12.07.2015 Views

Mostar 2009. - BH Telecom

Mostar 2009. - BH Telecom

Mostar 2009. - BH Telecom

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

IntervjuIntervjuIntervju sa gosp. Samirom ČauševićemGospodine Čauševiću kako, kaoPredsjednik Nadzornog odbora <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a, vidite Vaš dosadašnjirad?Ovo je početak mog drugog mandata napoziciji predsjednika Nadzornog odbora<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a d.d. Sarajevo. Nadzorniodbor ima vrlo velike odgovornosti iobaveze koje proističu iz same pozicijedefinirane zakonskim rješenjima i činjenicomda odgovarate za poslovanje najvećekompanije u BiH. Kao PredsjednikNadzornog odbora <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a d.d.Sarajevo, aktivno surađujem sa ostalimčlanovima Nadzornog odbora i članovimaUprave, kako bih osigurao sinhroniziranodjelovanje upravljačke i rukovodećefunkcije i poslovnih aktivnosti <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a. Moja je ocjena da Nadzorniodbor izuzetno uspješno obavlja svojufunkciju pridržavajući se načela transparentnostii zakonitosti u radu.Što je bila glavna odrednica Vašegdosadašnjeg rada?Nadzorni odbor u prethodnom perioduuradio je značajne poslove. Naveo bihsamo najvažnije: prevođenja <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>au dioničko društvo, izrada novogStatuta i Pravilnika o radu, implementiranjenovih zakona vezanih za rad Dioničkogdruštva, Nadzornog odbora iUprave, kao i potpuna primjena Zakonao javnim nabavkama. Navedene aktivnostitrebalo je provesti uz maksimalnouvažavanje i primjenu usvojene politikei zakona u oblasti telekomunikacija uzizvršenje poslovnih zadataka dobivenihod strane Vlade Federacije BiH. Oviposlovni zadaci zahtijevali su intenziviranjedinamike rada Nadzornog odborai menadžmenta. Kao rezultat ovakvogpristupa radu, <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je postigaoizuzetne rezultate u svim segmentimarada u odnosu na raniji period. Trebanaglasiti da je <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> lider na tržištutelekomunikacija u BiH gdje je upravou ovom periodu uvedena potpunaliberalizacija i konkurencija telekomunikacijskihusluga.<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> ima visoku stopu profitabilnosti,ne samo u poređenju sa drugimoperaterima u BiH, nego i sa operatorimau zemljama regije.Koji su glavni pravci Vašeg daljegrada?Sa pozicije Predsjednika Nadzornogodbora, učinit ću sve da poslovni rezultatiu narednom periodu budu još bolji.Uvijek imamo na umu da je ovo oblastvisokih tehnologija koja se ubrzano razvijai koja se mora kontinuirano pratitii unapređivati. Posebno sam zainteresiranda uspostavimo kvalitetniji odnoss našim korisnicima (CRM) u smislupovećanja zadovoljstva korisnika, daimplementiramo suvremenu organizaciju,povećamo broj i kvalitet usluga,omogućimo da <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> preraste uvelikog davaoca usluga, da osiguramoizlazak <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a van granica BiH,uspostavimo aktivniju suradnju s Regulatornomagencijom za komunikacije ida iniciramo izmjenu Zakona o javnimnabavkama.U novom svijetu, korisnici telekomusluga postaju sve zahtjevniji, kakoim ispuniti zahtjeve?Zahtjevi korisnika se stalno mijenjaju usmislu povećanja raznovrsnosti i kvalitetausluga. Možemo reći da sada i nanašem tržištu imamo osnažene korisniketelekomunikacijskih usluga. Za adekvatneodgovore na zahtjeve korisnikaneophodne su zaista velike promjene unačinu poslovanje telekom operatera,odnosno promjene u modelu poslovanja.Najprihvaljiviji okvir vezan za promjeneposlovnih procesa u oblasti telekomunikacijaje eTOM mapa (Enhanced<strong>Telecom</strong> Operations Map) koja definiraključne elemente poslovnih procesa,kao i interakciju između elemenata uokviru poslovnih procesa. Novi modeliposlovanja podržani su snažnim razvojemICT alata i zasnovani su na SOA(Service Oriented Architecture), zatimna korištenju softverskih rješenja i servisakoje pružaju druge kompanije. ITILje najprihvaćeniji standard povezan sprocesnim pristupom u oblasti informacionihtehnologija i predstavlja analogijueTOM-a u oblasti telekomunikacija. <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong> se usmjerava u ovom pravcu ipostiže značajne iskorake.Isto tako telekom operateri imaju izuzetnupovoljnost kada je riječ o formiranjubaza podataka njihovih korisnika. Jednaod najznačajnijih primjena baza podataka– DW (Data Warehouse) i poslovneinteligencije - BI (Business Intelligence)odnosi se na podršku korisnicima– CRM (Customer Relation Management).CRM kao dio BI sustava ima mogućnostda priprema analitički izvještajo korisnicima koristeći sve kanale interakcijes korisnicima. U <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>učinimo velike napore da iskoristimo oveelemente u smislu kvalitetnijeg odnosas našim korisnicima, kako bi ti odnosi biliu funkciji uspješnog rješavanja njihovihzahtjeva ali i mogućih problema. Tako bipovećali stepen zadovoljstva korisnika idobili nove segmente korisnika.Mi svakako želimo da imamo i aktivnijusuradnju s RAK-om. U narednom periodunastojaćemo da osiguramo ravnopravantretman za sve telekom operatere.Ova suradnja biće iskorištena u smjerusve uspješnijeg prevazilaženja ranijenastalih nesporazuma u oblasti tarifnepolitike, kao i za angažiranje javnih iprivatnih partnera u izgradnji pristupne itranzitne telekomunikacijske mreže.U telekom sektoru sve je višefokus na sadržaje, vidite li tušansu za domaću pamet?Naše strateško djelovanje bićeusmjereno na razvoj novih uslugakako bi povećali tržišni udio<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a. U ovom segmentuznačajno mjesto zauzimajuContent Provider i Content Encounterfilozofija. Upravljenje digitalnimsadržajem - DRM (DigitalRights Management) i autorskimpravima na sadržaj opterećenoje u BiH mnogim nejasnoćama.Nadalje, imamo sudionike kojiigraju glavne uloge u isporuciodgovarajućih softverskih rješenjaza ove potrebe na globalnojrazini kao npr. Alcatel-Lucent,IBM, Microsoft, Subex, Tibold iTelcordia. Mišljenja smo da <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>, pored ovih isporučilacasadržaja, treba razvijati partneski odnoss domaćim fakultetima i kompanijama,a puštanjem u rad SDP platforme datipodsticaj domaćim davaocima sadržajakako bi se povećao broj usluga kojenudi ali i kvalitet.Kako se Zakonu o javnim nabavkamamanifestuje na poslovanje <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a?Zakon o javnim nabavkama neopravdanodovodi <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> u inferioranpoložaj u odnosu na druge operatore uzemlji. U okviru ovog Zakona posebnoapsotrofiram dio koji se odnosi na žalbenipostupak koji značajno otežava proceseposlovanja u našoj kompaniji, aline samo on. Mišljenja smo da bi izmjenai dopuna navedenog Zakona dovelado unapređenja poslovnih procesa. Naovaj način <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> bi dobio ravnopravantretman na sve više liberalizovanomi globaliziranom tržištu telekomunikacijau BiH.Šta nam na kraju možete reći kao zaključakovog intervjua?Na kraju, želim naglasiti da nas postignutirezultati <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a u prethodnojgodini čine izuzetno ponosnim i sretnim.eTOM mapa (Enhanced <strong>Telecom</strong> Operations Map)


AktuelnostiAktuelnostiPreduslovi za pružanjenajmodernijih uslugaRAK dodijelio dozvole za3G mobilnu telefonijuU <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>u svečanopuštena u rad Agregacijsko-distributivnidio mreže MAN koji zadovoljavakapacitivnei funkcionalne potrebesavremenih telekomunikacionihsistema(UMTS, IPTV, VPN,VoIP, ...)Zbog očuvanja efikasnosti poslovanjai konkurentnosti, te izgradnje svijeta ukojem će se osigurati pristup svim multimedijalnimvidovima komunikacija,neophodno je stvoriti potrebne temelje.Realizacijom projekta Agregacijsko-distribucijskogdijela mreže MAN mreže kojije svečano pušten u rad 25.03.<strong>2009.</strong>godine,<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je osigurao infrastrukturuza pružanje savremenih telekomunikacionihusluga.Na više od 60 lokacija u BiH ovim projektomje omogućeno pružanje širokopojasnihusluga kako domaćinstvima, tako iposlovnim korisnicima. Trenutno instaliranikapacitet je dovoljan da zadovoljisve potrebe korisnika za prijenos slike,glasa i podataka, a arhitektura rješenjadozvoljava povećanje kapaciteta za budućepotrebe.Agregacijsko distribucijski dio IP/MPLSmreže (MAN mreže) pustili su u rad generalnidirektor <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a mr. NedžadRešidbegović i izvršni direktor <strong>BH</strong>Line Ibrahim Koluder. Rešidbegović jerekao da je implementacija projekta značajnija,jer se, osim najmodernije svjet-ske tehnologije ugrađene u proizvodeameričkog proizvođača Cisco, pokazaloda domaće kompanije imaju dovoljnoznanja i resursa da zajedno s uposlenicima<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a implementirajuovako kompleksna rješenja. Posebnoje istaknuto da masovna implementacijakomercijalnih usluga, kao što su brzi iliširokopojasni Internet, digitalna interaktivnatelevizija i virtuelne privatne poslovnemreže, predstavljaju samo jedanod razloga za izgradnju ove infrastrukturečime se stvaraju pretpostavke zaozbiljniju internatizaciju i informatizacijudruštva, počevši od akademskih ustanovapa do vladinog sektora.U svom obraćanju izvršni direktor <strong>BH</strong>Line, gosp. Koluder, je istakao da je usvojoj dugoj karijeri rijetko imao prilikurealizovati projekt ovog obima i kompleksnostiu tako kratkom periodu. Realizacijomprojekta u pet faza koji je trajaogodinu dana i čija je vrijednost okodeset miliona KM, izgrađena je mrežnaplatforma za podršku drugim telekomunikacionimsistemima <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a ipružanje multimedijalnih usluga krajnjimkorisnicima.Regulatorna agencija za komunikacije(RAK) dodijelila je 26.3.<strong>2009.</strong> godine uSarajevu, dozvole za pružanje mobilnihusluga treće generacije na univerzalnimmobilnim komunikacijskim sistemima(UMTS/3G) <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>u Sarajevo,M:telu Banja Luka i HT-u <strong>Mostar</strong>. Telekomoperatori su za licencu dužni uplatitipo 15 miliona Eura u sedam godina,s tim da su prve dvije godine grace period.U svom obraćanju predstavnicima medija,direktor RAK-a, mr. Kemal Huseinović,rekao je da dodjela licence za Bosnui Hercegovinu predstavlja značajandogađaj koji će doprinijeti unapređenjuponude usluga na telekom tržištu.-”Očekujemo da će se uvođenjem trećegeneracije mobilne telefonije proširitilepeza usluga na tržištu i da će ponudausluga biti još povoljnija za građaneidući u korak sa tehnološkim razvojem urazvijenim zemljama”, izjavio je direktortelekom sektora za telekomunikacije uRAK-u, Fikret Kasumagić.Prema riječima generalnog direktora <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a, mr. Nedžada Rešidbegovića,bh. tržište je spremno za nove usluge, aovaj iskorak doprinijet će i daljnjem razvojuinternetizacije i informatizacije bh.društva.Predsjednik Uprave HT <strong>Mostar</strong>, mr. StipePrlić, istakao je da u BiH ulaze nove tehnologijeu telekom sektor, a od naprednihtehnologija najviše koristi će imatisadašnji i potencijalni korisnici usluga.Generalni direktor M:tela Predrag Ćulibrkovom prilikom je izrazio nadu daće operatori i korisnici razvojem mrežaosjetiti novu konkurentnost do koje ćedoći između telekom operatora, a kojaće podrazumijevati bolje cijene, kvalitetusluge i zadovoljnije korisnike.Prema dosadašnjem iskustvu uvođenja3G licenci u regiji i svijetu, osim građanakojim će se nuditi savremenije i kvalitetnijeusluge, mnoge kompanije će imatipriliku da svojim doprinosom u realizacijibrojnih projekata budu aktivni učesnici uinformatizaciji bosanskohercegovačkogdruštva.Regulatorna agencija zakomunikacije (RAK), nakondodjele dozvola zapružanje mobilnih uslugatreće generacije vodećimoperatorima u FBiH, obavezalaje operatore dalicencu isplate u roku odsedam godina, pri čemusu prve dvije godine graceperiod.


AktuelnostiAktuelnostiSvjetski Dan telekomunikacijai informacionog društva <strong>2009.</strong><strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> organizirao svečanost“Ponosni na partnere”17. maja se obilježavagodišnjica potpisivanjaPrve medunarodne telegrafskekonvencije1865. g. i osnivanja Međunarodnetelekomunikacioneunije - ITU. Godine1973. ovaj dogadajje priznat kao svjetskiDan telekomunikacija iinformacionog društva.Nakon održavanja Svjetskog samita oinformacionom drustvu (WSIS) 2005. g. iITU Konferencije opunomoćenika 2006.g., 17. maj je označen kao svjetski Dantelekomunikacija i informacionog društva.Kao vodeća ICT agencija UjedinjenihNacija, ITU se okreće prema svojim članicamada podigne svijest o ulozi ICT-a usmanjenju siromaštva i kreiranju mogućnostiza dugoročni i održivi razvoj. Ovegodine, u cilju obilježavanja Svjetskogdana telekomunikacija i informacionogdruštva, ITU Vijeće je usvojilo temu: “Zaštitadjece u cyber prostoru”.Na WSIS-u je ITU zadužen od liderameđunarodne zajednice sa akcionomlinijom C5: “Izgradnja povjerenja i sigurnostiu korištenju ICT-a”. ZaključciWSIS-a su takođe prepoznali potrebedjece i mladih i njihovu zaštitu u cyberprostoru. Tuniska obaveza je priznala“ulogu informacionih i komunikacionihtehnologija (ICT) u zaštiti djece i u poboljšanjurazvoja djece”, kao i potrebuda se “pojača akcija na zaštiti djece odzloupotrebe i da se odbrane njihova pravau kontekstu ICT-a”.ITU-ova inicijativa Child Online Protection(COP) (zaštita djece dok su online) jeu skladu sa njegovim mandatom uspostavljanjaosnova za siguran i bezbjedancyber svijet za buduće generacije.Potreba za COP-om je jasna. Prije deceniju,samo je 182 miliona ljudi globalnokoristilo Internet a skoro svi oni su živjeliu razvijenom dijelu svijeta. Medutim, početkom<strong>2009.</strong> g., 1,5 milijardi ljudi su korisniciInterneta širom svijeta, a više od400 miliona ih ima širokopojasni pristup.Sa preko 600 miliona korisnika u Aziji,130 miliona u Latinskoj Americi i na Karibima,i 50 miliona u Africi, Internet jerastući zajednički resurs - koji ogromnopovećava opasnosti koje prijete online,naročito djeci. Prema nedavnim istraživanjima,preko 60% djece i tinejdžera“priča” u “chat sobama” svakodnevno.Troje od četvero djece online su voljni dapodijele lične informacije o sebi i o svojojporodici u razmjeni za stvari i usluge. Ajedno od pet djece će biti meta nasilnikaili pedofila svake godine.COP inicijativa - kao integralni dio ITUoveagende o globalnoj cyber sigurnosti- je prezentirana na visokom nivou ITUovogVijeća 2008. g., gdje je prihvaćenaod strane šefova država, ministara i rukovodiocameđunarodnih organizacija izcijelog svijeta.Poslovanje Dioničkog društva <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>u 2008. godini odvijalo se u uslovimaotvorene i u odnosu na prethodnugodinu još izraženije tržišne utakmiceu domenu ponude telekomunikacionihusluga, za koju je očekivati da budenastavljena. Prilagođavanje poslovnestrategije tržišnim uslovima i konstantnounapređivanje ponude usluga i odnosasa korisnicima, okvir je u kojem Društvo,kao vodeći operator u Bosni i Hercegovini,preduzima aktivnosti, s ciljem održanjai jačanja pozicije na liberalizovanom<strong>BH</strong> tržištu.<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je u 2008. godini ostvariopozitivan finansijski rezultat poslovanja idobit od 160,1 milion KM, što predstavljaostvarenje od 100 posto godišnjeg plana.Neto dobit ostvarena je u iznosu 143,4miliona KM, što je više za 6,1 milion KMili za četiri posto u odnosu na ostvarenudobit u 2007. godini.Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu627,5 miliona KM tako da je i godišnjiplan prihoda ostvaren sa 100 posto, doksu ukupni rashodi iznosili 467, 4 milionaKM i za četiri posto su veći u odnosu na2007.Ovakav rezultat <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je ostvariozanačajno povećavajući broj svojih korisnikau ambijentu potpune liberalizacijetelekomunikacijskog tržišta, povećanekonkurencije i sužavanja tržišnog prostora.Pored tri dominantna operatora,između kojih se razvila žestoka konkurencija,na telekomunikacionom tržištudjeluje više od 50 davalaca Internet uslugei tridesetak kablovskih operatora.U fiksnoj mreži, broj instaliranih priključakana dan 31.12.2008. bio je 740.084, aiskorištenih priključaka ukupno 549.488.Zaključno s istim datumom, registriranoje 29.859 dial-up korisnika, dok je brojADSL korisnika bio 50.480, što u odnosuna prethodnu godinu predstavlja povećanjeza 28.867 korisnika.Ukupan broj korisnika mobilne mreže zaključnos 31.12. 2008. iznosio 1.455.204,što je više u odnosu na isti period prethodnegodine za 252.662 iskorištenihpriključaka.Generalni direktor <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, mr.Nedžad Rešidbegović, rekao je kako jeosim toga <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> u 2008. završioinvesticije s procentom većim od 70 posto,otvorio osam novih telekom centara<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>, vodećioperator u Bosni i Hercegovini,organizirao jesvečanost pod nazivom„Ponosni na partnere“, nakojoj su uručena priznanjaposlovnim partnerimakompanije i pojedincimakoji su dali značajandoprinos za ostvarenjeposlovnih rezultata i promociju<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a u2008 godini.Poslovnim partnerima suuručena 64 priznanja i toprema slijedećim kategorijama:Kategorija: “Najvećikorisnici iz svake mreže(fiksna, mobilna, Internet)”:1. Jasmin Mujkić2. Fikret Hadžić3. Univerzitetski teleinformatičkicentar,Sarajevo4. Sedin Behlulović5. Unitic d.o.o.6. Coca-Cola HBC B-Hd.o.o.,Sarajevo7. Lutrija BiH, Sarajevo8. Sarajevska pivara d.d.


AktuelnostiAktuelnostiKategorija:“Poslovni partneri”:u kojima korisniciimaju mogućnostdobitisve potrebneinformacije ipostati korisnicinaših usluga,potpisaougovore s višeod 70 kompanijaiz zemljei inozemstva,potpisao višesponzorskihugovora, a dodijelljenoje i oko 1,5 miliona KM donacija.Kompanija je posvetila značajnu pažnjupoboljšanju funkcije brige za korisnikekroz razvoj i otvaranje 8 telekom centara,koji imaju mogućnost na jednom mjestubiti informisani i postati korisnici usluga.Povećan je asortiman usluga LBS, SDP,te je izvršena modernizacija prenosnemreže uvođenja DWDM tehnike, IP/MPLS prenosa i MAN mreže, čime jeostvarena prva faza realizacije NGN mreže<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a. Povećan je broj ADSLportova kao i broj distribucijskih čvorišta,što je rezultiralo ostvarenjem 140% povećanjaADSL korisnika.Uz sve ostvarene zadatke u proteklojgodini, <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je, kako je istaknutotokom svečanosti, završio i projektizgradnje sistema upravljanja kvalitetom(QMS), a od portala Posao.ba dodijeljenamu je nagrada “Najpoželjniji poslodavacu BiH” za 2008. godinu.<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je na svečanosti “Ponosnina partnere“ dodijelio priznanja poslov-nim partnerima kompanije i pojedincimakoji su dali značajan doprinos za ostvarenjeposlovnih rezultata i promociju <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a u 2008 godini.Poslovnim partnerima i gostima je demonstriranai nova usluga/aplikacija uaktuelnoj 3G mreži - Video Call (videopoziv). Ovom prilikom je po prvi put u Bosnii Hercegovini svečano uspostavljenvideo poziv putem veze mobitel-mobitelpreko 3G i veze mobitelračunarpreko 3G i ADSLveze i to sa svim većimgradovima u BiH. <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>je uvođenjem oveusluge dokazao da nezaostaje za razvijenimzemljama u razvoju servisai usluga u telekomunikacijama.U prepunoj Kongresnojdvorani hotela „RadonPlaza“, za goste je priređen prigodni revijalniprogram, gdje je za muzički dio večeribio angažovan Eldin Huseinbegović.<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je ovom svečanošću poručiobh. javnosti da će u ovoj poslovnoj godiniimplementirati nove tehnologije, da ćeosigurati korisnicima više novih usluga ponajpovoljnijim uslovima, najveći izbor mobilnihi fiksnih telefona i drugih uređaja, itako dati svoj novi doprinos modernizacijii kvalitetu života u Bosni i Hercegovini.Kategorija:“Projekti opštogdruštvenog značaja”:1. Dino Merlin2. KK Bosna Asa <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>3. Internacionalniteatarski festival MESS4. Halid Bešlić5. Sarajevskafilharmonija6. SKPC Mejdan Tuzla7. Elektrotehničkifakultet Univerziteta u Sarajevu8. Klub skakača„<strong>Mostar</strong>i“9. Turistička zajednica USK –36. InternacionalnaUna – regata10. Udruženjeinvalida BiH11. Asocijacija inovatoraKategorija:“Predstavnicielektronskih iprintanih medija”:produkcija ikoprodukcija1) Naked TV -Vesna Beganović2) Imate pravo -Jadranko Katana3) Društvo znanja -Mufid Memijasponzorstva /sponzorski projekti4) Aleksandar Hršum - PINKmedijsko praćenje5) Senad Hadžifejzović6) Adi Hadžiarapović7) Darko Omeragić8) Rubina Čengić9) Zehrudin Isaković - Fena10) Vahid Ibrišimović -Tuzlanski list11) Mato Đaković1. Opština Zenica2. JP <strong>BH</strong> Pošta Sarajevo3. Radio-televizijaFederacije BiH4. Televizija Sarajevo5. „Avaz – roto press“d.o.o.Sarajevo6. Opština Jajce7. Univerzitet„Džemal Bijedić“u <strong>Mostar</strong>u,8. Unicredit Bank d.d.<strong>Mostar</strong>9. NLB Tuzlanska bankad.d. Tuzla10. Raiffeisen Bank d.d.Sarajevo11. Univerzitet u Sarajevu12. Opresa d.d.13. Zira d.o.o. Sarajevo14. Mibo Komunikacijed.o.o.Sarajevo15. Iskratel Kranj d.o.o.Kranj16. Unis telekom d.d.<strong>Mostar</strong>17. Hewlet Packard d.o.o.Sarajevo18. Ericsson d.o.o.Sarajevo19. Nokia SiemensNetwork d.o.o.Sarajevo20. Hermes Softlab d.o.o.Sarajevo21. QSS d.o.o. Sarajevo22. Mobis electronic d.o.o.Sarajevo23. Energoinvest Sue d.d.Sarajevo24. Unatel d.o.o. Bihać25. SRMA d.o.o.Gračanica26. Telefongradnja d.o.o.Sarajevo27. Elatec d.o.o. Tuzla28. ASA PVA d.o.o.Sarajevo29. Telenet d.o.o.Sarajevo30. ElektrodistribucijaSarajevo


Otvaranje <strong>Telecom</strong> centaraOtvaranje <strong>Telecom</strong> centaraU Bihaću otvorenpetnaesti <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> centarU samom centru grada, građanima Bihaćana usluzi je još jedan moderni, prodajni,uslužni centar površine 124 m2.Ovo je petnaesti <strong>Telecom</strong> centar koji jeotvoren u BiH, a uskoro će na područjuUnsko-sanskog kantona biti otvoren jošjedan, i to u Sanskom MostuU Bihaću je 27.05.<strong>2009.</strong> godine, u prisustvubrojnih zvanica i građana, svečanootvoren <strong>Telecom</strong> centar, u centru grada.Za građane Bihaća i okolnih mjesta, otvaranjeovog centra značiće mnogo većudostupnost svih usluga <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.<strong>Telecom</strong> centar će, pored 143 prodajnamjesta na lokaciji Unsko-sanskog kantona,biti jedinstven prostor za kontaktinformacije i prodaju mnogih atraktivnihproizvoda koji se nalaze u ponudi <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.Generalni direktor <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, mr.Nedžad Rešidbegović, je na svečanostipriređenoj u tu čast, otvorio prvi <strong>Telecom</strong>centar u Bihaću. Za ovu priliku zaposleniciRegionalne direkcije Bihać suse potrudili da organizuju bogat i sadržajankulturno-umjetnički program.“Građanima Bihaća i okolnih mjestaotvaranje ovog <strong>Telecom</strong> centra značitiće mnogo veću dostupnost svih usluga<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a. To znači da će građanimabiti omogućena kupovina široke paletenaših usluga i to na jednom mjestu i popovoljnim cijenama” - rekao je, prilikomotvaranja, g. Rešidbegović.Prisutnima se obratio i direktor Regionalnedirekcije Bihać, g. Mehmed Šehić, tezamjenik direktora Izvršne direkcije zainvesticije, g. Azem Branković.“Prostor od 124 metara kvadratnih, modernouređen, čija je rekonstrukcija iopremanje koštalo oko 130.000 KM, koristitće se za kvalitetnije pružanje uslugakorisnicima“, izjavio je Mehmed Šehić,direktor Regionalne direkcije Bihać.<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je za svoje korisnike, poredotvaranja Telekom centra, nedavno pustiou rad i optički kabl koji Unsko-sanskikanton povezuje sa Travnikom i dalje saSarajevom, a u toku je testiranje radiorelejneveze između BiH i Slovenije. Zanaredni period je planirano i spajanje op-tičkog kabla sa susjednom Hrvatskom,kod graničnog prelaza Izačić.Generalni direktor <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a istakaoje da će se na području ovog Kantonarealizirati još četiri projekta, zahvaljujućikojima će se pokrivenost ovog područja<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>ovim signalom i uslugamasigurno popraviti.Otvaranjem ovog <strong>Telecom</strong> centra u Bihaću<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> nastavlja sa realizacijomplana pokrivenosti bosansko-hercegovačkogprostora sa uslugama <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a.Građani Bihaća će sada imati dostupnebrojne telekomunikacioneusluge i servise kao i mogućnostkupovine svih mobilnih i fiksnihpriključaka i telefonskih aparata,Internet priključaka, kartica i svihostalih servisa i usluga fiksne, mobilnei paketske mreže, te usluga iproizvoda iz uslužnog i prodajnog asortimana<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.Povodom otvaranja <strong>Telecom</strong> centra, Bišćanisu do 3. juna u ovom objektu, kojise nalazi na adresi Bosanska 5, usluge iproizvode mogli nabaviti po specijalnim,promotivnim, znatno povoljnijim cijenama.


Najčešće postavljana pitanja korisnikaNajčešće postavljana pitanja korisnikaPiše:Elvidin KovačKako se može doći docjenovnika usluga <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a i dobiti informacijeo dostupnostipriključka za ADSL?Cjenovnik usluga <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>analazi se na WebPortalu <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, apozivom na brojeve 1444i 1424, te posjetom prodajnimmjestima <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>amogu se takođersaznati informacije o cijenamausluga <strong>BH</strong> LINE.Dostupnost ADSL-a jemoguće saznati pozivomna broj telefona 1424 iliposjetom Web Portalu nakojem postoji virtuelnamapa dostupnosti, na webadresi http://www.bhtelecom.ba/portaladsldostupnost.htmlKako je moguće provjeritikada će se realizovatizahtjev za ADSLpriključak?Korisnik pozivom nabroj telefona 1444 možesaznati u kojoj fazi obradese nalazi njegov zahtjev zarealizaciju ADSL usluge,što znači da mu operaterna Help Desku, na osnovubroja naloga i uvidom utehničku bazu, može rećida li je nalog otvoren.Da li je moguće izvršitipromjenu korisničkihpodataka putem Interneta?Sva promjena korisničkihpodataka se vršipodnošenjem zahtjeva našalterima <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.Promjene password-a(lozinke) se mogu vršitipozivom na brojeve 1424ili na Web Portalu <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.Odgovori na pitanja ADSL korisnikaKako se preko jednog ADSL modema(priključka) može korisiti konekcijaza ADSL sa više računara?Ovisno o načinu kofiguracije ADSL modemamoguće je istovremeno korištenjeinternet konekcije na više računara. <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong> svojim korisnicima daje nakorištenje modeme koji rade u router ibridge modu rada. Svi modemi u sebi imajuugradjena četiri mrežna izlaza kojimse korisnicima nudi mogućnost da beznabavke dodatne opreme (hub ili switch)mogu koristiti istovremeno Internetkonekciju na četiri računara. Putem portala<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a korisnici mogu pronaćiupustva o podešavanju modema u routermodu rada za sve tipove modema koje jedo sada <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> isporučivao korisnicimaprilikom zasnivanja pretplatničkogodnosa.Ukoliko je korisnički modem podešenda radi u router modu rada svi računarispojeni na modem moći će koristiti internetkonekciju bez dodatnih podešavanjana računarima. Na ovaj način maksimalanbroj računara je limitiran brojem mrežnihizlaza na modemu (4), a povećanje brojaračunara postiže se dodavanjem mrežneopreme (hub ili switch) koju korisnikobezbjeđuje.Pristup Internetu putem modema koji jepodešen u bridge modu rada omogućenje istovremeno samo sa jednog računara.Na korisnički zahtjev (pozivom na 1422i slanje zahtjeva sa portala <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a)broj istovremenih sesija po jednomusername-u je moguće povećati do četiriistovremene sesije. Ukoliko modem ima4 izlaza na svaki od njih se može spojitipo jedan računar i sa svakog računara semože ostvariti konekcija koristeći usernamei password.Prilikom priključenja većeg broja računara,treba uzeti u obzir paket usluga ADSL-aodnosno propusnost (brzinu) konekcije, ishodno tome optimalno koristiti resurse itako spriječiti pojavu nefunkcionalnosti iusporenosti pristupa Internetu.Kako je moguće uspostaviti bežičnipristup na ADSL konekciju?Opremu potrebnu za korištenje bežičnogInterneta obezbjeđuje korisnik i za istune obezbjeđujemo tehničku podršku.Na opremu koju isporučuje <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>moguće je povezati dodatne mrežneuređaje raznih proizvođača mrežneopreme, pa shodno tome i mrežne uređajekoji se koriste ze primopredaju bežičnogsignala.Da li je moguće mobilnim telefonomuspostaviti konekciju sa bežičnimADSL ruterom?Ukoliko korisnik posjeduje mobilni uređajkoji ima mogućnost prijema bežičnog internetsignala, uz prethodno adekvatnopodešavanje aparata može ostvariti internetpristup preko ADSL modema.Kako je moguće preći na veći ilimanji paket usluga <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a?Svi zahtjevi za promjenom paketa usluga<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a vrše se podnošenjemzahtjeva na šalterima <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, ainformacije o cijenama paketa uslugamoguće je dobiti putem telefona 1424 ilina portalu <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a - www.bhtelecom.ba.Šta je web hosting i kako se registrovatina tu uslugu?Web hosting usluga je zapravo skup osnovnihweb hosting paketa, linOS i win-OS, i dodatnih web hosting usluga.Osnovni paket uključuje određenu količinuserver resursa (disk prostora, saobraćaja.domena, itd.). Nadogradnja osnovnog paketavrši se zakupljivanjem dodatnih webhosting usluga. Npr. korisnik je zakupiolinOS web hosting paket u koji je uključeno100 MB. Ako mu disk prostora 100 MBnije dovoljno, može izvršiti zakupljivanjedodatnog disk prostora po potrebi. Zakupljenidisk prostor će biti evidentiran kaododatna usluga na njegovom računu.Dakle, jedna od prednosti web hostingusluge <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a je u tome da, kadaje korisniku potrebno još samo određenogresursa (npr. web prostora), nije potrebnoda zakupi neki drugi skuplji paket, većsamo taj resurs, a i dalje plaća pretplatuza isti osnovni paket (LinOS ili WinOS),plus cijenu dokupljenog resursa.Osnovna razlika između LinOS i WinOSpaketa je u sistemskoj platformi u mreži<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, a to je bitno za osobe kojerazvijaju web aplikacije koje će se pohranitina hosting. LinOS paketi su instaliranina Linux operativnom sistemu sa Apacheweb serverom, a WinOS paketi na Microsoftoperativnom sistemu sa IIS webserverom.Da bi postalo korisnik ove usluge, potrebnoje da se podnese zahtjev za aktiviranjeweb hosting usluge na nekom od prodajnihmjesta <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a. Korisnik imamogućnost da web hosting dokupi kaododatnu uslugu na već postojeći račun, ilikao osnovnu uslugu na posebnom računu(pogodno za korisnike koji ne koriste nekipaket usluge za konekciju putem <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a, ali žele uslugu hostinga <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a).Prilikom podnošenja zahtjeva korisnik trebainicijalno odabrati jedan od dva osnovnapaketa, linOS ili winOS, dok se aktiviranjedodatnih web hosting usluga možeizvršiti samostalno putem Control panela.Jedino u slučaju dokupa mail adresa nakorisničkoj domeni, potrebno je da korisnikpreda zahtjev na šalterskom mjestu.Pod dodatnim uslugama podrazumjevajuse: Dodatni saobraćaj, Domene,Prekoračenja, Baze podataka i one seposebno tarifiraju. Specifikacije uslugei odgovarajuće cijene osnovnih paketa idodatnih usluga se mogu pronaći u uputstvimai u cjenovniku <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, naweb portalu.Šta je Free Zona, koji su sadržajidostupni u Free Zoni, i kako instaliratiBiHnet komunikator?BIHnet Free Zona je specijalna zonapristupa odgovarajućim sadržajima i servisima(muzika, mrežne igrice i sl.) za ADSLkorisnike <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.Pristup sadržajima i servisima putem BIHnetFree Zona je bez tarifiranja saobraćajai limitiranja prometa.BIHnet je obezbjedio i BIHnet KomunikatorADSL, program za jednostavniji pristupi korištenje BIHnet Free Zone.Servisi koji se mogu koristiti putem BIHnetFree Zone su:- BIHnet news server- svi BIHnet game serveri- pristup portalu <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a- korištenje BIHnet ADSL komunikatora(sa svim njegovim funkcijama, npr. chat)- određeni radio i TV programi- pristup tematskim web stranicama <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a (npr. www.ga.com.ba i sl.).U BIHnet Free Zoni je nemoguć pristupservisima:- BIHnet Email,- BIHnet Hosting,- BIHnet Tucows,- BIHLive portalu,- Vanjskim servisima i web stranicama.Detaljna uputstva kako instalirati BiHNetKomunikator se nalaze na Web portalu<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a i mogu se downlodovati besplatnoza sve korisnike <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>oveusluge ADSL. Sve dodatne informacije semogu dobiti pozivom na telefon 1422 ili1424 - podrška korisnicima.Šta su news serveri i kako ih instaliratii konfigurisati?News server (Usenet) je Internet servis zarazmjenu poruka, koji omogućava velikombroju korisnika Interneta da raspravlja, komunicirai diskutuje putem konferencija.Konferencije su organizovane po temamai dijele se na tzv. grupe. Poruke, sličnee-mail porukama, razmjenjuju se unutargrupa i korisnici news servisa poruke šaljuposebnim programima za čitanje i slanjenews poruka (eng. NEWS READER).Poruke se dalje razmjenjuju NNTP protokolom(Network News Transfer Protocol)između news servera tako da jemoguće učestvovati u diskusijama sakorisnicima Interneta u čitavom svijetu.Najveća mreža news servera u svijetuzove se USENET.Grupe na serverima mogu biti moderiranei standardne. Kod moderiranih grupa, porukeprvo stižu e-mail-om moderatoru tegrupe koji odlučuje hoće li ta poruka bitipostavljena u grupu ili ne. Kod standardnihgrupa, što je češći slučaj, poruka seodmah pojavljuje u grupi.Pristup korisnika BIHnet news serveruPristup news serveru ostvaruje se pomoćuprograma za čitanje news poruka (eng.NEWS READER). Većina takvih progra-Na koji način je mogućeizvršiti preseljenjepriključka ADSL-a nadrugu lokaciju?Preseljenje priključka zaADSL korisnici moguzatražiti podnošenjemzahtjeva na šaltere <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a ili putem portala<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a - www.bhtelecom.ba. Nakonlogiranja na portalu <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a sa korisničkimusername-om i password-om,potrebno jepronaći „ADSL G ControlPanel”, putem kojegse može navesti novaadresa na koju se želiizvršiti traženo preseljnjeuz mogućnostodabira drugog grada imogućnost unosa novogbroja telefona na koji sežali premjestiti ADSLpriključak. Preseljenjepriključka na druguadresu se naplaćujejednokratno, a prematrenutno važećem cjenovniku.Na koji način je mogućepromijeniti paket uslugeza ADSL?Promjenu paketa ADSLkonekcije korisnici moguzatražiti podnošenjemzahtjeva na nekom odšaltera <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a. Jedinou slučaju promjenepaketa u tarifnom modeluG korisnici imajumogućnost da podnesuzahtjev putem portala<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, npr. dapodnesu zahtjev zapromjenu paketa ADSLkonekcije sa 1G na 5Gi/ili 15G. Ove promjenese vrše putem ADSL GControl Panel-a na portalu<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.


Najčešće postavljana pitanja korisnikaKako je moguće dobitidetaljan izvještaj o ostvarenimkonekcijama i /ili podnijeti zahtjev za reklamacijuzbog sumnjeu ispravnost računa radimoguće zloupotrebe?Uvid u detaljni izvještaj oostvarenim konekcijamasvaki korisnik može dobitiako dođe na šaltere <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a i podnese žalbuna račun. Uvidom u stanjeostvarenih konekcija,moguće je vidjeti vrijemekada je konekcija počela,vrijeme kada je istakonekcija završena, MACadresu uređaja sa koje jeona napravljena, te kolikoje saobraćaja ostvareno.Na osnovu tih podatakamože se vidjeti da li se radio zloupotrebi ili ne.Takođe, za dial-up i ADSLG pakete usluga, mogućeje nakon logiranja na webportalu <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a najednostavan način dobitiuvid u ostvarene konekcijeza tekući i prethodnimjesec. Za ADSL korisnike,u tabelarnoj formi se zasvaku ostvarenu konekcijuprikazuje datum, količinaprenesenih podataka icijena svake ostvarenekonekcije. U formi grafikonase može prikazati dnevnapotrošnja saobraćaja.Za dial-up korisnike, zasvaku konekciju se prikazujedatum, vrijeme trajanja,cijena konekcije ibroj telefona sa kojeg jekonekcija ostvarena.ma su besplatni a najpoznatiji su:Microsoft Outlook Express, NetscapeMessenger, Gravity, Agent itd.Microsoft Outlook Express i NetscapeMessenger su programi koji dolaze u paketuMicrosoft Internet Explorer, odnosnoNetscape Communicator i oba služe kakoza news tako i za e-mail poruke. Većinakorisnika Interneta koristi već neke od ovihprograma za e-mail, koje je potrebno dodatnopodesiti za rad sa news serverom.Svaki od ovih programa za rad sa BIHnetnews serverom treba slijedeće podatke:- adresa news servera : news.bih.net.ba- TCP port: 119 (standard)- autorizacija: nije potrebna- ograničenje: korisnici BIHnet-a kojipristupaju preko BIHnet-ovih modemskihulaza mogu čitati i slati poruke u sve grupebez ograničenja. Ostali korisnici imajuodređene restrikcije. Korisnici koji BIHnetnews serveru prilaze sa drugih BA domena,kao i BIHnet veliki korisnici, mogučitati i slati poruke u BIH (lokalne) grupedok je u ostale grupe dozvoljeno samočitanje ali ne i slanje poruka, osim ukolikoto nije odobreno posebnim dogovorom.Svi ostali korisnici imaju pravo čitanja islanja samo u BIH lokalne grupe, dok ječitanje i slanje ostalih grupa zabranjeno.Zašto se web stranica korisnika nemože otvoriti kada je konektovan naInternet putem <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a?Jedan od razloga zašto se web stranicanekog Internet korisnika ne može otvoritikada se konektuje putem mreže <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a,može biti u sistemu DNS-a <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a, tačnije da DNS serveri <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a nemaju u svojoj bazi znanjakorektnu informaciju o domeni za koju jeprijavljen problem. Razloga za to je više,a najčešći su:- DNS server <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a ne može dakomunicira sa DNS serverom na kojem jepohranjena posmatrana domena, a zbogmrežnog problema tj. gubljenja podataka(IP paketa) između ovih DNS servera.Usljed ovoga, DNS server na kojem jepohranjena domena nije u stanju da DNSserveru <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a dostavi validnu informaciju,- Posmatrana domena nije korektno konfigurisana,tj. pri njenom kreiranju nisuispoštovani standardi, a što uzrokuje pojavuda DNS serveri na Internet mreži povremenodobijaju nekorektne informacije odomeni.Detaljnije informacije o ovoj problematicikorisnik može dobiti putem službe HelpDesk - 1422, čije će osoblje po potrebispojiti korisnika sa DNS administratorom.Korisnik je zakupio paket konekcijeputem mreže <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a sa jednomili više statičkih IP adresa. Najednoj od njih je instalirao mail server,ali određeni mail serveri na Internetumu odbijaju mailove.Jedan od razloga zašto se mail porukesa nekog mail servera odbijaju može bittaj da za IP adresu na kojem je instaliranmail server nije kreiran tzv. „reverzni DNSzapis“, koji se u specifikacijama najčešćenaziva „PTR record“. Ukoliko je korisnikinstalirao mail server na IP adresu koju jezakupio od <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, može se obratitiosoblju <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a za kreiranje reverznogzapisa, obzirom da je po Internetstandardima <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, kao davalacInternet usluga koji je prodao IP adresudužan da kreira reverzni DNS zapis.Detaljnije informacije o ovoj problematicikorisnik može dobiti putem službe HelpDesk - 1422, čije će osoblje po potrebispojiti korisnika sa DNS administratorom.Korisnik je promijenio lokaciju svojedomene i pripadajućeg sadržaja nadrugi hosting (drugu IP adresu),kada će se web stranica moći vidjetiputem mreže <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a?Obzirom da svaki DNS server ima svojuprivremenu bazu znanja, tzv. DNS keš(DNS cache), potrebno je da istekneodređeno vrijeme nakon kojeg će se DNSserveru <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a dostaviti nove informacijeo domeni. To vrijeme se podešavau parametrima korisničke domene, takoda osoblje <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a ne može imatiuticaj na to vrijeme, osim ukoliko se korisnikobrati molbom za „ručno osvježavanje“informacija o domeni u DNS kešu.Detaljnije informacije o ovoj problematicikorisnik može dobiti putem službe HelpDesk - 1422, čije će osoblje po potrebispojiti korisnika sa DNS administratorom.


Ponuda mobilnih telefona1819


Ponuda fiksnih telefona22 23


Nove uslugeNove usluge- Prezentacija brojapozivaocaOvom uslugom pretplatnikdobiva mogućnost prikazabroja pozivaoca. Da bimogao dobiti ovu uslugu,pretplatnik mora imatiodgovarajući uređaj zaprikaz broja. Postoje dvijevrste uređaja za prikazbroja: DTMF i FSK.Usluga se aktivira samojednom, i to od straneoperatera na centrali.- Poziv na čekanjuOva usluga omogućavada pretplatnik, kojije u trenutku pozivazauzet, bude obaviještenodgovarajućim tonomu slušalici da neki drugipretplatnik pokušava snjim da stupi u vezu. Nakonobavještenja, korisnikse može naizmjeničnoprebacivati iz jedne vezeu drugu ili prekinuti vezusa bilo kojim od ova dvasagovornika.U slučaju da pretplatniksa ovom uslugom primidrugi poziv tokomrazgovora, ima slijedećemogućnosti:Ignorisati poziv. U tomslučaju će nakon 30sekundi pozivalac bitiodbijen. Isti efekat sedobija ako pretplatnikkratko pritisne viljuškutelefonskog aparata (ilitipku Flash na aparatu), azatim broj na tastaturitelefona.Prvu vezu staviti načekanje i preći narazgovor sa drugimpozivaocem. Ovo sepostiže kratkim pritiskomna viljušku telefonskogaparata (ili tipke Flashna aparatu), i pritiskomna broj na tastaturiaparata. Ponavljanjemove procedure se vezaponovo prebacuje naprvog pozivaoca.Usluge omogućene uz posjedovanjeanalognog priključkaSavremene IT tehnologije i instalacijadigitalnih centrala omogućile su enormannapredak tako da putem telefonskogpriključka možete telefonirati, slati fax,pristupati Internetu. Telefonski priključakostvariv je u klasičnoj (analognoj) idigitalnoj (ISDN) varijanti.Klasičnim (analognim) telefonskimpriključkom omogućena je komunikacijakojom u jednom trenutku savladavamovelike prostorne udaljenosti, obavljamoposlovne aktivnosti, zabavljamo se,učimo, itd.Analogni telefonski priključak pružamogućnost osnovnih i dodatnih usluga.Osnovna usluga klasičnog telefonskogfiksnog priključka je uspostavatelefonskog poziva.Pored klasične uspostave poziva, satelefonskim priključkom <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>aimate mogućnost korištenja nizadodatnih usluga.Pretplata na dodatne usluge se možeizvršiti na slijedeće načine:- popunjavanjem zahtjeva i njegovompredajom na šalter <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a,- besplatnim pozivom na broj 1444sa telefona za koji želite uslugu, isaopštavanjem potrebnih podataka.Dodatne usluge na fiksnomtelefonskom priključkuProsljeđivanje pozivaDodatne usluge zakorisnike fiksne mrežeOva usluga omogućava da pretplatnikpreusmjeri svoje pozive na neki drugitelefon. Postoje tri vrste preusmjerenja:Bezuslovno - svi pozivi se preusmjeravajuna definisani telefonski broj;Na nejavljanje - pozivi se preusmjeravajuukoliko se pozvani pretplatnik ne javi;Na zauzeće - pozivi se preusmjeravajuukoliko je birani pretplatnik zauzet.Korištenje ove usluge se ne naplaćuje.Da bi se aktivirala usluga potrebno jepodnijeti zahtjev za dodjelu kategorije(besplatno).Aktiviranje / Deaktiviranje uslugeprosljeđivanja poziva se vrši naslijedeći način:Bezuslovno preusmjerenjePodignite slušalicu i unesite kod za:- aktiviranje: pretplatničkibroj .- provjera: .- deaktiviranje: .Preusmjerenje u slučaju nejavljanjaPodignite slušalicu i unesite kod za:- aktiviranje: pretplatničkibroj .- provjera: .- deaktiviranje: .Preusmjerenje u slučaju zauzećaPodignite slušalicu i unesite kod za:- aktiviranje: pretplatničkibroj .- provjera: .- deaktiviranje: .Veza bez biranjaUkoliko pretplatnik ima ovu uslugu,može uspostaviti vezu sa prethodnodefinisanim sugovornikom samopodizanjem telefonske slušalice. Ukolikopretplatnik podigne telefonsku slušalicui ne bira nikakav telefonski broj dužeod pet sekundi, centrala automatskiuspostavlja vezu sa prethodnodefinisanim sugovornikom.Aktiviranje / Deaktiviranje uslugeveza bez biranja vrši se na slijedećinačin:Podignite slušalicu i unesite kod za:- aktiviranje:- provjera:- deaktiviranje:Čekanje u redu.pretplatnički broj .pretplatnički broj.Ukoliko je pretplatnička linija zauzeta,sa ovom uslugom se kreira red čekanja.To znači da svaki pozivalac koji birapretplatnikov broj umjesto tona zauzećadobiva poruku: "Ostanite na liniji - vezaće se ostvariti".Kada pretplatnik završi razgovor,prosljeđuje mu se prvi poziv iz redačekanja.Aktiviranje / Deaktiviranje uslugečekanje u redu vrši se na slijedećinačin:Podignite slušalicu i unesite kod za:- aktiviranje:- provjera:- deaktiviranje:Skraćeno biranjePretplatnik sa ovom uslugom možebrojeve koje često zove zamijenitidvocifrenim brojevima i na taj načinznatno skratiti proceduru biranja broja.Biranje skraćenog broja se vrši tako štose pritisne **, a zatim dvocifreni brojdodijeljen punom broju.iliUkoliko je pretplatnička linija zauzeta,sa ovom uslugom se kreira red čekanja.To znači da svaki pozivalac koji birapretplatnikov broj umjesto tona zauzećadobiva poruku «Ostanite na liniji - vezaće se ostvariti».Kada pretplatnik završi razgovor,prosljeđuje mu se prvi poziv iz redačekanjaAktiviranje / Deaktiviranje uslugeskraćenog biranja vrši se na slijedećinačin:Podignite slušalicu i unesite kod za:- aktiviranje: skraćeni brojpretplatnički broj- provjera: skraćeni broj- deaktiviranje: skraćenibroj- Korištenje uslugeProvjerite da li ima brojeva u listi,podignite slušalicu i unesite kod:Odsutan pretplatnikKada pretplatnik aktivira ovu uslugu,svi pozivi prema njegovom telefonskombroju se usmjeravaju na govornu poruku«Pretplatnik je odsutan«.Aktiviranje / Deaktiviranje uslugeodsutan pretplatnik vrši se naslijedeći način:Podignite slušalicu i unesite kod za:- aktiviranje:- provjera:- deaktiviranje:Kompletiranje pozivau slučaju zauzećaUkoliko pretplatnik poziva telefonskibroj drugog pretplatnika koji je zauzetili se ne javlja, nakon aktiviranja uslugeNa taj način se vezamože naizmjeničnoprebacivati izmeđupozivaoca.Prekinuti vezu sajednim od pozivaoca.Ovo se postiže kratkimpritiskom na viljuškutelefonskog aparata (ilitipke Flash na aparatu),i pritiskom na broj .Aktiviranje /Deaktiviranje uslugepoziv na čekanju sevrši na slijedeći način:Aktiviranje - Podigniteslušalicu i unesite kod.Provjera - Podigniteslušalicu i unesite kodDeaktiviranje -Podignite slušalicu iunesite kod.- Poziv u određenovrijemeKorisnik može naručitipoziv u određenovrijeme, tako da jevrijeme naručivanjanajmanje 5 minutaa najviše 24 sataunaprijed. Prilikomnaručivanja pozivapotrebno je specificiratisate i minute kaodvocifrene brojeve (tj. uformatu hh za sate i mmza minute). Pretplatničkaprocedura se razlikujeza pretplatnike satonskim i za pretplatnikesa dekadskim biranjem.Aktiviranje /Deaktiviranje uslugepoziva u određenovrijeme vrši se naslijedeći način:Podignite slušalicu iunesite kod za:.24 25


Nove uslugeNove uslugePišu:Selma ProlićBelma MujadinovićNovo u <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>u - servisi sainformacijom o lokaciji korisnikaMobilne komunikacije koriste već odavnosofisticirane terminale (mobitele) kojisu prepoznati kao najpersonalniji uređajikoje trenutno čovječanstvo koristi, a konstantneinovacije i dodatne mogućnostikoje mobilini uređaji dobijaju, dodatnoih potvrđuju na toj poziciji. Sama prirodamobilnih komunikacija je zasnovana napoznavanju geografske lokacije korisnika.Procjenjuje se da je više od 60% svihinformacija, koje mobilni korisnici koristena neki način, povezano sa geografskominformacijom. U skladu s tim, kombiniranjemgeografske informacije i mobilnostikorisničkih usluga, može se značajnopovećati njihova korisnost i vrijednost zakrajnjeg korisnika.Opšteprihvaćeni međunarodni naziv zatip servisa prisutnih u sistemima mobilnetelefonije koji kao osnovnu informaciju koristegeografsku lokaciju mobilnih terminalaje Location Based Services (u daljemtekstu LBS).Funkcionalnost mobilnih terminala jedanje od glavnih uslova za ostvarenje uspješnostiLBS usluga. LBS usluge su općenitoprilično zahtjevne za mobilne terminale,na primjer zahtijevajući zaslone visokerezolucije u boji za prikaz sadržaja poputmapa. Glavni pokretači razvoja LBS uslugapostoje već danas: zasloni u boji visokerezolucije, odgovarajuća programskapodrška, 3G mreže, prikladna unutarnjamemorija, snaga baterije i preglednici sadržaja.Podaci o poziciji mobilnog korisnika samipo sebi nisu dovoljni za pružanje atraktivnogservisa ali mogu poslužiti kao osnovaza pružanje najraznovrsnijih sadržajakao što su lokalne informacije, navigacija,lociranje osoba i predmeta, organizacijanagradnih igara i glasanja ili menadžmentflote teretnih vozila, itd. Na evropskomtržištu najznačajniji rast imaju LBS navigacijskiservisi, zatim slijede informativniservis, dok je zabava tek na predzadnjemmjestu.Moguće je razlikovati tri osnovna tipa LBSprema tome koji entitet generiše zahjtevza podacima o geografskoj lokaciji mobilnogterminala. Prvu kategoriju LBS čine“pull” servisi gdje mobilni korisnik ličnoizdaje zahtjev za servisnim informacijamakoje se baziraju na njegovoj poziciji.Tipičan primjer za “pull” servise je realizacijazahtjeva mobilnog korisnika zadobijanjem lokalne vremenske prognoze.Drugu kategoriju LBS čine “push” servisi,koji se od “pull” servisa razlikuju po tomešto zahtjev za podacima o geografskojlokaciji mobilnog terminala tehnički dolaziod davaoce usluge. Tipičan primjer za“push” servise je automatsko periodičnogenerisanje lokalne vremenske prognozekoju davalac usluge šalje mobilnom korisnikupretplaćenom na dati servis. Trećukategoriju LBS čine “tracking” servisi kojiomogućavaju permanetno praćenje pozicijemobilnog terminala (osobe, jednog iliviše vozila). Tipičan primjer za “tracking”servise je dispečerski sistem za evidencijutrenutne pozicije transportnih vozila kojise nalaze na radnom zadatku.Bez obzira na tip LBS, odnosno na entitetkoji generiše zahtjev za podacimao geografskoj lokaciji mobilnog terminala,zahtjev se realizuje isključivoukoliko za to postoji eksplicitna dozvolaodgovarajućeg mobilnog korisnika.Različite LBS usluge imaju različite zahtjeveza tačnost lociranja, što zahtijevamogućnost upotrebe različitih tehnologijalociranja. Pri tome su metode lociranja savisokom tačnošću obično skuplje za uvođenje,te zahtijevaju promjene u mreži,promjene unutarnjeg dizajna mobilnih terminalaili oboje.Uvođenje LBS usluge u ponudu <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je prvi bosansko-hercegovačkioperator koji je svojim korisnicima ponudionaprednu LBS uslugu. U skladu saVizijom i Misijom naše kompanije, opredijelilismo se da svim korisnicima pružamousluge iz domena djelatnosti kompanije,najbolje što naši kapaciteti omogućavaju,a kao jedan od posebnih ciljeva je i razvojservisne platforme za pružanje uslugadodatne vrijednosti i usluga treće strane(Internet, poruke, e-commerce, lokacijskibazirane servise, IPTV i druge).Prva faza LBS servisa je realizovana uslugompod imenom „mTu sam“!Od 15. aprila <strong>2009.</strong> godine počela je testnafaza usluge „mTu sam“ u trajanju od60 dana za sve prepaid i postpaid korisnike<strong>BH</strong> Mobile mreže.„mTu sam“ je lokacijski bazirani serviskoji omogućava korisnicima da na osnovunjegovog broja telefona pronađu lokacijudrugog korisnika, kao i da svoju lokacijupošalju drugim korisnicima.Korisnički interfejsi, odnosno kanali pristupakoje ova usluga podržava su:• Web interfejs,• Wap interfejs,• SMS interfejs,• MMS interfejs.Usluga „mTu sam“ je podijeljena na slijedećecjeline koje korisnici mogu koristiti:• Moje postavke (My Settings) – podaplikacijakoja omogućava korisniku dapodesi postavke za ovaj servis (privatnost,grupe...)• Ja sam tu! (I Am Here!) – pod-aplikacijakoja omogućava osvježavanje i slanjesopstvene lokacije drugim korisnicima• Gdje si? (Where Are You?) – pod-aplikacijakoja služi za formiranje grupa korisnikaza lociranje, te lociranje jednog iliviše korisnika• Vidimo se... (See You...) – pod-aplikacijakoja služi za određivanje bilo kojelokacije i njeno proslijeđivanje drugim korisnicima• Nađi lokaciju... (Find Location...) –pod-aplikacija sa integrisanom vektoriziranommapom Bosne i Hercegovineomjera 1:25 000, koja korisniku omogućavapridruživanje mape sa aplikacijamaza lociranje i pretraživanje raznih lokacijapo nazivima i ulica i gradova.• Pregled aktivnosti (History) – je pod-aplikacijana kojoj su pohranjeni svi zatjevikorisnika, koje on može pogledati, zatimsvaka komunikacija SMS i MMS poruka-ma, kao i podaci o dodatnim i izbrisanimkorisnicima sa korisničkih listi pod-aplikacije„Gdje si“.Kako koristiti uslugu?Usluga je automatski omogućena svimkorisnicima <strong>BH</strong> Mobile mreže. Usluga serealizuje na principu:• Kada korisnik A želi locirati korisnika B(ili više njih), sistem obavještava korisnikaB (ili više njih) da ga korisnik A želi locirati.• Korisnik B mora dati dozvolu da ga servislocira i da tu informaciju proslijedi korisnikuA.Korisnik u svakom trenutku može odobritilociranje od nekog broja ili više njih iliblokirati zahtjeve od nekog broja ili višenjih putem WEB/WAP portala ili SMS porukom.Usluga omogućava slanje jednokratnogupita za lociranje.Takođe, omogućava slanje svoje ili bilokoje druge lokacije u BiH, drugim <strong>BH</strong> Mobilekorisnicima.Zahtjev za lociranjem ostvaruje se nadva načina:- putem SMS porukeZahtjev za lociranjem putem SMS porukeomogućen je korisnicima jednostavnimslanjem SMS poruke na broj 061 1135u koju upisuje GDJE razmak broj korisnikakojeg želi locirati (npr. „GDJE061123456“).Korisnik u povratnoj SMS poruci dobivarezultate lociranja korisnika.U slučaju da korisnik želi dobiti i oznakuna mapi gdje se korisnik nalazi, jednostavnimslanjem SMS poruke na broj 0611135 sa sadržajem: „GDJE razmak brojtelefona korisnika kojeg želi lociratirazmak MMS“ korisnik u povratnoj MMSporuci dobiva rezultat lociranja korisnika.


Kultura zabava i sportKultura zabava i sportXII međunarodni sajam gospodarstva -<strong>Mostar</strong> <strong>2009.</strong>Teniski turnir “<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>Indoors Sarajevo <strong>2009.</strong>“Hrvatski premijer Ivo Sanader otvorioje Dvanaesti međunarodni sajam gospodarstva“<strong>Mostar</strong> <strong>2009.</strong>”, koji je održanu aprilu <strong>2009.</strong>godine, na prostoru Slobodnezone “Hercegovina”.Uz brojne osobe iz javnog, političkogi gospodarskog života, na otvaranjuovogodišnjeg Sajma u <strong>Mostar</strong>u bioje prisutan i novi Visoki predstavnikmeđunarodne zajednice u BiH, Njegovaekselencija Valentin Inzko.Inače, na ovogodišnjem Sajmu predstavilose oko 700 izlagača iz tridesetakzemalja. Na Sajmu je učestvovao i <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>, sa svojim štandom na kojemje svim posjetiocima predstavljenaspecijalna i raznovrsna ponuda <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a.<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> na 21. međunarodnom sajmuknjige i učila /bijenale knjige/<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je i ove godine učestvovaona 21. međunarodnom sajmu knjige i učila/ Bijenale knjige, koji se održao u perioduod 22. do 27. aprila <strong>2009.</strong> godine uSarajevu.<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> se predstavio posjetiteljimasa specijalnom i raznovrsnom ponudomsvih usluga i proizvoda. Posjetiteljima ovogsajma su bili dostupni po promotivnim cijenama:<strong>BH</strong> Line telefonski priključak za1 KM, <strong>BH</strong> Mobile pretplatnički priključakza 1 KM, ISDN BA (<strong>BH</strong> Line) pretplatničkipriključak za 1 KM, ADSL priključak za 1KM, kao i niz drugih pogodnosti.Za sve posjetitelje štanda pripremljena jei nagradna igra, a dobitnicima su uručenivrijedni poklon paketi.Na Sajmu su pripremljena brojna ugodnaiznenađenja za korisnike, ali i prezentacijemobilnih telefona i to proizvođača: Nokia,Motorola, Samsung, Sony Ericsson i LGiz bogate ponude <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.Teniser Ivan Dodig pobjednik je 7. ATPChallenger turnira “<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> IndoorsSarajevo Open <strong>2009.</strong>”, koji se u martumjesecu igrao u Olimpijskoj dvoraniZetra.Dvadesetčetvorogodišnji <strong>Mostar</strong>ac, kojije do prošle godine nastupao za Bosnui Hercegovinu, u finalnom meču 30.000Eura vrijednog turnira, pobijedio je petognosioca Nijemca Dominika Mefferta(257. igrača na ATP listi) sa 6:4, 6:3. Saosvojenih 75 bodova Dodig će na ATPlisti znatno popraviti svoju trenutno 310.poziciju.Na putu do naslova u 1. kolu pobijedioje Čeha Jana Mertla, u osmini finalatrećeg nosioca - Švicarca Gorga Bastla,u četvrtfinalu Slovenca Blaža Kavčića,te u polufinalu Austrijaca AndreasaHaidera-Maurera.Koncerti Dine Merlina u ZeniciU novootvorenoj Gradskoj areni u Zeniciodržan je spektakularni koncert popularnogpjevača Dine Merlina. Na koncertuje prisustvovalo više od 5.000 gledalaca,prve večeri. Naredni dan je uslijedio repriznikoncert koji je započet 25-minutnomsvirkom Samira Mujagića – SMS,da bi se Dino Merlin pojavio uz taktoveprve promovirane pjesme s njegovog albuma“Ispočetka” - “Otkrit ću ti tajnu”.Ostali gosti na koncertu bili su Hari Varešanović,Vesna Zmijanac, Eldin Huseinbegović,te mađarski pijanista BalašHavaši (Balazs Havasi), koji je pratioU konkurenciji dublova, pobjednici suRus Konstantin Kravčuk i Poljak DawidOlejniczak, koji su u finalu bili bolji odbritansko-holandske kombinacije JamesAuckland - Rogier Wassen sa 6:2, 3:6,10:7.Od trojice bh. tenisera, koji su u glavnomturniru nastupili s pozivnicama organizatora,najbolji je bio Ismar Gorčić, koji jenastupom u četvrtfinalu ostvario najvećiuspjeh od naših igrača na dosadašnjihsedam Challenger turnira u Sarajevu.Pobjednici “<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> Indoorsa SarajevoOpen”: 2003. - Richard Gasquet(Francuska) 2004. - Gilles Elseneer(Belgija) 2005. - Vladimir Volčkov (Bjelorusija)2006. - Andreas Beck (Njemačka)2007. - Ernest Gulbis (Latvija) 2008. -Andreas Beck (Njemačka) <strong>2009.</strong> - IvanDodig (Hrvatska).Dinu u dvije numere,a jednu jei sam odsviraona klaviru. Merlinse prve večeridvaput vraćaona bis.Sponzor ovogkoncerta DineMerlina u Zenicibio je <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>.


IstražujemoIstražujemoKako sve to funkcioniše?– Dobre i loše stranedruštvenih mrežaDobre stranedruštvenih mrežaSvaki registrovani član mrežedobija svoju vlastitu stranicu,popularnije nazvanoprofil. Mogućnosti za podešavanjai uljepšavanja profilase svakim danom povećavaju,kao npr. uključivanjeservisa sa drugih sajtova,chat sa onim prijateljima kojisu online, itd. Vjerovatno jedanod ključnih razloga zbogkojeg se masovno koristeMySpace i Facebook jestejednostavnost korišćenja.Slijedeći dobru navigacijusajta lako se može promijenitiizgled pozadine, dodatinove slike, omiljenu muziku,itd. On može da odluči ko ćebiti na njegovoj listi prijatelja.Ima mogućnost pozivanjadrugih članova preko njihovihprofila kao i prihvatanjei odbijanje nečijeg pozivada mu bude prijatelj. Velikointeresovanje i motivacijupobuđuju komentari. Svakiregistrovani korisnik možekomentarisati njegov profilili sliku koju je postavio usvojoj galeriji.U nekoliko prethodnih godina evidentanje trend rasta društvenog umrežavanja,odnosno, na Internetu formiranih sajtovadruštvenih mreža (Social Network) uz korištenjeWeb 2.0 tehnoloških alata.Definicija društvene mrežeUsluga društvene mreže kreirana je sa ciljemizgradnje Internet zajednica ljudi kojidijele interesovanja i/ili aktivnosti, ili kojisu zainteresovani za istraživanje interesovanjadrugih. (Izvor: Wikipedia)Usluga društvene mreže je uglavnombazirana na webu i omogućuje različitenačine interakcije korisnika, kao što jee-mail, diskusioni forumi, blogovi i instantporučivanje. Društveno umrežavanje jekreiralo nove načine komunikacije i razmjeneinformacija, slika i videa. Obziromda je usluga realizovana na web platformi,ovo možemo predstaviti kao uvođenjesveprisutnih komunikacija (UbiquitousCommunications), različitim kanalima, sabilo kog terminala, bilo gdje, u bilo kojevrijeme. Buduća unapređenja društvenemreže će uvezati sve potencijale multimedijalnekomunikacije, što će društvenumrežu pretvoriti u integriranu platformusvih telekomunikacionih kanala i sesijaza korisnike. U ovim perspektivama otkrivamoizvanredan potencijal za telekomoperatore, pružatelje usluga u mobilnim ifiksnim mrežama.Navedimo međunarodno rasprostranjenenajpoznatije sajtove društvenih mreža.MySpace i Facebook su najraširenije uSjevernoj Americi; Nexopia (najviše u Kanadi);Bebo, Facebook, Hi5, MySpace,Tagged, Xing; and Skyrock u dijelovimaEvrope; Orkut and Hi5 u Južnoj i CentralnojAmerici; i Friendster, Orkut, Xiaoneiand Cyworld u Aziji.Bilo je pokušaja za standardizovanje uslugadruštvenih mreža radi izbjegavanjapotrebe za višestrukim ulazima u raznemreže prijatelja i interesovanja (primjerFOAH standard od Open Source Initiati-Piše:mr. Sead AdanalićPogodnosti uvođenja društvenih mreža zapružatelje telekom uslugave), ali je to sve vodilo samo raspravamao privatnosti.Na, ovih dana održanom, Svjetskom kongresumobilnih komunikacija u Barceloni,jedan od zaključaka bio je, da novi trendna Internetu web 2.0, odnosno društvenemreže, postaju sve više meta interesovanjadavatelja telekom usluga. Facebook,Myspace, Twitter, Linkedin i druge, većimaju više stotina miliona korisnika.Između proizvođača mobitela i firmi društvenihmreža sklapaju se sporazumi o kreacijimobitela sa lakim pristupom društvenimmrežama. Tako je, ovih dana, mrežaMySpace napravila sporazum sa firmamaNokia i Palm o prilagođenju mobilnih aparataza pristup mreži MySpace sa jednomtipkom.I veliki operatori prilagođavaju ponudunovom tehnološkom trendu. FrancuskiOrange, u svojoj ponudi, nudi kupcimaneograničen pristup društvenim mrežama,kao što je Facebook i MySpace, aostali Internet saobraćaj naplaćuje po količini.Proizvođači telekomunikacione opremehvataju korak sa novim trendom.Firma Ericsson, od nedavno, mobilnimoperatorima nudi inovativna rješenja:Pixl8r inicijativu, te Social Media Portal,namijenjene društvenom umrežavanju.Navedene tehnologije omogućit će prijateljimaiz različitih mreža jednostavnodijeljenje sadržaja generiranih od stranesamih korisnika.Najnovija studija urađena od strane IBM-akaže da telekom operatori treba da participirajuu trendovima društvenih mreža dodavanjemsvojih usluga, kako bi ostvarilipogodnosti, a ne, konkurišući postojećimdruštvenim mrežama, poput Facebook-ai MySpace-a.Prema ovoj studiji, društvene mreže predstavljajufundamentalni otklon u načinukako ljudi komuniciraju, pomjerajući vezetačka u tačku i dvosmjerne konverzacije,ka „više-prema više“ saradnje i razmjene.Procjenjuje se da će do 2012. godine brojposjetitelja društvenih mreža preći 800miliona.Telekomi se moraju fokusirati na pomjeranjeiza osnovne konektivnosti tako da„dozvole individualcima, organizacijama,komunikacijama i objektima, da ostvareinterakciju i komuniciraju na način kako tonije bilo nikad ranije“, rekao je Chris Pearson,IBM Global Services.Na osnovu analize većeg obima prikupljenihinformacija o tehnološkim trendovimau domenu Interneta i društvenih mreža,došli smo do slijedećih strateških smjernicaza telekom operatore.Strateške smjernice aktivnosti telekomoperatora za ostvarivanje pogodnostiu tehnološkom trendu usluga društvenogumrežavanja-Razvojem širokopojasnih mreža uvezatisvaki dom omogućavajući brzi pristup Internetu,a time i društvenim mrežama kaobudućem integrisanom pristupu komunikacijamaza korisnike,-Realizovati vlastitu platformu za govornukomunikaciju preko VoIP usluge i njeneprimjene u okviru doma i društvenih mreža,-Dodati mobilne komponente mobilnemreže postojećim društvenim mrežama,uvažavajući sadržaj generisan od stranekorisnika, kao i lokacijski bazirane usluge(LBS),-Birati mobilne aparate prilagođene odstrane proizvođača za jednostavan pristupdruštvenim mrežama i kvalitetnijekorištenje društvenih mreža,-Realizovati i nuditi sveprisutne komunikacijskeusluge integrisane u društvenemreže u namjeri da omoguće članovimazajednice da komuniciraju na prirodan ispontan način, jedan sa drugim. Za ovunamjenu mogu biti korištene raznovrsneusluge: govorni pozivi, video pozivi, poručivanje(SMS, MMS, IM), multi konferencijei drugo,-Stupati u partnerstva sa postojećim kompanijamakoje imaju svoje društvene mrežeili kupiti takve uspješne firme, radi daljeintegracije usluga telekoma,-Omogućiti drugim učesnicima u lancuvrijednosti društvenih medija, kao što suoglašivači, virtuelni operatori, razvijačiaplikacija, da osnaže mogućnosti telekomasa uslugom informacija o prisutnosti(presence) usluga baziranih na lokaciji,SMS-a, sadržaja generisanih od korisnika,telefonskog imenika,Korisnici društvenih mrežakao jednu od glavnih prednostinavode upravo mogućnostda stalno budu ukontaktu sa prijateljima, anaročito onima koje dugonisu vidjeli - još od osnovneili srednje škole, sa onimačije telefone ne znaju,ali žele da znaju šta im seu životu dešava. Jedan pogledna nečiji profil govorivam puno o njegovom životu– gdje trenutno radi, štastudira, s kim se druži, kojasu mu interesovanja, gde jeputovao, koju muziku sluša,koje knjige i filmovi mu sedopadaju… Mnogo sitnih ikrupnih stvari koje o nekomemožda niste znali iliste ih zaboravili.Loše strane društvenihmrežaProblem može da nastanekada se pretjera sa provedenimvremenom na ovimsajtovima. Vrlo lako se adolescenti„navuku“ na društvenemreže, pa postanuzavisni od pregledavanjasvojih i tuđih profila i komentara.Profesor Tim Pajčil,stručnjak za odgađanjeobaveza sa UniverzitetaKarlton u Otavi, upozoravada ona dostiže sasvim drugačijinivo upotrebom Facebook-ai MySpace-a, koji suidealna mjesta za gubljenjevremena. Naime, radi seo svima poznatom problemuodlaganja obaveza zakasnije, što može izazvatistres, osjećanje krivice, gubitaklične produktivnosti inegodovanje drugih zbogneispunjavanja obaveza iodgovornosti. Usljed pretjeranezavisnosti od „drugogživota“, dolazi do sve dužihpauza tokom učenja, kao ido učestalog gubitka koncentracije.Još jedno zanimljivo istraživanjesa Nortwestern Univerzitetapokazuje da sekorisnici Interneta odlučujuza različite društvene mreže,u zavisnosti od svojerase, etničkog porijekla iobrazovanja roditelja. Pokazalose da većina studenatabijele rase komunicira prekoFacebook-a, dok azijskii azijsko-američki studentiuglavnom koriste društvenemreže Xanga i Frendster.Studenti hispano porijeklauglavnom koriste MySpace.Ista studija pokazuje da roditeljikorisnika Facebook-auglavnom imaju diplome koledža,dok roditelji korisnikaMySpace-a imaju niži stepenobrazovanja.


IstražujemoIstražujemo-Fokusirati se na područje društvenih mrežapreduzeća (Enterprise Social Network),radeći sa postojećim poslovnim kupcima;prema studiji Deloitte-a, <strong>2009.</strong> godina jeprelomna za društvene mreže preduzećaESN; velike IT kompanije ulažu mnogou razvoj aplikacija društvenih mreža preduzeća,neke velike telekomunikacionekompanije su razvile interne vlastite društvenemreže; neke vlade razmatraju implementacijudruštvene mreže,-Implementirati vlastitu društvenu mrežu<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a kao pilot projekat, za saradničkirad uposlenika <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a, zauvezivanje korisnika, za komunikaciju sakorisnicima u vezi sa uslugama,-Sarađivati sa davateljima sadržaja radisnižavanje cijena isporuke preko društvenihmreža.Aktivnosti naznačene u ovim smjernicamatrebaju zajednički planirati ID <strong>BH</strong> linei ID <strong>BH</strong> mobile u kontekstu daljeg razvojamreža.Kako su nastale društvene mreže?Sajtovi MySpace i Facebook, najpoznatijei najpopularnije društve mreže današnjice,nastale su 2002., odnosno 2004.godine. Redovni korisnici globalne mrežeiznenađujuće brzo su prihvatili način funkcionisanjaovih sajtova i društvenih mrežauopšte. Najbolja potvrda je činjenica da jeFacebook stigao do milionskog broja članovaza manje od godinu dana, dok danasskoro 80 miliona ljudi ima svoj profilna ovom sajtu!Čovjek kao jedinka ne može sam živjetina planeti. Svako od nas želi da budesocijalno prihvaćen, želi da ga neko saslušai da sa nekim podijeli srećne i tužnetrenutke. Upravo ta konstantna misaou našoj podsvijesti tjera nas da tragamoza prijateljima. Druženje, sticanje novihpoznanstava u 21. vijeku, zahvaljujućiInternetu, nikada nije bilo jednostavnije ibrže. Možete biti sramežljiva i povučenaosoba i to znate samo vi, ali ne i neko sadruge strane monitora i to je ona ključnaprednost društvene mreže, ali nije jedina.Druga je da svoje prijatelje možete imatipored sebe onda kada vam trebaju a dane gubite vrijeme dogovarajući se i putujućina sastanke s njima.Primjer rješenja - Ericsson lansiraoPIXL8R i Social Media PortalEricsson od nedavno mobilnim operatorimanudi inovativna rješenja Pixl8r inicijative,te Social Media Portal, namijenjenesve popularnijem društvenom umrežavanju.Navedene tehnologije nude prijateljimaiz različitih mreža jednostavno dijeljenjesadržaja generiranih od strane samihkorisnika.Pixl8r inicijativa je rješenje otvorenogstandarda koje pomoću stranica namijenjenihrazmjeni fotografija omogućuje interakcijuu stvarnom vremenu. Uz Pixl8r,mobilni pretplatnici mogu jednostavnodijeliti društvene sadržaje na raznim portalimaoperatora te, neovisno o mreži, primatiSMS obavijesti o aktivnosti njihovihprijatelja. Pixl8r stvara savez društvenihportala koji mogu povezati oko 4 milijardemobilnih korisnika u svijetu.Uz Ericsson-ovo rješenje Social MediaPortal, operatori mogu isporučiti Pixl8rkompatibilneusluge za društveno umrežavanje,i to brzo i troškovno efikasno.Korisnici mogu jednostavno pristupiti naweb stranice ovog tipa koristeći bilo kojimobilni telefon. Ovo rješenje ne zahtijevadownload podataka od strane klijenata,jednostavno je za korištenje i potiče postavljanjei pristup korisničkim sadržajimarazličitih internetskih zajednica u stvarnomvremenu. Sadržaj se automatski spremana portal zajednice koji nudi osobnupohranu, sinkronizaciju, sjedinjeno poručivanjei usluge za razmjenu fotografija ivideo sadržaja s prijateljima i rođacima.Social Media Portal operatorima nudi svepotrebno da postanu dio društvene mreže.Ovo white-label rješenje operatorimaomogućava značajan prihod od oglašavanjana portalima u mobilnoj i fiksnoj mreži,smanjuje gubitak klijenata i jača brand. Uznavedeno, povećava i podatkovni prometuslugama poput MMS-a, video poziva, tepromet povezan s web portalom.SPAM i kako se zaštititi od primanjaneželjenih e-mailovaPod spamom se podrazumijeva velikibroj kopija iste elektronske poruke prosljeđenejednoj ili više osoba koje uopštenisu željele da je prime. Najveći brojspamova su komercijalne reklame, čestoza proizvode koji vam nikad neće zatrebati.U spam spadaju i razna „uputstva”za brzo bogaćenje ili neke usluge koje ćevam „olakšati” život. U svim ovim slučajevimaspamovanje vrlo malo košta spamera,dok najveću cijenu plaćaju oni kojiprimaju takve poruke.Spam-poruke bismo mogli generalno dapodijelimo na dvije osnovne grupe – spamoveposlate u diskusione grupe i e-mailspamove. Takozvani Usenet spam predstavljajednu istu poruku koja je poslanau veliki broj diskusionih grupa. Običnotakve poruke nemaju nikakve veze satemom o kojoj se diskutuje u odabranojdiskusionoj grupi. Ovakva vrsta spamovaprvenstveno je namijenjena osobamakoje čitaju poruke po diskusionim grupama,ali vrlo rijetko ili nikad ne odgovarajuna njih. Glavni cilj spamera je da ćekorisnici biti prinuđeni da pročitaju (ili barotvore) te poruke jer će misliti da se radio nekoj poruci koja je vezana za temukoju prate. Ovakva vrsta spamiranjabespotrebno opterećuje diskusione grupe,otežava njihovu administraciju i trošivrijeme korisnika na čitanje poruka kojeih ne interesuju.Druga grupa spamova je direktno slanjeporuka individualnim korisnicima. Listeadresa za ovaj način spamiranja moguse dobiti na više načina. Obično se toradi skeniranjem adresa korisnika po diskusionimgrupama, krađom mailing listaili jednostavnim pretraživanjem Weba.Ovakav način spamiranja dodatno koštasvakog korisnika kojem je takva neželjenaporuka poslana. Najveći broj korisnikaInternet koristi samo za čitanje i slanjepošte. Njihovo zadržavanje na vezi je minimalno,tek toliko da se pokupi i pošaljepošta. Spamovanje ovakvim korisnicimaprodužava vreme provedeno na vezi,što znači više potrošenog vremena koddavaoca usluge i veći telefonski račun.Možda ovo nekom djeluje smiješno jerje povećanje troškova u jednoj iteracijiminimalno, ali ako se ono svakodnevnoponavlja, svi ti dodatni (a nepotrebni)troškovi se akumuliraju. Takođe, spamporuke koštaju i davaoce usluga jer morajuda ih prosljeđuju zajedno sa ostalompoštom čime se uzaludno troše resursi.<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> je preduzeo aktivnosti uborbi protiv SPAMAPrvi i ključni korak borbe protiv neželjenihreklamnih poruka je odbijanje porukaod pošiljaoca koji su izlistani na “Crnimlistama” (Real Time Black Lists).Crne liste, održavane od strane neovisnihorganizacija ili komercijalnih kompanija,pružaju uslugu provjere da li jepošiljaoc email poruke validan ili poznatispamer. Provjera se vrši putem IP adresepošiljaoca.Koraci su slijedeći:1. Email poruka stiže na mail server2. Server iz omotnice poruke uzima IPadresu pošiljaoca te provjerava na Crnojlisti da li je IP adresa izlistana3. a) Ako je IP adresa izlistana na Crnojlisti – pošiljaoc je spamer, te se takva porukau startu može odbaciti, tačnije smještase u korisnički SPAM folder koji jezaseban folder u koji se smještaju samospam poruke.b) Ako IP adresa nije izlistana na Crnojlisti – pošiljaoc najvjerovatnije nije spamer,te se takva poruka (nakon provjereda li sadrži viruse, te provjere struktureporuke) dostavlja korisnikuOvakav način provjere je izuzetno efikasan– u vrlo ranoj fazi je moguće provjeritida li je poruka neželjena ili ne, te osiguravada korisnik dobije izuzetno mali brojneželjenih poruka.Takođe, <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> se trudi da pratinajveća tehnološka dostignuća u borbiprotiv spama, tako da je instaliranjem usistem dva namjenska uređaja kreiranjoš jedan (prvi) nivo borbe protiv spama,a sve u cilju zadovoljstva korisnikai olakšanog funkcionisanja sistema. Dakle,sada postoje dva nivoa u borbi protivspama u mreži <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.SPAM je pojava koja sene može potpuno uklonitisa Interneta, protivnje se može samo boritikako bi što manji brojSPAM poruka stizaokorisnicima kao validanmail, a da bi se što manjibroj validnih porukadetektovao kao SPAM(tzv. false positive). Razlogzašto se spam nemože otkloniti je u samimspecifikacijama istandardima prema kojimse kreira protok mailsaobraćaja i software-iza mail servere. Dakle,spameri su iskoristili nedostatkeu prvobitnimidejama pri osmišljavanuprotokola vezanih zamail saobraćaj, a koje jesada „kasno” otkloniti.


ObrazovanjeObrazovanjeTransformacije društva,ekonomije, načina radai svakodnevnog života,posljednjih godina sveviše poprimaju epitetdramatičnosti. Globalizacija,visok stependeregulacije u oblastitelekomunikacija, transporta,energije i finansijskihusluga i brz razvojinformaciono-komunikacionihtehnologija dovelisu do prevlasti ekonomijeznanja, u kojoj semijenja način stvaranjavrijednosti i izvori konkurentskeprednosti.Usljed globalne konkurencijedrastično se skraćujuživotni ciklusi proizvodai vrijeme razvojanovog proizvoda, pa sukompanije primorane dakontinuirano inoviraju,što zahtijeva odgovarajućistepen organizacionogznanja. Želeći da unovim uslovima dominirajuglobalnim svjetskimtržištem, kompanije sesve više okreću ka ljudskomznanju, inovaciji imašti, pokušavajući dau njima pronađu noveizvore ekonomskog bogatstvai dugoročne konkurentnostina tržištu.Živimo u vremenu u kojem se od nas tražisve više znanja da bismo dugoročnopreživjeli na tržištu. Pitanje “Kako biti boljiod drugih?” sada glasi “Kako znati višeod drugih?” ili “Kako efikasnije koristitiraspoloživa znanja i kompetencije u ciljustvaranja dodatne vrijednosti?”.S obzirom da intelektualni rad stvara najvećidio ekonomske vrijednosti, snagauma predstavlja suštinu uspješnih kompanija.Najvažnija aktivnost ovih kompanijanije proizvodnja roba i usluga, već proizvodnjaznanja, koje se zatim ugrađuje uproizvode i usluge. Tako znanje postajei primarna sirovina i najvažniji proizvod.S obzirom da vrijednost proizvoda višene zavisi od količine upotrebljenog materijalai uloženog fizičkog rada, već odkoličine investiranog znanja i vrijednostikoju proizvod ima za kupca, kompaniješirom svijeta postaju svjesne da znanjepolako zamjenjuje radnu snagu i fizičkikapital kao osnovni faktor proizvodnje.Ljudski mozak postaje osnovno sredstvorada, pa je logično da tržištem dominirajukompanije “na moždani pogon”.“Intelektualni kapital” najslikovitije i najpotpunijepredstavlja neopipljive resurse,kao što su know-how, kompetencija,inovativnost, korporativna kultura, timskirad, imidž, lojalnost potrošača.Takođe, izraz “intelektualni kapital” upućujena novi pogled na resurse kompanijei novi pristup vrijednosti kompanije. Riječ“kapital” je u konceptu intelektualnogkapitala dobila novi smisao – neopipljiviizvor stvaranja bogatstva.Iako i sam izraz “intelektualni kapital” imaizvjesnih ograničenja (asocira na inteligenciju,znanje i intelektualne vještine),ovaj izraz se ustalio i podrazumijeva sveneopipljive resurse kompanije, koji stvarajuvrijednost.Šta je intelektualni kapital?Sam izraz intelektualni kapital definiše sei interpretira na različite načine. Intelektualnikapital je “suma znanja svih ljudi ukompaniji, ali znanja koja doprinose konkurentskojprednosti na tržištu”, “znanjekoje se može konvertovati u vrijednost”,Intelektualni kapital“intelektualni potencijal koji se može upotrijebitiradi stvaranja bogatstva”, “snagakolektivnog uma”.Intelektualni kapital obuhvata neopipljiveresurse, on danas stvara gotovo 80%ekonomske vrijednosti, na njemu se zasnivakonkurentska prednost, stvaranjevrijednosti i vrijednost kompanije su rezultatsnage intelektualnog kapitala.Klasifikacije intelektualnog kapitalaIntelektualni kapital se dijeli u nekolikorazličitih kategorija. Iako se u ponuđenimmodelima klasifikacija intelektualnog kapitalapojavljuju različiti nazivi kategorija,što pojačava prisutnu raznolikost, činjenicaje da kategorije kod većine modelaobuhvataju iste neopipljive resurse.Prema najčešćoj klasifikaciji, intelektualnikapital obuhvata tri kategorije, odnosnotri grupe neopipljivih resursa.Ljudski kapitalLjudski kapital predstavlja sposobnostzaposlenih da koriste rješenja u cilju ispunjavanjaočekivanja kupaca i obuhvatanjihovu kompetenciju, odnosno znanje,vještine, iskustvo, sposobnost inovacije,kreativnost, fleksibilnost, tolerantnost,motivisanost, zadovoljstvo, sposobnosttimskog rada, sposobnost učenja, lojalnost,formalni trening i edukaciju.Zaposlenici sami po sebi nisu ljudski kapitalkompanije, nego to postaju onda kadasvoje znanje i sposobnosti transformišu udjela koja doprinose stvaranju (materijalneili nematerijalne) vrijednosti za kompaniju(dodatna vrijednost, novi klijenti, boljiimidž, uspješnija organizacija, profitabilanproizvod, novi proizvod).Međutim, s obzirom da je sve ono što jeu glavama zaposlenih neprikosnovenovlasništvo pojedinca, kompanije ne moguposjedovati svoj ljudski kapital, odnosnonisu vlasnici ljudskog kapitala. Kompanijaraspolaže kompetencijama zaposlenihsamo dok su vlasnici ovih kompetencijazaposleni u kompaniji, jer tada rezultatinjihovog intelektualnog rada pripadajukompaniji. Ukoliko kompanija želi dazadrži kompetencije zaposlenih unutarkompanije, neophodno je da ih sačuvakao informacije u bazama podataka ili daU osnovi ponuđeni sistemi mjerenja semogu svrstati u dvije kategorije:- Metode mjerenja: One koriste indikatoihugradi u nove metode, nove proizvodei usluge, nove organizacione strukture,odnosno da u što većoj meri kodifikujestatična znanja (znanje, ideje, vizije,iskustvo, vještine,...) u konkretna znanja(planovi, procedure, baze podataka, priručnici,...).To je jedini način da kompanija postanevlasnik dijela ljudskog kapitala. Zatose kompanije u svijetu trude da profesionalnekompetencije svojih zaposlenihpretvore u kolektivno znanje koje ostajeu vlasništvu kompanije i kada ih neki odzaposlenih napuste.Strukturni kapitalStrukturni kapital se definiše kao znanjekoje ostaje u kompaniji, kada svi zaposleni,poslije završetka radnog dana,odu kući. Čine ga organizacione rutine,procedure, sistemi, baze podataka ikorporativna kultura. Ova vrsta kapitalapodrazumijeva sisteme i organizacijukoja omogućava da se raspoloživi resursikoriste na najbolji mogući način, takoda efikasnije stvaraju vrijednost. Primjeristrukturnog kapitala su organizacionafleksibilnost, opšta upotreba informacionihtehnologija i sposobnost organizacionogučenja. Neki dijelovi strukturnogkapitala mogu se zakonski zaštititi, i ondapostaju intelektualna svojina kompanije.Na ovaj način dio strukturnog kapitalapostaje vlasništvo kompanije.Relacioni kapitalRelacioni kapital obuhvata odnose kompanijesa eksternim okruženjem. Ovaj diointelektualnog kapitala obuhvata odnosesa potrošačima, dobavljačima, poslovnimpartnerima, akcionarima i percepciju kojuoni imaju o kompaniji. Primjeri relacionogkapitala su: imidž, lojalnost kupaca, zadovoljstvokupaca, veze sa dobavljačima,sposobnost pregovaranja sa finansijskiminstitucijama, aktivnosti u okruženju, itd.Ova kategorija se često opisuje i kao kvalitetodnosa sa dioničarima, superiornavrijednost koju opaža kupac, i efikasno iefektivno prilagođavanje tržišnih rješenjazahtjevima i potrebama kupaca.VrijednostiEfikasnost ljudskog kapitala u velikoj mjerije uslovljen postojećim individualnim ikolektivnim vrijednosnim sistemima. Onona šta se ovdje misli jesu predstave zaposleniho tome što se u njihovu kolektivustvarno cijeni i vrednuje, a što je ono štose označava kao nepoželjno ponašanje.Te predstave, iako često neartikulisane,snažno utiču na načine, modele, sredstvai djelovanje zaposlenih. Vrijednosni sistemisu direktna posljedica načina rada irukovođenja rukovodstva i one kreirajuosnovu korporativne kulture.Monitoring i mjerenje intelektualnogkapitalaU posljednjih nekoliko godina učinjeni subrojni pokušaji u procesu pronalaženjanačina da se neopipljiva imovina smjesti,reflektuje u finansijskim izveštajima,koji u velikoj meri gube na relevantnostis obzirom da izostavljaju najvrijedniju inajvažniju imovinu u ekonomiji znanja.Vlasnik jednostavno ne dobija relevantneinformacije o najvažnijem resursukompanije - neopipljivoj imovini. Koja jetržišna vrednost ove imovine? Kako rukovodstvokompanije upravlja istom? Da lise ona uvećava ili smanjuje? Posljedicetoga su brojne, a sve polazi upravo odnedovoljne transparentnosti, koja dovodido neadekvatne i neefikasne alokacijekapitala, precjenjivanja, odnosno podcjenjivanjavrijednosti kompanija, a u krajnjojinstanci može imati i snažne reperkusijena društvo, prije svega u smanjenju zaposlenosti,smanjenju produktivnosti i padukonkurentnosti nacionalnih ekonomija.Iz ovoga je sasvim jasna potreba i nužnostza izvještajima o intelektualnom kapitalukao dodatku tradicionalnim finansijskimizveštajima.Danas je registrovano i službeno evidentiranopreko 30 metoda za mjerenje efikasnostiintelektualnog kapitala.Međutim, još uvijek nema opšte prihvaćenemetode za mjerenje intelektualnog kapitala.Još uvek ne postoji sveobuhvatansistem za mjerenje intelektualnog kapitala,koji koristi novac kao opšti imenilac ikoji je istovremeno praktičan i koristanza menadžere.


ObrazovanjeObrazovanjere kako bi pružile menadžerima bolji uviduneopipljive resurse njihove kompanije.- Metode procjene: Oni pokušavaju dadodjele vrijednost u monetarnom izrazu.Ovi sistemi su primjenljivi na raznim nivoimaposlovanja, unutar preduzeća.Najveći prigovor monetarnom pristupuje činjenica da su prikupljeni podaci kojise koriste predstavljaju prošlost. Naime,kada se sakupe prvi podaci, već je prošlotridesetak dana od kada je mjerenje počelo,dakle monetarni pristup nije okrenutbudućnosti. Tako da ni jedan od ova dvapristupa nije opšte prihvaćen. Nemonetarnisistem takođe ima slabosti koja sevidi iz neuporedivosti podataka.Uloga intelektualnog kapitala u okvirukompanijeU svakoj kompaniji veliki broj ljudi posvećenje praćenju i analizi finansijskih i materijalnihresursa. Međutim, neophodno jeistu pažnju posvetiti i praćenju intelektualnogkapitala, jer je on temelj na kojemse zasniva dalji rast i razvoj kompanije injena konkurentnost na tržištu. I kao štopostoji strategija upravljanja finansijskimkapitalom, neophodno je da postoji i strategijaupravljanja intelektualnim kapitalom,jer jedino tako kompanija može daplanira dugoročni opstanak na tržištu.Danas se znanje širi svijetom nevjerovatnombrzinom. Najbolji metodi poslovanjavrlo brzo postaju dostupni svima, jer seputem Interneta, konsaltinga, fakulteta ibiznis škola znanje prenosi nevjerovatnoefikasno. Brilijantne poslovne ideje vrlobrzo postanu opisane i objašnjene u studijamaslučaja. A druge kompanije gledajuoko sebe, uče od boljih.Šta je posljedica? Niko ne može dugoimati monopol nad znanjem.Šta nam preostaje? Da znanje kontinuiranousavršavamo, da učimo brže od konkurencije.I da budemo bar na trenutak jedinstveni,bar na trenutak bez konkurencije!Jedino tako možemo opstati na globalnomtržištu.S obzirom da tržišnu vrijednost zajednograde svi raspoloživi resursi, kako opipljivitako i neopipljivi, postaje sve očiglednijeda u novim tržišnim uslovima neopi-pljivi resursi stvaraju veći dio ekonomskevrijednosti i da je samim tim njihov doprinostržišnoj vrijednosti kompanije sveveći u odnosu na doprinos materijalnih ifinansijskih resursa.Rukovodstvo kompanija širom svijeta suočenoje sa problemom upravljanja strateškivažnim neopipljivim resursima i nematerijalnomkomponentom poslovanja,koja postaje sve dominantnija. Sa drugestrane, investitori i menadžeri suočeni susa problemom objektivne procjene potencijalai vrijednosti kompanije, odnosnoobjektivne procjene sopstvenog rizika.Sve je prisutnija svijest o potrebi da sei pored brojnih postojećih izvještaja, dodatnoizvještava o neopipljivim resursimai njihovom doprinosu stvaranju ukupnevrijednosti, i na taj način realnije iskaževrijednost ukupnog poslovanja i na adekvatannačin upravlja cjelokupnim poslovanjem.Postaje jasno da nedostaje nova perspektivaiz koje je moguće sagledati neopipljiveresurse i novi koncept koji možeomogućiti njihovo mjerenje, praćenje,unapređenje, vrednovanje i upravljanje.Koncept intelektualnog kapitala “oblikuje”neopipljive resurse, čini ih “vidljivim”i omogućava da se oni vrednuju i da senjima na odgovarajući način upravlja.Finansijski i drugi tradicionalni izvještajisagledavaju opipljive resurse (materijalnei finansijske), a izveštaji o intelektualnomkapitalu ih upotpunjuju, obuhvatajućineopipljive resurse. Ovo je za sada jedininačin da se proces stvaranja vrijednosti iposlovne performanse sagledaju na sveobuhvatannačin i tako realnije sagledapotencijal i vrijednost kompanije i na adekvatannačin upravlja svim raspoloživimresursima.U vremenu u kojem znanje postaje motorkorporativnog razvoja i dugoročne konkurentnostina tržištu, naslućuju se i najvećiizazovi ekonomije 21. vijeka - definisanje,upravljanje, mjerenje, unapređenje i vrednovanjeznanja i njegovog ekonomski relevantnogpojavnog oblika, intelektualnogkapitala.Nova sezona emisije “Društvo znanja“Počelo je emitiranje druge sezoneinformativno-obrazovnog serijala “Društvo znanja“.Drugu sezonu ove emisije gledaoci mogu pratiti na <strong>BH</strong>T1 . Emisijase emituje jednom sedmično, utorkom, od 17 sati i 15 minuta, areprizni termin je u 12 sati, u srijedu.Emisija “Društvo znanja“ je jedinstven televizijski projekat na teritorijiBosne i Hercegovine koji je u cijelosti posvećen afirmiranju kulturerada i učenja u našoj zemlji. Realizaciju emisije u koprodukcijifirmi <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> i FotoArt izvodi brojna ekipa snimatelja, novinara,montažera i stručnih saradnika iz ovih kuća, a predvodi je urednikgosp. Mufid Memija.Glavne tematske oblasti koje se prikazuju u emisiji su: nauka, obrazovanjei moderne tehnologije.Velika pažnja u emisiji poklanja se procesu informatizacije društvakroz jednu odvojenu rubriku, kao i gostima koji su u svojim profesionalnim,stručnim i znanstvenim karijerama postigli značajanuspjeh kako u zemlji tako i inostranstvu.Posebno je interesantno i to da u ovoj emisiji gledaoci mogu učestvovati u nagradnojigri. Gledaoci prateći obrazovne sadržaje dolaze do odgovora na postavljeno nagradnopitanje. Uz zabavu na ovaj način bh društvo se upoznaje sa novim tehnologijama,uslugama i servisima. Sretni ali i pametni gledaoci se svake sedmice nagrađujumobilnim telefonima sa Ultra start paketima <strong>BH</strong><strong>Telecom</strong>a. Ova nagradnaigra će trajati tokom cijelogserijala emisije „Društvoznanja“.


Saradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijamaSaradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijamaPišu:Sanin KahvedžićEmir FazlinovićZašto nam treba virtualizacija i šta je tovirtualizacija:Da bismo što lakše objasnili šta je to izašto nam treba virtualizacija, pođimo odjednog opštog primjera.Ako jedna IT firma ima serversku infrastrukturuod recimo 100 servera i ako suoni svi u funkciji, vrlo vjerovatno je da jejedan dio tih servera nedovoljno iskorišten.Ako se uzme u obzir da svaki serverbez obzira na njegovo iskorištenje trošielektričnu energiju ca 500 W i osim togadisorbuje određenu toplotu koju ondatreba negdje odvesti van serverskih salaputem klimatizacije, dobija se dojam dese u prosjeku na 100 serverskih jedinicakonsolidacijom broj može znatno smanjiti,pa i do 30%, a negdje i više, zavisnood namjene tih servera. Osim smanjenjabroja servera, smanjuje se i potreba zanapajanjem tih servera i dodatnom klimatizacijom,i samim tim smanjuju setroškovi kompanije.Gornji primjer daje jasan odgovor da li jevirtualizacija potrebna ili ne.Šta je virtualizacijia?Konferencija VMWorld,Cannes 24. - 26. mart <strong>2009.</strong>Najopštiji odgovor je omogućavanje većembroju operativnih sistema ili programada se uporedo izvršavaju na jednojserverskoj platformi.Firma VMWare je jedan od začetnikavirtualizacije i kao takva je izbacila i svojprvi Vmware operativni sistem, koji omogućavavirtualizaciju tako da više istih ilirazličitih operativnih sistema (Windows,Linux, Inix, ...) mogu da se izvršavaju iopslužuju na jednom serveru.VMWare je vodeća svjetska firma kojase bavi konsolidacijom serverske infrastrukturekroz virtualizaciju serverskoghardware-a, i kao takva je jedna od najbržerastućih IT firmi u svijetu. Sa svojimproizvodima za data centre i desktopračunare, VMWare je stekao povjerenjevelikog broja korisnika i njegove tehnologijesu postale defacto standard za primjenuvirtualizacije.Tome u prilog govori i već dugogodišnjeorganizovanje konferencije na kojoj supredstavljeni novi trendovi i pogledi u svijetuvirtualizacije.U periodu od 24. do 26. marta <strong>2009.</strong>godine održana je godišnja KonferencijaVMWorld Europe u organizaciji firmeVMWare, a na poziv firme QSS koja jelokalni partner organizatora. Konferencijije prisusutvovla i delegacija <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>a.Ovogodišnja konferencija VMWorldEurope je bila posvećena novoj verzijiVMWare Virtual Infrastructure, te najavii demonstraciji velikog broja novih funkcionalnostikoje će nositi. Sa ovom verzijomVMWare je svoj proizvod otvorioprema drugim proizvođačima specijaliziranihstorage, networking, security itd.rješenja, te na taj način zapravo postaoplatforma za daljnji razvoj servisa. Takoje npr. firma Cisco System, najveći svjetskiproizvođač mrežne opreme, predstavilaproizvod pod nazivom Nexus 1000Vkoji zapravo predstavlja virtualni mrežniswitch integrisan u Virtual Infrastructureplatformu. Također smo vidjeli veliki brojbackup i disaster recovery rješenja baziranihna virtualnim tehnologijama kojeove procese uveliko olakšavaju.Konferencija je bila organizovana u dvadijela, izložbeni i predavački. Izložbeniprostor sa štandovima izlagača je bio posebnointeresantan jer su svoje štandoveimale sve svjetske firme koje se bavevirtualizacijom, te su prezentirale svojenajnovije proizvode. Također je bila organizovanai laboratorija gdje su firmeprezentirale operativne verzije svojih poizvoda.Predavački dio je bio ogranizovanu preko 10 velikih sala gdje su se paralelnoodržavale prezentacije sa različitimtemama. U periodu od tri dana održanoje preko 120 prezentacija od kojih je većidio bio tehnički orjentisan. Posebno suinteresantne bile prezentacije drugih davalacausluga koji svoje usluge bazirajuna WMWare proizvodima.Sesije koje su se dešavale su bile podijeljeneu više kategorija:Keynotes- Održala su se 2 keynotes-a koji su držaliPaul Martiz, President & Chief ExecutiveOfficer, i koji je prikazao opštu sliku otome kako je nastao VMWare, koji su trenutnitrendovi na polju virtualizacije i kojisu izazovi i pravci daljnjeg razvoja. Kaogost uvodničar na prvoj sesiji je bio dr.Wolfgang Krips, Senior Vice PresidentSAP-a, koji je pojasnio šta je VMWaredonio SAP-u sa njegovom primjenom.Drugi keynotes držao je dr. StephenHerrod koji je sa tehničkog aspekta pojasniošta donosi trenutna i nova verzijaVMWare ESX servera.Breakout sesijeSu podijeljene na nekoliko pod-kategorija:- Teach – info products sesije na kojimasu predstavnici VMWare, kako globalnotako i tehnološki, predstavili svoje noveproizvode kao i polja na kojima se ti proizvodimogu koristiti- Practical sesije – na kojima su predstavnicikompanija, kao što je BT (British<strong>Telecom</strong>), predstavili usluge koje su ponudilisvojim korisnicima na bazi virtuali-zacija, kao što su Data Centri, DisasterRecovery centri, Application hosting, i sl.- Product sesije – sesije na kojima suproizvođači opreme kao što su IBM,DELL, HP, CISCO, SYMANTEC, i dr.predstavili svoje proizvode (servere, HWkomponente, routere, software, ...) kojisu bazirani ili koriste VMWare produkte.Kao još jedna od bitnih karakteristika kojesu naglašene na ovoj Konferenciji je daje sa pojavom virtualizacije nastao trendtzv. povratak mainframe postrojenjima,jer VMWare proizvodi ne samo da sadaomogućavaju opsluživanje više virtualnihservera na jednoj fizičkom serveru, većujedinjavanje više hardverskih servera ujedan super računar, kako su ga nazvalisoftverski mainframe.S obzirom da je <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> firma sanajvećom instalacijom VMWare VirtualInfrastructure sistema (preko 20 serverai 10 mrežnih i storage uređaja) u BiH, vrloje bitno bilo upoznavanje sa daljim smjernicamarazvoja ove tehnologije i primjerimaprimjene u praksi, te smatramo da jeprisustvo ovoj Konferenciji bilo izuzetnokorisno.Kao zaključak, možemo reći da je sasvojom novom generacijom proizvodaVMWare definitivno srušio predrasudeprema virtualizacijskim tehnologijama, tepokazao da su primjenljive za najzahtjevnijeaplikacije.


Saradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijamaSaradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijamaPiše:Elma Kadrispahić53. ETSI Generalna skupštinaNica, 7. - 8. april <strong>2009.</strong> g.ETSI - Evropskiinstitut zatelekomunikacionestandardeje ustanovljen1988. godine sasjedištem u SophiaAntipolis-u,Francuska. To jejedna od najvećihmeđunarodnihtehničkih asocijacijau oblastima ICTi broadcasting-a.U Evropi, ETSI jeodgovoran za standardizacijuu telekomunikacijama,broadcasting-u i određenimaspektima IT. Zvanično je priznatod strane EU i Evropske asocijacije slobodnetrgovine (EFTA) kao kompetentnotijelo regiona za standardizaciju u ovimoblastima.ETSI trenutno ujedinjuje preko 700 članicai udružuje administracije, mrežneoperatore, proizvođače, davaoce usluga,istraživačka tijela i korisnike. <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>je član ETSI-a od 2001. godine.Svrha ETSI-a je da proizvodi i provodiodržavanje tehničkih standarda. GSM,DECT, TETRA, NGN i LTE (pored mnogihdrugih) su svijetli primjeri predanostikoju dijele ETSI članice da konzistentnopruže relevantnim akterima industrijesredstva za asembliranje u kohezivnuzajednicu i da usaglase put napretka ukorist sviju.Organizacionu strukturu ETSI-a čineGeneralna skupština, Odbor, Tehničkaorganizacija i Sekretarijat.Generalna skupština (GA) je najviše tijeloInstituta i čine je sve ETSI članicesa određenim brojem glasova. GA određujegeneralnu politiku ETSI-a i donosiodluke o upravljanju i strategiji ETSI-a.Odgovorna je za budžet, pitanja članstvai imenovanje članova Odbora, generalnogdirektora i zamjenika generalnogdirektora GA definiše standardizacionepolitike ETSI-a, uključujući IPR politiku(Intellectual Property Rights – prava naintelektualnu imovinu) i tehničke radneprocedure.Ustanovljava ETSI partnerske projekte(EPP) i Specijalne komitete, i odobravaugovore sa eksternim tijelima53. Generalnu skupštinu ETSI-a je otvorioPredsjedavajući g. John Phillips.Usvojen je Zapisnik sa 52. sjednice Generalneskupštine ETSI-a.Odobrene su aplikacije novih članova. Ukategoriji mrežnih operatora su, izmeđuostalih, primljeni novi članovi AMC - Albanskemobilne komunikacije, CosmoteRumunija, Cosmo Bugarska.Nakon ove 53. Generalne skupštine,broj članova ETSI-a se povećao na 604punopravne članice, 126 pridruženih članova,33 posmatrača, što ukupno iznosi763 člana.Izvještaj Odbora je podnio predsjedavajućiOdbora, g. Mike Walker. Izložio jestrategiju Odbora u narednom periodu.Nova aktivnost će biti izdavanje ŽurnalaETSI-a. Potrebno je razmotriti konkurenciju,tj. ostale standardizacijske organizacije(npr. IEEE). Potrebno je uspostavitisaradnju sa Kinom, Rusijom, Brazilom iIndijom, razviti i zaštiti ETSI brend, obraditipitanja tehničke organizacije, raditina amandmanima pravila i procedura.Iznešene su ideje o Green Agendi i uvođenjualata za omogućavanje elektronskograda. Ti alati će obuhvatiti provođenjetelefonskih konferencija, webcast-a iweb konferencija. Webcast-i će omogućitiučešće 1.000 učesnika, a biće mogućepratiti i prezentatora i prezentaciju. Naweb konferencijama će se moći editovatidokument, a takođe će se transferisatiprava drugima da mijenjaju dokument.Neka tehnička tijela već koriste ovaj načinrada. Planira se NGPP - Next GenerationPortal ProjectIzvještaj Finansijskog komiteta (Finansijskikomitet cini 5 članova) - Data je preporukada GA izbjegava donošenje odlukakoje nisu podržane čvrstom finansijskomanalizom. To je izazvalo komentar da jeGA najviše tijelo odlučivanja i ne možega se uslovljavati. Radi se na principubona fide i vjeruje se u osnovanost onogašto Generalni direktor predloži. U Preporuci3, FC predlaže da GD prezentiraGeneralnoj skupštini plan IT aktivnostikako bi GA donijela odgovarajuću odlukuo finansiranju tih aktivnosti. FC je takođepredložio da se naprave tri vrste plana:pesimistični, realistični i optimistični.U svom Izvještaju o progresu, Generalnidirektor ETSI-a, Dr. Walter Weigel,istakao je da smo suočeni ne samo safinansijskom, nego i sa ekonomskom krizom.2008. g. je završena sa deficitomod 97 k€. Aktivirano je 8 novih projekata.Možda ima previše grupa u kojimase bavimo standardizacijom. IT projekatje započeo. GD je istakao da ETSI ima122 zaposlenika, prezentirao je KPI (KeyPerformance Indicators-ključni indikatoriperformansi) za Sekretarijat ETSI-a.9000 posjetilaca je dnevno na ETSInovoj web stranici. Unificirane su IPRdeklaracijske forme. Postoji 55 timovaSTF-a (Specialist Task Force), što predstavljapravu snagu ETSI-a. Provode seaktivnosti testiranja i međuoperabilnosti,IPTV, Plug testovi, ETSI komercijalneusluge. ETSI je podržavao saradnju saWiMAX Forumom. U jesen 2008. g. suodlučili da sami nastave. Više se neće finansijskipodržavati saradnja na WiMAXstandardima. Održaće se ETSI GlobalInnovation Summit u Briselu u novembru<strong>2009.</strong> g.Obilježeno je 20 godina postojanja ET-SI-a. Promovisana je knjiga „ICT oblikujesvijet (naučno stanovište)“ koja je dokazvrijednosti kojom ETSI doprinosi istraživanjukako bi se identifikovale ključnenovonastale tehnologije. Ona je takođei dokaz vizije ETSI-a da se ulaganja uistraživanje i razvoj pretvore u tehničkestandarde koji zadovoljavaju potrebeglobalnih tržišta u elektronskim komunikacijskimmrežama i pratećim uslugama.Predloženo je da se izjednači status punopravnogi pridruženog člana, obziromda plaćaju jednake iznose kontribucija,imaju ista prava i obaveze, a jedina jerazlika bila što su punopravni članovi po-ticali iz zemalja koje su članice CEPT-a.Predstavljen je Izvještaj auditora. Usvojenje izvještaj o budžetu, kao i ETSIgodišnji izvještaj. Kontribuciječlanovau 2008. g. suiznosile 13,4M€. Iznešenesu smjernice zabudžet 2010. ukojima je navedenoda nemapovećanja jedinicekontribucije,plate zaposlenihtreba zamrznuti,IT ulaganja će seusmjeriti samo naNGPP, 15% smanjenjabudžeta zaSTF, 3GPP budžet smanjiti za 3,5%.DARE projekat IPR Database Reviewproject ima za cilj da otkloni jednu odključnih slabosti – nekonzistentnosti podataka.Ugradiće se nove performanseu aplikaciju, provešće se reinžinjeringsadašnjih performansi, kao i mogućnostipostavljanja upita.Izglasana je izmjena ETSI Statuta u smisluda se briše mjesto zamjenika GD.Povlačenje iz članstva: Usvojeno je dase zahtjev za prekid članstva dostaviGD, a ne ETSI-u, te da se zahtjev možepodnijeti do 30. septembra kalendarskegodine, a kašnjenje u podnošenju zahtjevaiza tog datuma povlači plaćanječlanarine za narednu godinu.Neraspoloživost licenci za TETRA(TErrestrial Trunked RAadio) u SjevernojAmerici: IPR problem. Jedan član(Motorola) ima patent TETRA koji nijepriznat u USA. Diskutovalo se o izborupravnog eksperta koji bi pomogao da seriješi ovaj spor.Slijedeća GA će se održati 24-25 novembra<strong>2009.</strong> g. Mjesto održavanja će najvjerovatnijebiti promijenjeno, obziromna sve veće troškove zakupa konferencijskogcentra Acropolis u Nici.


Saradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijamaZanimljivostiPiše:mr. Sead AdanalićKonferencija „IMS 2.0 World forum 2009“Barcelona, 28. - 30. 4. <strong>2009.</strong>Trodnevnoj konferenciji pod nazivom„IMS 2.0 WORLD FORUM 2009“ održanoju Barceloni 28-30. 4. <strong>2009.</strong> godine,prisustvovali su predstavnici mobilnih,fiksnih, kablovskih i hibridnih operatora,davatelja usluga Interneta, razvijačaaplikacija IT softvera, dobavljača opremei korisničkih terminala kao što su: BT,Deutsche Telekom, France <strong>Telecom</strong>,Telekom Srbije ... Huawei, Ericsson,ZTE, Comverse.Osnovna tema Konferencije bila je IMS2.0 koji predstavlja koncept konvergencijeIMS i web 2.0 tehnologija i u okvirutoga predstavljen je veći broj uspješnihslučajeva ponude usluga baziranih naIMS-u.IMS (IP Multimedia Subsystem) je multimedijalnisistem baziran na Internetprotokolu kao arhitekturalni okvir zaisporuku multimedijalnih usluga prekoviše pristupnih tehnologija i uređaja generalno,implementiran kao skup funkcijaupravljanja mrežom. IMS kao takavmože biti predstavljen kao jezgro mrežeslijedeće generacije NGN telekom operatorai odlikuje se rješenjima kvalitetausluge QoS i billing sistema.Web 2.0 je skup poslovnih koncepata itehnologija koje omogućavaju isporukuvisoko interaktivnih korisničkih aplikacijakoristeći Internet kao platformu integracijei isporuke. Aplikacije web 2.0 su blogovi,vikiji, društvene mreže kao što suFacebook, MySpace, YouTube i slično.Ovi poslovni modeli su bazirani na oglašavanjui daju jednostavnu podršku kupcimabez kompleksnog biling sistema.Više predstavnika učesnika tehnološkeinicijative pod nazivom Rich CommunicationSuite Initiative (Inicijativa za skupobogaćenih komunikacija) razmatralo jerazličite aspekte obogaćivanja komunikacijakroz uvezivanje telefonskog imenika,informacija o prisutnosti, instantporučivanja, informacija o lokaciji, jedinstveneautentifikacije i billing-a. Najvišerazmatranja se koncentriralo na korisnikai njegova očekivanja, odnosno razvojodgovarajućih terminala za najbolju po-dršku IMS uslugama. Po pitanju ponudekompleksa multimedijalnih usluga možese zaključiti da postoji saglasnost da seradi o dva odvojena segmenta ponude:ponuda rezidencijalnim korisnicima i ponudaposlovnim korisnicima.Društvene mreže postaju sve više metainteresovanja telekom operatora. Facebook,Myspace, Twitter, Linkedin i druge,već imaju više stotina miliona korisnika.Procjenjuje se da će do 2012. godinebroj posjetitelja društvenih mreža preći800 miliona. Između proizvođača mobitelai firmi društvenih mreža sklapaju sesporazumi o kreaciji mobitela sa lakimpristupom društvenim mrežama. I velikioperatori prilagođavaju ponudu novomtehnološkom trendu. Francuski Orangeu svojoj ponudi nudi kupcima neograničenpristup društvenim mrežama, kaošto su Facebook i MySpace, a ostali Internetsaobraćaj naplaćuje po količini.Konvergencija telekom i Internet svijetaje nezaobilazna stvarnost već danas. Pitanjeje osnovno kako to najbolje iskoristitiu raznovrsnosti opcija koje se nude.Tokom Konferencije firma Ericsson jepredstavila pilot projekat integriranihusluga baziranih na IMS sistemu.Poslovni slučaj komercijalne realizacijeujedinjenih komunikacija za mlađu populacijuizložio je predstavnik telekom operatoraSonaecom iz Portugala. Ponuđenje paket usluga koji uvezuje mobilni i fiksnitelefon, telefonski imenik, VoIP i instantnoporučivanje sa flat rate cijenomu okviru grupe korisnika. Firma Ericssonje u projektu učestvovala kao integratorsistema. Prema izjavi prezentatora, projekatje dao dobre rezultate, povećanje broj korisnika navedenog operatora iodržan dobar prihod po korisniku.Dakle, pred svakog telekom operatorase postavlja složen zadatak u smislu izboravlastitog puta u obilju tehnološkihrješenja, kojim se korisnicima mogu ponuditiatraktivne multimedijalne komunikacijei sadržaji.Najpoželjniji poslodavac<strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>Posao.ba je već treću godinu zaredomproveo istraživanje o najpoželjnijim poslodavcimau BiH po izboru posjetiteljaportala. Imena firmi u istraživanju nisuunaprijed ponuđena i izbor se temelji isključivona percepciji korisnika koji su povlastitom mišljenju navodili one kompanijeza koje bi najviše željeli raditi i zbogčega.U istraživanju je učestvovalo 4778 ispitanikakoji su u toku tri mjeseca poslobodnom izboru navodili najpoželjnijeposlodavce na bh. tržištu rada i razlogezašto su upravo ti poslodavci najatraktivnijiza njih.Najpoželjniji poslodavac u BiH po izboruispitanika u istraživanju je <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>sa 14,4% glasova, na drugom mjestu jeM:tel – poslodavac za kojeg je glasalo6% ispitanih, te Elektroprivreda na trećemmjestu sa 3,8% glasova.Snižene cijene roaming-a u EUPoslanici Evropskog Parlamenta usvojilisu danas odluku o smanjenju cijena SMSporuka i korištenja Interneta u inostranstvu.SMS će u roaming-u unutar granicaEU moći da košta najviše 11 centi.Prosječna cijena ove usluge u ovom trenutkuje 29 centi, prenosi BBC.Nova cijena, u koju nije uračunat porezna dodatnu vrijednost, stupa na snagu ujulu. Cjenovnik pokriva i uslugu provjereelektronske pošte tokom boravka u inostranstvu.Sadašnja cijena od 46 centiza minut odlazećeg poziva u julu će bitiumanjena na 43 centa.Za ovaj zakon glasalo je 646 poslanika,a protiv su bila 22. Ministri telekomunikacijazemalja EU već su odobrili ovuodluku.Zakon bi trebalo da spriječi pojavu “šokantnihračuna” za korištenje mobilnogtelefona sa kojima se suočavaju mnogikorisnici po povratku sa odmora u inostranstvu.Donacija od 30.000 KM Samostalnomsindikatu RMU ZenicaSkupština dioničkog društva <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>Sarajevo je na svojoj 17. sjednicidonijela Odluku o odobrenju Odluke ododjeli donacije stradalim rudarima u ru-darskoj nesreći RMU Zenica 14. marta<strong>2009.</strong> godineNa osnovu člana 5. Zakona o donacijamapreduzeća u javnom vlasništvuili pod javnom kontrolom u FederacijiBosne i Hercegovine (‘’Službene novineFederacije Bosne i Hercegovine’’,broj 13/03) i člana 42. stav 1. tačka e)Statuta Dioničkog društva <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong>Sarajevo broj: 00.1-1.3-7020/05, 00.1-2.1-2242/07, 00.1-1.3-12389/07 i 00.1-2.1–2650-1/08, Skupština Dioničkogdruštva <strong>BH</strong> <strong>Telecom</strong> Sarajevo je na 17.sjednici održanoj dana 07.04.<strong>2009.</strong> godinedonijela Odluku o odobrenju Odlukeo dodjeli donacije pravnom licu „Samostalnisindikat radnika Rudnika „Zenica“iz Zenice“ u iznosu od 30.000,00 KM usvrhu pokrivanja troškova izmještanjai liječenja teško povrijeđenog rudaraMehmeda Dizdarevića, te liječenja drugihrudara stradalih u nesreći u Rudnikumrkog uglja „Zenica“ d.o.o. Zenica,14.03.<strong>2009.</strong> godine.Punjenje mobitela za samo desetsekundiZnanstvenici su izradili bateriju za mobitelkojoj je potrebno samo deset sekundikako bi se napunila, a to je oko 100 putakraće od vremena potrebnog za punjenje“normalne” baterije.Ono što je sjajno u cijeloj priči je da ćese ista tehnologija moći koristiti i za baterijekoje “pokreću” telefone, prijenosnaračunala, digitalne kamere i još mnogeuređaje, a predviđa se kako će rok u kojemće to biti moguće biti oko dvije dotri godine.Sada će prebacivanje na “čiste tehnologije”biti jednostavnije.Ovo revolucionarno rješenje omogućitiće i da se automobili pokretani na struju“napune” u jednakom razdoblju koje jepotrebno i da se na benzinskoj stanicibenzinom napuni rezervoar, piše DailyMail. To će omogućiti rješavanje problemaispušnih plinova koji gadno nagrizajunašu atmosferu i prijete opstankuljudske vrste.Ovu bateriju izradili su inženjeri iz MassachusettsInstitute of Technology. Tvrdekako je ona izrađena s materijalimakoji su dostupni proizvođačima, te imse ne bi trebalo biti teško prebaciti na


ZanimljivostiMobilni Internet sve popularnijiNedavno istraživanjekuće ComScore navodikako upotreba mobilnogInterneta na području SjedinjenihAmeričkih Državazarađuje više od 63,2milijuna američkih dolara,što je zaintrigiralo potencijalneoglašivače (portalVidilab.com)ComScore je naveo kakose broj korisnika mobilnogInterneta i više no udvostručiotokom januara, tekako će eksponencijalnorasti u budućnosti.Sve veća popularnostpametnih telefona (smartphone), koje mnogi korisnicikoriste ne bi li pristupiliInternetu, također supripomogli adaptaciji mobilnogInterneta.Sadržaji poput socijalnihmreža i blogova doživjelisu najveći porast posjetepri upotrebi mobilnog Interneta,i to od impresivnih407%, pri dnevnom pristupu.Novosti su i dalje najpopularnijisadržaj, koje diljemSjedinjenih Američkih Državadnevno pročita 22,4milijuna korisnika.novu tehnologiju. Inovacija je temeljenana litijonskim baterijama koje se već koristeu mnogim kamerama, telefonima iprijenosnim računarima, a pogodne suzbog “isijavanja” velike količine energijena malom prostoru.Ekipa koja je smislila novu bateriju tvrdikako su pronašli način da se ubrza punjenjebaterija kojoj sada za taj procestreba nekoliko sati. Prototip baterije kojusu napravili može se napuniti za samodesetak sekundi, dok bi “staroj” baterijijednakih dimenzija trebalo šest minuta.Ovaj izum omogućiti će i stvaranje jošmanjih i lakših baterija koje će dovestido stvaranja mobitela veličine i debljinekreditne kartice. Izumitelj nove generacijebaterija Dr Gerbrand Cedar tvrdikako će, ipak, njegov izum najviše zadovoljstvadonijeti vlasnicima automobilapokretanima na struju, jer će sadmoći voziti na mnogo duljim relacijamate neće morati razmišljati kada će im vozilostati.Pravo na InternetEvropska Komisija već duže vrijemenajavljuje i priprema reformu Zakona otelekomunikacijama u okviru kojeg ćebiti i mnogo toga interesantnog za korisnike.Tu je već stara ideja kako trebakorisnicima omogućiti da ne mijenjajućibroj mobilnog telefona mijenjaju operatore.No najintrigantniji je po svemu sudećiparagraf 10 Zakona koji je EvropskiParlament usvojio.Paragraf 10 doslovno kaže: “Nikakvaograničenja se ne smiju nametati nafundamentalna prava i slobode krajnjihkorisnika, ukoliko za to ne postoji ranijeodobrenje odgovarajućih sudskih vlasti,u skladu sa Članom 11 Povelje o fundamentalnimpravima na slobodu izražavanjai informacije u Evropskoj Uniji,osim u slučaju kada je ugrožena javnasigurnost, kada može doći do odgovarajućihpresuda”.Ovim je “pravo na Internet” praktičnoizjednačeno sa pravom na slobodu govora,a Evropski Parlament je Zakonusvojio, no treba se još uskladiti kakoće se odrediti koje su to odgovarajućesudske vlasti. I pored ovoga Zakonneće stupiti na snagu dok ga ne odobriVijeće Ministara za telekomunikacije,koje je regulatorno tijelo EU u područjutelekomunikacija. Zakon je već naišaona otpor prilikom usvajanja, no ipak jeusvojen. Ukoliko ga usvoji i pomenutoVijeće, na koje navodno veliki pritisak,kroz tvrdnje da ne mogu poricati ljudskaprava, vrši Viviane Reding, evropski Komesarza Informaciono društvo, zakonće postati pravosnažan i izmijeniti mnogotoga dajući mnogo veći prostor i jačioslonac korisnicima u EU da zahtijevajusvoja prava.Mobilna VoIP usluga predstavljaveliki izazov za tradicionalne mobilneoperatorePrema najnovijoj Gartnerovoj studiji, izmaja <strong>2009.</strong>, VoIP usluga ponuđena oddavatelja treće strane, davatelji bez infrastrukture,u narednih pet godina ćeznačajno ugroziti, oko 700 milijardi vrijedan,prihod od govorne usluge mobilnihoperatora svijeta.Mobilni VoIP danas nude davatelji uslugabaziranih na web 2.0 kao što su GoogleAndroid Phone, Fring i Mig30.Pravi uslovi za masovnu VoIP usluguće se steći sa uvođenjem 4G mreža(LTE, WiMAX, potpuno implementiraneod 2017. godine) i većom primjenomsmartphone aparata sa otvorenimoperativnim sistemom, uz mnogo većei jeftinije pristupne resurse za korisnike.Na takvoj mreži, operatori tipa, Google,Skype, Fring, Facebook, MySpace...,će nuditi mobilne VoIP usluge po vrloniskoj cijeni.VoIP usluga će biti integrirana u paketuponude ujedinjenih komunikacija, većegbroja uvezanih usluga, koje će se odlikovatijednostavnošću korištenja, a sadržavaćeunapređeni telefonski imeniksa informacijama o prisustvu i lokaciji,instant narudžbe, SMS, razmjenu videai slika, kontakt sa prijateljima na društvenimgrupama itd.U slijedećih 10 godina očekuje se da će30% mobilnog saobraćaja biti realizovanopreko mobilnih portala operatoratreće strane.Stoga, Gartner savjetuje telekom operatoreda već danas razmišljaju o tranzicijikoja će se desiti i mogućim partnerstvimai saradnjom sa drugim tipovima davateljausluga.50

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!