Dan hrvatskog šumarstva 2 Kako nestaju šume 10 ... - Hrvatske šume

dan hrvatskog šumarstva, 20. lipPiše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradVrlo je značajnačinjenica da sumnogi naši stručnjacitoga vremenastekli šumarsko,stručno i znanstvenoobrazovanje ueuropskim zemljama.Na taj su načinupoznali dobre i lošestrane šumarstva išumarske politikedrugih zemalja.U šumama Hrvatskeraste oko 260autohtonih drvenastihvrsta, od toga 60autohtonih vrstadrveća, što je temeljnipreduvjet dobrebiološke raznolikosti.Po tim vrlo značajnimobilježjima šume uHrvatskoj su na prvommjestu u Europi.Osnivanjem sekcije zabioenergiju u okvirimaHŠD-a napravljen jeveliki iskorak i na tompolju. O tome poredostalog svjedoče idvije termocentrale zagrijanje s energetskimdrvom, napravljene uOgulinu i Gospiću kaoi konkretni planovi zabudući rad.Svečanomakademijom uMaloj dvorani KDLisinski u povoduDana hrvatskogašumarstva, hrvatskišumari obilježilisu 160-godišnjicuosnivanja Hrvatskogašumarskoga društva.Jedno od najstarijihstrukovnih udruženjau Europi proizašloje osamostaljenjemŠumarske sekcijeosnovane kao»savez osobah,SVEČANA AKADEMIJA U POVODU 160-GODIŠNJICE HHrvatsko šumarskoje čimbenik opstanki hrvatske šumarskekoji unaprieditižele poljarstvoi šumarstvo,gospodarskuobrtnost, zemljo iprirodoznanstvo«, uokviru već postojećegHrvatsko-slavonskogagospodarskogadruštva(utemeljenoga1841.). Svečarskomtonu pridonijela jejoš jedna značajnaobljetnica – 130godina neprekidnogizlaženja strukovnogstaleškog glasila,Šumarskog listaAkademik Slavko Matić– Vrijeme od 160 godina samoje isječak iz bogate šumarske povijesti,a šume i skrb o njima bile suuvijek dio organiziranoga društvau svim razdobljima hrvatske prošlosti.Svoju punu potvrdu šumedoživljavaju osnivanjem pravnedržave, prije više od dva stoljeća,kad iz potrebe zaštite tada ugroženihšuma nastaje šumarska znanosti šumarstvo kao samostalna iSa svečane akademijeHerman Sušnik, dipl. ing. šum.priznata struka u Europi. Tada sestvaraju i zakonodavni uvjeti kojimase regulira odnos čovjeka išume, s posebnim naglaskom nanužnost trajnog opstanka i zaštitešuma – istaknuo je akademik SlavkoMatić na Svečanoj akademijiodržanoj u Maloj dvorani KD Lisinskiu povodu Dana hrvatskogašumarstva, 20. lipnja, na kojoj susvečano obilježena dva značajna Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

njaŠD-a I 130-GODIŠNJICE IZLASKA ŠUMARSKOG LISTAdruštvo značajana i razvitka šumastrukedatuma hrvatskoga šumarstva:160 godina postojanja i rada Hrvatskogašumarskoga društva i130 godina izlaženja znanstvenogi stručnog glasila Šumarski list.Društvo je osnovano kao »savezosobah, koji unapriediti želepoljarstvo i šumarstvo, gospodarskuobrtnost, zemljo i prirodoznanstvo«,u okviru Hrvatsko-slavonskogagospodarskoga društvautemeljenoga 1841., kao Šumarskiodsjek toga društva. Možemo ga uokvirima tadašnje Europe svrstatipo starosti u drugo šumarsko strukovnodruštvo u Europi, odmahiza sličnoga društva osnovanoga1839. godine u Baden-Würtenbergu.U Švicarskoj je Šumarsko društvoosnovano 1843. godine.Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskogagospodarskogdruštva osamostaljujese 1846. godine. Na osnivačkojsjednici 26. prosinca 1846. godineu Prečecu kraj Zagreba, 17nazočnih šumarskih stručnjaka,koji su se odazvali pozivu šumaraDragutina Kosa, udaraju temeljesamostalnom Hrvatskome slavonskomšumarskom društvu.Mr. Darko BeukA da su se šumari kanili bavitiozbiljnim poslom najavljuju temeveć s te prve osnivačke sjednice,podsjeća akademik Matić, jer suse na dnevnom redu našle teme»o novim događajima i pojavamau hrvatskom šumarstvu i lovstvu«,zatim rasprave o tome »kako postupatisa starim hrastovim sastojinamaizvrgnutim poplavama danakon sječe bude osiguran pomladak«,kao i tema o tome trebali odložiti sječu hrastova starih200 – 300 godina, »suhovrhim, alis dobrim urodom žira...«U nastavku prikaza povijesnihokolnosti razvitka šumarstva uovim krajevima, Matić je podsjetioda su prvi temelji udareniosnivanjem Vojne krajine (1702.) injenim uređenjem (1746.) kad seu ondašnjoj Hrvatskoj, kao dijeluHabsburške Monarhije, osnivašumarska služba temeljena navojnim načelima. To je vrijemenastanka organiziranog šumarstvana tom prostoru, s posebnimnaglaskom na godinu 1765. kadsu osnovane tri šumarije (Krasno,Oštarije i Petrova gora), od kojihšumarija Krasno neprekidno radido danas. Iz tog razdoblja datira iŠumski red Marije Terezije (1769.)značajan kao zakon o šumamatiskan na hrvatskom i njemačkomjeziku, kao prvi udžbenik ogospodarenju šumama tiskan uHrvatskoj. Kasnije nastali zakoni ošumama, naročito oni iz 1852. g.i 1894. g., još više ističu značenjepotrajnosti ili održivog razvoja,kako u odnosu na površine šuma,tako i na očuvanje kontinuitetašume na površini koju zauzima.Ubrzo Društvo počinje izdavatiznanstveno-stručno glasilo »Šumarskilist« koji neprekidno izlaziod 1877. godine do danas. U Senjuse 1878. osniva Nadzorništvoza pošumljavanje primorskog krasa,koje je do svog ukinuća (1945.)imalo značajnu ulogu u pošumljavanjui ozelenjivanju krša, zaštitiokoliša i razvoju stručne i znanstvenemisli u hrvatskom šumarstvu.U opširnom prikazudaljnjega rada HŠD-a, Matićje podsjetio na sve relevantnedogađaje i aktivnosti tijekom višeod stoljeća i pol duge povijesti,od otvaranja Gospodarsko-šumarskogučilišta 1860. u Križevcima,osnutka Šumarske akademije naSveučilištu u Zagrebu (1898.),stvaranja jedinstvene organizacijeJugoslavensko šumarskodruštvo sa sjedištem u Zagrebunakon stvaranja (prve)Jugoslavije 1918. godine, dodjelovanja obnovljenog HŠD-aza vrijeme i poslije 2. svjetskograta, do 1990.No uvijek su se, rekao jeMatić, gospodarenje prirodnimšumama po principimaodrživosti, očuvanje prirodnestrukture i raznolikosti, prirodnoi umjetno pomlađivanjepod zastorom krošanja po prirodnimnačelima održavanjastrukture, stabilnosti i kvalitetnihgospodarskih i općekorisnihfunkcija šuma njegom, tesvi uzgojni postupci, oslanjalina zagrebačku školu uzgajanjašuma.Vrijedno je spomenutida su u Zakonu o šumamaiz 1977. prvi put ugrađene iopćekorisne funkcije šuma.Nastankom samostalne državeHrvatske te Zakonom ošumama iz 1990. šumarstvuje omogućeno da ide novim,kvalitetnijim putem, zahvaljujućijedinstvu šumarske strukei znanosti.– Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstva,Trgovačko društvoHrvatske šume d.o.o., Hrvatskošumarsko društvo, Akademijašumarskih znanosti, Šumarskifakultet Sveučilišta u Zagrebu iŠumarski institut Jastrebarsko,danas okupljeni oko hrvatskihšuma, čine snažnu grupaciju učijem se središtu nalazi šumakao dobro od općeg interesa.Šumarska struka i znanostokupljena oko Hrvatskogašumarskog društva, već gotovodva stoljeća rade na unapređenjušumarstva. Nastojeoblikovati šume na takav prirodninačin kako bi u prvomredu bile u službi čovjekaglede ekoloških, društvenih iliopćekorisnih, a i gospodarskihfunkcija, što sve – istaknuo jeMatić – potkrepljuje spoznajuda se danas hrvatsko šumarstvoi njegova znanost nalazemeđu vodećima u Europi.U sumiranju proteklih160 godina moglobi se reći da se rad Društvaodvijao u nekoliko pravaca:kroz održavanje predavanja,stručnih ekskurzija, obavljanjestručnih i zakonodavnih šu-Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

dan hrvatskog šumarstvamarskih aktivnosti; kroz izdavačkudjelatnost, prije svega130-godišnje, neprekidno izlaženjeznanstvenog, stručnogi društvenog glasila Šumarskilist, tiskanje knjiga, monografija,priručnika; potom je tuobrazovna šumarska djelatnostkoja počinje s davnim ineostvarenim prijedlogom F.KUD ŠumariŠporera iz 1843. o osnivanjušumarske škole; nezaobilaznaje i temeljna znanstvenaaktivnost kroz okupljanje šumarskihznanstvenika i organiziranjeznanstvenih simpozijai savjetovanja o aktualnimproblemima šumarstvai zaštite okoliša te osnivanjeAkademije šumarskih znanosti1966. godine; konačno, rad naizgradnji i održavanju Šumarskogdoma.Akademik Matić se dotakaoi položaja i djelovanja građanskihi stručnih udruga u uvjetimavišestranačkog sustava čijemišljenje, na žalost, nije svakiput presudno niti prihvaćeno,ali je uvijek nužno i traženokao realna, politikom neopterećena,stručna ili znanstvenaopcija.No postoji i drugakrajnost, gdje se stavovi imišljenja ne baziraju na stručnostii znanju, nego stavu dase ljubavlju prema nekome ilinečemu može zamijeniti znanje.»To je najčešći slučaj kodbrojnih udruga tzv. ljubiteljaprirode, planinara, zelenih, ekologai dr. Oni najčešće kao ciljsvojih možda dobronamjernihstavova i postavki uzimaju šumei rad šumara«. Kad su šume u pitanju,ljubav bez znanja predstavljaput koji vodi šume u propast.Najčešće se, kaže akademik, inzistirana totalnoj, pasivnoj zaštitikvalitetnih šuma, što takve šumeneminovno, dugoročno gledanovodi u propast.Zalaganjem i radom uzadnjih 15 godina od nastankasamostalne i demokratskeHrvatske, zaključio je Matić, postiglismo da nas aktualna vlast ipakpočinje uvažavati, dajući nampodršku i tražeći naše mišljenje istavove o aktualnim problemimavezanim za šumarstvo, lovstvo,zaštitu okoliša, šumske požare,bioenergiju i ostalo. Vjerujemoda će u pregovorima o ulaskuHrvatske u EU biti mjesta za našeaktivnosti kako bismo ukazali namjesto i ulogu hrvatskih šuma išumarstva u kompleksu šuma išumarstva Europe.Prisutnima su se obratilii državni tajnik za šumarstvo HermanSušnik te predsjednik UpraveHrvatskih šuma Darko Beuk koji supodsjetili na najnovije aktivnostioko ustrojavanja šumarskih institucijakao i promjene u organizacijii racionalizaciji poslovanjašumarske djelatnosti. Jedan odnajvažnijih događaja je osnivanjeŠumarske komore čijim su uspostavljanjemšumarski inženjeridobili temelj za bolje pozicioniranjemeđu ostalim strukama. Nataj način povećat će se njihovakonkurentnost na tržištu, rekaoje Sušnik. Državni tajnik posebnoje naglasio aktivnosti koje se provodeoko podizanja stručnosti ugospodarenju privatnim šumama»koje su dugo vremena bile zanemarivane«.Tome će, rekao je on,umnogome pripomoći osnivanjesavjetodavne službe pri Ministarstvupoljoprivrede i šumarstvau čemu je značajnu ulogu imalobaš Hrvatsko šumarsko društvo.Hrvatsko šumarskodruštvo je kao znanstvenostrukovnaorganizacija utemeljenojoš davne 1846. godine, teksedam godina iza osnivanjaprvog šumarskog društva u Europi,u njemačkoj pokrajini Baden-Würtenberg, podsjetio je na dugupovijest ove institucije predsjednikUprave Hrvatskih šuma DarkoBeuk. Šumari su bili pokretači ipri osnivanju Hrvatsko-slavonskogagospodarskoga društva uZagrebu 1841. godine što takođergovori o značaju šumarske strukeu cjelokupnom gospodarstvu.Afirmiranju struke umnogome jepridonio, podsjetio je mr. Beuk,i Šumarski list, staleško stručnoglasilo koje ove godine slavi 130godina neprekidnog izlaženja tijekomkojeg vremena je časopispermanentno pridonosio afirmacijišumarstva i šumarskestruke.Potom su zaslužnimpojedincima i institucijama upovodu ovih velikih jubileja podijeljenapriznanja. Za zabavnidio programa pobrinuli su sečlanovi KUD-a Šumari iz Vinkovacakoji su svojim nastupomoduševili sve prisutne u dvorani.Počevši s prigodnom »Oj rastićušušnjati«, plesači, tamburaši ipjevači ovog uglednog ansambla(sa solistima Danijelom Kopčagić,Ivicom Grčićem, Marijanom Matoševići Ivanom Mehovićem), teizvođenjem spleta bunjevačkihi pokupskih plesova pod umjetničkimvodstvom Ivana Oreškovića,proveli su prisutne krozfolklornu baštinu Hrvatske.Čitanjem pjesme Sudbina, dipl.ing. šum. Tomislava Starčevića,koju je pročitao Mislav Togonal,moderator cjelokupne priredbeu Lisinskom, okončano jeobilježavanje ovogodišnjega Danahrvatskog šumarstva.Petar JuHrvatskNakon trokratnogmandataakademikaSlavka Matića načelu HŠD-a,koji bi semogao nazvatii »Matićevomerom«, u kojem jeDruštvo napraviloznačajan iskoraku posvemašnomangažmanuna rješavanjumnogih vitalnihšumarskihstrukovnihpitanja, ali iodnosa s drugimrelevantniminstitucijama,novogapredsjednikaDruštva čekane mala zadaća– održati visokritamangažiranostina rješavanjubrojnih stručnihpitanja Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVArjević na čeluoga šumarskog društvaMr. Petar Jurjević, rukovoditeljSlužbe za ekologiju u Hrvatskimšumama, novi je predsjednikHrvatskoga šumarskog društva.Na tu dužnost on je jednoglasnoizabran glasovanjem 86 prisutnihod 99 delegata s pravom glasana redovnoj 110. (izbornoj) sjedniciSkupštine HŠD-a održanoj usklopu obilježavanja Dana hrvatskogšumarstva, 20. lipnja, u saliMinistarstva poljoprivrede i šumarstva.Tom prilikom izabran je inovi Upravni odbor od 25 članova(predsjednici ogranaka HŠD-ačlanovi su po funkciji) te Nadzorniodbor od tri člana s jednimpričuvnim.Prije samog izbora novoga rukovodstvaHŠD-a, dotadašnji jepredsjednik, akademik Slavko Matić,podnio izvješće o radu u posljednjemmandatu, od tri kolikoih je obnašao. Odlaskom s čelnogmjesta ove cijenjene strukovne organizaciječije je posljednje desetljećeobilježio svojom osobnošću,uvijek jasnim stavom i pravovremenim,često britkim reagiranjem,S izborne skupštineakademik Matić nasljednicima jeostavio utrte putove – i velikuobvezu.Damir DelačSve aktivnosti Društvau posljednjih nekoliko godinamožemo svrstati u nekoliko grupa,istaknuo je akademik. Jednu činepredavanja, stručne ekskurzije,izložbe, zakonodavne aktivnosti ukojima se nastojala zaštititi i afirmiratišumarska struka, zatim je tuizdavačka djelatnost predstavljenatiskanjem znanstvenog, stručnogAkademik je i ovaj putostao dosljedan, oštari jasan, apostrofirajućii najnoviju inicijativuoko izgradnje kanalaSava – Dunav. Tajkanal bi, rekao je,mogao imati štetneposljedice i za diohrastovih šumaSpačvanskog bazena, iza stanovništvo.Spriječitismanjivanje šumovitostiNovoizabrani predsjednik HŠD-a Petar Jurjević je,zahvaljujući se na povjerenju, istaknuo da će Društvonastaviti raditi u skladu s postojećom legislativom,»poštivajući zakonske odredbe do posljednjeg zareza, iisključujući pritom mogućnost stavljanja ovoga Društvau funkciju ostvarivanja bilo čijih osobnih ili stranačkih interesa«.Društvo će posebnu pozornost pokloniti, poredostalog, gospodarenju šumama i šumskim zemljištem gdje smo u posljednje vrijeme svjedoci»značajnih zahvata u prostor šume i šumskog zemljišta«. Na sreću, rekao je Jurjević, toje posljedica intenzivirane izgradnje infrastrukturnih objekata, ali i drugih aktivnosti, kaona primjer, podizanja višegodišnjih nasada za koje namjene je od 2000. godine izdvojenoviše od 2.200 ha. Ako se takav trend nastavi, može prouzročiti smanjivanje šumovitosti jersu sadašnje naknade za ta izdvajanja i podizanje novih šuma zapravo simbolične. Hrvatskošumarsko društvo, istaknuo je novi predsjednik, podržava mjere gospodarske politike razvojaRepublike, »ali mora upozoriti na potrebu balansa između razvojnih potreba i očuvanjašuma«.Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

dan hrvatskog šumarstvaRadno predsjedništvoi društvenog glasila »Šumarskilist«, te stručnih knjiga. Društvoje radilo i na okupljanjušumarskih znanstvenika i organiziranjuznanstvenih simpozijai savjetovanja o aktualnimproblemima šumarstva izaštite okoliša te davalo podrškuradu Akademije šumarskihznanosti koju je i osnivalo. Tusu bili i svakodnevni poslovina održavanju Šumarskogdoma. Bitno je istaknuti, rekaoje Matić, da smo reagirali nasve pojave i promjene koje suse tijekom vremena javljale, akoje su posredno ili neposrednobile povezane sa šumama išumarstvom na način da smookupljali struku, konzultiralistručnjake, davali mišljenja,protestirali, podržavali i javnoiznosili stavove o svim poja-Hranislav Jakovacvama koje su imale pozitivan ilinegativan utjecaj na struku…Akademik je potom pobrojiosve aktivnosti Društva u posljednječetiri godine, od poticanjarasprave o privatnim šumama,korištenja biomase za proizvodnjuenergije, sudjelovanja u različitimaktivnostima u donošenju značajnihzakonskih akata iz područjašumarstva, strategije i politikešumarstva, restrukturiranja, donajnovijeg utemeljenja Šumarskekomore te Savjetodavne službepri Ministarstvu. Podsjetio je i nasuradnju s brojnim inozemnimstručnim šumarskim institucijama.Redovito ukazujući naštetne utjecaje i posljedicenekih inicijativa različitih udrugapa i institucija koje su se u ime»ljubavi prema šumi« nerijetkopokušavale miješati u stručne poslovekoje šumari obavljaju, akademikje i ovaj put ostao dosljedan,oštar i jasan, apostrofirajući inajnoviju inicijativu oko izgradnjekanala Sava – Dunav. Taj kanal bi,rekao je, mogao imati štetne posljedicei za dio hrastovih šumaSpačvanskog bazena, i za stanovništvo.Osvrnuo se i na naknadu (nazvaoju je »haračem«) koju šumariplaćaju vodoprivredi, »iako je upolitičkom životu Hrvatske prihvaćenstav da državno poduzeće nemora plaćati državnom poduzeću«,no to, izgleda, vrijedi samo zašumarstvo. Dotakao se i »nesmiljenogsvakodnevnog smanjenja površinašuma i šumskog zemljišta«ponajviše izgradnjom novih prometnicate objekata na šumskomzemljištu, koje je u suprotnosti stemeljnim odrednicama održivograzvoja ili potrajnosti.Izvještaje o radu Upravnogi Nadzornog odborau proteklom mandatu podnioje tajnik HŠD-a Damir Delačkoji je posebno istaknuo aktivnostiDruštva oko ustrojavanjaŠumarske komore i Savjetodavneslužbe pri Ministarstvu,kazavši kako će ova strukovnaorganizacija koja broji 3002 članajedino licenciranjem radovakroz Komoru postati tržišno prepoznatljivai vrednovana. O ulozii značenju izlaženja staleškogglasila Šumarski list koje slavi130-godišnjicu izlaženja, podsjetioje tehnički urednik časopisaHranislav Jakovac.Delegati izborne Skupštineobaviješteni su i da je dan ranijepredstavništvo HŠD-a na čelu sakademikom Matićem u povoduovih značajnih jubileja hrvatskogašumarstva primio predsjednik RepublikeStjepan Mesić.Najugroi buzetsProf. dr. sc. Renata PernarU usporedbis 2004.godinom,značajnaoštećenost svihvrsta drvećau Hrvatskojporasla je za2,7 posto.Najviše jeoštećenaobična jela(73,8 posto),a najmanjeobična bukva(11,4 posto) Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

oštećenost šumaPiše: Ivica TomićFoto: I. Tomić, Z. LisjakZavod za izmjeru i uređivanješuma Šumarskog fakultetaOŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJženije delničkoko područjeKvalitetna srednjodobnabukova sastojina sa žutimi rijetkim krošnjama napožeškom područjuOštećenje jeleMonitoring stanja oštećenostikrošanja za2005. godinu u RepubliciHrvatskoj pokazaoje daljnje povećanje postotkaznačajne oštećenosti stabala svihvrsta. U usporedbi s 2004. godinom,značajna oštećenost poraslaje s 26,8 % na 29,5 %. Oštećenostlistača porasla je s 21,1 % na23,7 %, a četinjača s 48,8 % na51,3 %. Prošle je godine zabilježendo sada najveći udio stabalaobične jele s postotkom oštećenostivećim od 25 % (73,8 %),što je porast 0,3 % u usporedbis 2004. godinom. Lani je zabilježenaznačajna oštećenost stabalahrasta lužnjaka 33,4 %, ili porast2,8 % u odnosu na 2004. godinu.U posljednjih se deset godinaoštećenost obične bukve nijebitno mijenjala, a kretala se od4–10 %. U 2004. je evidentiranaoštećenost 12 %, u 2005. godinise smanjuje na 11,4 % te ova listačai dalje ostaje naša najmanjeoštećena vrsta drveća – istaknutoje to na sastanku voditelja odjelaza ekologiju i stručnih suradnikaza ekologiju Hrvatskih šuma,održanom 19. lipnja u Hrvatskomšumarskom društvu. Sastanku suprisustvovali predstavnici Šumarskogfakulteta i Šumarskog institutaJastrebarsko.Trend rasta oštećenosti– Izvještaj o prošlogodišnjoj oštećenostišuma u Hrvatskoj podnijelisu dr. sc. Ivan Seletković i mr. sc.Nenad Potočić. Analizom oštećenostilistača ustanovljen je trendrasta od 1987. (6 %) do 1995.godine (27,7 %), zatim je značajnaoštećenost padala do 1998.(16,8 %), a od tada se zadržavalana približno istoj razini. Ponovnirast ustanovljen je od 2003., posliječega oštećenost listača stalnoraste, a taj se trend nastavljai prošle godine. Značajna oštećenostlužnjaka naglo je rasla između1988. (8,1 %) i 1994. (42,5 %),u 1999. godini evidentiran je malipad (23,5 %), a sljedeće godineneznatno je povećana (23,8 %).U 2001. ta je vrijednost poraslana 30,2 %, a poslije pada u 2002.(21,3 %) bilježi se postupni rast.Tako je 2003. značajna oštećenostiznosila 25,0 %, sljedećegodine 30,6 %, a lani 33,4 %.Kod hrasta kitnjaka prošlogodišnjaoštećenost iznosi 29,7 %, štoje za 6,8 % više nego prethodnegodine. Od 1997. (44,8 %) ošteće-Visok postotakznačajne oštećenosti uUŠP Delnice (49,7%) iUŠP Vinkovci(36,2 %) posljedica jeintenzivnoga sušenjajele, odnosno hrastalužnjaka. U UŠP Buzetvisok je postotakznačajne oštećenosti(55,9 %) gotovo svihvrsta drveća.Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

Sa sastanka ekologa u HŠD-uTerenska skica ploha za testiranjes fotografijama stabalana terenu (UŠP Gospić)Delineacija stratuma smrežom za uzorkovanje– fotointerpretacija oštećenihstabala u Spačvinost naglo pada (2002. na 14 %),a u zadnjih je nekoliko godina uporastu. Za četinjače je značajnaoštećenost 1987. bila 17,1 %, uzstalan trend rasta do maksimalnih56,7 % u 1996. godini. Zatim je1997. zabilježena niža vrijednost(38,6 %), a tri godine kasnije povećanavrijednost (40,7 %). Nakontoga slijedi postupan rast sve doprošlogodišnjih 51,3 % značajnooštećenih stabala četinjača. Najnižavrijednost (36,6 %) značajnooštećenih stabala obične jele ustanovljenaje 1988., pet godina kasnijegotovo je dvostruko povećana(70,8 %), a uz manje oscilacije takvase zadržala do 1999. godine,kad je pala na 58,1 %. U 2001.iznosila je 70,4 %, a u 2004. već73,5 %. Oštećenostalepskoga bora iznosi40,9 %, što jeviše za 4,2 % nego u2004., a povećanjeoštećenosti crnogabora je 6,1 % (s39,1 % na 45,2 %).Analizirajući našeglavne vrste drveća,može se konstatiratida je kod običnebukve značajna oštećenosti dalje niska,a kod hrasta lužnjakai obične jeleprimjetan je trendporasta od 2003.godine. Gledajućipo podružnicamaHrvatskih šuma,među njima su vrloznačajne razlike.Tako su vrlo visokevrijednosti oštećenostiu buzetskoj(55,9 %) i delničkoj(49,7 %) podružnici,nešto iznad prosjekasu u vinkovačkoj(36,2 %) i splitskoj(31,5 %), a najnižeu karlovačkoj(4,7 %), koprivničkoj(1,7 %) i novogradiškoj(1,7 %) podružnici. Visokpostotak značajne oštećenosti uUŠP Delnice i UŠP Vinkovci posljedicaje intenzivnoga sušenja jele,odnosno hrasta lužnjaka. U UŠPBuzet visok je postotak značajneoštećenosti gotovo svih promatranihvrsta drveća.Prošlogodišnja procjena oštećenostišuma u Hrvatskoj obavljenaje po 17. put, na 86 bioindikacijskihi 425 osnovnih ploha,a obuhvaćeno je 12.254 stabala,od čega 9.691 listača i 2.563 četinjača.Opažanja su provođenana plohama jednake međusobneudaljenosti, s po 24 stabla. Zasvako stablo u uzorku procjenjivalisu se osutost (defolijacija)krošnje, gubitak boje (diskoloracija)asimilacijskih organa te lakoprepoznatljivi biotički i abiotičkiuzroci štete. Pri tome se značajnooštećena (ZO) stabla smatrajuona čija je osutost krošnje iznad25 %. Rezultati procjene obrađenisu i pohranjeni u bazi podatakaŠumarskog instituta Jastrebarskote u jedinstvenoj europskoj bazipodataka programa ICP Forests(Međunarodni program za procjenui motrenje utjecaja zračnogonečišćenja na šume).Snimanje oštećenosti izzraka – dr. sc. Renata Pernar saŠumarskog fakulteta podnijela jeprethodni (preliminarni) izvještajo rezultatima aerosnimanja oštećenostišuma na području UŠPVinkovci i UŠP Gospić. Istaknulaje kako se informacije dobiveneprimjenom fotointerpretacije nerazlikuju od podataka terestričkihistraživanja. Preduvjet za postizanjetakvih rezultata je kvalitetnoizrađen fotointerpretacijski ključ.Od metoda daljinskih istraživanjaosobito je pogodna interpretacijainfracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka,na kojima se oštećenostlagano uočava, pa nekada i prijenego što se u prirodi pojave okuvidljivi tragovi. To je zbog promjenespektralne refleksije oboljelevegetacije. Šumarski fakultet(izvršitelj radova) i Hrvatske šume(investitor) sklopili su ugovor oizradi znanstvenih studija s ciljemutvrđivanja oštećenosti šuma i inventarizacijesušaca za područjaSpačvanskoga bazena i Like, ponavedenoj metodi. Aerofotogrametrijskoinfrakolorno snimanje jeobavila tvrtka Geofoto. Ukupna jedužina svih pruga 80,6 km, površinasnimanja 11.130 ha, u mjerilu1:6000. Snimanje iz zraka za ličkopodručje izvršeno je potkraj srpnja,a za područje Spačve početkomkolovoza prošle godine. Načinjenoje ukupno 175 aerosnimki,88 u Lici i 87 za spačvansko područje.Radovi na pripremi snimakaza fotointerpretaciju počeli supolovicom studenoga 2005. Izvršiteljiinterpretacije su lani, u ciljuprikupljanja podataka za izradufotointerpretacijskoga ključa, uvremenu određenom za aerosnimanje,načinili potrebne terenskeradove. Odabirana su stabla zakoja se pretpostavljalo da će se s Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

velikom sigurnošću moći pronaćina aerosnimkama. Pozornost jeusmjerena na to da u uzorku budezastupljen dovoljan broj stabala usvakom stupnju oštećenosti. Svakomodabranom stablu ocijenjenje stupanj oštećenosti i skiciranpoložaj u odnosu na prepoznatljiveokolišne topografske detaljena posebnoj skici. Osobito znakovitastabla ili skupine stabala susnimljeni u cilju dokumentiranjanjihovog izgleda te kasnijeg uspoređivanjas načinom preslikavanjatih stabala na aerosnimkama.Izrada fotointerpretacijskihključeva – Na temeljupredodžbe o načinu preslikavanjapojedinih vrsta drveća i stupnjevaoštećenosti definiran je fotointerpretacijskiključ za glavnevrste drveća. Pomoću izrađenihfotointerpretacijskih ključeva, naprimjernim stablima (krošnjama)uzetim na terenu i identificiranimna snimkama, procijenjenoje zdravstveno stanje pojedinihkrošanja i svrstavanje u određenestupnjeve oštećenosti. Na osnovipodataka interpretacije za svastajališta (primjerne plohe), izračunatisu pokazatelji oštećenosti(O, SO, IO SO1). S obzirom na toda se aerosnimanjem dobio uvidu stanje sastojina na istraživanompodručju, počelo se s inventa-rizacijom (kartiranjem) sušaca.Preliminarni (prethodni) rezultatiutvrđivanja oštećenosti (šumarijaOtočac) ukazuju na izrazitu oštećenostjele kod koje je 40,21 %stabala svrstano u stupanj 2.1 iveći. Prosječno oštećeno stabloiznosi 61,79 % i može se svrstatiu stupanj oštećenosti 2.2. Na infracrvenomdigitalnom ortofotu,u mjerilu 1:5000, na slučajnom jeuzorku izdvojena površina 1 ha ina njoj je provedeno kartiranjesvih sušaca (42), ili 10 posto odukupnoga broja stabala po hektaru.– Na taj način dobivamo dobaruvid u stanje na terenu i potencijalnažarišta, a podatak nam ukazujena svrhovitost aerosnimanja.Naime, ovaj podatak nam omogućujepregled stanja na terenuu kratkom vremenskom razdobljui učinkovitije predviđanje mjeraza ublažavanje posljedica sušenja– naglašava dr. sc. Pernar.Prednosti aerosnimanja– Za područje šuma Spačvanskogabazena oštećenost (SO) hrastalužnjaka iznosi 34,73 %, a to značida je za promatrani uzorak srednjeoštećeno stablo oštećeno zaizračunati postotak, te se uzorakmože svrstati u stupanj oštećenosti2.1. Na temelju ranije provedenihistraživanja odlučeno je da seinventarizacija oštećenosti šumaza cijelo snimljeno područje obavimetodom rastera (100x100 m 2 ),unutar pažljivo izdvojenih homogenihcjelina (stratuma), koje su seizdvajale na osnovi razlika uočljivihna aerosnimkama (veličina krošanja,sklop, visine, vrste drveća, stupanjoštećenosti i sl.). Zaključujućiizlaganje dr. sc. Pernar je naglasilakako se interpretacijom infracrvenihkolornih aerosnimki ustanovljavastanje šumskih sastojina nasnimljenom području, a aerosnimkeostaju trajan dokument o tomstanju. Na njima se opažanja usvakome trenutku mogu ponoviti,provjeriti i nadopuniti, a premapotrebi i nastaviti. Aerosnimanjeje moguće obaviti u vrlo kratkomvremenu, uz mali broj istraživača,brzo usklađivanje kriterija i pronalaženjegrešaka. Rad na terestričkinačin traži puno stručnjaka, a rezultatisu heterogeni. Konačni rezultatifotointerpretacije za cijelosnimljeno područje po sistematskomuzorku bit će prezentiraniu završnom izvještaju sljedećegodine.Sušenje bukve na požeškompodručju – Uspoređujućipreliminarne rezultate aerosnimanjas terestričkim motrenjima,kod kojih je stalno prisutna sumnjazbog subjektivnoga faktora,mr. sc. Petar Jurjević, voditeljOdjela za ekologiju Hrvatskihšuma, je istaknuo da su rezultatifotointerpretacije potvrdilinaše procjene oštećenosti.Time možemo biti zadovoljni,no nismo zadovoljni velikomoštećenošću pojedinih vrstadrveća na snimljenim područjima.U usporedbi s 2004.godinom, prošlogodišnja oštećenostsvih vrsta drveća je ublagom porastu, a pozitivna ječinjenica što nema rasta oštećenostijele u Gorskom kotaru.Dr. sc. Joso Gračan (Šumarskiinstitut) je napomenuo kakomoramo imati knjižice o stanjuoštećenosti šuma u Hrvatskoj,kako bismo poduzeli odgovarajućemjere u cilju smanjenjaoštećenosti. Veća oštećenostprimijećena je na graničnompodručju Hrvatske i Slovenije.Dipl. ing. Zlatko Lisjak (UŠPPožega) ukazao je na sušenjekvalitetnih bukovih sastojinana požeškom području (bukovaskočipipa), a ilustrirao jeto fotografijama pojedinačnihstabala i dijelova sastojine. Naskupu ekologa je dogovorenoda se do polovice srpnjana području UŠP Sisak održitečaj o popisu oštećenosti u2006. godini.OŠTEĆENOST KROŠNJIKolokvijo ujednačavanju kriterijaPiše: Vesna PlešeFoto: D. JankovićKrajem lipnja na područjudelničke podružnice održanje terenski kolokvijza ujednačavanje kriterijaprocjene oštećenosti krošanja telako prepoznatljivih uzroka štetana osnovnim plohama – mreža4x4 km. Organizator kolokvijakoji se održava već šestu godinuzaredom bio je Odjel za ekologijudelničke podružnice. Održavao sena terenima šumarije Lokve u gospodarskojjedinici Oštrac.Cilj kolokvija bio je procijenitioštećenost stabala jele, bukvei javora i pri tome što više ujednačitikriterije procjene.Zadana su bila 24 stabla, a procjenesu obavljali revirnici iz svihčetrnaest šumarija koji godinamarade na tim poslovima. Odstupanjau procjenama nisu bila velika.U realizaciji kolokvija trebaistaknuti stručnu pomoć radnikaOdjela za ekologiju, stručnih suradnikaDušanke Janković dipl.ing. i Marijana Abramovića dipl.ing te rukovoditelja Odjela ŽeljkaKauzlarića dipl. ing. koji ulažuvelike napore da se jedan ovakokoristan skup šumara održava svakegodine, pridonoseći razmjenistručnih iskustava i mišljenja onavedenoj problematici.Sudionici kolokvija na terenuBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

zamke civilizacijePiše: Josip VukovićFoto: ArhivaZašto bismo sebrinuli hoće li opstatibiodiverzitet? Jeli zbilja važno akobude manje prašumeili ako se ugrozineka jedva poznatavrsta daždevnjaka?Postoje uvjerljivimoralni i estetskirazlozi za očuvanjebiodiverziteta, kaošto je obveza premabudućim generacijama.Šume su golem odvodugljika – odrasla šumamože upiti čak 30tisuća tona ugljika početvornom kilometru.Također pomažustvaranju padalinazbog prirodnogprocesa kojim se vlagaprenosi iz tla u zrak.ŠUME U SVIJETUTijekomtisuća godinaraskrčeno jeviše od poloviceizvornih svjetskihšuma, polovinau zadnjih 50godina. Ako setako nastavi,četvrtinapreostalihšuma nestat ćeu sljedećih 50godina. Najvišestradavajutropske prašume,i kako danasstvari stoje do2020. ostat ćenetaknuto tekmanje od 5 postoAmazone, ostaloje manje od 7posto atlantskihprašuma JužneAmerike, a jednapetina prašumasrednje Afrikenestat će za 15godina. Ovo susamo neki podacio globalnomproblemunarušavanjaprirodneravnoteže kojomse bavi ovajčlanakVelike sječe za potrebe infrastrukturepridonose nestajanju šumaElementarne nepogodeostavljaju također posljediceKako nestajuKao nikad u svojoj milenijskojpovijesti Zemlja jes dosegnutim znanjem,tehnikom i tehnologijomna vrhuncu tzv. moderne i postmodernecivilizacije, a istodobnougrožen je njezin entitet, čak dolaziu pitanje opstanak zemaljskogaživota. Prijetnje su postale pojave,zabrinjavajuće, mnogostrane:ptičja gripa, nuklearni rat, razornitsunami, udar asteroida, globalnozatopljenje, novo ledeno doba,onečišćenje, suha zemlja, glad,svemirske katastrofe.Engleski pisac, autor bestseleraTajna povijesti Joel Levy napisaoje Knjigu sudnjeg dana koja jeovih dana izašla u Nakladi Ljevakna hrvatskom jeziku. Puna je »scenarijaza smak svijeta«, ali iznosećistvarne činjenice i niz nepobitnihpodataka, nije riječ o senzacionalnomštivu koje nema veze s povijesnimi znanstvenim razmatranjemnavedenih pojava i problema.Odista, Levy je u pravu kadkaže da jedva da prođe dan bezčlanka ili vijesti o nekoj katastrofišto ugrožava civilizaciju. Najviše segovori o klimatskim promjenama,ali prateći medije vidimo da tonije jedini problem, iako, možda,iz njega nastaju uzroci svih drugih.Tsunami na Dan svetog Stjepana2004. bio je najstrašniji podsjetnikna smrtonosnu silu prirode i opasnostod geofizičkih katastrofa,te je potaknuo živo zanimanje zaslične pogibelji, kao što su divovskivulkani ili potonuća otoka, štostvara goleme tsunamije.Na početku 19. stoljećaznanost i tehnologija počele sutemeljito mijenjati društvo. Promjenesu dolazile neviđenom brzinom,a mnogi ljudi, ako ne i ve-10 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

Sušenje kao posljedicaonečišćenja atmosferešumećina, smatrali su da posljedice nisudobre. Svugdje je vladalo neznanjei strah od nove tehnologije. Utakvom je svijetu 1816./17. MaryWollstonecraft Shelly napisalaFrankensteina, veliku metaforu zatjeskobu njezina doba – tjeskobukoja je nakon toga rasla zajednosa silom znanosti i tehnologije.Današnji je problem u golemombroju opasnosti, uz već navedene.Neke bi mogle poubijati milijune,a druge prijete uništenjem cijelogplaneta. Neke su posve teoretskei vrlo malo vjerojatne, dok namdruge stoje na pragu. Čovjek sepita kojeg bi se smaka svijetatrebao bojati, najviše bojati. Kojesu katastrofe vjerojatne, koje ćebiti uistinu katastrofalne ako sedogode, a koje možemo izbjeći?To su pitanja na koja na svoj načinodgovara Levy u svojoj Knjizisudnjeg dana. Ona iscrtava kartukaotičnih područja i stavovimaautora upravo on kormilari međugrebenima pretjerivanja i sumnjičavosti.Svako se poglavlje bavinekom konkretnom katastrofom ipodrobno objašnjava o kakvoj seopasnosti radi, te prema potrebinavodi: znanstvene podatke; kakvebi bile posljedice kad bi se prijetnjaostvarila; što možemo naučitiiz povijesti (na primjer, kakosu prošle civilizacije reagirale naslične opasnosti); napokon, kolikoje vjerojatno da će se katastrofaostvariti.Smrt divljine – Nipošto sveveć samo neke određene šume sena Zemlji mogu nazvati divljinom,ali većina ih je u obruču opasnosti,prijete im različiti uzroci uništenja,pa i nestanak na pojedinimpodručjima.Kako to vidi i objašnjava Levy?Fosilni nam ostaci kažu da je ugeološkoj povijesti bilo pet velikihvalova izumiranja. Danas smomožda na rubu šestoga, za kojije čovječanstvo izravnoodgovorno. Naime, nesamo da škodimo sebi ionom dijelu okoliša kojikoristimo izravno, negoi ugrožavamo »divlji«okoliš koji podupire drugesvjetske vrste. Ljudskedjelatnosti prijeteda će izazvati potpunouništenje ili srozavanjeprirodnih staništa te daće prorijediti ili istrijebitišume, biljke i životinje.Vrste i njihova staništa sezajedno nazivaju BIODI-VERZITETOM. To je novipojam u suvremenomhrvatskom jeziku.Zašto bismo se brinulihoće li opstati biodiverzitet?Je li zbilja važno akobude manje prašume iliako se ugrozi neka jedvapoznata vrsta daždevnjaka?Postoje uvjerljivimoralni i estetski razloziza očuvanje biodiverziteta,kao što je obvezaprema budućim generacijama,to jest, obveza daunucima omogućimo davide koraljne grebene,ali još je jači razlog koristoljublje,koje se odnosina usluge ekosustava iizravnu gospodarsku koristod biodiverziteta.Neka su staništatako vrijedna da seiskorištavaju radi sirovine – to supoglavito šume i oceani. Od njihdobivamo drvo, papir, plodovemora i razne druge proizvode. Milijardeljudi u zemljama u razvojukoriste šume radi drva za potpalui građevinski materijal. Osim toga,divlja su staništa ključni izvor hraneza milijune ljudi. Većina lijekovadolazi izravno ili neizravno iz prirodnihizvora, koji također nudeuzbudljive mogućnosti za novelijekove u mnogim područjima. Igenetska je raznolikost vrijedan resurs.Na primjer, mnoge današnjevrste usjeva jesu hibridi stvorenipomoću gena iz divljih vrsta, alisvjetski genetski potencijal većimdijelom još nije popisan.Usluge ekosustava su važniposlovi okoliša o kojima ovisinaše blagostanje i preživljavanje.Prema jednoj procjeni, Zemljagodišnje daje usluge u vrijednostivećoj od 33 bilijuna dolara, štoje gotovo dvostruko više od ukupnogproizvoda svjetskog gospodarstva.Doslovce ne možemosebi priuštiti gubitak tih usluga.Neke važne uslugeekosustava su: održavanjei regulacija zaliha vode; stvaranjehumusa i zaštita od erozije;održavanje plodnosti tla putemusklađivanja dušika, raspadanjemorganskih tvari i reciklažomhranjivih tvari, te pohranai aktivacija hranjivih tvari. Imai drugih važnih usluga, na primjer:oprašivanje biljaka; širenjesjemenja; filtriranje zraka i pročišćavanjevode na svjetskojrazini; reguliranje klime. Iznadsvega, šume su golem odvodugljika – odrasla šuma možeupiti čak 30 tisuća tona ugljikapo četvornom kilometru. Također,pomažu stvaranju padalinazbog prirodnog procesa kojimse vlaga prenosi iz tla u zrak.Staništa kao što su obalnešume mangrova, močvare ikoraljni grebeni mogu zaštititiljude od prirodnih katastrofakao što su poplave i tsunami,kao što se pokazalo za vrijemetsunamija na Svetog Stjepana2004., kada su obalna područjagdje su šume mangrovaposječene radi gojilišta škampapretrpjele mnogo većuštetu nego područja koja sumangrovi štitili. Divlja staništatakođer pružaju dom većinisvjetskih vrsta. Na primjer,tropske šume pokrivaju samo6 posto površine Zemlje, ali unjima živi 50 – 60 posto svihbiljnih i životinjskih vrsta, dokmočvare mangrova i koraljnigrebeni imaju ključnu važnostkao uzgajališta oceanskih riba,među kojima su mnoge vrstešto se komercijalno iskorištavaju.Uništenje divljih staništai vrsta mnogo je pridonijelopropadanju društvau svim dijelovima svijeta, i touglavnom krčenjem šuma. Klasičanje primjer Uskrsni otok uTihom oceanu. Kad su europskiistraživači u 18. stoljećustigli do Uskrsnog otoka, našlisu pustopoljinu bez ijednogstabla i samo nekoliko vrstabiljaka i životinja. Međutim,arheološka i geološka istraživanjapokazala su da je otoknekad imao raskošnu suptropskušumu s obiljem životnihvrsta. Nerazumno i pretjeranoiskorištavanje šuma, zajednos drugim uzrocima kao što suprevelik lov i šteta zbog dolazakaštakora, doveli su do pot-Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 11

privatne šume / SlovenijaU GORSKOM KOTARUniji ješumapodružnice upoznali s načinimagospodarenja privatnim šumamau Hrvatskoj, te razmijenili iskustvao navedenoj problematicis članovima Udruge privatnihšumovlasnika Gorskoga kotara.S njima su u Gorski kotar došli ipredstavnici organizatora stručneekskurzije, Ignacij Strmec iz Zavodaza gozdove Slovenije i AndrejAndoljšek iz Kmetijsko gozdarskezbornice Slovenije.U privatnim šumamaSlovenije doznaka je besplatna,programi gospodarenja izrađujuse za posjede veće od 15ha, gospodarsku podjelu obilježavajuuređivači, a troškove plaćadržava.Uz predsjednika i tajnika Udrugeprivatnih šumovlasnika Gorskogakotara Ivana Pleše i AntonaBabojelića, s privatnim šumamai načinima gospodarenja na područjudelničke podružnice, upoznalisu Boris Pleše i Davor Hilak izOdjela za uređivanje šuma.»Hrvatske šume« premaZakonu o šumama iz 1994.uz državne imaju obvezu uređivanjai privatnih šuma, istaknuo jeBoris Pleše, rukovoditelj Odjela zauređivanje šuma. Za sada jedinodelnička podružnica izrađuje programeza privatne šume u cjelini,jer je Odjel stručno ekipiran.Privatne šume na područjudelničke podružnice zauzimaju28.000 ha i prostiru se u četrnaestgospodarskih jedinica. Drvnazaliha u tim šumama iznosi 127m 3 /ha, a siječe se 40 do 50 postoprirasta.om vlasništvuNa području delničke Podružniceboravila je krajem svibnja grupa odpedesetak privatnih šumovlasnikaiz Slovenije, s područja općineČrnomelj. Slovenski šumari bilisu gosti Udruge šumovlasnikaGorskoga kotara s kojima surazmijenili iskustva u gospodarenjuprivatnim šumamaŠumovlasnici u GJ PetehovacPiše: Vesna PlešeFoto: V. PlešeDomaćini i gosti u park-šumiGolubinjak LokveIz Ministarstva poljoprivrede,šumarstva i vodnoga gospodarstvaiz Odjela za privatne šumebili su nazočni Marko Šašek i DraganPavlović. Informirali su nazočnešumovlasnike o promjenamavezanim uz donošenje novogaZakona o šumama osobito onimau gospodarenju privatnim šumamau Hrvatskoj.Osnivanjem savjetodavnihslužbi znatno će se olakšatiposao šumovlasnicima. Bit ćeu mogućnosti dobivati besplatnesavjete vezane uz gospodarenjeprivatnim šumama. Do sada suse te usluge plaćale, što je biloskupo. Problema je bilo jer nisubili riješeni imovinsko-pravni odnosi.Uz edukaciju prioritet će bitiformiranje upisnika šumovlasnika.Kroz njega bi se oni registrirali, idobili detaljnije informacije o posjedimai stanju na terenu. Evidencijomkroz upisnik šumoposjednikbi bio u mogućnosti ostvariti svasvoja prava, a i cijela usluga bilabi znatno jeftinija. S geodetskomupravom, lokalnim samoupravamai uređivačima dogovarala bise dinamika izrade programa zagospodarenje privatnim šumama,pojašnjava Šašek.Da bi se i na terenu upoznali sgospodarenjem privatnim šumama,posjetili su GJ Petehovac, odjel21, šume privatnog šumovlasnikaiz Delnica Ivana Šnajdara.Tijekom posjeta delničkoj podružniciobišli su i park-šumu GolubinjakLokve. Tu su ih pozdraviligradonačelnik Grada Delnica MarijanPleše i u ime šumarije Lokverevirnik Anđelko Žagar.Poslije Golubinjaka obišli sukuću Rački u Delnicama i izletišteZeleni vir.Dogovoreno je da se ovakvarazmjena mišljenja i suradnja nastavi.U Sloveniji ima oko350.000 šumovlasnika,a 80 posto šuma je uprivatnom vlasništvu.Prosječna površinaparcela iznosi 0,5 ha.Muče ih isti problemikao i šumovlasnike uHrvatskoj – usitnjenostposjeda, neriješeniimovinsko-pravniodnosi te nedovoljnazainteresiranostvlasnika za svoj posjed.Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 13

iljne bolestiPiše: Goran Videc,dipl. ing. šum.Foto: G. VidecPhytophtora ramo– nova prijetnja (hrvaZa širenje ove bolestipotrebna je visokazračna vlaga (kiša,magla, zalijevanje)i temperatura zrakaizmeđu 15 i 25 °C.Bolest se širi na višenačina: kontaktom sazaraženom biljkom,preko inficiranihtala ili supstrata zasadnju, vodom u kojojse nalaze zoospore,preko alata kojim seobrađuju inficiranebiljke, obućom,pneumaticimaprijevoznih sredstavai sl.šumamaPosljednjih desetak godina šumaridiljem Europe i SAD suočavaju se s novimprijetnjama i izazovima u provođenjumjera zaštite šuma. Godine 1993. uNizozemskoj i Njemačkoj pojavila senova biljna bolest koja je uzrokovalaodumiranje grančica različitih vrstabiljaka. U isto vrijeme u SAD i Kanadipojavilo se iznenadno propadanje nadesetke tisuća stabala američkih vrstahrastova, poznato pod imenom»sudden oak death«. Pokazalo se da jeu oba slučaja uzročnik isti – nova vrsta,gljivama iz skupine Oomycetes sličniorganizam, pod nazivomPhytophtora ramorumUu rasadnicima gdje jeEuropi je bolest ispočetkadijagnosticirana samouzrokovala propadanjesadnica sleča (Rhododendron sp.)i hudike (Viburnum sp.), a kasnijei u parkovima, i što je posebicezabrinjavajuće, na pojedinačnimstablima (hrast, bukva) u prirodi.Do danas još uvijek nije poznatoodakle potječe ovaj štetniorganizam. Razlike među populacijamaštetnika u SAD i Europiukazuju na nepovezan unos naoba kontinenta iz nepoznatogapodručja. Ova bolest je velika nepoznanicau praksi i samim timepredstavlja ozbiljnu opasnost zašumske ekosustave, a njenim zanemarivanjemprihvaća se rizik dase naseli i u našim šumama, što bimoglo imati ozbiljne i nesaglediveposljedice.U Europi se Phytophtoraramorum prvenstveno širiputem sadnog materijala hortikulturnihvrsta biljaka. Za sadase domaćinima navedene bolestismatra više od 60 vrsta iz različitihporodica i svakim danom tajse broj sve više povećava. Najčešćidomaćini ove bolesti su vrsteiz rodova sleč (Rhododendron sp.),hudika (Viburnum sp.), kamelija(Camellia sp.), kalmija (Kalmia sp.),jorgovan (Syringa vulgaris), planika(Arbutus unedo), brusnica (Vacciniumvitis – idaea), hrastovi (Quercussp.), bukva (Fagus sylvatica), javor(Acer sp.), obični kesten (Castaneasativa), duglazija (Pseudotsugamenziesii), tisa (Taxus baccata) idr. O pojavi ove bolesti na hortikulturnomsadnom materijaluu rasadnicima izvijestila je većinazemalja Europe koje su provodilenadzor nad domaćinskim vrstama.Pojedinačno oboljela stabla uprirodi za sada su dijagnosticiranasamo u Velikoj Britaniji (običnikesten, divlji kesten, bukva, cer)i Nizozemskoj (crveni hrast). Svaoboljela stabla rasla su u blizinivrtnih centara, rasadnika ili privatnihvrtova i parkova u kojimasu pronađene oboljele vrste izrodova Rhododendron, Viburnum iKalmia. Zanimljivo je istaknuti dasu američke vrste hrastova osjetljivijena obolijevanje, za razliku odeuropskih vrsta (lužnjak, kitnjak)kod kojih još uvijek nije utvrđenainfekcija prirodnim putem. No, tijekomispitivanja putem umjetnihinfekcija pokazalo se da europskevrste hrastova ipak nisu otporne upotpunosti, već najčešće obolijevajustabla koja su fiziološki oslabjela,dok se kao najpodložnijainfekciji pokazala obična bukva. Sdruge strane zabrinjavajuća je činjenicada je bolest dijagnosticiranai u nama susjednim zemljama(Slovenija), čime ova problematikapostaje još više goruća.Za širenje ove bolesti potrebnaje visoka zračna vlaga (kiša,magla, zalijevanje) i temperaturazraka između 15 i 25 °C. Bolestse širi na više načina: kontaktomsa zaraženom biljkom, preko inficiranihtala ili supstrata za sadnju,vodom u kojoj se nalaze zoospore,preko alata kojim se obrađujuinficirane biljke, obućom, pneumaticimaprijevoznih sredstava isl. Najčešći način širenja bolesti jepreko kapljica vode prilikom zalijevanjaili kiše. Tom prilikom bičaste,gibljive zoospore plivajući u kapljicamavode dolaze do oštećenihdijelova lista ili stabljike, ili prekolenticela i puči ulaze u biljno tkivogdje izazivaju infekcije. Osobito jevelika opasnost širenja ove bolestiprodajom latentno zaraženih biljaka,kod kojih još uvijek nisu vidljivisimptomi infekcije, a gdje se bolestširi na velike udaljenosti.14 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

umtskim)Simptome ove bolestimožemo podijeliti u 3 skupine:1. infekcija se manifestira udonjim dijelovima debla u vidutamnosmeđih do crnih mrlja nakori iz kojih se cijedi tekućina, 2.odumiranje izbojaka, 3. nekrozalistova (tamne mrlje). Kod sleča(Rhododendron sp.) gljiva uzrokujeodumiranje i propadanje, odnosnosušenje izbojaka i listova. Nakraju (vrhovima) listova se pojavesmeđe do crne mrlje koje se šireprema dolje, odnosno bazi lista,a mogu nastati i u središnjem dijelulista. Infekcija se preko lisnihpeteljki prenosi u izbojke, kodkojih se također razvijaju nekroze,a biljnim sokovima infekcija seširi po cijeloj biljci. Rod Viburnumje čitav osjetljiv na ovu bolest, anajviše hibrid Viburnum x bodnantense.Simptomi se obično pojavepri osnovi debalca, pri čemu tkivokambija poprimi smeđu boju,a nakon toga slijedi uvenuće listova,te brzo i potpuno propadanjezaražene biljke. Nekroze se odkorjenovog vrata mogu proširiti iu gornje dijelove stabla. Kod nekihvrsta hudika može se pojavitiinfekcija izbojaka i listova u vidutamnih mrlja i pjega. Kod bukve,hrastova i divljeg kestena do sadasu poznati simptomi u obliku tamnih,crnih mrlja na donjem dijeludebla (do visine 2 – 3 metra) izkojih curi tekućina smeđe boje,a okolna kora je raspucala, promijenjeneboje i odumrla. Tkivokambija u stablu poprimi smeđedo tamnosmeđe obojenje što seustanovljava skidanjem kore uzduždebla te je jasno odvojenood stanica kore. Kod običnog kestenaprimijećena je pojava bolestiu vidu pjega na listovima uzodumiranje istih.Da bi se spriječilo širenjei razvoj bolesti potrebno je redovitoprovoditi preventivne mjerezaštite, odnosno provoditi stalninadzor nad domaćinskim biljka-Phytophtora ramorum na bukvi Izgled kore zaraženog hrastaSimptomi na hrastuNekroza na listu kamelijeOdumrli kambij na hrastuOštećenje kambija vidljivo jeskidanjem korePhytophtora ramorumu Hrvatskoj za sadanije detektirana. No,to međutim uopće neznači da je i nema! Zasada je potvrđen nalazPhytophtora sp. okoOsijeka na topolama, aligenetskim metodamajoš uvijek nije utvrđenavrsta tj. moglo bi seraditi o još neopisanojvrsti (ali ne ramorum!)Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 15

ma. Prilikom uvoza ili premještanjabiljaka iz rodova Rhododendron,Viburnum i Cameliapotrebno je da iste obaveznoprati valjana biljna putovnicakojom se dokazuje fitosanitarnaispravnost pošiljaka. U ostalepreventivne mjere zaštitemožemo ubrojiti izbjegavanjepovećanog orošavanja (zalijevanja)jer povećana vlažnostpogoduje razvoju i širenjubolesti, zatim prekomjernognojenje dušičnim gnojivima,prekomjerno zadržavanje vodena gredicama ili u loncima i dr.S obzirom na to da se bolestizuzetno lako prenosi kontaktom,potrebno je provoditistalnu sterilizaciju obuće, alata,prijevoznih sredstava, strojevai svih drugih sredstava kojadolaze u direktan kontakt spotencijalnim izvorima zaraze.Također, nije preporučljivo tretiranjefungicidima jer se timebolest samo prikrije, ali ne suzbije,i povećava se mogućnostprijenosa latentno inficiranihbiljaka na velike udaljenosti.Ukoliko se bolest ipak pojavi,nije preporučljivo okopavanje,obrezivanje, osnivanjematičnjaka ili slični postupcina okolnom bilju i zemljištu,sve dok se bolest ne suzbije.Kurativne metode (posebne vrstefungicida) imaju smisla samou ranim stadijima napada ili kodmladih stabala, a najčešće se koristimetoda sječe zaraženih stabalai njima susjednih na određenojpovršini oko njih, te spaljivanjeistih (eradikacija). U rasadnicimase prije sadnje novih biljaka vrši iiskapanje te zamjena zemlje.Phytophtora ramorum uHrvatskoj za sada nije detektirana.Međutim, to uopće ne značida je i nema! Za sada je potvrđennalaz Phytophtora sp. oko Osijekana topolama, ali genetskim metodamajoš uvijek nije utvrđenavrsta tj. moglo bi se raditi o jošneopisanoj vrsti (ali ne ramorum!).Ovo samo ukazuje na opravdanubojazan da bi moglo doći do introdukcijePhytophtora ramorumu Republiku Hrvatsku, a o posljedicamakoje bi to moglo izazvatimožemo samo nagađati. Sigurnoje da bi prisutnost te gljive u našimšumama mogla rezultirati velikimekološkim i gospodarskimštetama. Još uvijek nije kasno zapoduzimanje određenih mjera,samo je pitanje jesmo li dovoljnosvjesni veličine problematike. Danasje to problem kod drugih, asutra možda i naš!GOSPODARSKA JEDINICA FUŽINEPrivatne šume u g.j. FužineŠumegospodarskejedinice Fužine(1429 ha) nastalesu obrastanjempoljoprivrednihi pašnjačkihpovršina, njimase kroz povijestuglavnomgospodariloneplanski, što jeobilježilo sadašnjestanje tih šuma.Te se, zapravoenklave različitihpovršina, prostiruunutar državnihšuma i pašnjakaZemljište na kojem se prostirušume GJ Fužine biloje do 1848. u vlasništvuraznih vlastelina. Nitko odpodanika nije bio, odnosno nijemogao postati vlasnikom ni najmanjegdijela zemljišta. Vlastelinje pojedincima dozvoljavao samoograničeno posjedovanje i korištenjezemljišta za obradu i ispašustoke, a šume za snabdijevanjeogrjevom i građom za kuće.Ukidanjemkmetstva1848., pravom služnosti kojesu nekad kmetovi imali na vlastelinskimšuma i pašnjacima,dolaze u posjed dijela šumskih ipašnjačkih posjeda. Tijekom godinau sukobima između vlastelei seljaka glede vlasništva nadpojedinim parcelama, te raznimzakonima i procesima, eksproprijacijom,ukidanjem veleposjeda,te kasnije ukidanjem zemljišnihzajednica, seljaci dolaze u posjedili pak gube pojedine katastarskečestice.Zakonom o nacionalizaciji, kojije donesen poslije II. svjetskograta, šume zemljišnih zajednica pa16 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

uređivanje šumaPovijesne promjene Foto:Piše: Vesna PlešeB. Plešeutjecale na gospodarenjei GJ Fužine postaju općenarodnaimovina.Šume GJ Fužine nastalesu obrastanjem poljoprivrednih ipašnjačkih površina, pa stoga nijeni čudo da su spomenute povijesnepromjene obilježile i sadašnjestanje tih šuma. Njima se krozpovijest uglavnom gospodariloneplanski, ovisno o potrebamavlasnika, što je još jedan razlognjihova lošeg stanja.Osnovna smjernica gospodarenjaoduvijek je bilo prebornogospodarenje. No bilo je i pojedinihslučajeva da su vlasniciposjekli dobre sastojine, te nataj način pridonijeli degradacijivlastite šume. Šumari su svojomstručnošću nastojali popravitistanje, ali, na žalost, nisu seuvijek mogli oduprijeti željamavlasnika.Prvi Program gospodarenjašumama i šumskimzemljištem za GJ Fužine izrađenje 1. siječnja 1986. i vrijedio je do31. prosinca 1995. Drugi programgospodarenja donesen je za razdobljeod 1. siječnja 1996. do 31.prosinca 2005.Zbog isteka Programa, trebaloje prići izradi redovne revizijePrograma gospodarenja šumamai šumskim zemljištem u privatnomvlasništvu za GJ Fužine, a izradioga je delnički Odjel za uređivanješuma.Gospodarska jedinica Fužinenalazi se u jugozapadnom dijeluGorskoga kotara, oko naselja Fužine,Vrata, Lič, Belo Selo, Slavicai Benkovac Fužinski. Šume ove GJnisu obuhvaćene u jedinstvenucjelinu, već se kao enklave različitihpovršina prostiru unutar državnihšuma i pašnjaka. GraniceGJ s državnim šumama dobro suobilježene graničnim kamenjem ihumkama te označene bojom nastablima.Ukupna površina GJ Fužineiznosi 1429 ha, od čega je na područjukatastarske općine Lič 530ha, Vrata 414 ha i Fužina 484 ha.Obrasla površina zauzima 870 ha.Ima 23 odjela s 36 odsjeka. Obraslepovršine odsjeka kreću se od5,77 ha do 46,88 ha.Ukupna drvna zaliha iznosi151.626 m 3 , od čega na crnogoricuotpada 25.348 m 3 , a na bjelogoricu126.278 m 3 . Drvna zalihapo ha iznosi 174 m 3 /ha. Ukupnigodišnji tečajni prirast iznosi 3012m 3 ili 3,4 m 3 /ha.Kroz buduće gospodarenjeplanirani su radovi u jednostavnojbiološkoj reprodukciji iŠumska cesta u g.j. FužineKomisija na terenuto sadnja biljaka – popunjavanjena 18 ha, radovi na njezi sastojina(njega mladika u grupamana 28,74 ha i čišćenje sastojinana 14 ha). U proširenoj biološkojreprodukciji obavit će se šumskouzgojniradovi na njezi sastojina(njega sastojina na 1/5 ophodnjena 29,14 ha).Stručno povjerenstvoMinistarstva poljoprivrede,šumarstva i vodnoga gospodarstvau sastavu Krešimir Turk, dipl.ing., predsjednik, Slavica Delač,dipl. ing., i Dragan Pavlović, dipl.ing., sastalo se i tijekom trodnevnograda u uredu i na terenu (31.svibnja do 2. lipnja) pregledaloProgram gospodarenja. Utvrdiloje da je izrađen sukladno Zakonuo šumama, te ga uz određeneprimjedbe i prijedloge, koji suugrađeni u elaborat predložiloMinistarstvu na usvajanje s rokomvaljanosti od 1. siječnja 2006. do31. prosinca 2015.Radu povjerenstva iz delničkePodružnice prisustvovali su mr. sc.Boris Pleše, rukovoditelj Odjela zauređivanje šuma, i Davor Hilak,dipl. ing., taksator. Iz šumarije Fužinebili su nazočni upravitelj MiroslavGašparac, dipl. ing, revirnicaMaja Bolf-Trnski, dipl. ing., i ĐuroRadošević, šumarski tehničar-revirnik.Gospodarska jedinicaFužine nalazi se ujugozapadnom dijeluGorskoga kotara, okonaselja Fužine, Vrata,Lič, Belo Selo, Slavica iBenkovac Fužinski.Ukupna površina GJFužine iznosi 1429 ha,od čega je na područjukatastarske općine Lič530 ha, Vrata 414 ha iFužina 484 ha. Obraslapovršina zauzima 870ha. Ima 23 odjela s36 odsjeka. Obraslepovršine odsjekakreću se od 5,77 hado 46,88 ha.Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 17

Piše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. Devčić-Buzovstare šume, prašume, gorostasiRARITET U ZADARSKOM ZALEĐUZeleni ilivučji hrastČasopis Hrvatske šume u kratkom će serijaluzabilježiti i podsjetiti na ono što je preostalood starih šuma, predstaviti neke zanimljivepredjele, ostatke prašuma ili ispričati pričeo usamljenim gorostasima lužnjaka, jele,smreke, brijesta. O nekima je već bilo riječiu našim novinama, no ukratko ćemo jošjednom podsjetiti na njihZeleni (Stari, Vučji) hrastSvake godine vrše se radovisanacijeZeleni hrast je spomenik parkovne kultureStaro hrastovo stablo, Zelenihrast ili vučji hrast, kako suga nekad nazivali, nalazi sena raskrsnici puteva Posedarje– Islam Latinski – Poličnik uzadarskom zaleđu. Ovo stablo imastatus posebno zaštićenog prirodnogspomenika zbog svoje starosti(procjenjuje se na oko 200 godina),morfoloških karakteristika tehabitusa. Proglašen je prirodnomrijetkošću i stavljen pod zaštitudržave još 1957. godine. Kakonavodi J. Brtan, pridjev »zeleni«novijeg je postojanja od posljednjihmigracija stanovništva u 17.stoljeću. Zeleni hrast spominje seu brojnim dokumentima kroz povijestovoga kraja, a predstavljaoje važnog međaša ne samo izmeđuveleposjednika nego i izmeđumoćnih imperija poput Venecije iTurske u 16. stoljeću. No, teško jevjerovati da se radi o istom stablukoje se i danas nalazi na tomprostoru. Najvjerojatnije se radio sukcesivnom pojavljivanju naistom lokalitetu starog stabla injegovih potomaka, koji su doseglitakođer impresivne dimenzije.Moguće je da je današnji starihrast treća ili četvrta generacijastarog Zelenog hrasta od prije tisućugodina. Osim pretpostavki ostarosti stabla, još veće zanimanjekod znanstvenika izaziva pokušajutvrđivanja vrste Zelenog hrasta.U prvim radovima navodi se da seradi o križancu hrasta cera i hrastaOsim pretpostavki o starostistabla, još veće zanimanjekod znanstvenika izazivapokušaj utvrđivanja vrsteZelenog hrasta. U prvimradovima navodi se dase radi o križancu hrastacera i hrasta plutnjaka, nozanimljivo je da ni jednaod tih vrsta ne pridolazi odprirode na ovom području.plutnjaka, no zanimljivo je da nijedna od tih vrsta ne pridolazi odprirode na ovom području. Zelenihrast je opisao i determinirao prof.Trinajstić (1974.) kao hibrid Q.* viridisTrinajstić, hybr. Nov., kojimabi roditeljski parovi trebali biti Q.cerris f. Austriaca i Q. ilex. Ž. Borzani H. W. Pfeifhofer radeći istraživanjana Zelenom hrastu, utvrdili sucluster analizom da se iznesenomišljenje o hibridu između cera icrnike ne može potvrditi. Mišljenjasu da je Zeleni hrast jedan odpotomaka povratnog križanja hibridaizmeđu cera i plutnjaka kojije kroz više generacija ponovnokrižan s cerom ili da se radi o dosada neopisanom varijetetu cera,ograničenom na malom prostoru.18 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

modernizacijaŠUMARIJA BRINJEPiše: Irena Devčić-BuzovPrvi automobil na plinu šumarstvuU šumariji Brinje u jednu je laduNivu ugrađen plin. Kroz izvjesnovrijeme moći će se vidjeti kakvi suefekti i kolike uštede, odnosno kojesu prednosti i nedostaciSobzirom na sve veće cijenederivata fosilnih goriva, tečinjenicu da se ukapljeninaftni plin već dugo prodajepo cijeni od 3,05 kuna politri, ugradnja plina u automobilepostala je popularna tema zadnjihnekoliko mjeseci. Nakon probijanjagranice od osam kuna, mnogiopravdano strahuju da će cijenegoriva i dalje rasti. Po sadašnjemomjeru cijene benzina i plina uštedaje 45 posto.U mnoge prednosti UNP-auvjerili su se i djelatnici šumarijeBrinje (UŠP Gospić) koji su u jednoslužbeno vozilo (lada Niva 1.7)ugradili plin. Radi se o rezervoarumaksimalnog kapaciteta od 90 l.Upravitelj šumarije Ivan Matasinkaže da se performanse vozilanisu promijenile te je jedino došlodo znatne uštede goriva. S obziromna izrazito niske temperaturezimi te činjenicu da plin nije mogućekoristiti kada je hladan već jepotrebno čekati da dođe na radnutemperaturu, vozilo se pali nabenzin te kada se postigne radnatemperatura automatski prebacujena plin. Isto se događa i u slučajunestanka plina, tada voziloautomatski prebacuje na benzin.Upotreba plina u automobilimaima brojne ekonomske,ali i ekološke prednostipred benzinskim i dizel gorivima.Emisija dušičnih oksida i ugljičnogmonoksida smanjena je za 80 posto,emisije sumpornih spojeva istvaranje čađi su zanemarive, amogućnost stvaranja prizemnogozona smanjena je za 50 posto.Unatoč ovako velikoj ekološkojprednosti plina kao pogonskoggoriva, o njegovoj ugradnji u vozilanije se pretjerano razmišljalosve do posljednjeg rapidnog rastacijena naftnih derivata. Većapočetna ulaganja predstavljajuprvu prepreku na kojoj mnogiodustaju, no treba imati na umuda se uložena sredstva vrlo brzovraćaju, proporcionalno s potrošnjomgoriva vozila i pređenimkilometrima. U jednom servisu zaugradnju plina ovo ulaganje suobjasnili na sljedeći način: ako segorivo toči svaka 2 tjedna, tadase ulaganje isplati za 2 i pol godine(2360 l benzina). Nakon togroka ostvaruje se ušteda od 2880kuna godišnje (što je ustvari čistazarada). U realnoj kalkulaciji trebaoduzeti dodatne troškove za cestarinui tehnički pregled (606 kngodišnje).Osnovni sastojci ukapljenognaftnog plina su zasićeni nižiugljikovodici propan i butan, tvarikoje se pri normalnim uvjetimanalaze u plinovitom stanju, noveć pri tlaku od 1,7 bara prelazeu kapljično stanje, pri čemu imse volumen smanjuje čak do 270puta. I upravo je to glavni razlognjegove izuzetne prihvatljivosti zauporabu – prevozi se i skladištikao kapljevina, a koristi kao plin.Ukapljeni naftni plin LPG (liquidpetrol gas) kao gorivo u motorimas unutrašnjim izgaranjem pojaviose prvi put 1920. godine u Americi.Danas se broj vozila na UNPkreće između 4 i 5 milijuna. Odtoga se 1,6 milijuna nalazi u Italiji,a po pola milijuna u Poljskoj i Nizozemskoj.Autoplin zbog svojihkarakteristika ima povoljan utjecajna motor: tiši i mirniji rad motora,vijek trajanja motora produžuje seza oko 35 posto, potpuno sagorijevanjesmjese plin-zrak u cilindrimamotora ne dovodi do gubitkagoriva u ispušnim plinovima, zatimveća trajnost ulja u motoru(duže vremena zadržava vlastitekarakteristike jer se ne razgrađujes benzinom), ne dopušta stvaranjekorozije koja nastaje prisutstvomaditiva koji se dodaju benzinuradi poboljšanja njegovih osobinate čišći ispušni plinovi. UNP (ukapljeninaftni plin) nema ni boje nimirisa pa mu se dodaju odoranti,tvari koje daju miris kako bi gase moglo otkriti u slučaju nekontroliranogistjecanja. Netopiv je uvodi, od nje je lakši i pliva na njojpa se ne ubraja u tvari štetne zavodu. Neotrovan je, no prevelikudio u zraku (tj. manjak kisika)može uzrokovati gušenje. Izravnoje udisanje njegovih para štetno,jer ima narkotičko djelovanje,odnosno izaziva pospanost. AkoUNP u kapljevitom stanju dođeu dodir s kožom, naglo isparava,što može uzrokovati teške ozljede(smrzotine). Područje eksplozivnostimu je usko i u niskim granicama(od oko 2 do 10 posto) paprostore u kojima se nalaze instalacijetreba dobro prozračivati.Jedan od glavnih nedostatakavozila na UNP je njegova relativnagustoća. Kako je teži odzraka, sakuplja se uz podovegdje može stvoriti eksplozivnusmjesu. Upravo zbog togatakva se vozila u velikom brojuzemalja ne smiju parkiratiu podzemnim i zatvorenimgaražama.Ukapljeni naftni plinLPG (liquid petrol gas)kao gorivo u motorimas unutrašnjimizgaranjem pojavio seprvi put 1920. godineu Americi. Danas sebroj vozila na UNPkreće između 4 i 5milijuna. Od toga se1,6 milijuna nalaziu Italiji, a po polamilijuna u Poljskoj iNizozemskoj.Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 19

zaštita šumaPiše: Zvonko PeičevićFoto: ArhivaSimptomi pepelnice supojava bijelih pjega nalistu koje pokriju cijelilist i unište ga, a kadahrast ponovno prolista,list bude ponovnonapadnut te se mladabiljka osuši i ugine.Piše: Ivica TomićFoto: ArhivaPoljoprivredni zrakoplovtijekom aviozaštiteTretiranje protiv pepelniceatomizerom AGP 400BiljkanapadnutapepelnicomPepelnica (MicrospahaeraAlphitoides) je bolest kojanapada sve hrastove, patako i hrast lužnjak posebicenjegov podmladak, a simptomipepelnice su pojava bijelih pjegana listu koje pokriju cijeli list i uništega, a kada hrast ponovno prolista,list bude ponovno napadnutte se mlada biljka osuši i ugine.SUZBIJANJE PEPELNICEZaštićen hrastovpodmladak na 400 haOve godine posebno su idealni uvjeti zarazvoj i napad pepelnice zbog obilnihkiša te izmjene vlažnih i toplih dana.Stoga se preporučuje stalno praćenjeklimatskih prilika i pojava pepelnice,kako bi se na vrijeme obavilo tretiranjeU Upravi šuma Vinkovci obavljajuse opsežna tretiranja radi zaštitepodmlatka od napada pepelnice.Rukovoditelj odjela za ekologijuPerica Beuk kaže da bi nastale neprocjenjiveštete ukoliko se jednogodišnjipodmladak ne bi zaštitio,»jer je u sastojinu uloženo mnogotruda i novca. Zaštitom od pepelniceosigurana je i postojanostgospodarenja šuma, jer se mladesastojine razvijaju bez stresova odpepelnice, te osiguravaju daljnjiradovi na njenoj obnovi. U pravilutretiramo mlade jednogodišnjebiljke, jer su one najugroženije, ali iodrasle biljke«, istaknuo je Beuk.Najpovoljnije vrijeme zanapad pepelnice na podmladakje polovica svibnja, lipanj i srpanj.UPRAVA ŠUMA NOVA GRADIŠKAAviotretiranjem protiv gubaraPravovremenimakcijamaprotivgubarevihgusjenicaNovogradiškapodružnica Hrvatskihšuma provela je udvije svibanjske akcijeaviozaštitu protivgubarevih gusjenicana 3407 ha lužnjakovihposavskih šumaUprava šuma Nova Gradiškaobavila je tijekom svibnjadvije jednodnevne akcijeaviotretiranja protiv gubarevihgusjenica na 3407 ha lužnjakovihposavskih šuma. Početkom svibnja naprostoru Parka prirode Lonjsko poljetretiranje je provedeno na 779 ha, naGljiva parazitira na listu, uzima iznjega hranjive sastojke tako da listgubi zelenu boju i propada. Potpunorazvijeni listovi odraslih biljakadaleko su otporniji od mladetek proklijale biljke.U vinkovačkoj su Upravi prskanebiljke protiv pepelnice na oko400 hektara. Prskanje je obavljenotraktorom i nošenom traktorskomprskalicom (atomizerom), radnogzahvata od 12 metara. Tretiranje seobavlja kad padne rosa, po mirnomi suhom vremenu. U šumarijama suobvezni osigurati zaštitna sredstva,kako bi se radnici maksimalno zaštitiliod preparata kojima rukuju.– Zbog ovogodišnjih obilnihkišnih dana, neke će površine, akobude potrebno, tretirati i tri puta– kaže Beuk.području šumarija Jasenovac (gospodarskejedinice Žabarski bok i Grede-Kamare; 350 ha i Stara Gradiška (g.j.Međustrugovi, 429 ha). Druga akcijaobavljena je 11. svibnja na 2628 halužnjakovih sastojina, na površinamašumarija Stara Gradiška (gospodarskejedinice Prašnik, Ljeskovača iPodložje; 1976 ha) i Nova Gradiška(g.j. Ključevi; 652 ha). Prema riječimadipl. ing. Ivana Prgića, stručnoga suradnikaza ekologiju i zaštitu šumanovogradiške podružnice, korištenje poljoprivredni zrakoplov osječkogaSparowa, kojim je upravljao pilotJosip Vidović, a o ispravnosti letjelicebrinuo se mehaničar Franjo Gardaš. Uprvoj akciji polijetalo se s uzletišta Subockai Okučani, u drugoj s uzletištaOkučani i Nova Gradiška, a ukupno jeobavljeno devet letova, na udaljenostido 10 km.20 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

teorija šumarstvaKako raste šuma?Kojom brzinom raste šuma, kakvaje amplituda širenja krošnje, štodjeluje na visinski rast, neka su odpitanja kojima se bavi ovaj članakŠuma je kompleksni i kaotičninelinearni dinamički sustav.Titrajni sustav kojemse stanje mijenja tijekomvremena sukladno zakonima prirode.Ključ spoznaje sveobuhvatnezakonitosti rasta i razvoja šuma suLogaritamska spirala i Zakon prigušenihsinusoidnih oscilacija.S = OP = OB sin (ωt + φ)Kada se točka B giba s konstantnomkutnom brzinom po logaritamskojspirali Ae -kt u smjeruprema njenom polu, projekcija tetočke na ordinatnu os izvodi prigušenesinusoidne oscilacije.Alati za multidimenzijsko modeliranješume su kompleksne jednadžberasta i razvoja šuma:rasta debljinske strukture Ψ d=Ae - k t sin (ω pdt - φ) irasta visinske strukture Ψ h= Ae- k tsin(ω pht - φ) – A sin(ω 1 t)Brzina promjene određena jerazlikom između količine rasta udvama bliskim trenucima t. Ta razlikaoznačena je grčkim slovomΨ koje zamjenjuje u izvornim jednadžbamaprigušenih i prisilnihgibanja brzinu promjene S.Brzinu rasta šuma poput tajanstvenesedmice regulira konstantafine strukture α. Fundamentalna jei bezdimenzionalna konstanta ukvantnoj fizici, a u rastu šuma igraulogu atomske nerelativističke brzine.Kvadrat je elementarnog nabojau prirodnim jedinicama. Konstantafine strukture α približno je1/137 brzine svjetlosti. Plavozeleniklorofil a sastoji se od 137 atoma:C 55H 72N 4O 5M g. Molekula klorofilau središtu ima atom magnezijakoji listu daje zelenu boju. Najesen kada lišće izgubi vodu onopostane žuto.U šumama, period je vrijemekoje mora proći kada krošnja ponovoprolista. Period kada stabloformira god jest jedna godina.Rast koji se iz godinu na godinuponavlja periodično je gibanje.Svaka vrsta drveća razlikuje se ubrzini debljinskog i visinskog rastenja,a koja ovisi o valnoj dužiniprirasta. Za hrast lužnjak (Quercusrobur L.) period maksimalnih amplitudaoscilacija prirasta širenjakrošnje je 25 godina, visinskogprirasta 50 godina, a debljinskogprirasta prsnih promjera 100 godina.Amplituda širenja krošnje stablaA Dkvocijent je broja dana u godinii broja atoma u klorofilu (A D= 365/ 137 = 2.664), a njezina dvostrukavrijednost A d. = 5.328 amplituda jedebljinskog rasta prsnih promjerastabala.Amplituda A hddužine debla jeeigenvrijednost ě = 4.669, skaliranaeigenvrijednost vrijednost sě =4.090 amplituda je dužine krošnjeA lk, a njihov zbroj A h= 8.759 amplitudavisinskog rasta.Koeficijent pulsacije širenja krošnjeω Dumnožak je perioda širenjakrošnje i konstante fine struktureα (ω D= 100/4 x 0.0072993 =0.1824817). Koeficijent pulsacijedebljinskog rasta ω dumnožak jeperioda debljinskog prirasta i konstantefine strukture α (ω d= 100/10 x 0.0072993 = 0.072993). Koeficijentpulsacije visinskog rastaω humnožak je perioda visinskogprirasta i konstante fine struktureα (ω h= 100 / 5 x 0.0072993 =0.1459854).Na visinski rast djeluje sila gravitacijekojom visinsko rastenjepostaje prisilno. Brzina prisilnogvisinskog rasta određena je drugimčlanom ω 1(ω 1= 10 (1/137) 2= 0.000532793 god -1 .), kvadratomrecipročnog broja atoma u klorofilu.U kontekstu kompleksne dinamikerasta, koeficijenti pulsacije:ω d: ω h: ω D= 0.072993 :0.1459854 : 0.1824817 = 1 : 2 : 4indiciraju točke fenomena rezonancije.Eulerov broj e = 2.718 baza jeprirodnog logaritma.Koeficijent otpora rastu k jedinije nelinearni parametar. Kočnica,kojom usklađujemo brzinu modelas brzinom rasta šume. Numeričkovrednovanje stanja vitalnostišume i brzina rasta detektirase iteracijama koeficijenta otporarastu k sukladno shemi:Piše: Karlo Bezak, dr. sc.Foto: K. Bezak,Z. Bošnjakovićharmonično uravnoteženo periodično neperiodično kaotično0.001 0.027 0.050 0.073 0.99Disipativna struktura šume uravnoteži, blizu ravnoteže i dalekood ravnoteže. Sustav koji je dalekood ravnoteže ulazi u nestabilanneperiodičan i kaotični period.Kaotičan period kada šuma nemadovoljno energije za opstanak idolazi do spontane uređenosti,nelinearnog povratnog učinka, štoznači sušenja.Stablo u čaši vode fazni je prostorφ, atraktor u kojemu svakatočka koja je započela gibanjeblizu njega, dolazi sve bliže i bliže.Obuhvaća dinamičko ponašanjeza sve vrijednosti otporarastu. Kako prolazi vrijeme bliskapodručja se stežu prema stablu.Omjer veličina intervala izmeđususjednih udvostručenja tijekomvisinskog rasta je 4.669, a omjerpod kojim se šire grane je 2.664.Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 21

Ovakva udvostručenja poznatasu pod nazivom bifurkacija,i matematički su dokaz kaosau šumi. Kaos se uzdiže uz deblo,grane i kulminira u vršnimgrančicama. Za hrast lužnjakfazni prostor debljinskog rastaprsnih promjera iznosi φ d= 0.001, širenja krošnje φ D=0.00266, a visinskog rasta φ h= 0.879.Rješenja kompleksnih jednadžbisu kompleksni brojevikoji preslikani na listu prikazujuzavodljive krivulje debljinskei visinske strukture.Iteracijama koeficijenta otporarastu k detektira se disipativnastruktura šume. Disipativna strukturakrošanja, pokazuje kako samopredominantna i dominantna stablaizvode periodična gibanja kojamogu doživjeti duboku starost.Neperiodične krošnje na rubu sustabilnosti. Stabla koja su ušla ukaotični period prva umiru.Rješenja kompleksnih jednadžbisu kompleksni brojevi. Integracijomkompleksnih brojeva dobivase prirast, a daljnjom integracijomrast. Kompleksne jednadžbe skupsu valnih funkcija koje predstavljajumoguća fizička stanja. Skup imasvojstva apstraktnog matematičkogobjekta koji se zove apstraktnivektorski prostor. Skupovi svihfizički smislenih rješenja linearnihnjegova prirasta i dskoeficijent regresijeb izračuna se iz linearnogodnosa:b = (i ds- Ψ ds) / d sPraktična formula za numeričkuprognozu debljinskog prirastabez bušenja stabala Preslerovimsvrdlom.Kompleksni vektorski prostorprirasta i Dkrošnje u širinu pokazujepad prirasta svakih 25 godina.Kompleksni vektorski prostorrasta krošnje u širinu u potpunojkorelaciji je s prsnim promjeromdebla. Vrlo važna spoznaja zaobračun optimalnog broja stabalaN na jednom hektaru površine.Optimalna širina krošnje hrastalužnjaka (Quercus robur L.) možeKompleksni vektorski prostorse izračunati iz linearnog odnosavisinskog prirasta iprsnog promjera d i omjera univerzalnekonstante δ = 2.66423hpokazuje dvijekulminacije visinskog prirasta,prvu prije dvadesete, a drugusa skaliranom vrijednošću sδ =oko sedamdesete godine starosti0.96761.D = ( δ + sδ ) / δ + (sδ / 2δ ) d = 1.36318 + 0.18159 dKompleksni brojevi preslikaniu koordinatni sustav sudendrogrami u kojima okomitismjerovi prikazuju amplitudeili multidimenzionalne vektore,a vodoravni smjerovi prikazujuprostor i vrijeme. Dendrogram,kao i kardiogramkod čovjeka pokazuje bioritami aritmiju rasta. Razvidnaje periodičnost debljinske ivisinske strukture. Dendrogramdebljinskog prirasta Ψ diprirasta krošnje Ψ Dprigušenoje gibanje, visinskog prirastaΨ hi dužine debla Ψ lkprisilnoje gibanje. Period 1:2:4 ukazujena stabilno kvaziperiodičnogibanje. Period tri vodi šume ukaos. Karakteristična značajkakaotičnih sustava je njihovaosjetljiva ovisnost o početnimuvjetima. Ta je važna zakonitostnazvana učinkom leptira.U rastenju šuma to je vremenskiperiod do prvih kulminacijaprirasta.i valnih diferencijalnih jednadžbiuvijek tvore vektorske prostore, anjegovi vektori odredive su kompleksnefunkcije prostora i vremena.Naizgled apstraktna teorijavektorskih prostora vodi na velikapojednostavljenja tijekom predviđanjabudućeg razvoja sastojinskedebljinske i visinske strukture.Kako bismo razumjeli kompleksnopreslikavanje i fizička predviđanjakoji se mogu i eksperimentalnoizmjeriti, grafički možemopredočiti kompleksni vektorskiprostor prirasta širenja krošnje i Dinjegovog rasta D, debljinskog prirastai di rasta d , visinskog prirastai hi visinskog rasta h.Kompleksni vektorski prostorsastojinskog debljinskog prirastai dhrasta lužnjaka (Quercus roburL.). pokazuje svu dinamiku razvojnogtijeka sastojinskog tečajnoggodišnjeg debljinskog prirasta i dpo dobnim razredima. Intenzivanje pomak prirasnog niza tijekomprve kulminacije i ravnomjerniji tijekomdruge kulminacije prirasta.Uravnotežen rast za dominantnastabla, a kaotičan za prigušena ipodstojna stabla. Prirasni nizovipo dobnim razredima dobivaju seistovremeno, kada iteracijama koeficijentomotpora k utvrđujemodisipativnu strukturu sastojina.Iskoristimo li kompleksni vektorskiprostor i linearnu relaciju kakoje druga derivacija debljinskograsta srednjeg sastojinskog stablad sregresijska konstanta Ψ ds=a, pomoću debljinskog rasta d sisastojine. Poslije druge kulminacijevisinskog prirasta, visinski prirastnaglo opada, a poslije 120.godine prestaje. Očigledan je brzvisinski rast h sastojina do cca 70godina, usporen do 120. godinestarosti sastojine, a potom visinskirast prestaje te dolazi do inverzijevisinskih krivulja. Očigledna jezakrivljenost pete dimenzije. Ovakavrazvojni tijek visinskih krivuljazakonitost je visinskog rasta iuniverzalna za sva vremena. Vrlovažna spoznaja za konstrukcijustandardnih visinskih krivulja ijednoulaznih volumnih tablica.Grafički prikazi prirasta i rasta dužinedebla i dužine krošnje imajuisti trend prisilnih gibanja kao ivisinski rast. Odnos dužine deblah di dužine krošnje l kstrogo je matematički0.533 : 0.467, a određujega amplituda dužine debla A hd=4.669 i amplituda dužine krošnjeA lk= 4.090, dakle eigenvrijednost.22 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

Razlika volumena sadašnje ibuduće sastojine daje budući tečajnigodišnji volumni prirast i v.Prirasni nizovi tečajnog godišnjegvolumnog prirasta hrasta lužnjaka(Quercus robur L.) konkavnogsu oblika.Razvojni tijek tečajnog godišnjegvolumnog prirasta i vočiglednonam ukazuje na relativističkupojavu, na Einsteinovo prvo specijalnonačelo relativnosti:Svi opći prirodni zakoni koji vrijedeu nekom referentnom sustavu Smoraju također nepromjenjivi vrijeditii u nekom drugom referentnomsustavu S’ koji se ravnomjerno translatornogiba u odnosu na S.Kako zaštititi šume?O tom problemu zasjeda i Forum za šume Ujedinjenih naroda.Održivo upravljanje šumama nameće se kao jedan od ključnih čimbenikane samo u kontekstu zaštite okoliša već i u kontekstu ekonomskogi socijalnog razvoja ljudskog društva.Kako zaštititi i potrajno gospodariti šumama?Samo dijagnozom stanja šume, intenzivnom njegom poštujućitemeljne zakone prirodeŠumskakatedralaKompleksni brojevitopološka su dimenzija,a skupovi kompleksnihbrojeva fraktalnadimenzija šume. Stablau sastojini su fraktaličija se učestalost možepreslikati u koordinatnisustav. Razvojni tijekdistribucija prsnih promjerapreslika je fraktalnedimenzije jednesastojine hrasta lužnjaka(Quercus robur L.).Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 23

Piše: Miroslav MrkobradUGradskommuzejuu Bjelovaru je povodomDana hrvatskogašumarstva, 17.lipnja otvoren 3. bjelovarskisalon fotografije »Šuma okomšumara« čime se bjelovarskiogranak HŠD-a priključioobilježavanju dviju značajnihobljetnica – 160-godišnjiceosnutka i radaHrvatskogašumarskog društva i 130-godišnjiceizdavanja Šumarskoglista.Nakon što je zahvaljujućinekolicini entuzijasta prijenekoliko godina pokrenuta,ovogodišnja smotra fotografskihradova s vječnom temomšume, napravila je veliki kvalitetniiskorak i, kako je istaknuočlan stručnog žirija Danko Horvat,neki od radova predstavljajuprava umjetnička djela!Tome je svakako pridonijelačinjenica što je od ove godineizložba dobila međunarodnikarakter, a od ukupno 254odabrane fotografije, 72 su odautora iz Slovenije, Austrije,Italije i BiH.Grand prix izložbe otišaoje u Sloveniju – laureatje Miran Orožim – Šempeterza fotografije »Ledeni sadež«,»Meglice«, »Vonarje 1« i »Vonarje3«.Prva nagrada za seriju fotografijapod nazivom »Životi smrt« pripala je Ivanu Plešeiz Delnica, drugu su nagradupodijelili Goran Dorić iz StareGradiške za seriju »Od granedo tla« i Boris Sontacci iz Osijekaza seriju »Kora«, dok trećunagradu dijele Oliver Vlainićiz Karlovca za seriju podnazivom »Šumske prikaze« izkoje je posebno pohvaljenafotografija »Vepar«, odabranaza plakat izložbe, zatim ŽeljkoGubijan iz Vrbovca za »Otapanje«i Jerko Gudac iz Opatijeza seriju »Simfonija jeseni«.Najboljom pojedinačnomfotografijom proglašena je»Oči u oči s malim zelenim«Željka Gubijana, druga je nagradapripala Hrvoju Benšićuiz Bjelovara za »Na kraju dugestaze – svjetlo«, a treću nagraduzaslužio je Bojan Grgurić izLokava za fotografiju pod nazivom»Šuma lepuha«.Posebne su pohvale pripaleGoranu Doriću za »Veličanstvenopoziranje«, Hrvoju Teu Oršanićuiz Kočevja (Slovenija) za»Led II«, te Miodragu Tomazutrenutak u šumiIZLOŽBA FOTOGRAFIJAJerko Gudac: Biserne ogrlice 1Crveno i plavoOliver Vlainić: VeparHrvoje Ujaki: Urbana šuma»Šuma okoŽeljko Gubijan: Oči u oči smalim zelenimMiran Orožim: Ledeni sadež24 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

Miran Orožim:Vonarje 1m šumara«Marijan Barulek: Šumska školaIvan Pleše: Život i smrt 2iz Novske za fotografiju »Začuđeni…«.Ravnatelj bjelovarskogmuzeja, akademski slikar DubravkoAdamović, i sam je,pozdravljajući uzvanike, autorei goste, prilikom otvorenja,istaknuo iznimnu kvalitetuizloženih fotografija. Izložbuje nakon toga otvorio predsjednikbjelovarskog ogrankaHŠD-a Dalibor Bakran, koji jetom prigodom uručio i prigodnepoklone nagrađenimautorima.Postoji mogućnost da se,nakon što je u galeriji »NastaRojc« Gradskog muzeja u Bjelovaru3. salon fotografije biootvoren do 9. srpnja, izložbaponudi i drugim muzejima uHrvatskoj.Objavljujemo neke od nagrađenihfotografija, ali i jošnekoliko uradaka kojima bardjelomično predstavljamoovogodišnji salon. To ćemo,kad bude mjesta, činiti i u našimnarednim brojevima.Derossi Sergio (Italija): MuccheBoris Sontacci: U protusvjetluDavorin Krakar: IzvorBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 25

mala enciklopedija šumarstvaPiše: Ivica TomićFoto: ArhivaKitnjak (Quercus petraea)ListoviKoraMALA ENCIKLOPEDIJA ŠUMARSTVAHrastovi (Quercus) (2)Kitnjak (Quercus petraea)je listopadno drvo brežuljkastihi brdskih položaja te nižihgorja, koje dosegne visinu do 40m, promjer debla do 3 m te starostizmeđu 600 i 700 godina. Rasprostranjenje na gotovo cijelompodručju europskoga kontinenta,a ima ga djelomice i u MalojAziji. Pojedinačna stabla penjuse u visinu i do 1300 m. Krošnjamu je neznatno uža i pravilnija,Izbojak26 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUMEŽirdeblo nešto ravnije i pravilnije, akora mnogo tanja i pliće ispucalanego kod hrasta lužnjaka. Kora jena starim stablima debela do 2cm, plitko je i pravilno uzdužnoispucala te svijetlosive boje. Korijenovsustav izrazito je razvijen, sdobro razvijenim središnjim korijenom.Pupovi su dugi do 8 mm,čunjastog oblika, ušiljeni, smeđii nisu obrasli dlačicama, spiralnorazmješteni i pokriveni velikimbrojem trpavičasto dlakavih i gustoraspoređenih ljusaka; uglavnomsu peterobridasti, a vršnipup je najveći. Uz njega su gustoraspoređeni postrani pupovi, priklonjeniuz izbojak i otklonjenogavrha. Izbojci su goli, bridasti, maslinastozelenido crvenkastosmeđite posuti svijetlosmeđim lenticelama.Lišće je do 12 cm dugo i 7 cmširoko, dosta simetrično, eliptičnoili duguljasto do obrnuto jajoliko,s 5-7 pari podjednakih lapova teodozdo, uz srednju žilu, slabijezvjezdasto dlakavo. Postrane žileusmjerene su samo u lapove. Listovisu pri dnu obično klinastosuženi, nalaze na užlijebljenim igolim, 1-3 cm dugim peteljkama.Muški su cvjetovi u resama dugimdo 6 cm, a ženski pojedinačno iliu grupama s 2-5. Ženski cvjetovii plodovi gotovo sjede. Cvatnjaje u travnju i svibnju. Plod žir jemanji i deblji nego kod lužnjaka,jednolično svijetlosmeđe boje,bez tamnih pruga. Dug je 1,5-4cm, širok 0,8-2,5 cm, sjedi, ili jena vrlo kratkoj stapci. Dozrijevatijekom rujna i listopada. Kupulaje poluokrugla, s ravnim rubom izbijenim ljuskama.Vrsta brežuljkastih ibrdskih terena – Hrast kitnjakje jednodomna, anemofilnai pretežito mezofilna vrsta, kojase razmnožava sjemenom. Najboljemu odgovaraju svježa tla, as obzirom na njihovu hranjivost,nema velikih zahtjeva. Dolazi nakiselom, podzolastom, pa čak ina slabo razvijenom skeletnomtlu nizinskih, a osobito brežuljkastihi brdskih terena. Zastupljenje u brojnim zajednicama svezaQuercion farnetto Horvat, Carpinionbetuli illyrico-podolicum Horvat,Fagion illyricum Horvat i Quercionroboris petraeae BR.-Bl. U Hrvatskojse javlja u šumskim zajednicama sobičnim grabom (Ilirska šuma hrastakitnjaka i običnoga graba), vlasuljom,običnim grabom i vlasuljom,običnom brezom, bekicom,pitomim kestenom, runjikom i dr.Kitnjak je vrlo polimorfna vrsta, au nas je izdvojeno i opisano desetakvarijeteta. Zabilježeni su ikrižanci kitnjaka s lužnjakom, meduncemi dr., a postoje ukrasni

oblici koji se razlikuju po habitusui listovima. Ekološki i morfološkikitnjaku su slični tzv. istočni hrast(Q.policarpa), koji je prilagođenijisušoj i toplijoj klimi, te balkanskikitnjak (Q. dalechampii), s užimlistovima i duboko odvojenim režnjevima.Lužnjak (Quercus robur)je vrlo rašireno listopadno drvonizinskih šuma, koje je rasprostranjenood Atlantskog oceanado Urala, Kavkaza i Kaspijskogajezera. Na sjeveru se proteže doŠkotske i Skandinavskoga poluotoka,a na jugu do sjeverneAfrike. Nalazimo ga u zapadnoji istočnoj Europi, u atlantskoj ikontinentalnoj klimi, a narasteu visinu i do 50 m, s promjeromdebla i većim od 2,5 m. Premdane ide visoko kao kitnjak, u južnomdijelu svog areala penje se ido 1200 m. Krošnja mu je široka,nepravilna i dobro razgranjena, agrane vrlo jake i debele. Kora jedebla tamnosiva, debela, u mladostiglatka, zatim u dobi od 20do 30 godina uzdužno ispucala, au starosti deblja od 10 cm i ispucala,s 3-4 cm dubokim uzdužnimi poprečnim plitkim brazdama.Korijenov sustav je vrlo razvijen,sa žilom srčanicom koja prodireu dubinu i do nekoliko metara.Postrano korijenje se znatnoproteže u širinu. Izbojci su goli,uzdužno bridasti, svijetlosmeđi,sjajni te posuti malim, uzdužnoovalnim, bjelkastim lenticelama.Boja starijih grančica je pepeljastosiva.Pupovi su spiralno razmješteni,jajasti, tupoga vrha ilikratko ušiljeni, peterobridasti tepokriveni brojnim ljuskama, raspoređenimu nekoliko uzdužnihnizova. Vršni pup je veći ili jednakovelik kao postrani pupovite gusto okružen s više postranihpupova različite veličine, koji sukoso otklonjeni od izbojka. Ljuskepupova su gole, široke, zaobljeneili tupo ušiljene, crvenkastosmeđedo svijetlosmeđe boje,prema rubu nerijetko tamnije. Porubu su bjelkaste i trepavičastodlakave. Lišće je obrnuto jajolikoi golo, na vrhu tupo i zaobljeno,dugo 8-20 cm, široko 3-10 cm,s 5-7 pari nejednakih, asimetričnih,tupih i okruglastih režnjeva,sa širokim urezima. Na osnovije asimetrično, srcoliko urezanoi uhorkasto. Postrane lisne žileusmjerene su u lapove, a katkadai u dna režnjeva. Peteljka je duga2-10 mm, prilično debela, gola ipoluokrugla. Ožiljak otpaloga listaje srcast ili srcasto razvučen,s različitim brojem (7-15) tragovaprovodnih snopića, raspoređenihu tri grupe. Kupula je s neštositnih ljusaka i poluokrugla.Cvjetovi su jednospolni, muški u2-5 cm dugim resama, ženski supojedinačno i u grupicama do5, na dugoj stapci. Vrijeme cvatnjeje u travnju i svibnju. Žir jegladak, svijetlosmeđ ili žućkast,duguljasto jajast, dug oko 1,5-5cm, s tamnim uzdužnim prugamakoje nestanu na suhom žiru, nopovrate se nakon namakanja uvodi. Visi na 2-6 cm dugoj peteljci(1-5 plodova), a dozrijeva tijekomrujna i listopada.Najvrednije sastojine uHrvatskoj – Lužnjak je jednodomna,anemofilna, heliofitnai mezofilna vrsta koja zahtijevaduboka, glinovita ili pjeskovita teplodna, pretežito vlažna tla, s visokomrazinom podzemne vode.Teže podnosi plitka i suha tla pasu lužnjakova staništa uglavnomna iluvijalno-diluvijalnim tlima nizinskihili blago brežuljkastih područja.Na ovim terenima javlja seu čistim lužnjakovim šumama ili umješovitim sastojinama s grabom,poljskim jasenom i dr. Jedna jeod najvrednijih i najvažnijih vrstašumskoga drveća u Hrvatskoj, aubrajamo ga u malobrojnije gospodarskiznačajne vrste, koje u Europiimaju izrazito veliko prostranstvo.Treba istaknuti da se njegovenajvažnije i najvrednije sastojinenalaze upravo u Hrvatskoj, gdjezauzima 10 posto šumskih površina(201.739 ha i 41,5 mil. m 3 ), auglavnom je ograničen na porječjuvelikih rijeka Save i Drave. Njegovje optimum u istočnom dijelunaše države, u Slavoniji i Srijemu,u zajednici s velikom žutilovkom(Genisto elatae-Quercetum roborisHt.1938); on je edifikator u čuvenoji u svijetu poznatoj slavonskojhrastovoj šumi. Fitocenolozisu opisali velik broj zajednica ukojima lužnjak ima značajnu ulogu.Osim u spomenutoj zajednici,dolazi u nas s običnim grabom(Carpino betuli-Quercetum roboris),običnim grabom i bukvom,običnim grabom i cerom, običnimgrabom i lipom i dr.Sladun (Quercus frainetto)je do 35 m visoko listopadnodrvo, a nerijetko i grm,s promjerom debla do 1 m teširokom, okruglastom i izrazitogustom krošnjom. Rasprostranjenje u jugoistočnoj Europi (Apeninskipoluotok, panonsko područje,Balkanski poluotok) i Maloj Aziji.Kora je svijetlosiva, uzdužno i poprečnoispucala, kao vapnom poprskana.Nalikuje na koru lužnjaka,ali je pliće izbrazdana i neštotanja. Korijenov je sustav dobrorazvijen. Izbojci su sivosmeđi domaslinastosmeđi, rebrasti, u početkudlakavi, kasnije goli, posutineznatno uzdignutim lenticelama.Pupovi su grupirani pri vrhu izbojka,spiralno su raspoređeni, jajasti,trbušasti, tupo ušiljeni i pokrivenimnoštvom žućkastih, svijetlosmeđihdo sivosmeđih ljusaka. Znatnosu krupniji od pupova ostalih vrstahrastova. Vršni je pup veći odpostranih, dugačak je 8-10 mm, auz njega je smješteno više gustoraspoređenih, postranih pupova,koji su dugački 4-5 mm, priklonjeniuz izbojak i otklonjenogavrha. Listovi su na osnovi srcolikourezani i uhorkasti, obrnutojajoliki, pravilni, izrazito duboko iusko urezani, sa 7-11 pari lapova,Lužnjak je jednaod najvrednijih inajvažnijih vrstašumskoga drveća uHrvatskoj, a njegovenajznačajnije sastojineu Europi nalaze seupravo u našoj državi,gdje zauzima 10posto površine. On jeedifikator u čuvenoji u svijetu poznatojslavonskoj hrastovojšumiHrast kitnjak dosegnevisinu do 40 m,promjer debla do 3 mte starost između 600 i700 godinaBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 27

malaenciklopedijašumarstvaLužnjak (Quercus robur)Listovi i žir Pupovi KoraU nas je sladun rijetkašumska vrsta, a većepovršine zauzimajedino na padinamajužne Krndije, uPožeškoj kotlinižava se sjemenom, stanište muobuhvaća terene brdske regije, adolazi pretežito na dosta suhom,kiselom i dubljem tlu. Sudjelujeu brojnim svijetlim, kserofilnim,hrastovim zajednicama (suhastaništa) sveze Quercion FarnettoHorvat, ali je najznačajniji u klimatogenojzajednici sladuna icera (Quercetum farnetto-cerrisRudski), u kojoj je glavni edifikator.Subasocijacija ove zajednice,s običnim grabom, otkrivena jei fitocenološki analizirana 1996.godine u istočnoj Hrvatskoj, u Slavoniji.U novije vrijeme izdvojenaje posebna asocijacija s velikimvrijesom u Ravnim kotarima, uDalmaciji. U nas je sladun rijetkašumska vrsta, a veće površine zauzimajedino na padinama južneKrndije, u Požeškoj kotlini.Medunac (Quercus pubescens)je listopadno drvo iligrm polusredozemnih (submediteranskih)šuma koji naraste uvisinu do 20 m, a dostigne prsnipromjer veći od 100 cm. Rasprostranjenje u srednjoj i južnoj Europi,na Krimu, Kavkazu i u MalojAziji, a dolazi na krševitim, vapnenastimi prisojnim terenima.Krošnja mu je svijetla i čupava,grane grbave. Stablo je pretežitonepravilna uzrasta, deblo zakrivljenoili krivo, a kora tamnosiva,uzdužno i poprečno ispucala,dubljih brazda nego kod kitnjaka.Korijenov sustav je dobro razvijente snažno prodire u kamenitupodlogu. Izbojci su tanki, svijetlosmeđi,plitko uzdužno izbrazdani,u mladosti kratko dlakavi, posutiistobojnim lenticelama. Pupovisu vrlo sitni, sivosmeđi, dugački3-6 mm, stožasti do jajoliki, uši­Medunac (Quercus pubescens)Listovi i žirdugački od 10 do 30 cm, 6-20cm široki. Na licu su zeleni, nanaličju mekano dlakavi, a rozetastosu skupljeni na vrhu izbojka,na dlakavim, 5-11 mmdugim peteljkama. Cvjetovisu jednospolni, muški u resama,na više ili manje dlakavojstapci, dugoj do 12 cm, a ženskigrupirani, sjedeći, ili, rjeđe,na kratkoj, do 6 mm dugačkojdlakavoj stapci. Cvatnja je tijekomtravnja i svibnja, usporednos listanjem. Žir je dugačakoko 30 mm, širok 10-12 mm, apo više njih je na kratkoj stapci.Nalikuje na kitnjakov žir,ali je prosječno nešto sitniji.Kupula je crepasto pokrivenabrojnim ljuskama, koje su duguljaste,svilenasto dlakave islabije prilegle.Sladun je je vrsta izrazitojake izdanačke snage, razmnoljeni,neznatno bridasti i slabijedlakavi. Vršni je pup najveći,uz njega je gusto razmještenopo nekoliko postranih pupova,koji su neznatno otklonjeni odizbojka. Ljuske pupova su svijetlosmeđedo crvenkastosmeđe ibjelkastodlakave. Listovi su obrnutojajoliki, dugački 4-13 cm,široki 3-8 cm, tupih i slabo nazubljenihlapova, u početku sus obje strane, a kasnije samo nanaličju dlakavi. Plojka je debela ičvrsta, u osnovi malo srcasta doviše ili manje klinasta. Cvjetovi sujednospolni, muški u resama, naCrnika (Quercus ileLišće i žirgusto dlakavoj stapci, dugoj do6 cm, a ženski su cvjetovi pojedinačni,ili u zbijenim grupicamapo 2-5; gotovo sjede, kao kod kitnjaka.Cvatnja je tijekom travnjai svibnja, usporedno s listanjem,kasnije od kitnjaka i lužnjaka. Žirnalikuje na žir lužnjaka, ali je sitniji,pojavljuje se pojedinačno iliu grupicama, dugačak je oko 2cm, sjedi ili je na više-manje kratkojstapci, kao kod kitnjaka. Rubkupule je nepravilno nazubljen,ljuske čvrsto prilegle, a kupulaobrasla dlačicama. Dozrijeva urujnu i listopadu iste godine.28 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

Sladun (Quercus frainetto)PODRIJETLO HRVATSKIHNAZIVA MJESECISrpanjSrpanj misec od srpa ižetve zove se...J. S. Relkovićx)ListoviNa vapnenastim i silikatnimtlima – Stanište meduncaje na područjima sa suhomi toplom submediteranskom i mediteranskomklimom, ali prodire iduboko u kontinent. Pretežitouspijeva na suhom i plitkom skeletnomtlu, na toplijim položajima,voli vapnenasta, ali i silikatna tla.Nalazimo ga pojedinačno ili u razdvojenimgrupama na terenimadegradiranih hrastovih šuma, ušikarama, te u svijetlim hrastovimi drugim termofilnim šumama.Ima ga u brojnim zajednicamareda Quercetalia pubescentis, a uHrvatskoj raste u Istri, Primorju iDalmaciji te na vapnenastim tlimau unutrašnjosti. Kontinentalni diomediteranske regije (Submediteran)u nas je tipičan je po šumamahrasta medunca. Ovaj sehrast javlja u šumi hrasta meduncas beskoljenkom, u mješovitimšumama s bijelim grabom i u šumamasa crnim grabom. Bitno jeistaknuti da nigdje nije zastupljenu velikom broju. Polimorfna je vrsta,s mnoštvom varijeteta.Crnika ili česmina (Quercusilex) je zimzeleno, do 20 mvisoko sredozemno drvo ili većigrm. Deblo dosegne promjer i do2 m, a stablo starost veću od 1000godina. Ova je vrsta najrasprostranjenijii najznačajniji predstavnikzimzelenih hrastova u južnojEuropi, u izrazito sredozemnimšumama. Areal joj se proteže odsjevernog i sjeverozapadnogadijela Afrike, preko Pirenejskogapoluotoka, južne Francuske, Apeninskogi Balkanskoga poluotokado Grčke te zapadnih i sjevernihdijelova Male Azije. Kora mlađegadebla je siva i glatka, a kod starijihtamna, s ispucalim, sitnimljuskama. Korijenov je sustav vrlorazvijen, s dugim i jakim središnjimkorijenom (žilom srčanicom)i brojnim postranim korijenjem.Izbojci mlađi od tri godine obraslisu žućkastobijelim dlačicama. Pupovisu sitni, tupo jajoliki, smeđeboje i dlakavi. Listovi su jajolikiili duguljasti, zimzeleni, kožasti ikruti, 3-7 cm dugi, 1-3 cm široki.Ušiljena su vrha, cijela ruba naodraslim primjercima, ili oštronapiljeni (izdanci, biljke), odozgosjajnozeleni i tamni, odozdoŽirbjelkasti ili žućkasti i pahuljasti,na kratkoj peteljci; ostaju na granamaprosječno dvije godine.Muški su cvjetovi jednodomni, uresama, a ženski pojedinačni ili podva zajedno. Cvatnja je u travnjui svibnju. Žir je svijetlosmeđ, dugoko 2 cm, dozrijeva tijekom rujnai listopada prve godine. Kupula jes tankim stijenkama i pokrivena sčvrsto prileglim i dlakavim ljuskama(stipulama).U degradiranim šumama– Crnika ima jaku izdanačkusnagu iz panja i žila, a edifikatorje zimzelene, klimatogene (klimazonalne)šumske zajednice crnikei crnoga jasena Orno-Quercetumilicis Horvatić). Uglavnom rastena dubljim tlima, pretežito na crvenici(terra rosa). U nas u sjevernojDalmaciji ide u visinu do 200m, a u južnoj nešto iznad 350 mnadmorske visine. Kao stablo pojavljujese u Istri i Dalmaciji, a uHrvatskome primorju raste samogrmasto. Tipične sastojine tvoriu šumi Dundo na otoku Rabu tena otocima Braču, Hvaru, Korčulii Mljetu, na Brijunima i dr. Ovesu šume više ili manje degradirane(makije), s većim brojem vrloznačajnih facijesa, nastalih podutjecajem čovjeka ili klimatskihutjecaja. U Hrvatskoj crnika dolaziu submediteranskoj vegetacijskojzoni vazdazelenih šuma u šumialepskoga bora i crnike. U eumediteranskojvegetacijskoj zoni nalazimoga u šumi crnike s mirtom,mješovitim šumama crnike i duba,crnike i crnoga jasena. U hemimediteranskojvegetacijskoj zoni vazdazeleno-listopadnihšuma dolaziu šumama sa crnim grabom te sdalmatinskim crnim borom.Mjesec srpanj nazvan je po srpu,svinutom oštrom oruđu kojim se žanježito. Srpanj je mjesec žetve ljetine napoljima, žetve ječma, žita, raži, zobi isl., a nekoć se želo ručno, srpom. Žeteocijednom rukom uhvate nekoliko klasovažita, a drugom srpom odrežu stabljike.Skupina odrezanih biljaka zvalase snop i vezana je užetom spletenimod vlati neke žitarice, obično raži.Žetva je seljacima najvažniji događaju godini. O njoj je ovisilo bogatstvoobitelji, hoće li ili neće biti gladi.Srpanj je nekada nazivan i velikisrpanj, a mali srpanj je bio lipanj jeru našim krajevima žetva ječma počneveć u lipnju. Srpanj je ponegdje bionaziv i za mjesec kolovoz, a tako se idanas naziva kolovoz u slovenskom ičeškom jeziku jer u Češkoj, na sjeveru,žetva počinje kasnije, u kolovozu. Zasrpanj se koristio i naziv jakovšćak posvecu Jakovu koji se slavi u srpnju.Vinogradari upotrebljavaju kosir,alatku vrlo sličnu srpu, da bi njomeskraćivali vinovu lozu. Srpac ili srpec sutakođer nazivi za srp. Srpak ili srpac jei ime za biljku žute boje.Ostali zabilježeni nazivi – velikisrpanj, srpan, srpenj, srpen, serpen,srpanj vrući, žetvaj, jakopovčak,jakopovščak, jakovčak, lulj, jul, julij,julije...Međunarodni naziv jul (juli) nastaoje u Rimskom Carstvu kao naziv petogmjeseca tadašnjega kalendara premaimenu slavnog cara Gaja Julija Cezarakoji je rođen u tom mjesecu. PremaGaju Juliju nazvan je i julijanski kalendaruveden 46. g. pr. Krista, a danas jejoš u uporabi u Rusiji i Srbiji. Za našimgregorijanskim kalendarom kasni dvatjedna.Milan PaunBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 29

Piše: Vesna PlešeFoto: Arhivaljekovito biljeMajčina dušica (Thymus serpyllum L.)biljka je iz porodice Usnatica. Poznataje pod drugim imenima kao dušica,divlji bosiljak, poljski timijan, poponac,vrisak...Nalazimo je na suhim i pješčanimtlima, na kamenitim pašnjacima,na sunčanim padinama,uz putove i po zidovima. Raste umanjim jastučastim nakupinama,a ponegdje i na suhim livadamai travnjacima prekrivajući velikepovršine.Sabire se cijela biljka prije samogcvata ili u cvatu. Srpom,škarama ili nožem režu se gornjidijelovi biljke i suše na toplom iprozračnom mjestu u sjeni. Biljkase bere za sunčana vremena i tonajbolje oko podneva.iskašljavanje. Djeluje umirujuće iprotuupalno kod jakog kašlja hripavca.Učinkovita je u liječenjuženskih bolesti, potiče i reguliramenstruaciju, te sprječava infekcijumaternice. Koristi se za liječenjemigrene, bolesti mjehura i bubrega,grčeva u želucu, slabokrvnosti,žuči, angine, difterije, padavice. Ukombinaciji s ostalim ljekovitimbiljem liječi infekcije unutarnjihorgana, infektivna oboljenja žučii jetre, upalu mokraćnih puteva,parazite u crijevima, nadimanja inadutost (sprječava razvoj bakterijatruljenja u crijevima i stvaranjeplinova). Djeluje i kao diuretik paje koristimo kod svih oboljenja kodkojih treba izazavati pojačano mokrenje.Korisna je i u liječenju vanjskihoboljenja kože, infekcije usta,a čajnim oparkom liječe se kožnenečistoće poput krasta i osipa.Majčina dušica, uz ostalo,i lijek protiv alkoholizmaNjome liječimo mnogaoboljenja, kao štosu razne neuroze(kupelji jačaju živcei mišiće), depresije,neurastenije, dok je uliječenju alkoholizmapravi lijek. Kodliječenja alkoholizmapreporučuje se pijenječaja od majčinedušice, jer dolazi dopovraćanja, a osobakoja pije gubi voljuza daljnim uživanjemalkohola.Ime je navodno dobila po Bogorodicikoja se na njoj odmaralaza vrijeme bijega u Egipat. Porijekloimena dolazi joj od riječithymos što znači hrabrost, snaga,odnosno govori o stimulirajućemdjelovanju ove biljke. Egipćani suje koristili za balzamiranje i pranjemrtvaca, dok je Plinije II. spominjekao važan sastojak terijaka, univerzalnoglijeka pripravljenog po recepturisirijskog kralja Antioha III.Velikog koji je živio 200 g. p.n.e.Majčina dušica je maliniski puzavi grmić koji naraste dovisine od 10 do 30 cm s polegnutompuzavom stabljikom koja jeokrugla ili četvrtasta. Ima listovenejednakih veličina i oblika, odlinearnih, okruglastih, jajastih,koji su po rubovima cijeli, grubi,gotovo kožasti. Ružičasti cvjetoviskupljeni su na vrhovima stabljikeu pazušcima listova i oblikujuvaljkasti, klasasti cvat. Cijela biljkauključujući i cvjetove sadržimnogo eteričnih ulja, zbog togaima tako intenzivan miris i okus.Uz eterična ulja sadrži i borneol,cimol, tanin, flavanoide, te mangani željezo. Cvate od svibnja dokolovoza.Njome liječimo mnogaoboljenja, kao što su razne neuroze(kupelji jačaju živce i mišiće),depresije, neurastenije, dok jeu liječenju alkoholizma pravi lijek.Kod liječenja alkoholizma preporučujese pijenje čaja od majčinedušice, jer dolazi do povraćanja, aosoba koja pije gubi volju za daljnimuživanjem alkohola.Kod liječenja plućnih bolesti(astme, bronhitisa, emfizema, tuberkuloze)uzima se čaj ili sirup,jer rastvara katar i sluz te olakšavaKao začin koristi se za začinjanjerazličitih jela kao što su pečenjaod sjeckanog mesa, okrugliceod jetre, pečenja od govedine,divljači, peradi, ribe, za umake ijuhe od zelenja, za variva. Odličanje začin za marinade i za biljniocat. Kod dijetalnih obroka dodavanjemsuhe mljevene majčinedušice u vidu praška pojačava searoma i ukus jela, i to naročitokod jela pripremljenih od riže,raznih juha od povrća te jela odkuhanog mesa.Čaj: uzima se jedna čajna žličica majčine dušice i 2 dcl vode.Kipućom vodom prelije se majčina dušica, poklopi se i pusti se odstajatipola sata, te se čaj procijedi. Uzima se tri do četiri šalice čajana dan. Čaj se može zasladiti medom, a kod oboljenja probave, nesladi se.Oparak: 5 grama majčine dušice moči se preko noći u 1 dclmlake vode te se ujutro procijedi. Koristi se za ispiranje usne šupljine,grgljanje grla, ispiranje kožnih nečistoća.Tinktura: 20 g majčine dušice moči se u 1 dcl 70 postotnogalkohola dva tjedna i poslije toga se ta mješavina procijedi. Uzimase dvije do tri žličice na dan s medom ili čajem kod svih gore navedenihoboljenja.Biljni ocat: U bocu se stavlja 2 dag majčine dušice i prelije s1 litrom jabučnog octa. Poslije dva tjedna se procijedi i koristi kaozačin za salate.30 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

alergijeAko vas početkom kolovoza počnu pećioči i svrbjeti uši, ili pak počnete kihatibez kraja, znači da ste postali alergičnina ambroziju! Jedan od najalergičnijihkorova današnjice, od čijeg peluda kojiDolazi kolovoz,AMBROZIJAčuvajte se ambrozije!nadražuje nosnice pate milijuni ljudiu svijetu, počinje cvjetati početkomkolovoza. Nema čarobnog štapićakojim bi se zaštitili oni koji suosjetljivi na njezin pelud, jedini pravinačin je sprječavanje cvjetanja, to jestuništavanje ove biljke košnjom prijepočetka cvatnjeZa one koji pate od bilokoje vrste peludne alergijeza otprilike mjesec danaslijedi prava opasnost –početkom kolovoza, malo prije ilikasnije, ovisno o tome kakva je bilagodina, »napast« će ih ambrozija.Jedna od najalergičnijih biljakadanašnjice sazret će i prosuti svojpelud koji će nošen vjetrom nezaustavljivokilometrima letjeti zrakomi iritirati nosnice. Kod nekih, manjeosjetljivih, simptomi alergije će semanifestirati kao bezazleno i neugodnopeckanje i svrbež očiju i ušiju,kod osjetljivijih bit će to stalnokihanje i šmrcanje s obilnom sekrecijomiz nosa, a može doći i doozbiljnih smetnji kod disanja pa ipojave astme. Razumljivo da suutjecaju ambrozije najviše izloženioni koji rade na otvorenom, u poljima,dakle i šumski radnici, poljoprivrednici,kao i izletnici.Prepoznatljiva po izrezbarenimduguljastim listovima,ambrozija (Ambrosia artemisifoliaL.) jednogodišnja je biljka koja narastedo metar i više. Ima cvjetovekoji se u obliku grozdastih cvatovanalaze na vrhovima stabla iligrane i žućkaste su boje. Cvjetau kasno ljeto i jesen proizvodećipelud, a može proizvesti oko stotinumilijuna zrnaca peludi svakegodine. Spada u skupinu anemofilnihbiljaka koje se oprašujupomoću vjetra, a to je i glavnirazlog što njezin pelud izazivateškoće kod disanja. Zrnce peludaizgleda kao kugla sa šiljcima,a nošeno vjetrom može putovatii 300 kilometara!Svaka biljka proizvede više od60.000 sjemenki koje mogu preživjetiu zemlji više od 30 godina,a izdržati čak i uvjete smrzavanja.I to je tajna njezine neuništivosti.Stoga, najučinkovitiji je način borbeprotiv ovoga alergena čupanjecijele biljke s korijenom, koje jeplitko u zemlji. Kositi je treba nekolikoputa u sezoni jer se brzooporavlja i ponovno cvate.Moguće je velike površine tretiratii određenim insekticidima, unekim europskim zemljama poduzimajuse ozbiljne mjere na suzbijanjuambrozije, pa čak propisujui zakonske obveze njezina iskorjenjivanja.I u Hrvatskoj se započelos donošenjem sličnih mjera, javnepovršine trebalo bi kositi, no daljnješirenje ambrozije pokazuje ilida te mjere nisu dovoljne ili nisudovoljno ozbiljno shvaćene i provedene.Znanstvenici procjenjuju da je30-ak čestica u jednome prostornommetru dovoljno za alergijskureakciju. A u vrijeme cvjetanja ujednom se prostornome metrumože naći i do 500 čestica.Ambrozija raste svuda,pokraj cesta, uza staze, željezničkepruge, uz obale potoka i rijeka,po zapuštenim dvorištima,posebno po zapuštenim poljima.U Hrvatskoj je stanje još i teže jerje za vrijeme Domovinskoga rata,pa i poslije njega, dio područja(posebno u Slavoniji) bio dugovremena nedostupan i tu se ambrozijanesmetano razmnožila.Najraširenija je u istočnoj Europi,no izvorno potječe iz SjeverneAmerike. U Europu je prenijeta sazagađenim pošiljkama pšenice, au Hrvatskoj se prvi put spominječetrdesetih godina prošloga stoljeća(1941.). Najviše je nalazimona prostorima između rijeka Savei Drave, ponešto već i morskomzaleđu, ima je i u Istri, na Krku, uušću rijeke Neretve.Spominje se oko dvadeset vrstaambrozije koje se mogu pronaći uEuropi, a najznačajnija i ona kojunajčešće susrećemo je kratka ambrozija(Ambrosia artemisifolia,Ambrosija elatior).Piše: Miroslav MrkobradFoto: ArhivaSvaka biljka proizvedeviše od 60.000sjemenki koje mogupreživjeti u zemljiviše od 30 godina,a izdržati čak iuvjete smrzavanja.I to je tajna njezineneuništivosti.Kod nekih, manjeosjetljivih, simptomialergije će semanifestirati kaobezazleno i neugodnopeckanje i svrbež očijui ušiju, kod osjetljivijihbit će to stalno kihanjei šmrcanje s obilnomsekrecijom iz nosa,a može doći i doozbiljnih smetnji koddisanja pa i pojaveastme.Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 31

austrijaKako se radi u rasadniku lieco u AustrijiPlastenik u rasadniku pojačane je konstrukcije zbog velikih količina snijega (LIECO 70)nje (najveće poljoprivredno poduzećeu Austriji), proizvodnje vina(Hofkellerei Wilfersdorf) do upravljanjašumskim gospodarstvom(Forst Kalwang) unutar kojega senalazi i rasadnik Lieco.Rasadnik je osnovan1985. godine u suradnji sašvedskim partnerima Hilleshög–Hico system, no 1990. godinerasadnik se razvio i proširio te se,prilagođavajući uvjetima Austrije isrednje Europe, odvojio od svojihpartnera. Osnovna zadaća Liecorasadnika je istraživanje, razvoj teproizvodnja i prodaja visokokvalitetnihšumskih sadnica za krajolikuprilagođeno šumarstvo (siteadaptedforestry). Rasadnik je usuradnji s nacionalnim i međunarodnimistraživačkim centrimapoboljšao i optimizirao postojećuproizvodnju do tzv. LIECO-sistema.Proizvodni proces započinjemehaničkom sjetvom sjemena ukontejnere LIECO 67 (4×10 rupa),nakon sjetve biljke se njeguju ustakleniku te poslije godinu danapremještaju na vanjske površine ipresađuju u LIECO 15 kontejnere(5×3 rupa) te se takve sadnice,najčešće starosti dvije godine (2+ 0 ili 1 + 1), otpremaju i prodaju.Godišnje se proizvede i plasirana tržište oko 4 milijuna sadnica,donja granica profitabilnosti zarasadnik iznosi 3 milijuna godišnje.Šumske sadnice namijenjenesu uglavnom za austrijsko tržištePiše: Vesna PlešeFoto: A. BenčićOsnovna zadaćaLieco rasadnika jeistraživanje, razvoj teproizvodnja i prodajavisokokvalitetnihšumskih sadnica zakrajoliku prilagođenošumarstvo (siteadapterforestry).Politika rasadnikaje sljedeća: sijanjekontroliranog, čistogi visokokvalitetnogsjemena rezultiravisokim postotkomklijavosti i velikimbrojem izraslihsadnica, a korištenjenajnovije tehnologijesijanja te strogakontrola proizvodnogprocesa daje sadnicevisoke kvalitete.Rasadnik Lieco u Ausproizvodi četiri milijU rasadniku Lieco u Austriji, jednom od najvećih utoj zemlji ali i srednjoj Europi, godišnje se proizvedei plasira na tržište oko 4 milijuna sadnica. Od toga jenajveći dio namijenjen austrijskom tržištu, no dio seizveze u Njemačku. Rasadnik je u sastavu Šumskoggospodarstva Kalwang koje se sastoji od sedam revirai gospodari s 13.249 ha šuma, zapošljava 53 radnika odkojih njih 18 radi u rasadnikuTijekom dvodnevnog posjetaAustriji, stručnjaciHrvatskih šuma imali supriliku upoznati se s tehnologijomi načinom rada u jednomod najvećih rasadnika napodručju srednje Europe, Liecu uKalwangu. Lieco se nalazi u vlasništvuFondacije Liechtensteinkoja je osnovana 1989. godine usvrhu očuvanja i zaštite brojnihvrijednosti i nekretnina u posjeduprinčevske obitelji Liechtenstein.U Austriji ova Fondacija ima nekolikoorganizacija koje se baveraznim privrednim granama, odiznajmljivanja i održavanja zgradau Beču, poljoprivredne proizvod-no dio se izvozi u Njemačku. Pokoličini proizvedenih sadnica spadajuu najveći rasadnik Austrije, alii srednje Europe. Prema njihovimriječima, u Austriji postoje još triili četiri rasadnika manje proizvodnjeno zbog zastarjele tehnologije(proizvodnja sadnica s golimkorijenom) zahtjevi za njihovimproizvodima znatno su se smanjili(zbog lošije kvalitete sadnogmaterijala), pa je njihovo daljnjeposlovanje upitno.Glavna šumska vrsta uAustriji je smreka te se njenesadnice najviše i proizvode, čak65 % ukupne proizvodnje. Nakon32 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

nje slijede ariš i ostale četinjače s25 % te oko 10 % listača (bukva,hrast kitnjak, grab). Ove godinerasadnik je započeo s pokusnomproizvodnjom sadnica vrbe za potrebebiomase. Unatoč nešto višojprodajnoj cijeni sadnica od one umanjim rasadnicima, proizvodnjai prodaja su odlične, kupci radijebiraju Liecove sadnice radi provjerenovisoke kvalitete. Politikarasadnika je sljedeća: sijanje kontroliranog,čistog i visokokvalitetnogsjemena rezultira visokimpostotkom klijavosti i velikim brojemizraslih sadnica, a korištenjenajnovije tehnologije sijanja testroga kontrola proizvodnog procesadaje sadnice visoke kvalitete.Kupac po nešto višoj prodajnojcijeni kupuje sadnice provjerenekvalitete te mu je potreban manjitriji godišnjeuna sadnicabroj biljaka po ha (visoki postotakprimanja), time se smanjuje cijenasadnje i skraćuje razdoblje zaštite.Na ovaj način početna viša cijenasadnice višestruko se kompenzirakroz daljnje radove. Za proizvodnjusadnog materijala jedan odograničavajućih faktora je klima.Većina sadnica nalazi se na otvorenomte se zna dogoditi da velikibroj sadnica propadne zbog jakogvjetra i izrazito niskih temperatura.Zimi se sadnice pokrivaju snijegomkako bi se spriječilo smrzavanje.Kad je zima izrazito hladna,a s vrlo malo snijega, topovima seproizvodi umjetni snijeg kako bise biljke zaštitile.Šumsko gospodarstvoKalwang sastoji se od sedamrevira na površini od 13.249 ha,od čega je 9.000 ha proizvodnihšuma. Forst Kalwang bavi se uzgajanjemšuma, sječom i prodajomdrveta, izgradnjom i održavanjemšumskih prometnica, lovom i ribolovom.Od ukupnog broja stalnozaposlenih, 53, njih 18 radi u rasadnikuLieco. Godišnji etat krećese oko 50.000 m 3 , a drvna zalihaoko 300 m 3 /ha. Prosječni nagibterena je 60 %, a otvorenostšumskim cestama 33 km/ha iliukupno 400 km. Najzastupljenijavrsta je smreka 84 %, zatim ariš11 %, listače s 3 % te jela i planinskibor s 1 %. Pošumljavanje sevrši na površini od 60 ha godišnjes oko 80 – 120. 000 sadnica. Napojedinim područjima izuzetnovelikog nagiba forsira se prirodnaobnova zaštitnih šuma. Na ostalimpovršinama prirodna obnova sene podržava zbog širenja nekontroliranoggenetskog materijalakoje često rezultira razvojem stabalalošije kvalitete. Prorjeđivanjese obavlja na površini od 300 ha/god., oplodne sječe na 15 – 20 ha/god., a čiste sječe na pruge oko30 ha/god. (do 1998. g. čistomsječom sjeklo se oko 60 ha/god).Osnovni cilj ovog šumskog gospodarstvaje stvoriti što bolje uvjeteza rast, razvoj i povećanje drvnemase stabla metodama koje imajupozitivan utjecaj na okoliš, kako bise dobilo drvo visoke kvalitete, alii zadržala visoka produktivnost tla.Gotovo sve radove pošumljavanjai sječe izvode privatni poduzetnicidok stručnjaci iz Forst Kalwangavrše nadzor, planiranje i kontrolusvih radova. Zbog izuzetno velikihnagiba terena većina radovaBrojpoduzećaBrojzaposlenihŠumarstvo 3.400 32.000Pilane iBrojke u štajerskom šumarskom i drvnom gospodarstvu:Prerada drva 397 5.400Industrija papira i kartona 10 3.580Prerada papira i kartona 30 1.710Poduzeća za krovove 256 1.340Stolarija 1.321 6.330Strojevi i alati 12 1.500Arhitekti, građevinari(samo za gradnju drvom)Trgovina drvnimproizvodimaizvlačenja izvodi se žičarom (61%), zatim skiderima (26 %), harvesterimai 1 % konjima.Holzcluster Steiermark– strategijska mreža – Površinaaustrijskih šuma iznosi3,960.000 ha, od toga nešto manjeod trećine šumskih površinanalazi se u pokrajni Štajerskoj,1,002.000 ha. Postotak šumovitostiŠtajerske je 61,1 %, prirastje 9,8 m³/ha, a drvna zaliha 338m³/ha. Štajersko šumarstvo idrvno gospodarstvo broji 5.800poduzeća s 53.000 radnih mjestai bruto vrijednosti od otprilike4 milijarde eura te predstavljajednu od najvažnijih gospodarskihgrana u Štajerskoj s velikimrazvojnim potencijalom. Godine2001. osnovan je HolzclusterSteiermark d.o.o. kao mreža kojapovezuje polja proizvodnje narelaciji šuma-drvo-papir te točkau kojoj se spajaju gospodarstvo,znanost i politika. Nastojanje clusteraje intenzivirati međunarodnukonkurentnost gospodarskestrukture sektora s ciljem jačanjacjelokupnog lanca vrijednostipoduzeća i osiguravanje radnihmjesta u regiji. Kada je Holzclusterzapočeo s radom potrošnjadrveta po stanovniku bila je 0,30mł, danas ona iznosi 0,61 m³,uglavnom radi poticajne stanogradnjekoju Vlada dodjeljujeako se u gradnji koristi najmanje20 % drvene građe. Cilj Holzclusteraje povećati tu potrošnju na1,2 m 3 po osobi do 2015. godine.Za usporedbu, potrošnja drveta uHrvatskoj iznosi 0,11 m³ po osobidok je europski prosjek oko 0,2m³ po osobi.25 120370 1.370Štajerska 5.821 53.350Prosječni nagib terena ugospodarskim šumamaje 60 %Hrvatski šumari u rasadnikuSadnice hrasta proizvodese manje zbog nepovoljnihklimatskih uvjetaKad je zima izrazitohladna, a s vrlo malosnijega, topovimase proizvodi umjetnisnijeg kako bi se biljkezaštitile.Jednogodišnja sadnica boraBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 33

49. MEDUNARODNISAJAM DRVAKLAGENFURT / AUSTRIJA31. 8. - 3. 9. 2006• Øumarsko gospodarstvo i øumarska tehnologijaIstovar tereta• Tehnike piljenja i oplemenjivanja drva• Tehnike drvne grade i drvni proizvodiProšle godine u Lici s okodvadesetak konja iznijeli su izšume oko 18.000 m 3 ogrjeva. Radise od proljeća pa sve do kasne jeseni,a radovi se obavljaju ovisnoo vremenskim prilikama.Njihov gazda Daminko Kalaševićkod kojeg su zaposleni bavise i drugim poslovima vezanimuz iskorištavanje šuma, sječom,izradom i prijevozom drvnih sortimenata.Zapošljava oko četrdesetakljudi, i to najviše radnike izBosne.Radom samaraša zadovoljan jei revirnik šumarije Mrkopalj BožidarKriž.– Korištenjem samarice, bolja jei iskoristivost drvne mase iz šume,a napravi se i puno manje štetenego li korištenjem traktora – kažeing. Križ. Interes za ogrjevom, tzv.cjepanicama iz dana u dan sveje veći, ne samo kod stanovnikaGorskoga kotara već i Primorja. Ikoličina cjepanica koja će se naćina lageru već je pronašla svojekupce, potvrđuje revirnik.Kad završe radove na područjumrkopaljske šumarije, vratit će sena terene šumarije Lokve, a čekaih posao i na terenima šumarijaSkrad i Delnice, gdje će se iz šumeiznijeti oko 3000 prostornih metaraogrjeva.Gotovo cijeli dan smou šumi, radimo od šestsati ujutro do šest satinavečer. Dnevno složim60 metara ogrjevnogdrva, a ponekad kad jeogrjev bliže putu i do150 prostornih metara,kaže Josip. Mjesečnozaradi oko 5000kuna čime je, kaže,zadovoljan.• Prijevoz i logistika• Bioenergija32. medunarodni øumarski i drvni simpozijœetvrtak, 31. kolovoz 2006konferencijski jezik: njemaœki/engleskiStruœni posjetitelji iz Hrvatske moguzatraæiti besplatni VIP – paket!U samarima je 400 kg teretaS A J A MK L A G E N F U R TINFORMACIJE: Klagenfurter Messe Betriebsgesellschaft m.b.H.Messeplatz 1, A-9021 Klagenfurtmag. Tanja Mletschnig, tel.: +43/463/56 800-71, faks: +43/463/56 800-29e-mail: mletschnig@kaerntnermessen.at, internet: www.holzmesse.infoBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 35

Piše: Mladen Skokodipl. ing. šum.Foto: Privatna arhivapovijest šumarstvaStudenti su pretežnostanovali u Ruskomđačkom domu naKunišćaku, smještenomu jednoj od zgradatadašnje Vojarne kraljaAleksandra (za vrijemei poslije Domovinskograta vojarnu jedo 2005. koristilaHrvatska vojska, a od2006. u posjedu jeCrkve).Zajednički interesipotakli su ruskestudente šumarstvai gospodarstva daorganiziraju svoj»starostat« čiji jestarješina (starosta)zastupao intereseruskih studenata preddekanatom i Državnomkomisijom za ruskeizbjeglice, nadzirao radi uspjeh studenata i dr.Prema podacima izSpomenice »Šumarskanastava u Hrvatskoj«1860. – 1960. (Zagreb,1963.), te uvidom u nacionalekoji se danas čuvaju u arhiviAgronomskog fakulteta uZagrebu, utvrdili smo da jena Gospodarsko-šumarskom,odnosno Poljoprivredno-šumarskomfakultetu u Zagrebu(1919. – 1960.) apsolviralo šumarstvo35 studenata rodomiz Rusije i Ukrajine u razdobljuizmeđu dva svjetska rata.Godine 1921. na Šumarskiodjel upisala se prva grupa od15 studenata Rusa, većinombivših studenata ruskih visokihškola koji su bili prisiljeni uruskom postrevolucionarnomrazdoblju, za vrijeme građanskogarata, napustiti domovinu.Kao primjer navodimo daRUSI I UKRAJINCI NA STUDIJU ŠUMARSTVA U ZAGREBU IRuski šumar i zagIvan Jakovljev bMeštrovićeve IndU razdoblju između dva svjetska ratapa i kasnije, u Hrvatskoj je radilo 12šumarskih inženjera iz Rusije i Ukrajineod njih 35 koji su se, bježeći predboljševičkim represalijama nakon 1.svjetskog rata, zaustavili u Hrvatskojgdje su završili zagrebački Šumarskifakultet. Ovo je mala (i ekskluzivna!)priča o njima za koju je podatke prikupioi nadopunio neumorni istraživač povijestihrvatskoga šumarstva dipl. ing. šum.Mladen Skokoje grupa ruskih emigranata odoko 150.000 ljudi, spašavajući seod boljševičkih represalija, evakuiranas područja Krima u studenom1920., nakon poraza Ruske (Bijele)armije generala Vrangela kodPerekopa. Najprije su evakuiraniranjenici, bolesnici, civili, obiteljivojnih osoba, školska omladinapa i cjelokupne školske ustanove,a zatim i jedinice Ruske armije,neposredno prije zauzimanja cijelogaKrima od strane Crvene armije.Kraljevina SHS prihvatila jetada oko 20.000 ruskih izbjeglica,a tijekom 1921. i nove kontingenteRuske armije generala Vrangela,privremeno smještene u logorimaTurske i Grčke.Grupa ruskih emigranatakoji su 1921. započeli studijšumarstva bila je prvo ruskoudruženje studenata-šumara uZagrebu koje je u početku radilona prikupljanju stručne literature,a izdavane su i bilješke s predavanjana ruskom i hrvatskom jeziku.Zajednički interesi u prve dvije godinestudija potakli su ruske studentešumarstva i gospodarstvada organiziraju svoj »starostat« čijiFeodor Polkovnikovje starješina (starosta) zastupaointerese ruskih studenata preddekanatom i Državnom komisijomza ruske izbjeglice, nadziraorad i uspjeh studenata i dr.Sljedećih godina nastavio seupis studenata iz Rusije i Ukrajinekoji su 1925./6. osnovali svojeposebno udruženje bez slušačagospodarstva, izrađen je pravilniki izabran odbor. Knjižnica je obogaćenas više od 100 znanstvenihi stručnih knjiga na ruskom,Ivan P. Isajevhrvatskom i njemačkom jeziku,uređena je dendrološka zbirka, aprogramom su predviđena i predavanjaiz područja šumarstvauopće, a posebno o šumarstvuRusije. Teške materijalne prilikeprisilile su studente da obavljajurazličite poslove kako bi si osiguralisredstva za studij u tuđoj zemlji,pa su uz ostalo preko ljetnihpraznika radili na šumarskoj praksiu čemu im je nesebično pomagaoprof. dr. A. Ugrenović. Studenti suujedno bili i članovi Jugoslavenskogudruženja akademičara šumarau Zagrebu (osnovano 1903.),a tadašnje Jugoslavensko šumar-36 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

NJIHOV DOPRINOS ŠUMARSTVU U HRVATSKOJrebački studentio je model zaijance u Chicagu!Domovinskog rata vojarnu je do2005. koristila Hrvatska vojska, aod 2006. u posjedu je Crkve), za-Ivan Meštrović:Indijanac skopljem, bronca(Chicago)GlavaIndijanca(detalj)sko udruženje dalo im je pravočlanova pomagača.Studenti su pretežnostanovali u Ruskom đačkomProfesor je biofin i jednostavangospon!domu na Kunišćaku, smještenomu jednoj od zgradatadašnje Vojarne kralja AleksandraI. (za vrijeme i poslijeJakovljev Ivan (Nižne Čirsk, Rusija1903. - Taškent, Uzbekistan 1997.), apsolvirao1932. i radio u BiH, diplomirao 1939.i zaposlio se u Hrvatskoj gdje ostaje do1950. Tada odlazi u Mađarsku, a 1956. uTaškent. Za vrijeme studija radio je kao statist i prodavačnovina, svirao je balalajku i pjevao u ondašnjoj»Moskvi«, a bio i vrlo cijenjeni član Ćirilo-metodovazbora. Opširan prikaz njegovoga života objavljen jeu Šumarskom listu br. 7/8, 2004.Dokumentaciju koja konačno potvrđuje da je I. Jakovljevbio model kiparu Ivanu Meštroviću pri izradidvaju spomenika Indijanaca na konju postavljenih1928. u Chicagu, u međuvremenu smo pronašli uzagrebačkom dnevnom listu Večer (1935.). Evo kraćegizvatka iz razgovora I. Jakovljeva s novinaromo toj temi.– Vi ste, dakle, imali sreću da vidite našeg proslavljenogmajstora kod rada? Moralo je to biti vrlozanimljivo, zar ne?– Bilo je to čisto jednostavno. Ja dolazil gore uatelier, obično oko jedanaest sati prije podne. SvukalIvan Jakovljevse do gola, sel i čital novine. Onda je došel gosponprofesor i mje odpozdravil: zdravstvujte Bukaška!(bubuca – op. M. S.). Na to ja uzel luk i strelicu i zajašilna drvenog konja. Nategnul sam luk, napel mišiće isedel, a gospon profesor delal svoje »Indijance«.– Jeste li štogod razgovarali?– Kako da ne. Ja šutil, ali gospon profesor samzapočel razgovarat. On vrlo fin i jednostavan gospon.Dolazil sam celi mesec dana svaki dan po polasata.– I tako vaš lik sada sjedi u Chicagu i Amerikancidiveći se Meštroviću, gledaju vas...Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 37

Neke zagbiseri nektim u đačkim domovima u Selskojulici i Ilici 83.Većina studenata primalaje državnu stipendiju koja jeu početku studija iznosila 240dinara, a od treće godine 400ili 450 dinara.U Hrvatskom šumarskomživotopisnom leksikonu (Tutizleksika, Zagreb, 1996. - 2000.)nalazimo većinom nepotpuneživotopise tridesetorice šumararodom iz Rusije i Ukrajine,dok petorica nisu ni spomenuta.Naknadnim istraživanjempodataka upotpunjenisu životopisi za većinu od 35studenata odnosno šumara, apronađeno je i 12 fotografija.Belov Dimitrije (Obilnoje, Rusija,1889. – Osijek, 1972.) diplomiraoje 1926., a radio u Hrvatskoj,najprije kod Krndije d.d. Našice,za vrijeme rata bio je ovlašteniinženjer šumarske struke, poslijeje obavljao razne stručne dužnostiu Osijeku.Denisov Gabrijel (St. Peterburg,Rusija, 1894. - Plaški 1943.)diplomirao 1927., a radio na područjuOgulinske imovne općine,za vrijeme rata u Drežnik Gradu,Imotskom. Godine 1943. ubili suga četnici kod Plaškog.Gimbarževsky Filip (Lavov,Ukrajina, 1918. - Victoria, Kanada,1994.) diplomirao 1943. Godine1945. osuđen na 11 godina zatvo-Polkovnikov Feodor (Warszawa,Poljska, 1902. - Zadar 1971.),po narodnosti Donski Kozak-Rus.Diplomirao je 1931., od 1932.- 1941. radio je u BiH, a nakontoga, gotovo 30 godina u Hrvatskoj(Bjelovar, Zagreb, Sv. I. Zelina,Gračac, Zadar, Benkovac). Njegovakćerka Irina Kavi živi u Solinu, sinRomano u Kožinu (Zadar), a drugisin Evgenije u Benkovcu.Protoklitov Nikolaj, rođen1895. u Volgogradu (Rusija). Diplomiraoje 1926., od 1929. - 1943 nalaziose u Belišću gdje je neko vrijemebio upravitelj kod d.d. Belišće.Za vrijeme rata do 1943. bio ovlašteniinženjer šumarske struke priZagrebačkoj inženjerskoj komori.ZAGORSKE KURIJEKurija Mihanović uTuheljskim ToplicamaPrema podacima o kretanju uslužbi utvrdili smo da su nakonapsolviranja 12 šumaraRusa i Ukrajinaca ostala raditiu Hrvatskoj, neki i čitav radnivijek. Oni su dali svoj doprinosrazvoju šumarstva u Hrvatskojpa se stoga ukratko osvrćemona njihov rad.Alabovski Vsevolod (1896.,Kozackoje, Ukrajina), diplomiraoje 1930. Prije rata radio jeu Sinju, za vrijeme rata u Ogulinu,Mostaru i Garešnici.Antonijević Evgenije(1898., Dragobič, Ukrajina) nekolikogodina radio u Kutini iDržavnom dobru Topolovackod Siska, a zatim u Srbiji iBiH. Nakon rata radio je i živiou Rijeci.Ruski sveučilištarci u Zagrebu(na tradicionalnom okupljanjuna Dan sv. Tatjane,12. siječnja 1928.)ra, 1947. uvjetno pušten te radiona području Šum. gospodarstvaSisak do 1960. kada odlazi u Kanadu.Isajev Ivan Petrović (Novočerkask,Rusija, 1897. - Zagreb, 1960.),apsolvirao 1925., diplomirao 1936.Od 1923. - 1937. radio na Fakultetukao asistent u Zavodu zauporabu šuma, potom radio i uBiH. Umro u bolnici u Zagrebu,sahranjen na Miroševcu. Kod nasje poznata izvedba Hubovog visinomjerapo Isajevu.Maljko Sergej rođen je 1895.u Harkovu (Ukrajina), diplomirao1930. Radio je na područjuDirekcije šuma Zagreb, od 1937.- 1940. u Mostaru, za vrijemerata u Karlobagu, a nakon ratau Šumskom gospodarstvu Bjelovar.Velkopoljski Ivan (Voronež,Rusija, 1905. – Kaunas, Litva,1996.), diplomirao 1931. od kadado 1941. radi u Drvaru (BiH), aod 1941. do umirovljenja 1973.u Hrvatskoj (Knin, N. Gradiška, N.Kapela, Pleternica, Požega).Žiromski Nikola, rođen 1902. umjestu Nova Aleksandrija (Rusija).Diplomirao je 1930., od 1932. dopedesetih godina radio je u Hrvatskoj(Otočka imovna općina,Bjelovar, Rijeka).Smatramo da će pregled podatakao studentima rodom iz Rusijei Ukrajine koji su studirali šumarstvou Zagrebu biti koristan prilogpovijesti šumarstva u Hrvatskoj.Opširniji podaci bit će objavljeni uImeniku hrvatskog šumara (www.sumari.hr)Hrvatsko zagorje zemljopisnoje prostor kojiobuhvaća Krapinsko-zagorskužupaniju izmeđuMedvednice na jugu i gorskog nizaStrahinjčice-Ivančice na sjeveru.Ovaj prelijepi kraj Lijepe Naše, pitomihbrežuljaka, prekrasnih livadai šuma, bogat je i po spomenicimakulture. Zaštićeno je 275 objekataspomenika kulture, od čega dvadesetakdvoraca i kurija. Neki odnjih dobro su očuvani i danas, doksu neki na žalost i propali.Ponekad je teško razlikovatikuriju od dvorca, pa se danas uliteraturi spominju podjednakooba naziva. Dvorci su bogatije iraskošnije građevine koje su pripadalebogatijim feudalcima navisokim društvenim položajima,dok je kurije gradilo niže plemstvo,ne odviše bogato. Zato subile intimnije, toplije, a običnomčovjeku zbog toga i draže.Prvobitno su se gradiledrvene kurije, a u 18. i 19.stoljeću grade se i zidane kurije.Spomenički najvrjednija, jedna odposljednjih drvenih kurija u Hrvatskomzagorju nalazi se u ŠkarićevuDonjem, između Krapine i Krapin-38 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

kulturna baštinaPiše: Vesna PlešeFoto: B. Pleše i arhivaU Zagorju jezaštićeno iproglašenospomenicimakulture više od 270objekata, od čegadvadesetak dvoracai kurija. Najprijegrađene od drveta, akasnije zidane, kurijei danas svjedoče obogatoj prošlosti i otome kako je nekadživjelo plemstvo.Ovo je mala šetnja ipodsjetnik na nekeod njihžupi bilo je 1677. trideset šestplemićkih kurija, 1708. bilo ih jedvadeset pet, a 1805. samo dvadesetak.Uz plemićke, polovicom18. stoljeća grade se i zidanežupne kurije. Riječ je uglavnom ojednokatnim objektima, pravokutnogtlocrta, koji na tipizirani načinspajaju tri funkcije: gospodarsku,upravnu i stambeno-reprezentativnu.To znači da posjeduju prostorijeoblikovane za gospodarskunamjenu, smještene u najdonjojetaži, prostoriju župnog ureda,najčešće smještenu kraj ulaza isvečanu dvoranu, palaču na katu.Oblikovane su u kasno baroknomili barokno-klasicističkom stilu.Iz 18. stoljeća sačuvane su uZagorju župne kurije u Belcu,Desiniću, Konjščini, Mariji Bistrici,Mihovljanu, Radoboju, Sv. KrižuZačretju i Taborskom, te iz 19.stoljeća u Kostelu i Loboru.orske kurije pravi suadašnjeg graditeljstvaLjepotu kurija opisao je i usvom djelu »Pod starim krovovima«Ksaver Šandor Gjalski:»Kao skrita od svijeta, u uzdahnujarku, među dosta visokimbregovima, stajala je drvenakuća, a tamnoj joj prilici tolikoje pristajala gusta dubravadugovječnih dubova, što se jeodmah za njom širila u bregove,podavajući joj u jedan mahi nešto od idile i nešto od onihdavnih priča koje smo za mladihdana tako rado slušali«.Salon kurijeskih Toplica, (prema knjizi »Dvorcii perivoji Hrvatskog zagorja« MladenaObada Šćitarocija). Spomenikje nulte kategorije, a potječe iz18. stoljeća. Pripadala je plemićkojobitelji Novak, a kasniji vlasnik postajeobitelj Zoller. U selu PačetiniGornjoj između Krapinskih Toplicai Krapine nalazi se kurija Trnoveckoja je uspjela sačuvati duh prošlosti.Njeni izvorni interijeri iz 19.stoljeća oslikavaju život zagorskogplemstva u cjelini. Postojala je u 18.stoljeću, ali je svoj barokni izgleddobila u 19. stoljeću. Nekada jepripadala grofovima Keglević i Patačić,te barunu Rukavini, a danasje u vlasništvu obitelji Igalffy.U Tuheljskim Toplicamanalazi se jednokatna klasicističkakurija, danas ugostiteljski objekt»Dvorac Mihanović«. Sagradili suje grofovi Erdödy, a zalogom jeprešla u vlasništvo Josipa Brigljevića,muža sestre Antuna Mihanovića,pjesnika hrvatske himne, kojije u njoj često boravio pa je ponjemu i dobila ime.Kurija Donja Bedekovčina izgrađenaje 1780. Pravokutnog jetlocrta s pet prostorija smještenihoko predvorja sa stubištem te visokimskošenim krovom, tipičnaje zidana kurija Hrvatskog zagorja.U kuriji se nalaze ostaci podzemnihhodnika, puškarnica, a upredvorju prvog kata u uzidanomormaru s rokoko vratima nalazi sekućno svetište oslikano likovimasvetaca. Kuriju je izgradila obiteljBedeković Komorski, a danas je uvlasništvu obitelji Drakulić.Očuvanije su i kurije obiteljiJelačić u Donjoj Batini sjeveroistočnood Zlatara; kurija Vižovljenedaleko Velikog Trgovišća; kasnobarokna kurija Razvor u Kumrovcuu kojoj se rodila i naša poznataoperna primadona Sidonija RubidoErdödy.Treba spomenuti još neke odočuvanijih kurija u Zagorju, da nebi pale u zaborav. Najviše ih ima uzlatarskom kraju podno Ivanščice:Borkovec, Budinščina, Grančari,Husinec, Ladislavec, Lovrečan, Mihovljan,Peščeno, Ratkovec…, uivanečkom kraju kurije su: Fallerovo,Cerje Nebojse i Jurketinec, uvaraždinskom području: Biškupec,Iliju, Komar, Seketin, Svibovec, ukrapinskom: Hijacintovo, Lenišče,Luku i Valentinovo, u klanječkomZagorska Sela. Prema podacimaVjekoslava Noršića u zlatarskojKurija TernovecKurija ŠkarićevoBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 39

Piše: Dražen Sertić,dipl. ing. šum.Foto: ArhivalovstvoGlavni uzroknestanka zeca je»sindrom europskogsmeđeg zeca« (EBHS– European brownhare sindrom). To jeviroza zbog koje dolazido masovnog ugibanjamladih zečeva, aliječenje je skoronemoguće.ZEC OBIČNIZbog čega je iz hrvatskihZec obični (Lepus europaeusPall), nekadanajbrojniji, a danas nabiološkom minimumu.Zašto?Prema procjenama lovnihstručnjaka, u Hrvatskoj bi mogloobitavati više od 500.000repova zečeva. Sadašnje brojnostanje procjenjuje se naoko 50.000 repova što znači daga ima tek 10 % od mogućegkapaciteta staništa. U pojedinimdijelovima Hrvatske brojnostzeca je zadovoljavajuća(Podravina i Međimurje), aliu područjima naše domovinebrojno stanje zeca je na biološkomminimumu.Za zeca se biološkim minimumomsmatra brojnost od 5repova na 100 ha (K. Pintur).U pojedinim staništima, zecalovili ili ne lovili, brojnost mune raste. Ima nekoliko uzrokamalog broja zečeva na većininjegovog staništa.Glavni uzrok nestankazeca je »sindrom europskogsmeđeg zeca« (EBHS– European brown hare sindrom).To je viroza zbog kojedolazi do masovnog ugibanjamladih zečeva, a liječenje jeskoro nemoguće. Tijekom ljetau lovištu nalazimo uginulemlade zečeve bez vidljivihlovišta nestao zecProcjenjuje se da u Hrvatskojdanas obitava tek oko 50.000zečeva dok bi njegovo staništepodnijelo čak 10 puta većubrojnost. Zbog čega je to tako,analizira se u ovom člankuvanjskih uzroka uginuća. Kod velikepopulacije ti gubici su manjevidljivi.Drugim važnim utjecajem smanjenjapopulacije zeca smatra seprevelika primjena agrokemijskihzaštitnih sredstava u poljoprivredi,nekontrolirana proljetna paljenjapoljoprivrednih zemljišta ineprimjena zaštitnih naprava napoljoprivrednim strojevima.Treći faktor nestanka zeca jeprevelik broj nezaštićenih predatora,kao lisice, divlje mačke, kune,a u posljednje vrijeme i čaglja. Odpernatih zaštićenih i nezaštićenihpredatora kojih sigurno ima previše,za zeca su posebno opasnigavran, rode, čaplje, jastrebovi,škanjci i drugi. Radi pretjeranezaštite pojedinih vrsta dolazi donestanka drugih vrsta. Nekada sulovci imali obvezu odstrjela nezaštićenihpredatora, a danas višenema te obveze. U prirodi morabiti prirodna ravnoteža svih vrstai samo tako sve vrste mogu opstati.Vrlo važan faktor za uzgojzeca je pravilno utvrđivanjestvarnog brojnog stanja zeca napočetku lovne godine i njegovogprirasta tijekom lovne godine.Zečica može imati i do četiri leglagodišnje, a za prirast je najvažnijeprvo proljetno leglo jer se to legloveć na jesen pari. Vaganjem očnihleća odstrijeljenih zečeva preciznose može utvrditi postotak godišnjihzečeva, pa se na temelju togpodatka može korigirati planiraniprirast i odstrjel. (K. Pintur)Prema istraživanjima, od ozečenihzečića do početka lovne sezonepreživi oko 15 %. (D. Martić)Zec nije društven. Samo se povremenopribliži ženki, kad osjetispolni nagon. Vjeran je svomstaništu i rijetko ga napušta.Pred psima uvijek bježi u krugna terenu koji dobro poznaje. Tuzečju naviku koriste lovci u lovubrakadom.Zeca se lovi potražice sapsom, brakadom, prigonom i pogonom.Potražice se lovi u pojedinačnomlovu ili u manjoj grupi lovacasa ptičarima ili šunjkavcima.U brdovitim i planinskim predjelimaprimjeren način je lovbrakadom, uz pomoć pasa goniča.Prigon je skupni lov u kojemulovci dočekuju divljač, dignutu odpogoniča, na štandu, s razmakommeđu lovcima od 30-50 metara.Pogon je takav način skupnoglova u kojemu se lovci i pogoničikreću u određenom smjeru i strijeljajudivljač koja se digne predlovcima.Postoji i kružni lov na zeca, alise kod nas ne održava radi malogbroja zečeva.40 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

SPAČVA – IDEALNO STANIŠTE ŽIVOTINJSKOG SVIJETASpačva je raj za divljačS obzirom na ukupnu površinu uSpačvi se može održati stabilnapopulacija bilo koje životinjskevrste, pa čak i one s većim radijusomkretanja i aktivnosti, poput orlova,škanjaca, jelena, divljih svinja idrugihŠumski bazen Spačva kojimgospodari vinkovačkapodružnica Hrvatskihšuma stoljećima predstavljaizvor života za ovo područje.To je očuvan i stabilan šumskiekosustav poznat u svjetskimrazmjerima u kojemu dominirahrast lužnjak. Posebni dio biocenozečini fauna koja je u Spačviosobito bogata, kako po broju vrstatako i po broju jedinki unutarvrste što omogućavaju kvalitetnastaništa i ukupna velika površina.Pojedine životinjske vrste imajuistaknuti gospodarski značaj paje čovjek više orijentiran na njihovopraćenje, uzgoj i korištenje.Šumski kompleks Spačva kaoidealno stanište velikog broja životinjskihvrsta oslanja se na nekolikokapitalnih čimbenika kojipogoduju životinjskom svijetukao što su klima, tlo, hidrološkeprilike, vegetacija, površina i prostorza reprodukciju. Prostranstvospačvanskih šuma oko 40.000 hadaje dovoljan prostor i mir da unjemu može obitavati stabilnapopulacija bilo koje životinjskevrste. S biološkog i ekološkoggledišta svaka vrsta i svaka jedinkaima svoju neprocjenjivuvrijednost i ulogu u jednom takosloženom ekosustavu kao što ješumski ekosustav Spačva.Biološkaraznolikost– Gledamo li Spačvu kao stabilniekosustav i njegovu raznolikost,možemo ustvrditi da toj velikojbiološkoj raznolikosti pridonosiupravo vrlo velika brojnost životinjskihvrsta (faune). Najvećacjelovita šuma hrasta lužnjakaSpačva predstavlja jedan izuzetanrezervat u kojem ima prostora zavelik broj vrsta i velik broj jedinkiunutar vrste. S obzirom na ukupnupovršinu u Spačvi se može održatistabilna populacija bilo koje životinjskevrste, pa čak i one s većimradijusom kretanja i aktivnosti, poputorlova, škanjaca, jelena, divljihsvinja i drugih. U tako složenomekosustavu vrlo je teško održatiidealnu strukturu i stabilnost brojnogstanja svake pojedine životinjskevrste. Niz je faktora koji utječuna međusobne odnose vrsta, kaošto su bolest, utjecaj predatora,prirodni kalamiteti, konkurentnostmeđu vrstama te utjecaj čovjekakao vrlo značajnog čimbenika uprostoru. Čovjek je prema nekimvrstama orijentiran gospodarski,prema drugim zaštitarski, a imavrsta prema kojima je na nekinačin odnos indiferentan. Dioživotinjskih vrsta koje su interesantnečovjeku (divljač) doživljavačeste oscilacije u brojnom stanju,krećući se u rasponu od ugroženostido prekobrojnosti. Sadašnjestanje fonda glavnih vrsta divljači,pa i u uvjetima popunjavanja dopropisanih kapaciteta smatra sepreniskim i nerentabilnim. Cjelovitostprostora spačvanskog bazenai kvaliteta staništa osiguravajuuvjete za znatno veći broj jedinki.U uvjetima veće gustoće populacijelakše se uspostave optimalniodnosi spolne i starosne strukture,bolji su gospodarski efekti, a cjelokupnase stabilnost prehrambenepiramide poboljša.Postoji niz ograničenjakoja su utjecala ili još uvijek utječuSpačvanske šume hrastalužnjakada nije postignuto optimalno stanje,te u skoroj budućnosti mogunegativno utjecati na ostvarivanjeoptimalnih odnosa.Ponajprije, negativni utjecaj čovjekau proteklih petnaest godina,kad je nekontroliranim i prevelikimzahvatom bez stručnog nadzorabrojno stanje gospodarskih vrstadivljači svedeno na vrlo mali broj.Važeći propisi o kapacitetu pojedinihvrsta divljači omogućavajuoptimalno korištenje stanišnihpotencijala, što se posebno odnosina brojno stanje jelenske isrneće divljači. Nizinska područjaDivlje svinje u spačvanskimstaništimaPiše: Zvonko PeičevićFoto: Z. Peičević, (Arhiva)poput Spačve pokazala su udugogodišnjoj praksi lovnogagospodarenja da omogućavajuveću koncentraciju krupnedivljači na jedinici površine naposeu uvjetima gdje se ograđujupovršine u fazi obnove itime sprječavaju štete na mladimsastojinama, koje inačelimitiraju brojnost preživača.Veliku opasnost za stabilnostpopulacije pojedinih životinj-Piše: Zvonko PeičevićFoto: Z. PeičevićBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 41

PODSJETNIK ZALOVNIKASrpanj– kolovozPiše: Dražen Sertić,dipl. ing.Srpanj je tipični ljetni mjesec ukojem su velike vrućine i česta nestašicavode osnovna karakteristikagotovo svih lovišta. Polovicom srpnjapočinje parenje srneće divljači i tadaje najlakše procijeniti i vidjeti stanjesrneće divljači u lovištu. Srnjak se utom vremenu lovi na jedan interesantannačin – vabilicom. Iznimnoje važno prije odluke o odstrelu procijenitistarost srnjaka, perspektivurazvoja rogova, zrelost za odstrel, tekakvo je to grlo u odnosu na populacijuu lovištu. Ako procijenimo da jesrnjak za trofejni ili uzgojni odstreli kad smo sigurni da će hitac dobropogoditi, odstreljujemo srnjaka.Nemojmo zaboraviti lijepi lovačkiobičaj pozdrava divljači.Sada je vrijeme za sakupljanjezimske prehrane divljači koju trebadobro uskladištiti za zimu.Koncem kolovoza u našim najistočnijimlovištima u Baranji i Spačvipočinje rika jelena. Kod odabira jelenalovci moraju unaprijed utvrditikvalitetu i stanište jelena predviđenogza odstrel. Lov jelena za vrijemerike jedan je od najinteresantnijihlovova, a rika u praskozorje najljepšaje simfonija za lovčevo uho. Taj lov jeuvod u glavnu lovnu sezonu u jeseni zimu.skih vrsta predstavlja razdvajanjecjelovitog prostora Spačve naviše manjih i izoliranih cjelina. Tuse prvenstveno misli na izgradnjumodernih prometnica (drugatrasa autoceste) koje su ograđenei onemogućavaju normalnokomuniciranje, posebno sisavaca.Drugi takav objekt koji bi mogaonarušiti stabilnost ekosustava, a iznatno štetiti komunikaciji životinja,planirani je višenamjenskikanal Dunav – Sava. Izgradnjomkanala presjekla bi se cjelovitostprostora, nepovratno uništio dioproduktivne površine, promijeniliekološki uvjeti sniženjem podzemnihvoda, onemogućilo kretanje(migracija) životinja i dovelo upitanje funkcioniranje ekosustavau cjelini. Prema sadašnjoj spoznaji,struka je protiv gradnje kanalaDunav – Sava. Za očuvanje stabilnostišumskog ekosustava Spačvebit će potrebno puno truda i zalaganja,ali i stručnosti.Uprava šuma Vinkovcigospodari s lovištem Spačvapovršine 24.411 ha i ograđenimuzgajalištem Kunjevci površine1.279 ha. Velike šumske površineispresijecane brojnim vodotocima,idealno su mjesto za obitavanjeobičnog jelena, srne, divlje svinje,jelena lopatara, muflona i mnogodrugih životinjskih vrsta. Dolazaku lovišta je brz, vožnja udobnazbog dobre ceste i željezničkepovezanosti, a boravak u impresivnojhrastovoj šumi Spačva uziskonsku ljepotu ljubiteljima lovapruža nezaboravna saznanja iiskustva. Nakon lova gosti (lovci)imaju prigodu uživati u udobnojlovačkoj kući Dvorac Spačva uzkorištenje slavonskih specijaliteta.Krdo košuta, rijetki prizorvinkovačkog lovištaNOVE KNJIGE»Zaštitadivljači«Piše: Zoran TimaracNa nedavno održanom Sajmulova i ribolova Salori06 u Osijeku promoviranaje knjiga »Zaštita divljači«.Autori su Zvonimir Tucak, JasenkaTopić, Pavle Vratarić i Nino Frančeski,a izdavač je Sveučilište JosipaJurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednifakultet Osijek. Knjiga ćebiti obvezni udžbenik studentimakoji se obrazuju na Poljoprivrednom,Veterinarskom ili nekom sličnomfakultetu, gdje se govori o vezibiljnog i životinjskog svijeta, kako jerekla promotorica knjige, Verica Sikora,novinar.Za početak treba reći da naslovknjige ne odgovara njezinom sadržaju.Zakon o lovstvu (iz 2005. godine)uređuje gospodarenje lovištemi divljači, a gospodarenje obuhvaćauzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljačii njenih dijelova. To su, znači, triglavne sastavnice lovstva, od kojihprve dvije omogućuju treću, pa sutime važnije i značajnije. A o zaštitidivljači se u knjizi govori jakomalo.Autor prvog dijela knjige – Biološkisustav lovišta je Zvonimir Tucak.Napisano je to većim dijelompreopćenito i s nedovoljno konkretnijego lovištu i divljači, tamo gdjese to moglo. Primjerice, poglavljaHranidbene piramide u ekosustavulovišta (uz to, daleko bi bolje bilo daje umjesto dane slike piramide nađencrtež iz nekog udžbenika, gdjese to bolje i točnije ilustrira), te Populacijau ekosustavu lovišta.O zaštiti divljači se govori samo utom dijelu knjige, i to većim dijelomopćenito, u poglavljima Zagađivanjeokoliša i Radioaktivno zračenje(gdje su pogrešno svrstani Ekološkimostovi).Jasenka Topić je autor drugog dijela– Šumska vegetacija Hrvatske.Lijepo je to napisano, ali bez ičegakonkretnog o lovištima i divljači.Primjerice, koje vrste divljači žive ilimogu živjeti u nekoj šumi.Pravi lovački dio je treći – Objektidjelatnosti lovstva. Autor, PavleVratarić je dobro obradio poglavljaLovno-gospodarski objekti i Lovno-tehničkiobjekti. Tu se, istina,govori o zaštiti, ali ne divljači, negood divljači. Taj dio knjige će dobroposlužiti ne samo studentima, kojislušaju lovstvo, nego i lovcima i profesionalcimau lovstvu.Posljednji, četvrti dio je Prepariranjedivljači. Autor, Nino Frančeskidobro je obradio tu tematiku zaone, koji se žele baviti ili se samoupoznati s time. To je, kao i dio PavlaVratarića, bilo bolje objaviti kaoposebnu knjižicu.LOVAČKA KUHINJAVratina divljesvinje s voćemZoran TimaracNeki lovci su i gurmani – vole, alii znaju pripremati jela od divljači. Zaone koji vole takve delicije i znaju poneštoo pripremanju jela, a nisu imalipriliku dosad samostalno se okušati,evo jednog receptaPotrebne namirnice: l,5 kg vratinedivlje svinje iz marinade, l50 g sušenihšljiva, 2 kisele jabuke, l/2 žličice soli,po 2 vrha noža mljevenog crnog paprai đumbira, 4 žlice ulja, l do 2 šalice bujona,l/2 šalice kiselog vrhnja, l žlicaribizlovog (višnjeva) želea.Sušene šljive skuhamo u malo vode,ohladimo, izvadimo koštice i ostavimoda se ocijedi. Jabuke ogulimo, izvadimosjemenske komore sa sjemenkamai narežemo na veće kocke. Pripremljenomeso zarežemo uzduž, posolimo ipospemo paprom i đumbirom. U zasječenidio stavimo smjesu šljiva i jabukai zašijemo bijelim pamučnim koncem.Ugrijemo ulje u tepsiji i ispržimo mesosa svih strana. Pećnicu zagrijemo nal80 stupnjeva, stavimo tepsiju u nju,zalijemo s l šalicom bujona i pečemodok meso ne bude gotovo. Povremenopodlijevamo tekućinom od pečenja, apo potrebi dolijemo još bujona. Gotovomeso ostavimo na toplom. Tekućiniod pečenja dodamo žele, vrhnje, začinimosolju i paprom i prokuhamo. Izmesa izvadimo konac i narežemo gana odreske.Služimo s lovačkim okruglicama,koje, zajedno s odrescima mesa, prelijemoumakom.42 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

opasnost u šumiOPREZ, SEZONA KRPELJAPripremajući »napad«krpelj se obično popnena najvišu travku,najistureniju grančicu,rijetko više od jednogmetra iznad zemlje itu na samom njenomvrhu, držeći se s tripara nogu, četvrtipar drži ispružen iraširen očekujući žrtvu.Žrtva, prolazeći mirno,dovoljno je da ga samodotakne i da se on nanju pričvrstiOprez, sezona krpeljaKrpeljnimeningoencefalitis(KME) jevirusna bolestkarakteriziranaupalom mozgai moždanihovojnica. Bolest jeponekad blaga, sasimptomima nalikgripi, ali u drugimslučajevima možedovesti do trajnihposljedica. Bolestizazivaju krpelji,krvosisajuće grinje,paraziti sisavaca,ptica i gmizavaca, aizuzetno i čovjekaobično popne na najvišu travku,najistureniju grančicu, rijetko višeod jednog metra iznad zemlje itu na samom njenom vrhu držećise s tri para nogu, četvrti pardrži ispružen i raširen, očekujućižrtvu. Žrtva, životinja ili čovjek,prolazeći mirno, dovoljno je daga samo dotakne i da se on nanju pričvrsti. Ako je krpelj zarazan,ako nosi zarazni virus dobivenod nekog glodavca, onda prenosivirusno oboljenje. Nakonugriza nastaje mala crvenaoteklina, čovjek 4-5 dana imapovišenu temperaturu, jednavrsta gripoznog stanja i običnonakon te faze »bolesnik«ostaje zdrav. Ako se, pak, poslijetoga nastavi druga faza,govorimo o oboljenju i zarazi.Temperatura u međuvremenunekoliko dana nestaje i dolazido meningoencefalitisa – oboljenjamoždanih opni, a u najgoremslučaju stradava i sâmmozak. Prvu fazu ljudi običnoprebrode sami, ne treba imliječnička pomoć, osim da imse, ako nešto sumnjaju, kažešto je posrijedi. Ako nastupidruga faza, nužna je liječničkapomoć i smještaj u specijalnimbolnicama, kako bi se, ako bitrenutačno zakazao neki odvitalnih organa u ljudskom organizmu,spriječilo najgore. Nasreću u našoj regiji zabrinjavajućihkrpeljnih zaraza nismozabilježili.Šumskim radnicima i šumarimavinkovačke Uprave krpeljPiše: Zvonko PeičevićFoto: Z. PeičevićKrpelj je ljetna opasnostKrpelja je više vrsta, međutim,ixodes ricinus, ilišumski krpelj, naš je najraširenijikrpelj i može senaći u svim šumama, šumarcima išikarama. U pogledu mogućnostiprijenosa krpeljnog meningoencefalitisaoni su svuda podjednakoopasni. Bolest se održava u takozvanimprirodnim žarištima i tosamo među divljim životinjama, asa životinje na životinju je prenosikrpelj. Stoga, izvan tih područjaubod krpelja ne treba smatratiopasnim za prijenos krpeljnogmeningoencefalitisa. Međutim, i ukrajevima gdje te bolesti ima, trebareći da nije svaki krpelj zaražen.Nije ni svaki deseti, ni svaki stoti,već otprilike svaki tisućiti.– Ako i ubod zaraženog krpeljane rezultira uvijek bolešću, češćene, nego da, to pak još smanjujeopasnost koju predstavlja ubodkrpelja – govori nam dipl. ing. VladimirKoščević, stručni suradnikza zaštitu na radu i ZOP u Upravišuma podružnica Vinkovci.Šumski krpelj je sićušnagrinja, manja od milimetra ovisnoo razvojnom stadiju, spolu i količininasisane krvi. Iz jajašca tekizlegle larve su najsitnije. One sehrane krvlju malih divljih životinjica– miševa, voluharica, štakora,divljih ptica i drugih. Kada senahrane, presvlače se i prelaze unešto krupniji stadij – ninfe. Ninfenapadaju krupnije, uglavnomdivlje, ali i domaće životinje, pa ičovjeka. Krvlju dobro nahranjenaninfa presvlači se u odraslog krpelja,spolno različitog, manjeg mužjakai veću ženku. Gladna odraslaženka veličine dva do tri milimetralako se raspoznaje, jer joj je stražnjidio crvene ili narančaste boje,a raspoznaju se od ninfi, jer suone manje i cijelo tijelo im je crno.Nahranjena krvlju, ona je veličinegraška tamno plavosive boje.Krpelji su najagresivnijiu kontinentalnom dijelu zemlje ulipnju i srpnju, iako u manjoj mjerinapadaju cijele godine, osim zimi.Pripremajući »napad« krpelj seCijepljenje sprječava opasnost oboljenjaje i te kako dobro poznat. Kakobi se spriječile negativne posljediceu vinkovačkoj Upravigodinama se sustavno provodicijepljenje protiv krpelja.Ove godine zdravstveni radniciZavoda za javno zdravstvoVukovarsko-srijemske županije,u ispostavi Županja protivkrpelja cijepili su 360 radnikaUprave.Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 43

Piše: Dr. Ivo BelanFoto: Arhivazdravi životKRETANJE, OSNOVA ZDRAVLJAHodajte,Želite biti zdravi i znate da moratevježbati, no ne želite se uključivatiu dugotrajne, iscrpljujuće sportskeaktivnosti? Nema problema. Ekspertiza tjelovježbu kažu da mjerljivekoristi za svoj organizam možetepostići već i samim hodanjemne morate trčati!Srce je mišić i sve štoubrzava krvnu cirkulacijukroz mišić poboljšavanjegovu funkciju.Redovno hodanjesmanjuje krvni tlak imože povećati razinu»dobrog kolesterola«(HDL) u krvi. Izgleda dasmanjuje i gustoću krvii mogućnost stvaranjaugruška. Najmanje 50posto smanjuje rizik odsrčanog infarkta.Žustro hodanje, barempola sata, sagorinekoliko stotina kalorijai ubrzava metabolizamtijekom ostatka danai pruža bolje šanse zapobjedu u borbi protivdebljine i ispupčenogtrbuha. Hodanje jedobar način da se izgubidosta masnog tkiva(čak ako i ne izgubitena težini, tijelo će imatizdraviju strukturu).Ali hodanje nije šetnja,nego razumno žustartempo (5 do 6,5 km nasat). Hodajte pola sata dojedan sat, možda pet do šest putatjedno! Možda nećete osjetiti svekoristi odjednom i odmah, međutim,medicinski dokazi pokazujuda kroz nešto duži period redovnohodanje može učiniti čuda uzdravstvenom pogledu, preventivnoili terapeutski.Budući da hodanje djeluje namnoge načine odjednom, teškoje precizno reći u čemu je sveta aktivnost dobra. Međutim, dosada skupljeni dokazi ne moguse ignorirati.Srčane bolesti – Srce je mišići sve što ubrzava krvnu cirkulacijukroz mišić poboljšava njegovufunkciju. Redovno hodanje smanjujekrvni tlak i može povećatirazinu »dobrog kolesterola« (HDL)u krvi. Izgleda da smanjuje i gustoćukrvi i mogućnost stvaranjaugruška. Najmanje 50 posto smanjujerizik od srčanog infarkta.Moždani udar – U jednojanalizi zdravstvenih navika72.000 medicinskih sestara, tijekomzadnjih 14 godina, istraživačis harvardske škole javnog zdravstvanašli su da su one sestre, kojesu hodale šest ili više sati tjedno,smanjile za 40 posto rizik od moždanogudara uzrokovanog krvnimugruškom.Korisni savjeti• Osigurajte si kvalitetnu, udobnuobuću za hodanje (mora imatidovoljno prostora za nabreklostopalo).• Kako bi izbjegli mišićne bolove,počnite s redovnim hodanjemlagano i sporo. Prije i poslije hodanjaobavite par laganih vježbirastezanja.• Planirajte svoju stazu. Nekiljudi hodaju uvijek u približnoisto vrijeme svakoga dana. Drugiparkiraju auto nekoliko kvartovadalje od trgovine ili se uspinjuna katove stepenicama umjestoliftom.• Vodite evidenciju o tome kolikoste dugo i koliko daleko hodali.Bilježenje napretka održava vasmotiviranima i predstavlja izazovda budete još bolji.Kontrola tjelesne težine– Kako postajemo stariji, sveje teže održavati tjelesnu težinusamo ograničavanjem onoga štojedemo. Žustro hodanje, barempola sata, sagori nekoliko stotinakalorija i ubrzava metabolizam tijekomostatka dana i pruža bolješanse za pobjedu u borbi protivdebljine i ispupčenog trbuha. Hodanjeje dobar način da se izgubidosta masnog tkiva (čak ako i neizgubite na težini, tijelo će imatizdraviju strukturu). Većina ljudinađe da moraju hodati baremjedan sat dnevno kako bi skinulivišak kilograma.Šećerna bolest – Najmanjedvije nedavne studije pružile sučvrst dokaz da promjene u stiluživota, uključujući žustro hodanje30 minuta dnevno, mogu odgoditi– a moguće i spriječiti – razvojšećerne bolesti tipa 2 u ljudi s prekomjernomtjelesnom težinom,čiji je organizam počeo imati problemas metaboliziranjem glukoze.U obje studije najbolje surezultate postigle osobe koje suizgubile pet posto od svoje početnetežine. Međutim, istraživanjeobavljeno u Finskoj pokazaloje da je hodanje imalo pozitivanučinak čak i među onima koji nisuizgubili na težini.Osteoporoza – Hodanje nejača samo mišiće, nego i kosti.Ispitivanja pokazuju da su ženekoje su redovno vježbale u mladojdobi i koje su imale normalan,zdrav unos kalcija u organizam,smanjile svoj rizik razvoja osteoporozekasnije u životu. Početihodati kasnije u životu može bitikasno, ali nikad nije prekasno.Artritis – Milijuni ljudi pateod osteoartririsa koljena. Hodanjesmanjuje bol jačajući mišiće okozgloba. Hodanje u bazenu ili umoru ili nježno, polagano dizanjetereta, može također pomoći.Depresija – Brzi hod možeodstraniti ili olakšati potištenost,depresivno raspoloženje, međutim,može li redovno hodanje ištaučiniti i kod kliničke depresije? Postojeznanstveni dokazi da može.U kombinaciji s antidepresivnimlijekovima, hodanje je pridonijeloda se pacijent lakše i brže riješi depresivnihstanja. Također, recidivisimptoma depresije bili su manjevjerojatni nego kod onih koji suuzimali samo antidepresivne lijekove.Naravno, hodanje neće izliječitisve od čega bolujete i ništa sene događa preko noći. Ljudi kojinikada nisu redovno tjelesno vježbaline bi trebali misliti da će zatjedan dana riješiti svoje problemehodanjem. Međutim, možeteučiniti puno toga dobroga zasvoje zdravlje ako budete provodilistalan program te djelotvornesportsko-rekreativne aktivnosti.44 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

sportSKUP RADNIKA I 6. ŠUMARSKE IGRE UŠ BUZETZaista je važno sudjelovati!Istarski šumari nastavljaju tradiciju– polovicom lipnja su u »zelenom«ambijentu lugarnice Kornarijau šumariji Buje u okviru Skuparadnika buzetske Uprave održali6. šumarske igre Kornarija 2006.Obraćajući se prisutnima,voditelj Uprave IvanPentek je podsjetio naznačajne događaje uhrvatskom šumarstvu posljednjihgodina rekavši kako će 2006.ostati obilježena kao godina korjenitihpromjena u hrvatskom šumarstvu.– Prošle godine donijet je noviZOŠ, u tijeku je osnivanje Šumarskegospodarske komore koja bitrebala okupiti šumarsku struku,a utemeljenjem Savjetodavneslužbe pri Ministarstvu, stvorit ćese uvjeti za ozbiljnije bavljenje sproblematikom privatnih šuma –rekao je mr. Pentek. Tvrtka je predrestrukturiranjem, obveza je rukovodnogkadra osmisliti nove programekako bi za sve zaposleneu Upravi, ali i Ambalaži iz Lanišćabilo posla. Tromjesečni rezultatiposlovanja Uprave, rekao je on,daju naslutiti da će u predstojećimpromjenama ova podružnicanaći svoje mjesto. Prisutnima seobratio i predsjednik Radničkogvijeća Uprave Milenko Paić, kojije istaknuo da su ovakvi susretivažan dio življenja jedne Upravei jačanja zajedništva i pripadnostitvrtki.U sportskom dijelu koji jebio izborni za predstojeće Sportskeigre HSŠ-a krajem rujna, ponajvišeuspjeha imali su radnici šumarijaBuje i Labin, no još važnije je biloda su sudjelovale sve šumarije.U uvijek najzanimljivijem malomnogometu, po treći put zaredomLabinjani su u finalu pobijedilikombiniranu momčad Rovinja,Lanišća i Cres-Lošinja boljim izvođenjemsedmeraca! Zanimljivo jebilo i natjecanje u tradicionalnoj»domaćoj« disciplini, pljoćkanju,gdje je Pula nadmašila uvijek dobreStručne službe.Evo i rezultata:U pikadu najbolje Buje ispredPoreča i Labina.U streljaštvu najpreciznijeStručne službe ispred Buja i Cres-Lošinja, a u trapu Buje, pa Labini Rovinj.Mali nogomet: Labin, zajedničkamomčad, Poreč.Boćanje: najuspješnija Opatija,pa Stručne službe te Buje.U pljoćkanju, pravoj domaćojdisciplini, prva Pula, pa Stručneslužbe i Pazin.Stolni tenis: Buje potvrdilenadmoć ispred Stručnih službi iLanišća.Potezanje konopa, uvijek najatraktivnijadisciplina, potvrdila jepremoć Porečana koji su prevuklisve svoje protivnike, u finalu iPulu. Treći su bili Labinjani.Jedino pojedinačno natjecanjeodržano je u šahu, a tu je prvibio Kruno Božićević (Labin), ispredAhmeta Selimovića iz Poreča dokje treća bila Eda Stanić (Stručneslužbe) koja se, eto, uspješno većgodinama nadmeće sa šahistima!Šumarske sportske igre koje suzavršene predajom pehara i priznanjakoje su pobjednicima uručilivoditelj Uprave Ivan Pentek iupravitelj šumarije Buje Alen Šen,uspješno su zajednički organiziraliRadničko vijeće, Hrvatski sindikatšumarstva te Uprava. (m)Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 45

događajiMEDVEDNICARaste gdje je hladnoPiše: Krešo Jakupakdipl. ing. šum.Foto: K. JakupakKarta Poučne staze BistraOtvorena Poučna stazTisaRiječ je zapravo o trogodišnjemprojektukojim bi na područjucijele općine Bistrastaza obuhvatila prirodne,geološke, kulturne i ekološkeznačajke tog područja.Uređenjem prve fazestaze obuhvaćen je pravacGornja Bistra – Dvorac Oršić– napušteni kamenolom Bistra– sumporni izvor – kanjon potokaBistra – planinarski put br.46. – skretanje na makadam– ponovno pl. put br. 46 te završetakna Bistranskom sedlu.Na stazi su prikazane prirodneznačajke područja kao što susumporni izvor uz kanjon potokaBistra, geologija (npr. vulkanskestijene u kamenolomu Bistra), živisvijet potoka, šumske zajednice,bioraznolikost itd.Povijesno je zanimljiv dio stazekoji obuhvaća planinarski put br.46. Njime su Bistrani do početkaprošlog stoljeća preko Rudarskogvrta išli u Zagreb. Područje Bistrepoznato je i po »vuglenarima«koji su u Gornjoj Bistri i Poljanicite na Markovom travniku radilidrveni ugljen. Planira se i izgradnjamakete vuglenice s prikazomII. faza – 2007. godinaU drugoj etapi izgradnje staza bi obuhvatla pl. put br. 41 prekoŽenskog sedla – kružnu stazu oko Francuskih rudnika – pl. put br.41 do lugarnice Oštrica.Obratila bi se pozornost i na Francuske rudnike iz kojih se u 18.st. vadilo srebro. Rudnike je iskorištavao francuski grof Carion koji ježivio u dvorcu Oršić u Gornjoj Bistri, a čiji park je danas spomenikparkovne arhitekture.III. faza – 2008. godinaLugarnica Oštricaa) mogućnost odlaska do Markovog travnika: Lugarnica Oštrica– pl. put br. 41 do Markovog travnikab) put do Gornje Bistre: Lugarnica Oštrica – planinarski put koji jepotrebno markirati – pl. put br. 42 – Dvorac Oršić – Gornja BistraNa sjevernoj strani Parka prirodeMedvednica, u dijelu koji obuhvaćaZagrebačka županija i gdje dosadnije postojala ni jedna poučna staza,nedavno je (2. lipnja) otvorenaPoučna staza Bistrafaza izrade drvenog ugljena, alokacija vuglenice odredit će senaknadno.Uz stazu su postavljeneinformativne table i putokazikoji manje iskusnim posjetiteljimaomogućuju da samostalno, bezvodiča, prođu stazom te saznajuosnovne podatke o prirodnim ikulturnim vrijednostima konkretnoglokaliteta.Velike pozivne table su postavljenena ulazima prema Poučnojstazi – kod Osnovne škole Bistrai kamenoloma Bistra, gdje je prikazanatrasa staze, kratak opis iznačajke tog područja.Manja informativna tabla postavljenaje u kamenolomu Bistragdje se vadila magmatska stijenadijabaz, a mogu se vidjeti i jastučastioblici lava, tzv. pilowi, kojisu karakteristični za izlijevanjalave po morskom dnu, što se ovdjedogodilo negdje u geološkomrazdoblju krede. Eksploatacija kamenolomaje napuštena već nizgodina te se sada tu nalazi lovačkidom Šljuka sa streljanom.Potokom uzvodno odkamenoloma, uz sam rubceste nalazi se hladno sumpornovrelo, gdje se mogu vidjeti nitastekolonije sumpornih bakterija kojeu njemu žive i daju vodi karakterističanmiris. Izvor je uređen, tepostavljene informativne table iklupe. Dalje uz potok su postavljenetable koje objašnjavaju tkoživi u potoku (ličinke kukaca, zelenealge…), a i oko njega (srne,ptice, žabe, daždevnjaci…).S par tabli obuhvaćene su išumske zajednice koje su značajneza taj prostor (šume bukve ijele, ljekovitost šuma). Jedna ta-46 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

Ljekovita šumaJelaa Bistrabla objašnjava kakve koristi šumaima od onih stabala koja više nisu»živa« (sušac).Na pl. putu br. 46 (iznad Poljanice)nalazi se raspelo uz kojesu postavljene klupice i stol kojije bio u vrlo lošem stanju, te suzamijenjeni novima. Jedna tablaje posvećena velikom, malomradniku – mravu koji je stanovnikšuma, ali i svih drugih prostora.Tabla Šumsko voće objašnjavanam kakve sve plodove (kupine,maline…) možemo naći u šumi ikakve koristi od njih imamo.Javna ustanova Park prirodeMedvednica do sadaje napravila dvije poučne staze– Bliznec, prilagođenu za osobesa svim vrstama invaliditeta, duljine800 m, za koju je Park 2002.godine od Ministarstva zaštiteokoliša i prostornog uređenja dobiopriznanje i Geološku poučnustazu Miroslavec, od Šestina doKraljičinog zdenca. U budućnostise planira produženje te stazesve do rudnika Zrinski. Ustanovaje obnovila i sadržaje na Horvatovimstubama (područje Krapinsko-zagorskežupanije), koji su dodatnoobogaćeni s nekoliko novihpoučnih tabli.DELNICEProdajni centarza hortikulturuUz upravnu zgradu delničkePodružnice otvoren je 8. lipnjaprodajni centar hortikulture. U njemuće se prodavati ukrasni dendrološkimaterijal iz rasadnika u Kuželju, kojije pogodan za uređenje okućnica iparkovnih površina kontinentalnogdijela zemljeProdajni hortikulturni centarPiše: Vesna PlešeFoto: V. PlešeNa svečanosti otvorenjanazočne je pozdraviovoditelj Uprave RobertAbramović, dipl. ing.,zahvalivši prije svega radnicimarasadnika i šumarije Delnice kojisu uložili dosta truda, ali i prekovremenihsati u uređenje togaprvog prodajnog centra za hortikluturuna otvorenom u Gorskomkotaru. Prodajni centar radit ćesvakim danom od 10 do 14 sati,a četvrtkom cijeli dan. Sadni materijalprodavat će se sukladnovažećem cjeniku Hrvatskih šumaza tu vrstu proizvoda. Uz sadniceiz delničkog rasadnika, u ponuditrenutačno imaju i sadni materijaliz rasadnika Hajderovac požeškePodružnice.– Rasadnik u Kuželju ubudućeće uz proizvodnju sadnica smreke,jele i bukve, krenuti s pojačanomproizvodnjom dendrološkogukrasnog materijala. Za to je većpripremljen i plastenik u sklopurasadnika – ističe voditeljica rasadnikau Kuželju Katica Krstanović-Alić,dipl. ing.Već prvih dana prodaja je dobrokrenula, pa je svaki posjetiteljCentra kupio barem po jednu sadnicu,kojom će ukrasiti okoliš svojekuće ili vrta, i time pridonijeti ljepšemizgledu goranskih mjesta.PODRIJETLO HRVATSKIHNAZIVA MJESECIKolovozKolovozu otuda jeime...zato što se svaka ranas polja vozi do svojegastana.J. S. RelkovićLjetina je u srpnju na njivamapožnjevena i složena u stošce,krstace, križake da se osuši, a ukolovozu je valja dovesti kući spolja dok je još suho i toplo. Potomse mlaćenjem i gaženjemodvajalo zrnje od slame, a na vjetruse čistila pljeva iz zrnja. Tako jekolovoz dobio ime po kolima kojadovoze ljetinu, a tako mu nazivtumači i pjesnik Kanižlić: Tu kolovozvozi žito, slamu, sino.Kolovoz kao naziv mjeseca zapisanje još u 13. st. Složen je oddviju riječi kola i voziti. Kola suzaprežno vozilo koje vuku konji,volovi ili krave. Kola imaju kotače,a kotač se zvao kolo ili koleso. Koloznači i krug, kružni oblik. Tako idanas znamo za izraz kolo srećejer sreća stiže naizmjence u krug.Slično je nastala i imenica kolač,to je okrugla slastica prvotno uobliku kola, kruga. Imenica kolačje iz hrvatskoga jezika prešla iu mađarski, rumunjski, albanskii turski jezik. Značenjski su povezanei imenice okolica, okolina(okruženje) i okoliš (priroda).U narodu je poznat izraz vilinokolo za vrtlog lišća koji na tlustvara vjetar. Vjerovalo se da tovile plešu kolo i da bi odnijele sasobom čovjeka koji bi stao u tajkrug.Za zviježđa Velikog i Malogmedvjeda postoje i nazivi Velikakola i Mala kola.Složene riječi nastale slično kaokolovoz - kolovođa, kolodvor, kolotura,kolovrat, kolosijek, kolotrag,kolotečina...Ostali zabilježeni nazivi za kolovoz- gospodičnjak, agušt...Međunarodni naziv augustpotječe od počasnog naziva August(uzvišeni, časni, sjajni) za rimskogacara Oktavijana, a tako je nazivanšesti mjesec rimskog kalendara.Milan PaunBroj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME 47

turističke razglednicePutnička agencija Hrvatske šumeID CKD: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, fax. 4804 241www.hrsume.hre-mail: tours@hrsume.hrHotel Quercus u DrvenikuAdresa: HŠ d.o.o./UŠP VinkovciHotel QuercusDonja Vala bb21333 DRVENIKtel 021-628-007(recepcija)tel/fax 021-628-009Hotel Quercus– uz toplo more i drugi sadržajiHotel Quercus smješten je u malom dalmatinskommjestu Drvenik, na krajnjem jugu Makarske rivijere.Mjesto Drvenik udaljeno je oko 30 km od Makarske idobro je povezano autobusnim linijama. U trajektnojluci Drvenik postoje redovne veze za otoke Hvar iKorčulu.CJENIK TURISTIČKIH USLUGA10.07.-19.08. 10.06.-10.07.19.08.-18.09.01.06.-10.06.18.09.-30.09.Noćenje s doručkom 120,00 100,00 80,00Polupansion 160,00 140,00 120,00Puni pansion 200,00 180,00 160,00Boravišna pristojba plaća se na licu mjesta.Osiguranje od 2,00 kune dnevno, nije obavezno.Hotel ima 70 dvokrevetnih soba i 6 jednokrevetnihsoba, klimatizirani restoran, TV salu, veliku ljetnuterasu uz koju se nalazi dječje igralište, sportskoigralište te vlastito parkiralište. Sobe su smještenena 4 kata do kojih se dolazi liftom. Većina soba imaprekrasan pogled na more.Plaža je udaljena oko 100 m od hotela.Dodatni sadržaji:Iz Drvenika su mogući dnevni izleti u obližnji Park prirode Biokovo novomplaninarskom stazom »Drveničke stine«. Također su mogući izleti na otoke Hvari Korčulu, te grad Dubrovnik.Oko 45 km južno od Drvenika nalazi se ušće rijeke Neretve, a 70 km istočno,u Hercegovini, nalazi se Međugorje, poznato u svijetu po vjerskom turizmu.48 Broj 115-116 • srpanj/kolovoz 2006. HRVATSKE ŠUME

Nakon izleta na more i u Zagoru(u dva prošla broja), evo nas ponovnou kontinentalnom dijelu, uravnoj Podravini, još točnije u Specijalnomrezervatu šumske vegetacijeCrni jarki poznatom po crnoj johi.Ondje je naš suradnik Josip Švacosnimio nesvakidašnju »ljubav« dvajustabala crne johe čije su grane– srasle!Ni treća fotografija nije obična,jer ni stablo koje je na zemlji, piše J.Švaco, nije obično. Riječ je o hrastulužnjaku, starom oko 350 godina, uparkiću pokraj šumarije Repaš, kojije doživio svoju potpunu starost ijednostavno morao otići.u šumskom miljeu