spomenicima kulture i objektima izuzetnih kulturnoistorijskihi arhitektonsko-urbanističkih vrednosti. Uokviru ove celine zastupljeni su svi tipovi stambenihobjekata karakteristični za ambijent Starog jezgra,modifikovana ruralna kuća i malovaroška kuća usevernom i severozapadnom delu, visokoparterna ijednospratna stambena i stambeno-poslovna kuća ucentralnom i južnom delu, kao i najveći broj javnihzgrada na području Jezgra, spratnosti od P+2 do P+4.Prostorna dispozicija namena, naročito stanovanja icentralnih funkcija na ovom području i njihovomeđusobno prožimanje, tradicionalna je osobinaistorijskog središta. Pretežna namena Glavne ulice,Zmaj Jovine, Gospodske i Bežanijske jeste sadržajgradskog centra (upravno-administrativnog itrgovačkog karaktera) koji je potrebno u budućnostiunaprediti povećanjem dostupnosti i atraktivnosti iuvođenjem novih funkcija i vrednosti.Preostala područja ove urbanističke celine namenjenasu pretežno stanovanju sa delatnostima, dok supojedinačne parcele unutar tih područja u funkcijiraznovrsnih sadržaja javnog karaktera (državneinstitucije, objekti kulture, zdravstva, školstva,sakralni objekti, javne zelene površine).1.2. Gardoš (celina B), 15 blokovaPodručje Gardoša ograničeno je ulicama Njegoševom,Trgom Branka Radičevića, Cara Dušana, zelenilomlesnog odseka, Grobljanskom i Širokom stazom -Kejom oslobođenja. Ima neto površinu (pripadajućihblokova) od oko 6,91 ha i neto gustinu stanovanja odoko 154 st/ha.Zbog svog povoljnog položaja na najvišim kotamalesnog platoa (112 mnv) i njegovim obroncima iznadDunava u severoistočnom delu jezgra Zemuna,Gardoš je od davnina predstavljao pogodno mesto zaformiranje naselja. Veliko je materijalno svedočanstvoo istorijskoj prisutnosti različitih naroda na ušću Saveu Dunav. Hronologija i stratigrafija slojeva započinjupreistorijskim slojevima iz neolita i mlađeg bronzanogdoba, preko nekropole rimskog Taurunuma dosrednjovekovnog utvrđenja od koga su ostale ruševinecitadele, dok su ostali delovi iščezli.Danas, područje Gardoša ima karakter izrazitostambene zone. Mreža ulica prati spojnice lesnepadine. Strukturu građevinskog fonda pretežnosačinjava modifikovani tip panonske (ruralne) imalovaroške prizemne kuće. Kuće su na regulacionojliniji, u prekinutom nizu karakterističnog ritma, anjihova pojedinačna dispozicija i ukupna koncentričnaorganizacija na nivou naselja obezbeđuju svima pravona pogled (prema Zemunu, rekama i Beogradu),svetlost i sunce u najdužem dnevnom trajanju.Unutar urbanističke celine Gardoša mogu seidentifikovati manje ambijentalne celine(mikroambijenti) posebnih vrednosti, kao što sukompleks Nikolajevske crkve, kompleks Tvrđave saMilenijumskom kulom, kao i potezi ulica Njegoševe,Sinđelićeve, Gardoške, Stare, Visoke, Grobljanske,Strme, Tesne, Čunarske i Veslarske. VertikaleNikolajevske crkve i Zemunske kule (kontrasti uodnosu na sitnu i poleglu prizemnu strukturu Gardoša)bitan su element siluete Starog Zemuna i značajni suu mentalnoj mapi ovog dela grada (belezi, obeležja,orijentiri).Prisustvo zelenila i otvorenost prema površini nebaznačajan su element ambijenta Gardoša. Promeneusled klimatskih prilika bitno utiču na različitodoživljavanje ambijenta zimi, leti, u jesen i u proleće.U novije vreme, određeni broj kuća neprilagođenearhitekture (proporcija i ritma) razbio je jedinstvoove istorijsko-urbanističke celine.1.3. Ćukovac (celina V), osam blokovaPodručje Ćukovca ograničeno je ulicama Cetinjskom,Ugrinovačkom, Ćukovačkim kutom, zadnjom stranomparcela koje se oslanjaju na ulicu Dušana Vukasovića iDobanovačkom. Ima neto površinu (pripadajućihblokova) od oko 3,79 ha i neto gustinu stanovanja odoko 190 st/ha.Područje Ćukovca prevashodno je zona stambenenamene. Pruža se preko obronaka lesnog platoa useverozapadnom delu Jezgra, obuhvatajući uliceCetinjsku, Ćukovački rub, Ćukovačku ulicu, Ćukovačkikut, ulicu Dušana Vukasovića i ulicu VasilijaVasilijevića. Karakterišu ga nepravilna regulacija ulicai građevinski fond lošeg boniteta u okviru kogadominira modifikovani panonski (ruralni) tip zemunskekuće, prizemnice izdužene osnove orijentisane užomstranom na ulicu, u prekinutom nizu karakterističnogritma. Zahvaljujući prirodnim osobenostim a (položaj igeomorfološki uslovi) i Ćukovac, kao i Gardoš,predstavlja izuzetan vidikovac sa koga se mogusagledati prirodni i istorijski prostori Zemuna i<strong>Beograda</strong>.U okviru ove celine nalazi se najstarija kuća Starogjezgra Zemuna koja datira još iz turskog vremena. Toje spratni objekat u bondruku u kome je nekada bilakafana "Beli medved". Ispod zgrade postoji lagum sadva kraka ozidan opekom. U literaturi se pominje kaozgrada u kojoj je odseo Evgenije Savojski 1717.godine.Ideja arh. Mihajla Radovanovića prisutna uRegulacionom planu Zem una iz 1928. godine da senasleđeni građevinski fond Ćukovca u potpunostizameni i izgradi naselje slobodnostojećih porodičnihobjekata (vila) okruženih zelenilom na pojedinačnimparcelama, realizovana je u m anjem delu(severoistočnom, uz ulicu Dušana Vukasovića) oveceline. Veći deo ove celine devastiran je neplanskomizgradnjom (zamenom) objekata bez urbanističkoarhitektonskihvrednosti, čime je prostor Ćukovcapraktično izgubio spomenički karakter.6
Dotrajale postojeće objekte malog (ili bez)arhitektonskog značaja, potrebno je rekonstruisati ilizameniti novim, uz poštovanje, prevashodno,urbanističkih (parcelacija, regulaciona linija uličnogfronta, volumen objekata i dr.), ali i arhitektonskihkarakteristika nasleđa.1.4. Kompleks Gradskog parka sa javnimobjektima (celina G), pet blokovaPodručje Gradskog parka ograničeno je ulicam aNikolaja Ostrovskog, 22. oktobra, Vrtlarskom,Gundulićevom, Vukovom, Triglavskom i Nemanjinom iima neto površinu (pripadajućih blokova) od oko15,14 ha i neto gustinu stanovanja od oko 9 st/ha.Formiranjem ove celine izrazito javnog karaktera, ujugozapadnom delu Jezgra (koje je započeto u drugojpolovini 19. veka), znatno je izmenjena urbanastruktura Starog jezgra Zemuna.Ukidanjem Kontumaca (1842. godine) koji je zahvataopetinu teritorije varoši i više od stotinu godina biosim bol njenog rasta, zemljište je prešlo u svojinugrada, koji je bio u obavezi da dobijeno zemljišteupotrebi za javne potrebe. Jedini ostaci ove, zaZemun značajne ustanove, jesu dve sačuvane kapele,pravoslavna Kontumacka kapela Sv. Arhanđela Gavrila(iz 1786. god.) i katolička Kontumacka kapela Sv.Roka (iz 1836. god.). Izgradnju Gradskog parka nakontumackom zemljištu, opština je ("kao vlasnik iglavni osnivač") započela 1876. godine, a okončala1886. godine. Bila je to "prva uređena zelenapovršina, prvo mesto za osveženje i odmor, prvošetalište za stanovnike pograničnog grada".U okviru ove celine nalazi se jedan od prvih javnihobjekata podignutih na novoosnovanomjugozapadnom delu SJZ. To je Kasarna, izgrađenasredinom 18. veka, a nadzidana (do P+2) i adaptiranakrajem 19. veka. Gotovo sto godina predstavljala jenajveću građevinu SJZ sa nepromenjenom namenom.Potom su na kontumackom zemljištu podignute:reprezentativna stilska dvospratna zgrada Velikerealke, današnja Gimnazija (1879. godine), Opštajavna bolnica (1891. godine) na nekadašnjem vojnomvežbalištu smeštenom uz kompleks kasarne i Gradskipark, Devojačka osnovna škola, danas OŠ "MajkaJugovića" (1899. godine) kao samostalna zgrada uveć ustanovljenom Gradskom parku, zatim zgrada"Dečačke osnovne škole", danas OŠ "Svetozar Miletić"(1913. godine), pa zgrada Poljoprivredno-šum arskogfakulteta (1932. godine). Nekadašnji Dom kulture iz1933. godine zamenjen je 1974. godine Domomsportova "Pinki".Prisustvo nekolicine tradicionalnih (malovaroških)prizemnih stambenih objekata u neprekinutom nizu poobodu ove celine (duž Vukove ulice i po oboduGradskog parka), ne umanjuje javni karakter ovogpodručja, već stvara još jedan prepoznatljiv ambijentunutar ove urbanističke celine.Na većini javnih zgrada od vremena izgradnje dodanas rađene su manje ili veće intervencije(adaptacije, nadziđivanja, dogradnje) u skladu sarastućim potrebama društvene zajednice. Zgrade sudostojni reprezenti stvaralaštva domaćih arhitekata isvedočanstva visokog stepena razvijenosti zemunskeuprave u različitim oblastima (posebno školstva).Svaka pojedinačno, svojim sadržajem, arhitektonskomkompozicijom i dispozicijom, čini jedinstvo sa drugimjavnim objektima i daje osoben izraz ovojurbanističkoj celini Starog jezgra Zemuna.1.5. Priobalje i akvatorija (celina D), jedan blokPodručje ove urbanističke celine obuhvata priobalnipojas (istočno od Keja oslobođenja i šetne staze unjenom produžetku) sa obaloutvrdom i pripadajućideo akvatorije Dunava na delu Starog jezgra Zemunaod ulice Đure Đakovića do Široke staze u podnožjuGardoša. Površina postojećeg priobalja zahvata 1,60ha. U ovoj celini nije zastupljena funkcija stanovanja.Jedinstven prostor, tradicionalnog lika i duha iizuzetnih likovno-ambijentalnih vrednosti.Sagledavanjem sa reke, neodvojivi je deo slike u kojuje utkana i urbana struktura Gardoša kao i strukturaistorijskog jezgra (centra) Zemuna u zaleđu.Najatraktivniji deo priobalja je glavno šetalište naKeju koje se prostire na gornjem platou (kote 76-76,60 mnv) ispred istorijskog jezgra, od zgradaKapetanije i restorana "Venecija" na severu, do ulivaulice Đure Đakovića u Kej oslobođenja na jugu. Naovom potezu dom inira glavna šetna staza izm eđu dvadrvoreda. Glavna spona šetališta sa urbanim zaleđemi sa donjim šetnim nivoom na obaloutvrdi (kota 73,50mnv) ostvarena je na poziciji veze Keja saMasarikovim trgom.Na mestu uliva Karamatine, Zmaj Jovine i Gospodskeulice u Kej oslobođenja je zona nekadašnjeg rečnogputničkog pristaništa.Šetna staza uz obalu Dunava kontinuirano senastavlja u pravcu severa, po ivici lesnog platoa upodnožju Gardoša, povezujući raznorodne sadržaje nazapadnoj strani (restoran "Šaran", zona stanovanja uzreku sa mogućim centralnim sadržajima, zona sporta irekreacije u priobalju).Akvatorija predstavlja izuzetan potencijal čijimangažovanjem (pristanište, sidrište, zone slobodnogkorišćenja) treba naglasiti dunavsku i evropskuorijentaciju Zemuna.7
- Page 1 and 2: "Službeni list grada Beograda", br
- Page 3 and 4: Nove zgrade po pravilu visinom vezi
- Page 5: 1045, 1044, 1043, 1035, 1036, 1037,
- Page 9 and 10: 2.3. Tabelarni prikaz površina (zo
- Page 11 and 12: - Kategorija 7Objekti koji su svoji
- Page 13 and 14: arheoloških istraživanja, ukoliko
- Page 15 and 16: 33 Vukova cela 235434 Rajačićeva
- Page 17 and 18: Njegoševe do ul. Cara Dušana je
- Page 19 and 20: 4 59 543 41 9 505 96 994 67 17 846
- Page 21 and 22: Tabela 2. Celina B - GardošBroj bl
- Page 23 and 24: Tabela 4. Celina G - Kompleks Grads
- Page 25 and 26: pojasa može biti 1 m. Linija odbra
- Page 27 and 28: predviđa se klasična nožica i ob
- Page 29 and 30: vodonepropusnih materijala. Otvori
- Page 31 and 32: sadašnjeg kabla br. 2 - ATC Zemun.
- Page 33 and 34: Beograda", broj 14/72, 18/82, 26/83
- Page 35 and 36: 39 deo 2333 javni zeleni prostor -
- Page 37 and 38: - formiranje novih cvetnih površin
- Page 39 and 40: usluga koje se pružaju. Ne predvi
- Page 41 and 42: BRGP od oko 150 m 2 , na koti 73,50
- Page 43 and 44: 5 OŠ "Svetozar Miletić" - obrazov
- Page 45 and 46: 9. UREĐIVANJE JAVNOG GRAĐEVINSKOG
- Page 47 and 48: U procesu rekonstrukcije postojeće
- Page 49 and 50: Korekcija postojećih granica parce
- Page 51 and 52: U postupku obnove putem rekonstrukc
- Page 53 and 54: četiri terase. Najviša tačka je
- Page 55 and 56: odnosno usklađeno je sa visinskom
- Page 57 and 58:
- ZEMUNSKU TVRĐAVU rekonstruisati
- Page 59 and 60:
postojeći objekti predstavljaju fo
- Page 61 and 62:
1 A,27 24 207 poslovanje P+1 4151 A