šuma - Hrvatske šume

Prof. dr.BranimirPrpiædišnje suradnje šumarske prakse i znanosti-zakljuèio je Matiæ.U svome referatu pod nazivom Štoje to šuma i njen održivi razvoj, prof.dr. Joso Vukeliæ je napomenuo kakošumskim bogatstvima i šumskim zemljištimatreba potrajno gospodariti dabi ih socijalno, gospodarski, ekološki,kulturno i duhovno koristili sadašnji ibuduæi naraštaji. Drvna zaliha pritommora ostati glavnica, a smijemo trošitisamo kamate. Politiku održiva razvojau šumarstvu provode struène institucije,prije svega Pro silva, šumarskadruštva i slièno, a nastaju i novi smjerovi.Usporeðujuæi drvnu zalihu u Hrvatskojza 1986., 1996. i 2000. g., Vukeliæje istaknuo da su sve vrste drveæa napredovale,a samo je jela stagnirala. Iakosmo u tehnološkom procesu ispredEurope, osnovni je problem šumarskestruke u Hrvatskoj u sociologijsko-marketinškompristupu, gdje kompletnastruka apsolutno griješi. Neki uzrocitoga su : nema javnih rasprava, ne pišuse knjige, u politici nema šumarskogalobija, nema pristupa medijima i zajednièkoganastupa s drvnom industrijom,zatvoreni smo u svoje granice,imamo zastarjeli obrazovni sustav, vrloslabe su veze s globalnim institucijama,a tradiciju, tehnologiju i nasljeðene znamo kapitalizirati, dok su pojedinaèniinteresi izvan strukovnih. - Posljedicetoga su da, unatoè dobrom tehnološkomgospodarenju šumama, imamoneodrživo nisku razinu struke uhrvatskoj javnosti, jer su ispred nas,primjerice, politièari, sociolozi» zeleni.Zato moramo jasno i konaèno statina stranu sociologijskog i marketinškogapristupa struci, s novom i jasnomstrategijom, a sve spomenutomora ostati u granicama struke, kojamože bolje i zaslužuje više - rekao jeVukeliæ.Na skupu je predstavljena znanstvenamonografija «Obièna jela u Hrvatskoj»,o kojoj su govorili glavni urednikBranimir Prpiæ i predsjednik Urednièkogavijeæa Slavko Matiæ.PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA O JELIJela - znaèajnavrsta našihšumaAutori su uvjereni kako æe ova monografijadati više informacija i konkretnih podataka ogospodarenju jelom i njezinim šumama uprošlosti, te o današnjem stanju i putu kojimšume trebaju iæi u svojemu buduæem razvojuObièna je jela, uz autohtonehrastove i obiènu bukvu,temeljna klimatskavrsta drveæa u Hrvatskoj,koja s gotovo 10% sudjeluje u drvnojzalihi hrvatskih šuma i u oko 150.000ha prebornih šuma, zajedno s bukvom,smrekom i ostalim vrstama, štoje znaèajan razlog da joj se pridaje velikoznaèenje. Preborne bukovo-jelovešume daju temeljno šumarsko obilježjepodruèjima Gorskoga kotara i Likete šumskim masivima Velebita i Kapele,a povijest hrvatskoga šumarstvaèvrsto je povezana s jelovim šumamai gospodarskim zahvatima u njima -istaknuo je prof. dr. Slavko Matiæ napredstavljanju znanstvene monografije«Obièna jela» (Abies alba Mill.) uHrvatskoj», na skupštini Hrvatskogašumarskog društva održanoj 13. lipnjau Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.Dodao je kako upravo na podruèjujelovih šuma u Hrvatskoj postojiviše od 235 godina kontinuitet gospodarenjaprebornim bukovo-jelovim šumama,a autori su uvjereni da æe spomenutamonografija dati više informacijai konkretnih podataka o gospodarenjujelom i njezinim šumamau prošlosti, te o današnjem stanju iputu kojim šume trebaju iæi u svombuduæem razvoju.Hrvatske šumesuizdavaèKao predsjednik Urednièkoga vijeæai predsjednik Akademije šumarskihznanosti Matiæ podsjetio je nazoènena aktivnosti te znanstvene ustanove,osnovane 1996. godine, koja jezajedno s Hrvatskim šumama suizdavaèmonografije. AŠZ je osnovana,meðu ostalim, radi poticanja i promicanjaznanstvenoga rada u šumarstvu,upoznavanja javnosti sa znanstvenimšumarskim postignuæima, radiorganiziranja znanstvenih i drugih skupovate poticanja povezivanja i primjeneznanstvenih spoznaja u praksi.Osvrnuo se na dosadašnju, iznimnoplodnu izdavaèku djelatnost šumarskestruke i šumarskih znanstvenika,od 1992. godine, («Šume u Hrvatskoj»,«Silvae nostrae Croatiae», «Hrastlužnjak u «Hrvatskoj»), napominjuæikako je zajednièko obilježje svim timizdanjima i sudjelovanje JP Hrvatskihšuma, kao pokretaèa struènog i znanstvenogarada u šumarstvu Hrvatske.Glavni urednik prof. dr. BranimirPrpiæ istaknuo je kako je monografijapisana na hrvatskom i engleskom jeziku, sadržava sve ono što je do danaspoznato i istraženo o jeli, a u pisanjuje sudjelovalo 57 autora i koautora.Uz proslov, sadržava devet poglavljakoja obuhvaæaju Šumske zajednice(urednik Joso Vukeliæ), Ekofiziologiju(Branimir Prpiæ), Genetiku soplemenjivanjem (akademik Mirko Vidakoviæ),Uzgajanje (Slavko Matiæ),Ureðivanje (akademik Dušan Klepac),Zaštitu (Milan Glavaš), Iskorištavanje,preradu, obradu i upotrebu (AnteKrpan, Boris Ljuljka), Ekonomiku gospodarenja(Mladen Figuriæ) te Bibliografiju,s opsežnim popisom literatureo jeli i njezinim šumama. Tehnièkiurednik knjige je dipl. ing. HranislavJakovac, a na predstavljanju jeistaknuto da su u tijeku pripreme naizradi monografije o bukvi, koja æe bititiskana sljedeæe godine.Piše:IvicaTomiæFoto:ArhivaBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 3