkih i organizacijskihpriprema, 20. travnja 1996. godine, dabar je ponovo na popisu divljači i fauneu Hrvatskoj.Dabar se u Hrvatskoj spominje sredinom 19. stoljeća kao dosta rijetka životinjskavrsta. Početkom dvadesetog stoljeća više se ne spominje kao živućaživotinjska vrsta, a posljednjih 50 godina uopće se ne spominje. Malo je poznatodaje bio sastavni dio naše faune i stanovnik naših prostora.Prije 5 godina krenule su aktivnosti, a cilj im je bio reintrodukcija dabra unjegova ranija obitavališta. Nakon predstavljanja ideje usljedila su istraživanja,uspostavljena je suradnja s kolegama u Njemačkoj radi zajedničkog projektai donacije dabrova, sačinjen opis projekta i izvršene administrativnepripreme.Nakon dosta poteškoća, početak hvatanja dabrova dogovoren je za 15.travnja u blizini Ingolstadta. Akcija hvatanja trajala je 5 dana, odnosno noći,a uhvaćen je jedan par dabrova. Isti su prevezeni u Hrvatsku i ispušteni na područjulokaliteta Žutica, uza njih ranije pripremljenu nastambu. Ubrzo nakonispuštanja potražili su osvježen/e u vodi, čime su simbolično, po prvi puta uovom stoljeću, zaplivali hrvatskim vodama .Ključne riječi: dabar, hvatanje dabra, ispuštanje dabra, reintrodukcijadabraUVODDabar (Castor fier L.) je životinjska vrsta koje je uprošlosti bila sastavni dio faune i ekosustava brojnih lokaliteta,odnosno lovišta, na prostoru naše domovine.Sve do kraja 19. stoljeća spominje se dabar kao autoktonistanovnik vodenih staništa. Osim fosilnih ostatakaovog najvećeg glodavca sjeverne polutke Zemlje, napodručju Hrvatske postoje i pisani dokumenti o njegovojnazočnosti. Poznati hrvatski zoolog Josip Ettingerspominje dabra kao sastavni dio hrvatske faune 1857.godine. Dabar se spominje i u susjednoj Bosni na rječiciUkrini 1885. godine.* Mr. se. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet ZagrebNo, kasnije nije bilo evidentirano stanje i nazočnostdabra na još nekim lokalitetima u Hrvatskoj, odnosnonismo uspjeli doći do drugih pisanih materijala koji biovu tvrdnju potvrdili. O njegovom ranijem obitavanjuna širem prostoru Hrvatske govore brojni toponimi, kojimaje korijen imena mjesta ili lokaliteta vezan zadabra.U ovom stoljeću dabar se više ne spominje kao živućavrsta, a sve rijeđe ga se navodi i u popisu životinjskihvrsta. Profesor Milan Hirtz, žali za nestankom dabra i1938. godine piše: "..., a stoje najžalostnije, nije se sačuvalanijedna slika i nijedan plastični preparat od njega,pa tako ni ne znamo, kako je taj naš dabar izgledao."261


M.GRUBHSK: AKCIJA NAShUAVAMA DABRA U HRVATSKU Šumarski list br. 5-6, CXX (1996). 261 -265Više od 50 godina dabar se uopće ne spominje kaovrsta koja pripada našim staništima, pa se na njega gotovozaboravilo. Spominjanje dabra uglavnom je asociralona Sjevernu Ameriku i njegove čuvene brane navodotocima.Od 1992. godine počinje se govoriti i pisati o dabrukao životinjskoj vrsti koja je obitavala na našem područjui koja mu pripada. Tada je naime i nastala ideja oponovnom naseljavanju dabra u Hrvatsku (Grubešić1992, 1993, 1994.).Od ideje do realizacijeDostaje vremena proteklo od nastanka ideje do konkretnihkoraka u smislu povratka dabra u naša staništa.U tom je vremenu neprestano rađeno na pripremi togprojekta. Prvo je trebalo prikupiti mišljenja o samojideji. Kako su mišljenja brojnih stručnjaka bila isključivopozitivna, stvorena je osnova za nastavak rada. Drugije korak bio istraživanje potencijalnih staništa za dabrai izbor najboljih. Izdvojena su dva lokaliteta na kojimabi se započelo s ponovnim naseljavanjem dabra.To je lokacija Žutica s vodotocima Lonjom i Česmom,te rukavci rijeke Drave kod Legrada.3. Faza monitoringaU pripremnoj fazi cilj su bile administrativne, tehničkei materijalne pripreme.Administrativne pripreme odnose se na prikupljanjebrojnih odobrenja od nadležnih institucija i poduzeća,čiji su interesi izravno ili neizravno vezani za dabra kaoživotinjsku vrstu ili za lokalitete u koje se namjeravanastaniti dabra, te od nadležnih institucija u SR Njemačkoju svezi sa donacijom živih jedinki.U Hrvatskoj su zatražena i dobivena sljedeća odobrenja:- Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša- Ministarstva poljoprivrede i šumarstva- Ministarstva znanosti i tehnologije- Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivredei šumarstva- Javnog poduzeća "Hrvatske šume"- Javnog poduzeća "Hrvatska vodoprivreda"- Veterinarske inspekcijske službe u Ivanić Gradui KoprivniciNjemačka strana osigurala ja odobrenja za hvatanjei izvoz dabra od Ministarstva za zaštitu okoliša u Bonu,te regionalnog ureda za zaštitu okoliša na čijem se područjuhvatanje dabrova obavljalo.Slika 1. Lokalitet u Njemačkoj na kom su dabrovi obitavali, ujedno i mjestohvatanjaS rezultatima istraživanja i snimcima lokaliteta,predstavljena je ideja i dogovorena suradnja s našimprijateljima i kolegama u Njemačkoj, odnosno u institutuVVildbiologische Gesellschaft Munchen. Kolege izNjemačke prihvatili su naš prijedlog i suradnju na projektu,posjetili Hrvatsku, odnosno predložene lokalitetei uvjerili se u njihovu kvalitetu. Tako je u prosincu1993. godine nastao opis projekta "Dabar u Hrvatskoj",koji je detaljno razradio način i metodu ostvarivanjaspomenute ideje tj. plan rada za ponovno naseljavanjedabra u Hrvatsku (Grubešić i Schwab 1993.). Opisomprojekta predviđene su tri faze realizacije naseljavanjadabra:1. Pripremna faza2. Faza hvatanja, transporta i spuštanjaSlika 2. Lokalitet kraj Ivanić grada - Žutica, na koji su ispušteni dabroviTehničke pripreme odnosile su se na izradu i dopremuhvataljki za dabra, iaradu kvalitetnih sanduka zatransport živih jedinki, te na pripremu staništa, odnosnonastambi, za prvo ispuštanje dabrova.Materijalne pripreme trebale su osigurati novčanasredstava za izvršenje svih zadaća i podmirenje materijalnihtroškova kod realizacije predviđenih radnji.Glavninu materijalne pomoći osiguralo je JP "Hrvatskešume", jer se ovaj projekt realizira u suradnji sHrvatskim šumama u sklopu iztraživačkog zadatka I -A-24.Tehničku i fizičku pomoć u velikoj su mjeri pružili izaposlenici uprava šuma Zagreb i šumarije Novoselec,na čijem se području najveći dio dosadašnjih poslova iodvijao.262


M.GRUBHSIC: AKCIJA NASI I J AVAN.IA I) \BR A U HRVATSKU Šumarski list br. 5 6, CXX (1996), 261-265Hvatanje, transport i ispuštanjeNakon niza dogovora s kolegama u Njemačkoj o početkuakcije hvatanja dabrova, zbog odgađanja terminauslijed nepogodnih vremenskih prilika, napokon je dogovorentaj dugo čekani dan "D". Dogovoreno je da ses hvatanjem započne 15. 04. 1996. godine. Odmah sekrenulo s detaljnom organizacijom i pripremom odlaskau Njemačku po prve primjerke dabra, koji bi ponovotrebali ući u popis životinjskih vrsta u Hrvatskoj.Prije samog putovanja dovršena je nastamba u kojuse po dopremi trebaju ispustiti dabrovi.Obavljena je višekratna provjera svih detalja, organizacijaputa, organizacija prihvata prilikom dolaska iispuštanja te niz drugih sitnih detalja. Posebno je bilovažno imati svu potrebnu dokumentaciju, kako bi puttrajao što kraće, a cijeli postupak dopreme bio što jednostavniji.Dogovorenog dana u ranim jutarnjim satima okupilase četveročlana ekipa spremna za dug put u neizvjesnost.To je bilo prvo putovanje ovakve vrste i velikazagonetka za sve nas, ali entuzijazam i želja da se štoprije ostvari ono radi čega putujemo bili su ogromni.Vitomir sa snimateljskom opremom, Siniša s kombijemu kome treba dopremiti dabrove, Dražen kao "desna ruka"za sve zadatke koji predstoje, krenuli su na put uzdosta uzbuđenog i nervoznog voditelja samog projekta.Nakon 9 sati vožnje stigli smo do Freisinga, odnosnodo tamošnjeg Šumarskog fakulteta, gdje nas je dočekaoGerhard Schwa, inače voditelj projekta s njemačkestrane. Bez vidnog umora, zahvaljujući prekrasnomvremenu i odličnim uvjetima za vožnju, nastavili smo srealizacijom.Utovarili smo metalne hvataljke za dabrove, ukupnosedam hvataljki, i još oko sat vremena nastavili vozitido mjesta predviđenog za hvatanje dabrova. U kasnimpopodnevnim satima postavljene su hvataljke na mjestaprolaza dabrova, čime je hvatanje praktično započelo.Mjesto hvatanjaMjesto hvatanja nalazilo se u blizini mjesta Pobehausen,oko 15 km južnije od Ingolstadta. Nekada je tobilo poplavno područje Dunava koje se i danas na kartamaoznačava kao "Donau Moos" (Dunavska močvara).Sam lokalitet na kome su dabrovi predviđeni zahvatanje, predstavlja jedan omeđeni prostor od oko 1 hapovršine, namijenjen pročišćavanju odpadnih voda. Poizgledu podsjeća na manji ribnjak, stoje vjerojatno nekadai bio. Sama vodena površina obrasla je s nešto vrbai joha, koje su većim djelom porušene od darbova, avanjski rub te površine čini žičana ograda. Do sameograde nalaze se obradive površine, koje su u trenutkunašeg dolaska već bile obrađene i zasijane pšenicom,zasađene krumpirom ili šparogama. Na istočnom djelute vodene površine, nalazi se poljski put i manji potok.O uvjetima stvorenim za dabra može se govoriti na prostoruod 1 ha površine. Dabrovi su se na tu površinu saminaselili prije 5 godina, a došli su spomenutim potokomiz ostalih lokaliteta tog dijela Bavarskog podunavlja.Sada se praćenjem, neposredno prije početkahvatanja, utvrdilo da u familiji koja nastanjuje taj lokalitetima 4 dabra. Pravo je čudo da su se dabrovi nastanilina takvom mjestu gdje je prostor vrlo ograničen,voda je nečista, a mir, glede okolnog obrađenog zemljišta,poremećen.Akcija hvatanja dabrovaHvatanje dabrova zahtijevalo je nekoliko važnihpredradnji. Prvo i najvažnije bilo je uhvatiti dabrove natom lokalitetu, ali ih je trebalo uhvatiti žive i neozlijeđenekako bi mogli biti iskorišteni za ono za što su i planirani.Hvatanje se obavlja isključivo noću, kada je dabarnajaktivniji i kada jedino izlazi iz svoje nastambe.Za hvatanje su korištena dva tipa hvataljki, pet hvataljkibilo je tipa sanduka s pokretnim ulazno-izlaznimvratima koja se zatvaraju prilikom ulaska dabra u hvataljkui aktiviranja mehanizma za zatvaranje.Hvataljke rade na sličnom principu kao klopke zakune. Hvataljke su dosta prostrane, a izrađene su od metalnihokvira (sipki) i žicanog pletiva (žičana mreža).Drugi tip hvataljki, kakve su korištene dvije, postavljajuse u vodu, a rade na prioncipu sklapanja dva krilakoji imaju vanjski čvrsti metalni rub obložen gumom,kako ne bi ozlijedili dabra i na koji je pričvršćena žičanamreža. Hvataljka se raširi, čineći tako jednu plohu,na sredini je mehanizam za aktiviranje na vrhu kojeg ježica u obliku antene. Hvataljka se postavlja u vodu, adubina ne smije biti veća od 20 cm na mjestima gdje dabarprolazi, odnosno pliva, do hrane ili izlaza iz vode.Kada dabar plivajući pomakne antenu i aktivira mehanizamdvije se strane zaklope i dabar ostaje u sredini.Unatoč vrlo dobroj pripremi, postavljanju relativnovelikog broja hvataljki, prve dvije noći nije bilo rezultata.Već se tada vidjelo da samo hvatanje nije jednostavnoi da treba poduzeti dodatni napor ako želimo osiguratiuspjeh. Problemje što u ovo doba godine dabroviizlaze znatno manje na okolne površine pa je time i mogućnostulaska u hvataljke smanjena. Optimizam kojismo imali nastao je usljed činjenice da su se prilikomranijeg hvatanja čak četiri dabra uhvatila već prvu noć.Da bi taj rezultat bio još bolji, korištenje dabrov sekretkako bi privukli ostale dabrove do hvataljki.Prvi rezultatIste noći na našu veliku radost, uhvaćen je prvi dabar.U ranim jutarnjim satima u hvataljci se nalazio prvi263


M.GRUBHSIC: AKCIJA NAShlJAVANJA DABRA U HRVATSKU Šumarski list br. 5 6, CXX (19%), 261-265primjerak kome je određena nova adresa, udaljena oko800 km od dosadašnje. Zabrinuta i preplašena dvogodišnjaženka poslužila je prvo kao fotomodel, jer je ovajdogađaj trebalo ovjekovječiti, pa je na snimkama samojedan dabar koji će biti prvi ispušten u Hrvatskoj.Slika 3. Uhvaćeni prvi dabarza HrvatskuI dok smo se divili uhvaćenoj jedinki, utvrđeno je daje aktivirana i jedna od sklapajućih klopki u vodi, alinažalost samo djelomično tako da jedinka koja ju je aktiviralanije uhvaćena.Svoj novi privremeni smještaj, uhvaćeni dabar dobioje u sanduku za transport, koji je dovoljno prostran iudoban da se u njemu može kraće vrijeme boraviti dokse ne krene na put.Velike nade polagali smo u iduću noć, jer se očekivalaveća aktivnost preostalih dabrova, no i ovaj putapretpostavke i očekivanja nisu ostvareni.hvaćen i drugi dabar. Posljednjim obilaskom hvataljkiustanovljeno je daje još jedan dabar uhvaćen. Veseljusviju nas nije bilo kraja, a isto i tamošnjeg gradonačelnikaKarlskronea gospodina Brunna Waltera, koji je snama bio do posljednjeg trenutka. Dva mlada dabra bilasu naša, par namijenjen da bude "vjesnik proljeća" usvom novom životnom prostoru.Na kraju je i drugi sanduk za transport popunjen. Sanducisu kvalitetno izrađeni, s unutarnjim prostorom 80 x80 x 120 cm, otvorom za zrak i otvorom za ulazak jedinkekoji se zatvara metalnim perforiranim vratima. Unutrašnjostsanduka obložena je limom, a izvana je drvenaoplata. Sanduci imaju drške i prikladni su za nošenje.TransportPut smo planirali uglavnom noću kako bi životinješto bolje podnijele putovanje, a posebice zbog temperaturakoje su noću niže. Putovanje danju nepovoljnije jejer se životinje transportiraju u metalnim sanducima i umetalnom kombiju, stoje za dabrove koji vole hladnijiprostor lošije. Unatoč nastojanjima da putovanje traješto kraće, trajalo je 13,5 sati. Naime, iako je i administrativnoi tehnički sve pripremljeno, naš dolazak na granicunajavljen, pored susretljivosti osoblja i na slovenskimi na hrvatskim graničnim prijelazima, administrativnipostupci zahtijevali su dugotrajnu proceduru, popunjavanjeniza obrazaca, pregleda i kontrola. Srećomnaše su jedinke dobro podnijele cijelo putovanje, takoda smo već oko 14 sati 20. travnja stigli u lokalitet Žutica,gdje je predviđeno njihovo ispuštanje.Uspjeh na krajuKada se već činilo da ćemo se u Hrvatsku vratiti sasamo jednim dabrom, predloženo je da se još dijelomvečeri hvata i da se kasnije krene na put. Ta odluka bilaje odlična jer je neposredno pred planirani odlazak u-Slika 5. U sanducima za transport dabrovi su preneseni do mjesta ispuštanjaSlika 4. Uhvaćeni dabar u sklapaćoj hvataljciPri realizaciji hvatanja i transporta dabrova, velikupomoć pružilo je poduzeće PROM. S. T. I. K, koje je o-siguralo prijevozno sredstvo i prateće osoblje.Zahvaljujući poduzeću "EXPORTDRVO" koje jeobavilo administrativne poslove oko uvoza živih jedinkiu Hrvatsku, te "ZAGREBŠPED"-u koji je omogućioadministrativno rješavanje svih pitanja na graničnimprijelazima i carinarnici, dabrovi su dopremljeni i ispuštenina planiranu lokaciju u najkraćem mogućem roku.264


M.GRUBI-:SIC':AKCIJANASFI.JAVANJ A DABRA U HRVATSKU Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 261 -265MarkiranjePrije samog ispuštanja bilo je potrebno izvršiti obilježavanjenovih stanovnika. To je uz pomoć veterinarskeslužbe izvršeno utiskivanjem brojeva na plivaćekožice na zadnju lijevu nogu. Te će oznake ostati trajno,i pomoću njih će se moći prepoznavati svaka jedinka ubudućim istraživanjima i praćenjima. Kako je plan uovaj prostor unijeti više familija dabrova, potrebno ih jeprimjereno označiti.IspuštanjeČin ispuštanja izvršenje 20. 04. 1996. godine u 16.08sati. Prva uhvaćena jedinka prva je i ispuštena, a odmahpotom i druga. Već 2-3 minute nakon ispuštanja u zato pripremljenu umjetnu nastambu dabrovi su potražiliosvježenje u vodi. Razumljivo, nakon dugog puta povrućini to im je bilo pravo osvježenje i prvi izlazak uŠumarski fakultet u Zagrebu primio je poziv za sudjelovanjena tom natjecanju te je dekan Fakulteta prof,dr. se. Slavko Matić predložio da se za to natjecanje odaberutri studenta, koliko je i predviđeno da ima jednatakmičarska ekipa, da se pripreme koliko je to moguće isudjeluju na takmičenju kao predstavnici Šumarskogfakulteta i Hrvatske. Vrijeme za pripreme takmičara binoviživotni prostor. Kako se radi o životinjama koje suslobodno živjele u prirodi, nesumljivo je da su doživjeleniz stresova tijekom hvatanja, transporta i ispuštanjate da će im trebati izvjesno vrijeme dok se udomaćeu novoj sredini i stabiliziraju na njima najprikladnijemmjestu.Jedno je sigurno, došli su u daleko prirodnije uvjete,u čišću vodu i lokalitet s neusporedivo više hrane. I nakraju, moram spomenuti kolegu Gerharda Schvvaba,voditelja projekta s Njemačke strane, koji se i sam izuzetnozalagao u ovom projektu i koji je nakon ispuštanjadabrova rekao: "ovo kuda su došli pravi je raj u odnosuna ono gdje su bili".Sponzori:Generalni sponzor: JP"Hrvatske šume"Prijevoz: PROM S. T. I. K.Uvoznik: ExportdrvoŠpediter: ZagrebšpedLITERATURAANL., 1981: Empfehlungen fur die Wiedereinbiirgerunggefahrdeter Tiere.ANL / BFANL Kolloquium in Augsburg am 9. Dezember1981.Grubešić, M., Schwab, G., 1993: Dabar uHrvatskoj. Opis projekta. Zagreb, Ettal. 1-16.Grubešić, M., 1994: Potencijalna staništa dabra(Castor fiber L.) u Hrvatskoj i mogućnost njegovogponovnog naseljavanja. Šumarski list 1 -2. Zagreb. 17-26.Grubešić, M., 1995: Usporedba vegetacijskog sastavadabrovih staništa u nekim europskim ze-mljama i potencijalna staništa u Hrvatskoj. Glas.šum. pokuse, vol 32. Zagreb. 91-106.Hirtz, M., 1938: Zaštita faune. Zaštita prirode, sv. 1,ZagrebKesterčanek, F. Ž., 1896: Lovstvo, priručnik,Zagreb 103-104.Korenčić, M., 1979: Naselja i stanovništvo SRHrvatske. JAZU, Zagreb.Schwab, G., Dietzen, W., G. v. Lossovv.,1992: Biber in Bayern. Schlussbericht. WGMEttal/Breitbrunn. 1 -86.U NEKOLIKO REDAKAUSPJEH STUDENATA ŠUMARSKOG FAKULTETA NA "KUPU DEKANA" U BRNUStudentska organizacija šumarskog fakulteta u Brnuu Republici Češkoj organizirala je ove godine međunarodnonatjecanje u gađanju letećih meta (glibnenih golubova)na olimpijskoj streljani u Brnu pod nazivom"Kup dekana".loje vrlo kratko, jer je od dospjeća poziva pa do datumaodržavanja takmičenja, koje je planirano za 9. ožujak1996. godine, preostalo nešto manje od mjesec dana.Uz svakodnevne obveze studenata na fakultetu, terenskunastavu koja se održavala upravo u vrijeme kadasu trebale teći pripreme, dodatni je problem bio pronaćistreljanu, odnosno mjesto priprema. U organizaciji pripremaveliku pomoć pružili su gospoda Dragutin Gajski,tajnik Hrvatskog lovačkog saveza i Stanko Topić,koji je uz organizacijsku pomoć priprema sponzoriraotakmičare tiskanjem amblema Šumarskog fakulteta natakmičarske prsluke.265


Teret obučavanja takmičara i uvođenja u "svijet streljaštva"podnijeli su provjereni takmičari Ivan Petravićna streljani Strmec i Dražen Božić na streljani u KloštarIvaniću.Takmičari su se pripremali isključivo za disciplinuTRAP, jer su naše streljane predviđene uglavnom samoza tu disciplinu, iako je takmičenje predviđeno u dvijediscipline, TRAP i SKEET.Cilj odlaska takmičara u Brno i njihov tamošnji nastupbio je prvenstveno predstavljanje Fakulteta i Države,a najmanje se očekivao zapaženiji rezultat. Nažalostvrlo malo se znalo o načinu i pravilima takmičenja,tako daje puno nepoznanica za naše predstavnike ostalodo samog početka takmičenja.Ekipno je osvojeno šesto mjesto u ukupnom poretku, atreće mjesto u disciplini trap.Na takmičenju je sudjelovalo 8 ekipa iz 5 zemaljapredstavljajući 7 šumarskih fakulteta. Pored predstavnikanašeg Fakulteta, sudjelovale su dvije ekipe domaćina,fakulteta u Brnu, a po jedna ekipa zastupala je fakulteteiz Praga, Poznana i Varšave u Poljskoj, Šopronau Mađarskoj i Zvolena u Slovačkoj.Organizacija takmičenja bila je na visokoj razini, aliproblem je bila vrlo ništa temperatura popraćena vjetrom.Pored samog natjecateljskog djela, koje je proteklou korektnom i športskom nadmetanju, sudionici ističubrojne kontakte i susrete s kolegama i vršnjacima sasvih fakulteta koji su već spomenuti. Razmjena adresa,davanje podataka o fakultetu, načinu studiranja i o vlastitojzemlji, ima veliko značenje koliko i samo natjecanje.Slika I.: Natjecatelji s osvojenim peharom. Vlado Jumić, Dražen Metz, RobertSambolekFoto: M. GrubešićTročlana ekipa u sastavu Dražen Metz, Vlado Jumići Robert Sambolek, predvođena prodekanom Šumarskogodsjeka prof. dr. se. Milanom Glavašem, predstavljalaje Fakultet i Hrvatsku 9. ožujka 1996. godine nanatjecanju u Brnu.Pravila natjecanja zahtijavala su nastup svih ekipa uobje discipline, a rezultati su se u konačnici zbrojili. Timeje naša ekipa već u početku bila u znatno slabijempoložaju od ostalih ekipa, a posebno naspram domaćina,koji su imali kvalitetnije pripreme od naših takmičarai sukladno pravilima natjecanja.U športu je teško prognozirati konačne rezultate i isticatifavorite. Ta činjenica, srećom, potvrdila se ovogputa, jer su naši natjecatelji dobro obavili posao osvojivšiprvo mjesto i pehar u pojedinačnom plasmanu. DraženMetz ostavio je kao pojedinac iza sebe čak 23 takmičara,osvojivši u ukupnom poretku čelnu poziciju.Slika 2.: Pehar i diploma za osvojeno prvo mjesto u pojedinačnom poretkuFoto: M. GlavašIpak osvajanje pehara i diplome nesumnjivo će ostatiu kronici Šumarskog fakulteta u Brnu, a na toj listi zapojedinačno prvo mjesto upisat će se ime našeg takmičara,ime našeg Fakulteta i Hrvatske.Ovo je natjecanje prvo ove vrste na kojem su sudjelovalistudenti Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebupa je postignuti rezultat još vrijedniji. Pored togavelika je vrijednost i stečeno iskustvo za buduće nastupena ovakvim ili sličnim natjecanjima.Mr. se. Marijan Grubešić266


STRUČNI ČLANCI PROFESIONALPAPERS Šumarski list br. 5 6, CXX< 1996), 267-273UDK630» 432.9KRATAK PRIKAZ RAZVOJA KANADSKOGA SUSTAVA OCJENE OPASNOSTI ODŠUMSKOG POŽARA (CFFDRS) I MOGUĆNOSTI PRIMJENE U NAŠOJ ZEMLJITomislav DIMITROV*SAŽETAK: Kanadski sustav ocjenjivanja požarne opasnosti, Fire Weather-Index (FWI), sustavnije dio novog sustava pretkazivan/'a vladanja šumskogpožara, Fire Behavior Prediction (FBP), radi planiranja suzbijanja požara. Uinstitutu požarnih znanosti u Riversidu, CA. (SAD), razvija se matematičkimodel druge generacije. Zadaća je tog projekta stvaranje integriranog sustavaprotupožarne zaštite, u kojem će se davati obavijesti meteorološkog indeksaopasnosti (FWI), pretkazivanje vladanja požara (FBP) i njihovo planiranjeuporabom računalne tehnologije. To znači da će protupožarne snage natemelju računalnog sustava u jednom ili nekoliko središta odlučivanja dobitiupute, počevši od potrebnog broja ljudi, opreme i protupožarnih zrakoplovado mjesta požara, kako bi se šumski požar suzbio djelotvorno i ekonomično.Sustav ocjenjivanja opasnosti od požara FWI, neće izgubiti identitet, iakoće biti nevidljiv nakon što se ugradi u spomenute sustave.K Ij učne r ij e č i: Kanadski sustav ocjene opasnosti od šumskog požara(CFFDRS), Meteorološki indeks šumskog požara (FWI), pretkazivanjevladanja šumskog požara (FBP).UVODIz iskustva drugih zemalja u kojima je šumski fondnacionalno bogatstvo, preventivna zaštita šuma od požaraveoma je važna u sustavu integralne zaštite, u kojuspada i ekološki dio.Preventivna upozorenja o vremenskim uvjetima štopogoduju nastanku i širenju šumskih požara golema suušteda zemlji i društvu jer na određenom području zračnesnage i snage na zemlji organizirane za borbu protivšumskih požara nisu u neprestanoj napetosti, već ih preventivnisustav upozorava gdje trebaju biti pripravnije.Time sustav za prevenciju šumskih požara pridonosipostizanju osnovnog cilja: sve raspoložive snage i opremuuporabiti za što djelotvorniju i ekonomičniju zaštitušuma od požara.Osnovna načela i metode koje se u svijetu primjenjujuu prevenciji, odnosno, procjene opasnosti i pretkazivanjavladanja šumskih požara temelje se na gru* Tomislav Dimitrov, 10000 Zagreb,Aleja Vladimira Ruždjaka 9cpiranju živih i mrtvih šumskih goriva i procjeni vlage unjima. Na osnovi tih podataka i određenih sustava izračunavanja,dobivaju se parametri procjene opasnosti zanastanak šumskog požara, a pretkazuje se i njegovovladanje. Oni služe prije svega ovim preventivnim djelatnostima:a) da dadu operatvine obavijesti protupožarnim idrugim službama što sudjeluju u suzbijanju šumskihpožara, koje će potom odrediti odgovarajući slijedaktivnosti ljudstva i opreme za borbu protiv šumskogpožara,b) da upozore najširu javnost na dnevnu opasnost odpojava šumskih požara, radi povećanja opreza (ili zabrane)u djelovanju otvorenom vatrom zbog mogućeštete na imovini te ugrožavanja ljudskih života.Kao zagovornik primjene kanadskog sustava, CFF­DRS, za zaštitu požara u našoj zemlji, za našu stručnujavnost dajem skraćen prikaz razvoja spomenutog sustavau Kanadi, uz preporuku za uvođenje najsofistici-267


T. Dimitrm : KRATAK IMilK \/. RAZNOJ A KANADSKOG SI SI \VAO< JIM OI'\S\OSl I OD SUMSKOC POŽARA.. Šumarski list br. 5 6, CXX (] 996), 267-273ranije varijante sustava FBP u zaštiti šuma od požara.Poboljšanje i modernizacija mreže meteoroloških postajarizičnih područja u našoj zemlji, te izrada vlastiteklasifikacije tipova goriva, preduvjeti su za sažimanjesustava FBP sa sustavom FWI, koji u prevenciji šumskihpožara primjenjujemo već desetljeće i pol.Povijest razvoja sustava za prevencijušumskih požaraRazvoj sustava za procjenjivanje dnevne opasnostiod požara bio je neprekidna aktivnost kanadskog šumarstvai njegovih agencija od sredine dvadesetih godinaovog stoljeća. U četiri iduća desetljeća pojavila su sečetiri posebna sustava ocjene opasnosti od požara kojisu se upotrebljavali širom Kanade. Sadašnji kanadskisustav ocjene opasnosti od šumskog požara, CFFDRS,počeo se uobličavati 1968. godine, prihvaćanjem opsežnamodularna pristupa Muraro 1969. Time su se različitidijelovi cijelog sustava razvijali i poboljšavali neovisnojedan o drugom. Svi dijelovi kanadskog sustava,CFFDRS, kakvi su bili 1987, pojavili su se zajedno uizdanju Službe kanadskog šumarstva 1987. (CanadienForestry Service 1987).Prvi veći podsustav CFFDRS-a bio je kanadski sustavmeteorološkog indeksa šumskog požara FWI. SustavFWI prvo je uveden širom Knade 1971. i prošao jenekoliko preinaka. On daje relativne mjere vlage gorivai potencijala vladanja vatre. Sadašnja je inačica iz1984. godine (Van Wagner 1987; Van Wagner and Picket1985) i uključuje najbolje osobitosti prijašnjih sustava(Slika 1).Struktura sustava meteorološkog indeksa požara (FWI) Slika 1.PožarnameteorološkamotrenjaTemperaturaRelativna vlagaVjetarkišaVjetarTemperaturaRelativna vlagakišaDuljina danaTemperaturakišatekući mjesecŠifrevlažnostigorivaŠifra vlažnostifinog goriva(FFMC)Šifra vlažnostisrednjeg goriva(DMC)Šifra vlažnostifinog goriva(DC)Indeks početnogaširenja(ISI)Indeks ukupnoggoriva(BUI)IndeksiponašanjapožaraFFMC (Fine Fuel Moisture Code)DMC (Duff Moisture CodeDC(Drought Code)ISI (Initial Spread Index)BUI (Buildup Index)FWI (Fire Weather Index)Indeks opasnostiod požara(FWI)268


: KRATAK PRIKAZ RAZVOJA KANADSKOG SUSTAVA OCJENE OPASNOSTI OD ŠUMSKOG POŽARA.. Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 267-273Drugi veći podsustav CFFDRS-a bio je začet u modularnupristupu istraživanja stvarnih obilježja vladanjavatre u specifičnim tipovima goriva od lokalne važnosti.Specifičnije tip goriva kompleks goriva dovoljnehomogenosti i prostiranje na nekom području dovoljneveličine, na kome se može održati ravnotežnovladanje vatre tijekom duljeg razdoblja (Merrill andAlexander 1987). Razvijeni "indeksi gorenja" (Kiil1971, Lavvson 1972, Van Wagner 1974) ili "indeksivladanja vatre" Lawson 1977; Stocks 1977; Quintilio1978) tijekom sedamdesetih, izdani su kao regionalnidodaci sustavu FWI.Revidiran pristup za pretkazivanjeobilježja vladanja požara u kompleksima specifičnagoriva uveden je ranih osamdesetih (Van Wagner i dr.1982. neobjavljeno). Koncept je poznat kao kanadskisustav pretkazivanja vladanja šumskog požara, FBP, ikao privremeno izdanje u 1984. godini dan je korisnicimaza terenske pokuse (Lawson i dr. 1985.). U privremenuizdanju dana je samo komponenta brzine širenjavatre za 14 glavnih kanadskih tipova goriva, aistraživanja su nastavljena na preostalim komponentama.Sadašnja inačica iz 1991. godine povećava brojtipova goriva na 16, sadržava procjene utroška goriva ijačine vatre, daje opsežne modele za vatru u krošnjama,te rast perimetra vatre.Struktura sustava FBPUlazi sustava FBPčine tri veće skupine varijabli kojedjeluju na vladanje vatre; gorivo, vrijeme i topografija(Slika 2).Struktura sustava za pretkazivanje ponašanja šumskog požara (FBP)Slika2.Tip goriva uFBP sustavuFFMC, ISI iBUI brzina ismjer vjetraPostotak nagibaSmjer nagibanagoreVisinaširina/duljinaDatumProteklo vrijemeTočkasto ililinijsko paljenjeGoriva Vrijeme ReljefSadržaj vlage ulišćuTip i trajanjeprognoze' 'KANADSKI SUSTAV PROCJENE PONAŠANJAŠUMSKOG POŽARA"\PrimarneSekundarneBrzina širenjaPotrošak gorivaIntenzitet čelne vatreOpis vatre (spaljeniudio krošnji i tip vatre)Udaljenost širenja čelne, bočne ipovratne vatreBrzine širenja bočne i povratne vatreEliptično područje vatre i perimetarBrzina rasta perimetraOdnos duljine prema širini269


T. Dimitrov: KRMAK PRIKAZ RAZVOJA KANADSKO«; SUSTAVA OCJENE OPASNOSTI OD ŠUMSKOG POŽARA... Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 267-273Drugi ulazi, kao što su geografske duljine i širine tegodišnje doba (datum), radi određivanja sadržaja vlageu Ušću, kao i protekla vremena paljenja (razdoblje odpočetka namjerna paljenja ili početka divljeg požara,do njihova gašenja), uključeni su radi procjene stanjagoriva kao i udaljenosti eliptičkog širenja vatre. SustavFBP sada pretkazuje:- učinak različite potrošnje goriva na brzinu širenja,- potrošnju goriva radi izračunavanja jačine,- početak paljenja krošnji,- prijelaz s površinske vatre u vatru u krošnjama, i- vladanje vatre u krošnjama.Strukturalni sustav FBP sastoji se od četiri komponentevladanja vatre kao primarnih izlaznih veličina:brzine širenja, potrošnje goriva, jačine čelne vatre iopisa vatre (površinska vatra ili vatra u krošnjama).Sekundarne izlazne komponente sastoje se od udaljenostiširenja čelne vatre, eliptična požarna područja iperimetra, brzine širenja bočnih i stražnjih vatri i brzinerasta perimetra.Baza podataka sustava FBPJednadžbe primarne brzine širenja, kao i jednadžbeprimarne potrošnje goriva za većinu tipova goriva u sustavuFBP razvijene su pomoću velike baze podataka ovladanju požara. Ta baza podataka sakupljena je iz dobrodokumentiranih eksperimentalnih požara koje suprovodili istraživači kanadske šumarije u suradnji s kanadskimagencijama za gospodarenje požarima, zatimdopunskim podacima iz namjernih spaljivanja, te velikihdivljih požara. Ta se baza podataka trenutačno sastojiod opažanja iz više od 300 požara iz kanadski izvorai nekih odabranih požara u SAD blizu kanadskegraniceUlazne grupe varijabli sustava FBP-gorivaNajnovija varijanta sustava FBP daje cjelovitu terminologijuklasifikacije tipa goriva. Tip goriva određenje kao: "identifikabilna asocijacija gorivih elemenataposebnih vrsta, oblika, veličina, rasporeda i kontinuiteta,koja će iskazivati karakteristično vladanje požarapod određenim uvjetima spaljivanja" (Merrill i Aleksanderl987).Sustav FBP ustrojio je tipove goriva u pet većih grupasa 16 izabranih tipova goriva (tablica 1). Od korisnikatog sustava zahtijeva se da odabere tip goriva kojinajbolje odgovara stvarnim prilikama na njegovu području.Popis goriva opseg je uvjeta u kanadskim tipovimagoriva, s obzirom na postojeću bazu podataka ovladanju šumskog požara. Poboljšanja najnovije varijantei dodavanja, ovisit će o pritjecanju podataka.Tipovi goriva u FBS sustavuFBS System fuel types Tab. 1.Grupa/identifikatorČetinjačeC-1C-2C-3C-4C-5C-6C-7ListačeD-lMiješana šumaM-1M-2M-3M-4Drveni otpaciS-lS-2S-3Otvoreno0-1Opisno imeŠumski teren sa smrekom i lišajimaSjeverna smrekaZreo Banksov ili kalifornijski borNezreo Banksov ili kalifornijski borCrveni ili bijeli borNasad crnogoricePonderosa bor i dulgazijaBezlisna topolaSjeverna miješana šuma, bez lišćaSjeverna miješana šuma, zelenaMiješana šuma mrtve balzamskejele, bez lišćaMiješana šuma balzamske jele,zelenaOtpaci Banksova ili kalifornijskogboraOtpaci bijele smreke i balzamovejeleOtpaci obalnog cedra, kukute idulgazijeTravaTipovi goriva u sustavu FBP opisuju se kvalitativno,a izrazi opisuju strukturu sastojine i sastav, površinskaživa goriva i ona u krošnjama, te mrtvi organski sloj.Opisi goriva ne slijede kvantitativno obrasce šumskoginventara i dopuštaju korisnicima sustava FBP pripisivanjegorivih materijala vlastita terena (De Groot1988).-vrijemeGrupa ulaznih varijabli za vrijeme zahtijeva brzinu ismjer vjetra, te komponente sadržaja vlage u finom gorivu(FFMC), indeks početna širenja vatre (ISI) i indeksgomilanja goriva (BUI) iz sustava FWI. Za razliku odprijašnje inačice FBP-a, novije tehnološki razvoj u elektronskomskupljanju meteoroloških podataka i mogućnostiprijenosa u stvarnom vremenu pridonio tomu datablice s prilagođenim FFMC iz privremena izdanja1984. postanu suvišna.-topografijaUčinak nagiba važan je za širenje vatre, a postotakse nagiba primjenjuje za izračunavanje brzine širenja270


T. Diraitrov: KRATAK PRIKAZ RAZVOJAKAMADSKOG SUS TA\ AOC JKNK OPASNOSTI OD ŠUMSKOG POŽARA.. ski list br. 5-6. CXX (1996). 267-273vatre. Prihvaćenje novi pristup koji uzima u obzir dodatneučinke brzine vjetra i nagiba na širenje vatre u nizusituacija. Za najnoviju inačicu sustava FBP odabranje pristup koji upotrebljava vektore kako bi se odredilabrzina širenja vatre i smjer širenja. Utjecaj vjetra i nagibana brzinu širenja zbrajaju se. Da bismo zbrojili podjednakoutjecaje, nagib se pretvara u "brzinu ekvivalentnogvjetra". Koncept je iscrpnije obrađen u McAlpineidr.(1991).— sadržaj vlage u lišćuSadržaj vlage u lišću crnogorice uvelike utječe nadvije osobitosti vladanja vatre u crnogoričnim šumama,i to u započinjanju vatre i brzine širenja vatre u krošnjama(Van Wagner 1977b). Sadržaj vlage u lišću varira odminimum 85% do maksimum 120%, ovisno o godišnjemdobu. Razdoblje relativno niskih vrijednosti uproljeće i rano ljeto, uzima se kao proljetni minimum.Taj minimum uglavnom je fiziološki, i prije je posljedicaprivremena porasta u suhoj težini nego stvarna opadanjastanične vode (Little 1970b; Gary 1971).Razvijena je metoda radi procjene sadržaja vlage ulišću iz jednostavnih ulaza poput nadnevka, geografskelokacije i nadmorska visine. Modeli vlage živog gorivau budućnosti će svakako biti poboljšani, a bit će tako i smodelima vlage mrtva goriva. Prema tomu, očekuje sebolje razumijevanje i modeliranje učinaka živih biljakana vladanje šumskog požara.Primjena sustava FBP u prevencijišumskih požara u našoj zemljiU proteklih je 14 godina u našoj zemlji indeks opasnostiod šumskih požara, izračunavan na temelju kanadskogsustava FW1, prilagođen podneblju priobalnogdijela krša (Dimitrov 1987). Klase opasnosti izračunavalesu se mjerenjem određenih meteoroloških e-lemenata dobivenih iz klasične mreže meteorološkihpostaja priobalnog dijela krša, koja u cijelosti ne odgovaraspecifičnoj namjeni požarna gospodarenja, a pokrivenostje rizičnih područja nedovoljna.Za uvođenje sustava FBP za pretkazivanje vladanjašumskog požara, a time i djelotvorno planiranje njegovasuzbijanja, potrebna je u prvom redu uspostava automatskihmeteoroloških postaja, radi neprestana mjerenjarelevantnih meteoroloških elemenata. Potrebno jeovako prilagoditi ulazne grupe varijabli u sustavu FBP:- goriva: potrebno je sistematizirati skupove gorivana priobalnu dijelu Jadrana s otocima i prilagodbe zbograzlika s gorivim tipovima sustava FBP,- vrijeme: potrebna je brzina i smjer vjetra, te komponenteFFMC, ISI i BUI iz sustava FWI u stvarnu vremenu(slika 1). Intenzivna opažačka mreža automatskihmeteoroloških postaja treba biti u prvom redu nautvrđenim klima-požarnim područjima naše zemlje(Dimitrov 1987), a to sudalmacija i Istra (slike 3 i 4).Slika 3.IZOLINIJE SREDNJEGA NAJNIŽEGA SADRŽAJA VLAGEU GORIVU (%) ZA SIJEČANJ (RAZDOBLJE 1956-1975.)Autor T. DIMITROV- Prikaz primarnog (središnja idio južne Dalmacije) i sekundarnog(dio Istre i Hrvatskog primorja)klima-požarnog područja.- Lokacija eksperimentalnogalaboratorija Makarska (341) u primarnomklima-požarnom području.9,4-19,5015-598Vrijednosti ravnotežnoga sadržaja vlage u gorivu (%)Oznaka meteorološke staniceGranica krša0 100 km271


T Dimitrov: KRATAK PRIKAZ RAZVOJA KANADSKOG SUSTAVA OCJENE OPASNOSTI Ol) ŠUMSKOG POŽARA.. Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 267-273Slika 4.IZOLINIJE SREDNJEGA NAJNIŽEGA SADRŽAJA VLAGE UGORIVU (%) ZA SRPANJ (RAZDOBLJE 1956-1975)Autor T. DIMITROV- Prikaz primarnog (Dalmacija ijužni dio Bosne i Hercegovine) isekundarnog (dio Istre i Hrvatskogprimorja) klima-požarnog područja.- Lokacija eksperimentalnogalaboratorija Makarska (341) u primarnomklima-požarnom području.7,5-11,8 Vrijednosti ravnotežnoga sadržaja vlage u gorivu (%)015 - 598 Oznaka meteorološke staniceGranica krša0 100 km- topografija: potrebna je izrada programa s topografijompriobalna dijela Jadrana s otocima,- sadržaj vlage u lišću: potreban je studij živih imrtvih šumskih goriva, mjerenja zapaljivosti i gorivosti,te sadržaj vlage u lišću vegetacije na priobalnu dijeluJadrana s otocima. Za to treba pustiti u rad sagrađenieksperimentalni laboratorij u Makarskoj.- peta komponenta sustava FBP, koja omogućijeodržavanje šumske zajednice redovitim namjernimspaljivanjem organske leževine, zasad se neće primjenjivatiu našoj zemlji, jer tu metodu gospodarenja požarimajoš nisu prihvatili naši stručnjaci u šumarstvu.ZAKLJUČAK - ConclusionsOva inačica sustava FBP iz 1991. godine daje najboljeraspoložive informacije o vladanju vatre u Kanadi.To je rezultat 25-godišnjih istraživanja stručnjaka kanadskogšumarstva i agencija za gospodarenje požarima.Njihovo praćenje i dokumentacija šumskih požarakritičnaje provjera postojećeg stanja i daje ključne obavijestiza razvoj modela.Radi razvoja i primjene novih sustava za zaštitu našihšuma od požara, Hrvatska se treba služiti i svojim iiskustvima u razvoju znanosti o požarima sredozemnihzemalja, jer imamo sličnu klimu i vegetaciju.Za uvođenje sustava FBP, nužna je uspostava automatskihmeteoroloških postaja uz centraliziranu protupožarnuslužbu, koja bi se oslanjala na računalni sustav.Kako je u našoj zemlji šumskim požarima ugroženo područjedinarskog krša s otocima veoma razvučeno,potrebna je podrška i raspršenih središta za odluke naspomenutom području.Takva je organizacija potrebna zbog mogućnostireagiranja u stvarnu vremeneu kada su životi i imovinaneposredno ugroženi šumskim požarom, te zbog djelotvornogsuzbijanja požara.LITERATURACanadien Forestry Service. 1987. Canadien ForestFire Danger Rating System-user's guide. Agric.Can., Can. For. Serv. Fire Danger Group. Ottawa,Ont. Three-ring binder (unnumbered publication).ReferencesDimitrov, T. i drugi 1987: Osnove zaštite šuma odpožara, CiP, Zagreb, str. 209-216.Dimitrov, T. i drugi 1987: Osnove zaštite šuma odpožara, CiP, Zagreb, str. 241-256.272


: KRATAK PRIKAZ. RAZVOJA KAN \I>SKOG SUST'A\'AOCJENE OPASNOSTI OD ŠUMSKOG POŽARA.. Šumarski list br. 5 6, CXX (1996), 267-273D e G r o o t, W. J. 1988. Forest ecosystems in mixedwoodsection of Saskatchewan and standard fuelsfor predicting fire behavior. For. Can., Can.For. Serv. Dist. Off, Prince Albert, Sask.Technol. Transfer Note S-003. 4 p.Kiil, A. D. 1971. Forest-habitat inventory requirementsfor fire danger rating. Pages 61 -66 in Proc.Symp. Forest Land Inventory Manage. (Feb. 12-13, Edmonton, Alta.). Dep. Fish. For. , Can. For.Serv., North. For. Res. Cent., Edmonton, Alta.Lawson, B. D. 1972. An interpretive guide to theCanadian Forest Fire Behavior System. Environ.Can., Can. For. Serv., Pac. For. Res. Cent.,Victoria, B.C. Rep. BCP-3-73. 19 p.Lawson, B. D. 1977. Fire Weather Index - the basicfor fire dnager rating in British Columbia. Fish.Environ. Can., Can. For. Serv., Pac. Res. Cent,Victoria, B. C. Rep. BC-P-17. 24 p.Lawson, B. D. ; Stocks, B. J.; Alexander, M. E.; VanWagner, C. E. 1985. A system for predicteng firebehavior in Canadien forests. Pages 6-16 in Proc.8th Conf. Fire For. Meteorol. (Apr. 29-May 2,Detroit, Mich.). Soc. Am. For., Bethesda, Md.SAF. p u b 1. 85-04. Little, C. H. A. 1970b. Seasonalchanges in carbohydrate and moisture content inneedles of balsam fir (Abies Balsamea). Can. J.Bot. 48:2021-28.Gary, H. L. 1971. Seasonal and duirnal changes inmoisture contents and water deficits in Engelmanspruce needles. Bot. Gaz. 132(4):327-32.McAlpine, R. S. ; Lawson, B. D.; Taylor, E. 1991.Fire spread across a slope. Pages 218-25 in Proc.11th Conf. Fire For., Meteorol. (Apr. 16-19,Missoula, Mont.). Soc. Am. For., Bethesda, Md.SAF Publ.M er i 11, D. E; Alexander, M. E., eds. 1987. Glossaryof forest fire management terms. 4th ed. Natl.Res. Counc. Can. Comm. For. Fire Manage.,Ottawa, Ont. Publ. NRCC 26516. 91 p.Muraro . S. J. 1969. Amodular approach to a revisednational fire danger rating system. InContributions on the development of NationalFire Danger Rating System. Can. Fish. For., Can.For. Serv., For. Res. Lab., Victoria, B. C. Inf.Rep. BC-X37. 18 p.Quant i lio, D. 1978. Fire behavior in natural foreststands. Pages 14-16 in Proc. Fire Ecol. Resour.Manage. Workshop (Dec. 6-7, 1977, EdmontonAlta.). Environ. Can., Can. For. Serv., North.For. Res. Cen., Edmonton, Alta. Inf. Rep. NOR-X-210.Stocks,B.J. 1977. Fire behavior research in Ontario.USDA For. Serv., Washington, D. C. FireManage. Notes 38 (2): 9-11, 19.Van Wagner, C. E. 1974a. Structure of the CanadianForest Fire Weather Index. Environ. Can., Can.For. Serv., Ottawa, Ont. Publ. No. 1333. 44 p.Van Wagner, C. E. 1977b. Conditions for the startand spread of crown fire. Can. J. For. Res. 7(1):23-24.Van Wagner, C. E.; Pickett, T. L. 1985. Equationsand FORTRAN program for the Canadian ForestFire Wheather Index System. Agric. Can., Can.For. Serv., Ottawa, Ont. For. Tech. Rep. 33. 18 p.Van Wagner, C. E. 1987. Development and structureof Canadian Forest Fire Weather IndexSystem. Agric. Can., Can. For. Serv., Ottawa,Ont. For. Tech. Rep. 35. 37 p.SUMMARY: Canadian preventive fire danger rating system Fire WeatherIndex (FWI) is integrated into the new system Forest Fire Bahavior Prediction(FBP) for fire planning. At the Forest Fire Institute in Riverside, CA. (USA) asecond generation mathematical model is being developed. In this project thetask of producing an integrated fire protection system was given, which is toinclude fire weather index (FWI) information, fire behavior predicting (FBP)and fire planning by the use of electronic and computer technology. It meansthat fire suppresing crews in dislocated decision making in one or more centerswill obtain, based on the computer systems, all directions beginning withthe necessary manpower, equipment and fire suppressing aircraft to the locationto suppress the forest fire efficiently and economically.The fire weather index system (FWI) will not lose in the future its identity,although it will be invisible due to its integration into the mentioned systems.Key words: Canadian Forest Fire Danger Rating System (CFFDRS),Canadian Forest Fire Weather Index (FWI), Canadian Forest Fire BehaviorPrediction (FBP).273


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVIZAŠTITA SUMA OD POŽARA NA PODRUČJU ISTRE I KVARNERAU Rijeci je 14. lipnja 1996. godine održano međunarodnosavjetovanje o zaštiti šuma od požara na područjuIstre i Kvarnera. Organizator savjetovanja bio je Zavodza zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu.Savjetovanju su bili nazočni predstavnici iz Hrvatskei Slovenuje. S naše strane sudjelovali su predstavniciiz direkcije J. P. "Hrvatske šume", Uprave šumaDelnice, Buzet i Senj, Šumarskog fakulteta Zagreb, Šumarskoginstituta Jastrebarsko, Inspektorata za šumarstvoi lovstvo u Rijeci, te Centra za vatrogastvo Rijeka,DVD Rab i Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske.Sa Slovenske strane bili su nazočni predstavnici Ministarstvaza obrambo Republike Slovenije, Zavoda zagozdove i Gozdarskog instituta Slovenije. Ukupno jebilo nazočno oko 50 sudionika. S Hrvatske straneizneseno je 7, a sa slovenske 4 referata.U izlaganjima su prikazani zakonski propisi koji seodnose na zaštitu šuma od požara, metode, organizacijui način zaštite. Najviše pozornosti dato je preventivnimmjerama zaštite, a pogotovo aktivnostima i zadaćamašumara u izravnoj preventivi koja je povezana sa svimdjelatnostima u šumama i ekosustavima. U tom smisluu obzir se uzimaju klima određenog područja, geološkapodloga, tlo, gorivi materijal, šumske prometnice, šumskasastojina, vrsta drveća, starost i drugi čimbenici. Sdruge strane, veliki je utjecaj ljudi koji žive ili se krećuodređenim područjem. U tri referata govorilo se o šumskimpožarima u 1995. godini u Republici Hrvatskoj, sposebnim osvrtom na područje Istre i Kvarnera.Profesionalci iz Centra za vatrogastvo ukazali su nasvoju organiziranost i specijaliziranost za izravno gašenješumskih požara.Sa Slovenske strane iznijeti su podaci o požarimazadnjih godina. U tim podacima zajedno su prikazanišumski i svi oni požari koji nastaju na otvorenim površinama.Mnogi od tih požara nisu ni u kakvoj vezi sašumskim požarima. Nadalje prikazali su organizaciju iplanove protupožarne zaštite u šumarstvu Slovenije, teopću problematiku šumskih požara.Na kraju se raspravljalo o cjelokupnoj problematiciprotupožarne zaštite šuma. U zaključnom dijelu usvojenisu prijedlozi za poboljšanje djelatnosti ovog izuzetnoosjetljivog i važnog dijela zaštite šuma. Dogovorenaje daljnja suradnja, a sve će biti publicirano uZborniku radova.Prof. dr. se. Milan Glavaš274


STRUČNI ČLANCI PROFESIONALPAPERS Šumarski liši br S 6, CXX (19961, 275-279UDK 630* 239 : 429OSVRT NA NEPOVOLJAN ČOVJEKOV UTJECAJ NA NIZINSKE ŠUMESREDNJE POSAVINEADVERSE IMPACT OF MAN ON LOWLAND FORESTS OF CENTRAL POSAVINAFranjo PETROVIĆ*Angažiranjem članova i Predsjednika šumarskogdruštva Zagreb, upravitelj šumarije "Novoselec Križ"dipl. ing. Stjepan Štrban, održao je predavanje o teškomi kompleksnom stanju u razvoju šumsko-gospodarskejedinice Žutica, koja pripada posavsko-nizinskom području.Dana 4. srpnja 1995. godine održana je i stručnaekskurzija grupe šumarskih stručnjaka, članova šumarskogdruštva "Zagreb", u to područje.Kako je grupa šumara već prije 11 godina organiziralaekskurziju u to isto područje, smatram potrebnimda osvrtom na tadašnje stanje šume i radove koji suizvođeni, prikazem odnos učinka razvoja od 1984. godinei sada 1995. godine, te sažeto, stručno i analitičkiprikazem tehničke i gospodarske zahvate u cijelom srednje-posavskomprostoru, oko 140 kilometara dugom i30-40 kilometara širokom, od 1910. godine-do danas,s posebnim osvrtom na sustav Lonja-Česma.Suma Žutica predstavlja skup nehomogenih šumskihkompleksa, sastavljen i združen od više šumskihzajednica, s nekoliko bivših vlasnika i s vrlo različitimciljevima gospodarenja. Drugo, to je vrlo intenzivnoeksploatirano naftno područje, sa kompliciranim sustavomeksploatacije, velikim brojem postavljenih crpki,na velikim čistim proplancima, povezanim putevimaza motorna vozila s proširenim stazama za podzemniodvod nafte i dovod vode, s dva velika središnjaobjekta INA-Naftaplina. Ti su strani objekti razbilikompaktnost velike šumske zajednice. Grupe sastojinarazbijene su i izložene nepovoljnim vanjskim utjecajima,stoje uzrokovalo i potenciralo opću pojavu sušenjahrasta lužnjaka. Grupe stabala razbijene postrojenjimanafte, izgledale su upravo sablasno i zastrašujuće,ukazujući na propast cijelog šumskog kompleksa.Ovaj šumski kompleks ušao je hidromelioracijskimradovima melioracije i zaštite poljoprivrednih površinau sustav Lonja-Glogovica-Cesma. Izgrađeni su velikihidrotehnički sustavi, nasipi, kanali, ustave i crpke, tejedan veliki akumulacijski bazen za primanje savskepoplavne vode, koji je uglavnom obuhvaćao veći kompleksšuma te jedinice.* Franjo Petrović, dipl. inž. šum., ZagrebSustav nije bio u cijelosti u funkciji za zaštitu i navodnjavanjepoljoprivrednih površina, a pogotovo ne zabrzo pražnjenje i istjecanje vode iz velikoga akumulacijskogbazena. Sve je to trebalo uklopiti u veliki vodnisustav zaštite od poplava.Izvedeni su veliki radovi, nasipi, prosjeke, kanali,veliki dio kroz živo tijelo šume. Koliko su te izgradnjeizmijenile hidrološke prilike u tom šumskom kompleksu,protok podzemnih voda, tok nadzemnih oborinskihvoda na tlu, neregulirano pražnjenje akumulacija, trebasamo zamisliti, tim više što cijeli sustav nije dovršen.Postavlja se pitanje, koliko je tada šumarska struka,od terenskih stručnjaka pa do najviših šumarskih organizacijamogla utjecati da se taj komplicirani zahvatkompleksno rješava, da se zahvati vrlo studiozno i racionalnoprovode, da se eliminiraju štete ili svedu naminimum za sve tri osnovne privredne grane i osiguranesmetani razvoj poljoprivrednog, šumarskog i naftno-industrijskogkompleksa. Međutim, to je propušteno,proizvodnja nafte bila je osnovna preokupacija usmislu stvaranja vrijednosti, vodoprivreda je raspolagalaogromnim sredstvima (osigurana zakonom), s utjecajnimi jakim stručnim i političkim kadrom, a šumarstvokao slabo akumulativno s rukovodećim kadrommalog utjecaja u privrednim tokovima za bolji tretmanu privrednoj politici i isticanju šumske proizvodnje ustvaranju materijalnih dobara i značenju šume i prirodnojravnoteži.Ti postojeći objektivni i negativni čimbenici dovelisu ovaj veliki nizinski kompleks u opasnost da nestanes ovog području. Stvorena su u sastojinama i na tlu takvaoštećenja koja su izgledala neizlječiva, jer se ništadrugo nije moglo očekivati u tako destabiliziranomkompleksu. Vrlo negativan utjecaj na šumske zajednicenizinskog posavskog područja imaju zatrovane i onečišćenevode rijeke Save, u koju se slijeva mehaničkiotpad, nehumificirane fekalije, velika masa kemijskogotpada, baza, kiselina, te raznih drugih otrovnih supstancija,uz dodatak sumporastih i kiselih otopina iz atmosfere.Ne treba posebno isticati fiziološke poremećajeu procesima asimilacije i disimilacije u živome tkivudrveta i sve negativne posljedice uništenja.275


F. Petrović: OSVRTNANrPOVOIJAN ČOVJEKOV UTJECAJ NANIZINSKK ŠUME Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 275-279Još 1956. godine savska voda bila je pitka, riblji svijetbogat kvalitetnom ribom. Poslije je nestalo većinevrsta riba, a rijeka Sava "cloaca" kao Majna, Rajna imnoge druge.Želeći da prikazem probleme istog karaktera za cijelosrednje posavsko područje, izvršit ću digresiju s osnovnihproblema šuma lokaliteta Lonja-Cesma, jer semoraju razmatrati cjelovito. Želim prikazati probleme iodnose u cijelom srednje-posavskom području.Rijeka Sava važan je vodeni put, a organizacija i intenzitetprijevoza razvijeni su i danas. Od Siska rijekomKupom do Karlovca, a nekada ranije, radi transporta odKarlovca do mora izgrađenim cestama, dok nije izgrađenaželjeznička pruga do Rijeke.Rijeka Sava je i u svom srednjem toku, a i donjemdonekle bujična karaktera, a naročito su štetne njene poplaveza vrijeme visokih savskih vodostaja. Sava je plavilavelike nezaštićene površine, punila vodenim masamavelike prirodne akumulacije, pašnjake, rušilaobale na jednoj strani, a stvarala poloje na drugoj. Veličanstvenaje u svojoj snazi, a mirna i blaga u normalnomvodostaju. Mora se istaknuti daje kroz cijelo ovo stoljećebila u središtu interesa već od nekadašnje Austrougarskei kasnije nastalih država u ovim prostorima i dasu se prema tadašnjim mogućnostima, tehnici i razvojuhidrogradnje, provodile mjere zaštite od poplava, regulacijekorita, posebice njenih malih sjevernih pritoka.Posavsko nizinsko područje treba sanirati radi zaštitenaselja, poljoprivrednog zemljišta i sigurnog protokavelikih voda i njihovu sigurnu akumulaciju u vrijemevisokog vodostaja, regulaciju i uklapanje svih sjevernihpritoka u taj sustav. Važno je sada za Hrvatskusanirati kvalitetu vode, te da se rijeci vrati ona uloga kojuje imala ranije, da se ne provode radovi koji bi ugroziliopstanak i razvoj šumskog kompleksa i razvoj velikihvrijednih šumskih zajednica, da se omogući paralelnirazvoj industrije, poljoprivrede i drugih privrednihgrana vezanih uz to područje (ribarstvo, turizam, održavanjeprirode i dr.).Mora se nažalost zaključiti da se nije realizirala definitivnasanacija područja i regulacija vodotoka, izvođenisu parcijalni radovi, mijenjali se projekti, a daje utoj nedorečenosti i tehničkom košmaru šumsko-biološkikompleks imao mnogo štetnih posljedica, što će bitievidentno u daljnjem izlaganju.Prve regulacije rijeke Save izvršene su u istočnomdijelu Posavine, izgrađeni nasipi, propusti i zatvarači,vodocrpni sustavi radi zaštite od prodora velike vode, uslivu Bosut-Biđ u vinkovačkom području, organiziranaje vodna zajednica koju su materijalno uzdržavaligotovo svi građani tog područja. To je veliki vodni sustav,koji izvrsno funkcionira. Tamo pedesetih i šezdesetihgodina izgrađen je drugi zaštitni regulacijski sustavCrnac polje za rijeku Orljavu i male sjeverne tokove.Kasnije se pristupalo zaštiti sela Košutarice i spomenpodručja Jasenovac.Negdje 1910. godine i kasnije započela je djelomičnaregulacija sjevernih pritoka Save, Lonje, Česme,Ilove, Pakre, a kao poseban sustav istočno od linije Lipovljani-jugrijeka Sava, sliv rječice Veliki Strug i MaliStrug, koje je ustvari najniže područje ovog sliva i velikotravnato akumulacijsko područje u vrijeme velikihvoda (Mokro polje, Poganovo polje i druga manja). Tatri vodotoka (Lonja je potpuno preložena u donjem dijeluu novo korito) djelomično su regulirana vodotokomTrebeš. Pri utoku u rijeku Savu njegovo korito jeprirodno formirano, a dio je reguliran novim koritom inasipom. Tu je stvorena jedna slika zajedništva vodotokai šume, i sve uklopljeno u prirodu okoliša. Zar imanešto ljepše od okoliša zvanog Prevendar, mlin, voda,šuma, travnati čisti nasipi i odmor na njima.Svega 100 m istočno od ušća Trebeža u Savu počinjenovi sliv rječice Veliki Strug, stvoren od malih tokovaiz područja Lipovljana. Pruža se prema istoku, vodiispod Novske, paralelno sa tokom Save i nekih 4 kmpred Starom Gradiškom utječe u Savu. Znatan dio togvodotoka je reguliran, korito 20 do 30 m široko, dijelomzaštićeno nasipima (s južne strane). Tu je stvorenajedna divna slika prirode, u duljini oko 30 km, izražensklad šume visoke kvalitete, vodotoka i riječnog korita ibližeg i daljeg okoliša. Sjeverno od toka Velikog Struga,naročito od Bročica (Novska) pružaju se velika polja,Mokro polje, Poganovo polje, u koja su se akumuliralevelike mase poplavne vode. Veličanstvena slika isnaga prirode pokazuje se promatrajući uzvodni tokStruga i malih sjevernih tokova, te Trebeža, kako poplavnavoda nadire u Lonjsko polje ili kako se pune vodomvelike akumulacije u istočnom dijelu, Mokro poljei druge. Radovi su prestali nakon Prvog svjetskog rata.Spoj rijeke Trebeža sa započetim kanalom Veliki Strugnije realiziran. Vjerojatno su se projektanti bojali realiziratispajanje. Pitanje da li bi najveći dio poplavne vodemogle prihvatiti niže depresije bez akumulacijeLonjskog polja i da veliki val vode ne bi moglo prihvatitisavsko korito i provesti a da ne ugrozi naselja i kultureu istočnim dijelovima područja. Tako je jedan projekti zahvat samo djelomično realiziran.Socijalistička vlast već 1945. godine započela je izgradnjukanala Nova Sava kod Stare Gradiške, kako bise njime akumulirao dio poplavne vode i kako bi sesmanjio pritisak vode na nešto stiješnjeni profil koritaSave, koji se pruža zapadno od ušća Velikog Struga uSavu, u dužini 5-6 km. Tu su izvršeni i prvi veći zahvatisječe šume na trasi kanala. Radilo se primitivno, s ručnimoruđem uz teške fizičke napore, a radove su uglavnomizvodili hrvatski zarobljenici iz Drugog svijetskograta.276


F Petrović: OS VRTNANEPOVOLJAN ČOVJEKOV UTJECAJ NA NIZINSKI: SUME Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 275-279Radovi su ubrzo prestali, jer je KPD St. Gradiškaprešao na druge oblike privređivanja. Vodoprivrednaorganizacija bila je već organizirana, ali stručno i tehničkislabo ekipirana i pripremljena projektima za velike ikompleksne zahvate sanacije vodotoka Save. Izvođenisu neki hidroregulacijski i melioracijski radovi u Lonjskompolju, već 1945. godine. Sada je teško zaključitikakav je cilj tih projekata bio i koliko su bili razrađeni.Kako se moglo saznati iz iskaza sudionika iz KPD SI.Požega, koje su radile na tom objektu, građeni su samonasipi za zaštitu od poplava i melioraciju vlažnih depresijau aktivno poljoprivredno zemljište. Rad je bio ručniuz jednostavan tehnički pribor, u vrlo teškim uvjetima.U jednoj emisiji prije nekoliko mjeseci HTV je snimilaneke sudionike i njihove žalosne priče o tom teškomrazdoblju. Taj je projekt obustavljen, a realizacijaje vjerojatno uključena u novi projekt regulacije.Veliki atak na šumu u Posavini u slivu rijeke VelikiStrug od početka toka na zapad do sela Bročica i južnood njega, došao je nalogom iz centra, da će se na tompotezu formirati kazete za buduća rižina polja i uzgojriže. Kakav udarac za te prekrasne i vrijedne 60-100godišnje sastojine hrasta lužnjaka, u klimatskoj zonikoja ne odgovara uzgoju riže. Koliko dokazivanja, dogovora,ali bez uspjeha. Bio sam uvjeren da će taj projektpropasti kao i slični. Uspio sam osigurati samo "zaštitnipojas" šume 200 m uz vodoskok i uz kazete 20 m,kao zaštitni pojas za te kulture. Konačno odustalo se odtog projekta i izgradnje, ali je šuma nažalost isječena.Srećom obnova šume bila je brza i uspješna.Već od 1960. god. Poduzeća za hidromelioracijskeradove dobro su bila organizirana, kao vodne zajednice,a najjača materijalno, kadrovski i tehnički Direkcija zaSavu, koju su vodili prof. dr. Srebrenović i dr. Zmajić.Treba istaći da su šumska područja bila više manje žrtvetih zahvata. Iznijet ću nekoliko primjera. Rijeka Česmau šumi Čazmanski lug najkvalitetnijoj velikoj grupi lužnjakovihsastojina, izravno uz rijeku, izgrađen je uz korito-nasip,radi zaštite udaljenijih poljoprivrednih površina,bez paralelnih sabirnih kanala za odvod oborinskihvoda okoliša, pa je voda stagnirala u šumi dugo vrijeme,stoje rezultiralo da se razina podzemne vode visokopodigla, i time je reducirana funkcija korijena i opstanakšume toga sliva. Nasipi su potpuno zapušteni izarasli, a materijalne grabe uz nasipe neuređene.U toku riječice Ilove, kod Garešnice, po prirodnoformiranom uskom dubokom koritu s bistrom vodom,izgrađena je nova široka vodna kineta s nasipima kojarazdvaja kompaktne šumske predjele s isforsiranim prosjekamaod 40 do 60 m, što potencira ugroženost šumskezajednice. Voda umjetne kinete nije mogla pokritidno širokog korita, te je stvarala vlastiti vijugavi tok ukoritu. Posebno naglašavam da razbijanje šumske cjelinenegativno utječe na daljnji razvoj šume i potencira idruga uništavanja u šumskoj zajednici, o čemu postojiniz primjera.Ali jedan od najvećih sukoba imalo je šumarstvo sprojektima generalnog projekta detaljnih hidromelioracijskihradova u savskom slivu, koje je izradila Direkcijaza Savu. Taj je projekt više puta korigiran, ali njegovaosnovna intencija bila je izgradnja velikoga paralelnogkanala s rijekom Savom, koji bi u potezu od Karlovcado Siska na rijeci Kupi i od Zagreba do sustavaCrnac polje, proveo poplavnu vodu u velike retcncijskebazene sjeverno od kanala i uskladio cijeli sustav lokalnihmelioracija, one završne i novoprojektirane u velikiirigacijski sustav i sanirao posavsko područje sa svihaspekata vitalnih za Posavinu.Novo paralelno korito projektirano je s velikim profilom,a vodilo je znatnim dijelom kroz najatraktivniji inajkvalitetniji dio nizinskog šumskog kompleksa. Projektje potencirao zahvate u šumskom kompleksu i s izgradnjomretencijske površine, jer i novo korito i postojećeprirodno ne bi bilo dovoljno da prime sav višak vode.Dodavši tome i druge pomoćne objekte, nasipe, cestei priključne kanale, smanjila bi se površina šuma, velikipovezani kompleksi razbili bi se u nepovezane grupesastojina, temeljito bi se promijenio režim podzemnihvoda, režim otjecanja oborinskih voda, sustav pražnjenjaretencija iz šume, negativan utjecaj stagnirajućihvoda, višak ili gubitak podzemnih voda, što će nepobitnonegativno i destruktivno djelovati na razvoj i mogućiopstanak najatraktivnijeg kompleksa šuma hrasta lužnjakau Europi. Taj je projekt postavljen već 1972. godine,često je mijenjan, kako je već naglašeno, ali se počeorealizirati u cjelini 1978. godine od sela Bročicaprema zapadu. Realiziralo se parcijalno na područjuopćina Novska, Kutina, Novoselec Križ i Ivanić Grad,radi osiguranja i osnivanja velikih poljoprivrednih površinai sigurne eksploatacije naftnog područja NovoselecKriž.Šumsko gospodarstvo Nova Gradiška sa svojimstručnjacima uz pomoć Sekretarijata za šumarstvo, Šumarskogfakulteta sa dr. Branimirom Prpićem na čelu,stupilo je u kontakte, pregovore, dogovore, i analizeprojekta sa stručnjacima Direkcije za Savu, ali s malouspjeha, jer je za političku upravu bio daleko atraktivniji,ekonomski opravdaniji postavljeni plan sanacije slivarijeke Save, bez obzira na posljedice nakon tih zahvatana šumske ekosustave Posavine. Radovi su izvođeniparcijalno, na potezu od Novske do Kutine, stvorenoje jedno teško stanje u tom šumskom području.Posebno je poremećen vodni režim protoka nadzemnihi podzemnih voda, veće površine isključene izproizvodnje, dok je režim Save ostao isti. Rijeka nijeukroćena, nije saniran cijeli sliv kao cjelina, niti su dobivenipozitivni rezultati za cijeli sliv Save.Bilo bi potrebno i korisno da zainteresirane upravešuma i Hrvatske šume zajedno s Ministarstvom šumarstvapokrenu s mrtve točke taj problem, da se privreme-277


• - .F. Petrović: OSVRT NANEPOVOUAN ČOVJEKOV UTJECAJ NANIZINSKE ŠUMEŠumarski list br. 5-6, CXX (1996). 275-279no saniraju najveća oštećenja šumskih zajednica, neoštećuje priroda i šume i izvede konačni sanacijski i regulacijskiprojekt sliva Save i usuglasi sa svima zainteresiranimprivrednim granama za taj dio Posavlja. Vodoprivreda,šumarstvo i poljoprivreda, te naftna industrijadobro su organizirane i mogu to realizirati.Vodoprivreda se angažirala za realizaciju projekta iizgradnju s velikom mehanizacijom, ali je rad prekinut irezultat je jedno neregulirano stanje na tom prostoru, snegativnim posljedicama za sve šumske zajednice. Navodnoje i dr. Srebrenović, glavni tvorac tog projektapriznao da je realizacija vrlo složena s velikim neriješivimproblemima. To je vjerojatno smanjilo intenzitetradova i konačno sasvim obustavilo radove.Moram naglasiti, da su tih godina, stručnjaci FAO,impresionirani rijekom, velikim vrijednim šumama, mokrimlivadama s puno divljači, kvalitetnom ribom, predlagali,da s, taj, oko 120 km dugi i 30 km široki posavskikompleks stavi pod režim rijeke Save kao i do sada, dase zatvore nasipima stara zamuljena korita Save na sjevernomrubu, gdje su prastarim koritom na sjever ulazilepoplavne vode i plavile velike čiste livadske asocijacije,poljoprivredna zemljišta, naselja, te velike šumskekomplekse toga područja, koji su bili stabilni retencijskibazeni. Nadalje, da se izdvoje veće poljoprivrednepovršine oko sela i naselja, čistine sposobne za poljoprivreduučinkovito zaštite od poplave, ali i osigura navodnjavanjei melioracija teškog glinenog tla, te paralelnozaštite prisavski gradovi i gradići. Tako bi ostaoonaj prirodni sustav pritjecanja i otjecanja vode iz cijelogapodručja i ne bi se poremetila biološka ravnoteža.Sava je taložila dolomitni talog i popravljala fizički ikemijski sastav glinenog posavskog tla. Koliko bi nedaćabilo manje za šumu, a utrošeni novac koristio bi seza atraktivne i važnije radove u zemlji.Danas svako zemljište, bez obzira na svoj temeljnisubstrat i lokaciju, predstavlja važan objekat za višestrukokorištenje. Naglasili smo njegovu ulogu u hidrotehničkimzahvatima gdje su potrebni i korisni, ali istoje tako to interesantno područje za gradnju hidroenergetskihpostrojenja, naselja, tvornica, prosjeka za ceste,dalekovode, ribnjake i drugo, dakle stalno izloženo jednojopasnosti da izgubi svoj dosadašnji karakter i ulogu,bile to poljoprivredne ili šumske površine. U skorojbudućnosti bit će nužno postaviti granice do kojih semože tolerirati, jer bi neracionalan postupak sa zemljištemdoveo do znatnog smanjenja šumske i poljoprivredneproizvodnje, što bi bila katastrofa za zemlju siromašnudrugim vrijednim resursima.Vraćam se nakon analize posavskog područja na lokalitetnašeg interesa, šume Žutice, koja je viđena poslije11 godina razvoja. Mora se priznati i zaključiti daje sadastanje daleko povoljnije, da je razvoj imao pozitivantrend i prema struci i izvođačima propisa gospodarskeosnove, sa primijenjenim metodama uz pomoć prirodnihčimbenika treba dati priznanje i mnogo pozitivnih poena.U prvom redu šuma je pokazala jedan kompaktnijioblik, više povezanosti i zajedništva nekada razbijenihšumskih zajednica. Velika je tu uloga dobrog razvojakrošanja rubnih stabala, koje su povećale projekciju krošanja,vizuelno smanjile veličinu prosjeka, putova, lokacijuza crpke i približilo sastoj ine jednu drugoj.Ali najjači pozitivni dojam učinile su prema riječiupravitelja ing. Strbana; joha i jasen prodire, šire se izauzimaju čistine, proplanke i popunjavaju progaljenesastojine. Te šume pripadaju zajednici Genisto-Quercetumroboris, u kojoj je uloga johe i jasena, nakonsušenja brijesta i hrasta, da kao pionirske vrste popunjavajupraznine jer su u svom optimumu. Daje uzgojšume moguć s normalnim metodama uzgoja i autoktonimvrstama na ovim terenima dokaz su i pokusne ploheprof. Ive Dekanica, gdje su se sve pokusne vrste najednakorazvile, kako je naglasio ing. Strban i sada su tomlade formirane sastojinske grupe. Put je zacrtan, pozitivnirezultati su vidljivi i treba nastaviti dalje. Mehaničkapriprema tla za sadnju je loša a na tim neurednimpovršinama svaku sadnicu treba sačuvati, pa bila makarto i iva kao predkultura i zaštita tla. Bilo bi učinkovitijesaditi s jačim biljkama, sa supstratom u lončićima ilivećim folijama.Šumarija mora sinhronizirati svoj rad s naftnomproizvodnjom, koja je dosta intenzivna, te se u procesucrpljenja i odvođenja nafte do terminala kao i ostalih radovajavljaju oštećenja naftovodnih cijevi, kvarova kodcrpki, a to zahtijeva učinkovitiju kontrolu proizvodnjeod naftnih stručnjaka. Iz napuknutih cijevi ističe naftana površinu tla i zagađuje ga, te onemogućava funkcijukorijena, što pak izaziva fiziološko slabljenje i odumiranjestabala. Mislim, da bi u ovom konkretnom slučajutrebao biti jači doprinos struke i to na razini Uprava iDirekcije hrvatskih šuma. Uz ove kompleksne probleme,glavni i odgovorni u struci, trebaju se više angažirati.Prisavski dijelovi općina Kutina, Novoselec Križ iIvanić Grad, radi svojih posebnih obilježja zakonom suproglašeni kao Park prirode "Lonjsko polje". Park obuhvaćaveliku površinu, u koju su uključeni dijelovi šume,sela s poljoprivrednim zemljištima, prostrane vlažnenizinske livade te cjelokupna autoktona fauna, s ciljemda se sačuva onaj stari iskonski prostor i život unjemu. Preporuke dane ovom osnovom stručno su dobrepa se mogu bez posebnih zahvata lako provoditi.Posebice se treba osvrnuti na florističku, ornitološkuzaštitu svih vrsta, s naglaskom na element "voda", kojesu davni stanovnici Posavine koristili i bez koje ta prirodnazajednica ne može opstati. Njima je ograničen životniprostor, a za stanovnike Posavine smanjena koristvodotoka.278


F. Petrov ic: OS VRI NANF.POVOLJAN C'OVJl KOV UTJFI A.l NAM/IKSKF SUME ... Šumarski list br. 5 6,CXX(1996), 275-279Ne slažem se sa stvaranjem nekih suvišnih oblikazaštite prirode. Samo pozitivna svijest, temeljiti zakoni,prepuštanje gospodarenja struci, ali i temeljito sinhroniziranogospodarenje provjerenim resursima imat ćepozitivan učinak. Dio ove gospodarske jedinice obuhvaćajukvalitetne sastojine hrasta lužnjaka, stare 100do 110 godina ali ih treba uzgajati još bar tri desetljećado zrelosti i visoke kvalitete, jer se ona postiže tek sa160 godina starosti. To je zlatna rezerva državne zajednice,koja omogućuje najviši stupanj obrade i korištenja.Ovaj stručni osvrt, obećan još prije 11 godina, posvećujeming. Stjepanu Štrbanu, kao zahvalu za uspješanrad i gostoprimstvo.KNJIGE I ČASOPISISTUDENTI ŠUMARSTVA 1990 - 1994(sociološka analiza)Prof. dr. Josip BISKUPUspostavom Kabineta za sociologiju na Šumarskomfakultetu u Zagrebu uz kolegij sociologije osiguranasu i socijološka istraživanja u šumarstvu. O rezultatimasocijoloških istraživanja Prof. dr. Josip Biskupi asistentica Mr. Anđelka Š aj k o v i ć objavili su u Šumarskomlistu više prikaza. Tako je, npr., Prof. Biskupizvijestio o stanju samoupravnog informiranja u šumarstvu(1983), o eksternom informiranju u šumarstvu(1985), o vrijednosnim orijentacijama studenata i šumarskihinženjera (1993), a u Glasniku za šumske pokuse,posebno izdanje knj. 4, o "samoprodukciji i reprodukcijišumarske profesije u republici Hrvatskoj"(1993). Ovim se pridružuje samostalna publikacija -knjiga STUDENTI ŠUMARSTVA 1990 - 1994. (sociološkaanaliza) u izdanju Šumarskog fakulteta (1995.,iako godina nije na knjizi označena).U knjizi su prikazani "rezultati istraživanja socijalnogporijekla, materijalnog položaja, obrazovnog statusa,odnosa prema studiju" i dr. kao "sastavnice zadatka6 u projektu IIJ-B Istraživanje organizacije, ekonomikei sociologije šumarstva koje se vodi uz potporuJavnog poduzeća Hrvatske šume, kako stoji u Predgovoruknjige.Od odgovora na preko 50 pitanja, ovdje navodimosamo dva, o "zadovoljstvu studijem" i o "procjeni ugledaŠumarskog fakulteta".Stupanj zadovoljstva studijem šumarstva ispitan jesvake godine od 1991. do 1994. Kako je svake godineispitano oko 300 studenata to se za četiri godine dobilo1266 odgovora što znači, da su pojedini studenti odgovoriline samo jedan put, nego i dva do četiri puta. Odukupno 1266 odgovora postotni udio bio je:1. Vrlo zadovoljan 17,9%2. Zadovoljan 45,03. S "da" i "ne" 28,5%4. Nezadovoljan 4,6%5. Vrlo nezadovoljan 2,1%6. Bez odgovora 1,9%Razlika ovog prosjeka u pojedinim godinama kreću se:1. za vrlo zadovoljan od 10,8% (1991) do 27,3%(1993),2. za zadovoljan od 37,3% (1993) do 51,7% (1994),3. za vrlo nezadovoljan od 0,7% (1992) do 3,0% (1994),itd.Trogodišnji (1992-1994) prosjek "ugled šumarskogfakulteta" ocjenjen je s:1. Nizak 14,3%2. Srednji 64,4%3. Visok 15,5%4. Bez odgovora 2,5Ovim brojčanim podacima nedostaju obrazloženjaizrečenih ocjena. To je posebno značajno za negativneocjene. Pojedinac može biti nezadovoljan studijem, štogaje i upisao mimo svoje volje, ali može biti i posljedica,jer se ne ostvaruje ono, što je očekivao kod izborastudija. Nezadovoljstvo može biti i zbog slabe suradnjenastavnika i studenata, o kojoj su studenti ovom pri-279


likom također dali svoju ocjenu, ali također bez obrazloženja.Također nije bez važnosti, da li se ocjenjujestudent prve godine ili onaj posljednje, kada iza sebeima cjelokupni studij. Dakako da takova obrazloženjapovećavaju opseg iznošenja rezultata istraživanja, alioni oživljavaju brojčane podatke. To se može ostvariti uistraživanjima "nakon transformacija školskog sustava",koje je najavio autor (str.9).Objavljeni rezultati svakako su posebno zanimljivionima koji su bili anketirani, ali o knjizi nisu mogli saznatido sada ni iz Šumarskog lista. Nisu mogli saznati,od izdavača ili autora ni Uredništvo Šumarskog listaknjigu nije primilo, a za knjigu potpisani saznao je, idobio na čitanje, pukim slučajem. Međutim takav odnosprema "prezentaciji" knjige nije izuzetak.Na kraju. Vrijedno bi bilo, da se anketirani nakonbar petogodišnjeg rada jave s informacijom, što se upraksi ostvarilo od očekivanog na studiju i u odnosu nasadržaj studija. Međutim odgovora, daje na Fakultetumnogo morao učiti, i ono, što mu u praksi ne treba, jermu je praksa možda jednostavnija, sigurno će biti, kaostoje i bilo kolega, koji će reći, da nije imao, a po mjesturada, i ne će imati, npr., mogućnosti neposredno koristitiznanje iz uređivanja šuma. Neće, raditi neposrednona uređivanju ali mu znanje iz uređivanja šumaomogućuje posredno pravilno ocjenjivanje pojedinihpitanja šumskog gospodarstva i šumarstva uopće. Teksvi predmeti koji se studiraju oblikuju potpunog, uovom slučaju, šumarskog stručnjaka.1/280


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAIMAJU LI PRIVATNE SUME GOSPODARA?"Šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva gospodarinjihov vlasnik na temelju programa za gospodarenje šumama. Ako vlasnicišuma ne provode mjere ili ne izvrše radnje predviđene programom, zaobavljanje tih mjera i radnji ovlašteno je poduzeće za šume. "To je otprilike skraćena verzija odredaba članaka 34-36 Zakona o šumama. Mislimo da nije potrebno upozoravatistruku na sve ostale odredbe ZOŠ-a u pogleduosiguranja sredstava za podmirenje troškova izrade iprovođenja programa za gospodarenje privatnim šumama(čl. 69), plaćanje šumskog doprinosa (čl. 70 a), nadzora(čl. 75-81) i konačno kaznenih odredbi (čl. 82- 89).Ako je vjerovati u ažurnost katastarskih podataka opovršini, RH ima 458.342 ha privatnih šuma i šumskihzemljišta. Sa izuzetkom privatnih šuma Gorskog kotara,opća ocjena sačuvanosti privatnog šumskog posjeda,njegove kvalitete, produkcije drveta i općekorisnihfunkcija izrazito je loša. Njihov pak udio u ukupnoj površinišuma i šumskog zemljišta Hrvatske od 18,6 % uzprethodnu ocjenu kvalitete, svakako je nalog za mobilizacijustruke i države sa jedinim ciljem, da se i u tim šumamaosigura potrajnost zadovoljavajuće proizvodnjedrveta i općih koristi od šuma.Zakon o šumama iz 1983. godine (NN 54/83) naložioje obvezu izrade programa za gospodarenje privatnimšumama. Temeljite izmjene Zakona o šumama iz1990. godine (NN 41 /90) u cjelosti su prihvatile iste obvezeu pogledu gospodarenja privatnim šumama, pa jeproteklih 10-tak godina dovoljno vrijeme za analizu uspješnostiili uopće provodljivosti Zakona o šumama uprivatnom šumskom posjedu.Pri ruci mije relativno mali uzorak (7.047 ha) bilancegospodarenja za razdoblje 1986. - 1995. godina zatri gospodarske jedinice privatnih šuma na područjubivše općine Vrbovec.Evo ukratko slike, inače uredno vođene evidencije o izvršenju propisanog etata, odnosno uzgojnih radova zaproteklih 10 godina.Izvršenje sječa (u m 3 )VRSTA DRVETAHRASTJASENBUKVAGRABBAGREMOTBJOHAOMBCRNOGORICAUKUPNOPROPIS63.26910.85714.86333.45026.5534.26211.1641.903639166.960IZVRŠENJE34.1272.9134.3763.9343.5231.8181.47481514053.120%53,926,829,411,813,342,613,242,821,931,8281


Izvršenje šumskouzgojnih radova (u ha)VRSTA RADA PROPIS IZVRŠENJE %PRIPREMA STANIŠTA 1.078 49 4,5POŠUMLJAVANJE 1.072 49 4^6POPUNJAVANJE 18 1 5^5NJEGAPODM.IML. 1.205 2 0^2ČIŠĆENJE 678UKUPNO 4.051 101 2,5U nužnom komentaru ovih kratkih tabelarnih prikazaizvršenja propisanih radova iz programa za gospodarenjeprivatnim šumama svakako treba znati slijedeće:a) Izvršenje sječa, (31,8 %) mjereno po doznaci i izdavanjupopratnica svakako je iskrivljena slika istine.Sječe se i prometuje sa znatno većim količinama drvetai dakako izvan kontrole nadležnih organa inspekcije.b) Tragičnu istinu za sudbinu privatnih šuma Hrvatskeiskazuje skoro totalno neizvršenje propisanih uzgojnihradova, gdje svakako nema mjesta "bojazni" daje nešto učinjeno izvan kontrole.Ako ove konstatacije na uzorku privatnih šuma bivšeopćine Vrbovec vrijede za veći dio provatnih šumaHrvatske (osim šuma Gorskog kotara) onda si kao strukamoramo postaviti nekoliko pitanja:1. Koliko je razumno ulagati novac u izradu programaza gospodarenje privatnim šumama ako se oni u pogledusječa ostvaruju bez kontrole, a u pogledu uzgojnihradova neizvršavaju uopće?2. Koliko je opravdano da financijska sredstva za izradui provedbu programa osiguravaju samo oni gospodarikoji imaju što sjeći i tu sječu vrše po propisanojproceduri doznake, žigosanja i izdavanja popratnica zadrvo?3. Koliko je zakonski utemeljena solidarnost nad takoizdvojenim financijskim sredstvima i do koje se graniceona mogu preljevati unutar privatnog vlasništvanad šumom?4. Nebi li možda bilo bolje i pravednije rješenje zaosiguravanje sredstava plaćanjem doprinosa iz katastarskogprihoda od šuma (čl. 69 toč. ZOŠ-a)?5.1 na kraju, uočavanje i ocjena stanja, inicijativa zapromjene u zakonskoj regulativi, upozoravanje države ipokretanje akcija, pripada šumarskoj struci.Ako smo svijesni da privatne šume u Hrvatskojnemaju dobrog gospodara, a ništa ne poduzimamoza izmjenu takvog stanja; od zakonske regulative pado stjecanja povjerenja kod vlasnika šuma u poštivanjenjegovih prava i našu dobru namjeru, nitkonas neće moći osloboditi i moralne odgovornostizbog toga što nismo ništa činili.Tomislav Starčević, dipl. inž. šum.282


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVIPRVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORA MEĐUNARODNOG INSTITUTAZA BILJNE GENETSKE RESURSESAŽETAK: U ovom smo članku prikazali rad Prve sjednice Nadzornogodbora Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse (IPGRI), koja jeodržana u Sopronu, Mađarska, od 19. do 20. studenog 1995. godine. Na sjednicisu bila nazočna 24 koordinatora europskih zemalja, koji sudjeluju uProgramu očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGENj. RepublikaHrvatska je potpisom kako svih rezolucija iz Strasbourga, tako i Rezolucije 2,na Ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma održanoj u Helsinkiju17. lipnja 1993. preuzela obvezu uključivanja u program očuvanja šumskoggenofonda. Također su obrađene zadaće Nadzornog odbora i nacionalnih koordinatora,izvješće o radu od listopada 1994. do studenog 1995., sažetak financijskogizvješća IPGRl-a, ustrojstvo programa očuvanja genofonda europskihšuma (EUFORGEN), pripreme za 4. konferenciju o biljnim genetskimresursima, seminar o očuvanju europskog šumskog genofonda, potreba novihmrežnih istraživanja, nacionalne i međunarodne obveze, suradnja EUFOR-GEN-a sa drugim relevantnim organizacijama (FAO, IVFRO i drugi).UVODPrvi sastanak Nadzornog odbora Međunarodnog institutaza biljne genetske resurse (IPGRI) održan je uSopronu (Mađarska) od 19. do 20. studenog 1995. godine.Nadzorni odbor čine 24 nacionalna koordinatoraeuropskih zemalja koje su redovni članovi ovog Instituta.Prof.dr.sc. Csaba Matyas, Zavod za biljne znanostiSveučilišta u Sopronu, pozdravio je sve nazočne koordinatorei zaželio ugodan boravak u Sopronu, poznatomstarom gradu međunarodnog značenja. Sveučilišteu Sopronu ima dugu tradiciju, a razvilo se iz jedne odnajstarijih tehničkih šumarskih škola u Europi. Mađarskošumarstvo pridaje veliki značaj zaštiti i potrajnojuporabi domaćih i introduciranih vrsta šumskog drveća.Dr.sc. Emile Frizon (IPGRI), također je pozdravionazočne koordinatore u ime sekretarijata Međunarodnoginstituta, čije je sjedište u Rimu. Posebno je istakaopovećanu zabrinutost međunarodne zajednice zaočuvanje genetskih različitosti šumskog drveća i ostalogbiljnog svijeta. Prema njegovom mišljenju ministarskekonferencije u Strasbourgu (1990) i Helskinkiju(1993) imaju veliku važnost i značaj u očuvanju genetskeraznolikosti. Usvajanjem Rezolucije 2 (Strasbourg),započeo je rad na izradi i provođenju Programaočuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN).Dr.sc. Christel Palmberg - Lerche, pozdravila je članoveNadzornog odbora u ime FAO-a, napomenuvšikako ova međunarodna organizacija daje veliku potporuočuvanju europskih šumarskih resursa.Dnevni red sastanka sastojao se od 10 točaka, od kojihspominjemo samo najvažnije: izvješće o radu, ciljevii organizacija Programa, rasprava i usvajanje dokumenata,potreba uključivanja novih vrsta u Program,pripreme za četvrtu međunarodnu konferenciju o biljnimgenetskim resursima (lipanj 1996), intenziviranjesuradnje između nacionalnih koordinatora i koordinatoraInstituta (dr.sc. Jozef Turok) i druga pitanja.Republika Hrvatska je potpisom Rezolucije 2(Strasbourg) na Ministarskoj konferenciji o zaštiti europskihšuma u Helsinkiju 17. lipnja 1993. godine preuzelaobvezu uključivanja u Program očuvanja genofondaeuropskih šuma. Potpisom pisma namjere (gospodinministar Ivan Tarnaj, dipl.ing.šum.) u listopadu 1994.godine, Hrvatska je postala članicom Međunarodnoginstituta za genetske biljne resurse (IPGRI). Godišnjačlanarina za Hrvatsku iznosi 5.000 USD, koju naša zemljanažalost nije uplatila za 1994. i 1995. godinu (Tablica1 i 2). Za nacionalnog koordinatora imenovan jedr.sc. Joso Gračan, ravnatelj šumarskog instituta, Jastrebarsko,koji je sudjelovao u radu Nadzornog odbora.283


J. Gračan: PRVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORAMEĐUNARODNOG INSTITUTAZA BILJNE GENETSKE RESURSE Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 283-2!NADZORNI ODBORPotpisom pisma namjere, Hrvatska kao redovni članimenovala je nacionalnog koordinatora kao službenuosobu zaduženu za kontakte sa sekretarijatom za sva pitanjavezana uz Program očuvanja genofonda europskihšuma. Nadzorni odbor čine svi nacionalni koordinatorizemalja, članica Instituta. Nadzorni odbor jeodgovoran za provođenje Programa i sastaje se svaketreće godine, radi:- određivanja prioriteta;- pregleda postignutog napretka i rasprave slijedećihaktivnosti;- utvrđivanja proračuna za izvršenje Programa;- pregleda financijskih izvješća sekretarijata Instituta;- davanja preporuka za budućnost Programa uključujućii razvoj mrežnih istraživanja za nove vrste;- raspravlja važna pitanja za konzervaciju šumskihgenetskih resursa u Europi.Trajanje Programa planirano je inicijalno za 5 godina,te će se Nadzorni odbor prvi put sastati krajemdruge godine (studeni 1995) i na početku pete godine.Na drugom sastanku Nadzorni odbor će dati preporukeu svezi budućnosti EUFORGEN-a.Zadaće nacionalnih koordinatora su slijedeće:- sudjelovanje na sastancima Nadzornog odbora;- osiguravanje potrebnih resursa za provođenje Programa;- veza između sekretarijata i odgovornog ministarstva(poljoprivrede i šumarstva);- veza između sekretarijata i nacionalnih institucijauključenih u aktivnosti u svezi šumskih genetskihresursa;- imenovanje odgovornih i suradnih članova za pojedinuvrstu drveća i održavanje kontakata s njima;- pomoć nacionalnim ustanovama pri otklanjanjusvih zapreka za postizanje uspjeha.Pregled europskih zemalja učlanjenih uEUFORGEN i godišnja članarina Tablica 1ZemljaAlbanijaAustrijaBjelorusijaBelgijaBugarskaHrvatskaCiparRepublika ČeškaDanskaEstonijaFinskaFrancuskaNjemačkaGrčkaMađarskaIslandIrskaItalijaLatvijaLihtenštajnLitvaLuksemburgMakedonijaMaltaMoldavijaMonakoNizozemskaNorveškaPoljskaPortugalRumunjskaRusijaČlan odsrpanj 1995svibanj 1995.siječanj 1995studeni 1994.prosinac 1993.svibanj 1994.lipanj 1994prosinac 1993rujan 1995.listopad 1995.listopad 1994.listopad 1994.travanj 1995.svibanj 1995.prosinac 1993.travanj 1994.lipanj 1994.veljača 1995.ožujak 1994.Cod. članarina2000100000001000050005000200050001000050001000030000300005000500020005000300005000200050005000200020005000200010000500050005000500030000IZVJEŠĆE O RADUDr.sc. Jozef Turok, koordinator u Međunarodnominstitutu (IPGRI) izvjestio je Nadzorni odbor o jednogodišnjemradu na Programu očuvanja genofonda europskihšuma.Ukratko je opisao povijesni razvoj EUFORGEN-aspomenuvši kako Međunarodni institut ima 24 redovnačlana i nekoliko promatrača. Glavne zadaće EUFOR­GEN-a tijekom 1995. godine bile su: intenziviranjesuradnje između nacionalnih koordinatora i sekretarijataInstituta; izrada mrežnog plana istraživanja za tri "pi-lot" vrste šumskog drveća; popis zemalja učesnica napojedinim mrežnim planovima; objavljivanje tri izvješćao održanim sastancima za ove tri "pilot" - vrste:Picea abies, Populus nigra i Quercus suber.Prof.dr.sc. Ante Krstinić i mr.se. Davorin Kajba, sudjelovalisu u radu u izradi mrežnog plana za Populusnigra (članak: Konservacija genetskih resursa topola istablastih vrba).Nije održan sastanak i izrađen mrežni plan istraživanjaza plemenite listače (javori, trešnje, jaseni i druge).284


J. Gračan: ['RVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORA Ml HUN \ RODNOG INS'l ITUTAZA B1I, INI-, GI-.NITSKI-RI.SURSE Šumarski list br. 5-6, CXX (19%), 2S3-287USTROJSTVO PROGRAMA ZAŠTITE GENOFONDA EUROPSKIH SUMANadzorni odbor je na sastanku raspravio ciljeve, ustrojstvoi zadatke različitih tijela EUFORGEN-a. Dr.sc.Jozef Turak, koordinator je obrazložio dokument (IP-GRI/FAO, Rim, rujan 1993). Na sastanku su raspravljenirazličiti aspekti toga programa.Prilikom rasprave o principjelnim ciljevima, EU-FORGEN-u je dana potpora kao mehanizmu preko kojegase primjenjuje međunarodna suradnja na provođenjuRezolucije 2 donesene u Strasbourgu, ali je zaključenoda donošenje odluka u svezi gospodarenja i financiranjagenetskih resursa je odgovornost svake zemlječlanice.Tijekom rasprave istaknuta je važnost dobre suradnjeizmeđu sekretarijata (koordinator dr.sc. J.Turak) iodgovornih ministara, kao i održavanje regularnih kontakatas članicama mrežnog plana u svakoj zemlji, štoje obveza nacionalnog koordinatora. Međunarodni koordinatortreba održavati čvrstu vezu s nacionalnim koordinatorima.Potvrđena je opća odgovornost Nadzornog odboraza provođenje Programa. Zaključeno je da će se Nadzorniodbor sastajati svake treće godine, ali po potrebise može sastati i prije.Nadzorni odbor zahtjeva da sekretarijat izradi financijskoizvješće krajem svake godine, koji treba dostavitisvakom članu.Nadzorni je odbor prihvatio ustrojstvo Programa zaštitegenofonda europskih šuma.PRIPREME ZA ČETVRTU MEĐUNARODNU TEHNIČKU KONFERENCIJUO BILJNIM GENETSKIM RESURSIMAČetvrtu međunarodnu tehničku konferenciju o biljnimgenetskim resursima organizira FAO, a održat ćese u Leipzigu, Njemačka od 17. do 23. lipnja 1996. godine.Konferencija će raspravljati svjetski status i prioritetekonzervacije biljnih genetskih resursa, uključivši iraznolikost šumskog drveća. EUFORGEN je dao svojprilog kao neslužbeni menadžer u pripremi materijala ošumskim genetskim resursima u Europi.Europske zemlje su dale informaciju putem Upitnikao šumskim genetskim resursima. Upitnik je dostavljensvim zemljama članicama FAO-a putem FAO -Odjela za šumarstvo u ožujku 1993. godine. Na zahtjevFAO-a, države su pripremile i nacionalna izvješća obiljnim genetskim resursima. Osoblje Međunarodnoginstituta za Europu usko je surađivalo u izradi regionalnogizvješća, a dr.sc. J.Turak dao je značajan prilog uizradi dijela izvješća o šumskim resursima. Nažalost,šumarski dio je u nekim nacionalnim izvješćima izostavljenili je vrlo slab.Sudjelujući u pripremi nacionalnog izvješća za RepublikuHrvatsku (prof.dr.sc. A.Krstinić i dr.sc. J.Gračan),dostavili su Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva,pismeni prijedlog za dopunu istog glede šumarstva.Obzirom da je šumarstvo u većem broju zemaljauključeno u poljoprivredu, to je ono gotovo uvijek institucionalnou slabijem položaju.Regionalni sastanak o biljnim genetskim resursima,koji je održan u Nitri, Slovačka, tijekom mjeseca rujna1995. godine, bio je najvažniji događaj u pripremnomprocesu u Europi. U radu sastanka sudjelovali su delegati35 zemalja, kao i promatrači nekoliko nevladinihorganizacija, Europske komisije, FAO i IPGRI.Na sastanku Nadzornog odbora raspravljano je prethodnoizvješće sa sastanka u Nitri. Predloženo je da sepreporuke za Globalni plan akcije izlože na četvrtojmeđunarodnoj konferenciji u Leipzigu (17. do 23. 06.1996), koje se odnose na nacionalne programe, suradnjuu području biljnih genetskih resursa na nacionalnoj,regionalnoj i subregionalnoj razini, komplementarnostizmeđu in situ i ex situ konzervacije, privatizacijujavnih kolekcija, manje vrijedne vrste drveća, inventurubiljnih genetskih resursa, istraživanja, usavršavanjai međunarodnu suradnju.Na sastanku Nadzornog odbora zaključeno je daEUFORGEN u suradnji sa FAO, IUFRO i drugim relevantnimorganizacijama predstavlja platformu u implementacijikomponenti šumskih genetskih resursaGlobalnog plana akcije u Europi.Istaknuto je također kako se strategije i metodologijeprimjenjene na konzervaciju i potrajnu uporabu šumskihgenetskih resursa razlikuju od genetskih resursažitarica. Nadzorni odbor je istakao važnost da nacionalnidelegati na 4. međunarodnoj konferenciji u Leipziguu svoja izlaganja uključe i šumarski dio. Također je predložio,da FAO u pozivu za konferenciju naglasi važnostšumskih genetskih resursa. U tom smislu, Nadzorniodbor misli da bi bilo važno sudjelovanje kakobiljnih tako i šumarskih eksperata na konferenciji.SEMINAR O OČUVANJU EUROPSKOG ŠUMSKOG GENOFONDASeminar Europske radne grupe o očuvanju europskogšumskog genofonda održan je odmah po završetkusastanka Nadzornog odbora, tj. 21. studenog 1995.godine, kao prilog europskih zemalja pripremama četvrtemeđunarodne tehničke konferencije o biljnim genetskimresursima. FAO je dao financijsku potporu zasudjelovanje delegata iz 4 europske zemlje, koje nisučlanice EUFORGEN-a. U radu ovog sastanka bili su285


J. Gračan: PRVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORA MEĐUNARODNOG INSTITUTAZABILJNh GENETSKE RESURSE Šumarski list br. 5-6, CXX( 1996), 283-287šumskih genetskih resursa; konzervacijske strategijeprimijenjene u europskim zemljama i subregijama; eu-ropski šumarski prilog Globalnom planu akcije.nazočni delegati iz 27 europskih zemalja, među kojimai Hrvatske. Radna grupa radila je u 4 sekcije: uvodnaobrazloženja; razvoj strategija konzervacije i uporabePOTREBA MREŽNIH ISTRAŽIVANJA ZA DODATNE VRSTE DRVEĆATemeljem Rezolucije 2, izrađeni su mrežni planoviza četiri "pilot" vrste. Izabrane vrste {Picea abies, Populusnigra, Quercus suber i plemenite listače) ne predstavljajusamo nacionalne prioritete za konzervacijunajveće raznolikosti na razini vrste, nego i različite tipoveekološko geografske i genetske distribucije i reproduktivnihsistema.Tijekom nekoliko posljednjih godina nedvojbeno seukazala potreba izrade mrežnih planova za nove vrste.Nadzorni odbor smatra kako će dodatna fleksibilnostosigurati bolju osnovu za suradnju.Mrežni plan istraživanja na nivou vrste efektivnopokriva sve aspekte konzervacije gena šumskih vrstadrveća.Dogovoreno je da se u plan istraživanja uključe ivrste koje nisu "pilot".Koje vrste uz "pilot" vrstu će se uključiti ovisi ozemljama članicama tog mrežnog plana. Predloženo jeproširenje postojećih i izrada novih mrežnih planova:- Picea abies (proširenje na ostale "socijalne", ispecijalno borealne četinjače),- Populus nigra (proširenje prema ostalim brzorastućimlistačama nizinskih šuma)- Quercus suber (proširenje prema zimzelenimmediteranskim hrastovima)- Plemenite listače (bez proširenja)- "Socijalne" listače (novi mrežni plan uključujućieuropske Quercus vrste i Fagus sylvatica).Predloženo je da se kriteriji za određivanje članovapromatrača po mrežnim planovima modificiraju. Raditoga je broj mrežnih planova po zemljama povećan zajedan u odnosu na dosadašnji broj. Tako Hrvatska imamogućnost da sudjeluje u 3 mrežna plana (godišnja članarina5.000 USD). Ukupan broj godišnjih sastanakaovisit će o proračunu.Nadzorni odbor je prihvatio nastojanja sekretarijatada se godišnje održavaju po 4 sastanka.NACIONALNE I MEĐUNARODNE OBVEZEPredstavnici svih zemalja kratko su izvjestili o aktivnostimau svezi šumarskih genetskih resursa. Razlikeu pristupu su očite, neke su zemlje izvjestile o iskustvimakoja su stekle u izradi ili već izrađenoj nacionalnojstrategiji.Nadzorni odbor je preporučio da svaka zemlja članicaizradi nacionalnu strategiju očuvanja (konzervacije)šumskih genetskih resursa. Da bi se taj cilj ostvario potrebnoje imati odgovarajuću zakonsku regulativu. Zaključenoje da Sekretarijat Međunarodnog institutakompilira raspoloživu zakonsku regulativu u područjušumskih genetskih resursa, analiziraje i dostavi zemljamačlanicama.Učesnici iz Njemačke, Rumunjske, Slovenije i Turskekoji su kao promatrači sudjelovali u radu Nadzornogodbora, izrazili su želju za uključivanjem u EU-FORGEN. Nadzorni odbor je istakao važnost povezanostiizmeđu očuvanja genofonda šuma, uzgajanja igospodarenja šumama, kao i želju za sudjelovanjemšumara praktičara u aktivnostima EUFORGENA-a.Potrebna su nova istraživanja da bi se uzgajanje šumaunaprijedilo kako bi se na dugi rok očuvala genetskaraznolikost.U širokoj raspravi je također istaknuto kako i zaštićeniobjekti mogu doprinijeti očuvanju genetskih resursakao oblik opće strategije zaštite određene vrste.Pravilnike koji reguliraju sakupljanje reprodukcijskogmaterijala (za konzervaciju i istraživačke svrhe) u zaštićenimobjektima treba pažljivo proučiti sa odgovornimustanovama radi maksimalnog uspjeha.Posebna važnost dana je tzv. manje vrijednim vrstama,kojimaje ugrožen opstanak ili genetska erozija.Nadzorni odbor smatra kada je u pitanju očuvanjegenofonda domaćih vrsta, da također treba u mrežneplanove uključiti i važne introducirane vrste.SURADNJA EUFORGEN-a SA IUFRO I DRUGIM ORGANIZACIJAMANadzorni odbor također smatra da suradnja saIUFRO-om (Međunarodna unija šumarskih znanstvenoistraživačkihorganizacija) i drugim relevantnim međunarodnimorganizacijama treba biti na principu komplementarnosti,kako bi ta suradnja bila uspješna u očuvanjugenofonda europskih šuma. IUFRO su svojim ra-dnim grupama kako o izučavanju provenijencija, oplemenjivanjui genetskim resursima, tako i grupama orijentiranimna vrste drveća, osiguravaju solidan znanstvenii istraživački temelj od kojeg EUFORGEN možesamo imati koristi. Raspravljeni su i drugi programi(UNESCO "čovjek i biosfera", WWF i IUCN).286


J.Gračan: PRVASJEDNICANADZORNOG ODBORAMEĐUNARODNOGINSTITUTAZABILJNE GENETSKE RESURSE Šumarski list br. 5 6, CXX (19%), 283-287PROMICANJE SVIJESTI ZA OČUVANJE ŠUMSKIH RESURSAVrlo važna zadaća EUFORGEN-a je promicanje ujavnosti važnosti genetskih potencijala šumskog drvećai njihovih ekosustava. Informacije i izvješća naročitojavnim osobama (političarima) mogu također pridonijetipotpori za istraživanjima i primjenom u praktičnesvrhe.Nadzorni odbor se složio kako nacionalni programiimaju najveći značaj u povećanju javne svijesti. Nacionalnikoordinatori i članovi mrežnih planova trebajuobjavljivati i pratiti radove (članke) o šumskim genet-skim resursima u domaćim tiskovinama. Međunarodniinstitut (IPGRI) može osigurati tiskovni materijal i savjete.Na sastanku Nadzornog odbora prikazana je videokazeta iz Nizozemske u svezi važnosti šumskih genetskihresursa.IPGRI ima dugo iskustvo u promicanju javne svijesti.Tiskovine Newsletter for Europe, In Defense of Diversity,Geneflow i drugi, promiču važnost genetskihresursa šumskog drveća i ističu potrebu međunarodnesuradnje.ZAKLJUČAK1. Potpisom pisma namjere u listopadu 1994. godine,Republika Hrvatska je postala redovnom članicomMeđunarodnog instituta za biljne genetske resurse sasjedištem u Rimu. Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi5.000 USD, koju naša zemlja nije podmirila za 1994. i1995. godinu. Dr.sc. Joso Gračan, ravnatelj šumarskoginstituta, izabran je za nacionalnog koordinatora.2. Republika Hrvatska je uključena u Program očuvanjagenofonda europskih šuma. Sudjeluje u mrežnimistraživanjima za: Populus nigra (prof.dr.sc. Ante Krstinić),Picea abies i "plemenite" listače (dr.sc. Joso Gračan).Donošenje odluka u svezi gospodarenja i financiranjau nadležnosti je svake članice.3. Nadzorni odbor na prvoj sjednici prihvatio je izvješćeo radu i financijsko izvješće od listopada 1994.do studenog 1995. godine, uz zamolbu da zemlje članiceIPGRl-a podmire svoje financijske obveze što jemoguće prije.4. Nadzorni odbor je odgovoran za provođenje Programaočuvanja genofonda europskih šuma. Sastaje sesvake treće godine, a po potrebi i prije.Nadzorni odbor je na prvoj sjednici prihvatio ustrojstvoEUFORGEN-a i njegovih tijela.5. Međunarodni koordinator IPGRI-a obvezan je uskosurađivati s nacionalnim koordinatorima i odgovornimministarstvima. Nacionalni koordinatori odgovornisu za provođenje Programa u koji je zemlja uključena,kao i za suradnju s međunarodnim koordinatorom.6. Četvrta međunarodna tehnička konferencija obiljnim genetskim resursima u organizaciji FAO održatće se u Leipzigu, Njemačka od 17. do 23. lipnja 1996.godine.7. Nadzorni odbor Međunarodnog instituta za biljnegenetske resurse - Sekretarijata za šumarstvo zamoljavaodgovorna ministarstva da nacionalni delegati naKonferenciji u svoja izlaganja uključe i ekspertize oočuvanju šumskog genofonda. Poznata je činjenica kakoje šumarstvo često u mnogim europskim zemljamazapostavljeno ili zakinuto jer se nalazi u drugim ministarstvima.8. Nadzorni je odbor preporučio FAO, da prilikomslanja poziva za 4. Konferenciju o biljnim genetskimresursima naglasi važnost očuvanja europskog šumskoggenofonda.9. Nadzorni odbor, također predlaže da se preporukesa regionalnih seminara (Berkeley, Kalifornija; Toronto,Kanada; Nitra, Slovačka) izlože na 4. Konferenciji.10. Nadzorni odbor je prihvatio da se postojeći mrežniplanovi istraživanja prošire i dopune s novim, i to:- Picea abies (proširi na ostale "socijalne" i specijalnoborealne četinjače);- Populus nigra (proširi prema ostalim brzorastućimlistačama nizinskih šuma);- Quercus suber (proširi prema zimzelenim mediteranskimhrastovima);- Plemenite listače (bez proširenja) i novi- "Socijalne" listače (uključuje europske Quercusvrste i Fagus sylvatica).11. Nadzorni odbor je preporučio da svaka zemljačlanica izradi vlastitu strategiju očuvanja šumskog genofonda,vodeći računa o zakonskoj regulativi.12. Istaknuta je važnost unapređenja metoda uzgojašuma i povezanost između šumskih genetskih resursa,oplemenjivanja šumskog drveća, gospodarenja šumamai uključivanja šumara praktičara u Program EU-FORGEN.13. Istaknuta je i važnost zaštićenih objekata u očuvanjugenofonda određene vrste, kao i pažljiv pregled irevizija kriterija o sabiranju reprodukcijskog materijalau zaštićenim objektima.14. Nadzorni odbor preporuča unapređenje i povećanjesuradnje IPGRI-a i EUFORGEN-a sa relevantnimmeđunarodnim organizacijama (FAO, IUFRO,NGO, UNESCO i druge).15. Naglašena je potreba promicanja svijesti kodgrađanstva glede važnosti i očuvanja europskog šumskoggenofonda.Dr. se. Joso Gračan,Šumarski institut, Jastrebarsko287


OBLJETNICE70 GODINA INOVACIJE (1926 - 1996), 70 GODINA RAZVOJA FIRME STIHLU godini u kojoj slavimo sto pedesetu godišnjicuHrvatskog šumarskog društva, bilježimo i 100 godinaod rođenja inženjera strojarstva Andreasa Stihla - ocamotorne pile. Želja nam je da nizom članaka tvorničkedokumentacije STIHL-a, upoznamo širu šumarskujavnost u Hrvatskoj s razvojem motorne pile i razvojemtvornice Andreas Stihl, vodećeg i najvećeg proizvođačau proteklih 70 godina.uređaja. Inženjer strojarstva Andreas Stihl, 1926. godinezapočeo je rad s jednim zaposlenikom. 1930. većje 30 uposlenih proizvodilo motorne pile, 1964. uposlenihje 1000, 1971. godine broj uposlenih je 2000, a1987. godine broj uposlenih se popeo na 4000.Slika 1. Montaža tridesetih godina: mnogo ručnog rada u pogonu Bad Cannstattcr.Već tada STIHL je sam konstruirao i proizvodio sve komponentemotorne pile - motor, vodilicu i lančanik.Od dva djelatnika do internacionalnih grupacija:70 godina STIHL-a -Uspjeh obiteljskog poduzećaWaiblingen, Veljača 1996.Na početku je postojala ideja da se pomoću jednogstroja olakša teški rad u šumi. Ostvarenjem te ideje uobličje "STIHL stroja za obaranje drveća", započeo jenapredak koji je STIHL pilu uvrstio u najveću svjetskuklasu. Prošlogodišnji promet od preko 1.6 milijardiDEM, uz pile, postignut je također i širokom paletomostalih motornih uređaja.Visoka kvaliteta, tehničke inovacije i svjetski orjentiraniprodajni sustav jamstvo su uspjeha.Njemačko obiteljsko poduzeće, osnovano prije 70godina sa samo dva zaposlenika, danas je velika internacionalnagrupacija. Preko 5000 djelatnika u cijelomsvijetu danas radi na dovršavanju STIHL motornihSlika 2. Savršeni odnos snage i mase, ergonomski savršeno obličje, kojejamči potpunu sigurnost. Sve su to oznake moderne profesionalneSTIHL pile. Uz savršenost i sigurnost zaštitnog odijela, važan čimbenikje i ugoda nošenja.Današnji prihodi i dobiti investiraju se u napredakmnogobrojnih novih uređaja. U početku je bilo obrnuto.U tvornicio strojeva Andreasa Stihla u Stuttgartu1926. godine proizvodila se oprema za parne kotlove,kako bi se zaradio novac za razvoj motorne pile.Od "Prodajnog ureda Sjever" do svjetske prodajeKoliko je važna savršena prodaja, bilo je jasno osnovačufirme Andreasu Stihlujoš prije 70 godina. Dvije288


godine nakon isnivanja firme, otvorenje prodajni uredza sjevernu Njemačku. Znatne količine prvih benzinskihpila oodlazile su u susjedne europske zemlje. Od1930. godine prve pile prodavale su se u Americi, a godinudana kasnije i u Rusiji. 1936. godine osnovano jegeneralno zastupstvo u Beču za Austriju. Danas STIHLprodaje svoje proizvode u 140 zemalja. Za prezentacijuna tržištu brine više od 20 vlastitih trgovačkih poduzeća,predstavnici u zemljama bivšeg SSSR-a kao igusta mreža uvoznika unutar čitave zemaljske kugle.Preko 30 000 specijaliziranih trgovaca, daju širom svjetakvalificirane savjete i nude potpuni servis.Već zarana motori motornih pila počinju se koristitii za druge strojeve; 1953. godine motor pile STIHL BLugrađuje se u prve uređaje za bušenje zemlje. 1980. godinena 100 proizvedenih motornih jedinica dolazi 86motornih pila, a danas STIHL proizvodi gotovo jednakibroj motornih pila kao i drugih uređaja: motorne kosilice,motorne čistače, škare za živicu, uređaje za usisavanjei prskalice, usisivače, brusne parače i uređaje za bušenje.Osim toga STIHL u svojoj ponudi nudi pogonskagoriva i maziva za svoje strojeve, kao i zaštitnu opremu.Preuzimanjem firme VIKING u Kufsteinu, proširenjeasortiman: sjeckalicama, vrtnim kosilicama, čeonimkosilicama, traktorskim kosilicama, elektro trimerimai električnim škarama za živicu.Kvaliteta i inovacija kao tajna uspjehaVodeće mjesto u svijetu STIHL nije izgradio i učvrstiosamo zahvaljujući tradiciji i kvaliteti, već također istalnom provođenju tehničkih inovacija. Širom svijetapostoji stotine zaštićenih STIHL patenata, od kojih seviše od polovice serijski ugrađuje u proizvode. Tehničkeinovacije kao: katalizator za dvotaktne motore, brzonapinjanje lanca bez alata, Ematik-sustav, multifunkcionalnaručka, Elastostart, lako startanje, električnozagrijavanje rasplinjača, zagrijavanje ručke, automatskakočnica lanca i antivibracijski sustav, nose imeSTIHL.Slika 3. Godine 1934, strojarska fabrika Andreasa Stihla u Bad Cannstattuzapošljava već 200 djelatnika. Iste godine osnivač firme pronalazicentrifugalno kvačilo za motornu pilu, kao uvjet za konstrukcijumotorne pile bez getribe (pogona stroja). Tek 25 godina kasnije taće se pila pojaviti na tržištu kao STIHLContra.Od rada sa dva djelatnika do međunarodnepovezanosti u proizvodnjiZa uspješnu prodaju proizvoda u inozemstvu, nijedovoljna samo trgovačka mreža. Više od 25 godinaSTIHL provodi ideju o izgradnji proizvodnih pogona udrugim zemljama. Sadašnje sjedište firme u VVablingenuosnovano 1947, danas je samo jedan od 7 pogona uNjemačkoj. 1973. osnovan je proizvodni pogon u Brazilu,za zadovoljenje potreba tog udaljenog tržišta.1974. godine odlučeno je da se proizvodnja lanaca zapile obavlja u Švicarskoj. Od tada se svi STIHL lanci zapile proizvode tzv. švicarskom preciznošću. Iste godineSTIHL započinje sa proizvodnjom na najvećem, ali inajsenzibilnijem tržištu - SAD-u. Svi inozemni i domaćipogoni STIHL-a nisu povezani samo radom u proizvodnomprocesu, nego i nabavom.Od motorne pile do bogate palete proizvodaSI. 4. STIHL motorne pile zahtijevaju montažu na opremi koja podliježenajmodernijim standardima tehnike. Svaki zasebni stroj prilikomsklapanja, neprestano prolazi kroz kontrolne stanice gdje morazadovoljiti stroga funkcijska ispitivanja.I u budućnosti STIHL će poduzeti korake i zadržativodeću ulogu u usavršavanju tehnike motornih pila imotornih uređaja. Sigurnost, ergonomija i zaštita okoliša,naglasci su aktualnog razvoja. 70-godišnja tradicijafirme, ne obvezuje ju samo da proizvodi uređaje kojizadovoljavaju ekološke norme, već da ima i ekološkičistu proizvodnju.Zvonimir Bohm, dipl. inž. šum.289


o IMKOMERCd.o.o.290


IZ LOVSTVAIZLOŽBA HRVATSKOG LOVSTVA - ZAGREB' 96Pod pokroviteljstvom predsjednikaRepublike Hrvatske dr. FranjeTuđmana i Međunarodnog savjetaza lovstvo i zaštitu divljači (CIC) uZagrebu je na Zagrebačkom Velesajmuod 23. do 31. ožujka 1996.održana Izložba hrvatskoga lovstva"Lovac, priroda i divljač - Zagreb96".Od godine 1899., kad je uZagrebu održana Prva družtvena izložbarogovlja i lovačkih trofeja, bilaje to 12. lovačka izložba održanau našoj metropoli, prva u suverenoji međunarodno priznatoj hrvatskojdržavi.Istaknuvši "da su hrvatski lovcioboružani domoljubljem i lovačkimnaoružanjem, dali častan prilog uborbi za uspostavu demokratske isuverene Hrvatske i u cijelom Domovinskomratu ", predsjednik Tuđmanje tim povodom u svom pismu"prijateljima lova " obvezao hrvatskelovce "da sustavno i neprestanovode brigu o uzgoju i zaštiti divljači,osobito ugroženih vrsta, te očuvanju njihovog prirodnog staništa,što ujedno pretpostavlja i briguo zaštiti prirode i okoliša od svihneželjenih utjecaja ".Iako je svojom postavom izložbaobuhvatila sve segmente lovstva,od uzgoja i zaštite divljači,lovnog turizma, izdavaštva, lovnekinologije i sokolarstva do lovačkogodijevanja, streljaštva, lovačkefotografije i likovne umjetnostina temu lova i divljači, osnovni pečatizložbe dali su lovački trofeji.Prema izložbenim propozicijama uobzir za izlaganje, ocjenjivanje inagrađivanje došli su samo oni trofejikoji su stečeni iza 1981., dakleiza posljednje Međunarodne izložbelovačkih trofeja Zagreb '81, tekoji su trofeji po svojoj trofejnojsnazi konkurirali za jednu od medaljapo međunarodnim mjerilima.Mogli su biti izloženi i oni "medaljni"trofeji koji su stečeni i prije održavanjaposljednje zagrebačke izložbeZagreb '81, ali koji do sada nisubili službeno verificirani.Izložba je stoga, poput one iz1981., imala retrospektivni karakter,a u nekoliko bila i generalna probapred nastup Hrvatske na predstojećojSvjetskoj lovačkoj izložbi u BudimpeštiNaturexpo '96.Nedostižni "Kosmack - Hirsch'Od 1317 trofejnih izložaka najzastupljenijisu bili rogovi jelena o-bičnog (310 trofeja) i rogovi srnjaka(292). Slijede kljove veprova(275) i, stoje pravo iznenađenje izložbe,na četvrtom mjestu rogovimuflona (136 eksponata). U usporedbis izložbom Zagreb '81 upadau oči daje rogova srnjaka bilo upolamanje, a rogova jelena jedva 10%od broja izloženih trofeja ove vrstedivljači na izložbi Zagreb '81. Tomeđutim nije pokazatelj pravog stanjastečenih jelenskih trofeja u Hrvatskoju minulih 15 godina. U organizacijiSlužbe lovstva JP "Hrvatskešume" bilo je evidentiranopreko 850 jelenskih i drugih trofejamedaljne vrijednosti stečenih u vlastitim(državnim) lovilištima ovogpoduzeća, ali je samo manji broj,koji je mogao biti dopremljen na izložbu,obuhvaćen izložbenim katalogom.Trofejno najjači rogovi jelenapotječu iz tovilišta "Bilogora", odstrjelŽ. Mitrovića iz 1992., ocijenjenisa 242,34 točke, prvak Izložbe.Drugi na ranglisti su rogovi izKalinovca (1989.) sa ocjenom od242,01 točkom, a koji su na izložbiu Nitri 1990. ocijenjeni sa 240,75točaka! Aktualni prvak Hrvatske uovoj vrsti trofeja ostaju rogovi jelenaiz Belja, odstrjel S. Dolanca iz1980., s ocjenom 245,84 točke (Ljubljana1980). Kad smo već kod jelenaobičnog, onda valja spomenuti ijelensko rogovlje iz lovišta "Đurđenica"(sadašnja uprava šuma Našice),poznatije kao "Kosmack -Hirsch", odstrjel iz 1894., koje jeneslužbeno ocijenjeno sa 258,20 točakaali koje, uz sva nastojanja djelatnika"Hrvatskih šuma", nije pristiglona ovu zagrebačku izložbu.Ni u rogova srnjaka nije bilo posebnihiznenađenja. Prvakom Izložbeproglašeni su rogovi lovnika ŠumarijeLipovljani Josipa Tomića iz1983. s ocjenom od 165,20 točaka.Usporedo s proširenjem arealarasprostranjenosti u Hrvatskoj stalnoraste broj divljih svinja, a otud iodstrel. Od 274 izložene kljove vepra(na izložbi Zagreb'81 svega 12više!) zlatnim odličjem su nagrađene74 kljove, srebrnim 84 i brončanim87 kljova. Uz Gorski kotar, Hrvatskoprimorje, Velebit najboljitrofeji veprova sada stižu sa Pelješca,Biokova, Kaštela, Cresa, Hvara...Prvakom izložbe s ocjenom od133,15 točaka proglašena je kljovavepra iz lovišta "Spačva sjever"Uprave šuma Vinkovci, koje su zasvega 0,15 točaka jače od drugoplasiranekljove iz lovilišta "Kuna -Pelješac" (133,001.).Kao kuriozitet bilježim podatakdaje nakon lovačke izložbe Zagreb'96 Hrvatski lovački savez u posje-291


du dviju vrhunskih kljova vepra izlovišta "Kosinj" (Lika) stečenih u1995. g. neslužbeno ocijenjenih sa142,10 i 146,35 točaka. Ako ove o-cjene budu i službeno potvrđene naizložbi Naturexpo '96, onda će ovapotonja konkurirati za sam vrh najjačihkljova veprova starog kontinenta.Muflon u porastu, divo koza u opadanjuVeć spomenuto lovište "Kuna -Pelješac" uz lovilište "Pelješac - O-rebić", "Striževo — Ploče" i još nekau Dalmaciji i Hrvatskom primorjudala su najviše i najbolje trofeje muflona.Od ukupno izloženih 136 muflonskohrogova (na izložbi Zagreb'81 bilo ih je samo 43!) 53 ili 39%bilo je u kategoriji visoke zlatnemedalje. Prvak Izložbe, ujedno inovi državni prvak, postali su rogovimuflona iz lovišta "Orebić — Pelješac",odstrjel Ante Dundića iz1986., koje je službeni žiri izložbeocijenio sa 227,80 točaka.Teško je objašnjiva relativnoslaba zastupljenost kuka divojaraca(34)odnosno divokoza(14)na izložbikad znamo da se samo na Biokovuposljednjih godina prije Domovinskograta prosječno godišnjeodstrjeljivalo i do stotinu grla ovedivljači. Prema očevidniku odstrjelaŠumarije Makarska počam od1978., kad je na Biokovu odstrijeljenprvi divojarac, pa do zaključno1995. ukupno je, bez sjeverne (zagvozdske)strane masiva, odstrijeljenoravno 800 divojaraca i divokoza.Napad medalja bio je kakoslijedi: zlatnih 29 (19 m., 10 ž.), srebrnih69 (47 m., 22 ž.) i brončanih156 (128 m., 28 ž.) ili ukupno 254trofeja (31,75%) u medalji (Filip iBoris Šabić, 1995.).Na izložbi Zagreb '96 nije biloizložen ni službeno verificiran najjačidivojarac s Biokova, odstrjel S.Rivoira iz 1986., koji bi s ocjenomod 116,35 t. bio novi službeni prvakHrvatske. Ovako prvacima Izložbeproglašeni su nešto slabiji trofeji izBiokova; s ocjenom od 113,42 točkekuke divojarca, a s ocjenom od109,12 točaka kuke divokoze.Ni u broju ni u kvaliteti lubanjaodnosno krzna medvjeda mrkog izložbanije bila odraz pravog stanjastvari. I u posljednjih 15 godina glavninuovih trofeja mahom su sticaliinozemni lovci turisti, a ocjene dobiveneocjenjivanjem (krzna) u svježemstanju nisu mogle biti uvažene.Prvakom Izložbe u kategorijilubanje proglašenje trofej iz lovišta"Bjelolasica" (61,41 t.), a u kategorijikrzna trofej iz lovišta "Petehovac"(444,50 t), oba iz Gorskogkotara. Na izložbi je, mimo postavljenihkriterija, bilo izloženo, pa čaki upisano u katalog, jedno za nepune4 točke trofejno jače krzno takođeriz Gorskog kotara, koje je još naizložbi Zagreb '81 službeno verificirano.Isto vrijedi i za rogove srnjakaiz Tounjskog Krpela, našegdržavnog prvaka, koje čuva Prvohrvatsko društvo za gojenje lova iribarstva.Pravo osvježenje bili su za totrofeji vuka i risa, koja zvjerad počamod 1995. uživa status posebnozaštićenih životinjskih vrsta. U lubanjivuka (42,00 t.) i krznu vuka(157,14 t.), odstrjel šumarnika JosipaMalnara Mlađeg iz gerovskoglovišta "Snježnik" (1993.), Hrvatskaje dobila nove prvake. Prvakomdržave proglašeno je i krzno risa izčabarskog lovišta "Crna Gora" (V.Lipovac, 1994.), koje je ocijenjenosa 174,02 točke i siguran je "putnik"za Budimpeštu.Hrast i jelen - najvrjednije blago HrvatskeI pored činjenice da divlja mačkaveć preko četvrt stoljeća uživazakonsku zaštitu u Lici i Gorskomkotaru ostaje da je najviše trofejaove trofejne divljači stiglo upravoiz gorske Hrvatske! Prvakom Izložbeu lubanji divlje mačke proglašenje trofej iz lovišta "Hreljin" socjenom od 18,90 t., a u krznu primjerakiz lovišta "Merolino" s ocjenomod 66,03 točaka. Valja istaći dazbog pooštrenih mjerila za vrednovanjelubanja niti jedna od ukupnoizloženih 70 lubanja divlje mačkenije osvojila zlatnu medalju. Odtrofejnih izložaka bile su još izloženelubanje lisice (16) i jazavca(13),od kojih su najjači primjerci ocijenjenisa 25,20 t. (lisica) i sa 23,37 t.(jazavac).Organizator izložbe Hrvatski lovačkisavez izdao je i prigodni Kataloglovačkih trofeja tiskan u dvaizdanja u ukupnoj nakladi od 2500primjeraka. Uz uobičajeni kataloškipopis svih izloženih trofeja (s naznakomlovišta, godine odstrjela,imenom lovca, ocjenom i osvojenommedaljom) u katalogu je otisnutintegralni tekst pisma pokroviteljadr. Franje Tuđmana te oviprilozi: Izložba u službi lovstva (I.Tuškan), Lovstvo Hrvatske krozpovijest (D. Gajski), Lovački vjesnik- utabanim stoljetnim stazama(M. Lekić), Lov i zaštita prirode (Ž.Štahan), Prilike u hrvatskom lovstvudanas (A. Alegro), Sve zagrebačkelovačke izložbe (A. Frković)292


i Divljač i lovstvo kroz statističkepodatke.Spomenimo na kraju daje uz peteročlanustalnu komisiju za ocjenjivanjelovačkih trofeja HLS-a,popunjenu s još 9 ovlaštenih ocjenjivačatrofeja, svoj dio posla uspješnoobavila i međunarodna komisijaza ocjenjivanje trofeja CIC-au sastavu: Herbert Tomiczek (Austrija),Annibale Drobnik (Italija) iLaszlo Szidnai (Mađarska). Zahvaljujućipokroviteljstvu CIC-a svi izloženii ocijenjeni trofeji na izložbiZagreb '96 imaju trajnu međunarodnuvrijednost.Samu izložbu u paviljonu 15 ZagrebačkogVelesajma na površiniod 4000 irr postavio je arhitektEduard Šolić. Upotrijebivši kao osnovnimaterijal drvo, i to slavonskuhrastovinu, sretno je zbližio i unaravi simbole izložbe - lovca, prirodui divljač.Alojzije Frković, dipl. inž.Slika 1. Detalj s Izložbe hrvatskoga lovstvaZagreb '96; izloženo krzno risa izGorskog kotara s ocjenom od 174,02točke, novi prvak Hrvatske.Foto: A. FrkovićSlika 2. Članovi ocjenjivačke komisije CIC-a na prijemu kod predsjednika Hrvatskog lovačkog saveza.Slijeva: Dragutin Gajski (tajnik HLS), Alojzije Frković (potpisuje poklonjene primjerke svojeknjige o ocjenjivanju trofeja članovima CIC-a), Laszio Szidnai (Mađarska), Ivan Tuškan(predsjednik HLS) i dr. Herbert Tomiczek (Austrija).Foto: B. Dcbogović293


IN MEMORIAMFILIP GIMBARZEVSKY. dipl. ing. Sum. 1918 - 1994./ IProšlo je više od godinu dana kakoje 30. 12. 1994. umro Filip Gimbarzevsky,dipl. ing. šum. u graduVictoria u Canadi. Diplomirao je1942. god. na šumarskom fakultetuu Zagrebu. Po narodnosti Ukrajinac,veliki prijatelj Hrvatske.Rodio se 1918. god. u Lavovu,bivšem dijelu poljske Ukrajine. Pozavršenoj srednjoj školi započeo jestudij šumarstva u Gdanjsku (biv.Danzing). Izbijanjem njemačkopoljskograta ujesen 1939. godineizbjegao je u Zagreb i nastavio šumarskistudij. U Zagrebu je bio dokraja rata i oženio se Hrvaticom.Za boravka u Zagrebu surađivaoje u emigrantskoj organizaciji ratomizbjeglih Ukrajinaca, te je1945. godine radi toga od komunističkihvlasti bio osuđen na robijuu St. Gradiški.Međutim, u tadašnjoj poratnojakciji obnove i izgradnje zemlje,bio je 1947. god. uvjetno pušten, tekao šumarski stručnjak po šumarskomgospodarstvu Sisak dodjeljenna rad kod mene u građevnu upravu294u Glini na gradnju šumske pruge.Na praktičnom radu ing. Gimbarzevskypokazao se kao vrstan stručnjak,te je kod više šumarija sisačkoggospodarstva nastavio s radomu šumarskom građevinarstvusve do 1960. god. U to vrijeme uspioje pomoću kanadske ukrajinskeorganizacije dobiti kanadsku ulaznuvizu i otišao sa suprugom u Canadu.Unatoč početnim teškoćama, relativnobrzo se zaposlio u tvorniciceluloze u Edmontonu (provinc. Alberta)odakle je prešao u državnuslužbu u Calgary, Winnipeg i nakraju u kanadsko ministarstvo šumarstvau glavni grad Ottawu, gdjeje vodio odjel fotogrametrije kaoveć izgrađeni specijalist za taj posao.Kroz dugi niz godina kontaktiraoje s kolegama šumarima u Hrvatskoj(povremeno je dolazio uZagreb) i držao vezu i sa našim Fakultetomu oblasti fotogrametrijepreko prof. Tomašegovića.Moji osobni dugogodišnji kontaktirezultirali su posjetom u Ottawi1975. god., gdje sam imao prilikuupoznati organizaciju kanadskogšumarstva i s njime obići nekešumske terene u provinciji Ontario iQubec.Tom prilikom dao mi je mnogomaterijala iz kanadskog šumarstva:stručnih knjiga, brošura, geografskihi privrednih karata šuma i Canade,fotogrametrijskih karata i colorsnimaka, aoarata za čitanje snimakai druge razne šumarske literature.Kasnije sam to preko gg. profPranjić i Kalafadzić darovao našemŠumarskom fakultetu.Ing. Gimbarzevsky, sve do umirovljenja,bio je jedan od vodećihkanadskih stručnjaka-specijalista zaoblast fotogrametrije, surađivao jesa brojnim fakultetima u i izvan Canade,održavao brojna predavanja iseminare. Govorio je brojne jezike,engleski, francuski i njemački poredsvojega ukrajinsko-poljskog ihrvatskogjezika.Po umirovljenju preselio se izOttawe na zapadnu obalu Canade ugrad Victoria blizu Vancouvera, o-stavši i dalje stručno aktivan u svojemprivatnom uredu. Bio je oduševljenkada su 1991/92. god. Hrvatskai njegova prava domovina U-krajina postale samostalne države.Odmah se uključio u akcije organiziranjapomoći za obadvije "njegove"nove države, za Hrvatsku suto bili još najteži ratni dani.U pismu spominje da na njegovompodručju ima oko 200 hrvatskihiseljeničkih obitelji.Napokon je mogao posjetiti isvoju pravu domovinu Ukrajinu,gdje nije bio od 1939. godine. Prijavljanju s puta u Ukrajinu nije zaboravio,da s aerodroma u Frankfurtuna razglednici emotivno napiše:"Dugo nisam mogao skinutipogled s hrvatskog aviona i prekrasnoghrvatskog grba". Hrvatskuje doživljavao i smatrao svojomdrugom domovinom.Nesretnim slučajem prekinulamu se životna nit u još relativno dobrojživotnoj snazi.Veliki je to gubitak za njegovuobitelj i za šumarsku struku općenito.Mi hrvatski šumari ovime mu seodužujemo na trajno sjećanje.Ivo Matota, dipl. ing. šum.


VJEKOSLAV -ZDRAVKO TOMICICU Zagrebu je 26. lipnja 1995.godine održana proslava 50-te godišnjice(1945. - 1995.) upisa naŠumarski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu26. inženjera šumarstva, a bilješkao proslavi objavljena je u Šumarskomlistu br. 11-12/95. sa fotografijomi potpisom prisutnih sudionika,među njima i Zdravka, kakosmo ga običavali zvati. Samo pedesetakdana kasnije iznenadaje 15.08. oko 7 sati izjutra prestalo kucatibolesno srce.Vjekoslav Tomičić rođen je 1.06. 1924. godine u Vranovcima pokrajSlavonskog Broda, gdje su muroditelji radili kao učitelji. Napomenimoda obitelj Tomičić vučekorjenje iz Like, Ričice - Lovinac,odakle je Zdravkov djed doselio uSI. Brod trbuhom za kruhom. U rodnimVranovcima polazio je osnovnuškolu, dok je gimnaziju pohađaou SI. Brodu i maturirao ujesen1943. godine. Ubrzo potom, već5.11. bio je pozvan u hrvatsko domobranstvo,u kojem ostaje sve doteškog ranjavanja 13.03.1945. godine.Svršetak rata dočekao je na liječenjuu bolnici Sv. Duh u Zagrebu,odakle ga kao domobranskogčasnika odvodi UDBA u zatvor uSI. Brod, u kojem u dugim i iscrpljujućimispitivanjima provodi teškedane uz životnu opasnost, da biipak 3.08. bio oslobođen i pušten izzatvora.U jesen 1945. godine upisujeŠumarski fakultet u Zagrebu, završavaga u redovnom roku i diplomira13.02.1950. Ubrzo potom, 5.04.mobiliziran je od JNA, da bi kaovojnik-stručni suradnik radio na popravkuželjezničkih pruga u Bosni,u organizaciji Vojno-građevinskogpoduzeća "Vranića". Razvojačenje29.12. iste 1950. godine.Povratkom kući dobiva posao uDIP-u Slavonski Brod, da bi već ujesen te 1951. godine bio premještenu DIP Ogulin, kojemu ostajevjeran cijeli radni vijek, a Ogulinudo kraja života. U prvo vrijeme radina projektiranju i gradnji šumskihcesta za područje Š. GospodarstvaOgulin u Građevnoj Upravi DIP-ado ukidanja Uprave mjeseca travnja1954. godine.No i kasnije Zdravko kao iskusanstručnjak pomaže kolegama šumarimakod trasiranja šumskih cesta,kada bi se ukazala potreba. Radose odazvao pozivu, da u prikazu o-gulinskog šumarstva i kraja člankom"Drvna industrija od 1945. dodanas", (Š. list 7-9/87., str. 517-523) prikaže razvoj i stanje DIP-aOgulin.Daljih desetak godina radi na poslovimaodržavanja objekata DIP-aOgulin, priprema dokumentaciju ivodi investicije, ali vodi i novogradnje:pilana Drežnica, parioniceOgulin. Posljednjih godina aktivnograda provodi na raznim rukovodnimposlovima: šef planskogodjela, tehnički direktor poduzeća,upravitelj pogona, da bi završio kaodirektor Tvornice kuća.No poteškoće sa bolesnim srcemi krvnim žilama primoravaju ga daode u prijevremenu mirovinu dana1.07.1985.Ostao je u sjećanju kao savjestani vrijedan radnik, tih i nenametljiv,bez velikih riječi i gesta, a opet temeljiti pouzdan u izvršavanju poslovakoje je radio, kako u službi takou obiteljskom i privatnom životu,uzoran suprug i otac, brižan domaćini gospodar, što se vidjelo svudagdje je djelovao; u dvorištu, nakući, u vrtu, sve je bilo na svomemjestu, urađeno solidno i pravovremeno.Ogulinci, kako oni sa kojima jeradio i surađivao na poslu, tako igrađani s kojima se susretao i znaou svakodnevnom životu, njegoviprijatelji i znanci u velikom su brojudošli na posljednji ispraćaj kako bimu odali počast i priznanje za prinosu radu i razvoju drvne industrije,a time i grada Ogulina, ali i kaočovjeku.Dugogodišnjem prijatelju, radinomi skromnom čovjeku, za svevrline, koje su ga krasile, domobranu,koji je cijelog života nosio blizusrca i odnio u grob djelić željeza odranjavanja ožujka 1945. godine, o-dajemo hvalu i priznanje za način,kako je živio i proživio ne uvijek laganput.I vjerujemo njegovoj supruzi:iza njega ostala je velika praznina.Petar Nežić, dipl. inž. šum.295


ĐURO TONKOVIĆ, DIPL. ING. ŠUMARSTVAU srijedu 20. prosinca 1995. godine,ugasio se jedan bogat i plodanživot dragog i plemenitog čovjeka.U svojoj 91. godini preminuo jeu Gospodinu, diplomirani inženjeršumarstva Đuro Tonković, čovjekkojega pamte i poznaju generaciješumara po dobroti i djelu.Rođenje 6. veljače 1905. godineu Novoj Gradiški. Đak je i maturantvukovarske gomnazije. Student šumarstvau Zagrebu.Diplomu inženjera šumarstvastiče na šumarskom fakultetu u Zagrebu,a zatim slijedi bogata i stvaralačkiplodna karijera šumarskogstručnjaka. Od prvog namještenja1934. godine u Plitvicama slijediniz novih mjesta i poslova u Hrvatskoji Bosni, od Tuzle, Siska, BanjeLuke, Karlovca, Ogulina... Lika,Gorski kotar... Sam je znao čestoputa govoriti kako je služio u 9 direkcijašuma, na različitim dužnostimai poslovima — od taksatora,šefa taksacije, upravitelja šumarije,šumarske inspekcije, projektiranja iizgradnje šumskih cesta, tehničkogdirektora šumskog gospodarstvaOgulin.U međuvremenu osniva obitelj,rađaju se djeca: sin Mladen, koji jenastavio očevim stopama u šumarskojstruci i kćerka Vesna.U šumarstvu aktivno radi do1966. godine, kada sa dužnosti tehničkogdirektora šumskog gospodarstvaOgulin odlazi u mirovinu.Mnogo toga urađeno je u plodnoji dugoj karijeri u šumarskojstruci. Mnogo dragih poslova je napravljeno,ali ipak najveća ljubavbile su i ostale šumske ceste. S osobitomljubavlju posvećivao je svojevrijeme projektiranju i izgradnjišumskih komunikacija.Kako je sam znao kazati: projektiraoje i gradio preko 150 kilometarašumskih cesta. Ne bismo mu odalidužno štovanje, a da ne spomenemomakar neke od njih: cesta odCerovca kroz Babinu Goru na karlovačkompodručju, Pištenička cestana rakovičkom području, cestaJavornik - Čorkova uvala, gdje valjaspomenuti i velike zasluge stojedio prašume u Čorkovoj uvali sačuvando danas.Opraštamo se od čovjeka čiji ježivot rijetko stvaralački sadržajan itoliko bogat do posljednjih trenutaka,posebno u šumarskoj struci.Tebi dragi naš Đuro, za sve što sinas i kao čovjek i kao šumarskistručnjak zadužio - velika hvala islava.Dujo Pavelić, dipl. inž. šum.296


Šumarski list objavljuje znanstvene članke izpodručja šumarstva, primarne prerade drva, zaštiteprirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnihpredavanja, savjetovanja, kongresa, proslava isi., prikaze iz domaće i strane stručne literature,te važnije spoznaje iz drugih područja koje suvažne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljujenadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanjau nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlostišumarstva, prerade i uporabe drva, te radoveHrvatskoga šumarskog društva.Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljajuzbog objavljivanja, moraju biti napisanijasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstvenii stručni članci u prilogu trebaju imati krataksadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkomjeziku (iz posebnih razloga na nekom drugomjeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetakna stranom jeziku može biti napisan najviše na2 stranice s proredom na papiru formata A4(lijevi slobodni rub do 3 cm), a najmanje najednoj stranici.Molimo autore da se pridržavaju slijedećeg:— Prije uvoda treba napisati kratki sažetak otemi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najvišedo 1/2 stranice napisane s proredom napapiru formata A4.— U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisationo što se opisuje (istražuje), a u zaključkuono što omogućuju dobiveni rezultatiuz opće prihvaćene spoznaje iz određenogpodručja šumarske struke i prakse.— Opseg teksta može iznositi najviše 10 tipkanihstranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima(tablice, crteži, slike ...), što znači do 16 stranicas proredom na papiru A4. Samo u iznimnimslučajevima Uređivački odbor časopisamože prihvatiti radove nešto većeg opsega, akosadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju.— Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasnoizražavati sadržaj rada. Ako je članak većtiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješcina dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdjei na kojem jeziku tiskan.— Naslove, podnaslove u članku (sažetak, uvod,metodološke napomene, rasprave, rezultateistraživanja, zaključke, literaturu, opise slikai tablica ...) treba napisati na hrvatskom iengleskom (ili njemačkom) jeziku.— Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,dok se fusnote u tekstu označavajuredoslijedom arapskim brojevima, a navodese na dnu stranice gdje se spominju. Fusnoteu tablicama označavaju se malim slovima inavode se odmah iza tablica.UPUTE AUTORIMAZa upotrebljene oznake treba navesti nazivefizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalneveličine treba posebno objasniti u jednadžbamai si.Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati dabudu razumljivi bez čitanja teksta i obilježitiih brojevima kako slijede.Sve slike (crteže i fotografije) treba priložitiodvojeno od teksta i olovkom napisati brojslike, ime autora i skraćeni naslov članka.Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1.Crteže i grafikone treba uredno nacrtati.Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima,a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopijetrebaju biti jasne i kontrastne.Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnostčlanka i zbog kategorizacije po međunarodnimkriterijima.Obvezno treba abecednim redom navesti literaturuna koju se autor u tekstu poziva. Kaoprimjer navodimo:1. Klepac, D. (1965): Uređivanje šuma, Šumarskifakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.2. Prpić, B. i Komlenović, N. i SeletkovićZ. (1988): Propadanje šuma u Hrvatskoj,Šumarski list 5—6, str. 195—215.Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof.,dr., mr., dipl. inž. ...).Potpuno završene i kompletne članke (tekstu dva primjerka) slati na adresu Uredništva.Preporučujemo autorima da sami obave prijevodna strani jezik.Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentuodgovarajućeg područja na mišljenje uzemlji, a za znanstvene članke i recenzentimau inozemstvu.Autori koji žele separate — posebne otiskesvojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjemrukopisa. Separati se posebno naplaćuju,a trošak se ne može odbiti od autorskoghonorara. Najmanje se može naručiti 30 separata.Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uzrukopis treba dostaviti svoj broj žiro računa,JMBG, adresu i općinu stanovanja.Uredništvo ŠUMARSKOG LISTAZagreb, Trg Mažuranića 11Telefon: 444-206Telefax: 444-206

More magazines by this user
Similar magazines