PROSTOR - Arhitektonski fakultet - Sveučilište u Zagrebu

PROSTOR21 [2013] 1 [45]ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAMA SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNINGSVEUÈILIŠTEU ZAGREBU,ARHITEKTONSKIFAKULTETUNIVERSITYOF ZAGREB,FACULTYOF ARCHITECTUREISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK | UDC 71/7221 [2013] 1 [45]1-2341-6 [2013]POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINTAktualno Current Themes185-191 Prikazi knjigaVijestiReviews of BooksInformations

AktualnoCurrent ThemesEseji i oglediRezenzije i prikazi knjiga, èasopisa i izložaba.Vijesti, suradnja, zanimljivosti, bibliografija,znanstveni skupovi, tribine i predavanja.Essays and ReviewsEvaluations & Reviews of Books, Journals andExhibitions.Information, Cooperation, Topics of Interest,Bibliography, Conferences, Debates andLectures.

Prikazi knjiga | Reviews of Books 21[2013] 1[45] PROSTOR 185Mia Roth-ÈerinaGodišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2011./12.Faculty of Architecture Zagreb, Yearbook 2011/12The new Yearbook of the Faculty of Architecture in Zagreb is a part ofa series of publications whose intention is the presentation of teachers’and students’ activities. Entirely bilingual (Croatian-English), theYearbook presenting the 2011/12 school year displays the curriculumand research over nearly 300 pages, giving a specific portrait of theteaching goals, design ambition and research work from enrolment tograduation and further doctoral studies. The creation of this publicationis a complex editorial and design feat whose production is a prerequisitein the affirmation of architectural education in Croatia andpositions the Faculty of Architecture as a relevant European academicinstitution.Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuUPI2M BooksZagreb, 2012.Str. 296, ilustrirano, hrvatski/engleski[31/24,5 cm, meki uvez]Recenzenti: Alenka Deliæ, Zlatko KaraèUrednici: Vjera Bakiæ, Maroje MrduljašIzvršna urednica: Tajana JaklenecLektura: Mirjana OstojaPrijevodi: Tamara Budimir, Željka Mikloševiæ,Marina MiladinovDizajn: Damir BraliæPrijelom: Andrija Mudniæ, Luka ReicherTipografija: Nikola ÐurekISSN 1848-7416Godišnjak Arhitektonskog fakulteta u Zagrebudio je serije publikacija kojima je namjerapredstavljati aktivnosti nastavnika i studenataArhitektonskog fakulteta u Zagrebu. U cijelostidvojezièni (hrvatsko-engleski), Godišnjakza 2011./2012. na gotovo 300 stranica prikazujegodišnji nastavni i istraživaèki rad tekroz detaljan pregled kurikuluma, ciljeva nastave,istraživaèkog rada i projektantske ambicijeilustrira put od upisa do diplome i doktorskogstudija.Godišnjak Arhitektonskog fakulteta namijenjenje širokoj publici: zainteresiranima zastudij arhitekture, studentima koji æe ga koristitikao vrijedan izvor informacija i referentanorijentir tijekom studiranja, te nastavnicimai arhitektima. Jedinstvenim oblikovanjemželi se obuhvatiti izdanja koja pokrivaju nastavnirad u jednoj školskoj godini predstavljajuæiga kroz radove studenata, komplementarnupublikaciju Facta Architectonica štodonosi struène radove nastavnika koji provodeedukaciju studenata arhitekture, te srodnepublikacije vezane za pojedine radionice ikolegije kao cjelovitu nakladnièku cjelinu. Pristupaèno,suvremeno i vizualno dojmljivo oblikovanjepotpisuje priznati dizajner i nastavnikna Studiju dizajna Damir Bralić. Ambicioznoprofiliranje institucije urednièki supostavili teoretièar arhitekture Maroje Mrduljaši magistrica arhitekture ETH Zürich VjeraBakić, oboje djelatnici Fakulteta.S obzirom na to da se Fakultet na slièan naèinprezentirao samo u nekoliko izdanja kojih izlaženjanisu bila dio redovitih serija, urednicisu u strukturiranju i opsegu prezentacije svihdionica nastave i istraživanja pomirili istovremenoi namjeru da Godišnjak predstavi Fakultetdo monografskog detalja, kao i nastojanjeda prikazani sadržaj izdvaja najvrjednije aktualneiskorake koji korespondiraju s vremenomi kontekstom u kojem nastaju. U strukturije demokratièan, no u èitanju - ob radi pojedinihtema, postavljenim pitanjima, odabranomematerijalu, naèinu prezentacije - daje jasanportret institucije kroz kritièki presjek.U predgovoru dekan Fakulteta prof. mr.sc.Boris Koružnjak opisuje trenutak u kojem ovoizdanje zatjeèe instituciju koja 93 godineobrazuje hrvatske arhitekte, dok urednikovuvodnik uvodi èitatelja u koncepciju kojauspješno balansira izmeðu ravnomjernogprikaza svih dionica nastavnog i znanstveno --istraživaèkog rada, te predstavljanja i prepoznavanjarelevantnih suvremenih promišljanja.Godišnjak je pregledno strukturiranprema osnovnim organizacijskim jedinicamaFakulteta - katedrama. Poglavlja otvaraju intervjuis predstojnicima katedri u kojima, potaknutiprecizno postavljenim pitanjima, dajuvlastito poimanje specifiènih zadaæa obrazovanjaarhitekata danas, ali i buduænosti Fakultetana kojem djeluju. Unutar katedara pojedinikabineti predstavljaju se paralelno kroznastavni i istraživaèki rad, ilustrirajuæi svedionice kao integralni sustav. Najbolji studentskiradovi, kao i sažetci istraživanja, ilustrirajuširok spektar tema s kojima se studentsusreæe u tijeku studija i pozicioniraju Fakultetkao ambicioznu platformu stjecanja temeljitogznanja o razlièitim aspektima arhitekture.S jednakim su marom prikazane i svekomplementarne dionice nastave - ljetneškole, terenske nastave, radovi nastali u sklopustudentskih razmjena. Posebno poglavljeèine diplomski radovi koji zorno ilustrirajukompleksne alate što su ih studenti svladali usvome obrazovanju i primijenili u završnomeprojektu kojim se prezentiraju kao buduæi arhitekti.Moguænost nastavka edukacije na Arhitektonskomfakultetu u Zagrebu prikazanaje u poglavlju o doktorskom studiju kroza sažeteopise modula i primjere istraživanja. Godišnjakna kraju daje i ilustriranu kroniku produkcijefakultetske izdavaèke djelatnosti, izložbii drugih aktivnosti nastavnika. Iako svakiod sudionika u nastavi poznaje put koji studentprolazi od upisa do diplome, skupljanjesvih dionica arhitektonskog obrazovanja uZagrebu tijekom jedne školske godine u repozitorijnajvrjednijih studentskih dosega èak jei upuæenima upeèatljiv trag vremena koji bivaljalo njegovati i ponavljati iz godine u godinu,a konaèno i otvaranje prema kulturnoj javnostii meðunarodnomu akademskom krugu.S obzirom na stabilan kurikulum, iduæa izdanjamogla bi manje sadržavati monografskeprikaze, a više fokusirane preglede aktualnihautentiènih do prinosa.Godišnjak Arhitektonskog fakulteta izašao jeu zajednièkoj nakladi s izdavaèkom tvrtkomUPI2M Books kao kljuènim partnerom u afirmacijiarhitektonskog diskursa u Hrvatskoj,kao i prezentaciji hrvatske arhitekture u širemprostoru regije.

186 PROSTOR 1[45] 21[2013] Prikazi knjiga | Reviews of BooksVelimir NeidhardtIdealni gradAndrija MutnjakoviæThe Ideal CityAndrija MutnjakoviæThe latest book by academician Andrija Mutnjakoviæ entitled IdealCity is a search for the ideal city, the most significant topic relatedto the spatial and civilization issues in the lives of humans. As thehighest possible achievement of human efforts, the city showsmost comprehensively the development of civilization. A great stepwas made from romantic definitions of urbanity as ominous abyssof civilization, such as for example Mumford’s evocation of Necropolis,to the consideration of cities as the fundamental contributionto the national development. The global reach of information can,through time, change these definitions, but the city remains growingon the premise that the man has created the city, and the cityhas created the man. Six sections of the book speak symbolicallyabout the city with chronological references to the historical peoplerelated to the culture of the land that Croats inherited as their newhomeland. The book presents the cities of the Illyrians, Diocletian,Dalmatinac, Vranjanin, Petris, Sixtus etc, implying thereby a progressiveformation of the city in the Mediterranean culture.Art studio AzinoviæZagreb, 2012.Str. 295, ilustrirano, prilozi, hrvatski/engleski[30,5/29 cm, kolor, tvrdi uvez]Recenzenti: Joško Belamariæ, Ante VulinPrijevod: Sanja Pehnec, Krunoslav SimonKompjutorska grafika: Ivan ZidarDizajn: Borut BenèinaISBN 978-953-6271-72-6Najnovija knjiga akademika Andrije Mutnjakoviæatraganje je za idealnim gradom kaonajvažnijom prostorno-civilizacijskom temomcjelokupnoga ljudskoga razvoja. 1Zbog pojašnjenja, funkcionalna definicija gradautjelovljuje devet osnovnih funkcija, i to:nastanjivanje graðana, stvaranje i proizvodnjudobara; cirkuliranje roba, ljudi i informacija,pohranjivanje roba, trgovanje, štiæenjegraðana, upravljanje, identificiranje s vjerskimi svjetovnim idejama, te na kraju i rekreiranjegraðana. Kad se govori o idealnomu gradu, udefiniciji su sadržane kako planirane prostorno-funkcionalnei novoosmišljene oblikovnekonstrukcije, tako i sociopolitièke odrednicedržave.Idealni grad dakle nadrasta arhitektonsko--urbanistièku vizionarsku domenu te ukljuèujedrevna Aristotelova naèela i institucije, kaoi Platonovu etiku dobra kao krajnjeg smisladržave sretnih, filozofsko nastrojenih ljudi.Idealni grad i sretni grad povijesne su kategorijetlapnje prema obeæanomu ekonomskom,socijalnom, politièkom i ugodnom fizièko--prostornom okruženju èovjekova života.Grad kao najveæe dostignuæe ljudskih naporanajcjelovitije prikazuje razvoj civilizacije. Usuvremenoj epohi, za sada, nema alternativegradu. Trebalo je napraviti velik korak od romantiènihdefinicija urbanih koncentracijakao zlogukih ponora civilizacije, kao što jeprimjerice Mumfordovo prizivanje Nekropolisa,sve do viðenja metropolske mreže gradovai naselja kao temeljnog prinosa nacional-nom razvoju. Prostorna mreža gradova možese slikovito usporediti s moždanim tkivomzemaljskoga prostora. Svekolika informacijskaglobalna dosežnost može s vremenommijenjati spomenute definicije, ali grad ostajerastuæi na tezi èovjek je stvorio grad, gradje stvorio èovjeka. Sve što je spomenuto pridonosiznaèenju ove teme - naše današnjesvetojurajske rasprave koja je integrirana ufascinantnome djelu akademika Andrije Mutnjakoviæa„Idealni grad”.* * *U šesteroèlanoj strukturi knjige simbolièkiperpetuirano spominje se grad koji se svakiput kronološki pridružuje nekoj od povijesnihosoba povezanih s kulturom tla koje su Hrvatibaštinili kao novu domovinu. Tu je Ilirovgrad, Dioklecijanov grad, Dalmatinèev grad,Vranjaninov grad, Petrisov grad i Sikstovgrad. Smisao je u promatranju progresivnogoformljenja grada u kulturi Mediterana te kolikoæe etnici ove regije pridonijeti ideji i oblikovanjugrada.Mutnjakoviæ poèinje s ilirskom prapovijesnomgradinom Monkodonjom, utvrðenim naseljemkoncentriène aglomeracije, na brežuljku5 km od današnjeg Rovinja, koje su stvoriliHistri, uz još 420 utvrðenih naselja, gradinaili kašteljera. Bila su to svojevrsna središtaprotourbane kulture koja æe stvarati grad tijekomvišemilenijske preobrazbe.Slijedi Dioklecijanov grad, najvelebniji spomeniknaše zemlje koji je meðu najpoznatijimantièkim spomenicima u svijetu. Ilir, DalmatinacDioklo, poslije car Dioklecijan, gradi palaèuza svoju mirovinu u ribarskom naseljuAsphalatosu u blizini velike Salone. Dioklecijanovprimjer svjedoèi o težnji vraæanja zavièajnomprostoru koji zauvijek sudbinskiodreðuje èovjeka. Careva gradnja promovirasve odlike idealnoga antièkog novoplaniranoggrada - kako Polibijeva utvrðenog kastruma,tako i Hipodamove miletske ortogonalnehelenistièke koncepcije. U opsežnojpovijesnoj raspravi radi li se o palaèi, vili iligradu, Mutnjakoviæ pokazuje kako je to palaèakoja sadrži grad, urbs quadrata, grad kaojedna kuæa u smislu Platonove inauguracijegrada palaèe, a to upeèatljivo svjedoèi o posvemašnostispoznaje antièke ideje grada -ostvarene na našem tlu.Dalmatinèev grad je sljedeæa sjajna raspravao nastanku novoga utvrðenog grada Pagakoji se poèeo graditi na praznom zemljištu 18.svibnja 1443. u 16 sati. Plan odnosno nacrtgrada odobrio je dužd. Iako je taj plan izgubljennegdje u naslagama povijesti, Mutnjakoviæga nakon iscrpne rasprave atribuira JurjuDalmatincu. Plan se temelji na idealnoj koncepcijiantièkoga grada, a fortifikacije poprimajuutilitaran oblik prilagoðen za neutralizacijunapada novim vatrenim oružjima.Zanimljivo je da je venecijski dužd, koji je stolovaou gradu krivudave srednjovjekovne1 Prikaz knjige u atriju Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti u Zagrebu, 23. 4. 2013.

Prikazi knjiga | Reviews of Books 21[2013] 1[45] PROSTOR 187He’brard, E., Zeiller, J.:Rekonstrukcija Dioklecijanovog gradaHe’brard, E., Zeiller, J.:Reconstruction of Diocletian’s Citystrukture, bez primjedbi prihvatio ortogonalniplan novoga grada na tlu Schiavonna. To jeranorenesansni presedan ideje novovjekovnogagrada kojeg æe slika poslije biti osmišljavanau talijanskim renesansnim centrima,podalje od lokacije originala - na zaboravljenomtlu Schiavonna, na periferiji europskecivilizacije.Vranjaninov grad sljedeæa je iscrpna elaboracijadokaza o tome da su prvi prikazi u tri slikepotpunoga, egzaktno konstruiranog prostoraurbanog ambijenta, koje predstavljajuprve oslikane vizije idealnoga ranorenesansnogagrada, upravo djelo Lucijana Vranjanina.Mutnjakoviæ nije apostrofirao na slikamasamo uglasto glagoljiène natpise, nego i artefaktes našeg tla, primjerice mozaik poda ianalognu sliku mauzoleja Dioklecijanove palaèe,kao i temeljite usporedbene sliènostiukupno osam palaèa prikazanih na spomenutimslikama s veæ ranije izvedenim arhitektonskimdjelima Vranjanina u Urbinu.Petrisov grad koji zatim slijedi temeljit je programskiokvir idealnoga, odnosno sretnogagrada. Za razliku od prethodnoga, to je ideja,bez grafièkih naznaka morfologijske strukturegrada. Petris 1553. objavljuje knjigu Sretangrad na Aristotelovim naèelima i institucijamaidealnoga grada, s time da ih upotpunjavaPlatonovom etikom Dobra kao krajnjim ciljemdržave sretnih ljudi. U svojim programatskimstajalištima detaljno opisuje poželjnusocijalnu strukturu društva, a meðu opisimaidealnih fizièkih karakteristika grada Mutnjakoviænalazi niz prenesenih iskustvenih slikaideje zavièajnoga grada Cresa. Prisutna jeiskonska èovjeèja zavièajnost po kojoj èovjekureðuje sebe kao cjelovitu osobu.Prema Cresu kao inspiraciji idealnoga gradaPetris zamišlja topografski formiran grad kojije, iako ortogonalan, podreðen prirodnomkontekstu morske obale, za razliku od strogihzvjezdastih shema utvrðenih idealnih gradovarenesanse, primjerice Palmanove iliKarlovca. Prema tome Petris je na tragu kontekstualnograzmišljanja, suprotno od utopije‘nigdinskoga’ idealnoga grada, dakle geometrijskematrice koja može stajati svugdje idrugdje. Petrisov je grad potpuno društveno--organizacijski strukturiran, funkcionalan virtualnigrad, dakle nije utopijski misaoni konstruktkao Morusov ili Machiavellijev. To jesretni grad kao analogija sretne zemlje, kakoje nazivao Dubrovaèku Republiku i njenodržavno ureðenje.Uz Sikstov grad treba napomenuti da nijeèudno što Mutnjakoviæ posebice istièe znamenitogaSiegfrieda Giediona koji je, analizirajuæiurbanistièku preobrazbu Vjeènoga grada- Rima pod vodstvom Siksta V., u svojojknjizi „Prostor, vrijeme, arhitektura” ustvrdioda je Dalmatinac papa Siksto V. bio prvi moderniurbanist. O Sikstovu hrvatskom podrijetluveæ je raspravljano, no epitet prvi urbanistmodernoga doba ili, drugim rijeèima, zaèetnikkoncepcije novovjekovnoga europskoggrada zaslužuje dostojnu povijesnu urbanistièko-arhitektonskudisertaciju. Upravo to jeMutnjakoviæ postigao knjigom „ArhitektonikaPape Siksta V.” koja je promovirana uKnjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiu Zagrebu 2010. godine.I tako, oblikovavši ideju novovjekovnogaRima, papa Siksto gradi i novi grad Loreto uzGospinu kuæu, koja je nakon Nazareta i prijenosana Trsat završila u Loretu 1294. godine.Poslije se transformirala u znamenitu crkvuSanta Maria di Loreto. Oèitom aplikacijomtrostrukih apsida kao na šibenskoj katedralisv. Jakova, crkva Santa Maria lako bi se moglaatribuirati Jurju Dalmatincu koji je u dobanjene gradnje boravio kao Giorgio di Sebenico,vodeæi arhitekt, u Anconi u pokrajiniMarche. Malo naselje uz crkvu 1586. godinenije moglo ni urbanistièki ni funkcionalnopodnijeti silinu hodoèasnièkih pokreta i simbolikeSvetoga mjesta koje je Siksto zamišljaokao Novi Jeruzalem.Novi grad naziva Felix Civitas Lauretana. Sikstovoime je Felix pa bi to bio Sreækov grad -koje li koincidencije! Oèito da je Siksto u Venecijièitao Petrisovu knjigu Sretan grad. Kaoni za Dalmatinèev Pag, tako ni za Loreto originalniplan grada nije pronaðen, no provedbuje nadgledao Sikstov arhitekt Domenico Fontana,a utvrde je rješavao vojni arhitekt Floriani.Za ovaj pothvat Siksto ovlašæuje lokalnogabiskupa za neogranièenu moæ izvlaštenja,ali uz pravedne naknade, te povelju zagradnju izdaje 7. studenoga 1587. godine.Loreto æe kao sklop predstavljati vrhunac sakralneumjetnosti, a Urbino vrhunac graðanskeeuropske umjetnosti. Siksto se školovaou Urbinu koji je kreirao Vranjanin.Može li se navedeno bilježiti kao hrvatski doprinosuniverzalnoj povijesti europske civilizacije?Svi ovi monumentalno prikazani i iscrpnoobrazlagani dokumenti o traganju zaidealnim gradom prema progresu beskonaènostiistièu Idealni grad kao manifest o ljepotii ugodi, o društvenom životu - sretnomživotu, u stalnom gibanju, ali i ugroženosti,na rubu stranputica mnogih propalih ideja idruštava.No, povijest urbanizma svjedoèi o otpornostigradova te nijedan grad s više od pola milijunažitelja nije zabilježen kao nestao. Idealnigradovi, više kao novi gradovi, velika su temanovijega doba. Poznate su stotine villeneuvea,newtowna, neustadta, novgoroda. Nakonestetskog propadanja gradova, gustoæe izagaðenja u 19. stoljeæu mnogi pokreti nasluæujunovo doba urbane ekumene. Bezbroj jeprimjera raznolikih ideja i primjera - od vrtnihgradova, Ciamove doktrine, Corbusierovavertikalnoga grada, grada regije, suburbanihaglomeracija duž prometnica, utopijskih kinetièkihgradova megastruktura, do satelitskihgradova oko metropolskih središta, arktièkihnaseobina, kozmièkih geoorbitalnihstanica itd.Cijeli planet postaje grad u kojem prazni i izgraðeniprostori trebaju biti planirani i njegovanis istom pozornošæu i perfekcijom. Težnjaje sretna Zemlja, koliko god to nadrealno zvuèalo.Hrvatski povijesni doprinos idealnomu isretnomu ovdje je - zaslugom akademika AndrijeMutnjakoviæa - sjajno predstavljen.

188 PROSTOR 1[45] 21[2013] Prikazi knjiga | Reviews of BooksAna MrðaPrimjena raèunala u urbanistièkom i prostornom planiranjuKrunoslav ŠmitImplementation of Computers in Urban and Spatial PlanningKrunoslav ŠmitThe textbook was a result of ambition to consider the use of computersin the area of urban and spatial planning, and to identify the potential ofthis use in urbanism. The focus was on presenting the reasoning behindthis use and the methodology of work, rather than on the operation of aspecific programming tool. The textbook strives to familiarize urbanplanners with computer technology, with the aim of demonstrating themain traits of use of computers in the specialist area of urban and spatialplanning. Furthermore, the textbook aims to introduce to students theset of skills which will help them adopt principles of development of urbanplans and designs, on the assumption that they would improve theseskills through their student projects and practical work at the Departmentof Urbanism, Spatial Planning and Landscape Architecture. Anoverview is given of the current situation; potential use of computersunder present circumstances; problems; expected course of developmentfrom technical and technological aspects. It also needs to bestressed that dynamic development of computer technology requirescontinuous updating and improvement of the textbook content.Acta Arhitectonica - digitalni udžbeniciSveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultetwww.arhitekt.hrZa nakladnika: Boris Koružnjak, dekanUrednica: Mia Roth-ÈerinaRecenzenti: Alenka Deliæ, Jesenko HorvatPrijevod sažetka: Željka MikloševiæLektura: Mirjana OstojaGrafièko oblikovanje prema standarduArhitektonskog fakultetaISBN 978-953-6229-88-8Udžbenik je nastao sa željom da se razmotriprimjena raèunala u podruèju urbanistièkog iprostornog planiranja te da se pokaže gdje sumoguænosti primjene raèunala u urbanizmu.Težište je pritom stavljeno na predstav ljanjefilozofije razmišljanja i metodologije rada, ane rada alata nekog programa. Cilj je ovogaudžbenika da se raèunalna tehnika približi urbanistima.Njena potencijalna upotreba uovome podruèju izrazito je velika, a to zahtijevai edukaciju velikog broja struènjaka. Predstavljenje pregled postojeæe situacije, moguænostiprimjene raèunala danas, problemi,te oèekivani razvoj tehnike i tehnologije.Strukturu udžbenika èini teoretski i praktiènidio. U teoretskome dijelu najprije se objašnjavajuosnovni pojmovi vezani za svaku pojedinutemu, postavljaju se teze vezane za logikurazmišljanja pri izradi plana raèunal nomtehnikom ili teze kojima se definiraju odreðeniprincipi rada, a nakon toga analiziraju se dobrei loše strane postavljenih teza. Teoretskidio obuhvaæa tematska podruèja primjeneraèunala pri izradi urbanistièkih i prostornihplanova, urbanistièkih projekata, studija prostorai geoinformacijskih sustava, dok praktiènidio ilustrira probleme na kon kretnim primjerima.Takoðer, udžbenikom su obuhvaæena podruèjaprimjene raèunala tije kom nastave naArhitektonskom fakultetu u sklopu vježbi izkolegija Katedre za urbanizam, prostorno planiranjei pejsažnu arhitekturu.Primjeri korišteni kao ilustracije u ovome udžbenikujesu projekti iz struène prakse pa jekroz njihovu realizaciju i napisan. Osim njihkoriste se i primjeri studentskih radova iz kolegijaStudio I-IV i Urbanistièke radionice I i II,te iz kolegija predbolonjskog programa:Urbanistièko planiranje I-IV, Primjena raèunalau urbanistièkom i prostornom planiranju,Ljetna škola urbanizma, Arhitektonsko-urbanistièkaradionica, kao i iz diplomskih radova.Svi su primjeri dostupni s pomoæu internetskihpoveznica u svome izvornom oblikukojim se koriste interaktivne moguæ nostidigitalnog oblika udžbenika.Težnja je autora da se pokažu posebnostikorištenja raèunala u urbanizmu. Ovo je podruèjevrlo široko u moguænostima korištenjaraèunala, a istovremeno je i vrlo zahtjevno, sobzirom na tehnièke preduvjete, ali i potrebnopoznavanje raèunala i raèunalnih programa.Urbanistièko i prostorno planiranje ima svojuhijerarhiju planova po njihovoj važnosti i opsegušto ga oni sagledavaju. Detaljni planmora se uklopiti u generalni plan ureðenjakoji se uklapa u prostorni plan županije, aovaj u prostorni plan države. Kako bi se omoguæiloda takva struktura funkcionira, potrebnoju je ustanoviti na razini države i odredititehnièke parametre koji se pritom moraju zadovoljiti.Takoðer, raèu nala se koriste za izraduplanova i studija iz podruèja urbanizma nanaèin malih zatvorenih cjelina. To uzrokujeodreðene teškoæe, kao što su problem nabavekarata, njihove izrade, vjerodostojnosti ikvalitete. Dosadaš nji se naèin korištenja planovane mijenja, na njih se ne vežu baze podatakakoje olakšava ju kasniju praktiènu primjenutih dokumenata. Nakon izrade planaraèunalom on se i dalje koristi na tradicijskinaèin. Autor napominje da æe razvoj tehnike itehnologije još više pridonijeti takvom shvaæanjuprezentacije urbanistièkog ili prostornogplana. Revolucionaran uèinak mogla biimati primjena karte koja bi bila napravljenatako da se jednostavno preobrazi iz mjerilau mjerilo. Teh nièke moguænosti za to danaspostoje.U zakljuèku se istièe da primjena raèunala neznaèi nužno bržu izradu urbanistièkih i prostornihplanova, ona može biti i sporija, alikonaèni rezultat rada prednjaèi po svojoj kvalitetigrafièkog prikaza i otvorenosti sustavaza nadopune i nadgradnju.Ovaj je udžbenik izraðen s ciljem prikazaosnovnih obilježja primjene raèunala u specijalistièkomupodruèju urbanistièkog i prostornogplaniranja. Udžbenikom se studentižele upoznati s vježbama kojima æe usvojitiprincipe potrebne za izradu urbanistièkih planovai projekata, te se pretpostavlja da æestudenti steèene vještine usavršavati tijekomizrade studentskih programa u sklopuvježbovnih kolegija Katedre za urbanizam,prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu.Potrebno je takoðer naglasiti da dinamièanrazvoj raèunalne tehnologije zahtijeva kontinuiranonoveliranje i unaprjeðenje gradivaudžbenika, kao i poveæanje njegove dostupnostistudentima, pa je to usmjerilo rad naizradu digitalnog oblika udžbenika.

Prikazi knjiga | Reviews of Books 21[2013] 1[45] PROSTOR 189Tamara MariæDubrovnik - Centar iza GradaStudija urbane preobrazbeKrunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša IvaniševiæDubrovnik - Centre behind the CityA study into urban transformationKrunoslav Šmit, Borka Bobovec, Nataša IvaniševiæA book titled Dubrovnik - Centre behind the City: UrbanTransformation Study) is a result of exploration of potentialfor urban transformation of an area along the walls ofthe old city of Dubrovnik, by authors K. Šmit, B. Bobovecand N. Ivaniševiæ. As part of this project, four individualstudies were conducted from 2010 by the Zagreb UniversityFaculty of Architecture, the City of Dubrovnik and EuropanCroatia. In chronological order, each study got oneof the four chapters of this book: Urban planning workshopin the City of Dubrovnik: Achieving Public Interest;International competition within the Europan 11 programme:Centre behind the City; International urban planningworkshop: Transformation of the Moat; Urban planningworkshop - a practical course at the University ofZagreb Faculty of Architecture: Centre around the City. Thecompilation of research studies and professional papersand the solutions they proposed is of utmost importance.Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultetGrad DubrovnikEuropan HrvatskaZagreb, 2013.Str. 288, ilustr., popis literature i izvora, popis kratica[20/20cm, kolor, meki uvez]Voditelji izrade studije: Krunoslav Šmit, Borka BobovecZnanstveno-struèni istraživaèki tim: Krunoslav Šmit,Borka Bobovec, Nataša Ivaniševiæ, Ines BrezetiæUrednica: Ines BrezetiæUrednica biblioteke: Mia Roth-ÈerinaRecenzenti: Alenka Deliæ, Jesenko HorvatLektura: Mirjana OstojaEngleski prijevod: Željka MikloševiæLikovno i grafièko oblikovanje: Ines BrezetiæISBN 978-953-6229-93-2Knjiga Dubrovnik - Centar iza Grada: Studijaurbane preobrazbe rezultat je istraživanjamoguænosti urbane transformacije prostorauz povijesne zidine gradske jezgre autoradoc. dr.sc. Krunoslava Šmita, dr.sc. Borke Boboveci Nataše Ivaniševiæ, dipl.ing.arh. U sklopustudije od 2010. godine provedena su èetiriistraživanja u kojima su sudjelovali Arhitektonskifakultet Sveuèilišta u Zagrebu, GradDubrovnik i Europan Hrvatska. Istraživanjavremenskim slijedom èine èetiri glavna poglavljau knjizi: Urbanistièka radionica GradaDubrovnika pod nazivom Ostvarivanje javnoginteresa, Meðunarodni natjeèaj u sklopu programaEuropan 11 - Centar iza Grada, Meðunarodnaurbanistièka radionica studenataTransformacija fose uza zidine, Radionica urbanizma- vježbovni kolegij Arhitektonskogfakulteta u Zagrebu Centar oko grada. Temaprve radionice provedena je kroz tematskerasprave u organizaciji Grada Dubrovnika uzsudjelovanje struène i opæe javnosti. Iznesenizakljuèci pojašnjeni su u knjizi kroz èetiri podruèja:izgradnja, promet i infrastruktura, javnigradski sadržaji i javni gradski prostor.Ukljuèivanjem ove zahtjevne problematikeprostora u program arhitektonskog stvaralaštvamladih do 40 godina starosti, EUROPAN11, koji je prikazan kroz pedeset i dva natjeca-teljska rješenja iz razlièitih dijelova Europe zaustroj novoga modela sklopa gradskog centra.U ovome poglavlju prikazani su radovikroz zanimljivu usporednu kvalitativnu analizute pregled nagraðenih i ostalih radova paje time dan dobar uvid u kontekstualne, kao ifunkcionalne moguænosti na ovoj zahtjevnoj ikompleksnoj lokaciji u Dubrovniku.Meðunarodna urbanistièka radionica „Ur banatransformacija fose uza zidine” okupila jestudente i nastavnike s Arhitektonskih fakultetaiz Zagreba i Barcelone. U sklopu radioniceproširene su teme i razmišljanja s lokaliteta- od autorskog tima nazivan - ‘Iza Grada’na cjelokupno podruèje oko gradskih zidina,kao i na kontaktno podruèje izmeðu po vijesnegradske jezgre i gradskih predjela koji ga okružuju.Od sagledavanja meðuodnosa gradskogcentra i grada, na vježbovnom kolegijuRadionica urbanizma u Zagrebu tema je dodatnoproširena i postavljena u širi kontekstgrada prouèavanjem moguænosti uspostavesustava Centra oko Grada kao modela kojimæe se osigurati raspršivanje pritiska na prekapacitiranupovijesnu gradsku jezgru. Kroz moguænostiunaprjeðenja organizacije cjelokupneurbane aglomeracije afirmacijom novih žarištarazvoja te moguænostima aktivne zaštitepovijesnoga grada i njegove okolice zaokruženaje tema studije s uvidom u potrebu integralnogsagledavanja svih uoèenih planerskihproblema.U posljednjemu, petom poglavlju tri su tekstaposveæena zakljuècima cjelokupne graðe. Redoslijedtekstova (Sustav gradskih centara,Smjernice za urbanu transformaciju Centraiza Grada i Implementacija rezultata meðunarodnognatjeèaja EUROPAN 11) postavljen jeupravo obratno od prezentiranih poglavlja itime je usklaðen s donesenim zakljuècima idanim prijedlozima koji su od iznimne važnostiza Grad Dubrovnik.U knjizi je prikazan model za provedbu studijeo prostoru, u razlièitim mjerilima i oblicimaistraživanja. Ovo je vrijedan materijal zastruku, znanost, ali i graðanstvo, buduæi da jeknjiga omoguæila pregledan prikaz sažetaka izakljuèaka svih dogaðanja i aktivnosti vezanihza istraživanja. Od izuzetne je važnostizbroj istraživaèkih i struènih radova i rješenja,kojih se pregled odlikuje kvalitetom postavljenestrukture kako teksta, tako i grafièkihprikaza - s jasnim uputama za njihovo èitanjei prouèavanje. Centar iza Grada je dvojeziènaknjiga koja je izuzetan doprinos za urbanubuduænost Grada Dubrovnika i poticaj za niznovih aktivnosti.

190 PROSTOR 1[45] 21[2013] Prikazi knjiga | Reviews of BooksAleksandar KadijeviæArhitektura Beograda 1950.-2012.Mihajlo MitroviæArchitecture of Belgrade 1950-2012Mihajlo MitroviæDue to a lack of more extensive scientific publications on the architectureof Belgrade after the Second World War, this popularhistory publication, written by the esteemed Serbian architect MihajloMitroviæ (1922), presents a valuable contribution of Belgrade’sarchitecture to the achievements of civilization in general.As an inspirational piece of writing dedicated to professionalsand wider readership, the monograph covers a long building periodmarked, among others, by some of the most importantCroatian architects. As a longstanding architectural columnist forthe Zagreb-based Oko, an associate and admirer of generationsof Croatian architects, Mitroviæ once again underlined their significantrole in the building of Belgrade.Službeni glasnikBeograd, 2012.Str. 175, ilustr. 386, lit. na kraju[25/23 cm, tvrdi uvez]Recenzenti: Aleksa Èelebonoviæ, Bogdan Bogdanoviæ,Slobodan G. BogunoviæUrednici: Branko Kukiæ, Maja ŽivkoviæKorektura: Nada ÐukiæGrafièko oblikovanje: Goran Ratkoviæ, Sanja Mitroviæ,Mihajlo MitroviæISBN 978-86-519-0965-1CIP 72(497.11)’1950/2012’ [NBS, Beograd]U nedostatku iscrpnijih znanstvenih priruènikao graditeljstvu Beograda nakon Drugogasvjetskog rata novoizišla monografija uglednogasrpskog arhitekta Mihajla Mitroviæa(1922.), pisana s povijesno-publicistièkogagledišta, znaèajan je prilog vrjednovanju njegovihopæih civilizacijskih dostignuæa. Nadahnutosastavljena, namijenjena struènjacima iširoj èitalaèkoj publici, obuhvaæa dugo razdobljegraðenja koje su stvaralaèki obilježili ineki od najznaèajnijih hrvatskih arhitekata.Rijeè je o djelomièno ponovljenom izdanju autorovemonografije iz 1975. godine, objavljeneu manjem formatu pod nazivom „Novijaarhitektura Beograda” (Jugoslavija, Beograd),koje je dopunjeno komentarima kasnijih realizacija(1971.-2012.). Knjiga je stoga i podijeljenana dva poglavlja u kojima se prikazujugraðevine nastale izmeðu 1950. i 1970. godine,a potom i one iz razdoblja 1970.-2012. Izlaganjese temelji na poticajnim sažetim analizamaodabranih graðevina, rasporeðenimabecednim redom prezimena njihovih projektanata,od kojih su mnogi bili afirmirani natadašnjemu jugoslavenskom prostoru - NikolaDobroviæ, Lavoslav Horvat, Anton Ulrich,Vladimir Potoènjak, Zlatko Neumann, IvanŠtraus, Feliks Bajlon, Grujo Golijanin, Ivo Kurtoviæ,Bogdan Bogdanoviæ i Ivan Antiæ.Po želji autora prvi je dio monografije zadržaoizvorni izgled iz 1975. godine, dok je drugi suvremenijeureðen, dosljedno ispunjen fotografijamau boji i zapažanjima o produkcijimlaðih suvremenika. Nastali neposredno na-kon izvedbe prikazanih djela, komentari zraèeneposrednošæu iskaza kojih je relevantnostprotok vremena nedvosmisleno potvrdio. Iznoseæiafirmativne ocjene o najznaèajnijimostvarenjima toga razdoblja kao njegov aktivnisudionik, Mitroviæ je zadugo utemeljionjihovu opæu kulturološku recepciju, potaknuvšizanimanje specijaliziranih akademskihi konzervatorskih ustanova.Shodno vokaciji autora, monografijom prevladavaanalitièko-popularizacijski nad kritièkimi historiografskim pristupom. Promatrajuæizgrade „kroz subjektivnu prizmu i osobnaprojektantska iskustva” kao neprestano „znatiželjani mentalno dežuran” promatraè, Mitroviæje njihovim iznijansiranim odabiromzauzeo položaj autoritativnoga pionirskogprosuditelja. Otud je u produkciji toga dugogapovijesnog razdoblja, obilježenog neujednaèenimuvjetima struènog djelovanja, izdvojiomnogo uspješnih i znaèajnih realizacija.Odluka da se ne dopunjuju ocjene prvogarazdoblja, iznesene 1975. godine, može serazumjeti kao izraz hermeneutièke dosljednostiautora, ali i kao pokazatelj neopravdanogignoriranja potonjih tuðih vrjednovanja,od kojih su neka bila veoma iscrpna i plodna.Svjesno se odrièuæi prednosti osuvremenjenjaprvobitne interpretacije, zanemarujuæi prinosenovijih publicistièko-povijesnih strategija,autor se zadovoljio ponavljanjem, a timei sebi nesvojstvenim okamenjenjem neèegašto je pregnantno utemeljio. Ponovno zateèennezainteresiranošæu službenih ustanova zanoviju izgradnju, Mitroviæ je i drugi dio antologijenapravio s utemeljiteljskim propedeutièkimambicijama, bez obzira što su idejezastupljenih projektanata uglavnom bile suprotnenjegovim. Time je potvrdio visoku moralnupoziciju svoje ideološki nedogmatiène ikriteriološki nepristrane vokacije.Kao dugogodišnji arhitektonski kolumnist zagrebaèkog,,Oka’’, suradnik i poštovatelj naraštajahrvatskih graditelja, Mitroviæ je i tomprilikom podcrtao njihovu emancipatorskuulogu u izgradnji Beograda. U uvodnom ogledumeðuratna je djela Huga Erlicha i ErnestaWeissmanna s pravom svrstao u graðevinekojima se Beograd ‘može ponositi’. Veomaafirmativnim ocjenama opusa Lavoslava Horvata(„uspješno provodio naèela Zagrebaèkearhitektonske škole”) i grupe autora SIV-a(Saveznoga izvršnog vijeæa) dodao je laskavovrjednovanje Golijaninove Narodne banke naSlaviji (usprkos suprotnom stajalištu veæinebeogradskih struènjaka).Komentar je banke, poput ostalih 63 dosjea,podijeljen na kraæi povijesni dio i jezgrovituanalizu zgrade in situ. Uz konstataciju da suod natjeèaja do dovršetka zgrade protekleèak dvadeset i dvije godine i da izvedba jošuvijek ne odražava cjelovit Golijaninov projekt,zakljuèio je da ona privlaèi pozornost„likovnom prostornom jednostavnošæu i kristalomorfnošæu,u kojoj svaka ravan refleksivnogritma pleni svojom prodornošæu, blistavošæu,preuzimajuæi anticipativnu ulogu uambijentu Slavije”.

Vijesti | Informations 21[2013] 1[45] PROSTOR 191Filip Šrajer, Dražen Odobašiæ, Goran AndlarSuhozid.hr - otvoreni javni popis hrvatskih suhozidaSuhozid.hr - Open Access List of Croatian Dry Stone StructuresThe collaboration between experts and activist working in the field of heritageand geo-information in Croatia resulted in the launching of Suhozid.hr, a citizenscience web portal based on Public Participatory GIS. This interactive GISdatabase (geo-information system) allows people (heritage enthusiasts, professionals,tourists and others) to use a web interface or mobile application inorder to feed into the database multimedia information on dry stone buildingsand landscapes - from the basic info (photograph + geo-location) to descriptions,additional photographs, drawings and links. As the editorial publishedon the portal says, first year activities are focused on creating a list of sites,which should be followed by professional categorization and public evaluationenabled by a Wiki plat form, and could further on lead to the use of more advancedGIS functions (advanced search, analyses of distribution, functionaland spatial relationships etc.).Suradnjom struènjaka i aktivista hrvatske baštinskei geoinformacijske scene u travnju2013. pokrenut je „Suhozid.hr”, citizen scienceinternetski portal, temeljen na PPGIS [PublicParticipatory GIS] naèelu. Rijeè je o interaktivnojGIS bazi (geoinformacijski sustav)podataka u koju korisnici (baštinski entuzijastii profesionalci, turisti i drugi) mogu samiputem web suèelja ili mobilne aplikacije unositimultimedijalne podatke o suhozidnim graðevinamai krajolicima - od onih osnovnih(fotografija + geolokacija) do dodatnih opisa,fotografija, crteža i poveznica. Kako se možeproèitati u urednièkoj deklaraciji na portalu,u prvoj godini rada težište je na javnom unosulokaliteta, a potom bi lokaliteti trebaliproæi postupak ekspertnog kategoriziranja ijavne evaluacije pomoæu Wiki platforme, dabi se u konaènici mogle iskoristiti i naprednijeGIS funkcionalnosti (napredna pretraživanja,analize rasprostranjenosti i funkcionalno-prostornihodnosa itd.).Opæeprihvaæeno je stajalište o suhozidnimgraðevinama kao osnovnim elementima tradicijskogagraditeljskog naslijeða i kulturnogkrajolika hrvatskoga mediteranskog prostora.Osim toga common sensea, na potencijalte baštine još od prvih desetljeæa 20. stoljeæapovremeno ukazuju i vrlo ugledni autori spodruèja arhitekture, arheologije, etnologije,geografije i drugih disciplina, ukljuèujuæi i ne-koliko pionirskih konzervatorskih zaštita izsedamdesetih godina. Ipak, ta je tema do danasostala na margini institucionalnog interesa,tako da još uvijek nedostaju strateškiokvir i postavljene metode inventarizacije,valorizacije i upravljanja fenomenom. I name ðunarodnoj je razini konceptualna prekretnicadošla tek 2000. godine Europskomkonvencijom o krajobrazu, koja je istaknulaup ravo krajolik svakodnevice kao temeljnièim benik lokalnih identiteta, a ukljuèivanjenositelja lokalnih tradicijskih praksi kao glavnuagendu u istraživanju i upravljanju prostorom.Na domaæoj je sceni 2010. godine izgradnjomspomen-polja križeva na Kornatu, u kojoj jesudjelovalo gotovo tri tisuæe volontera, postaobjelodan ambijentalni, identi tetski i mobilizacijskipotencijal suhozidne baštine. Isteje godine na potrebu ukljuèivanja i na moguænostparticipacijskog modela inventarizacijeu kontekstu pojave novih tehnologija upozoriošibenski etnolog Jadran Kale u èlanku uèasopisu „Prostor”, a otpri like u tome vremenskomokviru odvijala su se i istraživanjau sklopu struènih projekata civilne udruge„Dragodid” te doktorskih studija na Arhitektonskom,Geodetskom i Agronomskomfakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, koja su neposrednoprethodila provedbi platforme „Suhozid.hr”.Sl. 1. Bašèanski mrgari (‘muzišta’) na Starošæini,otok Krk, su primjer suhozidnih ograda nastalihuslijed periodiènih potreba brojanja ovacana kolektivnim pasištima u surovom krškom pejsažuFig. 1. Sheep-traps (milking spaces) in Starošæinain Baška on the island of Krk are examples of drystone wall fences created to facilitate periodicsheep counting on collective pastures in the harshkarst landscapeTehnološka platforma izgraðena je u potpunostina slobodnom softveru, pri èemu je ponuðenoinovativno rješenje integracije nekolikoneovisnih softverskih paketa. Za prikupljanjeinformacija Android mobilnim ureðajimakoristi se OpenDataKit platforma, obrada ivizualizacija odraðuju se u QGIS softverskompaketu, a internetski portal je razvijen naDjango aplikacijskom poslužitelju, koji æe seiskoristiti za razvoj Wiki platforme i interakcijus korisnicima. Kao podloge koriste se javnodostupne OpenStreetMap i Google Satellite,a oèekuje se integracija i službenih hrvatskihortofoto, topografskih i katastarskihslojeva.Kao dodatnu vijest koja ilustrira aktualnostteme može se istaknuti da je na svjetskoj baštinskojsceni poèetkom 2013. objavljenabeta-verzija Arches, otvorenoga GIS-sustavaza inventarizaciju i upravljanje baštinom kojirazvijaju World Monument Fund i Getty Foundation.Prva funkcionalna verzija Arches trebalabi biti objavljena u lipnju 2013.