Kronika-br-76 - Splitsko-dalmatinska županija

Informativno glasiloSplitsko-dalmatinske županijebr. 76Split / listopad - prosinac 2011.KronikaSPLITSKO - DALMATINSKEŽUPANIJEProzor je srednjovjekovnatvrđava iznad Vrlike nastalakrajem 14. ili početkom15. stoljeća., a služila je zaobranu od Turaka. Jednaje od 10 povijesnih utvrdana Cetini i spada međunajočuvanije. Prozor je kaosvoj utvrđeni ljetnikovacpočetkom 15. stoljećaizgradio Hrvoje VukčićHrvatinić.siječanj 2012. ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdžŠesti prosinca slavi se blagdan Svetog Nikole, a za Grad Komižu to je poseban dan. Blagdanje to sveca zaštitnika - ribara, pomoraca, putnika, djece i Komiže. Povodom proslave dana Gradaodržana je svečana sjednica na kojoj je dodijeljena povelja Grada za životno djelo Nevenki Bezić-Božanić. Ova povjesničarka umjetnosti svojim je znanstvenim radom posebno zadužila Komižuispisavši mnoge i mnoge stranice svojih knjiga na temu Komiže, njene povijesti i njenih stanovnika.Čelništvo Grada položilo je vijenac pred Centralnim križem na gradskom groblju. Najzanimljivijidogađaj proslave odigrao se ispred župne crkve. U skladu sa višestoljetnom tradicijom ispred njebuknula je vatra. Komižani su i ove godine u ogonj Svetega Mikule poslali dvije svoje brodice navječnu plovidbu kao zalog zaštite svih pomoraca i ribara. Također prema tradiciji, pepelom ovihzapaljenih brodica blagoslivljaju se novoizgrađeni brodovi.IZVOR: www.mojotokvis.com

kronika sdž3Poštovano čitateljstvo,Impressum:„Kronika Splitsko-dalmatinske županije“Informativno glasiloSplitsko-dalmatinske županijeISSN 1332-6465Broj 76, listopad - prosinac 2011.Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županijaGlavna urednica: Mihovila Franetović, dipl.iur.Tajnica ŽupanijeZamjenica glavne urednice: Ana-Marija Škorić, prof.Ovom Kronikom, koja obuhvaća razdoblje odlistopada do prosinca zaključujemo proteklu 2011.godinu. Po staroj praksi donosimo pregled radaSkupštine, sa prikazom izvješća muzeja Bračai Cetinske krajine, kao i ukratko o Proračunuza 2012. godinu. Osim navedenih u ovombroju donosimo teme iz gospodarstva: više omaslinovom ulju, rezultate provedbe istraživačkorazvojnogprojekta Solution, socijalne skrbi: novavozila hitne pomoći, sklonište za žene i djecu žrtvenasilja u obitelji, 50. godina doma Lovret, kultura:sve o Vrličkom kolu uvrštenom na UNESCO-vpopis nematerijalne baštine. O ovim temama iostalim zanimljivostima iz Županije pročitajte uovoj Kronici.Uredništvo:Visko Haladić, dipl. ing.Luka Brčić, prof.Anđelka Vuković, mag.oec.Ana Grgić, dipl.iur.Tajnica Uredništva: Linda NerlovićAdresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2,Telefon: 021 400 019E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hrGrafička priprema i tisak: ≈DES« - Split

4 kronika sdžžupanijska skupštinaKRONOLOGIJA DOGAĐAJA1. listopadaObilježava se Međunarodni dan starijih osoba,koji je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenihnaroda 14. prosinca 1990. rezolucijom 45/106,da bi se naglasila važnost osiguravanja životnesredine koja se može prilagoditi potrebama isposobnostima stanovnika treće dobi.IZ RADA SKPod predsjedanjem Petroslava Sapunarasu 26. i 27. sjednicaCilj obilježavanja je promocija izvaninstitucionalneskrbi o starijima, promocijasuradnje i solidarnosti različitih dobnih skupina,promocija volonterstva vezano uz društvenuuključenost starijih, razmjena znanja i iskustavai prikaz rada i radova nastalih u Dnevnimboravcima Ministarstva, edukacija izvoditeljaPrograma međugeneracijske solidarnosti.5. listopadaŽupan Ante Sanader održao radni sastanaksa dr. Michaelom Hagenmeyerom,predsjednikom uprave Savezne gospodarskeagencije Baden- Wurttemberga.6. listopadaOdržana je Koordinacija Povjerenstava zaravnopravnost spolova Splitskodalmatinskežupanije, pod naslovom „Za višežena u Hrvatskom saboru“.7. listopadaSvečano otvoren novoizgrađeni dio zgradeOsnovne škole Sućidar u Splitu.8. listopadaDana 8. listopada u Hrvatskoj se kao državniblagdan obilježava Dan neovisnosti u sjećanjena dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991.godine jednoglasno donio Odluku o raskidusvih državnopravnih veza Republike Hrvatske sbivšom državom SFRJ. Sabor je pritom utvrdioda Republika Hrvatska višeSkupština je na 26. sjednici, održanoj 11. studenoga donijelaprograme o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u zdravstvu,socijalnoj skrbi, kulturi i tehničkoj kulturi, zaštite kulturne baštine, športu,sufinanciranju vjerskih zajednica Splitsko-dalmatinske županije za 2011.,te Program o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjelaza graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša. Vijećnici su donijeliOdluku o izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županijeza 2011. godinu, Plan zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije,Zaključak o davanju očitovanja o izmjeni granice između Šibensko-kninskei Splitsko-dalmatinske županije, Zaključak o izmjenama i dopunamaZaključka o davanju prethodnog mišljenja općini Postira za izgradnjuobjekata i izvođenja radova u poslovno-gospodarskoj zoni „RATAC“ uPostirima na otoku Braču. Doneseni su zaključci o davanju suglasnosti naOdluku o izmjenama i dopunama Statuta Zavoda za hitnu medicinu Splitskodalmatinskežupanije, Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije, Split, kao iZaključak o davanju suglasnosti na Odluku o prodaji nekretnine-stana sanusprostorijama anoagrafske oznake Velebitska 26 u Splitu. Prihvaćenoje Izvješće o radu Muzeja cetinske krajine za 2010. godinu, Izvješće oradu Muzeja hvarske baštine za 2010. godinu i Izvješće o radu Centraza kulturu Brač, za 2010. Redovita djelatnost Muzeja Cetinske krajine u2010. godini bila je usmjerena na izložbenu djelatnost, zaštitna arheološkaistraživanja na tvrđavi Grad u Sinju, računalnu obradu muzejske građei muzejske dokumentacije, muzejsko-edukativni program te preventivnuzaštitu. Iz muzejsko-edukativnog programa izdvajamo zanimljivi edukativniprojekt Vremeplov kojim se Muzej Cetinske krajine sedmi put za redomuključio u zajedničku muzejsku edukativnu akciju Kotač, koja se odvija umuzejima diljem Hrvatske povodom Međunarodnog dana muzeja. Projektkoji uključuje radionice i igraonice za djecu organizira se u suradnji saSekcijom za muzejsku pedagogiju pri Hrvatskom muzejskom društvu, adomaćin akcije je Etnografski muzej u Zagrebu. Zašto „Vremeplov“ - jerse pomoću muzejskih predmeta zavrti kotač vremena od prapovijesti donovoga vijeka. Za provođenje projekta osigurana su stručna vodstva,a djeca su mogla razgledati i gostujuću izložbu „Grčko-helenističkakeramika Arheološkog muzeja u Splitu“, izložene u galerijskom prostoruMuzeja. U likovnim radionicama sudjelovala je prof. Ines Vidović koja jedjeci predškolskog i školskog uzrasta edukativno približila grafičku tehnikuvisokog tiska – kartonski tisak. Djeca su izrađivala crteže, rezala, lijepila,

županijska skupštinakronika sdž5UPŠTINEpredsjednika Županijske skupštine održaneŽupanijske skupštinebojala akrilnim bojama, otiskivala valjkom, vlastitim likovnim izrazimastvarala stilizirane oblike muzejskih izložaka.KRONOLOGIJA DOGAĐAJAne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelodotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim nitijedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa uime bivše federacije, koja više, kao takva, nepostoji.Povodom obilježavanja ovog značajnogdana izaslanstvo Županije u sastavu županAnte Sanader, zamjenik Visko Haladić, tepotpredsjednici Županijske skupštine AnteNosić i Veljan Radojković položili su vijence iupalili svijeće kod Središnjeg križa i na grobljuHrvatskih branitelja na Gradskom grobljuLovrinac.U sklopu Centra za kulturu Brač djeluju tri muzeja: Pustinja Blaca uNerežišću, Galerija umjetnina „Branislav Dešković“ u Bolu, te Muzej otokaBrača u Škripu. Sjedište Centra je u Nerežišću. Iz opširnog i kvalitetenogizvješća kojim je Centar predstavila Jasna Damjanović, ravnateljica izdvojilismo osnovne karakteristike svakoga od njih. Pustinju Blaca (samostan)osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježećipred Turcima stigli na Brač. Blatački glagoljaši su radom i požrtvovnošćustekli veliki posjed - poljoprivredna zemljišta, trgovačke brodove, bogatuknjižnicu, tiskaru i vrijednu astronomsku zbirku posljednjeg pustinjaka,don Nikole Miličevića. Blaca su zaista izniman spomenik ljudskoga radai ljudske izdržljivosti, sa izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkimi znanstvenim sadržajima. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološkifenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena.Galerija umjetnina u Bolu, osnovana 1963. nazvana je imenom velikogkipara animalista iz Pučišća Branislava Deškovića, a ovdje ga možemopratiti od najranijih djela nastalih u vrijeme venecijanskog školovanja,mladenačkih portreta, preko serije nadahnutih prikaza pasa u pokretu domonumentalnih skulptura poput „Pobjede slobode“.Galerija umjETNiNA„BrANislav Dešković“ Bol12. listopadaObilježena sedma obljetnica tragične smrtipredsjednika Udruge HVIDR-a Split AndrijeBartulića.Otvorena izložba „Dva lica Dalmacije“ uMuzeju grada Splita. Fotografije pristiglena UNDP-ov natječaj „Dva lica Dalmacije“,prikazuju prirodne, tradicijske i krajobrazneljepote dalmatinske obale narušene ljudskimdjelovanjem.Natječaj je pokrenut u sklopu Projekta COASTčiji je cilj očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednostidalmatinske obale, a kojeg zajednički provodeUNDP i Ministarstvo zaštite okoliša. Ovomprigodom autorima najboljih fotografija uručenesu nagrade.13.listopadaVeleposlanica Sjedinjenih Meksičkih DržavaIsabel Barbara Tellez Rosete u pratnji počasnogkonzula Sjedinjenih Meksičkih Država u SplituMarina Bosotina posjetila Županiju.13. – 14. listopadaStalni postav Galerije raspodijeljen je na tri etaže barokne palače (1694.)smještene na rivi u centru Bola i predstavlja jedan od najreprezentativnijihZnanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvoi Znanstveno vijeće za zaštitu prirode Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti organiziralo jeu Splitu znanstveni skup „Šumarstvo i

6 kronika sdžžupanijska skupštinaKRONOLOGIJA DOGAĐAJApoljoprivreda Sredozemlja na pragu Europskeunije“. Skup se održao u dvije sekcije:Šumska sekcija nosila je naslov „Gospodarskii općekorisni značaj šuma hrvatskogSredozemlja“, a poljoprivredna sekcija ovogznanstvenog skupa nosila je naslov „Stanjei smjernice razvoja poljoprivrede jadranskogpodručja“.14. listopadaSkupština Znanstvenog vijeća za prometHrvatske akademije znanosti i umjetnosti nasvojoj sjednici donijela je odluku kojom jeSplitsko-dalmatinska županija izabrana začlana utemeljitelja ovog Vijeća za doprinosrazvitku prometa u Republici Hrvatskoj.Paljenjem svijeća u Spomen sobi poginulihbranitelja HRM u zapovjedništvu HRM,polaganjem vijenca pod more na mjestupogiblje dvojice pripadnika HRM, misom zapoginule pripadnike postrojbe, te svečanimpostrojavanjem pripadnika postrojbe i dodjelomspomen plaketa obiteljima poginulih i umrlihkao pripadnicima postrojbe obilježena 20.godišnjica formiranja Diviziona pomorskih ikopnenih diverzanata HRM-a.postava hrvatske moderne umjetnosti (tridesetak slika Ignjata Joba,dvadesetak Ljube Ivančića, niz skulptura Valerija Michielija i Ivana Rendićate samog Deškovića). Muzej otoka Brača, osnovan 1979. godine, nalazi seu Škripu, najstarijem otočkom naselju. Iz najranije faze naselja sačuvanisu ostaci ilirskih bedema, koji se mogu razgledati u dvorištu muzeja. Muzejposjeduje arheološku zbirku s izlošcima iz kamenog doba, pronađenih ušpilji Kopačina, predmetima iz brončanog doba koji govore o svakodnevnomživotu Ilira, reljefima, žrtvenicima i natpisima iz rimskih kamenoloma ublizini Škripa, te ostacima ranokršćanske umjetnosti 6. st. U sklopu ovezbirke nalazi se i rimski mauzolej sagrađen krajem 3. st. n.e., u vrijemecara Dioklecijana. Kulturno-povijesna zbirka govori o Braču u razdobljuod dolaska Hrvata; predstavljena je graditeljska i pomorska tradicija otokai njegova književna baština. U etnografskoj zbirci se nalaze predmeti kojisu pripadali bračkim težacima, a vezani su uz ovčarstvo, vinogradarstvo,maslinarstvo, ribarstvo i obradu kamena. Prikazana je i tipična otočkakuhinja. Iznad mauzoleja je krajem 16. st., u vrijeme mletačko-turskihratova, obnovljena i dovršena kula Radojković u kojoj je smještena zbirkaizložaka iz NOB-e. U blizini muzeja nalazi se slikovito groblje s crkvicomsv. Duha, čija je najstarija faza iz antičkog vremena. Tu su i utvrđeni dvoracobitelji Cerinić s kraja 16. st. i župna crkva sv. Jelene iz 18. st.14. i 15. listopadaU Sinju, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti održanZnanstveni skup Hrvatski prirodoslovci 20.Muzej hvarske baštineLuterij (Louterion) brodski žrtvenik5. ili 4. st. pr. KristaJedan od najstarijih i najboljesačuvanih brodskihžrtvenika na Sredozemlju;pronađen u podmorjuhvarskih škoja.Ovim skupom nastavljena je dugatradicija prezentiranja povijesti hrvatskogprirodoslovlja i prirodoslovaca.17. listopadaUpriličeno je primanje za gradonačelnikaSombora Nemanju Delića. U pratnjigradonačelnika Delića bili su Stanko Mrduljaš,vlasnik Kulturne ustanove galerije kula, te njenravnatelj Duje Mrduljaš, te direktor Galerije„Milan Konjović“ Sombor. Povod ovomsusretu je pokretanje projekta u sklopu kojegbi se organizirale izložbe u Somboru i Splitu.Ravnatelj KU galerije Kula Duje Mrduljašzahvalio se županu na dosadašnjoj potporisvim projektima koje su organizirali.IZ AKTUALNOG SATAAndrea Vrgoč iskoristila je priliku čestitati Županu na imenovanju zadopredsjednika Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi.U svom pitanju podsjetila je da je zgrada Općinskog suda i Državnogodvjetništva u Imotskom renovirana prije dvije godine pa je zanima kada ćebiti „njihovo svečano zatvaranje“ (radi ukidanja tih institucija u Imotskom)?Župan je odgovorio kako nikakvog zatvaranja neće biti jer u Imotskom nijeukinut Općinski sud.Zavod za hitnu medicinsku pomoć dobro radi ali nema odgovarajućiprostor, posebno u Splitu, kazao je dr. sc. Siniša Rudelj, pa ga zanima dali je u Županiji po tom pitanju što napravljeno i da li se razmišlja o mogućimrješenjima tog problema?Župan je odgovorio kako zajedno s predsjednikom Upravnog vijeća iravnateljem Ustanove obavljaju razgovore s Gradom Splitom kako bi seriješilo pitanje prostora. Moguća lokacija bi bila na prostoru između dvijebolnice, a što treba riješiti odgovarajućom prostornom dokumentacijom.

županijska skupštinakronika sdž7KRONOLOGIJA DOGAĐAJASlobodna Dalmacija u broju od 6. studenoga 2011. u članku podnaslovom „Ništa od brze ceste Split-Omiš“ što je potvrdio i gradonačelnikOmiša, navodi kako će prva dionica koja vodi kroz sedam Kaštela biti iposljednja jer nema novaca za ostale, a radi se o duljini od 4,2 km. Povodomovih navoda Branko Škokić upitao je župana da li je tako mali utjecajŽupanije da ne može utjecati na osiguranje novca za dovršenje ceste?Također uputio je pitanje Županu je li upoznat sa navedenim činjenicamau navedenom novinskom članku i što kani, odnosno, što je poduzeo da nedođe do takve situacije? Župan je odgovorio kako je sada kraj mandataVlade pa su sredstva potrošena a u slijedećem proračunu sredstva će zacestu Trogir-Solin-Omiš biti osigurana. Ne dolazi u obzir da će se radovina cesti zaustaviti.Dijana Livaja postavila je pitanje o stanju u provedbi plinofikacije premagospodarstvu i domaćinstvima Županije. Ivan Udovičić, pročelnik Upravnogodjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije odgovorio je kakoje koncesionar izabran, projekti su manje-više pri kraju. Iduće godine krećeizgradnja mreže, a distribucija i cijena će ovisiti o interesu građanstva.Gdje bude veći interes cijena će biti manja. Cilj je da se najprije zadovoljegospodarski subjekti koji su i najveći i najsigurniji potrošači.Dana 16. prosinca 2011. održana je 27. sjednica Županijske skupštineSplitsko-dalmatinske županije. Županijska skupština donijela je ProračunSplitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Proračunom se ukupniprihodi i primici planiraju u iznosu od 416,7 milijuna kuna što je 15,3 milijunakuna ili 3,5% manje od Rebalansa II. u 2011., odnosno 47,7 milijuna kunaili 10,3% manje od ostvarenja u 2010. kao rezultat uvećanja poreznih iumanjenja neporeznih prihoda. Porezni prihodi se planiraju u iznosu od230,8 milijuna kuna što je 3,6 milijuna kuna ili 1,6% više od RebalansaII. u 2011., odnosno 1,6 milijuna kuna ili 0,7% više od ostvarenja u 2010.(uvećanje poreza i prireza na dohodak i umanjenje županijskih poreza).Ukupni prihod od poreza i prireza na dohodak planira se u iznosu od208,4 milijuna kuna što je 4,2 milijuna kuna ili 2,1% više od planiranog uRebalansu u 2011., odnosno 1,3 milijuna kuna ili 0,6% više od ostvarenjau 2010. U skladu s uputama Ministarstva financija procjenjuje se da ćeu narednom trogodišnjem razdoblju porasti prihod od poreza i prirezana dohodak i to radi pojačanog postupka nadzora naplate od obveznikaza prethodne godine i radi pozitivnog utjecaja izmjena propisa po kojemsu smanjene određene olakšice građanima. Neporezni prihodi i primicise planiraju u iznosu od 186 milijuna kuna što je 18,9 milijuna kuna ili9,2% manje od Rebalansa II. u 2011., odnosno 49,3 milijuna kuna ili 21%manje od ostvarenja u 2010. (umanjenje namjenskih pomoći, pomoći zafinanciranje decentraliziranih funkcija kao i prihoda za posebne namjeneod domova za stare i nemoćne osobe, a uvećanje prihoda od pomoći EU,prihoda od imovine i primitaka od financijske imovine i zaduživanja). Ukupnirashodi i izdaci za 2012. se planiraju za 7,4% manje od 2011. u 2013.za 2,2% manje od 2012., a u 2014. 0,4% više od 2013. Ukupni rashodii izdaci se planiraju u iznosu od 416,7 milijuna kuna što je 33,5 milijunakuna ili 7,4% manje od Rebalansa II. u 2011., odnosno 46,1 milijun kuna ili10% manje od ostvarenja u 2010 (ovakav plan je velikim dijelom posljedicaisključivanja dijela rashoda domova za stare i nemoćne osobe, umanjenjadecentraliziranih standarda, umanjenja namjenskih pomoći i isključivanjaKBC Split iz sustava financiranja u odnosu na 2010., ali i uvećanja izdatakaradi kupnje zemljišta za izgradnju RCČO za gospodarenje otpadom uLećevici). Rashodi djelatnosti su planirani u iznosu od 52,3 milijuna kunašto je 253 tisuće kuna ili 0,5% više od Rebalansa II. u 2011., odnosno 4,5milijuna kuna ili 9,4% više od ostvarenja u 2010..Razvojni programi seplaniraju u iznosu od 184,4 milijuna kuna što je 29,7 milijuna kuna ili 13,9%manje od Rebalansa II. u 2011.,odnosno 17,5 milijuna kuna ili 8,7% manjeGradonačelnik Delić upoznao je nazočne sakarakteristikama grada Sombora, te kazaokako im je suradnja na regionalnoj bazi vrlovažna. Naglasio je kako su sa nekoliko gradovau Hrvatskoj već surađivali, te je iz te suradnjeproizašlo 20-tak uspješnih projekata. Primanjusu nazočili zamjenici župana Luka Brčić i ViskoHaladić.18. listopadaŽupan primio predstavnike Hrvatskogparaolimpijskog odbora.U Slivnu obilježen Međunarodni dan seoskihžena.19. – 23. listopadaOdržan 16. međunarodni sajam SASO.20. listopadaU Rudinama otvoren spomenik i spomenploča,kako bi se trajno sačuvale uspomene natragično stradale u velikoj željezničkoj nesreći.Prigodnom tribinom obilježena 20.godišnjica osnutka i rada Instituta Pilar.

8 kronika sdžžupanijska skupštinaKRONOLOGIJA DOGAĐAJA21.listopadaZastupnik Senata Republike Čile MiodragMarinković posjetio Županiju.OŠ "vrGorAC"22. – 28. listopadaU Splitu održano Europsko stolnoteniskoprvenstvo za osobe sa invaliditetom.25. listopadaPovodom Dana dobrovoljnih davatelja krvižupan Ante Sanader primio je predsjednikai članove predsjedništva Kluba DDK Uprave isamouprave Split.U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitupredstavljene knjige Frane Barasa „Splitskaprigovaranja“ i „Prohujalo pod Marjanom“.26. – 30. listopadaSplitsko-dalmatinska županija sudjelovala naMeđunarodnom sajmu „Eko etno HrvatskaEuropa Tour“ održanom u Zagrebu.1. studenogaObilježen Dan svih svetih.3. studenogaProslavljena 50.godišnjica Doma Lovret.3. – 6. studenogPredstavnici Županije sudjelovali na Sabatini2011. - 21. međunarodnoj manifestaciji vinarai vinogradara, održanoj u Zadru.6. studenogaU Hrvatskom narodnom kazalištu u Splituodržane 16. večeri francuske šansone.7. studenogaSveučilišna knjižnica u Splitu ugostila putujućuizložbu „Od Bospora do Jadrana“.od ostvarenja u 2010. Decentralizirani rashodi se planiraju u iznosu od180,1 milijun kuna što je 4 milijuna kuna ili 2,2% manje od Rebalansa II. u2011., odnosno 33,1 milijuna kuna ili 15,5% manje od ostvarenja u 2010.Plan razvojnih programa se planiraju u iznosu od 146,2 milijuna kuna štoje 35% ukupnog Proračuna SDŽ za 2012. i veći je za 35,8 milijuna kunaili 32,4% u odnosu na 2011. Skupština je donijela Odluku o izvršavanjuProračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, te slijedećeprograme javnih potreba Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu:u predškolskom odgoju, u osnovnom školstvu, u srednjem školstvu, uzdravstvu, u socijalnoj skrbi, u kulturi i tehničkoj kulturi, zaštite kulturnebaštine, u športu. Prihvaćen je Program ulaganja Upravnog odjela zagraditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javneustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na područjuSplitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, Program razvojamalog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU iostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2012.godinu, te Program razvoja turizma i pomorstva na području Splitskodalmatinskežupanije za 2012. godinu. Županijski vijećnici donijeli suZaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopunaFinancijskog plana i utvrđivanja Prijedloga izmjena i dopuna Planagrađenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske upraveza ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu,Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog financijskog planai utvrđivanje Prijedloga plana građenja i održavanja županijskih i lokalnihcesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinskežupanije za 2012. godinu, Odluku o utvrđivanju županijske brzo brodskelinije „MILNA-SPLIT-MILNA“, Odluku o pripremnim radnjama zarealizaciju beskamatnog zajma kod Fonda za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost u svrhu stjecanja nekretnina potrebitih za izgradnju Centra zagospodarenje otpadom u Lećevici. Prihvaćeno je Izvješće o koncesijamau javno zdravstvenoj službi Splitsko-dalmatinske županije, te Zaključako davanju suglasnosti na Odluku o davanju na korištenje nastavnomzavodu za javno zdravstvo SDŽ dijela poslovnog prostora Doma zdravljaSplitsko-dalmatinske županije u objektima Supetar, Solin, Imotski, Vrgoraci Hvar te povrata Domu zdravlja do sada korištenih prostora u objektimaSupetar, Solin i Imotski od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ,kao i Odluka o kriterijima i mjerilima za davanje suglasnosti zaposlenicima

županijska skupštinakronika sdž9KRONOLOGIJA DOGAĐAJADoma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije za obavljanje zdravstvenedjelatnosti na primarnoj razini na osnovi koncesije. Skupština je donijelaOdluku o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za nadzor nad radommrtvozornika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zaključak o utvrđivanjupotrebnog broja mrtvozornika te načinu vođenja evidencije mrtvozornikana području Splitsko-dalmatinske županije. Novim Pravilnikom o načinupregleda umrlih, te utvrđivanja vremena i uzroka smrti („Narodnenovine“ broj: 46/11) nastupile su određene novine u pogledu odvijanjamrtvozorništva kao službe čija je organizacija i financiranje, sukladno čl.9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/08, 71/10,139/10, 22/11 i 84/11) u nadležnosti županija. To se odnosi na različiteevidencije, obvezujuće obrasce, izvješća prema središnjim tijelima,obvezujuće edukacije mrtvozornika i slično. Pored navedenog, stupanjemna snagu novog Pravilnika, člankom 5. Pravilnika, Županija, odnosnonjeno predstavničko tijelo utvrđuje potreban broj mrtvozornika za područjejedinica lokalne samouprave (općina i gradova), te je u obvezi ustrojiti ivoditi Evidenciju mrtvozornika sa svoga područja. Zaključkom je određenoptimalan broj mrtvozornika, vodeći računa da za svaku općinu budeutvrđen barem jedan, bez obzira na trenutno stanje stvarno imenovanihmrtvozornika. Time se ujedno pružila mogućnost, posebice općinama,da njihova općinska vijeća predlože Županijskoj skupštini za imenovanjepojedinog mrtvozornika za svoje područje.Skupština je prihvatila Izvješće o radu školskih odbora osnovnih isrednjih škola kojima je županija osnivač, kao i Plan o izmjenama Planarashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganjana nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitskodalmatinskežupanije za 2011. godinu.Donijet je Zaključak o davanju prethodne suglasnosti za raspolaganjeimovinom Osnovnoj školi Vrgorac, Zaključak o prijedlogu kandidata za članaNadzornog odbora Županijskih cesta Split, d.o.o., Rješenje o razrješenjui imenovanju člana Školskog odbora Osnovne škole Tin Ujević, Krivodol,Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Odbora za lokalnu samoupravui Rješenje o imenovanju člana Upravnog vijeća Poliklinike za rehabilitacijuosoba sa smetnjama u razvoju.Izložba je obuhvaćala fotografije nastaleizmeđu 1878. i 1914. , a izradili su ih francuskifotografi koji su putovali od Pariza prema istoku,do Carigrada, fotografirajući putem i naše ljudei krajeve između kojih i Split.9.studenogaU dječjem domu „Maestral“ Split održano jesvečano zatvaranje likovne kolonije „Maestral“,prodajna izložba radova likovnih umjetnika idjece, te druženje djece, donatora, umjetnika isvih prijatelja dječjeg doma10. studenogaIzaslanstvo Splitsko-dalmatinske županijeobišlo gradilišta cestovne infrastrukture naBraču.11. studenogaOdržana 26. sjednica Županijske skupštineSplitsko-dalmatinske županije.12. i 13. studenogaU Trogiru održana Međunarodna konferencijao kulturnoj baštini European Cultural HertigePreservation Network.14. studenogaA.-M. ŠkorićMilna, otok BračProslavljen Dan grada Trogira i blagdan Sv.Ivana Trogirskog zaštitnika grada.15. studenogaOtvoreno Caritasovo sklonište za žene i djecu –žrtve obiteljskog nasilja Split.17. i 18. studenogU Opatiji održan Sastanak radne grupe iZajedničkog odbora za praćenje ProgramaIPA jadranske prekogranične suradnje na temuPrograma IPA Adriatic.

10 kronika sdžposjetiKRONOLOGIJA DOGAĐAJA17. – 19. studeniU Makarskoj održan Znanstveno-stručni skup„Biokovo na razmeđi milenija: razvoj parkaprirode u 21. stoljeću“.23. – 25 studeniOdržani 17. dani predškolskog odgoja Splitskodalmatinskežupanije. U organizaciji ovemanifestacije su, uz Splitsko-dalmatinskužupaniju, sudjelovali gradovi Solin, Kaštela iTrogir, vrtićke ustanove navedenih gradova,Agencija za odgoj i obrazovanje te Filozofskifakultet Sveučilišta u Splitu.Veleposlanica Sjedinjenih Meksičkih Država posjetila ŽupanijuVeleposlanica Sjedinjenih Meksičkih DržavaIsabel Barbara Tellez Rosete u pratnji počasnogkonzula Sjedinjenih Meksičkih Država u SplituMarina Bosotina i supruga posjetila je 13.listopada Županiju. Dobrodošlicu su im zaželjeliŽupan Ante Sanader i predsjednik Županijskeskupštine Petroslav Sapunar. Župan je kazaokako usprkos udaljenosti dviju država postojedobre mogućnosti za kontakt i suradnju.Upoznao je veleposlanicu sa pogodnostima ulaganja u poduzetničke zone, te omogućnostima ulaganja u Tehnološki park. Veleposlanica je kazala kako je nedavnopotpisala sporazum o suradnji dviju država na različitim poljima, ali da se to neodnosi na trgovačku suradnju, gdje je mogućnost suradnje velika. Stoga je predložilaposjet delegacije županije jednoj regiji Meksika, a sve kako bi se upoznali i izvidjelimogućnost trgovačke suradnje i razmjene.Zastupnik Senata Republike Čile posjetio ŽupanijuZastupnik Senata Republike Čile Miodrag Marinkovićposjetio je 21. listopada Županiju. „Ovdje sam kako bi razviligospodarsku suradnju, ali i kako bi upoznao svoje korijene“,kazao je Marinović, čiji otac vuče korijene iz Splita. U imežupana pozdravio ga je zamjenik župana Luka Brčić. Kazao jekako je ove godine bilo zaista puno primanja za razne goste uŽupaniju, ali ovaj je jedan od važnijih jer se radi o gostu našegapodrijetla. Zastupnika Marinkovića pozdravio je i predsjednikŽupanijske skupštine Petroslav Sapunar. Koje su mogućnostiulaganja u našu Županiju, te koje se pogodnosti pri tomezastupnika Marinkovića upoznao je načelnik Upravnog odjelaza gospodarstvo, razvitak i europske integracije Ivan Udovičić.U sklopu posjeta Splitu i Županiji zastupnik će posjetiti i Sajam SASSO. Primanju jenazočila i Andrijana Jurišić, tajnica počasnog konzula Republike Čile u Splitu.Primanje za Klub DDK uprave i samouprave SplitRiječ je o stručno-znanstvenom skupu kojikroz niz predavanja, radionica i promocijaprojekata obrađuje aktualne i zanimljive teme izpodručja predškolskoga odgoja, a namijenjenje odgojiteljima i stručnim suradnicimapredškolskih ustanova, točnije, svimaonima kojima je predškolsko dijete područjeprofesionalnoga interesa. Otvaranju je nazočiozamjenik župana Luka Brčić.24. studenogaOtvorena izložba Antički sikuli u Muzeju GradaKaštela, a povodom obilježavanja dvadesetgodina od početka arheoloških istraživanja.Otvoren ITDE sajam – turizam i društvenemreže.Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi25. listopada župan Ante Sanader primio jepredsjednika Kluba DDK Uprave i samoupraveSplit Antuna Nakića, tajnicu Predsjedništva AnuGlaurdić Mekinić, te članove PredsjedništvaJadranku Pleštinu i Matu Franetovića.Ovom prigodom predjednik Kluba Nakićuručio je županu zahvalnicu za nesebičnopomaganje kluba. Nakić je naglasio kakoŽupanija u svakom pogledu pomaže Klub. Posebice je istaknuo kako se, zahvaljujućiakcijama koje se odvijaju u zgradi Županije, broj dobrovoljnih darovatelja Klubapovećao u dvije godine za novih 43.U Hrvatskoj se Dan darivatelja krvi obilježava 25. listopada. Toga dana želi sezahvaliti svim darivateljima na njihovoj humanosti i plemenitosti, te podsjetiti javnostkoliko je darivanje krvi važno u spašavanju ljudskih života. 25.10. posvećen jeobilježavanju i promicanju dobrovoljnog darivanja krvi u spomen na prvu organiziranuakciju informiranja o potrebi darivanja krvi i organiziranom prikupljanju krvi širomHrvatske koja je započela 25.10.1953.g. tijekom Tjedna Crvenog križa. Od tada seu Hrvatskoj svake godine na taj datum obilježava Dan dobrovoljnih darivatelja krvii potiče trajno organiziranje darivanja krvi. Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do65 godina starosti. Muškarci mogu dati krv svaka tri mjeseca, a žene svaka četirimjeseca.A.-M. Škorić

posjetikronika sdž11Tradicionalni blagdanski susretiPrimanje za predstavnikeudruga branitelja SDŽ proizašlih iz Domovinskog rataU dvorani Splitsko-dalmatinske županije 21.prosinca, upriličeno je tradicionalno božićnoprimanje za predstavnike udruga branitelja SDŽproizišlih iz Domovinskog rata. Predstavnikeudruga pozdravio je župan Ante Sanader,čestitao im nadolazeće blagdane, te zaželio punouspjeha u daljnjem radu. Ovo primanje, kako jekazao zamjenik župana Luka Brčić, kruna je irezime ovogodišnje suradnje. Naglasio je kakoŽupanija surađuje kako sa udrugama tako i sa braniteljima osobno. Ove godineproslavljeno je niz obljetnica postrojbi, na kojima su sudjelovali predstavnici Županije,te izrazio svoju zahvalnost svim braniteljima okupljenima u udruge na očuvanjuistine o Domovinskom ratu. Nazočne je pozdravio i Damir Gabrić, koordinator zabranitelje i braniteljske udruge. Predsjednica Udruge udovica hrvatskih braniteljaDomovinskog rata SDŽ Jelena Eranović izrazila je veliku zahvalnost županu za svešto, na sebi svojstven način, poduzima kako bi pomogao radu udruga. Čestitajućijedni drugima nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane nazočni su izrazili željuza još uspješnijom suradnjom, te se složili kako će se i slijedeće godine naći naistom mjestu.Susret novinara i čelnika ŽupanijePrimanje za novinare koji sutijekom godine pratili rad Županijei Županijske skupštine upriličenoje 30. prosinca. U ugodnomblagdanskom raspoloženjunazočne novinare pozdravili sužupan Ante Sanader, predsjednikŽupanijske skupštine PetroslavSapunar i zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, te izrazili svoje zadovoljstvoostvarenom suradnjom u protekloj godini, uz želju da se ona nastavi i u nadolazećojgodini. U ime nazočnih novinara domaćinima je zaželio sve najbolje novinar HRT-aMarinko Čavar, te istaknuo kako u dosadašnjoj suradnji sa Županijom novinarinikad nisu imali problema, te da se nada kako će se to i dalje nastaviti.Posjeti ustanovama i udrugamaKao i svake godine tako i ove, čelniciŽupanije, prigodom božićnih i novogodišnjihblagdana posjetili su ustanove i udruge. Tako suposjetili Centar za odgoj i obrazovanje «SlavaRaškaj» Split, Specijalni centar za odgoj iobrazovanje «Juraj Bonači» Split, Dom za djecui mladež «Maestral» Split, Klub roditelja djeceoboljelih od malignih bolesti «Sanus», Dom zastarije i nemoćne osobe Split, Dom za starije inemoćne osobe Lovret, Centar za rehabilitaciju i smještaj MIR u Rudinama, Centarza rehabilitaciju fra Ante Sekelez Vrlika, sjedište Fonda gospe Sinjske za siromašnestudente, te Dom za starije i nemoćne Vis. Čelnici županije 15. prosinca 2011. posjetilisu Centar za autizam, a istog dana župan Ante Sanader nazočio je obilježavanju 60godina Županijske udruge slijepih. Udruga je županu uručila prigodnu zahvalnicu zadoprinos i podršku njenom radu. Ovom prigodom ustanovama i udrugama uručenisu čekovi od 10 000 kuna.A.-M. ŠkorićKRONOLOGIJA DOGAĐAJA24. – 26. studenogaOdržani 15. dani duhovne glazbe Cro Patrija.29. studenogaU organizaciji Hrvatske udruge Benediktodržana tribina pod nazivom „Sjećanje naVukovar i Škabrnju“, povodom 20. godišnjicestradanja i pada Vukovara, grada heroja, teŠkabrnje.30. studenogaOdržana završna svečanost dodjelehumanitarnog priznanja „Dodir dobrote“poznatijeg kao Oscar humanosti.1. prosincaProslavljen Dan sveučilišta u Splitu.2. prosincaPrigodnom svečanošću obilježena 100.obljetnica školske zgrade u Kaštel Novom.U DES-u ustanovi za zapošljavanje, radi profesionalnu rehabilitaciju osoba sinvaliditetom prigodnim programom obilježenMeđunarodni dana osoba s invaliditetom.3. prosincaOdržani 3. Dani mladog maslinovog ulja Trogir2011.6. prosincaProslavljen Dan vojne kapelanije Hrvatskeratne mornarice, koji se obilježava na blagdansv. Nikole.10. prosincaNa splitskoj rivi održana završna svečanostkampanje „Manje oružja-manje tragedija“.Kampanja je imala za cilj senzibilizirati javnost,te potaknuti građane na dragovoljnu predajuoružja.

12 kronika sdžgospodarstvoKRONOLOGIJA DOGAĐAJA9. – 11. prosincaOdržana 3. Bakalarijada.14. prosincaNa završnoj konferenciji kao glavni rezultatprojekta MATRA 2010 u Ministarstvuregionalnog razvoja, šumarstva i vodnoggospodarstva predstavljene prve trimeđuregionalne projektne ideje koje sepripremaju za financiranje kroz Strukturne iKohezijski fond EU.15. – 18. prosincaOdržani 20. Dani Matice Hrvatske u Splitu.16. prosincaOdržana 27. sjednica Županijske skupštineSplitsko-dalmatinske županije.19. prosincaZamjenik župana Luka Brčić uručio ključevenovih vozila hitne pomoći dr. Leu Luetiću,ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Splitskodalmatinskežupanije.Betlehemsko svjetlo stiglo u Županiju.21. prosincaUpriličeno tradicionalno božićno primanje zapredstavnike udruga branitelja SDŽ proizišlih izDomovinskog rata.22. prosincaOdržana svečanost proglašenja natjecanja„Sportsko ime Dalmacije 2011.“25. prosincaPo riječima sv. Augustina: “Bog se počovječio,da se čovjek može pobožanstveniti”. Tajjedinstveni povijesni događaj rođenja Bogačovjekakršćanski svijet slavi od davnina.Pjesnik Jeronim Korner, jedan od najboljihhrvatskih duhovnih pjesnika, ispjevao jeneposredno prije II. svjetskog rata ovu pjesmuo Božiću:I bio je Čovjek-Bog,I dobar i drag i blag!Kud prošla je njegova stopa,Rastao milinja trag.I bio je Čovjek-Bog,I lijep i svet i tih.I svaka njegova riječBijaše zvonak stih.On življaše davno,Al spomen je o njemu živa.I mnoštvo o njemu zvijezdaOznaka izvornosti „DalmaŽupan Ante Sanaderprimio je 4. listopada dr.sc. Ivicu Ljubenkova,predsjednika Zajedniceudruga maslinara i uljaraHrvatske. Ovom prigodompredsjednik Ljubenkovdetaljno je upoznaožupana o tijeku postupkadodjeljivanja oznakeizvornosti “Dalmatinskommaslinovu ulju”, što je bioi povod ovom prijemu.Župan je naglasio kakoje ovo vrlo važno zarazvoj maslinarstva, a isto tako i za stvaranje jednog novog brenda po kojemće naša Županija biti prepoznata. Zajednica Udruga maslinara i uljara, kako jekazao njen predsjednik Ljubenkov, broji 30 članova iz 4 dalmatinske županije.Naglasio je kako je ovako, zajedničkim radom puno lakše izlaziti na tržište, tepromicati proizvodnju, zato Zajednica udruga i postoji. Zakonska regulativaoznake izvornosti biti će ista i u Europskoj uniji, kazao je Ljubenkov. Župan jekazao kako će Županija, u svojim mogućnostima, pomoći da se Dalmatinskomaslinovo ulje i marketinški obradi, odnosno promovira, a kako bi naše uljedošlo i do Europe. Zato se u Specifikaciji kojom se dokazuje oznaka izvornostiDalmatinskog maslinovog ulja koju je izradio dr.sc. Ljubenkov opisuje sve onošto definira i opravdava Dalmatinsko maslinovo ulje kao izvorno. Osim opisaproizvoda u što spada definicija proizvoda, opis sirovine odnosno sorta maslinakoje se koriste za proizvodnju ovog izuzetnog proizvoda u Specifikaciji se opisujezemljopisno područje, dokaz o podrijetlu postupak proizvodnje, te povezanostproizvoda sa zemljopisnim područjem gdje se između ostalog spominje iuzročno-posljedična povezanost između proizvoda i zemljopisnog područja. Izove veze saznajemo kako se posebnost i kvaliteta „Dalmatinskog maslinovaulja“ temelje na sortimentu dalmatinskih maslinika jer su ljudi ovog područjastoljećima vršili odabir sorti pogodnih za dalmatinsko podneblje. Tako je nastaospecifični sortiment dalmatinskih maslinika koji se jedino i mogao temeljiti naautohtonim sortama, sortama koje izdržavaju granične klimatske i pedološkeuvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Maslina je ljubiteljica svjetla, kaže dr.sc.Ljubekov u Specifikaciji, te joj dalmatinsko podneblje s obiljem sunca potpunoodgovara. Dalmacija je najsunčaniji i najtopliji, ali oborinama najsiromašniji dioHrvatske. Dalmatinske masline su zbog pedoklimatoloških uvjeta pod stalnimstresom, što utječe na stvaranje sekundarnih metabolita (antioksidansa –polifenola i tokoferola), kojima se biljka štiti od nepovoljnih okolišnih uvjeta, a tispojevi daju dalmatinskom maslinovom ulju bogatstvo okusa i mirisa. Dalmatinskitežak, kaže Ljubekov, krčio je makijsko bilje, razbijao kamen, podzidavao gau zidove i slagao u gomile, nasipavao dalmatinsku crvenicu u škrape i na tajnačin stvarao tlo za sadnju poljoprivrednih kultura. Kako su maslinici uglavnompodizani na terenima koji nisu prikladni za drugu poljoprivrednu proizvodnju(krševiti predjeli, kosine brda), nepogodni su za navodnjavanje i strojnu obradu.Ali ne najmanje važno: krčenjem nepolodnih površina i izgradnjom suhozida,koji se terasasto spuštaju prema moru, masline i maslinici značajno su utjecali istvarali krajobraz Dalmacije onakvim kakvim ga danas vidimo, završava dr. sc.Ljubekov u Specifikaciji.Maslinarstvo je uz vinogradarstvo najznačajnija grana poljoprivrede uDalmaciji, pa je oznaka izvornosti za Dalmatinsko maslinovo ulje potvrda dugetradicije i kvalitete maslinarstva u našoj županiji. Splitsko-dalmatinska županija,

gospodarstvokronika sdž13tinskom maslinovom ulju“Javna ustanova Rera SDŽ i Zajednica udruge maslinara i uljara Hrvatskepokrenut će nove aktivnosti kako bi Dalmatinsko maslinovo ulje, u skladusa Strategijom brendiranja Splitsko-dalmatinske županije, postalo autohtonibrend i jedan od temeljnih oznaka prepoznatljivosti naše županije i regije nanacionalnom i međunarodnom tržištu.KRONOLOGIJA DOGAĐAJAZemlji priču dariva.O, čuva cijeli svijetO njemu spomen čist:Bio je čovjek, Bog i cvijet,A zvao se Isus Krist.26. prosincaOdržan Sajam SASO 2011Župan Ante Sanader otvorioje 19. listopada 16. međunarodnumanifestaciju SASO.Otvarajući Sajam župan jeistakao kako svako u svojoj domenirada može pomoći oživljavanjugospodarstva. Splitsko-dalmatinskažupanija to čini dajući povoljne kredite,kao i stvarajući povoljne uvijete zaulaganje u gospodarske zone. Stvaraju se i povoljni uvjeti za razvojalternativnih izvora energije, pa je tako, u tu svrhu Županija krenulasa izmijenjenom Prostornog plana. „Mi ne možemo smanjiti poreze imijenjati zakone, ali ovakvim poticajima pomažemo privrednicima“,zaključio je župan. Svečanom otvaranju nazočili su te se pozdravnomriječju obratiti predsjednik Hrvatske obrtničke komore DragutinRanogajec, gradonačelnik Grada Splita Željko Kerum, predsjednicaŽupanijske gospodarske komore Split Jadranka Radovanić i BrunoBojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.Ovogodišnji Sajam SASO se održao pod visokim pokroviteljstvompredsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, Vlade RepublikeHrvatske, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvazaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Splitsko-dalmatinskežupanije, te Grada Splita.Međunarodni sajam SASO koji je zatvoren 23. listopada, obuhvaćau sebi niz međunarodnih specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva,Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojevai opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajamelektrotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR – Sajam financija,investicija i razvoja, te sajam ekologije, SEKO.Sajamska manifestacija se oslanja prvenstveno na graditeljski iobrtnički sektor, a ove godine okupila je 1326 izlagača iz 13 zemalja.SASO 2011. je obilježio porastbroja izlagača u sektoruobnovljivih izvora energije kojihje ove godine bilo 3,5 puta višenego lani. Na sajmu su održanebrojne stručne konferencije,demonstracije, te organiziranimeđunarodni gospodarskisusreti.A.-M. ŠkorićU arsenalu u Hvaru otvorena izložba fotografijaBorisa Kragića pod nazivom „Hvar – metropolamora“ .28. prosincaOdržana završna svečanost natjecanja“Birajmo najbolji vinograd i maslinik Splitskodalmatinskežupanije“.29. prosincaUpriličeno primanje za najbolje sportašeSplitsko-dalmatinske županije u 2011. godini.30. prosincaTradicionalni blagdanski susret novinara ičelnika Županije.31. prosincaStara godina ili Silvestrovo posljednji je danu godini, 31. XII., i noć uoči Nove godine.Silvestarska noć obilježava se proslavamadočeka Nove godine.Silvestrovo je dobilo naziv po papi svetomSilvestru I., koji ima spomendan toga dana.Sv. Silvestar bio je rodom Rimljanin, proživioje progone kršćana za careva Aurelijana iDioklecijana, ali je doživio slobodu kršćanstvapo caru Konstantinu.Izabran je za papu 314. godine. Za njegovapontifikata održan je prvi opći sabor u Niceji321. godine. U njegovo je vrijeme dovršenagradnja Lateranske bazilike koju je on posvetio,a započela je gradnja bazilike sv. Petra. CaraKonstantina je krstio i prema legendi izliječiood gube, neki misle od gube grijeha. Njegovje pontifikat potrajao 21 godinu, a umro je 31.prosinca 335. godine. Ušao je u staru hrvatskubožićnu pjesmu “Narodi nam se kralj nebeski”;koja pjeva: “Silvestar papa k njim se pridruži,svecima božićnog vremena, koga na nebesiokruniše”.

14 kronika sdžgospodarstvoOdržana završna svečanost natjecanja“Birajmo najbolji vinograd i maslinik Splitsko-dalmatinske županije“Župan Ante Sanader i predsjednikŽupanijske skupštine PetroslavSapunar, u dvorani Splitskodalmatinskežupanije, uručili sudiplome i nagrade vinogradarimai maslinarima, pobjednicimatradicionalnog natjecanja “Birajmonajbolji vinograd i maslinik SDžupanije”.Ovo tradicionalno natjecanje,koje se prvi put održalo ratne 1991.godine, odvija se u organizacijiEkološke udruge “Lijepa naša” izKaštela i Hrvatske poljoprivrednekomore, a pod pokroviteljstvomSplitsko-dalmatinske županije. U ime organizatora, nazočne je pozdravila Danica Tadin rukovoditeljicaPodručnog odjela Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu i članica stručnog povjerenstvaza provedbu natjecanja, te se zahvalilaTonči Kovač nagrada zanajbolji mladi vinogradsvima koji su pomogli održavanju ovognatjecanja. Posebice se zahvalila Županiji kaopokrovitelju. „Imamo Bogom dane uvijete zauzgoj maslinika i vinograda i uvijek ćemo vaspodržavati“, kazao je predsjednik SkupštineSapunar koji je uručio nagrade najboljimmaslinarima. Naglasio je kako je u interesu overegije razvijanje autohtonih sorti, a to su upravomaslinici i vinogradi. Župan je pozdravio svenazočne a posebnu čestitku uputio je onimakoji su ovo natjecanje pokrenuli, koje se krozsve ove godine uspješno afirmiralo. Također,dodjeljujući nagrade najboljim vinogradarima,iskoristio je priliku pozvati sve one koji sebave poljoprivredom na korištanje sredstava ipogodnosti koje nudi Županija kroz povoljnekredite i poticajna sredstva. Prije samogpredstavljanja ovogodišnjih pobjednikanatjecanja Ivna Bućan je istaknula kako senatjecanje uspjelo održati do danas, te da jebilo teških dana , ali sve se uspješno prebrodilo.Za najbolji mladi maslinik Splitskodalmatinskežupanije proglašen je maslinikJure Bočine iz Splita. Na ovom mladom masliniku, koji je podignut u listopadu ove godine na područjuSkunjevca iznad Faroske hore, zasađeno je 3080 stabala maslina. Maslinik Tea Šantića iz Postira proglašenje najboljim maslinikom u Županiji zbog tradicionalnog suživota masline i ovce. Zračna luka Split nagrađenaje za kontinuirano oplemenjivanje okoliša. Naime, na njenom području raste 900 stabala maslina, te je uređenpark s više od 200 palmi, kao i 150 različitih vrsta biljaka. Vinograd Tonča Kovača, hrvatskog branitelja izKaštel Sućurca, nagrađen je za najbolji mladi vinograd Županije. Podignut je 2006. na padinama Kozjaka.Ovaj vrijedni kaštelanin vinograd je podignuo vlastitim snagama i sredstvima, na nepristupačnom terenuna kojem je zadnja berba, kako sam kaže bila stotinu godina prije. Prvih 2000 boca koje su nedavno dane uprodaju prodane su u samo deset dana, a to je potvrda kvalitete, kao i nagrada za odricanje i trud.A.-M. Škorić

gospodarstvokronika sdž15Radni sastanak sa dr. Michaelom Hagenmeyerom, predsjednikomuprave savezne gospodarske agencije Baden-WurttembergaŽupan Ante Sanader održao je 5. listopada radni sastanak sa dr. Michaelom Hagenmeyerom, predsjednikomuprave savezne gospodarske agencije Baden-Wurttemberga. Prilikom pozdravnih riječi župan je kazao kakoje ovaj sastanak dobar primjer uspješnog djelovanja diplomacije, te se zahvalio nazočnom vicekonzulu RH uStuttgartu Ivanu Sabliću za realizaciju susreta.„Hrvatska, pogotovo Dalmacija imaju puno veći potencijal nego se na prvi pogled čini, a u saveznoj pokrajiniBaden-Württemberg, on uopće nije prepoznat“, istaknuo je Michael Hagenmeyer. Ukratko je upoznaodomaćine sa gospodarskom situacijom pokrajine iz koje dolazi, te naglasio kako se radi o jednom od najvećihgospodarstava u Europi. Najviše se ulaže u područje istraživanja,a sve kako bi se održali kao vodeći u Europi.Pokrajina je to u kojoj je 95% srednjih poduzeća sa oko 200 radnika. Upravo ta poduzeća najveći su pokretačposlovnog razvitka pokrajine.U nastavku radnog sastanka gostima iz Njemačke djelatnici Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak iobnovu predstavili su: Znanstveno-tehnologijski park u Vučevici, kao i potencijale metalne i metaloprerađivačkeindustrije, proizvodnje i prerade voća, povrća i ribe, turizma, kamenarske industrije i vodnih resursa. U drugomdijelu sastanka Hagenmeyer je razgovarao sa direktorima Splitsko-dalmatinske, te Šibensko-kninske razvojneagencije, Srećkom Radnićem i Dragom Matićem. O mogućnostima suradnje, u završnom dijelu sastanka, kojije održan u Sjevernoj luci, razgovarao je sa predstavnicima Luke Split. Njemački gosti ovom prilikom obišli suSjevernu luku, te poduzetničke zone u Kukuzovcu i Čaporicama.A.-M. Škorić

16 kronika sdžgospodarstvoIzaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije obišlo gradilištacestovne infrastrukture na BračuIzaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, na čelu sa županom Antom Sanaderom i predsjednikomŽupanijske skupštine Petroslavom Sapunarom, obišlo je 10. studenog 2011., gradilišta cestovne infrastrukturena Braču, pod upravljanjem Županijske uprave za ceste.Tom prigodom, u Općini Pučišća su svečano otvoreni radovi na rekonstrukciji križanja županijskih cestana ulazu u mjesto, odnosno izgradnji rotora s prilaznim cestama, ukupne dužine 1,7 km. Ukupna vrijednostradova iznosi oko 5.300.000,00 kn. Izvodi ih tvrtka „Berica“, Nerežišća, s rokom dovršetka do početka turističkesezone 2012. godine. U Općini Milna, županijsko izaslanstvo obišlo je trasu mjesne zaobilaznice, gdje suzapočeli radovi na nastavku njezine izgradnje. U buduću županijsku cestu, duljine 2,4 km, koja se planiradovršiti do početka turističke sezone 2012., Županijska uprava za ceste će uložiti oko 3.500.000,00 kn.Radove je Općina Milna počela prije nekoliko godina, ali su zaustavljeni zbog nemogućnosti financiranja izopćinskog proračuna. Županijska uprava za ceste je nositelj izgradnje od rujna ove godine. U međuvremenuje dobivena potvrda glavnog projekta i građevinska dozvola. Izvođač radova je tvrtka „Berica“, Nerežišća.Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije posjetilo je i Općinu Postira, odnosno rekonstruiranu cestu ulazau tamošnju poslovnu zonu, gdje su radovi, ukupne vrijednosti oko 2.000.000,00 kn, završeni u listopadu ovegodine, od strane tvrtke „Cestar“ Split.Osim navedenih projekata, Županijska uprava za ceste Splitsko-dalmatinske županije, u Nerežišćimakoncem studenog završava izgradnju druge etape ceste Nerežišća – Uvala Farska, duljine 6,6 km. Građevinskiradovi, ukupne vrijednosti 6.500.000,00 kn, počeli su proteklog srpnja, a planiraju se završiti koncem studenogove godine. Izvođač je tvrtka PZC Split.U cestovnu infrastrukturu otoka Brača, od 2009. godine, Splitsko-dalmatinska županija uložila je oko20.000.000,00 kn. U 2012. godini, Županijska uprava za ceste planira ulaganja u iznosu od 15.000.000,00 kn,između ostalog u rekonstrukciju ceste Bol – Murvica, duljine 2,7 km te izgradnju zaobilaznice Sutivana.A. Rošin

gospodarstvokronika sdž17Predstavljeni prvi međuregionalni projekti za strukturnefondove u Republici HrvatskojPrve tri međuregionalne projektne ideje koje se pripremaju za financiranje kroz Strukturni iKohezijski fond EU predstavljene su 14. prosinca 2011. na završnoj konferenciji kao glavni rezultatprojekta MATRA 2010 u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.Riječ je o projektima iz tri statističke regije u RH – Jadranske Hrvatske, Sjeverozapadne Hrvatskei Panonske Hrvatske. Projekt CABIN (Croatian Adriatic Business Infrastructure Network), kojije u ime Jadranske Hrvatske predstavila stručna savjetnica RERA SD Ivana Grubišić, je projektmreže poslovne infrastrukture Jadranske Hrvatske čiji je koordinator Splitsko-dalmatinska županija.Projekt Sjeverozapadne Hrvatske predstavlja stvaranje preduvjeta za održivu podršku razvojukonkurentnosti gospodarstva i za daljnji razvoj tehnološke infrastrukture u regiji, dok će se u sklopuProjekta Panonske Hrvatske izgraditi regionalni edukacijski centar i Panonski zeleni industrijskipark. Ove tri predstavljene projektne ideje iznimno su važan korak u susret Europi, odnosno, prvi sumeđuregionalni projekti u RH koji će biti predloženi za financiranje kada Hrvatska postane članicaEU. Ministarstvo ih priprema uz pomoć Vlade Kraljevine Nizozemske, a u sklopu zajedničkog projektaMATRA 2010. - Jačanje kapaciteta u strateškom planiranju i razvoju partnerstva na županijskoj razinii razini statističkih regija. Jednako tako, projekt CABIN ima veliki značaj za razvoj Splitsko-dalmatinskežupanije budući da se njime planira financiranje izgradnje ZTP Vučevica koji je jedan od strateškihprojekata ove županije. Prvi korak projekta MATRA bio je, prema unaprijed utvrđenim kriterijima zaocjenu i odabir regionalnih projekata, identifikacija i odabir jednog projekta u svakoj od tri statističkeregije koje su na koordinaciji župana predložile tri do pet projektnih ideja. Tri statističke regije RH unarednom će razdoblju svaka zasebno potpisati međužupanijski sporazum o suradnji, te nastaviti sradom na daljnjim razradama koncepata projekata kako bi u trenutku pristupanja EU bili spremni zafinanciranje. Završnoj konferenciji MATRA nazočio je župan Splitsko-dalmatinske županije, ravnateljJavne ustanove RERA SD Srećko Radnić, kao i predstavnici svih županija i regionalni koordinatori.RERA SD

18 kronika sdžgospodarstvoISTRAŽIVAČKO RAZVOJNI PROJEKTU studenom 2009. godine, u okviru EU programa FP 7 ( Seventh Framework Program -Energy Concerto) započelaje realizacija istraživačko razvojnog projekta SOLUTION, a što je akronim punog naziva Sustainable Oriented and LonglastingUnique Team for Energy Self-suffIcient CommuNities (Kronika Splitsko-dalmatinske županije br. 65/2010). Konzorcijza ostvarenje projekta SOLUTION okupio je 4 europske države - partnera (Austrija, Finska, Hrvatska i Švicarska, Slovenijapromatrač;17 partnera), slika 1.SOLUTION je energetski, demonstracijski program koji se bazira na energetskoj učinkovitosti (ENEF) i obnovljivimizvorima energije (OIE). On je dio CONCERTO inicijative šezdesetak europskih gradova i lokalnih zajednica koje svojubudućnost osmišljavaju na sebi svojstven, ekološki prihvatljiv način odnosno svoj održivi razvitak vide kao svoju budućnost,tj. sklad: modernizacije, tradicije i prirodnog okruženja. Područje primjene u Hrvatskoj je otok Hvar. U ostvarenju planiranihaktivnosti na otoku Hvaru, uz Splitsko-dalmatinsku županiju, sudjeluju HEP-OIE d.o.o., KONČAR OI d.o.o. i iC “Eurocontact”d.o.o.O sufinanciranjuOd ukupno ~22 mil. € za realizaciju aktivnosti, na otoku Hvaru potrebno je nešto više od 5 mil. € koji će se utrošiti naaktivnosti unaprjeđenja sustava gospodarenja energijom. Udjel EU u sufinanciranju projekta je ~50%. Naime, u ovisnosti oaktivnosti koja se provodi, iznos EU sufinanciranja mijenja se kako slijedi:− razvoj i istraživanje – aktivnosti namijenjene stvaranju novih znanja, novih tehnologija i proizvoda, uključujući iznanstvenu suradnju, do 75%,− demonstracija - pilot projekti namijenjeni istraživanju održivosti primijenjenih tehnologija - dokaz komercijalneostvarivosti novih tehnologija, do 50%,− za vođenje projekta, troškovi revizije, do 50%,− ostale aktivnosti koje nisu obuhvaćene prethodnim grupama npr. diseminacija, networking, organizacijske aktivnostiitd., do 100%.OstvarenjeOstvarenje projekta odvija se kroz pet radnih paketa (WP).Sve aktivnosti na istraživanju i razvoju (npr. biomase, daljinskomgrijanju, vjetro-turbinama, solarnim aplikacijama, eko zgradama isl.) koordiniraju se kroz zajedničko upravljanje te se usuglašavajuna zajedničkim godišnjim sastancima (prvi sastanak: prosinac2009. godine - Neuchatel, Švicarska, drugi sastanak: lipanj 2010.godine - otok Hvar, treći sastanak: rujan 2011. godine - Graz,Austrija). Dakle, svi projektni partneri dijele postignute rezultate/rješenja istraživanja, te predstavljaju pokretačku snagu u prijenosnajboljih praksi i znanja na novim tehnologijama i energetskimpolitikama lokalnim zajednicama u okviru projekta, odnosnoCONCERTO zajednice.Prvi radni paket (WP 1) - istraživanja, tehnološke inovacijena području energetike predstavljao je osnovu za sve daljnjeaktivnosti na projektu i ostvarenje pojedinih demonstracijskihSlika 1. Aktivnosti na projektu SOLUTION postrojenja. Unutar ove aktivnosti svaki od partnera je napodručju primjene detaljno analizirao postojeću potrošnjuenergije, raspoloživost energetskih resursa, potencijal energetskeučinkovitosti, kvalitetu energetske opskrbe i sustava (opskrba električnom, toplinskom/rashladnom energijom), te ulogudecentraliziranih energetskih sustava. Zasigurno je jedna od značajnijih aktivnosti unutar ovog radnog paketa i istraživanjemogućnosti unapređenja pohranjivanja viška proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar) sciljem omogućavanja većeg stupanj integracije ovih decentraliziranih izvora na postojeći elektroenergetski sustav, odnosnovećeg stupnja energetske neovisnosti. Istraživana su rješenja pohranjivanja viškova energije pomoću komprimiranog zrakai vodika. Obje tehnologije su, temeljem provedenih istraživanja, ocjenjene kao prihvatljive te slijedi istraživanje u stvarnimuvjetima. Preduvjet za nastavak ove aktivnosti na otoku Hvaru je izgradnja solarne foto-naponske elektrane.Temeljem dobivenih rezultata iz WP 1, u okviru drugog radnog paketa (WP 2) započeta su ostvarenja pokaznih/pilotprojekata u Cernieru (Švicarska), u Hartbergu (Austrija), na Hvaru (Hrvatska) i Lapuau (Finska) - slika 1. Izdvajamo:- gradnja novih stambenih i poslovnih zgrada na eko-energetski učinkovit način na području Hartberga (promocijanovih tehnologija u području energetske efikasnosti i obnovljivih izvora primijenjenih u zgradarstvu),-- Hartberg - Ekoregija Kaindorf: decentralizirani sustav daljinskog grijanja, kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja,- Lapua - postižu rezultate u svim elementima – obnova škola sukladno energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, zgrade

gospodarstvokronika sdž19SOLUTION (FP 7) – rezultati provedbeza invalidne osobe, područno grijanje, solar, dizalice topline … Za istaknuti je da je novoizgrađenoj školi pridružena ulogaedukacijskog centra za učenike (pokazna postrojenja bio-energije, male vjetro-elektrane i solarne toplinske energije),- izgradnja novog stambenog naselja na prostoru od 3,5 hektara koji se sastoji od nisko-energetskih kuća,- sustav daljinskog upravljanja i nadzora energetskih sustava.Uočava se da partneri sustavno rade na svim elementima energetske učinkovitosti u smjeru održivosti i racionalnogkorištenja te iskorištavanju lokalnih resursa, kojim obiluju i koji su im na raspolaganju, te na tome teže stvarati preduvjeteza nove proizvode i zapošljavanja.Sveta Nedjelja, Otok HvarAKTIVNOSTI NA HVARUSmanjenje potrošnje energijeprimjenom mjera energetskeučinkovitosti u zgradarstvuuz istovremeno maksimalnokorištenje energije Suncai biomase glavni su ciljevienergetske tranzicije otokaHvara tj. postizanje energetskesamostalnosti u udjelu od 20%uz smanjenje emisije štetnihplinova za 20% do 2020. godine.Postavljeni ciljevi dosegnut će sekroz slijedeće preduvjete:• u zgradarstvu− postojeće betonske zgradetreba toplinski izolirati,− apartmanske/turističke zgradetrebaju koristiti solarnu pripremutople vode,− ventilacija prostorija treba bitis rekuperacijom topline,− koristiti isparivačko hlađenjeprostorija,− koristiti moderne sustave: nisko-temperaturnog grijanja (podno i zidno) i stropnog hlađenja,− koristiti foto-naponske module za proizvodnju el. energije,• u proizvodnji energije− izgradnja oglednih solarnih foto-naponskih elektrana na lokacijama određenim prostornim planom SDŽ,− izgradnja sustava za pohranjivanje viškova proizvedene električne energije,− sanaciju deponije ostataka prerade uljara (komine) uz istovremenu oglednu (kontejniziranu) proizvodnju kompostai energije,− proizvodnju sječke i gorivih peleta iz otpadne biomase prikupljene na otoku Hvaru za potrebe lokalnih potrošača.Do sada ostvarene aktivnosti obuhvaćaju:− energetski pregledi objekata (škole, vrtići, muzeji i domovi zdravlja) s prijedlogom mjera za obnovu objekata,sukladno važećim propisima iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu,− kemijska analiza komine s procjenom prihvatljivosti za proizvodnju bio-plina,− analiza potencijala (biomasa, otpad, uslužni sektor),− uvid u postojeće energetsko stanje (struktura potrošnje, energetski potencijal obnovljivih izvora energije),− aktivnosti vezane za prostorno planiranje (potencijalne lokacije za foto-naponske elektrane i postrojenja zakorištenje biomase),− mjerenje dozračene sunčeve energije na dvije lokacije (sika 1),− organizirano više radionica u svezi projekta SOLUTION za lokalnu samoupravu i poduzetnike,− osnovana lokalna akcijska grupa (LAG – Hvar).Ostvarenjem cjelovitog projekta, ukupne investicije od ~5,5 mil €, otočnoj zajednici zasigurno donosi niz izravnihkoristi (kao što su: povećanje komfora stanovanja, smanjenje troškova za energiju, povećanje kvalitete i standarda života iturističkih usluga, dobivanje jeftinijeg-ekološkog gnojiva (komposta) za vlastito gospodarstvo te mogućnost zapošljavanja uelektro-energetici) i neizravnih koristi (zapošljavanje mladih, obrazovanih otočana, smanjenja odljeva mladih i obrazovanihs otoka, priljev kapitala na otok, unapređenje komunalne infrastrukture i sl.).Pripremili: R. Vujčić, V. Haladić, M. Bućan

20 kronika sdžgospodarstvoOdržan radni sastanak partnera u projektu „ALTERENERGY“Regija Puglia, ItalijaPovodom početka provedbe strateškog projekta ALTERENERGY – Energetska održivost za malezajednice Jadrana (Energy Sustainability for Adriatic Small Communities), u Bariu u Italiji 12. i 13.prosinca 2011. održan je prvi partnerski sastanak. ALTERENERGY projekt - prvi strateški projektu sklopu programa IPA CBC Adriatic. Projekt okuplja 18 partnera s jadranskog područja od kojih jenositelj projekta talijanska regija Puglia, Odjel za Mediteran. Cilj ovog projekta je definirati energetskoplaniranje na razini malih lokalnih zajednica/samouprava (do 10.000 stanovnika), a obuhvaća izraduenergetske bilance, projekciju potrošnje, vrednovanje raspoloživih energetskih resursa (obnovljiviizvori energije, energetska učinkovitost, ….) te izrada energetskih planova i njihova provedbatemeljem izrađenih studija izvedivosti koje će se izraditi u okviru predviđenih sredstava za odabranulokalnu samoupravu. Ono što je najvažnije, u okviru Programa će se realizirati i pilot projekt korištenjaobnovljivih izvora energije.Ova aktivnost u suglasju je s Zakonom o energiji i decentralizaciji obvezalokalne/regionalne samouprave u svezi izrade energetskih bilanci i slijedno energetskih planova. Utu svrhu je projekt podijeljen na pojedine radne pakete (WP) koji obrađuju određeni dio projekta, patako pored nezaobilaznih WP1 – Menedžment projekta i WP2 – Komunikacija i informiranje, tu su iWP3 – Integrirani modeli gospodarenja energijom, WP4 – Akcijski plan održivog korištenja energije,WP5 – Potpora gospodarstvu i investicijama i WP6 – Pilot projekt i implementacija demonstrativnihakcija. Ukupna vrijednost projekta je € 12.499.500,00, a budžet SDŽ u projektu iznosi € 200.100,00od čega 85 % (€ 170.085,00) sufinancira EU. Trajanje projekta je 48 mjeseci, a provodi se unutarUpravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije. Prvi partnerski sastanak je bioprilika da partneri budu upoznati sa zadanim kriterijima i specifičnostima provedbe projekta unutarprograma IPA Adriatic, te su dogovoreni prvi koraci unutar WP3 koji donose analize područjaprovedbe projekta u svrhu stvaranja integriranog modela gospodarenja energijom.M. Bućan

zdravstvo i socijalna skrbkronika sdž21Vozni park hitne medicinske pomoći bogat za pet novih vozilaZamjenik župana Luka Brčić uručioispred zgrade Županije 19. prosinca ključevenovih vozila hitne pomoći dr. Leu Luetiću,ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Splitskodalmatinskežupanije. Zamjenik Brčić kazaoje kako su ovih pet vozila pravi božićni poklonZavodu. Ravnatelj Zavoda dr. Luetić zahvaliose u ime svojih djelatnika, ali i svih građanakojima će biti potrebna pomoć, Ministarstvuzdravstva i Županiji na ovoj vrijednoj donaciji.Naglasio je kako se ovim novim vozilima smanjuje starost voznog parka hitnemedicinske pomoći. „Što su vozila modernija i novija, to smo i mi učinkovitiji“, naglasio je dr. Leo Luetić.Nova vozila hitne pomoći blagoslovio je župnik Gospe od zdravlja fra Mate Matić. Primopredaji su nazočilipotpredsjednik Županijske skupštine dr. Ante Nosić, vijećnik i član Odbora za zdravstvo dr. Ante Obad,pročenica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Helena Bandalović, pročelnik Ureda župana TomislavPolić, djelatnici odjela i službi Županije, te građani i novinari.Akcija „Gost u kući“Povodom Međunarodnogdana invalida koji seobilježava 3. prosinca, a usklopu akcije „Gost u kući“,koju organizira Udrugaosoba sa invaliditetomSplit, člana Udruge AntuBajića posjetile su, HelenaBandalović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo isocijalnu skrb SDŽ, te dopredsjednica i volonterka UdrugeSenka Mrkonjić i Ana Benzon. Posjet je upriličen 25.studenog u njegovom domu. Inače, Ante Bajić je osobasa 100% tjelesnim oštećenjem i dijagnozom tetrapegije,koja je posljedica prometne nezgode. U ovu hvalevrijednuakciju bilo je uključeno više institucija, a njezin cilj je bio:uz prijateljsko druženje neposredno upoznati život osobe sinvaliditetom, njegove probleme i njegove potrebe, a kakobi se prilikom odlučivanja ili poduzimanja određenih mjeraimali u vidu potrebe nepokretnih i teško pokretnih osoba sinvaliditetom.POSTAVLJENI SANDUČIĆIZA PRIJEDLOGE I PRITUŽBEPACIJENATAU cilju povećanja dostupnosti pacijentima,Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenataSplitsko-dalmatinske županije postavilo jeposebne sandučiće za pacijente i to naadresama:Kavanjinova br. 2 (Uprava Doma zdravlja),Trg Hrvatske bratske zajednice bb(ex „Školska poliklinika“),A.G. Matoša br.2 (ex „Staro rodilište“),Spinčićeva 1, Firule (KBC Split),Šoltanska 1, Križine (KBC Split).Pacijenti ovako na najbrži način moguPovjerenstvu dostaviti svoje prijedlogepritužbe i slično.Održan IV. Simpozij medicinskih sestara zdravstvene njege u kućiUdruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući dobrovoljna je i neovisna strukovna udruga osnovana2004. godine s ciljem zaštite i promicanja prava i stručnih interesa svojih članova i okuplja članove iz cijeleHrvatske. Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući održala je svoj 4. Simpozij od 6. do 9.listopada 2011. u Baškoj Vodi. Teme skupa bile su sestrinske dijagnoze u procesu zdravstvene njege u kućii specifične primjene sestrinskih dijagnoza. Simpozij je otvorila Ružica Obradović, organizator Simpozija izSplitsko-dalmatinske županije. Nazočne su pozdravili: Helena Bandalović, pročelnica Odjela za zdravstvenui socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije, dr. Katarina Radman, Područni ured Hrvatskog zavoda zazdravstveno osiguranje, Gordana Ivković, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja Splitskodalmatinskežupanije, Prim. Dragomir Petric, dr. med., ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije,Ljiljana Lujanac, mag.iur., tajnik Hrvatske komore medicinskih sestara i predsjednica Udruge Barica Hršak.Osim stručnih predavanja održane su radionice.Pripremila: A.-M. Škorić

22 kronika sdžzdravstvo i socijalna skrbOtvoreno Caritasovo sklonište za ženei djecu – žrtve obiteljskog nasilja SplitCaritas Nadbiskupije Split otvorio je15. studenoga sklonište za žene i djecu– žrtve obiteljskog nasilja. Sklonište je natajnoj adresi, a otvaranje i konferencijaza novinare bila je u sjedištu Caritasau Splitu. Na otvaranju su sudjelovalipredstavnici Splitsko-makarskenadbiskupije, Splitsko-dalmatinskežupanije, Grada Splita, Centra zasocijalnu skrb – Split, te predstavniciMUP-a. „Caritas i ovim programompokazuje svoju pastoralnu brigu zacjelovitoga čovjeka, ne samo za njegoveduhovne nego i materijalne potrebe i poteškoće. Caritas će nastojati protkati evanđeoskom ljubavljužrtve nasilja ali i same nasilnike, kojima je također potrebna pomoć“, kazao je Slavko Jerončić,ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, koji će upravljati skloništem. Namjena skloništa jepružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji u okviru privremenog smještaja ženama i djeci – žrtvamaobiteljskog nasilja. U njemu ima mjesta za pet odraslih osoba i četvero djece jasličke i predškolskedobi. Isključuje se smještaj žena ovisnih o alkoholu i drogi, duševnih bolesnica i mentalno nerazvijenih.Iako je Caritasovo sklonište institucija Katoličke crkve kriterij za smještaj neće biti vjeroispovijestnego isključivo potrebitost, odnosno rješenje Centra za socijalnu skrb, kazao je Jerončić. Žrtvamaobiteljskoga nasilja bit će na raspolaganju voditeljica skloništa Ivna Čevra i psihologinja JelenaBurazin, te nadbiskupijske stručne institucije za savjetovanje (obiteljsko savjetovalište, Dječji caritasi dr). „Cilj nam je pružiti žrtvama privremeni smještaj (od 6 mjeseci do godine dana), savjetovateljskupomoć i osposobiti ih za povratak u obitelj ili samostalno domaćinstvo“, naglasio je Jerončić zahvalivšisvima koji su pomogli i koji će pomagati rad Skloništa.U ime Splitsko-makarskoga nadbiskupa nazočnima se obratio generalni vikar mons. Ivan Ćubelić.Citirajući Tolstoja kazao je da je svaka sretna obitelj slična jedna drugoj, a svaka nesretna ima svojrazlog. Jedan od tih razloga je nasilje u obitelji, kazao je mons. Ćubelić. „Žene često trpe nasilje jernemaju kamo poći. Na ovom skloništu ne može ostati sva naša pomoć. Zlostavljače treba ili kaznitiili liječiti. Svi zajedno moramo pomoći i zlostavljačima jer nismo pozvani samo dijeliti radost jedni sdrugima nego i poteškoće“, istaknuo je dodavši da mu je žao što ove kuće moraju biti na skrovitommjestu. U financiranju Skloništa sudjeluje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, koje mjesečnouplaćuje 3200 kuna glavarine po štićeniku, na ime troškova smještaja, a Splitsko-dalmatinskažupanija i Grad Split osigurat će potrebna sredstva predviđena proračunom, za funkcioniranjeSkloništa. U ime Županije i Grada nazočnima su se obratili zamjenik župana Luka Brčić i zamjenicagradonačelnika Anđelka Visković. Otvaranju je nazočila pročelnica Upravnog odjela za zdravstvoi socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela zasocijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita Romana Škrabić, voditelj Odsjeka za psihosocijalnui zdravstvenu zaštitu Grada Splita Vedran Mardešić, ravnatelj splitskoga KBC-a dr. DujomirMarasović, te iz splitskoga Centra za socijalnu skrb Renata Jurčević. Caritas će imati danonoćnodežurstvo, odnosno na telefon će ih uvijek moći kontaktirati nadležne institucije poput Centra ilipolicije, kako bi i usred noći žrtve nasilja odmah bile smještene na sigurno.UO za zdravstvoi socijalnu skrb

zdravstvo i socijalna skrbkronika sdž23Proslavljena 50. obljetnica doma LovretDom za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu obilježio je 50. obljetnicusvoga postojanja svečanom akademijom 3. studenoga u ispunjenoj dvoraniNadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Programu su nazočili korisnici i djelatniciDoma, volonteri i prijatelji te predstavnici Splitsko-makarske nadbiskupije,Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i drugih javnih i kulturnih ustanova.Nakon kratke meditacije kroz riječ, glazbu i sliku naslovljene „Blagoslov jednogstarca“, nazočne je na samom početku pozdravila ravnateljica Doma s. MirjaTabak. Kroz kratki presjek povijesti Doma ravnateljica je zahvalila svimakoji su svoju ljubav, plemenitost i dobrotu na bilo koji način darivali starijim inemoćnim osobama u Domu Lovret kao i onima koji su tu pomoć omogućilipotrebitima u njihovu domu.Dom Lovret je ustanova socijalne skrbi. Sagrađen je 1961. godine nanacionaliziranom zemljištu Školskih sestara franjevaka, a od 1994. godine,Zakonom o denacionalizaciji, u vlasništvu je sestara franjevaka. U DomuLovret, nakon kategorizacije, na smještaju je 107 korisnika od kojih je većinateže pokretnih i nepokretnih. Pedesetak je korisnika u vanjskoj njezi, a naoko 80 adresa dostavlja se ručak iz domskekuhinje. U unutarnjoj i vanjskoj djelatnostiDoma zaposlena su 72 djelatnika koji svizajedno, u neprekinutom lancu brižnoskrbe o korisnicima. U nemogućnosti da seudovolji brojnim zahtjevima za smještajem1995. godine pri Domu je otvorena služba„Pomoć i njega u kući“.Ravnateljica s. Mirja zahvalila je svima kojisu utkali svoj život i rad u djelovanje DomaLovret, a posebno prijašnjoj ravnateljicikazavši: „Veliku ulogu u obnovi objekta,kao i u predstavljanju Doma i vođenju sameustanove imala je donedavna ravnateljica s.Ljiljana Todorić koja je tu službu obnašala 17godina. Socijalnu skrb za starije i nemoćneproširila je i kroz osnivanje Udruge Lovret iotvaranje Centra Matošić“.Prisutnima se obratio nadbiskup mons Marin Barišić istaknuvši kako Dom Lovret ima duboke korijene ukršćanskom nadahnuću te naglasio: „Nadbiskupija, županija, grad, socijalne, zdravstvene i kulturne ustanovezajedno čine jedan dom u kojemu ne dopuštaju da osoba bude obezvrijeđena i da čovjek bude vrjednovan pozdravlju, mladosti, uspješnosti i korisnosti.“Svoju čestitku i zahvalnost u ovoj prigodi izrazio je župan Ante Sanader naglasivši da moderno društvo i stilživota onemogućava starijim osobama da ostanu u svojoj obitelji, te je sve veća potreba za domovima kojihnema dovoljno. “Uza sva nastojanja odgovornihu društvu da potrebni dobiju smještaj u Domu,sretni su oni koji ostanu u svojoj kući, sa svojimunucima“, kazao je župan.Program je nastavljen igrokazom „Starialbun“ u kojem se kroz dijalog dvoje starijih ljudiu riječi, pjesmi i pokretu mogao doživjeti životu Domu Lovret. U skladnom spletu nastupili subrojni izvođači, kao solisti i zborovi: djeca, mladii odrasli. Proslava se nastavila domjenkom, azavršila slijedećeg dana zahvalnom sv. misomu Domu Lovret.UO za zdravstvoi socijalnu skrb

24 kronika sdžzdravstvo i socijalna skrbObilježen Dan ružičaste vrpceNa splitskoj rivi 01. listopada obilježenje Dan ružičaste vrpce. Ove godine akcija,povodom obilježavanja ovog dana održanaje s posebnim ciljem: ukazivanje na važnostprevencije i ranog otkrivanja raka dojke.Ovom prigodom, kao i proteklih godina,organizirani su besplatni UZ preglediza žene Splita, koje su mogle dobiti sveinformacije o važnosti redovitih pregledakao i upute o samopregledu dojke. Mjeseclistopad je u cijelom svijetu posvećenpodizanju svjesnosti brige o dojkama,važnosti redovne liječničke kontrole dojkii važnosti ranog otkrivanja raka dojkekada je još izlječiv. Kao znak sudjelovanja,solidarnosti i potpore tim stremljenjimazajednički je, na svim kontinentimaprihvaćen simbol “ ružičasta vrpca”. To jeakcija međunarodnog karaktera koja se ucijelom svijetu održava prve subote u listopadu. Rak dojke “ tihi ubojica žena” ne poznaje političke granice,ne priznaje geografske prepreke, ne uzima u obzir životnu dob žena. Prisutan je svugdje u svijetu, a zadnjihdvadesetak godina sve više i više, pa se govori o epidemiji raka dojke. Spušta se dobna granica tako da serak pojavljuje i kod vrlo mladih žena. U Hrvatskoj se godišnje kod 2 300 žena otkrije rak dojke, a godišnje odraka umre preko 900 žena. U ime Splitsko-dalmatinske županije ovoj akciji nazočila je Helena Bandalović,pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.„Dvije dobrote- rukom pod ruku“Dana 9.11. 2011. godine u dječjem domu„Maestral“ Split održano je svečano zatvaranjelikovne kolonije „Maestral“, prodajna izložbaradova likovnih umjetnika i djece, te druženjedjece, donatora, umjetnika i svih prijateljadječjeg doma. U kratkom programu sudjelovalaje dječja grupa Abba kids „trećaša“ iz osnovneškole „Manuš“ i dramska skupina djece„Maestrala“. 22. Likovna kolonija je realiziranau razdoblju od 4.-6.11. 2011. U direktnom radus djecom sudjelovali su: Ankica Verhas, MišoBaričević, Josip Škerlj, Višnja Mach Orlić, IvanPerak, Jasmina Runje, Andrea Musa. Osimtoga svoje radove su donirali: Goranko Čapljak,Ivana Puljić, Enca Kovačević, Emil Trutanić-Barba, Josip Botteri Dini, Suzana Žunić, PetarBikić, Ana Marija Botteri Peruzović, Tonćica Jelaća Marijančević, Marinko Jelača, Anita Žitko. Novčana sredstvaod prodaje radova ostaju za potrebe dječjeg doma „Maestral“. U stvaralaštvu je nastalo i 50 dječjih radova kojisu na prodaju.Simboličan naziv „Dvije dobrote-rukom pod ruku“ je izabran iz razloga što je upriličeno druženje djece injihovih donatora polica životnog osiguranja (predstavnici gradova i općina cijele Dalmacije, tvrtke i privatneosobe). Projekt „Dobri ljudi-djeci Hrvatske“ koji je započeo u dječjem domu „Maestral“ se realizirao u šestdječjih domova Hrvatske, nastavlja se dalje, i do sada je uplaćeno polica u vrijednosti 7. 000. 000 kuna. Projektvodi zaklada „VAŠA POŠTA“ tvrtke Hrvatska pošta, nositelji projekta su Senka Klarić i Teo Beusan.Događaju su prisustvovale mnogobrojne osobe iz javnog života: Robert Kurbaša, Robert Pauletić, ArijanaČulina, Igor Tudor, Suzana Žunić Štimac, Stipe Božić, Pero Kozomara, zamjenik župana Splitsko-dalmatinskežupanije Visko Haladić, i mnogi drugi.UO za zdravstvoi socijalnu skrb

sportkronika sdž25Primanje za najbolje sportaše Splitsko-dalmatinske županijeU Županiji je 19. prosincaupriličeno primanje za najboljesportaše Splitsko-dalmatinskežupanije u 2011. godini. Sportašesu dočekali župan Ante Sanader,predsjednik Županijske skupštinePetroslav Sapunar, zamjenikžupana Visko Haladić, te pročelnikUpravnog odjela za prosvjetu,kulturu i šport Zdravko Omrčen.Sportaše je pozdravio i uputiočestitke na uspjesima pročelnikOmrčen. Čestitkama se pridružiopredsjednik Skupštine Sapunar,te župan Sanader. PredsjednikSapunar je kazao da kao bivšisportaš zna dobro koliko se trudaulaže za postizanje ovako visokihrezultata, uz teže uvijete nego što ihimaju sportaši izvan Hrvatske, ali danas upravo naš „dalmatinski dišpet“vodi ka tim sjajnim rezultatima. Uime vijećnika, te u svoje osobno imezaželio je sportašima dobro zdravlje,te da se oni koji su na vrhu tamo izadrže, a oni koji su blizu što prijetamo dospiju.Župan Sanader se zahvalioponajboljim prisutnim sportašimašto su svojim rezultatima promoviraliSplit, Županiju ali i cijelu Hrvatsku.Svakodnevna muka, znoj i trudse isplatio, a Županija to svojimskromnim sredstvima, u okvirusvojih mogućnosti prati. „Neka vasBog čuva i blagoslovi, kako vastako i vaše obitelji“, rekao je župan,te se također zahvalio i njihovimobiteljima, te trenerima i svima kojiprate ove mlade nadarene sportaševrhunskih rezultata. Nakon ovih čestitki onih blagdanskih, ali i sportskih, gosti su predstavilisebe i svoje rezultate, te otkrili što ih čeka u nadolazećoj godini. Nadamo se da će Ana iLucija Zaninović, Tonći Stipanović, Ivan Kljaković Gašpić, Brigita Matić, te Mario Grančić,sportaši koji su se danas predstavili u Županiji sve svoje zacrtane planove i rezultate i postići.A.-M. Škorić

26 kronika sdžkulturaVRLIČKOUNESCO-v popis nematerijalnekulturne baštine bogatiji je za dvahrvatska kulturna dobra. Naime, Odbor zaočuvanje nematerijalne kulturne baštinepri UNESCO-u odlučio je na skupu naindonezijskom otoku Baliju da nijemokolo iz Dalmatinske zagore i slavonskibećarac budu dio UNESCO-va popisa.Folklor je narodna umjetnost i svjedoči oživotnosti i maštovitosti jednog naroda. Koloje najčešći oblik narodnog plesa. Nekad jeimalo važan društveni značaj, a negdje su sekola plesala satima.Nijemo kolo ili gluvo kolo, gluvanac,gluvak, posebno je poznato u dinarskom području gdje se pleše s obje strane najviše hrvatske planine, alise može kazati da je izvornost ovog kola u nijemom vrličkom kolu. Bezglazbene pratnje ili neovisno o njoj, kad ona postoji (svirka u tradicijskiinstrument diple, mijeh, tipa gajdi ili specifičan način pjevanja u malimskupinama potresanjem glasa – rera, ganga, vojkavica), jedino se napodručju Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija uparove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po kruguili slobodno po plesnom prostoru.Prije se uglavnom izvodilo na dernecima pred crkvama, silima ili polju.Uz opće poznati i u struci prihvaćen naziv nijemo kolo, to se kolo urazličitim zajednicama naziva različitim imenima. Najčešće su to mutavoU Dalmatinskoj Zagoririječ “kolo” oznaka je zanajstariju, a ponegdje ijedinu plesnu tradicijunekog naselja. Kolo kaoples zasniva se na ritmu,a ritam izvire iz čovjekovenaravi.kolo, gluvo kolo, šuplje kolo, po naški, po starinski, staračko, odnosno prema mjestu odakle jest, npr.: poljičkogacko kolo (iz sela Gata s područja Poljica), vrličko kolo (iz Vrlike i bliže okolice), sinjsko (iz Sinja i okolice).U načinu izvođenju kola očitava se težina života na škrtoj zemlji te snaga i izdržljivost naroda ovog kraja.Donosimo dio načina izvođenja Vrličkog kola, za kojese može kazati da je dalo temelj svim ostalim takve vrste:U Vrličkom kolu najprije dolazi šetnja. Uhvaćeni u otvorenokolo, isključivo za tkanice ili neke druge pojaseve.Ples se sastoji od niza dvočetvrtinskih taktova, a niz od tritakta neprestano se ponavlja. Plesači su okrenuti polulijevonaprijed. Prvi takt:Hrvatska ima 12 kulturnihdobara pod kapom UNESC-aUz nijemo kolo iz Dalmatinskezagore i slavonski bećarac,Hrvatska otprije ima deset kulturnihdobara pod zaštitom UNESCO-a.To su Sinjska alka, ojkanje,fešta svetog Vlaha, čipkarstvo,medičarski obrt, procesija “Zakrižen” na Hvaru, izrada drvenihigračaka iz Hrvatskog zagorja,kastavski zvončari, dvoglasje izIstre te godišnji ophod iz Gorjana.lijevom nogomkorak polulijevonaprijed padesnom nogomkorak polulijevonaprijed. U drugomtaktu krene selijevom nogom korak polulijevo natrag. Plesači se okrenu premazamišljenom centru kola, a desna se noga primakne uz lijevu, alise na nju ne prenosi težina tijela. U trećem taktu krene se desnomnogom korak poludesno natrag. Plesači se opet okrenu u prvotnipoložaj. Lijeva se noga primakne uz desnu, ali se na nju ne prenositežina tijela. U staroj varijanti plesači nisu primicali nogu uz noguveć su noge, u drugom i trećem taktu ostale raširene.

kulturakronika sdž27KOLOSlijedi leta, tj. korak u kojem intenzivnije savladavaju plesnikorak, pri kojem zabacuju posljednjeg plesača (ili više njih).Ovaj korak, također, služi pri plesu manjih skupina plesačica iliplesača, a isto tako pri plesanju odvojenog para u kojem plesačmože podignuti plesačicu.Ples počinje laganije i postepeno se ubrzava. Sastoji se odniza dvočetvrtinskih taktova, a niz od tri takta neprestano seponavlja. Prvi takt: nakon predskoka desnom nogom u mjestu,poskoči se lijevom polulijevo naprijed, zatimdesnom poskok polulijevo naprijed. Drugi taktlijevom nogom poskok polulijevo naprijed, dokse slobodna desna ispruži malo skvrčena naprijed, pa lijevom nogom poskok u mjestu.U trećem taktu desnom nogom poskok poludesno natrag. Slobodna se lijeva noga, maloskvrćena, izbaci dijagonačlno isred desne. Desnom nogom poskok poludesno natrag.Vrličko kolo pleše se već stoljećima bezglazbe dok se plesači drže prekriženimrukama za pasce i tkanice. Snažni momcii prelijepe djevojke plešu dok ih na čelukola vodi momak “pridnjak” koji ujedno idaje smjer kolu. Od siline kretanja zadnjimomak poskoči i poleti zrakom držeći seza pasac ili tkanicu plesača do sebe.Dok leti zrakom vrisne iz svega glasate se spusti na tlo, pa onda sve ponovno,opet skok za skokom, sve dok se kolo nesmiri i ne prijeđe u lagano cupkanje. Tadase malo odmore i obrišu znoj sa čela, aonda “pridnjak” opet pozove da krenuživlje i življe, a zvuk koraka odjekuje svejače uz zveckanje srebrenih talira nadjevojačkim đerdanima.Kod starijeg načina plesanja predskok(appoggiatura) se nalazi i na prijelazuizmeđu prvog i drugog takta.Slijedi skok posljednjeg plesača u kolu, odnosno ženskeu paru. Oba se skoka u načelu, izvode jednako. Rjeđe sepodizanje partnerica u Vrlici izvodilo na način da je partnerobjema rukama podizao žensku.Vrlički skok, onako kako ga izvodi par: Ples se sastoji od tridvočetvrtinska takta. Prethodno su partneri (ili manje kolo kodskoka zadnjeg muškarca) uzeli nekoliko koraka zaleta, odnosnopripreme. Par se obično okreće u desno. Nakon predskokadesnom nogom, muškarac je poskočio lijevom naprijed,ženska lijevom natrag. Muškarac se elastično spusti i podignepete dok ženska objema nogama skoči na pod i ponovno seod njega odbije. Pri tome joj je lijeva noga nešto ispred desne.Muškarac se obadvijema nogama odbije uzrak, ženska poskoči desnom u mjestu dokjoj je lijeva dotakla pod za stopalo naprijed.Nakon predskoka desnom nogom, muškaracse čvrsto odupre o pod u malo čučećempoložaju i podigne žensku u zrak. Ona senakon predskoka desnom nogom, lijevomsnažno odbaci u zrak natraške, u smjeruprethodnog zaokretanja para. Pri tome semalo skvrći. Muškarac zadržava žensku štodulje u zraku, ona mu to svojim položajemtijela omogućuje.Pripremila: A.-M. ŠkorićIzvor: Grad Vrlikawww.vrlika.hr

28 kronika sdžturizamSplitsko-dalmatinska županija na sajmu“Eko-etno Hrvatska 2011.”Ovogodišnji sajam održan je od 26. do 30. listopada 2011. u prostoru novog poslovno-trgovačkog centraGreen Gold u Zagrebu. Eko etno Hrvatska održan je po deveti put, dok se Eko etno Europa i Eko etnotour održavaju po treći puta. To jasno pokazuje kako je ova manifestacija uspjela doprijeti do javnosti onakokako se to željelo te postati tradicionalna, a što je omogućilo novim sajmovima – EE EUROPA i EE TOUR,uspješno zaživiti i pronaći svoje mjesto na sajmišnoj sceni već treću godinu zaredom. Ovako kompleksna, aipak savršeno sjedinjena manifestacija izuzetan je spoj tradicije, baštine, našeg ruralnog bogatstva uopće iruralnog turizma. Splitsko-dalmatinska županija se predstavila sa najvećim brojem izlagača od svih prisutnihžupanija i gradova (31 proizvođač) u suradnji sa poduzetničkim centrom iz Sinja i Udrugom Poljičana. Danunaše županije, koji se održao 29.10., nazočili su zamjenik župana Visko Haladić i Joško Stella iz Upravnogodjela za pomorstvo i turizam. Županija se predstavila atraktivnim nastupima folklorne udruge „Trim” iz Vrboskena Hvaru, zadruge „Vridne ruke žena cetinskog kraja” i „Udruga poljičana”.Sajam – turizam i društvenemreže ITDESajam koji povezuje turističke trendove i društvene mreže (Facebook, Twitter,..), International Travel andDestination Expo (ITDE) održao se u Podstrani od 24. do 27. studenog. Naglasak ovog turističkog sajmastavljen je na povezivanje turističkih trendova i društvenih mreža, te utjecaj društvenih mreža na razvojturizma. Na sajmu je održano niz predavanja i okruglih stolova o utjecaju Facebooka ili Twittera na turističkusezonu i njezino produljenje. Raspravljalo se o mobilnoj tehnologiji i putovanjima, marketingu i brendiranju zaturističke agencije, te o europskim fondovima za turističke agencije. ITDF sajam namijenjen je profesionalcimau turističkoj industriji, ali i korisnicima njihovih usluga. Prvi je to Sajam u regiji na kojem su predstavljeninovi trendovi vezani uz turizam i putovanje u sezoni 2012. Tijekom sajma prikazani su i promotivni filmovio turističkim destinacijama, a otvorena je i izložba fotografija. Zemlje partneri prvog međunarodnog sajmaputovanja i destinacija su bile Indija i Češka.UO za pomorstvoi turizam

turizamkronika sdž29Međunarodna konferencija o kulturnoj baštini u TrogiruKula Kamerlengo, TrogirGrad Trogir organizirao je u kuli Kamerlengo 12. i 13. studenog Međunarodnu konferenciju o kulturnoj baštini.Trogir je prvi grad u Europi koji je pokrenuo projekt suradnje i prijateljstva u većem obimu od standardnogpotpisivanjima ugovora o prijateljstvu i suradnji sa sličnim gradovima u Europi. Do sada ih ima preko dvadeset.Europa je prepoznala važnost ovog projekta i već po drugi put u ovoj godini financira kompletan projekt. Ovogputa su obavili monitoring iz Bruxellesa, kako bi od nas učili na koji način se to radi i prenijeli iskustva dalje.Na konferenciji su sudjelovale delegacije iz gradova s kojima grad Trogir ima potpisan ugovor o partnerstvui suradnji kao što su: City of Prague-district 5 (Češka), Harkany (Mađarska), Budapest XI( Mađarska),Vaterstetten (Njemačka) i drugi. Konferencija koja je financirana iz Europskog fonda “Europa za građane“održavala se u kuli Kamerlengo, a na njoj je nazočilo oko 125 domaćih i inozemnih delegata.Na konferenciji su sudjelovali priznati stručnjaci iz područja kulturne baštine, te je svaki od gradova partneraiznio prezentaciju o upravljanju i zaštiti kulturne baštine u svome gradu. Cjelokupni susret bio je usmjeren narazmjenu dobre prakse i iskustava među gradovima prijateljima. Od hrvatskih sudionika predavanja o zaštitikulturne baštine su iznijeli redom:Ivo Grga, predsjednik Europskog pokreta Split, Ivo Babić, Kulturno vijeće grada TrogiraJoško Stella, voditelj odsjeka za turizam Splitsko-dalmatinska županija, Radoslav Bužančić, pročelnikKonzervatorskog zavoda u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Goran Nikšić, pročelnik konzervatorskog zavodaSplit, Marijana Popović, Konzervatorski zavod – Trogir, Dunja Babić, Kulturno vijeće grada Trogira.Na konferenciji su posebno efikasne bile radionice koje su se održale na područjima šest različitih tematikavezanih za kulturnu baštinu, a raspravljalo se o daljnjim mogućnostima međunarodne suradnje u područjuzaštite kulturne baštine. Na radionicama i radnim sastancima tijekom konferencije gradovi partneri su definiralipodručja buduće zajedničke suradnje, a poseban naglasak stavili su na zajedničku izradu i aplikaciju projekatana EU fondove.UO za pomorstvoi turizam

30 kronika sdždogađaji i susretiBlagdan svih svetihU povodu blagdana Svih svetih 1. studenoga, izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije položilo je31. listopada vijence na Gradskom groblju Lovrinac ispred Središnjeg križa, te na Groblju branitelja. Uime Županije položili su vijence i zapalili svijeće zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, predsjednikŽupanijske skupštine Petroslav Sapunar i potpredsjednik Skupštine Ante Nosić.Betlehemsko svjetlo miraŽupan Ante Sanader i njegov zamjenik Luka Brčić 19. prosinca u sjedištu Županije primili su „Betlehemskosvjetlo mira“ od skauta grada Splita koji su ovaj simbol mira i Božića donijeli iz Betlehema. Župan je preuzeosvjetlo od skauta, te ga je dao svom zamjeniku Luki Brčiću na čuvanje. U blagdanskom okruženju mora iradosti, kroz ugodan razgovor skauti su objasnili županu i zamjeniku kako svjetlo putuje. Naime, svake godinetjedan pred Božić, jedan skaut iz Austrije zaputi se u Betlehem i u „Spilji rođenja“ zapali Betlehemsko svjetlo.To Svjetlo potom avionom putuje prema Beču, gdje se okupljaju predstavnici europskih skautskih organizacijai odnose ga u svoje države. „Betlehemsko svjetlo mira“ skauti diljem Europe prenose od osamdesetih godinaprošlog stoljeća, a tradicija donošenja Svjetla u Split traje od 1993.Dani kruha i plodova zemljePod pokroviteljstvom grada Kaštela i Splitsko dalmatinskežupanije, a u organizaciji Mjesnog odbor Kaštel Gomilice iUdruge Sv. Jeronim, te OŠ Knez Trpimir obilježen je Dankruha i plodova zemlje. Proslavi, održanoj ispred mjesnecrkve u Kaštel Gomilici kao izlagači su se priključili Dječji vrtićiKaštela, vrtići Čarobni pianino, OŠ Knez Mislav, OŠ Bijaći,Udruga Naša dica, Udruga tjelesnih invalida grada Kaštela,Zajednica žena Katarina Zrinski, Centar Mir, Dječji domMaestral, MO Kaštel Gomilica, Udruga sv. Jeronim i korisniciprograma ˝Pomoć u kući˝. U prigodnom programu nastupilasu djeca iz udruge Sv. Jeronim i dječji zbor OŠ Knez Trpimir,a sve nazočne pozdravila je zamjenica gradonačelnikaGrada Kaštela Marinka Parčina. Plodove zemlje i čovječjih ruku koji su bili izloženi na štandovima, blagoslovioje gomilički župnik don Božo Renjić. Proslavi je nazočio župan Ante Sanader.A.-M. Škorić

događaji i susretikronika sdž31Obilježeni Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama iMeđunarodni dan seoskih ženaPovjerenstvo za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinskežupanije u suradnji sa ženama Nezavisnog sindikata Brodosplita iudruge Naš kvart, organiziralo je predstavljanje knjige „SUNČICA“- o prešućenim ratnim zločinima –silovanjima žena od stranesrpskog agresora. U ime pokrovitelja predstavljanja knjigežupana Ante Sanadera prisutne je pozdravio zamjenik županaLuka Brčić. Predstavljanje knjige vodio je glumac Trpimir Jurkićkoji je govorio odabrane stihove, dok je u programu sudjelovaoženski zbor Alumni sa Ekonomskog fakulteta. Odavno jednapromocija knjige nije izazvala toliko emocija natjeravši nas svena plač kao predstavljanje „Sunčice“ autorice Marije Slišković, ukojoj su objedinjena potresna svjedočanstva 14 silovanih ženaza vrijeme okupacije i nakon pada Vukovara u ruke srpskogagresora. U prepunoj dvorani hotela „Zagreb“ u Dujilovu nijebilo osobe kojoj se oči nisu zamaglile dok su slušali potresnasvjedočanstva hrabrih žena.Slušajući svjedočanstva žena, žrtava zvjerskih postupanja isilovanja koje su nam otvorile svoju ispaćenu dušu, Ruže Erdeljii Snježane Maljak, teško je bilo suspregnuti suze. Ustajući iplješćući nakon njihovih svjedočenja svi nazočni su im iskazalipotporu i duboko poštovanje.Predsjednica Povjerenstva Ivanka Luetić Boban nakonsvjedočanstava uputila je pitanje dragim gošćama: “ Što svi mimožemo napraviti zajedno ili pojedinačno, konkretno, da ne biovo bilo samo jedno večer, u kojem smo u ovako velikom broju došli, dali Vam dužno poštovanje, kupili knjigui otišli?“. Predloženo je konkretno da se pošalju pisma Državnom odvjetništvu, Vladi RH, Predsjedniku RHu kojem se traži žurno pokretanje procesa. Nakon predstavljanja je održan i kratak sastanak priređivačica isudionica, dragih gošći. “Odlučile smo uputiti prijedlog predsjedniku Republike Ivi Josipoviću da on ustoličiodličje ‘Heroina Domovinskog rata’ te da se prvo takvo odličje dodijeli ženama žrtvama silovanja u Domovinskomratu”, rekla je predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije IvankaLuetić Boban nakon završetka sastanka.Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinskežupanije, koje je predvodila predsjednica Ivanka Luetić Boban,zajedno sa članovima i članicama, boravilo je 18. listopada u Slivnu.Tom prigodom svečano su otvorene prostorije u kojima će Udruga„Slivanjka“ djelovati, ali i koje će služiti cijelom mjestu za obogaćivanjedruštvenog života.Razlog posjeta Udruzi žena „Slivanjka“ iz najistočnijeg selaImotske krajine, bio je obilježavanje Međunarodnog dana seoskihžena, zajedničkom sjednicom jedine ovakve udruge žena u Splitskodalmatinskojžupaniji, kao i otvaranje novih prostorija u Osnovnoj školiSlivno. Prisjetimo se, Branka Barić, rođena Slivanjka, nakon više oddva desetljeća rada u New Yorku, vratila se prije nekoliko godina u rodni kraj. Poduzetna i pametna, nije moglamirovati pa je zajedno sa svojim susjedama utemeljila prvu udrugu žena s ciljem pružanja humanitarne pomoćisvojim starijim suseljanima, ali i organizacijom kulturno zabavnih manifestacija, očuvanja baštinskog naslijeđaSlivna. „Nakon pune tri godine vašeg plemenitog volonterskog rada, mogu u ime Županijskog povjerenstvaza ravnopravnost spolova, istaknuti zahvalnost, što ste cijelo ovo vrijeme ispunili odgovornu zadaću, dajućiprimjer svima u našoj Županiji, kako se voli svoje selo i kako se može i u malim mjestima raditi velike stvari“,izjavila je otvarajući zajednički sastanak Povjerenstva i članica udruge Slivanjka, Ivanka Luetić Boban. RadUdruge pohvalio je i dr. Ante Nosić, obećavši daljnju pomoć Splitsko-dalmatinske županije. „Hvala svima,ponajviše mojim sumještankama, pa našoj Županiji, brojnim donatorima, koji su prepoznali naš rad. Sve tonam daje snage da ustrajemo u našem radu, a otvaranje novih prostorija, još će nam više dati elana“, riječi suBranke Barić predsjednice Udruge. Treba spomenuti da je Udruga „Slivanjka“ ove godine drugi put za redomorganizirala i tradicionalni ganga-fest, na kojem je bilo više od tri tisuće posjetitelja.Povjerenstvo za ravnopravnostspolova SDŽ

32 kronika sdždogađaji i susretiZAJEDNIČKI SASTANAK VIJEĆNIKA I ČLANOVA SAVJETAMLADIH SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJEU dvorani Županije 3. listopada 2011.,održana je zajednička sjednica vijećnikaSkupštine Splitsko-dalmatinske županije ičlanova Savjeta mladih Splitsko-dalmatinskežupanije. Na sastanku su pored članovaSavjeta mladih sudjelovali župan AnteSanader, savjetnik Župana za studentskapitanja i pitanja mladih Vide Popović tevijećnici: Sanja Baraba, Nada Grubišić-Čabo,Krunoslav Peronja, Ante Mihanović, DujeSučić, Goran Sučić, Neven Ćurković, VeljanRadojković, Ante Sesardić i Zdravko Mulić,dok su se zbog prethodno dogovorenih obveza ispričali vijećnici Danica Baričević, Jozo Vidić, FabijanVučetić i predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar.Predsjednik Savjeta mladih Stipe Čogelja otvorio je sastanak te je naglasio kako su dva osnovnacilja ovog sastanka, pored podizanje suradnje Skupštine kao osnivača i Savjeta mladih na novurazinu, podizanje svijesti o zakonskoj potrebi osnivanja savjeta mladih u jedinicama lokalnesamouprave i donošenje Programa djelovanja za mlade Splitsko-dalmatinske županije koji bi senastavio na strateški dokument Vlade Republike Hrvatske u politici prema mladima, NacionalniProgram djelovanja za mlade od 2009. - 2013. godine i pripadajući mu Provedbeni plan.Predsjednik Savjeta ukratko je predstavio dosadašnja dostignuća i buduće planove Savjetamladih. Prikazana je metoda donošenja Zaključaka Savjeta mladih, prilikom kojih se pomno pazilo nafinancijske mogućnosti i djelokrug rada Splitsko-dalmatinske županije. Nakon donošenja zaključaka,isti su bili dostavljani Županu, Predsjedniku Skupštine i članovima radnih tijela Skupštine. Također,zaključci su dostavljani i na mišljenje nadležnim upravnim odjelima Županije.Nadalje, predstavljena su dosadašnja postignuća Savjeta mladih i to: Eurodyssee projekt čijepokretanje je, među ostalim, poticao i Savjet mladih. Ovaj projekt omogućava mladim ljudimamobilnost i stjecanje radnog i drugih iskustava izvan naših granica te dolazak mladih ljudi izeuropskih regija koje pripadaju Assembley of Europen regions u našu Županiju kako bi se upoznalis našim jezikom i kulturom. Pozvane su sve institucije, svi poduzetnici i obrtnici da se obrate AnđelkiVuković iz Županije i da se prijave za primanje mladih ljudi na praksu, kako bi i mi mogli poslati našemlade na usavršavanje u druge regije Europe; Imenovanje dr. Vide Popovića za savjetnika Županaza pitanja studenata i mladih (predstavnik u izvršnoj vlasti); uključivanje Županije u projekt “Dobriljudi – djeci Hrvatske” - police osiguranja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi; Potpisivanjeugovora o suradnji i zajedničko apliciranje za sredstva EU u sklopu projekta “Mladi na tržištu rada”doma “Maestral” i Splitsko-dalmatinske županije po pitanju zapošljavanju mladih bez odgovarajućeroditeljske skrbi; Prijavljivanje projekta proširenja i adaptacije Poliklinike za rehabilitaciju osoba sasmetnjama u razvoju na natječaj Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi; Financiranje dodatnog timaza krizne intervencije (Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija) glede mentalnog zdravlja djece uSplitsko-dalmatinskoj županiji;

događaji i susretikronika sdž33Izrađena je studija o stanju mentalnog zdravlja djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji.Predsjednik Savjeta naglasio je kako se svi Zaključci Savjeta mladih nalaze na web straniciSplitsko-dalmatinske županije te je zatražio podršku vijećnika, posebice u realizaciji tri sljedećazaključka:1. Stručna praksa za studente i vježbenički staž za mlade ljude u Županiji i svim institucijamakojima je Županija osnivač, a posebno za one kojima je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonomili drugim propisom utvrđen kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja(Poticajna sredstva od strane Zavoda za zapošljavanje za vježbenike).2. Izrada kataloga gospodarskih subjekata kojima je u sklopu projekta za razvoj gospodarstvaSplitsko-dalmatinske županije odobrena subvencija kamata, direktno kreditiranje i ostale vrsteplaniranih potpora sa svim relevantnim podacima o broju zaposlenih, stanju i planovima za daljnjirazvoj tvrtke kako bi se napravila analiza istih i ispravili eventualni nedostaci te što prije pokretanjepoduzetničkih inkubatora i proizvodnih hala u sklopu Tehnološkog parka u Vučevici.3. Razvoj i implementacija programa obrazovanja o Domovinskom ratu i vojno redarstvenojakciji “Oluja” u suradnji sa nevladinim sektorom i ostalim relevantnim tijelima.Razvoj i implementacija programa obrazovanja i o ostalim temama u skladu s Provedbenimplanom Nacionalnog programa za mlade od 2009. do 2013. godine za 2011. godinu, a posebiceobrazovanja o poduzetništvu, zaštiti potrošača, održivom razvoju i zdravstvenom odgoju.Nakon izlaganja Predsjednik Savjetapozvao je i ostale članove Savjeta mladihda se kratko predstave i iznesu svojarazmišljanja te se nakon toga otvorilavrlo konstruktivna rasprava u kojoj susudjelovali gotovo svi članovi Savjetamladih, prisutni vijećnici te župan AnteSanader i savjetnik župana dr. VidePopović. Zaključeno je kako Savjet mladihu svojim nastojanjima mora biti uporniji ikritičniji te se pozvalo i prozvalo prisutnevijećnike, uz kritiku nenazočnim vijećnicima od strane kolega vijećnika i članova Savjeta mladih, daubuduće pozovu svoje kolege da obrate pažnju na Zaključke Savjeta mladih koje im je Savjet do sadaredovito dostavljao putem e-maila. Pružena je jednoglasna potpora svim Zaključcima, a posebnoonima koji se tiču zapošljavanja mladih i razvoju poduzetničkih inkubatora u sklopu Tehnološkogparka u Vučevici. Savjet mladih je povodom iste teme organizirao koordinaciju jedinica lokalnesamouprave na kojoj su predloženi razni modeli sufinanciranja, a neke općine i gradovi dogovorilisu zajedničko financiranje prijevoza učenika i studenata (Grad Imotski i općine koje su pripadalebivšoj općini Imotski). Naglašeno je kako su Savjet mladih i Splitsko-dalmatinska županija uspostaviliuspješnu suradnju sa mnogim udrugama mladih i za mlade te nastojali pomoći sve projekte koji biutjecali na poboljšanje standarda mladih u Županiji. Članovi Savjeta istakli su zahtjev vijećnicimai županu da utječu na upravne odjele Županije i svoje kolege kako bi što prije dobili konstruktivanodgovor na postavljena im pitanja. Sastanak je završen uz želju podizanja buduće suradnje vijećnikai Savjeta mladih na jednu novu, veću razinu.Savjet mladih SDŽ

34 kronika sdžGRADOVIGrad Split• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253• Faks: (+385 21) 310-254• E-mail: grad@split.hr• Web: http://www.split.hrGrad Hvar• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094• Faks: (+385 21) 718-096• E-mail: procelnik@hvar.hr• Web: http://www.hvar.hr/gradhvarGrad Imotski• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski• Telefon: (+385 21) 841-125• Faks: (+385 21) 841-409• E-mail: grad-imotski@st.htnet.hr• Web: http://www.imotski.hrGrad Kaštela• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac• Telefon: (+385 21) 205-205• Faks: (+385 21) 224-201• E-mail: gradonacelnik@kastela.hr• Web: http://www.kastela.hrGrad Komiža• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019• E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr• Web: http://www.komiza.hrGrad Makarska• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska• Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401• Faks: (+385 21) 612-046• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr• web: http://www.makarska.hrGrad Omiš• Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059• Faks: (+385 21) 862-022• E-mail: grad@omis.hr• Web: http://www.omis.hrGrad Sinj• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj• Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081• Faks: (+385 21) 826-591• E-mail: info@sinj.hr• Web: http://www.sinj.hrGrad Solin• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin• Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201• Faks: (+385 21) 211-120• E-mail: gradonacelnik@solin.hr• Web: http://www.solin.hrGrad Stari Grad• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022• Faks: (+385 21) 717-818• E-mail: grad@stari-grad.hr• Web: http://www.stari-grad.hrGrad Supetar• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar• Telefon: (+385 21) 756-710• Faks: (+385 21) 756-712• E-mail: grad-supetarst.t-com.hr• Web: http://www.gradsupetar.hrGrad Trilj• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135• Faks: (+385 21) 831-198• E-mail: grad-trilj@st.htnet.hrGrad Trogir• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir• Telefon: (+385 21) 800-401• Faks: (+385 21) 800-408• E-mail: tajnik@trogir.hr• Web: http://www.trogir.hrGrad Vis• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031• Faks: (+385 21) 711-063• E-mail: grad-vis@st.t-com.hrGrad Vrgorac• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128• Faks: (+385 21) 674-012• E-mail: grad@vrgorac.hr• Web: http://www.vrgorac.hrGrad Vrlika• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024• Faks: (+385 21) 827-222• E-mail: grad@vrlika.hr• Web: http://www.vrlika.hrOPĆINEINFO STRANICE SDŽOpćina Baška vodaSjedište: Baška VodaAdresa: Obala sv. Nikole 65Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691Fax: (+385 21) 620-244E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hrWeb: http://www.baskavoda.hrOpćina BolSjedište: BolAdresa: Uz pjacu 2Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114Fax:: (+385 21) 635-044E-mail: nacelnik@opcinabol.hrWeb: opcinabol.hrOpćina BrelaSjedište: BrelaAdresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330Fax: (+385 21) 618-331, 618-330E-mail: opcina-brela@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-brela.hrOpćina Cista ProvoSjedište: Cista ProvoAdresa: Cista Provo bbTelefon: (+385 21) 722-201, 722-103Fax: (+385 21) 670-218, 722-105E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-cista-provo.hrOpćina DicmoSjedište: DicmoAdresa: Kraj bbTelefon: (+385 21) 837-937Fax: (+385 21) 837-466E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hrOpćina Dugi RatSjedište: Dugi RatAdresa: Poljička cesta 133Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291Fax: (+385 21) 734-900E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hrWeb: http://www.dugirat.comOpćina DugopoljeSjedište: DugopoljeAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280Fax: (+385 21) 660-250E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hrWeb: http://www.dugopolje.hrOpćina GradacSjedište: GradacAdresa: Stjepana Radića 3Telefon: (+385 21) 697-601Fax: (+385 21) 697-549E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hrOpćina HrvaceSjedište: HrvaceAdresa: Hrvace bbTelefon: (+385 21) 829-005, 829-186Fax: (+385 21) 829-700E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hrOpćina JelsaSjedište: JelsaAdresa: Riva bbTelefon: (+385 21) 761-400, 761-548Fax: (+385 21) 761-549E-mail: nacelnik@jelsa.hrWeb: http://www.jelsa.hrOpćina KlisSjedište: KlisAdresa: Megdan 68Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445Fax: (+385 21) 240-657E-mail: opcina.klis@st.t-com.hrWeb: www.klis.hrOpćina LećevicaSjedište: LećevicaAdresa: 21 202 LećevicaTelefon: (+385 21) 250-099Fax: (+385 21) 250-037E-mail: opcinale@globalnet.hrOpćina LokvičićiSjedište: LokvičićiAdresa: Lokvičići bbTelefon: (+385 21) 853-700Fax: (+385 21) 853-700E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hrOpćina LovrećSjedište: LovrećAdresa: Dr. Franje Tuđmana 7Telefon: (+385 21) 723-001Fax: (+385 21) 723-002E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hrWeb: http://www.lovrec.hrOpćina MarinaSjedište: MarinaAdresa: Ulica Ante Rudana 47Telefon: (+385 21) 889-088Fax: (+385 21) 796-541E-mail: opcina-marina@st.t-com.hrWeb: http://www.marina.hrOpćina MilnaSjedište: MilnaAdresa: Sridnja kala bbTelefon: (+385 21) 636-122Fax: (+385 21) 636-122E-mail: milna@milna.hrOpćina MućSjedište: Donji MućAdresa: Donji Muć bbTelefon: (+385 21) 652-225, 652-237Fax: (+385 21) 652-214E-mail: opcina-muc@st.t-com.hrWeb: http://www.muc.hrOpćina NerežišćaSjedište: NerežišćaAdresa: Nerežišća bbTelefon: (+385 21) 637-300, 637-059Fax: (+385 21) 637-058E-mail: op-nerezisca@st.t-com.hrWeb: http://www.nerezisca.comOpćina OkrugSjedište: Okrug GornjiAdresa: Bana Jelačića 17Telefon: (+385 21) 886-358Fax: (+385 21) 887-477E-mail: opcina-okrug@st.htnet.hrOpćina OtokSjedište: Otok na CetiniAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8Telefon: (+385 21) 834-503Fax: (+385 21) 835-088E-mail: opcina-otok@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-otok.hrOpćina PodbabljeSjedište: DrumAdresa: KamenmostTelefon: 021 848 064Fax: 021 848 064Općina PodgoraSjedište: PodgoraAdresa: A. Kačića Miošića 2Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103Fax: (+385 21) 603-954E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hrWeb: http://www.podgora.hrOpćina PodstranaSjedište: PodstranaAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477Fax: (+385 21) 330-271E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hrWeb: http://www.podstrana.hrOpćina PostiraSjedište: PostiraAdresa: Vrilo bbTelefon: (+385 21) 632-133Fax: (+385 21) 632-107E-mail: opcina.postira@st.t-com.hrOpćina PrgometSjedište: PrgometAdresa: Prgomet bbTelefon: (+385 21) 797-790, 797-788Fax: (+385 21) 797-790E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hrOpćina Primorski DolacSjedište: Primorski DolacAdresa: Primorski Dolac bbTelefon: (+385 21) 899-445Fax: (+385 21) 899-445E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hrOpćina ProložacSjedište: Proložac DonjiAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana bbTelefon: (+385 21) 846-158Fax: (+385 21) 845-013E-mail:mate.lasic@st.t-com.hrWeb: http://www.prolozac.hrOpćina PučišćaSjedište: PučišćaAdresa: Trg svetog Jeronima bbTelefon: (+385 21) 633-205, 633-290Fax: (+385 21) 633-205E-mail: opcina@pucisca.hrWeb: http://www.pucisca.hrOpćina RunovićiSjedište: RunovićiAdresa: Trg fra Mije Runovića bbTelefon: (+385 21) 849-507, 849-125Fax: (+385 21) 849-508E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hrWeb: http://www.runovici.hrOpćina SegetSjedište: Seget DonjiAdresa: Trg hrvatskog vitezovaŠpiro Ševo PrzelinTelefon: (+385 21) 880-037, 880-171Fax: (+385 21) 880-037, 880-171E-mail: opcina.seget@inet.hrOpćina SelcaSjedište: SelcaAdresa: Trg Stjepana RadićaTelefon: (+385 21) 622 663Fax: (+385 21) 778-187E-mail: info@selca.hrWeb: www.selca.hrOpćina SućurajSjedište: SućurajAdresa: Sućuraj bbTelefon: (+385 21) 773-229, 773-435Fax: (+385 21) 717-736E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hrOpćina SutivanSjedište: SutivanAdresa: Blato bbTelefon: (+385 21) 638-366, 717-508Fax: (+385 21) 717-509E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hrWeb: http://www.sutivan.hrOpćina ŠestanovacSjedište: ŠestanovacAdresa: Šestanovac bbTelefon: (+385 21) 721-006, 721-441Fax: (+385 21) 721-006E-mail: info@opcina-sestanovac.hrWeb: http://www.opcina-sestanovac.comOpćina ŠoltaSjedište: GrohoteAdresa: Podkuća 8Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123,Fax: (+385 21) 654-130E-mail: opcina-solta@st.htnet.hrOpćina TučepiSjedište: TučepiAdresa: Kraj 39 ATelefon: (+385 21) 623-568Fax: (+385 21) 623-595E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hrWeb: http://www.tucepi.hrOpćina ZadvarjeSjedište: ZadvarjeAdresa: Zadvarje bbTelefon: (+385 21) 729-018Fax: (+385 21) 729-018E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hrOpćina ZagvozdSjedište: ZagvozdAdresa: Franje Tuđmana 65Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172Fax: (+385 21) 847-080E-mail: opcina.zagvozd@st.t-com.hrWeb: http://www.zagvozd.hrOpćina ZmijavciSjedište: ZmijavciAdresa: ZmijavciTelefon: (+385 21) 840-588, 840-177Fax: (+385 21) 840-177E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hrWeb: hhtp//www.zmijavci.hr

kronika sdž35Splitsko-dalmatinska županija• Sjedište: Split• Adresa: Domovinskog rata 2• Telefon: 021 400 259• E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr• Web stranica: http://www.dalmacija.hrŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELII SLUŽBEUred ŽupanaTel: +385 21 400 212Fax: + 385 21 400 166Adresa: Domovinskog rata 2/IVTajništvo ŽupanijeTel: + 385 21 400 252Fax: + 385 21 400 087Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za gospodarstvo, razvitak ieuropske integracijeTel: +385 21 400 232Fax: +385 21 400 085Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za pomorstvo i turizamTel: + 385 21 400 282Fax: + 385 21 400 153Adresa: Domovinskog rata 2/IUpravni odjel za graditeljstvo, komunalneposlove, infrastrukturu i zaštitu okolišaTel: +385 21 400-120Fax: + 385 21 490-941Adresa: Bihaćka 1Upravni odjel za prostorno uređenjeTel: +385 21 400-130Fax: + 385 21 490-940Adresa: Bihaćka 1Služba za javnu nabavuTel: +385 21 400 030Fax: + 385 21 400-166Adresa: Domovinskog rata 2/ISlužba unutarnje revizijeTel: + 385 21 400-299Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za zdravstvoi socijalnu skrbTel: + 385 21 400-223Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za prosvjetu, kulturu i športTel: + 385 21 400-222Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za proračun i financijeTel: + 385 21 400 272Fax: + 385 21 400 071Adresa: Domovinskog rata 4/III

Završno kolo opere „Ero s onog svijeta“Što na nebu sja visoko:mjesec je il’ sivi sokô?U krilo mu zvijezda pada:zvijezda je il’ moma mlada?- Što na nebu sja visoko,nije mjesec nego sokô!Što u krilu zvijezda pada,zvijezda to je moma mlada!- Sađi s njome moj sokole,sađi s njom na ravno dole,pokraj bistre izvor vodekraj kog vile kolo vode,džbun i trava gdje miriše,slavuj ptica gdje bigliše,pa je grli, pa je volidok se sunce ne pomoli.