Emisija „Nerije{en slu~aj“ pomogla u otkrivanju ubiceProna|en ubicaMarijana [ok~evi}aNakon emitiranja rekonstrukcijezlo~ina u novembarskoj emisijiNerije{en slu~aj na BHT1 ista`iteljisu dobili korisnu informaciju kojaje usmjerila istragu ka po~iniocuubistva Marijana [ok~evi}a.Pored tu`ila{tva i policije DistriktaBr~ko u istragu su se uklju~ili Upravapolicije FMUP-a te MUP KantonaSarajevo. Kona~no, 1. februaraove godine ubistvo je priznao JasminkoJa{arevi} iz Mostara, ro-|en 1981. godine. Nekoliko danakasnije obavljena je i rekonstrukcijana mjestu zlo~ina. Istra`itelji nemogu, {to je i razumljivo, re}i vi{edetalja o sadr`aju poziva, jer trebasprije~iti bilo kakvu mogu}nost dase prepozna izvor informacije,odnosno osoba koja je korisnu informacijuproslijedila nakon emitiranerekonstrukcije. Isto tako,postoje jo{ neka saznanja o samomslu~aju tako da istraga nije zavr{ena.Podsjetimo, Marijan [ok~evi} (1927)prona|en je mrtav 31. marta 2000.godine u svojoj ku}i u naselju Dubraveu Br~kom. Posljednji je putvi|en `iv dva dana ranije, 29. martau poslijepodnevnim satima. Tijeloubijenog prona{le su kom{ije,koje su provalile ulazna vrata jer impostalo sumnjivo {to Marijana nisudva dana vidjeli. Uvi|ajna ekipa jeutvrdila da je smrt bila nasilna i daje ubistvo izvr{eno davljenjem. Ubijenije `ivio sam i, prema iskazimakom{ija i poznanika, nije bio sklonkonfliktima, a rodbina mu je `ivjelau Hrvatskoj. Upravo tih dana nesretniMarijan trebao je dobiti posljednjuratu novca za prodano zemlji{te,{to je bio i povod razbojni-6PRIPREMIO: Amarildo Guti}FOTO: Arhiv StartaNakon emitiranja rekonstrukcije zlo~ina u novembarskoj emisiji Nerije{en slu-~aj na BHT1, 1. februara ove godine ubistvo Marijana [ok~evi}a priznao je vi-{estruki ubica Jasminko Ja{arevi} iz MostaraSarajevo: Ubistvo {korpionom~kog napada.Ina~e, Jasminko Ja{arevi} ve} izdr`avajedinstvenu kaznu od 42godine zatvora za ubistva RamizeRahimi} i Ante Borasa te razbojni{tvanad Fatimom Taslaman uMostaru. Antu Borasa (68) Ja{arevi}je ubio decembra 2004. godine,prerezav{i mu no`em grkljan,a otkriven je na osnovu tragovaidentificiranih putem DNK analize.Ramiza Rahimi} (71) ubijenaje u decembru 2005. godinedavljenjem golim rukama, kaoDana 15. 1. 2002. godine oko 13 sati i 40 minuta u sarajevskojop}ini Centar ubijen je Muzafer Kali} (25), izRo`aja, nastanjen u Sarajevu. Kali} je ubijen u pasa`uzgrade u Mis Irbinoj ulici, gdje je i stanovao. Na mjestuubistva prona|en je automatski pi{tolj marke {korpion saprigu{iva~em, kojim je ubijen nesretni Kali}.O~evidaca ubistva nije bilo, barem to nije poznato istra`iteljima. Dan nakon ubistva ususjednoj zgradi prona|eni su tamno zeleni kombinezon, crne ko`ne rukavice i kapa.Pretpostavlja se da su ubice nakon presvla~enja pro{le kroz drugi ulaz zgrade u susjednuRadi}evu ulicu, te potom oti{li u nepoznatom pravcu.Ista`itelji su dobili korisnuinformaciju koja je usmjerilaistragu ka po~iniocu ubistvaMarijana [ok~evi}a{to je ubijen i Marijan [ok~evi}.Kao motiv u svim zlo~inima Ja{arevi}je naveo koristoljublje. Primjetnoje da su sve `rtve bile starijeosobe, koje su same `ivjele,bez mnogo {anse da se suprotstaveznatno mla|em i ja~em napada~u.Nakon {to mu je 5. februarapred sudom u Mostaru izre~enajedinstvena kazna od 42 godinezatvora za ubistva Ante Borasai Ramize Rahimi}, Jasminko Ja-{arevi} se samo podrugljivo podsmjehnuo.Kako tek predstoji optu`nicai su|enje za ubistvo Marijana[ok~evi}a, ovaj trostrukiubica }e vjerovatno postati neslavnirekorder po visini izre~ene zatvorskekazne u BiH.
Centar za krim vje{ta~enja „Ivan Vu~eti}“ u ZagrebuPreko opu{ka do ubiceU centru Ivan Vu~eti} materijalni tragovi s mjesta zlo~ina pretvaraju se u dokaze. Iz na{e zemlje u zagreba~kicentar svekodnevno dolaze biolo{ki tragovi za DNA analizu, balistika i tragovi za toksikologijuPI[E: Adisa Dedi}FOTO: Arhiv StartaJedna analiza uzagreba~kom centrupla}a se oko 160 KMPretpostavlja je da je u BiH od posljedicapredoziranja narkoti~kimsredstvima u pro{loj godini smrtnostradalo desetak mladih osoba. Samoza jedan dan u januaru su u Sarajevuprona|ene mrtve dvije osobedobi od 24 godine, a uzroksmrti je najvjerovatnije predoziranje.Ne tvrdi se, niti se mo`e sa sigurno{}ure}i da je to uzrok, jer uzobdukcijski nalaz koji odre|uje kakoje nastupila smrt, naprimjerusljed gu{enja, nedostaje i toksikolo{kinalaz. Naime, toksikolo{kavje{ta~enja utvr|uju prisutnostdroge i alkohola u krvi i urinu kodsudionika u krivi~nim djelima,ubistvima i samoubistvima, te kodsudionika u prometnim nezgodama.Zbog nedostatka opreme toksikolo{kavje{ta~enja na prisustvodroge u krvi ne rade se u na{oj zemlji.Takve analize za potrebe BiHrade u Centru za krim vje{ta~enjaIvan Vu~eti} u Zagrebu, koji u sklopuravnateljstva policije RepublikeHrvatske djeluje ve} vi{e od 50 godina.Bio je to povod da posjetimoovaj centar i da provedemo dan shrvatskim forenzi~arima.U ovom impresivnom kompleksu,najja~em na prostoru biv{eSFRJ, visokokvalificirani personalobra|uje sve tragove kaznenih djelaosim sudske medicine i forenzi-~ne psihijatrije. Mnogo je i predmetaiz BiH.- To su ve}inom te`i predmeti ukojima ili ne postoji odre|enaaparatura i tehnologija u BiH ilise predmeti {alju na nadvje{ta~enje,{to zna~i na vje{ta~enje kojimse provjeravaju rezultati izBiH. Uglavnom su to te`i predmetivje{ta~enja - obja{njavaGordan Mr{i}, na~elnik Centra.U ovaj centar, gdje se materijalnitragovi s mjesta zlo~ina pretvaraju udokaze, iz na{e zemlje {alju se biolo-{ki tragovi za DNA analizu, povremenobalistika, ali i tragovi za toksikologiju.Ovdje se rade i analize svihzaplijenjenih droga u Hrvatskoj, ali ikada to tra`e druge zemlje. Toksikolo{keanalize bitne su i zbog strategijeza borbu protiv narkomanije.- Na temelju podataka toskikolo{keanalize mo`e se ustanovitikoja je prevalencija droge, koji suto tipovi droge koji se koriste ikoji vi{e izazivaju smrtnost. Takoje pro{le godine pove}ana smrtnostod metadona - ka`e Ines Gmajini~ki,sudski vje{tak za toksikologiju.Ina~e, BiH posjeduje laboratorijkoji se bavi hemijskim ispitivanjemnarkotika, ali za vje{ta~enjadroga u krvi neophodna je odre|enaoprema. Za sada je nemamo, atakve usluge se pla}aju. Jedna analizau zagreba~kom centru pla}a seblizu 600 kuna (oko 160 KM).Iako cijena tog ure|aja ne prelazi200 hiljada KM, za sada niko nerazmi{lja o njegovoj kupovini kakobi se izbjeglo pla}anje skupih uslugau Hrvatskoj.No, moramo biti svjesni koliko seu na{oj zemlji malo pa`nje poklanjaprate}oj opremi za uspje{nijeotkrivanja po~inilaca kriminalnihdjela. Dok je kod nas tek u tokuinstaliranje opreme za DNA bazupodataka, Hrvatska ve} nekolikogodina ima nacionalnu DNA bazupodataka sa blizu 16 hiljada profila.Koliki je zna~aj ove baze potvr|ujui rije~i na~elnika Mr{i}a:- Samo preko na{ih baza godi{-nje se rije{i 450 slu~ajeva za kojepolicija nije imala po~initelja,{to je velika u~inkovitost. Tozna~i da su na osnovu tragovaizlistani iz na{ih DNA baza.Ova baza DNA podataka sadr`iprofile osoba - od statusa osumnji-~enika, optu`enika pa do osu|enika.Usporedba se vr{i automatski,zna~i svakim unosom bilo kakvogspornog traga s mjesta doga|aja isa svim osobama koje postoje ubanci. Tako|er, unos svake noveosobe u bazu se automatski provjeravasa svim do danas nerije{enimspornim tragovima koji su pohranjeniu bazi. Kada se radi o osobamamla|im od 16 godina ti se profiline pohranjuju. U svom raduzagreba~ki laboratorij za DNAanalizu ima stalno i neki od predmetaiz BiH.Nedavno je uspje{no rije{en jedanslu~aj iz BiH. U blizini tijela prona|enoje nekoliko opu{aka koji suse podudarili s opu{cima iz pretragejednog od vozila za koje se pretpostaviloda je po~initelj koristiopri u~injenju djela. Sli~no je rije{eni jedan slu~aj dvostrukog silovanjau BiH te mnoga razbojni{tva.Baze DNA podataka imaju svrhuna nacionalnom nivou, ali kakokriminal ne poznaje granice razumljivimse ~ini i da ti podaci morajubiti dostupni i drugim zemljama.Zato su evropske zemlje pokrenuledogovor po kojem bi se na nivousvih zemalja ~lanica EU povezaleDNA baze podataka, podaciregistriranih vozila, te baze podatakaotisaka papilarnih linija. Zahvaljuju}isistemu za provjere i identifikacijuotisaka prstiju, sada je lak{eidentificirati trag dostavljen s mjestapo~injenja krivi~nog djela.Centar za kriminalisti~ka vje{ta~enjaIvan Vu~eti} u Zagrebu godi{-nje potro{i oko sedam milionaeura. Samo za dodatnu edukacijukadrova potro{e oko pola milionaeura i jo{ toliko za edukaciju policajacao forenzici. Mo`da }e i odgovorniu na{oj zemlji prepoznatizna~aj ovakvih ustanova i pomo}imodernizaciju Centra za forenzikupri upravi policije Federacije u Sarajevu.7