pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAIZRADA NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOGA PLANA ZAŠTITEBIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTINa Konferenciji UN o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992, Hrvatska jezajedno sa 157 zemalja potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Konvencija je stupilana snagu 29. prosinca 1993. godine, a 5. siječnja 1997. godine Hrvatska je postala punopravnastranka Konvencije. Za Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti određen je29. prosinac.Biološka raznolikost o kojoj se u ovoj rubrici već pisalo (11-12/94), raznolikost je životana Zemlji gdje su obuhvaćeni svi geni, životinjski i biljni svijet te ekološki sustavi i krajolici.To su šume, travnjaci, močvare, vode na kopnu, mora, tlo, usjevi, domaće životinje, divlježivotinje i mikroorganizmi.Donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti ima čvrsti temelj u spoznaji o današnjemstanju uništavanja i nestajanja živog svijeta. Do danas je opisano 1.063.100 životinjskihvrsta, 344.300 biljnih vrsta i 11.200 mikroorganizama. Pretpostavlja se kako ukupan brojvrsta na Zemlji iznosi od 10 do 30 milijuna, a drži se kako svake godine nestaje oko 40.000vrsta, medu kojima je najviše onih koje još nisu opisane, a s njima nestaju i mogućnosti njihovakorištenja u medicini i dr.Glavni ciljevi Konvencije su očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Djelatnostikoje koriste prirodu kao stoje šumarstvo i lovstvo, potrebno je uključiti u mjere zaštitebiološke raznolikosti. Spomenutu strategiju Hrvatska će donijeti tijekom 1997. godine.Za šume se osniva posebna radna skupina, koja bi trebala napraviti nacrt strategije i akcijskogplana zaštite hrvatskih šumskih ekosustava.Izradu Nacionalne strategije vodi Služba za zaštitu prirodne baštine Ministarstva kultureRepublike Hrvatske. Kako su naše šume u svojem najvećem dijelu slične prirodnima i kakoHrvatska ima više očuvanih prašuma, podaci koje će izraditi Radna grupa za šume i lovstvo,zasigurno će biti velik doprinos biološkoj raznolikosti europskih šuma.Želim, međutim, pripomenuti, kako je Nacionalna strategija biološke raznolikosti zakasnilau odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, jer su mnogihrvatski prostori očuvane prirode kao npr. Velebit i srednja Podravina, predviđeni, uz većpostojeću zaštitu prirode (park prirode, biogenetski rezervat, zaštićeni krajolik i dr.), za budućeelektrane.Tako se u srednjoj Podravini, gdje svaki vodotehnički zahvat izaziva promjene vodnihodnosa, predviđaju hidroelektrane snage od 120 do 200 MW, koje će uvelike utjecati na šumei dakako na smanjenje biološke raznolikosti. Iz spomenute Strategije i Programa vidljivje sraz između zaštite prirodne baštine i prostorno-razvojnog i planskog usmjerenja energetskogsustava, što se razumnim dogovorom može izbjeći.U vremenu od 23. do 27. lipnja og. zasjedala je Opća skupština UN u New Yorku na kojojse raspravljalo o provedbi Agende 21 (Program za 21. stoljeće), donesene na već spomenutojKonferenciji UN-a u Rio de Janeiru. Na Skupu sudjeluje i naše izaslanstvo, i već se nasamom početku čulo o katastrofalnim posljedicama neprovođenja Konvencije o biološkojraznolikosti, jer se broj nestalih vrsta popeo na 50.000 godišnje. Podsjetimo se kako je Hrvatskapredviđena za očuvanje genetskog blaga što se danas čini beznačajnim, a što nas uskoromože dovesti u središte Svijeta. To nam zasigurno neće uspjeti ako onečistimo okoliš.Prof. dr. sc. B. PrpićNaslovna stranica - Front page:Park-šuma MaksimirMaksimir Park Forest(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode)Naklada 1600 primjeraka