April, 2008. go di ne Broj 8 Go di na III - Forumbosnjaka.com

forumbosnjaka.com
  • No tags were found...

April, 2008. go di ne Broj 8 Go di na III - Forumbosnjaka.com

FO RUM ZA SVESVE KROZ “FO RUM”Promocija u Bijelom Polju - podržite redovno izlaženje vašeg glasila


e v i j a« « « HRO NI KAZA VR ŠE NA IS TRA GA ZA ZLO ČI NE U KALUĐERSKOM LAZU KOD RO žA JAI BUKOVICI KOD PLJEVALJATužilac na potezuSas lu ša njem svjed oka Vu kaBoškovića, savjetnika za bezbjednostpred sjed ni ka Fi li pa Vujanovićai biv šeg funk cio ne ra MUP-a, is -tražni sudija bjelopoljskog Višegsuda Milorad J. Smolović završio je(24.04.2008.) is tra gu za zlo čin pro -tiv čovječnosti u slučajevima Kaluđerskilaz i Bukovica. Predmet jedostavljen višem državnom tužiocuna dalji postupak. Smolović jesaopštio da se radi o dva nesvakidašnjapredmeta u istoriji tog suda,ka ko po obi mu ta ko i po sa dr ži ni.- Ra di se o no vom kri vič nomdjelu koje je formirao crnogorskikrivični zakonik saglasno evropskojkon ven ci ji. Ka da se ka že da suslučajevi bili obimni, mora se imatiu vidu činjenica da je bilo neophodnoizvesti dokaze koji jednostavnonijesu bili dostupni jer su izmeđuostalog brojni svjedoci bilisa Kosova, iz Srbije, BiH, Hrvatske,UDRU žENJE «BU KO VI CA»Istraga je bila farsaNa čin na ko ji je pri prem lje na inekoliko mjeseci vođena istragao zločinima u Bukovici ide u prilogsum nji da će prav da bi ti i sa daporažena.“ Činjenica da su žrtvesvjedocidobijale poziv suda nasvega nekoliko sati pred zakazanitermin saslušavanja, dovoljan jepokazatelj da se predmet nastojibrzo zatvoriti. Takav pristup utvrđivanjuistine o tragičnom čišćenjubukovičkih sela, smatramo dodatnimpri tis kom na žrt ve, ko jim senastoji zabašuriti utvrđivanje puneodgovornosti za događaje izproteklih petnaest godina“.- saopšteno je za Fo rum iz Udru že njagrađana Bukovice.Oče ku je mo da će je dan ili dva slu -čaja biti završeni presudom za nekunak na du šte te, tek to li ko da sežrtvama i javnosti zamažu oči.Džaba mi nikada necemo prestatida tra ži mo prav du i pro blem Bu -kovice maksimalno internacionalizujemo“.-.poručujubukovičani.O zločinima u Bukovici napisanoje mnogo novinskih članaka i objavljenoviše potresnih ispovijestibukovičkih žrtava, a snimljena sui tri fil ma: „Sjen ka nad Bu ko vi -com“ 2002, „Pri boj i Pljev lja – is -ti na i od go vor nost“ 2005 i „Praz -nina“ 2007 godine.MiloradSmolovićima onih koji borave na nepoznatimadre sa ma u ne kim od ev rop -skih ze ma lja, ne ki su um rli i sve jeto doprinijelo da se otežano sprovodiistraga kazao je Smolović.Posebno je apostrofirao da obapredmeta nose oznaku službenetaj ne što, ka ko je re kao, zna či da ni -jesu mogli biti dostupni široj javnosti.- U slučaju Kaluđerski laz saslušano je vi še od sto ti nu, a u slu ča juBukovice više od 30 svjedoka. Prvobitnimzahtjevom za istragu brojplaniranih svjedoka bio je znatnoma nji ali ka ko je is tra ga tek la nji -hov broj se povećavao. Takođe susprovedeni odnosno iscrpljeni svimaterijalni dokazi koji služe za daljinesmetan postupak zaključio jeSmolović.Zahtjevom za sprovođenje istrageza zločin protiv čovječnosti počinjen u se lu Bu ko vi ca 1992. i 1993.godine koji je podnijela zamjenikvišeg državnog tužioca Višnja Medojevićobuhvaćeni su bivši pripadnicirezervnog sastava Vojskeapril, 2008. Re vi ja FO RUM5


HRO NI KA » » »r e v i j aDzamija u seluPlanjsko danas -zapaljena 1993Susret sa VujanovićemPosredstvom ambasade Crne Gore u Sarajevu, novoformiranoudruženje "Bukovica" iz Sarajeva, na vlastiti zahtjev, obavilo jesastanak sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem. Delegacijuudruženja predstavljali su: Šemso Bavčić, Fahrudin Čutuna,Kadrija Tahmaz i Haris Tahirbegović.Vujanović je snažno podržao potrebu povratka svih građana Bukovice,koji su je napustili, ocjenjujući neophodnim da se u koordinacijidržavnih organa, lokalne uprave Pljevlja, udruženja"Bukovica" i građana tog područja, obezbijede neophodni usloviza povratak. Vujanović je izrazio očekivanje da će odgovarajućemeđunarodne organizacije donacijama podržati projekat povratka.Delegaciju Bukovičana primio je i sekretar Ministarstva za zaštituljudskih i manjinskih prava Orhan Šahmanović i tokom razgovoraizraženo je uvjerenje da će pravosudni organi do kraja rasvijetlitidogađaje u Bukovici iz perioda 1992 godine.Jugoslavije braća Radmilo (42) iRadiša (35) D. Đuković, SlobodanĐ. Cvetković (36), Milorad B. Brković(36), Đor đi je S. Go gić (42) tepripadnici rezervnog sastava policijeSlaviša Č. Cvrkota (43) i RadomanT. Šu ba rić (46).Zahtjevom za sprovođenje istragevišeg državnog tužioca RifataHa dro vi ća zbog rat nog zlo či naprotiv civilnog stanovništva u Kaluđerskomlazu u proljeće 1999.godine, kada je ubijena 21 osoba,uglavnom albanske nacionalnosti,obuhvaćeni su bivši pripadnici rezervnogsastava treće čete prvogba ta ljo na pod go rič kog kor pu saPredrag Peđa Strugar (48) tadašnjiko man dant ba ta ljo na, za tim ko -mandir čete Momčilo V. Barjaktarović(53) iz Berana te njegovi sugrađaniPetar M. Labović (48), AcoD. Kne že vić (42), Bra ni slav i. Rad -nić (41) te Ran ko M. Rad nić (37),Ve se lin M. Ču kić (45), Ves ko R.Lon čar (32), Zo ran Đ. Kne že vić(44), Bo ro D. No va ko vić (30), Mi roM. Boj ović (41) i Ra do mir V. Đu raš -ković (44).B. Č.6 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « HRO NI KAPETNAEST GODINA OD OTMICE U ŠTRPCIMA KOD PRIBOJAForum proziva VladuProtestna šetnja u RožajamaForum Bošnjaka/Muslimana povodom 27. februarai petnaeste godišnjice od otmice u Štrpcima i likvidacije19 nedužnih putnika voza Beograd – Bar, pozvaoje Vladu i sve druge relevantne institucije CrneGore, da u skladu sa Rezolucijom Skupštine, konstituišudokumentaciono-informacioni centar i stvoreformalno-pravne i druge pretpostavke za utvrđivanjepune istine o svim događajima sa elementima mogućihzlo či na iz pe rio da 1991-2001. a ko ji su na bi lo ko jinačin vezani za Crnu Goru. Predsjednik Upravnogodbora Foruma Bošnjaka/Muslimana Crne Gore MirsadRastoder je, na pres konferenciji, između ostalog,izjavio da bi bilo i civilizacijski i humano u Podgoricipodići spomenik žrtvama pod nazivom “Mramor kajanja”.Predsjednik Savjeta Foruma prof. Husein CenoTuzović je naglasio je da ta organizacija traži od Vladei da konačno krene u realizaciju mogućeg povratka životau sela Bukovice na teritoriji Pljevalja makar tragominicijativa i prijedloga do kojih je Forum istražujući sam do šao.Bez temeljitog suočavanja sa prošlošću, priče omultietničkom skladu ostaće na površini svakodnevnepolitičke demagogije, naglašeno je na ovoj konferenciji.MANIFESTACIJE I U RO žA JA MA I BIJELOM POLJUDa se ne za bo ra viPo vo dom pet na es to go diš nji ce zlo či na u Štrp -ci ma i u Ro ža ja ma i Bi je lom Po lju su odr ža -ne ma ni fes ta ci je pod na zi vom „Da se ne za -bo ra vi“. Uz pod sjeć anje da ve ći na od zlo či nave za nih za Cr nu Go ru, od nos no gra đa ne ion daš nju vlast, ni je su do kra ja ras vi jet lje ni,na ovim sku po vi ma je uka za no da se zo čin -ci mo ra ju pri ves ti prav di.Na kon pro test ne šet nje, pri ka za ni su do -ku,en tar ni fil mo vi o zlo či ni ma u Bu ko vi ci Ide por ta ci ji iz bje gli ca iz BiH: "Praz ni na", “Če -ka ju ći fa ti hu” i "Kar ne val".Ma ni fes ta ci ju su or ga ni zo va li Boš njač kastran ka, "Al ma nah", "Nan sen di ja log cen tar"Cr no gor ski ko mi tet prav ni ka za zaš ti tu ljud -skih pra va, Cen tar za gra đan sko obra zo va -nje, "Še her", Cen tar za boš njač ke stu di je,Gra đan ski sa vez Cr ne Go re i Cen tar za kul tu -ru Ro ža je.april, 2008. Re vi ja FO RUM 7


HRO NI KA » » »r e v i j aPREDSTAVNICI TURSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNU SARADNJU I RAZVOJ POSJETILI PLJEVLJAPonuđena pomoćPredstavnici turske agencije zame đu na rod nu sa rad nju i raz vojposjetili su Pljevlja i u razgovoru sapredsjednikom opštine razmotriliinicijativu o saradnji sa tom opštinom.Gradonačelnik Pljevalja dr. FilipVuković i direktor predstavništvaTIKE u Podgorici, dr. Gokćen Kalkankonstatovali su u razgovoru dapostoji značajan prostor za saradnju.TI KA je sprem na da kroz po -moć u zdravstvu, obrazovanju, kulturiili kroz druge vidove tehničkepomoći pomogne bržem napretkuop šti ne Pljev lja i ukup nom raz -voju Crne Gore."Turska je u poslednjih dvadesetakgodina doživjela brz razvoj usvim sfe ra ma i sprem ni smo da ste -čena iskustva podijelimo sa prijateljskimzemljama kako bi ubrzalinjihov put u razvijena društva", kazaoje koordinator programa TIKEdr. Gok ćen Kal kan.Tokom sastanka je konstatovanoda postoji značajan prostor zasaradnju u svim oblastima javnog iprivrednog života, kao i u realizacijiinfrastrukturnih projekata, ali i uSusret reisa Fejzića igradonačelnika VukovićaDr. Gokćen Kalkan u Haremu Husein-pašine džamijeeventualnom usavršavanju zaposlenihu pljevaljskoj lokalnoj upravikroz pos je tu i bo ra vak u turs kimopštinama.TIKA ima kancelarije u 22 državesvijeta, a poslednja je otvorena uPodgorici. J.D.Gradonačelnik Pljevalja dr. Filip Vukovićprimio je predstavnike Mešihataislamske zajednice Crne Gorena če lu sa re i som Ri fat ef. Fej zi -ćem.Tokom razgovora reis Fejzić je ukazaoda islamska zajednica CrneGore ima izuzetno korektan odnossa svim lo kal nim upra va ma gdje ži -ve muslimani.Oci je nje no je da je u pret hod nomperiodu u Pljevljima preduzeto nizaktivnosti na očuvanju spomenikaislamske kulture i da je potrebnošto prije okončati sanaciju Huseinpašine džamije izgradnjom ograde,kapije novog ulaza i uređenjemdvorišta.Na sastanku je dogovoreno da ćeopština Pljevlja u saradnji sa islamskomzajednicom pristupiti i obnoviporušene džamije u Bukovici.Munara u Rascicima 1987 god.Do temelja srušena 20 maja 19938 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « HRO NI KACrnogorski ambasadoru SrebreniciCr no gor ski am ba sa dor u Bos ni i Her ce go vi niRa miz Ba šić sus reo se sa predstav ni ci ma tri udru že -nja maj ki iz Sre bre ni ce, ko ji ma je cr no gor ska amb -sa da u BiH po klo ni ka kom pju ter i knji ge. Ba šić jepo lo žio I cvi je će na Me mo ri jal ni cen tar u Po to ča ri -ma i odao po čast nas tra da lim sre bre nič kim Boš nja -ci ma.Vlada Crne Gore doniraće sto hiljada eura za obnovuSrebrenice-izgradnju škole, u sklopu akcije međunarodnezajednice, Sjedinjenih Država i nekolikozapadnih zemalja da se pomogne Srebrenici.Cilj donacije, prema riječima Bašića, je prije svegajačanje, inače, prijateljskih odnosa Crne Gore i Bosnei Hercegovine.SUSRETI RI FA TA RASTODERA SA BOŠNJACIMA U TURSKOJSudbinska upućenostPotpredsjednik Skupštine CrneGore Rifat Rastoder se, prilikom nedavnog(iz me đu 21 i 24. mar ta) pri -vatnog boravka, u Izmiru – jednomod najvećih turskih gradova i luka naMediteranu, sreo i sa više predstavnikaudruženja i institucija turskihdržavljana porijeklom sa prostoraCrne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbijei drugih bivših jugoslovenskihrepublika.Rastoder je, između ostalih, posjetioUdruženje «Bosna – Sandžak» uokviru kojeg je organizovana i neformalnaškola bošnjačkog i drugih južnoslovenskihjezika a koju, kao iudruženje vode Mahmut i njegov sinDJokmen Katipoglu(Ćatović). Kakoističe, posebno je upečatljiva bilaposjeta bošnjačkom selu Halilbeyli,šezdesetak kilometara od Izmira. Uovom se lu, ina če, sa oko 3000 ži te lja,porijeklom uglavnom iz okoline Trebinja i na kon vi še od 140 go di na ododlaska iz zavičaja, još uvijek čuvajui prilično dobro znaju maternji jezik.Konačno, Rastoder se u Izmiru sreosa uglednim turskim biznismenom,počasnim konzulom BiH i osvjedočenimprijateljem Crne Gore, gospodinomKemalom Baysakom, koju jeu čast gos ta iz Cr ne Go re pri re dio iposebni ručak.- Valja imati sreće i, naravno, prijateljapa sresti ljude poput Mahmuta,Kemala i sličnih, pa dobiti priliku dase za relativno izuzetno kratko vrijemespoz na ili, bo lje re ći, do ži vi veo -ma kompleksna sudbinska upućenostsvih i, po seb no, boš njač kog na -ro da iz Cr ne Go re i ukup no Bal ka nai na ro de Turs ke, kao i dr ža va u ko ji -ma isti čine realno društveno i državotvornobiće.Turska je, inače, prirodni i civilizacijskimost između istoka i zapada,a ri ječ je i o sve raz vi je ni jem i mo der -nijem društvu i državi.Za Boš nja ke i dr ža ve u či jemPoziv Bijelom PoljuNa mol bu predstav ni ka Boš nja kaiz Iz mi ra, pot pred sjed ni ka Skup -šti ne Ri fat Ras to der je, po po vrat -ku u do mo vi nu, za jed no sa di rek -to rom Predstav ništ va Turs ke agen -ci je za raz voj( TI KA) u Pod go ri ci,gos po di nom Djok me nom Ka la ka -nom pos je tio Bi je lo Po lje i u raz go -vo ru sa pot pred sjed ni ci ma Op šti -ne, Ri zom Ka su mo vi ćem i Mi lo ra -dom Rman di ćem, pre nio mol benaj vi šim predstav ni ci ma op šti neda se iz jas ne prih va ta ju li pri jebez ma lo go di nu da na pru že nu ru -ku, od nos no pok re nu tu ini ci ja ti vuza us pos tav lja njem tješ nje sa rad -nje iz me đu iz mirs ke op šti ne Bur -ha ni ja i Bi je log Polja. O ovoj ini ci ja -ti vi Ras to der je oba vio i raz go vorsa pred sjed ni kom Skup šti ne op šti -ne Bi je lo Po lje, gos po di nom Re fi -kom Bo jad ži ćem, kao i sa pred -sjed ni kom Op šti ne Bi je lo Po lje,gos po di nom Tar za nom Mi lo še vi -čem. Svi sa go vor ni ci su is ka za lisprem nost da nas ta ve kon tak te usmis lu prih va ta nja i rea li za ci je do -bro doš le ini ci ja ti ve.april, 2008. Re vi ja FO RUM9


HRO NI KA » » »r e v i j aSusret sa studentima izCrne Gore i Srbije u IzmiruRastoder sa rukovodstvom i članovimaUdruženja "Bosna - Sandžak"društvenom biću participiraju, posebnobi trebala biti značajna činjenica da je u Turs koj pre ko pet mi lio -na stanovništva porijeklom upravosa ovdašnjih – balkanskih prostorakoji imaju krajnje prijateljski odnosprema svim balkanskim narodima idržavama. Među njima je i veliki brojveoma uspješnih biznismena, naučnih,kulturnih, političkih i ukupno –javnih poslenika, u principu bezrezervnovoljnih da prodube i proširesaradnju na konkretnim - biznis ilidrugim odgovarajućim projektima.Ne ma sum nje da je i Turs ka bo gomdana za prekogranično potvrđivanjecrnogorskih biznismena, poslenikanauke, kulture i slično.Is kre no se, na dam da bi ta ko neš -to pomoglo i bržem razobličavanjujoš vitalnih i u Crnoj Gori kojekakvihpredrasuda i zabluda o Turcima iTurskoj, kao i spopstvenoj istoiji i tradiciji,naglašava Rasoder.MOSTAR SEVDAH U CRNOGORSKOMNARODNOM POZORIŠTUBošnjački bluzKoncert ansambla „Mostar sevdah reunion“odr žan je(13.04) na Ve li koj sce ni Cr no -gorskog narodnog pozorišta, u okviru sedmogmeđunarodnog festivala „A tempo“.Jedan od najpoznatijih etno bendova nastupioje sa poznatim sevdalinkama u žanrovskimodernoj obradi i aranžmanu.Koncertpod nazivom „Čudna jada“odu še vio je broj nupubliku,a solisti su nagrađeniovacijama.„Mos tar sev dah re u -nion“ je nas tu pio u sas ta -vu: Mustafa Šantić-harmonika,klarinet,vokal,klaviriso pra no sak so fon; Il jazDelić-vokal; Nedeljko NeđaKo va če vić-vio li na,vo -kal; Kosta Latinović-berdebas; Sead Avdić-bubnjevi;Mustafa Behmen-gitara iBranko Pavlović-basprim.Omer Pobrić u podgoričkom KIC-uU OR GA NI ZA CI JI KUL TUR NOG CEN TRABOŠNJAKA/MUSLIMANA CRNE GOREInstitut sevdaha upodgoričkom KIC-uU podgoričkom Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“(26. 04.) gostovao je „Institut sevdaha“ iz Sarajeva.Podvođstvom Omera Pobrića nastupilo je preko 20 istaknutih umjetnikakoji su od osnivanja te institucije 2003. godine izvodilisevdah u mnogim gradovnima Evrope “Sevdahje gradska pjesma o našim životima” kazao jeOmer Pobrić u Podgorici podsjetivši da je osmogo diš nje di je te da lo naj ljep šu de fi ni ci ju„Sev dah je kad moj ba bo pje va i pla če”.Sevdah je bošnjački bluz, ljubavna pjesma,zanos i čeznja, harmonija u kojoj su opisani događaji,junaci i ljudsko trajanje. Sevdah je osobenaduhovnost koja nije u dovoljnoj mjeri isticanakao kulturna vrijednost ovog naroda.„Institut sevdaha“ istražuje i okuplja umjetnikeda sačuvaju dragocjene muzičke vrijednostiu savremenom ruhu. Gostovanje je priredioKulturni centar Bošnjaka/Muslimana CrneGore.10 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « HRO NI KAIZ LOž BA SLIKA MAJ DE MUČIĆ U PERJANIČKOM DOMU U PODGORICIBesjeda boja i ljepoteMajda MučićAka dem ska sli kar ka Maj deMučić je, sredinom aprila, priredilasamostalnu izložbu u Perjaničkomdomu u Podgorici.Na ovoj izložbi, koju je otvoriopot pred sjed nik skup šti ne Ri fatRastoder, Majda Mučić predstavilase sa dva de set sli ka (ulja naplatnu) sa motivima stare Podgorice,rijekama i mostovima, kao islikama figuralnog karaktera.O njenim radovima istoričarkaumjetnosti Milica Radulović je, izmeđuostalog, zapisala u katalogupriređenom povodomizložbe: “Inspirisana najrazličitijimmotivima, predjelima stvarnimi izmaštanim, Majda gradisvoj osobeni likovni svijet, prevodećisvaki opažaj, sopstveni utisakili slutnju u je din stve ni pros -tor nje ne sli ke.“Maj da Mu čić ro đe na je1979.godine u Podgorici. Završilaje Akademiju likovnih umjetnostina Ce ti nju u kla si prof. Smai la Ka -raila. Član je Udru že nja li kov nihumjetnika Crne Gore od 2004.godine.Samostalno je izlagala naCetinju, u Beogradu, Podgorici,Skadru, Plavu, Igalu.Učestvovalaje na kolektivnim izložbama uPod go ri ci, Beo gra du i Ce ti njukao i u radu likovne kolonije uPlavu 2007.godine. Živi i radi uPodgorici.- Maj da Mu čić je, kao što, vje -rovatno, znate ili ste mogli pročitati,i svojevremeno umjetničkoču do od dje te ta ili - ka ko su se ta -da izrazili članovi komisije za prijemučenika u poznatu I priznatucetinjsku Umjetničku školu – talenatnad talentima, podsjetio je, izmeđuostalog Rastoder, konstatujući da je Maj da Mu čić da nas sta -sala u vrsnog akademskog slikaraali i aktera i poslenika mnogihSlika Majde Mučičhumanističkih projekata i akcija.Riječju, stasala je u stvaraoca i ličnostza po nos i po ro di ci, i Gra du,i Cr noj Go ri ukup no…Sto ga, i ne mo gu – na gla sio jeRas to der - a da i ovim po vo domne pri mi je tim da je svo jim već im -pozantnim ukupnim djelom Majdazaslužila mnogo više konkretnepo drš ke , ako niš ta dru go aono maker u obezbjeđenju adekvatni jih us lo va za rad i još in ten -zivniju komunikaciju sa ljudima.No, da ne du žim... Jer, kao štose da i za pazi ti, Maj da je već za -počela svoju prelijepu besjedu. Apošto ona, usudom sudbine, besjediuglavnom bojama i ljepotom,po zi vam Vas da nje nu bes je -du sami odslušate, odnosno osjetite sa tek ma njeg di je la nje nih iz -loženih specifičnih priča u bojama,zaključio je Rastoder.april, 2008. Re vi ja FO RUM11


HRO NI KA » » »r e v i j aSA PROMOCIJE REVIJE FORUM U BIJELOM POLJUSusret različitostiU bje lo polj skom Cen tru zakul tu ru, 12. mar ta 2008, odr ža naje promocija Revije Forum. U izuzetnonadahnutoj atmosferi kojusu priredili glumac Izet Mulabegovici bjelopoljski tamburaši, oForumu su govorili Husein Tuzović,Er vin Spa hić, Ke mal Mu sić iMirsad Rastoder.- Naš cilj je da či neći tra ži moodgovor na pitanje šta zajednomožemo učiniti za uzorno prepoznavanjei harmoniju različitostiu na šoj dr ža vi - ka zao je, iz me -đu ostalog novoimenovani predsjednikUpravnog odbora ForumaB/M, novinar Mirsdad Rastoder,ističući da Crna Gora jestemultietnička i multikulturna, alida bi se i doš lo do suš ti ne tih poj -mova valja znatno više učiniti dase obezbijede forme za institucional no pro živ lja va nje i pro ži -manje civilizacijskih slojeva i moderneduhovnosti u novi kvalitetpre poz nat lji vos ti Cr ne Go re namapi evropskih država, Crna Goraje na ša ko li ko nas ima, ko li kozna mo i um ije mo da svoj in te res imo guć nos ti ljud ski - krea tiv norazmijenimo sa drugima u težnjisve kvalitetnijem životu i zajedničkom bo gat stvu, ka zao je Ras -to der uz pod sjeć anje da je Fo rumbio i ostao susret različitosti u širokomdruštvenom kontekstu CrneGo re.Forum je Nevladino udruženjekoje doprinosi upoznavanju, razumijevanjui zbližavanju Bošnjaka– Muslimana međusobno, kaoi sa os ta lim na ro di ma u Cr noj Go -ri i okruženju, istakao je PredsjednikSavjeta Foruma, Husein- CenoTuzović. Tuzović je podsjetio daje Forum dao značajan doprinosu profilisanju pravnog okvira zapoštovanje ljudskih i manjinskihpra va, vra ća nju ime na Boš njak,punoj državnosti Crne Gore i drugimpitanjima od znacaja za de-Lutvov primjer-Lut vo Še kić je 1909. go di ne slu žio vojni rok na vojnombrodu “Schwartzenberg” u Šibeniku. Bio je prvi Bošnjak,ka det, ko ji je slu žio voj sku u rat noj mor na ri ci aus -tro-ugar ske voj ske. Ka da mu je brat iz Bos ne ja vio daće mu do ći u pos je tu u Ši be nik, Še kić je stu pio do svognad lež nog ofi ci ra i pov je rio mu svoj strah da će ga seotac odre ći ako saz na da ne no si fes. Poš to je Lut voŠekić bio prvi muslimanski kadet u mornarici, nije bilopropisa ili pravilnika po tom pitanju, međutim postupakje s namjerom zaštite zabrinutog Šekića, krenuo vrlobrzo. Sa broda su u Pulu poslali telegrafsku poruku, aon da su je iz Pu le pos la li di rekt no u Beč na Vojno mi -nistarstvo, odjeljenje za mornaricu koje je poruku poslalodalje Opštom ministarstvu za finansije. Ovo ministarstvoje izdalo privremeno odobrenje koje je LutvuŠekiću dozvoljavalo nositi crveni ili bijeli fes za vrijemesluženja vojnog roka u ratnoj mornarici.Tako je Lutvo sačuvan od srdžbe njegovog baba.Lutvov primjer je najbolja potvrda kako ne treba bežatiod samoga sebe.Ali i potvrda one narodne poslovice( uvi še ver zi ja ): „ Dok se di je te ne za pla če ma ti ga se nesje ća“ ili dru ga ver zi ja"dok de te ne za pla če ni maj ka gane uzi ma u na ruč je" ili pak ver zi ja ko ja da je upu te dane smijemo biti samo nijemi posmatrači već moramouzeti aktivno učešće u dešavanjima koja se tiču nassa mih:- “Dok de te ne za pla če, maj ka si se ne da je.”Iznesimo požutjele fotografije na svijetlo dana.Pokušajmoda od zaborava istrgnemo mahale, avlije, sokake,hanove i dućane- čaršije koje više nema.Nemaju samozi do vi uši , na pro tiv mno ge uši ima ju zi do ve.Jer da smovodili računa i slušali dobronamjerne apele o zaštiti iočuvanju starog arhitektonskog ambijenta koji je bioodraz kulture življenja jednog naroda Bijelo Polje bi sadaimalo bogatu i kulturnu i turističku ponudu. Ne bisa da “Us kok “ us ko čio u av li ju dža mi je Haz na dar ( Ha -rem dža mi ja ).( „Us kok “ je na ziv ka fa ne ko ja je sa gra -đe na na mjes tu gdje je ne kad bi la Haz na dar dža mi ja akoja je porušena od strane komunističke vlasti1958.godine. )Ko smo i što smo, ko li ko zna mo o se bi i na šoj pro šlos ti,ni ma nje ni vi še ne go ono li ko ko li ko su na ši pre ci bi li umo guć nos ti da nam je pri bli že .Ono što tre ba sve da12 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j aSa promocije revije “Forum” u Bijelom Polju:Mulabegović, Rastoder, Tuzović, Spahić i Musićmoktatski razvoj.- Me dij jes te „sku pa igrač ka“ iteško je obezbijediti sredstva zakontinuirano izlaženje jedne novine. Zbog to ga je, do sa da, izaš losamo sedam brojeva Foruma. No,s obzirom da mediji poput ovogpo ka zi ju bo gat stvo raz no li kos tiCr ne Go re, ovaj ča so pis će, na -dam se, na ći svo je mjes to na me -dijskom prostoru naše Republike.Jer, to predstav lja i odre đe ni zna -« « « HRO NI KAčaj, kako za Bošnjake / Muslimane,ta ko i za sve os ta le na ro de ko -ji ži ve u Cr noj Go ri, sma tra je danod najrevnosnijih saradnika Foruma,Ke mal Mu sić.Oko ovog časopisa su okupljenientuzijasti i prekaljeni novinarskiznal ci. Zbog to ga te me, tek sto -ve, članke, reportaže, komentarena stra ni ca ma Fo ru ma, ia ko sabošnjačko / muslimanskim predznakom,rado čitaju i pripadnicidrugih naroda, tvrdi Musić.Započinjući svoje kazivanje zapisom poz na tog ro ma no pis caMeše Selimovića o nama kao narodu, Er vin Spa hić je na šao zashodno da na početku pojasniod ku da i on me đu, tre ba re ći –najprepoznatljivijim, piscima Revije.- Nije mojom krivicom garant,ističe Spahić. Krivac je čovjek kojinas raduje je činjenica da sazrijeva jedna intelektualnaeli ta ko ja je sprem na da ski ne pau či nu sa na še kul tur -ne baštine te da osvijetli istorijska gibanja i iz drugogugla.Učeći istoriju i kniževnost , a i nastojanjima nekih danas poistovjete sa turskim osvajačem ne rijetko sam se i sam os je ćao kao pro go -njena zvijer.“Sjek li su me na bu lju ke” , di za li namene ralo i volove “naročito se tu isticaoMarko (Kraljević) i umjesto dame učine inferiornim, inat je učinioda borba za samoodržanjem nadjača ne dos ta tak škol skog obra zo -vanja i nedovoljnog poznavanjaistorijskih činjenica - što je sveuti ca lo da se kod me ne još vi še po -jača osjećaj pripadnosti bošnjačkojnaciji.Da je osjećaj krivice, koju su nam pripisivali onikoji nijesu radi sa nama dijeliti životni prostor, ponegdjenailazio na pogodno tlo, svjedoči sljedeći primjer:Pov je rio mi se pri je vi še go di na moj škol ski drug još izos nov ne ško le da mu je naj ne pri jat ni je za vri je me ško -lo va nja bi lo ka da je nas tav nik dr žao pre da va nje o Ko -sovskom boju. Radi razumijevanja ovog primjera rećiću vam da se moj drug zo ve Mu rat.“ Raz ve zao ta ko nas tav nik pri ču : te car Mu rat sa ovo li -ko voj ske ,te Baj azit sa to li ko , te li je vim kri lom ko man -du je ovaj ,te des nim onaj , a me ne neš to stis lo u gru di -ma –pri ča Mu rat, uda ri la mi krv u obra ze či ni mi sesvi đaci gle da ju u me ne. A ja, ta man ko dami se sva turska imperija navalila nale đa , u klu pu bih se za vu kao dasam mo gao. Jed va sam če kao daMi loš Obi lić ras po ri Mu ra ta i da seokonča kosovski boj.I taman poginuhiz istorije kad me dočepaše izsrpskog , pa kosovski ciklus pjesama.Tih da na do nio sam od lu ku: eneću vala ako nekada budem imaodjecu davati djeci ova stara imena,ne će oni no si ti ovaj bi ljeg ime na,no ću ova mo der na.,,Raz miš ljao je ta da i ta ko kao di je teMu rat. Pos li je ra ta u Bos ni ože nio se Mu rat i do biokćer ku i da de joj ime Aj ka. Na mo je pod sjeć anje šta jegovorio koja će imena djeci davati kratko je odgovorio:“Po no vio sam ime mo je bi ke, a ja sam bi ku mno go vo -lio”, ka že Mu rat.(Iz izlaganja E. Spahića)april, 2008. Re vi ja FO RUM13


HRO NI KA » » »r e v i j aRevija “Forum” broj 2 Revija “Forum” broj 5sje di tu nas prem me ne (Ri fat Ras -to der). Zaš to ne poe zi ja, ne goproz ni tek sto vi. Ja sam imao tu ne -sre ću da sam svo ju pr vu pjes muposvetio djevojci koja će kasnijepostati književni kritičar.Nije pomagaloni njeno kasnije bodrenje iut je ha ka ko se i pr vi ma či ći u vo dubacaju budući da je uslijedio mojodgovor: „Nisi ti jedina na svijetu“.U mojim tekstovima puno jecinizma i ironoje to priznajem, alije i mno go vi še is ti ne što tre ba juda priz na ju oni ko ji ih či ta ju.Japokušavam da „vezem“ priču čijiKo smo i či ji smo?je jedini zadatak da mi napravipro laz za plas man jed ne ili dvi jeporuke prevashodno čitacu iz narodakome i sam pripadam. Pokušavami da realno opišem događaje i lju de što ni je ni ma lo la ko.Kada tako „slikate“ događaje ililjude bolje reći njihove karaktere,postoji realna opasnost da iakopišete o konkretnoj ličnosti ili pojavina desetine njih se prepoznau tek stu i pres ta ne da vam se jav -lja.Ono što me je po seb no iz ne -nadilo je činjenica da se velikibroj njih pro na šao u mom tek stu« Mi nis mo ni či ji ,uvi jek smo na ne koj me đi , uvi jek ne či ji mi raz , sto -ljećima mi se tražimo i prepoznajemo . Uskoro mi nećemo znati kosmo . Ži vi mo na raz me đu svje to va , na gra ni ci na ro da , uvi jek kri vinekome . Na nama se lome talasi istorije kao na grebenu . Otrgnutismo a neprihvaćeni kao rukavac što ga je bujica odvojila od majkepa ne ma vi še ni to ka ni uš ća . Su vi še je ma len da bu de je ze ro , su vi -še je ve lik da ga zem lja po pi je . Dru gi nam či ne čast da ide mo podnjihovom zastavom jer svoju nemamo . Mame nas kada smo potrebni, odbacuju kada odslužimo . Nesreća je što smo zavoljeli ovu svojumr tva ju i ne će mo iz nje , a sve se pla ća , pa i ova lju bav . Sva ko mis lida će nad mu dri ti sve os ta le i u to me je na ša ne sre ća »( Me ša Se li -mović).ŠER BUDALA.Inače, ističe Spahić, mi Bošnjacise prvo moramo suočiti sami saso bom pa tek on da kre nu ti daupoznajemo ostale narode u našemokruženju.Jer kako ćeš upoznati dru ge kad ne poz na ješ do -volj no ni sa mo ga se be. Ovo je vri -je me za us prav lja nje, a ne vri je meza povijanje - kako vjetar duva.Velike su praznine u našoj svijestii ni je la ko pre mos ti ti go di ne ne či -njenja i pasivnosti. Zato je upravosada neophodno učiniti sve kakobi sa ču va li na še nas lje đe, na šukul tu ru i tra di ci ju. Ako to ne uči -ni mo da nas sju tra će bi ti kas no.Ne dopustimo da to drugi umjestonas či ne, jer to on da ne će mobiti mi, s razlogom apeluje ErvinSpahić.Fo rum za sve,svi za Fo rumForum je glasilo o duhovnom,kulturološkom,nacionalnomidentitetui položaju Bošnjaka/Muslimana uCrnoj Gori.I isto vrijeme stranice Foruma suot vo re ne za sve ko ji že le i ima ju naove te me neš to da kažu.Fo rum je do sa da a že lja nam jeda to i ubu du će či ni mo pros tor us -tupao i pripadnicima drugih nacijakao npr. Nada Rahović,Velibor Ivanović,NedaSindik,Miško Vuković,BranislavRadulović,Dragan Koprivica,DobriloDedeić,prof. BlagotaMitrić,prof. Srđan Vukadinović,prof.Svetozar Jovićević,VeselinRacković,Zorica i Tomislav Šoškić,SlavicaBajić, dr. Nail Draga,BudimirŠćepanović, Pero Radović,NikGašaj,Dr. Čedomir Bogićević,Nada Po po vić i dru gi. Sve štose bi lje ži os ta je , sve što se pam tinestaje.(Mula Mustafa Baseskija).14april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « HRO NI KAFORMALNOPRAVNE PRETPOSTAVKE PRAVA NA OČUVANJE IDENTITETAKonstituisane prveinstitucijePiše: Sabahudin DelićUsvajanje Zakona o manjinskim pravima i slobodamapredstavljalo je prvi korak u prihvatanju i sprovođenjusuštinski nove politike prema manjinskim narodimai drugim manjinskim nacionalnim i etničkim zajednicamai njihovim pripadnicima u Crnoj Gori, kao ipromjenu svijesti društvene javnosti, koja treba da rezultirakvalitetnim poboljšanjem njihopvog položajastvaranjem uslova za jednake šanse i mogućnosti. Integracijau društveno tkivo Crne Gore, bez asimilatornihnaznaka (ukoliko je uopšte moguće govoriti o integracijibez makar djelimične asimilacije?), osnovna je intencijai duh Zakona. Pored normi koje štite i unapređujuukupan nacionalni identitet (kroz zaštitu kulturnog,jezičkog, vjerskog idr. identiteta), Zakon o manjinskimpravima i slobodama je definisao i osnove za djelotvornoučešće manjina u društvenom životu CrneGore. Novim Ustavom Crne Gore, ne samo što su osnažene,nego su i još preciznije definisane odredbe oovim pravima.Što se tiče novokonstituisanih institucija, dvije suveoma značajne i bitne za dalji razvoj i unapređenjeOsnovna uloga novokonstituisanog Fonda jeobezbjeđivanje sredstava koja služe kaopodrška aktivnostima značajnim za očuvanje irazvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti.Sav jet: - predstav lja i zas tu pa ma nji nu,opitanjima o kojima raspravljaju organi državnevlas ti i jav ne služ be, a ti ču se pra va ma nji nai njihovih pripadnikaprava svih manjinskih naroda i drugih nacionalnih i etničkihzajednica: Fonda za manjine i savjeti.Odlukom, koju je Skupština Crne Gore usvojila 12.februara 2008.godine, osniva se Fond za manjine čijaje osnovna uloga obezbjeđivanje sredstava koja služekao podrška aktivnostima značajnim za očuvanje i razvojnacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinai njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, etničkog,kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta.U cilju unapređenja sloboda i prava, Zakon je pružiomogućnost da svaka manjinska zajednica u CrnojGori može osnovati svoj savjet. Vođen komparativnimiskustvom i specifičnostima Crne Gore, zakonodavacje precizirao i ulogu savjeta u našem društvu.Sav jet: - predstav lja i zas tu pa ma nji nu;- podnosi predlog državnim organima, organimalokalne uprave i javnim službama za unapređenje i raz-Na cio nal ni sav jet Boš nja kaU Podgorici je 25. aprila tekuće godineodržana konstitutivna sjednicaNacionalnog savjeta Bošnjaka CrneGore. Na ovoj sjednici je foriranaradna grupa koja će uraditi Statutsavjeta, nakon čega će biti izvršen iizbor predsjednika i ostalih organaSavjeta.Pret hod no je, 17. mar ta t.g, shod noodredbama Zakona o manjinskimpravima i slobodama, Ministarstvoza zaštitu ljudskih i manjinskih pravasazvalo Skupštinu tzv elektora.Na Skupštinu je pozvano 48. elektoraa prisustvovalo 45.Elektori su, na osnovu Pravila i Poslovnikao radu koji je usvojen naSkupštini, izabrali 19 članova Savjetau či ji sas tav je, po funk ci ji, uš lo i16 poslanika, ministara, predsjednikaopština, odborničkih klubova Ipredsjednika parlamentarnih nacionalnihpartija.Izabrani članovi Savjeta na elektorskojskup šti ni su: Adem Fe tić, Ali jaMatović, Edina Bulić, Ervin Ibrahimović,Ervin Spahić, Kadrija Agović,Mirsad Džudžević, Mirsad Rastoder,Omer Šahmanović, Osman Nurković,Safet Kurtagić, Samedin Agović, SamirAgović, Sefer Međedović, SuljoMustafić, Šerbo Rastoder, Šukrija Cikotić,Velija Murić i Zenaida Dacić.Učešće u članstvu pofunkciji potvrdilisu: Ri fat Ras to der, Dža vid Ša bo -vić, Hidajeta Bajramspahić, KemalPurišić, Amer Halilović, Fahrudin Hadrović,Hajran Kalač, Husnija Šabović,Rafet Husović, Avdo Gorčević,Erdžan Fetahović, Senad Dlakić, SabroKalač, Sadrija Balić, NedžadDrešević i Redžep Kurbadovićapril, 2008. Re vi ja FO RUM 15


HRO NI KA » » »voj prava manjina i njihovih pripadnika;- podnosi inicijativu Predsjedniku Države da zakonkojim se narušavaju prava manjina i njihovih pripadnikane pro gla si;- učestvuje u planiranju i osnivanju vaspitno-obrazovnihinstitucija;- daje mišljenje na predmetne programe koji izražavajuposebnost manjina;- predlaže upis određenog broja studenata na UniverzitetCrne Gore;- pokreće inicijativu za izmjenu propisa i drugihakata kojima se uređuju prava pripadnika manjina;- i vr ši dru ge pos lo ve u skla du sa ovim za ko nomTakođe, o pitanjima o kojima raspravljaju organi državne vlas ti i jav ne služ be, a ti ču se pra va ma nji na i nji -hovih pripadnika, potrebno je ostvariti saradnju sa Savjetom,radi izgradnje međusobnog povjerenja.S obzirom na zakonom date ingerencije, savjetipredstavljaju svojevrstan vid manjinske samouprave ipostaju glavna spona na relaciji država-manjinske zajednice.Različiti oblici uprave ili samouprave korisnisu za očuvanje i razvoj identiteta i kulture manjina. Područjana koje bi se najbolje moglo uticati uspostavljanjemovakvih rješenja obuhvataju: obrazovanje, kulturu,upotrebu svog jezika i pisma, vjeru i ostala pitanjaključna za identitet ili način života manjina. Oslanjajućise na princip subsidijarnosti, Crna Gora bi trebalaNacionalni savjetMuslimanaU Podgorici je, 25. aprila konstituisan i Nacionalnisavjet onih koji se i nacionalno iskazuju kaoMuslimani.Prethodno su na elektorskoj skupštini, izabrana23 člana ovog Savjeta: Adaleta Bibezić, AvdulKurpejović, Bajram Bikić, Elvira Pupović, FahrudinDervišević, Farisa Kardović, Kadrija Kurpejović,Lutvo Zaimović, Mahmut Omerhodžić, MithadHodžić, Murat Međedović, Mustafa Bektešević,Mustafa Kalamperović, Muzafera Koljenović,Osman Grgurević, Sabrija Vulić, Sabro Pepić,Sadik Katana, Saida Čikić, Salih Dobardžić, SemirSmaković, Suada Begović i Sulejman Šabović.Ranije su 2 člana potvrdila spremnost da, pofunkciji, participiraju u Muslimanskom savjetu, ito: ministar bez portfelja Suad Numanović i poslaniku Skupštini Crne Gore Mevludin Nuhodžić.r e v i j ablagonaklono razmotriti prenos još većih ovlašćenja,uključujući i posebne funkcije samouprave, posebnotamo gdje bi to ojačalo ovlašćenja manjina u pitanjimako ja ih se ti ču.Zakon je precizirao i „dvije grupacije“ članova savjeta,oni koji postaju članovi savjeta date manjine pofunkciji koju obavljaju i oni koji se biraju na elektorskojskupštini odnosne manjine. Član 33 stav 5 Zakona omanjinskim pravima i slobodama je definisao da sučlanovi na osnovu funkcije „poslanici sa manjinske liste,članovi Vlade koje predlažu predstavnici te manjinskeliste, predsjednici opština u kojima manjina čini većinui drugi poslanici i članovi Vlade kao i predsjedniciopština iz odnosne manjine, koji to žele, predsjednicimanjinskih parlamentarnih stranaka, kao i predsjedniciodborničkih klubova manjinskih stranaka“. Da bise pravno regulisao način izbora članova savjeta naelektorskoj skupštini, postupajući u skladu sa zakonom,Ministarstvo za zaštitu ljudskih i manjinskih pravaje donijelo Pravila za prve izbore savjeta i Uputstvoo jedinstvenim obrascima za sprovođenje izbora začlanove savjeta (ovi akti objavljeni su u „Službenom listuRCG“, broj 46/07, od 31.ju la 2007.god.). Tre ba na po -me nu ti da su, ka ko im i ime ka že, ovo pra vi la za pr veizbore savjeta, a samim savjetima je ostavljeno pravoda regulišu način izbora budućih savjeta.Radi približavanja i dostupnosti zainteresovanojjavnosti, Pravila i Uputstva su objelodanjena na zvaničnomsajtu ministarstva, štampani su kao dodatak dnevnomlistu »Pobjeda« i na albanskom jeziku u nedeljniku»Koha Javore«, obznanjeni su preko javnog servisaRTCG, TV IN i lo kla nih ra dio i te le vi zij skih sta ni ca, a sanevladinim organizacijama iz svih manjinskih zajednicasu održani sastanci i prezentovan im je postupakformiranja savjeta manjina.Poslije ovih aktivnosti, a s obzirom na definisanepostupke do konstituisanja savjeta, Ministarstvu sudospjevale inicijative za sazivanje elektorskih skupština.Tako su, Odlukama ministra, zakazane i održaneelektorske skupštine za izbor članova: Hrvatskog savjeta(22.12.2007.god.), Boš njač kog sav je ta(15.03.2008.god.), Romskog savjeta (22.03.2008.god.),Muslimanskog savjeta (29.03.2008.god.) i Albanskogsavjeta (19.04.2008.god.).Rad savjeta u budućnosti će ponajviše zavisiti od samihčlanova savjeta, od njihove spremnosti, volje i htjenja,ali i od svi jes ti o zna ča ju ove in sti tu ci je u ukup nojdruštvenoj zbilji Crne Gore. Ukoliko se poslovima savjetapriđe na odgovoran i nadasve širok način, i ukolikose na đe pros to ra za sve one ko ji zna ju i ko ji ho će,uspjeh u korist svog naroda neće izostati.16 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « IZ NA ŠEG UGLAMANJINSKI NARODI I PREDSJEDNIČKI IZBORI U CRNOJ GORITeg na iz bor noj va giPi še: Prof. dr sc.Srdjan VukadinovićCentar za društvena istraživanjaPrilikom svakog izjašnjavanja uCr noj Go ri, bez ob zi ra da li se ra di oreferendumskim, izbornim ili nekimdrugim kampanjama ključna ciljnagrupa, gotovo svih učesnika procesaiz jaš nja va nja i pri do bi ja nja no vihglasača, su pripadnici manjinskihgrupacija. U jednoj nacionalno heterogenojsredini, u kojoj nema većinskenacije u omjeru preko ukupnepolovine učešća u strukturi stanovništva, gla so vi ma njin skih na ro dapre te žu u ko rist jed ne, dru ge ili vi šepolitičko programskih opcija. Glasovimanjinskih naroda su oni glasovikoji donose apsolutnu vlast u CrnojGo ri. Ta ko đe, to su na is ti ta kav na -čin glasovi koji u izbornom procesumogu omogućiti da nečija apsolutnadominacija bude u potpunosti dekonstruisanai ograničena. Slična igotovo identična situacija, odnosaprema manjinskim narodima, kao ipredhodnih godina i perioda, kadasu se u Cr noj Go ri de ša va la raz no -razna izjašnjavanja je bila i prilikompred sjed nič kih iz bo ra, apri la2008.go di ne. Bi la je to cilj na gru pakoja je bila značajno prisutna naodređene načine kod sva četiri predsjedničkakandidata u predizbornojkampanji.MOTIVI OPREDJELJENJAPrilikom opredjeljenja za određenogkandidata manjinski narodi uCrnoj Gori veliku pažnju posvećujupro gram skom di je lu odre đe nogkandidata ili političke grupacije, i toprvenstveno u onom dijelu koji se tičepoboljšanja ostvarivanja čitavogkorpusa prava manjinskih naroda.Glasovi manjinskih naroda su oni glasovi koji donoseap so lut nu vlast u Cr noj Go ri. To je cilj na gru pa ko joj suse obraćali svi predsjednički kandidati. Analize upućujuda je ključ za dekonpoziciju jednopartijskog monopolaupravo u rukama manjinskih narodaSrđanVukadinovićNaravno, ni jedna grupacija i ciljniinteres svakog kandidata, kao manjinskinarodi nema iskustvo predhodnihpetnaestak godina, kada suse mračne aveti prošlosti nadvijalenad njihovim glavama i sudbinama.Teško je u takvim okolnostima očekivatida se povjerenje može datikandidatu ili političkoj grupaciji, kojimasu, koliko do juče, manjinski narodibili osnovni problem i remetilačkifaktor u crnogorskom društvu.U smislu javne podrške nekom odkandidata ili političkih grupacija, iliuskraćivanju iste, manjinski narodi, apogotovo Bošnjaci, Muslimani, Albanci,Hrvati i dr., su gotovo stidljivogovorili do predsjedničkih izbora uCrnoj Gori 2008.godine. Iako su seuvijek pravile određene pretpostavke,istina suviše spekulativne, o tomekome idu glasovi većine pripadnikamanjinskih naroda, ili makaronih malobrojnijih, neke političkegrupacije su na predsjedničkim izborima,aprila mjeseca osme godinetre ćeg mi le ni ju ma, jav no iz no si lesvoje glasačko opredjeljenje. Tako sutri albanske partije (Forca, Demokratskaalternativa i Demokratski savez)isticale da svoje glasove nećedati predstavniku vladajuće DPS –SDP ko a li ci je, dok je Boš njačjkastran ka jav no na vo di la da ona u pr -vom krugu predsjedničkih izboraneće dati povjerenje ni jednom kandidatu,nego će njeno članstvo samoodlučiti o imenu koje će zaokružitina glasačkom listiću. Istina, treba naglasitida većina pripadnika manjinskihna ro da vi še svoj glas da je DPSui SDP-u i ide ja ma ko je oni za go va -raju, nego što to radi nacionalnojpartiji koja pretenduje da predstavljaodređeni nacionalni korpus, ili pojedincukoji je nominiran ispred takvepolitičko - partijske grupacije.REALNA ILI SAMOIZBORNA OBEĆANJA?Razne izborne kampanje su uvijeku Cr noj Go ri, a ni je pu no bo lje niu drugim realitetima u regionu, biledo bra pri li ka da se da pre gršt obe ća -nja o ispunjenju i ostvarenju čitavogkorpusa prava i sloboda koje tražemanjinski narodi, a koji im pripadajupo kanonima pozitivnog zakonodav-april, 2008. Re vi ja FO RUM 17


IZ NA ŠEG UGLA » » »r e v i j astva i afirmativne akcije. Izgleda da jeraznim kandidatima i političko partijskimgrupacijama najlakše u tokukampanje bilo obećati nešto manjinskimna ro di ma, ne bi li se po ku pi lošto više njihovih glasova. Poslije završetkaodređenih izbornih radnji potpunose zaboravljalo na data obećanja,ili su ona izvršavana u «mrvicama».Zbog to ga su i ovi pred sjed nič kiizbori u Crnoj Gori bili dobra prilikada manjinski narodi svim predsjedničkimkandidatima ukažu na činjenicuda oni «nijesu ljudi kratke pameti»,ako ih oni ta ko pos ma tra ju, i da ćesvojim glasom kazniti svakoga ko jetako nešto obećavao, i isto nikada nijeispunio.NAGOVJEŠTAJI DILEMAPoslije završetka predsjedničkihizbora u Crnoj Gori, aprila mjeseca2008.godine, stanje se nije mnogo iligotovo nije ništa promijenilo u smisluznačajnije dekomponovanosti ambijenta.Naprotiv, preslikano je u gotovo iden tič nom om je ru re fe ren -dumsko izjašnjavanje, kao i ono naparlamentarnim izborima, iz septembra2006.godine. Sa više od polovinedobijenih glasova, od onih koji suizašli na birališta (51,89%), pobijedioje kandidat vladajućih elita. Pobijedivšisvoje protivkandidate, već u prvomkru gu, no vi / sta ri pred sjed nikCr ne Go re je po ka zao još uvi jek do -minantnu poziciju grupa koje ga glasajui koje su donijele i nezavisnostCrnoj Gori, maja 2006.godine. Značajnaje tu uloga manjinskih naroda.Upravo najviše glasova u procentualnomomjeru novi predsjednik CrneGore je dobio u sredinama u kojimasu brojniji u strukturi stanovništvama njin ski na ro di. Ta ko je do bio77,81% gla so va u Ro ža ju, za tim69,99% u Pla vu, a 66,5% u Ul ci nju. Tigradovi su postali nova značajnauporišta, čiji glasovi idu vladajućojkoaliciji u Crnoj Gori. Pri tome, važnoje na po me nu ti da je no vi pred -sjednik izgubio izbore u Podgorici(48%).Ipak tre ba na gla si ti da no vi / sta ripredsjednik nije pobijedio sa preko55% glasova, koje je dobila ideja iliprojekat za koji su se zalagale vladajuće eli te. Taj ma njak od go to vo 4%glasova su, upravo, glasovi manjinskihnaroda, odnosno četiri partijekoje pretenduju da predstavljaju manjinskenarode(Bošnjački i Albanski),i ko je su jav no is tak le, ili da ćepodržati drugog kandidata ili da seneće opredijeliti za nijednog kandidata. To je neš to vi še od 9.000 gla so -va četiri navedene partije, što je i manjeu skoru glasova predsjednilpkogkandidata DPS-a i novog predsjednikaCrne Gore, uprkos novopridošlimbi ra či ma, i to njih oko 6.000 ko jisu po pr vi put u ži vo tu gla sa li naovim izborima. Pokazuje to da iakone postoji većinska želja u crnogorskomdrušt vu da se sta nje mi je nja,da, ipak, manjinski narodi mogu bitiona značajna karika koja će na nekimnarednim parlamentarnim izborimanapraviti političku dekompozicijuparlamentarno – političkog života u Cr noj Go ri, ti me što ni ko ne ćemoći da ima apsolutnu vlast. Zbogtoga je ključ razrešenja dekonstrukcijejednopartijskog monopola, odnosnocrnogorskog iskoraka u demokratskustrukturu društva u rukamamanjinskih naroda, koji CrnuGoru doživljavaju kao svoju državu,a ta ko se i po na ša ju.18 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « IZ NA ŠEG UGLAPRED SJED NIČ KI IZ BO RI IZ DRU GOG UGLABez di le me - da namslu ži na častPi še. Mir sad Ras to derIz bo ri su ti sin ko kao po vo danj uproljeće.Poč ne da ca kli iz sva kog pre vo ja ime đe pa ne znaš ko vi še mu ti. Br za cirazdorljivih bujica ili potuhlo valjanjema ti ce ko joj ne znaš đe će da iz -de re. Da te strah uh va ti. Uđe ne ka kavhu hor u na rod ka da su svi pi ja ni odte vo de. Tek kad se vrt log smi ri , os ta -ne huk u gla va ma , a ta log po oba la -ma. Ne kom ka me nje, a ne kom bus(ae)nje.Pa ori! Hhee..,ko iz pa da ni jeka dar da us ta je , - kra tak mu je fi tilj.-pri čao je Ad zo Rah man pred iz bo re.Između zebnje od moći apsolutnevlasti i obećavajućihnajava opozicije Bošnjaci/Muslimanisu se ipakopre di je li li za nas ta vak većpoznatog varakanja.Građani Crne Gore su odlučili, FilipVujanović ima još jedan predsjednički man dat. Od 490,412 mo gu ćihglasova Vujanović je dobio 171,118,Andrija Mandić 64,473 , Nebojša Medojević54.874, Srđan Milić 39.316glasova – konstatovala je Republičkaizborna komisija. Oko 160.000 biračanije iskoristilo svoje pravo.Bošnjaci su glasali za Filipa.Naime, čak i uprkos primjetnojmakar javnoj apstinenciji, pa i mogućojdistanci od kampanje jednogbroja istaknutih političkih predstavnikaiz reda bošnjačkog naroda, Bošnjaci su se, oči gled no,opredijelili za nastavak već poznatogvarakanja. Između zebnje odmoći apsolutne vlasti i nedovoljnoubjedljivih poruka iz opozicionih redova,ophrvani i sinergijom pobjednika,ekonomske, partijske i realneinstitucionalne moći , bilo im je izvjesnijeda podrže „nastavak ekonomskihreformi, poboljšanje životnogstandarda i ubrzanje na evropskompu tu“ .Mi lo! Mi lo! mi lo im da ču ju ka koće pla te i pen zi je bi ti du plo ve će, daće se graditi, graditi, zapošljavati iposebno ubzati razvoj nerazvijenogsjevera kako je premijer Đukanovićobe ćao i u eks po zeu na star tu no vogmandata, tik prije izbora. Bilo je naravnoi onih neposrednih obećanja ičinjenja, tek toliko da nema dileme.Bošnjačka stranka je objavila daneće podržati nijednog kandidataOd opozicionih kandidata jedinoje Nebojša Medojević dobio ohrabrujući,ali ne i očekivani broj bošnjačkih gla so va. Onih ko ji su i do sa -da očekivali mnogo više od vladajućekoalicije. Medojević je u Rožajamaos vo jio 19.65 % a u Pla vu 13.31%glasova. U devet opština opozicionikandidati zajedno, imali su više glasovaod Filipa Vujanovića,i to u Podgori ci, Her ceg No vom, Pljev lji ma,Kotoru, Andrijevici, Žabljaku, Kolašinu,Mojkovcu i Plužinama.Andrija Mandić i Srđan Milić, bošnjacimai drugim manjinskim narodima,zaovdašnje prilike, obraćali su sesamo diplomatskim rečnikom. Mandićje u jed noj TV emi si ji,čak za či ka -vao vladajuće reformiste da sagradejednu od četiri džamije koje su nekadabi le na Ce ti nju „ ka ko je pi sao Ro -vinj ski“ ogra dio se li der Srp ske lis te.Zanimljivo, Srđan Milić je svoje pristaliceljutito opomenuo kada su u Tomaševu(BP) počeli da viču Turci, Turci!!„jer su to na še kom ši je sa ko ji matreba da gradimo novi sistem vrijednosti u Cr noj Go ri“ - ka zao je Mi lić.Korektno bez zapaljivih nacionalističkihgovora izabran je predsjednikCrne Gore. Osnažena matica vladajućekoalicije razbija dalje.Racionalno „Nego što“ i bošnjacisu na tom ta la su, a ka ko će is pli va tizavisi od partijskih zagrljaja i mogućegjedinstva za ostvarenje; državnih-građanskihi osnovnih građanskihinteresa u multietničkoj CrnojGo ri. U to ime HVA LA krea ti vci mašto su kroz pro gram fes ti va la A-tem -po u Crnogorskom narodnom pozoristuugostili „Mostar sevdah reunion“,jer su na ši lju di sklo ni je din -stvu kad po te če sev dah. I li je po je bi -lo svi ma. Bez strep nje i sit nog ši ća ra,jer im đul Zulejha podjednako stanuje pod ko žom.Uživali su bez obzira na nacionalnosamoimenovanje, a takvom jedinstvubez podozrivosti, rijetko suskloni. Kad bude drugačije učestvovaćemnogo više u odlučivanju nasvim nivoima i koristiti građanska tedodatna prava za očuvanje identiteta.Tose ne da je ne go ko ris ti, ako imako? Bošnjaci su stvaraoci moderneCrne Gore i svako potiskivanje u manjinskiatar biće znak nedozrelostiili loše namjere. Nacionalni Savjetbošnjaka ima šansu da finira koordinatesavremene etničke prepoznatljivostiu mozaiku državno – društvenihrazličitosti u Crnoj Gori. Barabarsa svi ma, ni ma nje-n vi še. Bez hi le,sopstvenih sujeta i ogovaranja. Munafi kluk je gri jeh, a iz bo ra će bi ti sai bez di le me.april, 2008. Re vi ja FO RUM 19


KRI TIČ KE PA RA LE LE » » »r e v i j aPET GODINA OD DEKLARACIJE ZA REAFIRMACIJU TRADICIONALNOG IMENA BOŠNJAKPovratak sebiNa impozantnom skupu najrazličitijihi najuglednijih predstavnikai javnih poslenika iz reda narodakoji se, voljom ondašnje vladajućepolitičke elite, od 1971. godine i uCrnoj Gori imenovao kao Muslimani,koji je – u organizaciji ForumaBošnjaka/ Muslimana i Udruženja«Al ma nah» - odr žan 22. mar ta 2003.go di ne, u Pod go ri ci, kao što je poz -nato donesena je Deklaracija o reafirmacijitradicionalnog imena Bošnjaki u Cr noj Go ri. Na neš to kas ni -jem popisu stanovništva, i ubjedljivavećina pripadnika ovog narodaopredijelila se za vraćanje ovogime na. Na po pi su se, kao Boš nja ciiz jas ni lo – 9, 41 odsto ukup nog sta -nov ništ va Cr ne Go re, ili oko 70odsto pre tos tav lje nog ukup nogbro ja na ro da u Cr noj Go ri, 4,27odsto pripadnika se opredijelilo zaza dr ža va nje pos to je ćeg ime na, dokse zna tan broj – iz me đu 1 i 7 odsto,do pro cen ta pri pad ni ka is lam skevjere u stanovništvu Crne Gore(21odsto ukupnog stanovništva) izjasniose, oči gled no, ili kao Cr no go -rac, ili kao nacionalno neopredijeljen.Proces nove- stare samoidentifikaci je je, da kle, za po čet. Ci je ni lismo korisnim promisliti – gdje smoda nas, pet pu nih go di na od ove De -klaracije?Deklaraciju o imenu Bošnjak na okruglom stolu uPodgorici 22. marta 2003 godine potpisali su:Abdulah Bato Abdić, Hajriz Adrović, mr SalijaAdrović, Mile Belo Adrović, Sead Hadžiablahović,Mirsad Adžimuhović, Bajro Agović, Šato Ajdarpašić,Rifat Alihodžić, Halil Ljiljo Alivodić, Zaim Azemović,Hidajeta Bajramspahić, Sadrija Balić, AdnanBaković, Adis Balota, Aida Balota, Husein Bašić,Maida Bašić, Ramiz Bašić, Isko Bećović, MevludinBe go vić, Se nad Be gić, Ad mir Bi njaš, Ali ja Bra -lić, mr Ra mo Bra lić, Šu kri ja Ci ko tić, Omer Čir gić,Asmir Ćeman, Hasan Čuturić, dr Arslan Dedeić,Sabahudin Delić, mr Idriz Demirović, dr Asim Dizdarević,dr Nedžad Drešević, Kenan Duraković,Emil Du rum ba šić, Adem Džur lić, Nus ret Ećo, Ri fatFeratović, Ćazim Fetahović, Hamdija Fetahović,Adem Fe tić, Ke mal Fran ca, Ke mal Đe če vić, dr Fah -rudin Hadrović, dr Osman Hadrović, Safet - VrbičkiHadrović, Sead Hadžiablahović, Harun Hadžić,Hilmo Hadžić, Rifat Hajdarpašić, mr Sahret Hajdarpašić,Tufo Hajdarpašić, dr Amer Halilović,Ešet Husić, Sabahudin Honsić, Zuvdija Hodžić, AldemarIbrahimović, Adem Jasavić, Azra Jasavić,Fe him Ka je vić, Iso Ka lač, Ha lil Ka lač, Hi da jet Ka -lač, Or han Ka lač, Sa bro Ka lač, En ver Kaljić, Fah ru -din - Bedro Kasumovič, Atvija Kerović, Faruk Kerović,mr Igbala Kerović, Esad Kočan, Hamdo Kočan,Hajrudin Kočan, Ramo Kolašinac, Arslan - AvdoKo rać, Dža vid Kr nić, Ibiš Ku jo vić, Ibra him Kur -pejović, Omer Kurpejović, Damir Lekić, SelmanLjačević, Salko Luboder, Muzafer Ljuca, HakijaLješnanin, Amela Ličina, Anela Ličina, Emil Ličina,Zahit - Caka Ličina, mr Halil Markišić, Alija Matović,Ismet Medunjanin, Elisa Murić, Velija Murić,Menduha Murić, Dževad Musić, Suljo Mustafić,Dževdet Nikočević, Rusmir Nikočević, Alija Nurković,Amir Nurković, Mirsada Nurković, Šefkija Nurković,Sadetin - Sado Peričić, Iso Pućurica, DževadPurišić, Kemal Purišić, Ruždija Radončić, HarisRamović, Hasan Ramović, Amer Ramusović, RifatRastoder, Jasmina Rastoder, Mirsad Rastoder, EnitaRastoder, Melita Rastoder, Mirza Rastoder, profdr Šerbo Rastoder, Omer Redžepagić, Ibrahim Reković,Šahim Šabotić, Sait Šabotić, Džavid Šabović,Nizara Šabović, Husnija Šabović, Mulaz Šahman,Rasim Šahman, Orhan Šahmanović, FeridŠarkinović, Hamdija Šarkinović, Bajram Šehović,Hasim Škrijelj, Safet Sijarić, Ervin Spahić, KadroTos kić, Ze ćo Tu tić, Hu sein - Ce no Tu zo vić, prof drRefik Zejnilović i Elvis Zekić.20 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « KRI TIČ KE PA RA LE LEHAMDO KOČANBašta sudbinePet go di na je tren i či ta va vječ -nost. Deklaracija o vraćanju imenaBoš njak u pr vi mah je me đu pri pad -nicima većinskog stanovništva dočekanasa iznenađenjem, pa i razočarenjem.Nijesu izostajali ni zlobni komentari.Dijalog o argumentima oimenu osim časnih izuzetaka, najčešćeje ličio na zamajavanje. Bez samopouzdanja,navikli na istoriografskestereotipe i servirane istine, mnogiod nas nas je li su na sum nju - ''šta seto iza br da va lja'' vra ća njem ime naBošnjak. Vremenom i nerazumijevanjaje ma nje, a odred ni ca Boš njak svese više prihvata kao jedna od bitnihpretpostavki za suštinski bolji položajove nacionalne zajednice.U svemu tome časopis Almanahje kao fe njer u ta mi os vi jet lio i odi -grao presudnu ulogu. Pokrenuo jeteme i istraživanja iz istorije, književnosti,jezika, kulture, etnologije, demografijei drugih oblasti. Časopis injegove edicije su ubrzo dospjele donajpoznatijih balkanoloških institutai biblioteka. Skazaljke zarđalog satakonačno su se pomjerile s mjesta igrabe da uhvate korak.Forum Bošnjaka/Muslimana kaoin te lek tu al no sa bi ra liš te naj raz no -rodnijih kreativnih i političkih potencijalastrpljivo je istrajavao da o realnimpolitičkim i društvenim dilemamadođe do ma kar mi ni mal nog za -jedničkog imenitelja. Takođe, ne manjevaž no je i to što je za jed nič ki kre -do svih subjekata bio sačuvati se odsamozadovoljnosti i uljepšane slike.Stal no se ima lo na umu da se in fe -riorni, oni koji nijesu sigurni u svojevlastite moći i u svoj duhovni i kulturniidentitet, plaše komunikacije, dijalogai prožimanja sa drugima. Na srećuotvaranje bošnjačke kulture i njenihvrijednosti prema drugima seveć dešava na sve osmišljeniji način.Mada na početku misije bošnjačkeinstitucije su postale prepoznaljivakarika u društveno-kulturnom životuCrne Gore. To jesu sami počeci, no,niko ih ne smije potcjenjivati. Konačno,naš društ ve ni i kul tur ni ži vot ni jeviše prepušten samo stihiji.Savremeno crnogorsko društvonezamislivo je bez kulturne i političkeelite. U njegovoj afirmaciji kaomultikulturnog društva i afirmacijisamih Bošnjaka nijesmo samo suočenisa manjkom institucija koje brinuo očuvanju kulture i identiteta,već je i ozbiljan problem profilisanjesopstvene elite. Istina, po prvi putima mo kak vu, tak vu eli tu ko ja je donedavno lišena institucionalnih uporišta,u najmanju ruku otežavala procesintegracije bošnjačke zajednice ucrnogorsko društveno tkivo. No, ništamanje usporavala je i vlastito sazrijevanje,kočila proces modernizacijei održavala predrasude o samoj sebi.Budući Bošnjački kulturni centarkao krovna institucija kulture uspostavićemodel i uvesti sistem koji garantujenjihovu održivost.Na ža lost, dio boš nja ko/mus li -manske elite misli da može postatidio moderne Crne Gore i evropeizovatise samo pod uslovom da radikalnopotre svoju kulturnu tradiciju isvoj duhovni identitet. Ne zaboraveda se ogla se i oni ko ji shva ta ju kul tu -ru i tradiciju kao zatvoreni i nepromjenlji vi en ti tet, a ne kao neš to što seuvi jek iz no va re ka pi tu li ra, re kon -struiše i mijenja.Pred novoformiranim Nacionalnimsavjetom Bošnjaka ko ji kao pr -vo legitimno tijelo ovog naroda stojine mala odgovornost. Veoma je značajnošto će Savjet učestovati u distribucijinovca Fonda za manjine. Hoćeli ovo tijelo angažujući one koji znajui svojim ukupnim kapacitetom pomoćiubrzavanju sazrijevanja bošnjačkenacionalne zajednice? Hoće libiti na visini zadatka da uspostavljasklad između građanskih i manjinskihpra va ko ji je u os no vi re zul tat na -petosti između građanski i etničkishvaćene države?Definisanjem Crne Gore kao građanskedržave stvoren je ambijent dase zajedničim snagama mijenjaju međusobniodnosi. Stoga u društvenomživotu Crne Gore Bošnjaci moraju bitimnogo više prisutni u svakodnevnojbor bi za gra đan ske, ali i na cio nal -ne interese. Bošnjačka politička elitauz sve međusobne razlike, mora bitimnogo preduzimljivija, hrabrija, morajavno iznositi stavove i argumentei kon fron ti ra ti ih sa onim što ni je u in -teresu građana. Konačno, društveni ipolitički uticaj bošnjačke nacionalnezajednice mora biti bar približnosrazmjeran njenoj brojnosti.Mada je evropska zajednica sazdana na prin ci pi ma ko ji i te ka ko vo -de računa o poštovanju identitetskihrazlika, u ujedinjenoj Evropi tradicionalnakohezija i vrijednosti postajaćesve labavije. U takvoj Evropi, CrnaGora će se neminovno suočavati sačinjenicom da će poboljšanje standardapovlačiti sve veći individualizami da će bo ga ti ji i slo bod ni ji lju disve ma nje ma ri ti i bi ti ve za ni za bi lokakvu vrstu kolektivnog identiteta.Do ta da u baš ti na še sud bi ne,opominjaće nas riječi Martina LuteraKinga - Ni ko ti ne mo že sjes ti za vrat,ako se ti sam ne sag neš.april, 2008. Re vi ja FO RUM 21


KRI TIČ KE PA RA LE LE » » »r e v i j aRI FAT RASTODERNi go ri, ni bol ji od dru gihPrvi brojRevije“Forum”Uprkos svom, svakako nespornom, značaju, kao inajneposrednijoj ličnoj involviranosti kako u iniciranje,tako i u sadržajno formulisanje predmetne Deklaracije oreafirmaciji tradicionalnog nacionalnog imena Bošnjaki u Cr noj Go ri, ci je nim, ipak, da je tre ba pos ma tra ti sa mokao jednu od karika u procesu prilično okašnjelog vračanjaBošnjaka sebi samima. Kao što je, naime, poznatoovaj proces je formalno započet još Deklaracijom Saborabošnjačkih političkih, naučnih, kulturnih i drugih javnihposlenika, 23. septembra 1993. godine u Sarajevu.Shodno porukama sa ovog skupa, novo – staro nacionalno ime je, ubr zo po tom, u BiH uš lo i u for mal no –pravnu proceduru. U Crnoj Gori su ga prvi prihvatili izapočeli njegovu afirmaciju jedan broj ondašnjih nezavisnihili opozicionih javnih poslenika, kao članovi i simpatizeriondašnje nacionalne političke stranke – Strankedemokratske akcije. Tako je Deklaracija sa skupa ForumaB/M i Udru že nja «Al ma nah», mar ta 2003. go di ne uPodgorici, praktično samo, doduše presudno, podstaklana ubjedljivo većinsko opredjeljenje na, nešto kasnijem,popisu stanovništva za vraćanje imena Bošnjak.Temeljitijom analizom bi se, čak, moglo potvrditi daproces samoidentifikacije datira još s početka minulogvijeka, ili tačnije od perioda kada smo, nakon urušavanjadržavnog okvira u kojem smo, kao narod, stasavali, ostaliili tačnije ostavljeni na balkanskoj vetrometini da, nikri vi ni duž ni, do dan da nas pla ća mo da nak tu đe kri vi -ce, kao i kojekakvih ovdašnjih kompleksa i mitova. I odtada do danas prošli smo kroz nebrojana iskušenja.S to ga i sma tram da pra vo pi ta nje i ni je – gdje smo na -kon pet, kao ni na kon pet na est go di na, već gdje smo na -kon jednovjekovnog samotraganja i stradanja?Radi se, naravno, o izuzetno kompleksnom pitanju nakoje nije ni lako ni moguće jednostavno odgovoriti. No,već sa ma či nje ni ca da smo, za raz li ku od mno gih dru gihsa is tim bi lje gom, ipak i kao na rod op sta li, zna či da smo iu novom vijeku i novom milenijumu u situaciji da vjerujemoi, svakako, borimo se za dostojniju budućnost.U tom smislu, posebno je značajna činjenica da smoMI –kao generacija kojoj pripadamo, nesebičnim doprinosomočuvanju i obnovi punog subjektiviteta države učiji sastav su svojevremeno, sticajem istorijskih okolnosti,uš la i na ša is kon ska og njiš ta či me je već sa mim tim ipostala zajednička, za razliku od generacija predaka kojisu se povlačenjem za tuđim granicama olako odricali isopstvenih ognjišta i nove državne realnosti, sebe i kaonarod utemeljili u društveno i državotvorno biće zajedničke dr ža ve. Ta ko smo sa da i u po zi ci ji, ne sa mo da oču -vamo, nego i da dalje revitalizujemo i svoj nacionalniidentitet i svoj nacionalni kolektivitet.A valja nam ovako prorijeđenima i rasutima diljemBalkana, Evrope, i uopšte svijeta, tokom posljednjeg inebrojanih ranijih pogroma, u prvom redu naći načinada, nezavisno od bilo kakvih razlika u trenutnim shvatanimaili doživljajima pojedinih pitanja, sačuvamo makarminimum onoga po čemu nas drugi prepoznaju kaonarod. A to su, između ostalog, vjera, istorijsko pamčenjei kulturološka baština.Dakako, nikada se nebi smjelo smetnuti sa uma daživjeti u bilo kakvoj, pa i zajednici kakva je i Crna Gora –tipično multietnička, multivjerska i multinacionalna, nijei dovoljno za dobro međusobno poznavanje. A bezdobrog međusobnog poznavanja nema ni valjanog razumijevanja,što za posljedicu može imati samo nesporazume,te otuda i obaveza kontinuiranog dijaloga, kulturnohgi ukupnog sretanja sa svima s kojima u CrnojGori dijelimo zajedničko zlo i dobro.Uz sve moguće samopreporuke, vrijeme će suditi koje sve i ko li ko uči nio, ili tač ni je – ko li ko smo svi za jed nodozreli izazovima vremena koje živimo. Biće, zasigurno,da ni jes mo bi li ni go ri ni bol ji od dru gih sa ko ji ma di je -limo sudbinu na ovim prostorima.22 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « KRI TIČ KE PA RA LE LEDR ASIM DIZDAREVIĆPoslije dobrog iskorakakao da fa li da haPet godina osjećaja potpunosti,zbog konačnog prepoznavanja samogsebe, trebalo je da rezultira većimdos tig nu ći ma, ka ko bi se ta vje -ra uč vrs ti la u sva ko me od nas i dos ti -gla ni vo do brih te me lja i čvrs tog os -lonca za samopoštovanje. Što je odjoš veće važnosti, uvažavanje drugihi priznanje Bošnjaka kao nacije kojaravnopravno učestvuje u izgradnjidemokratske Crne Gore.Ono što smo prepoznatljivo osnažiliu našem biću i apsolutno dokazali,jeste činjenica da smo ostalivjerni svojim principima i da smosprem ni, vi še od dru gih, da svo ju au -tohtonost na području Crne Gorečuvamo i unapređujemo. Ne kao bilokakav remetilački faktor, već kaosposoban činilac za dalji razvoj demokratskihodnosa uz sintezu različitostikoja vodi napretku. Nespornoje da smo dali veliki doprinos evropskomugle du Cr ne Go re, ko ja i zbogna šeg od no sa, već ima imidž zem ljekoja svoj razvoj temelji na vrijednostimamultikulturalnosti i multikonfesionalnetolerancije.U periodu o kojem govorimo događase se i nepovoljna činjenica razdvojenostinaroda kome pripadamo.Bez obzira na nesporno pravo pojedincaili kolektiviteta da odaberusopstvenu pripadnost i svoje ime,ovo stanje diferentnosti, a u nekimsituacijama i suprotstavljenosti, u velikojmjeri oslabljuje snagu jednognaroda koji je, po kulturi, istorijskomtrajanju, tradiciji, vjeri, pozitivnimvrijednostima, ispunio sve pretpostavkenacionalne prepoznatljivosti iposebnosti na prostorima Crne Gore.U osnovi našeg konsenzusa o prihvatanjunacionalnog imena Bošnjakstoji realnost autohtonosti našegna ro da na ovim pros to ri ma, a nepretpostavka o tome da smo odnekudadošli i tu stekli pravo domicilnosti.Da podsjetim: i tada smo tražiliod dr žav nih or ga na da nas u sta tis -tičkom izrazu, u okviru popisa 2003godine, ne razdvajaju. Do toga, nažalost,ni je doš lo. Vje ro vat no i zbog us -tavnog prava svakog pojedinca da izrazisvoju pripadnost.Još jedna je istina. U dokazivanjupo tre be prih va ta nja na rod nos nogime na kao sim bo la na cio nal nogidentiteta nijesmo usvojili metodologijuagresivne kampanje. Držali smoda je dovoljno narasla potreba u svakompo je din cu da ima svo je ime ,odnosno ime naroda kome pripada,a da odred ni ca ne bu de sa mo pri -Kulturni centarkao is ho diš te svihKao re zul tat dob rog pro miš lja njaformirana je Fondacija Kulturnogcen tra B/M Cr ne Go re, sa zna čaj -nom participacijom i entuzijazmomvelikog broja uglednih ljudi iz našegnaroda, spremnih da izdvoje novčanasredstva da se ta ide ja i ost va ri..Formirani su Upravljačka i izvršnatijela Fondacije, obezbijeđena zakonskapodloga za validnopredstav lja nje i obe zbe đe nje us lo vaza dobijanje adekvatnog prostora iza ostvarenje izgradnje Centra. Iopet smo, sa da i zbog ob jek tiv nihokolnosti, pokazali određene slabostii sporosti u realizaciji prihvaćenih oba ve za, što je do ve lo do pa -da entuzijazma i opravdanih zahtjevaza brže i efikasnije djelovanje.Na kraju, opravdanost našeg zahtjevaovih dana je konačno shvaćenakao neophodnost i velika ukupnako rist za na pred nu Cr nu Go ru.Veliko ohrabrenje i nadu dali sunam Predsjednik Crne Gore, g.dinFilip Vujanović, predsjednik Vlade,gdinMilo Đukanović i predsjednikGlavnog grada Podgorice, dr.MiomirMu go ša. Do brom vo ljom i prih va ta -njem naših prijedloga, došlo se dočinjenice da se naši snovi pretvarajuu pu nu re al nost. Či ni se da je sa -da odgovornost za realizaciju izgradnje Cen tra na na ma i da od na -šeg daljeg angažovanog odnosa zavisisudbina tog dragocjenog Projekta, ko ji tre ba u pot pu nos ti danas otvori prema drugima sa svimnašim vrijednostima: tradicijom,kulturom, kreativnim stvaralaštvomu svim domenima, te sposobnostimai kapacitetom da u jednakopravnomodnosu podržavamo prijateljstvo,razumijevanje i odgovornostza napredak naše domovineCrne Gore.april, 2008. Re vi ja FO RUM 23


KRI TIČ KE PA RA LE LE » » »r e v i j apadnost vjeri. Takođe, objašnjavalismo da se ra di o svo je vrs nom kon -sen zu su svih onih ko ji su u ex. Ju go -slaviji prihvatili državnu odrednicuMusliman. Konsenzus je započeo uBiH i pot pu no je prih va ćen u Hr vat -skoj, Makedoniji i Srbiji. Činjenica daje i kod nas u Cr noj Go ri re zul ti raoprih va ta njem do ni voa oko 70%, do -kazuje suverenost težnje da se izađeispod vela anonimusa, u individualnomi kolektivnom osjećaju pripadnosti.Čak i ta ko po di je lje ni is ka za lismo potpunu privrženost demokratskimstremljenjima Crne Gore. Međutim,u organizovanom obliku, kaoda nam je ponestalo daha. Napravilidobar iskorak, pa stali, štiteći osjećajpreovlađujuće pripadnosti građanskojprofilaciji.Od više političkih partija sa bošnjačkimpredznakom jedna je osvojiladva mandata u Republičkom parlamentu.Nijesu iskazali dobar refleksza tješnju komunikaciju sa onimakoji su kontinuitet aktivnosti zadržali,i nastavili, a to su, posebno,Forum Bošnjaka/ Muslimana CrneGore i Almanah.ALI JA MATOVIĆBorba protiv zaboravai zabludaSlikaSuada MasličićaSvaki narod u svojoj historiji ima male i velike međaše. U duhovnoj, kulturološkoj i nacionalnoj odrednici bošnjačkognaroda u Crnoj Gori, jedan od takvih međaša,novijeg datuma jeste 22.mart 2003.godine kada su bošnjačkiintelektualci usvojili poruku svojim sunarodnicimai crnogorskoj javnosti da je vraćanje tradicionalnogimena Bošnjak uslov za očuvanje punog identiteta .Bošnjaci su od tada učinili značajne korake naprijed uodnosu na društveno pravni status prije petnaest, deset,pa i prije pet godina. Postali su parlamentarna institucija. Nacionalni savjet Bošnjaka dobio je formalno organizacionilegitimitet , osnovan je Centar za bošnjačke studije,Fondacija Kulturni centar Bošnjaka-Muslimana Crne Gore,Boš nja ci su naš li svo je mjes to u Us ta vu Cr ne Go re kaoi bosanski jezik.Boš nja ci ni od ko ga ni je su pri mi li , ni uze li je zik . Nažalost i mnogi naši sunarodnici ne shvataju koliko je maternjijezik važan za očuvanje bošnjačkog identiteta. Zatoje važ no nje go va ti svoj je zik . Na rod ko ji ga ji kult knji geima i svo ju bu duć nost! Ma lo je na ro da ko ji se mo gu poh -valiti tako bogatom književnom baštinom, koja je nastalau nezimislivo teškim uslovima kao što je bošnjačka književnosti kultura na ovim prostorima.i to nas obavezuje.Bošnjaci su kroz istoriju često prinudno uzmicali , pai dobrovoljno pristajali na negiranje, - zaboravljajući, i milomi si lom mno ge svo je oso be nos ti . Otu da je sav rem noprofilisanje identititeta Bošnjaka, borba protiv zaborava izabluda. Zato moramo ponavljati da su Bošnjaci/Muslimanijedno nacionalno i duhovno biće, dio Bošnjačkogkorpusa bivše Socijalističke Jugoslavije. Prošle su godinetrpljenja i uzmicanja , ne smijemo dozvoliti da neko drugiraz miš lja za nas o to me šta nam je do bro ili lo še, danam drugi govori šta treba da činimo u zaštiti narodnogidentititeta i kulturnog nasljeđa. U multikulturnoj CrnojGori treba uvažiti savjet ,podršku i pomoć svih dobronamjernihkomšija i prijatelja ali o bez našeg odgovornogi vi zio nar skog či nje nja sve će bi ti pus te ze lje ili ja di -kov ka. Jed no je si gur no, niš ta ne do la zi sa mo , pa ni ma -njin ska pra va. Za njih se tre ba bo ri ti, kom pe tent no , de -mokratski složno i organizovano. Prava se ne ostvarujumehanizmima , ona se realizuju u praksi. Mehanizmi garantujuostvarenje prava, samo onima koji znaju da ih tražei ko ris te. To zna či da se tre ba iz bo ri ti da u oblas ti ma:obrazovanja, kulture, službene upotrebe jezika , pisma iinformisanja na maternjem jeziku, - zakonske mogućnostipostanu uobičajena praksa.Na rod ko ji ga ji kult knji ge ima bu duć nost a boš njač -ka literatura je sehara mudrosti za savremeno profilisanjeidentititeta ovog naroda u Crnoj Gori.24 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « KRI TIČ KE PA RA LE LESULJO MUSTAFIĆBošnjački narod je dioNavršilo se pet godina od donošenjadeklaracije kojom je prihvaćenovraćanje tradicionalnog imenaBoš njak, a ko ju je pot pi sa lo 148 in -telektulaca, predstavnika javnog ,političkog, kulturnog i društvenogživota.Jedinstvenim opredjeljenjemi svi je šću o to me da iden ti tet mo guimati samo narodi koji se potvrđujustvaralačkim iskazivanjem i demokratskomodbranom svojih prava,bošnjački intelektulaci su uputili porukusvojim sunarodnicima.Podsjetimo se.Vraćanje tradicionalnog ime na ub jed jli vom ve ći -nom prih va će no je na po pi su sta -nov ništ va, či me je još jed nom pot -vr đe no da, i kao po je din ci i kao na -rod, Bošnjaci znaju donositi zrele iistorijski značajne odluke . I poredogromnog pritiska i pometnje, indukovaneod strane raznih, namjenskiaktiviranih organizacija, protivnacionalnog imena Bošnjak, na popisustanovništva ga je prihvatilo63.272 gra đa na ili 9,4% ukup ne po -pu la ci je u Cr noj Go ri, ili 68,78% odukup ne boš njač ko/mus li man skepo pu la ci je.Ne ka daš nje ime, pro is -teklo iz vjerske odrednice -Musliman,kao svoj na cio nal ni na ziv, za -dr ža lo je 28.714 gra đa na ili 4,27%,od nos no 31,22% od ukup ne boš -njač ko/mus li man ske po pu la ci je uCrnoj Gori.Sa više skupova bošnjačkih intelektulacajednodušno je poručenoda uva ža va nje pra va na lič nu iden -tifikaciju, nikome ne daje prava daod jed nog is tog na ro da, ko ji se sa -mo statistički iskazao kroz dva imena-napravi dva naroda. Nažalost ,ne našom voljom, već voljom političkihelita, mada svi pomalo snosimoodgovornost- izvšena je vještačkapod je la na dva na ro da ovog je -dinstvenog entiteta.Ne bez razloga, postavljamo pitanjejes mo li do volj no ura di li, kao po -jedinci i kao kolektivitet? Historijskojvalorizaciji neće izmaknuti ništa,pa ni do ga đa ji u ko jim smo uče -stvo vali ili ih, na odre đe ni na čin,kreirali. Zapravo, bilo je to prvi putda se ovaj na rod pi ta za neš to o se bipama kar to bi lo i ime. Sti ca jemokolnosti, Bošnjake je zapalo i daodlučuju o nezavisnosti Crne Gore.I tu su bi li pr vi u od lu ci- 21.ma ja2006 godine; Rožaje i Plav, gradovisa bošnjačkom većinom, sa većimprocentom su podržali independističkuideju od crnogorske prijestonice-Cetinja.Bošnjaci za to nijesu tražili medalje,jer ni ti su ko va ne za njih, ni ti suna vi kli da ih do bi ja ju. Bi lo je to te -meljno opredjeljenje za uspostavljanjedemokratskog društva u CrnojGori, gradjanskoj, multinacionalnoji multikonfesionalnoj, uredjenoj poevropskim standardima, u kojoj ceprava manjinskih naroda biti riješenasuš tin ski, a ne for mal no, i gdje cenacionalna i svaka druga ravnopravnostbi ti ute me lje na i u za ko nu i ustvarnom životu.Na kon re fe ren du ma, po či njedrugi dio priče. Pojedinačni interesi,ego i zam, par tij ski par ti ku la ri -zam, čuvanje stečenih pozicija, kolektivnidrijemež, inferiornost, mimikrija,besmisleni fatalizam- kaousud i obilježje svakodnevnice kodve ći ne Boš nja ka po mo gli su dr ža vida što prije zaboravi bezrezervnulojalnost jednog od njenih autohtonihnaroda.Nijesmo bili u stanju da jedinstveno kao do ta da tra ži mo ono štonam pri pa da. Ne vi šak pra va, već sa -mo da se u Us tav upi še da je i boš -njač ki na rod dio Cr ne Go re, da onapri pa da i na ma ne ma nje ne go dru -gi ma, da smo u ob nav lja nju nje nedržavnosti učestvovali isto ili više odos ta lih, da smo dio nje nog društ ve -nog bi ća, nje ne pro šlos ti i nje ne sa -dašnjosti. Nijesmo imali snage dausaglašeno tražimo da se Ustavomzagarantuje ono što je i preporukasvih relevantnih evropskih dokumenata, a to je dje lo tvor no učeš će uvlas ti, na svim ni vo i ma i u svim in sti -tucijama.Sva ko je ,na ža lost, imao svo ju pri -ču. Moguće je da nijesmo dorasli dabudemo iznad pojedinačnih sujeta,sitnih šićara, servilnosti...Bošnjaci su, ipak, upisali svojeime i na ziv svog je zi ka u Us ta vu dr -ža ve Cr ne Go re. To jes te, već sa da,povijesna činjenica. Međutim, to jetek po če tak in sti tu cio nal nog ute -me lji va nja mul ti et nič kog društ va.Samo jačanjem institucija i djelotovornijimučešćem u svim segmentimadruštva i nivoima državne vlastimogu se na kvalitetan način artikulisatipotrebe i interesi bošnjačkog iostalih manjinskih naroda u CrnojGori.I, opet sve, uglav nom, za vi si odnas sa mih. Od na še sprem nos ti datra ži mo. I tre ba ima ti na umu, akoveć dosada nijesmo da se naši pojedinačniglasovi ne čuju daleko, današi pojedinačni stavovi, ma kolikoneko volio ili cijenio samog sebe,znače jako malo. Naš zajednički glasču će se da lje , a naš usa gla šen stav otim pitanjima biće svakako uvaženiji.april, 2008. Re vi ja FO RUM 25


KRI TIČ KE PA RA LE LE » » »r e v i j aSAIT Š. ŠABOTIĆIdentitet jezajednički interesU svijesti svakog naroda pojedinidatumi imaju izuzetan značaj. ZaBošnjake/Muslimane u Crnoj Gorijedan od važnih istorijskih datuma je22. mart 2003. go di ne, dan ka da je uPodgorici potpisana Deklaracija onacionalnom imenu Bošnjak. Od togdatuma ima prostora za rezimiranjeistorijske vertikale do dabnas.Sa sta rim/no vim na cio nal nimimenom, koje je izraz istorijske, kulturološke,političke i svake druge utemeljenosti,Bošnjaci su već na popisustanovništva u Crnoj Gori sprovedenomoktobra 2003. godine, iskazalida ime tre ba da im omo gu ći daupravo u svojoj domovini budu prepoznatikao značajan kulturološkistub crnogorskog društva, faktor političkestabilnosti i snaga spremna dacjelokupnim svojim bićem sebe uložiu budući prosperitet zajednice kojojpripada. Shvatajući i doživljavajućiCrnu Goru kao građansko društvokoje promoviše različitosti koje senužno međusobno prepliću i u preplitanjustvaraju harmoniju, pripadnicibošnjačkog naroda su svojimbrojnim aktivnostima težili da svojedjelovanje institucionalizuju i timemu daju puni legalitet i legitimitet.Jednostavnije rečeno, oni su ono štože le tra ži li u se bi, a ne u dru gi ma. Utom smislu težilo se afirmaciji sopstvenihkulturnih i tradicionalnih vrijednosti,čvršćem povezivanju sa sugrađanimadrugih konfesija, afirmacijiCrne Gore na međunarodnomplanu kao multikulturalnog i tolerantnogdruštva. Izuzetan doprinosu tom pogledu ostvarilo je nekolikoinstitucija, u prvom redu “Almanah”,„Ako ne zna te gdje ide te, sva -ki put će vas ta mo od ves ti“(Indijska poslovica)Sopstvenim snagama i afirmacijomboljeg međusobnogupoznavanja, uvijek se možebo lje i vi šeko ji je u sa rad nji sa Fo ru mom M/Borganizovao okrugli sto na kojem jeusaglašena deklaracija o imenu. U februaruiste godine u organizaciji Forumai Almanaha stručnim i umjetničkiizrazom obilježeno je deset godinaod zločina u Štrpcima. Deset godinapredanog rada “Almanah” časopisza proučavanje i zaštitu kulturnoistorijskebaštine Bošnjaka/Muslimanasa sjedištem u Podgorici, obilježioje manifestacijama ali i novim publikacijama.U dvobroju 27-28, „Almanah“je dao iscr pan pre gled ži vo ta irada književnika Saita Orahovca, zavičajnoiz Podgorice, koji je svojimdjelom dao nemjerljiv doprinos književnojbaštini koju danas baštine nesamo Bošnjaci, već i drugi narodi sacrnogorskih prostora. Izuzetna pažnjapoklonjena je i književniku ĆamiluSi ja ri ću kroz omaž u dvo bro ju 29-30 časopisa „Almanah“.Impozantni naučni skup sa radnimnaslovom „Epika Bošnjaka u CrnojGo ri, Mu rat Kur ta gić – Av do Me -đe do vić“, ko ji je odr žan od 6. do 9. ju -la 2005. godine u Rožajama i BijelomPo lju, bio je pri li ka da se pri lič no za -postavljena i široj naučnoj javnostiAvdo Međedović,grafika Aldemara Ibrahimovićanepoznata epika crnogorskih Bošnjakai njeni veliki bardovi – AvdoMeđedović i Murat Kurtagić, predstavena najbolji mogući način, te da imse oda priznanje za očuvanje vrijednihsegmenata bogate kulturne baštine,a oni vra te sop stve nom za vi ča ju.U sklopu mnogobrojnih aktivnostiintenziviran je i rad „ForumaBošnjaka/Muslimana“, koji je konstituisan03.07.2002. godine. Na velikomskupu „Foruma...“, održanog 17.februara 2004. godine, razmotrena jeproblematika zaštite manjinskih naroda,odnosno dodatnih prava naoču va nje na cio nal nog i ukup nogkul tu ro loš kog iden ti te ta Boš nja -ka/Muslimana. Podržavajući aktivnosti na tom fo nu apri la 2006. go di -ne iz štampe je izašao prvi broj revije„Forum“. Na njegovim stranicama napisanisu vrijedni članci i kritičke paraleleo aktuelnim pitanjima savremene Cr ne Go re i Boš nja ka u njoj. Ubro ju 2, ovog gla si la (iza šao 5. ma ja2006. godine), puna pažnja posvećenaje referendumu o samostalnostiCrne Gore. Tim povodom bošnjačko-muslimanskostanovništvo je podrobnoupoznato sa aktuelnim političkimtrenutkom i njegovim istorijskimznačajem. Sve je to doprinijeloda Boš nja ci/Mus li ma ni is to rij sko26 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a„DA“, za samostalnu i ravnopravnudržavu svih građana, za zemlju kojevole, izgovore politički zrelo, promišljeno, čis tog obra za i u ve li kom pro -centu. Drugačije se i nije očekivalo izpros tog raz lo ga što je mu drost naj -veeći kapital Bošnjaka/Muslimana.U samostalnoj Crnoj Gori Bošnjaci/Muslimanisu, rame uz rame sadrugima i strategijom korak po korak,nastavili sa brojnim aktivnostimausmjerenim ka poboljšanju ukupnogkvaliteta društvenog, ekonomskog ipolitičkog života zajednice kojoj pripadaju.Svjesni činjenice da je blagojednog naroda bogatstvo samo ondaka da se sa ču va i predsta vi i se bi i dru -gima, Bošnjaci/Muslimani su se tokommaja 2007. godine, odlučili za osnivanjeKulturnog centra koji bi predstavljaosredište stvaralačkog podsticanjai središte za očuvanje sopstvenekulturne baštine. Stvaranje takve institucijedoprinijelo bi izvanrednompartnerskom odnosu države CrneGo re i jed nog od nje nih ma njin skihnaroda, a samu državu promovisalokao najozbiljnijeg činioca u ispunjavanjumeđunarodnih standarda ikonvencija kada su u pitanju manjinskinarodi i poštovanje njihovih neotuđivihprava.Korak više u ukupnom djelovanjuBošnjaka/Muslimana u Crnoj Goriuči njen je kra jem 2007. go di ne ka da ječasopis „Almanah“ u svom dvobroju37-38, apelovao na prevazilaženju svihpodjela koje postoje unutar samogbošnjačko-muslimanskog nacionalnogbića. Mnoštvo izuzetno vrijednihnaslova iz bogate izdavačke djelatnosti,o kojima se naši čitaoci mogu informisatina aktuelnom sajtu udruženja“Al ma nah”, kao i ova “Revija”, sa moukazuje na činjenicu da se djelovanjeBošnjaka/Muslimana u Cnoj Gori nijezadržalo samo u sferi deklarativnogdjelovanja, nego i konkretnog, prekokoga su afirmisane kulturne vrijednosti ne sa mo Boš nja ka, već i dru gihnaroda koji zajedno sa njima žive uCrnoj Gori. Skoro svi naslovi o kojima« « « KRI TIČ KE PA RA LE LEInterkulturalno obrazovanjeNe treba u ovom osvrtu propustiti priliku da se unekoliko pomenu iodređene prednosti novog koncepta obrazovanja koji se Crnoj Gorinudi u cilju potpunog uključivanja u savremene evropske tokove.Ministarstvo prosvjete i nauke se, kao što je poznato, u aktuelnojreformi obrazovnog sistema opredijelilo za interkulturalni konceptko ji, uz os ta lo, nu di mo guć nost da ure đe nje i or ga ni zo va nje znat -nog dijela obrazovnih programa bude povjereno lokalnim zajednicama,koje bi ih, nakon podrobnog analiziranja, uputile na usvajanjenadležnom Ministarstvu. Sve to iz razloga što nema prostorapoput crnogorskog, koji nudi uzbudljiviju priču o susretu različitihci vi li za ci ja ko je se već vje ko vi ma sa ži ma ju i nu de mo guć nost izu ča -vanja tog složenog procesa. U takvim okolnostima Bošnjaci/Muslimani,a i drugi manjiski narodi u Crnoj Gori, stiču mogućnost dadio sadržaja iz grupe tzv. nacionalnih predmeta, obogate sadržajimakoji bi bili interesantni za pripadnike njihovog naroda. Svakakoda bi u tom kontekstu za pripadnike Bošnjaka/Muslimana bile naročitointeresantne teme iz istorije i maternjeg jezika. Na pojedineteme, naročito iz istorije i ranije smo ukazivali, ali zbog njihovogznačaja za Bošnjake/Muslimane, smatramo da nije beznačajno iovom prilikom na njih još jednom ukazati: Islamizacija stanovništvau glavnim istorijskim tokovima, procesima, okolnostima i posljedicamau viševjekovnom trajanju; Kultura Bošnjaka-Muslimana (arhitektura,književnost, slikarstvo); Iseljavanje Bošnjaka-Muslimanai demografska kretanja (1683 – 2003. godine); Političko – pravnipoložaj Bošnjaka-Muslimana (''Muhamedanaca'') u Crnoj Gori(1878–2006.); Islamska vjerska zajednica u Crnoj Gori (1878 –2006.); Bošnjaci-Muslimani u Kraljevini SHS – Jugoslaviji (1918 –1941.); Stradanja Bošnjaka-Muslimana (1918 – 1995.); Savremeniživot Bošnjaka-Muslimana u Crnoj Gori.govorimo, odavno su prevazišli graniceCrne Gore i svesrdno upoznali širuevropsku i svjetsku javnost o Bošnjacimai njihovim kulturnim tekovinamau Cr noj Go ri.Ova kratka retrospektiva krupnijihde ša va nja u pe rio du od 2003. do2008. godine, nije samo pogled unatragu istorijskom smislu riječi. Ona,pri je sve ga, tre ba da u na ma sa mi maizazove zajednički interes, da probudipi ta nje da li smo u ovom pe rio duu smjeru očuvanja sopstvenog identiteta,kao narod, legalne institucije ipojedinci, mogli više i bolje, odnosno,kako dalje podsticati proces nacionalnogi građanskog interesa u ciljustvaranja stvarne multinacionalnedr ža ve. Sve to iz pros tog raz lo ga što,“naročito na Balkanu, ko nije u stanjuda izađe u sus ret svo joj kul tu ri i pro -šlosti, on nikako ne može graditi ishvatiti svoju budućnost“ , i dodalibismo najbliže oko sebe. Uopšteno,u periodu o kome govorimo ostvarenoje i pos tig nu to mno go, ali, kri tič kiposmatrano, sopstvenim snagama iuz insistiranje na dosljednom poštovanjuprincipa jednakosti pred zakonom,mo glo se i mo že pos ti ći i bo ljei više. U aktuelnom trenutku moramobi ti svjes ni či nje ni ce da su “pro -cesi akulturalizacije svakog čovjeka isvake nacije permanentna i društveno-istorijskirelevantna činjenica”, teda je u tom kon tek stu “sna ga vo do -pada u mnoštvu kapljica koje radezajedno”.april, 2008. Re vi ja FO RUM 27


DRUŠT VO » » »r e v i j aIZ RADA OMBUDSMANAInstitucije još kršeljudska pravaU Cr noj Go ri se sve vi še pos ve ću je paž nja ljud skim pra vi ma ali ima po je di -načnih kršenja.Tokom prošle godine ombudsman je primio 647 pritužbi.ŠefkoCrnovršaninLjud ska pra va i slo bo de u Cr -noj Go ri, ge ne ral no gle da ju ći,sve se vi še poš tu ju, ali i da lje imapojedinačnih kršenja, što je najčešće pos lje di ca ne do vol jneažurnosti pojedinih državnih organa.To se na vo di u Iz vješ ta ju o ra -du crnogorskog zaštitnika ljudskihprava i sloboda Šefka Crnovršanina,koji je dostavljen SkupštiniCrne Gore.In sti tu ci ji om buds ma na uprošloj godini podnijeto je 448pritužbi, što je blagi pad u odnosuna raniji period.„Na osnovu podnijetih pritužbii ostvarenih kontakata sa organima jav ne upra ve, pra će njaprav ne re gu la ti ve i za paža njauopšte, generalno se može konstato va ti da se u Cr noj Go ri sveviše posvjećuje pažnja ljudskimpra vi ma i slo bo da ma i da se onasve vi še poš tu ju”, na vo di se u Iz -vještaju.“Pje di nač ni slu ča je vi rše njaljudskih prava i sloboda, najčešćesu pos lje di ca ne do vol jneažurnosti pojedinih organa i neadekvat ne pri mje ne po zi tiv nihpropisa”, naveo je Crnovršanin.Najviše pritužbi bilo je na računrada sudova, a potom slijededržavna uprava, tužilaštvo javneslužbe i lokalne samouprave. Tokom2007. u ra du om buds ma naukup no je bi lo 647 pri tuž bi, odče ga 448 pri mje nih u toj go di ni i199 pre ne se nih iz 2006. U pro -šloj go di ni okon ča ne su 403 pri -tuž be, od ko jih je 293 pri mlje nola ne, a 110 to kom 2006. go di ne.Zbog ne pos to ja nja pro ces nihpretpostavki za postupanje ombudsmanapostupak je okončanu 141 slu ča ju, od nos no 34,9odsto u od no su na uku pan brojokončanih pritužbi.Nakon sprovedenog ispitnogpostupka ukupno je okončano262 pri tuž be ili 65 odsto. Od to -ga om buds man je u 95 slu ča ja ili36,26 odsto ut vr dio da ni je bi lopov re de pra va. U 130 ili 49,6odsto slučajeva utvrđeno je dapostoji povreda prava, od čega jeu 117 slučajeva povreda otklonjenau toku ispitnog postupka, paje dalji postupak obustavljen, a u13 slučajeva upućene su preporukenadležnim organima za otklanjanjeutvrđenih povreda prava.U pre os ta lih 37 ili 14,12 odsto,ispitni postupak je obustavljen -u šest slu ča je va zbog to ga što jenakon podnošenja pritužbi pokrenut sud ski pos tu pak, u 17 pod -nosilac pritužbe nije sarađivao upos tup ku, dok u 14 slu ča je vapodnosioci su povukli pritužbunakon njenog podnošenja.Crnovršanin je naveo da broj istruktura ukazuje da javna uprava,odnosno institucije političkopravnogsistema još nijesu reformisaneu potrebnoj mjeri, kakobi postale efikasan servis grananaza dosljedno ostvarivanje njihovihljudskih prava i sloboda.28 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « DRUŠT VOPRENOSIMO: OTKRIVEN KATASTARSKI FALSIFIKAT NA IMOVINI ISLAMSKE ZAJEDNICEHaj dar - pa šaSelimova crkvaSvo ga su oca Sa fet i Sah ret Haj -darpašić sahranili prije dva mjeseca,mislili su u muslimanskom groblju,pokraj džamije u selu Radulići, gdjese Hajdarpašići sahranjuju još od sedamnaestogvijeka. Uvidom u zvaničnespise, međutim, saznali su, ocasu, prema dokumentima crnogorskihdržavnih organa, sahranili nedalekood ulaznih vrata tamošnje crkve,za ko ju do sa da ni ko ni je znao dapostoji tu, osim bjelopoljskog katastra.Za taj je pa ra doks Sah ret Haj dar -pašić saznao nakon što je, kaže, biozaprepašćen kada je pročitao u novinamakako je, navodno, raščišćavajućigrob lje, «de vas ti rao i u šut ba cioostatke hrišćanskih grobova». Zajednosa Odborom Islamske zajednicedemantovao je tu dezinformaciju ipošao u katastar kako bi ogradio idefinisao granice groblja u kome sepored njegovih rođaka sahranjujujoš jedino komšije iz istog sela, Veskovići,jedina preostala muslimanskaporodica koja živi u bjelopoljskomselu Radulićima. «Nisam mogaoda vje ru jem da je u do ku men tukoji su mi pokazali u Direkciji za nekretninenaše groblje, inače vakufskoimanje, bilo upisano kao kamenjar– krš, a jed na od naj sta ri jih dža -mija u Crnoj Gori, odnosno njeni ostaci, bi li su upi sa ni kao crk va», ka žeHajdarpašić.Direktor bjelopoljskog Katastra,Duško Vojinović, potvrdio je za Monitortu informaciju, uz uvid u sveraspoložive spise koje posjeduje tajdržavni organ. Stara džamija, jednaod tri kupolne i monomentalne građevinete vrste koje su sagrađene uOstaci Hajdar-pašinog vakufaSa zvaničnogsajta opštineBijelo PoljeU bihorskoj dolini Radulićima krajemXVII, odnosno početkom XVIIIvijeka, Hajdar-paša Selim je podigaosvoj sa raj, ha mam, dža mi ju iturbe. Nažalost, ova Hajdar-pašinadža mi ja, ko ja je spa da la u red mo -numentalnih građevina, zapaljenaje u Dru gom svjet skom ra tu i da -nas pos to je sa mo os ta ci nje nih zi -dina, minareta i turbeta.Cr noj Go ri, bi la je dža mi ja od svognastanka 1689. kada je Hajdar-pašaSelim došao u Bihor «sa dvjesta konjanikai 1.600. sejmena», piše u istorijskim knji ga ma, sve do 1977. ka dasu joj bez pi sa nog tra ga i obraz lo že -nja uz naziv džamija dopisali još i daje crk va. Pos led njim ka tas tar skimupi som, nas ta lim 1996. ka da su po -daci iz knjiga prenošeni u kompjutere,izgubio se naziv džamija i ostaloje sa mo – crk va. «Ni je mi jas no ka koje to mo glo da se do go di bez upi sarazloga izmjene», kazao nam je Vojinović,potvrdivši da se na istovjetannačin izgubila i odrednica «groblje»ko ja je od stra ne za sa da ne poz na toglica prepravljena u «krš – kamenjar»u katastarskoj parceli od trideset arikoja je upisana pod imenom Vakupača.Ničiji potpis niti bilo kakavdrugi pisani trag ne postoje u katastruni kod iz mje ne nas ta le 1977. ka daje uz na ziv dža mi ja do dan na ziv crk -va, niti kod izmjene nastale1996. kadase džamija jednostavno izostavilaiz ime na, a grob lje naz va no kr šem –kamenjarem.«Radi se o nečuvenom falsifikatuo čemu smo upoznali Tužilaštvo zahtijevajućida preduzmu mjere izsvoje nadležnosti», kaže reis Islamskezajednice Crne Gore Rifat efendija Fej zić. On sma tra da se tu ra di osmišljenoj i organizovanoj akciji kojomse Islamska zajednica pokušavališiti svoje izuzetno vrijedne imovineu kulturnom i istorijskom smislu.«Ko nač no, ne ra di se ni o kak voj 'Va -kupači' već o vakufu, odnosno Islamskojzajednici davno poklonjenojimovini. Ta otimačina je, jednostavno,dio jednog nacionalističkogprojekta koji je, srećom, zaustavljenu Crnoj Gori krajem devedesetih»,ka že Fej zić.Paroh bjelopoljski, protojerej MirašBogavac, kaže da crkva nikadane bi po ku ša la uze ti neš to što joj nepripada. Bogavac, takođe, nije u detalje upoz nat sa či nje ni com da se ra -april, 2008. Re vi ja FO RUM 29


DRUŠT VO » » »r e v i j adulićka džamija u zvaničnim spisimavo di kao crk va ni ti je u ovom ča susma tra svo jom imo vi nom. On ne že -li komentarisati neke pretpostavkeda je tu prije sedamnaestog vijekapostojao hrišćanski objekat i groblje.«Raspitao sam se kod ljudi od struke,postoje o tome neke pretpostavke,ali konačnu riječ treba da da nauka ito ne smi je bi ti raz log bi lo kak vogmedjureligijskog razdora», kaže Bogavac.Razdor po pitanju radulićke džamije,međutim, činjenica je u tom seluu ko me ži ve hriš ća ni i jed na mus -limanska kuća Veskovića, i u okolnimselima u kojima je većinsko stanovništvomuslimanske vjere. Radulićani,jednostavno, ne žele džamijuu svom se lu i o to me su do ni je li od -lu ku na svom zbo ru či je su zak ljuč keuputili na najviše državne i opštinskeadrese. «Ne treba dozvoliti nikakvera do ve (raš čiš ća va nje i re kon -strukcija) na postojećim ruševinamadžamije», ključni je zaključak zborakoji je potpisao predsjednik nevladineorganizacije Skupština građanaRadulića, Simo Bajović. Njegovo seime u nekim medijima pojavljivalo ukontekstu negodovanja zbog «devastacijehrišćanskih grobova», koji se,navodno, nalaze u dijelu muslimanskoggroblja. «Nijesam davao takveiz ja ve i sma tram da grob lje tre ba ure -di ti ona ko ka ko i pri li či. Ne znam dana tom mjestu postoje bilo kakvi hrišćanskispomenici», kaže Bajović zaMonitor.Njegov komšija, Dragoljub Braunović,tvrdi da je, prema predanjima,radulićka džamija sazidana od materijalasa davno porušene crkve SvetogJo va na. «Pri ča lo se da su tu i ne kistari grobovi hrišćana. I danas ponekoode na ruševine džamije i zapalisvijeću», kaže Braunović. On takođemisli da rekonstrukcija stare džamijene bi tre ba lo da se iz ve de.«Uvi jek je bi lo i bi će eks tre ma či -je se riječi glasnije čuju od mišljenjavećine ljudi», kaže Rifat Vesković,inače Radulićanin, nekadašnji pomoćnikministra kulture u vladi CrneGo re. Sa slu ča jem dža mi je u nje -go vom se lu on je upoz nao i sa daš njeMinistarstvo kulture i zatražio da seformira komisija koja bi ispitala svečinjenice i koja bi ažurirala vraćanjekatastarskog falsifikata na pređašnjestanje. «Ne postoji ni jedan naučnoutemeljen dokaz o nekom hrišćanskomspo me ni ku na tom mjes tu, asve i da pos to ji bi lo bi bes mis le nodžamiju pretvarati u crkvu. To bi bilois to kao ka da bi špan ske crk ve pret -varali u džamije ili neke istambulskedžamije u crkve», kaže Vesković.Rekonstrukciju džamije, koja jeporušena 1943. u pohodu na Bihorčetničkog vojvode Pavla Đurišića,Vesković smatra obavezom državnihorgana Crne Gore. «Nepojmljivo jeda to ne kom sme ta sa mo zbog to gašto u najbližoj okolini žive većinomhrišćani. U susjednom selu Crnča sagrađe na je crk va ia ko je tu u ve li kojvećini muslimansko stanovništvo pato ni kom ne sme ta», ka že Ves ko vić.Sahret Hajdarpašić, inače arhitekta,dijeli Veskovićevo mišljenje. Konzervacijai restauracija radulićke džamijebi, smatra, bio veliki civilizacijskii kulturni iskorak Crne Gore.«Znam mnoge ljude, uključujući tamošnje hriš ća ne, ko ji su sprem ni i fi -nansijski podržati taj projekat, kaošto su mnogi muslimani, uključujućii moju kuću, spremni pomoći završetakradova na obližnjoj crkvi SvetogJovana», kaže Hajdarpašić.Da bi se ta ide ja rea li zo va la, me -đu tim, po treb no je odo bro vo l ji tiNVO Skupštinu građana Radulića iis pra vi ti ka tas tar ske fal si fi ka te. Uprotivnom, bila bi rekonstruisanacrk va – sa mi na re tom. A va lj da bi semo ra la zva ti – crk va Haj dar – pa šeSelima. Sead SadikovićSačuvati temelj postojanjaO postojanju radulićke, Hajdar-pašine džamije i njenog harema (groblja)postoje tragovi i dokumenti, ne predanja i predpostavke samozvanihstruč nja ka za his to ri ju – ka zao je za Fo rum Prof. Enis ef. Burd žo vić, glav -ni imam u bjelopoljskom odboru islamske zajednice.Vjerski, kulturni pa ni običajni zakon muslimana Balkana ne dozvoljavada se muslimani sahranjuju u tuđim grobljima. Da je na vjekovnoj, vakufskojzemlji u Radulićima bilo hrišćanskih grobova, sigurno ne bi tu danasbi lo ni os ta ta ka dža mi je, ni me za ra či ji ta ri hi pi sa ni Bo san či com sto jekao ću tlji vi svje do ci vi še od dvi je sto ti ne go di na. Dža mi je, ne ka je Sve viš -njem Bogu hvala, nastaju kao rezultat potrebe vjernika, a jedina namjeraIslamske zajednice je bila i ostala, da se ostaci Radulićke džamije zaštiteod daljeg propadanja. Da li jedan narod previše traži, ako želi sačuvatitrag svog postojanja? Ili naše postojanje na ovom komadu zemlje trebabi ti po put onog ko je ho dio vo dom?Tolerantnost islamske zajednice potvrdjuju brojni primjeri u Bijelom Polju:,znak koji turistima treba predstaviti crkvu Sv. Petra, stoji na zemljištukoje je vakufsko. Nikada niko nije tražio dozvolu od Islamske zajedniceda se taj znak pos ta vi na va kuf skoj zem lji. Ni ti je Is lam ska za jed ni ca ika -da protestvovala protiv tog postupka.Strah od postojanja previše džamija je nezdrav. Kako arapska mudrostve li: „Čov jek je ne pri ja telj onog što ne poz na je.“ Sa mi na re ta se ne uz -no si go vor mrž nje, već po ziv na mir, po ziv na spas. Jer, što bo lje lju di poz -na ju svo ju vje ru, to će vi še živ je ti po njoj, a to po dra zu mi je va vi še mi ra ibla go sta nja, is ti če Burd žo vić.30 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « DRUŠT VOKU TAK ZA DO KO NE – SA PUTA PO ŠPANIJIToledo, zaboravljenisan ili neš to dru goPola miliona stanovnika klanjalo je u 3.000 džamija imalo na raspolaganju1000 ha ma ma i što je naj važ ni je u Kor do bi to ga do ba (i či ta voj Špa -niji) vladala je velika i uzajamna tolerancija muslimana i hrišćana.Piše: Ervin SpahićPo dolasku iz Madrida u Toledopo nagovoru Pecovom ( PredragPopović) , nisam mogao sebi objasniti taj ču dan os je ćaj ko ji mi je pro -žimao čitavo tijelo.Dok šetam uskimulicama koje su popločavali kozna koji neimari i zagledam staregrađevine sa predivnim lukovima ,sve mi ne ka ko bli sko i kao da samtu već jed nom do la zio ( ia ko mi jepr vi put da sam u Špa ni ji i to pos li -je dužeg ubjeđivanja od strane RankaKri vo ka pi ća da mi je to je din -stve na pri li ka da kao član skup štin -ske delegacije vidim Španiju i to jošo dr žav nom troš ku – mo gao sam ibez ovoga mogu mi se naljutiti poreskiobaveznici).Toledo ! Zaboravljeni san ili neštodru go . Pa i to ranj ove crk ve SanRo man is pred ko je sto jim li či mi naminare arapskih džamija. Toranj jesa tipičnim lukovima u obliku potkovice što je bi la ka rak te ris ti kagradnje muslimanskih graditelja .(Ispostaviće se kasnije da sam bio upra vu, upra vo su je gra di li za po tre -be druge vjere muslimanski graditelji).Ka da se Ta rik Ibn Zi jad sa 17 hil -ja da vojni ka ( Ara pa i Ber be ra) podzaštitom mraka iskrcao na Iberijskipoluotok naredi da se popale svibrodovi sa kojima su doplovili, dajućido znanja začuđenim vojnicimada je izbor jednostavan – pobijeditiili umrijeti.“Odletjeti nikudane možemo neprijatelj je ispred nasa mo re po za di.Je di ni nam je spas unašoj hrabrosti i izdržljivosti.Odbacite sav strah iz sr ca, vje ruj te da ćepobjeda biti naša , a neprijatelj nećeizdržati naš silni udar.Neka nam jeAllah na pomoći“-obrati se Tariksvojoj vojsci.Um aj adi su na pre do va li br zoposlije bitke na obali rijeke Guadelatei skoro bez krvi zauzeše Kordovu, Se vil ju ,To le do a za tim i či tavIberijski poluotok.Tu smo da kle, otu da pre ko Gib -bral ta ra je sti glo svo „zlo“ u si ro maš -nu , mrač nu i pr lja vu Ev ro pu.To „zlo„ ko je će u Špa ni ji tra ja ti sko ro osamstotina godina učinilo je da dok sustanovnici Londona i Pariza uživaliu svo jim od pru ća i bla ta ko li ba ma,dotle su se građani Kordobe mučilisa svojim javnim kupatilima i česmama,kaldrmisanim i osvijetljenimulicama. Pola miliona stanovnikakla nja lo je u 3.000 dža mi ja ima lo naraspolaganju 1000 hamama i što jenajvažnije u Kordobi toga doba ( ičitavoj Španiji ) vladala je velika iuzajamna tolerancija muslimana ihrišćana.Mnogi u Evropi danas , nijesu nisvjes ni da su Ara pi sa svo jim pre vo -dima sačuvali grčku kulturu bez kojenebi bilo ni renesanse. Islam jetaj ko ji je oču vao mu drost sta rih Gr -ka ko ja je u za pad nom svi je tu većbila zaboravljena. Mnogi zapadnoevropskiistoričari priznaju da su tispisi odigrali veličanstvenu ulogu uevropskoj renesansi, ističući da bibez njih nauč ni i kul tur ni pre po rodna Za pa du bio od lo žen za još ne ko -liko vjekova.OTKUDA ONDADANAS ISLAMOFOBIJA ?Može li jedini razlog biti taj štosu neki ljudi koji koriste religiju zakamuflažu počinili zlodjela kroz terorističkenapade tvrdeći za sebe dapripadaju islamskom vjerskom krugu.Is lam zna či čis to sr ce i do bra du -ša , čas tan ži vot, pre da nost i po žrt -vo va nost ,do bra dje la , zna nje i poš -te nje. Da bi čov jek „bio u Is la mu“tre ba da ži vi u mi ru ka ko sam sa so -bom ta ko i sa ok ru že njem , da ko ris -ti ti i oko li ni i ro du svom.Ka ko je uosnovi svake vjere ljubav i tolerancija, to ni ko ne ma pra vo da u ime re -ligije , tačnije Islama ubija nedužneljude. Nije hrabrost napadati neduž-april, 2008. Re vi ja FO RUM 31


DRUŠT VO » » »nu dje cu , že ne i ci vi le , hra brost ještititi sebe i štititi slobodu.Oni kojine zna ju šta je Is lam ne ma ju pra vona islamofobiju.Samo oni koji ne poznaju zaslugeIs la ma, i oni ko ji ga mr ze mo guda go vo re da Is lam ni je niš ta do brado nio čov je čan stvu osim zla i ne -ljud skih stva ri i da se ši rio ma čem iva trom. Za ove stva ri is to ri ja nam jenajbolji svjedok, jer muslimani dobrozna ju da je Al lah re kao: “Ne maprisile u vjeri.”. Islam i njegovi sledbenicisu izgradili civilizaciju koja jeviše od hiljadu godina dominiralazemaljskom kuglom.Islam ne podržava rat.Islamskavjera i i njena kultura je doživjelaproc vat u vri je me mi ra, a ne u vr je -me ra ta. Ni ti je strah od Is la ma odjuče ,niti je netrpeljivost prema Islamuod ju če.Pro šlo je pu no vre me na dok ni -sam shva tio zaš to je mo ja rah met libika Šahza raspljuvavala oko sebekao da tje ra šejta ne kad bi ne ko odstarijih sestara ili brat čitao naglasNjegoševe stihove trudeći se da ihnauči napamet.Estakfirula !Pu ! Pu !Nalet ! Naletosum !- popridižući sesa min de ra zbo ra še bi ka , a on da biuz začuđene moje poglede podvezivalašamiju i počinjala da uči doveta ko ti ho i bez gla sa- sa mo bi jeus ne oda va le. Šta li je to mo glo utim stihovima rasrditi moju starudo bru bi ja ču - pi tao sam se ta dakao di je te.Još čud ni je mi je ta da bi -lo, što me je jed nom bi ja ča ta ko na -horila ,naletosala,mada je kasnijepriz na la da se bi la i do bro pre pala -da mi ni je ko ka kav si hir po tu rio sa -mo sto ga što sam je ona ko bez az le -no dje čač ki upi tao: « Eda li ika kavhajduk među našim precima na kogabih se i ja mo gao poz va ti i nji mepodičiti kao neki od mojih drugova,ko ji tvr de da su po tom ci ču ve -nih hajduka».Malo je tada hvalilo dazavršim kod kakvog hodže zapiseda mi pi še. « Za mis li te vi –zbo ra šeta da mo ja bi ja ča- on bi da mu imapo ko me po doć, da se poh va li da jesin kakvog lopova i razbojnika».Nijesu to valjda ovi bezazleni i „bogougodni“ stihovi crnogorskogvladike i pjesnika Petra II PetrovićaNjegoša kojima on poziva na ljubav, slogu ,mir i toleranciju mogli naljutitimoju biku.„Ne kr šću se go re us mr đe še...,Odža ri če na rav nom Ce ti nju..., Nolomite munar i džamiju , pa badnjakesrpske nalagajte..., S Muhamedomi glu post u gla vu..., Ka ko smr -de ove poturice..., Kad krv prospemra di svo je vje re, ne bo jim se klet veni dru go ga..., Od me če ta i turs kedžamije, napravismo prokletu gomilu, ne ka sto ji na uklin na ro du...,Ko ne misli na kuran pljunuti, nekabje ži gla vom bez ob zi ra..., Sad ti ne -ma u na šu na hi ju, obi ljež ja od uhaturskoga,do trupine ili razvalina...,Udri za krst, za obraz ju nač ki,ili gu -bi oba dva svi je ta... , Ku će turs ke og -njem iz gor jes mo, da se ne zna nista na ni tra ga...“Mož da su upra vo ovi sti ho vi bi liinspiracija čovjeku koji će ostati zapamćenviše po zlodjelima nego popjesmama.Jedan dečiji pesnik(RadovanKaradžić) prekinuo je životemnoge djece,usktatio im roditeljskulju bav a da ona, ve ro vat no, ni suni pročitala njegovu psihopatsku rimu.Spus ti se u gra do ve , Da bi je moToledo, Španijar e v i j agadove Vuksane, blagdane, Lepo tije ime.Svet te čeka pokorni, Konjaničeumorni. Vuksane, mrtvane, Lepo tije ime.("UBIJANJE GRADA”)( RadovanKaradžić )"Čujem korake razaranja./Gradgo ri kao ta mjan u crk vi./U di mu vi -dim našu savest. /Između naoružanihgrupa, naoružano drveće. /Svešto vi dim je na o ru ža no/. Sve je voj -ska, bor ba i rat."Ka rad žić pri ča da je ove sti ho venapisao davno: "Mnogi od mojihtekstova su kao proročanstva i tome po ne kad upla ši."Nebi se ovo moglo nazvati proročans tvom. Ovo bi se pre mo glonazvati planiranjem. Budući da jeovaj pjesnik- zločinac sve čino i radioda bi ost va rio svo je du go skri va -ne čežnje i zadovoljio svoje skrivanestras ti.KOLIKO JEISLAM NAZADAN ?Dok su ostali gradovi i državepro živ ljav li svoj „mrač ni vi jek„(srednji vijek ) doprineo da Španijai njeni gradovi dožive velik procvatzahvaljujući upravo islamu i Arapimakoji su ga donijeli.Muslimani dolaskom na Iberijskipoluotok dadoše potpunu sloboduhrišćanima i Jevrejima. Jevreji kojisu bili skoro potpuno istrijebljeni32 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « DRUŠT VOprije dolaska muslimana, uznapredova še u sve mu, ta ko da oni to do -ba sma tra ju za svo je zlat no do ba.”Dok je Evropa svake večeri nakonzalaska Sunca zapadala u tamu,Kordova je bila osvijetljena uličnimsvjetiljkama; dok je Evropu preplavljalanečistoća, Kordova je bila uzorčistoće; dok je Evropa bila oličenjeprljavštine, Kordova je raspolagala s1.000 (javnih) kupatila; dok je Evropagazila blato, Kordova je imalapopločane ulice s trotoarima; doksu krovovi dvoraca po Evropi bilioznačeni mnoštvom dimnjaka, zidovikordovskih palača su bili ukrašeniarabeskama; dok se evropskiprvaci nisu znali ni potpisati, arapskadje ca u Kor do vi su iš la u ško le”.Papa Benedikt XVI na univerzitetuu Regensburgu citira vizantijskogcara Manuela II: ”Pokažite mišto nam je Mu ha med no vo do nio,osim zla i ne ljud skih stva ri , po putzapovijedi da se vjera širi mačem.”Zanemarimo to što su muslimanido ni je li svi lu i ka di fu u ko joj je zaovu pri li ku bio od je ven Pa pa kao ipa pir sa ko jeg je či tao dok se obra -ćao studentima ali ne smijemo zaboravitda su koncept univerzitetapreko Španije u Evropu donijeliupravo Arapi.Zna mo do bro da su pr ve ri je čiupućene našem Poslaniku s.a.v.s.,bi le da uči u ime Al la ha, ta ko da sekompletan Islam bazira upravo naučenju, proučavanju, razmišljanju iradu.Privučeni ovom sjajnom kulturom,du hov na li ca , uče nja ci i lai ciiz čitave hrišćanske Evrope dolazilisu slobodno u Kordovu ,Sevilju , Toledoda bi prisustvovali predavanjimana islamskim univerzitetima dase dive islamskim predavačima i daod njih uče.Je dan od onih ko ji su stu di ra lina Kordovskom univerzitetu bio je iGerbert, koji je kasnije postao papa,Kapije starog Toledapoznat pod imenom Silvester Drugi.On je u Italiju donio matematičkunau ku i arap ske broj ke.Higijena i medicina doživjele suogroman progres..Sa Islamom sudolazili vodovodi ,banje ,hamami ibolnice. Pa i Sarajevo je dobilo vodovod 378 go di na pri je Beča i 148godina prije Londona.- Abul-Kasim (Abulkases ili Alsaravius), poznat kao doktor, hirurg,ostavio je iza sebe monumentalnodjelo al-Tasrif, enciklopedijsko djelo,djelo koje uzivalo veliku popularnostna Zapadu, te nekoliko vjekovase koristilo kao glavno upustvou hirurgiji pri bolnicama Evrope.Posjedovao je i dizajnirao na stotinehirurskih instrumenata (zapisano unje mac koj his to ri ji Ges cih te derChi ru r gie, na pi sao je A. Grait, a iz -da ta 1898. U Ber li nu).Islamski doprinos matematici,(iako je bilo pokušaja) ne može sezanemariti.Decimalni sistem,evropskibrojevi, pardon arapski brojevi,pa nu la - upra vo je is lam ski ma te -matičar Ibn Ahmed otkrio nulu (0).Da ni je bi lo Ara pa ko zna kad bi saz -nali za trigonometriju (Abdulah ElBarani), i algebru, koja se tako zovepo Kitab Al-Jabru i Al-goritme (algoritme).To le do je u pe rio du od 1035. doapril, 2008. Re vi ja FO RUM 33


DRUŠT VO » » »1085. godine bio glavni astronomskicentar (ne gastronomski- negoastronomski).” Tabele iz Toleda kojese odnose na kretanje planeta bilesu dugo osnova evropske astronomije.Naučna istraživanja Omera Hajjama (na za pa du poz nat kao pjes -nik) omogućila su pronalazak kalendarakoji je tačniji od Gregorijanskogko jim se da nas mi slu ži mo(Hajamov kalendar griješi 1 dan na5000 go di na, dok u Gre go ri jan -skom ova greš ka iz no si 1 dan na3300 godina).Nije islamski svijet tog doba bio„loš “ ni iz geografije.Izradili su prvukar tu svi je ta pr vi iz ra ču na liobim zemlje,otkrili heliocentričnisistem.Sagradili su prvu opservatoriju,utemeljili modernu astronomiju i sIstoka nam donijeli kompas i instrumenteza određivanje položaja planeta, narandžu, limun, breskvu,pre su za ulje, ka fu i uop šte mo der -nu poljoprivredu. Pamuk, tekstilnuindustriju i modu. Jakna je arapskiizumIstorijski dokumenti jasno dokazujukakav trag su ostavili Arapi uproizvodnji , parfema, sapuna, mastila,voska, šećera, biljnih ulja, baruta,zatim u otkrivanju i usavršavanjumjernih isntrumenata, sata na kazaljku,hidrosata, te vodenice, vjetrenjače,teleskopa. Tu su i tehnologijalivenja metala i kovanja novca,izrada oružja, medicinske opreme ihirurških instrumenata, zatim mostogradnja,kopanje kanala, izradadolapa, izrada toplifikacijskih i rashladnihuređaja, uspostavljanje irigacionogsistema, otvaranje javnihkupatila, vojnih utvrđenja, drugihpostrojenja i izuma.«Učenjakovo mastilo je svetijeod mučenikove krvi!», rekao je, nećetevjerovati- strašni Muhamed a.s.Evropa je, posredstvom gradaToleda u kojem se odvijala živa aktivnostprevođenja s arapskoga nalatinski jezik, upoznala Aristotelovespise. Tu su prevedeni i brojni Platonovi i Ga le no vi spi si, ti spi si su pre -neseni Evropom i postali nezaobilaznaliteratura na velikim evropskimuniverzitetima.POČETAK KRAHADok su muslimani Andaluzije bilijedinstveni u praktikovanju Islama,kon stant no su se ši ri li. Cim suse podijelili, njihova moć je nagloopala. Hrišćani su to iskoristili, tejednu po jednu malu kraljevinu osvaja li. Pod vod stvom Al fon sa VIKor do ba je pa la 1236, Va len ci ja1238, Sevilja 1248, Granada 1492.Prvi genocid izvrsen je odmahpo zauzimanju Barbastroa.U ime i usla vu Bo ga to se ni je mo glo de si tijer Bog je jedan . Hiljade muslimanahriš ća ni po kla še. Evo šta o to mekaže španski istoričar Peter de Gayangozu djelu Muhamedanske dinasti je u Špa ni ji, tom II, stra na 267:"Bio je re do van obi čaj kad hriš ća nios vo je grad sna gom oruž ja da pr vosiluju kćerke muslimana u prisustvunji ho vih oče va, a že ne u pri sust -vu njihovih muževa i familije (štomi ovo djeluje nešto poznato). Nepostoji pero koje bi moglo izrazititakve zločine ljudskog bića kažeovaj poznati istoričar. Po naredbicrkve je masakrirano 70 hiljada stanovnikaUbeda čak 70 hiljada ženai dje ce, a mnošt vo od ve de no u rob -lje, pi še Gill Gon za les da Vil la. Nai -menovani istoriograf kralja FilipaIII i IV pise: "Institucija koja je najvišeodgovorna za zlodjela je inkvizicija ko ju je pred vo dio zlo glas niTorqve ma da. Glav ni cilj je bio da sešto više muslimana i židova pokrstiu najkraćem mogućem vremenu.Ako je mus li man ili ži dov od bio dase pok rs ti bio je ubi jen; ako je bior e v i j apok rš ten a ni je se po na šao kao hriš -ćanin (katolik) bivao je ubijen ilispaljen. Masovno prislino pokrštavanjemuslimana desilo se na ulicamaKordobe pod vođstvom kardinala Xi mens-a, kad je 220 hil ja damuslimana nasilno preobraćeno ujednom danu, sa uzvicima publike:"Smrt Maurima, pse treba prekrstiti."Jedan od bezbrojnih slučajevamučenja dogodio se Zahri Sidika(krš te na kao Ma ri ja Gon za les).Uhap še na je kao he re tik dok je po -tajno klanjala i presvlačila se petkom.Stav lje na je na po tro. - naj poz -natije inkvizicijsko mučenje (rastezanjetijela na točkovima) U teškimmukama plakala je dok je izgovarala:"Ja ne mam sta da priz nam, sa mose Al la ha bo jim!" Um rla je u teš kimmukama. “Inkvizicija je zaista suprotnaBožijoj ljubavi. Može li harmoni ja vječ nos ti pre vag nu ti toogromno paćenje nevinih ljudskihbi ća? Mo gu li na pa će ni i u pe peopretvoreni ikada oprostiti egzekutorimai Crkvi na Danu obračuna?Mo gu li se isu ši ti oke a ni kr vi i su zamajki i djece”-kaže Dostojevski.Muhamed a.s.na njegovom poslednjem ha džu obra tio se okup lje -nim vjernicima riječima: "Ljudi, viima te Jed nog Bo ga i jed nog oca. Svivi po ti če te od Ade ma, a Adem je odzem lje. Ne ma ni kak ve pred nos tiArap nad Nearapom, Crnac nadBjelcem, Bjelac nad Crncem. Najboljije među vama onaj koji najvišečini dobra djela".“A sa da dje co da vi di mo šta smonaučili o Njegošu i njegovom veličanstvenomspjevu. Hajde Emireka ži nam ti ne ki stih iz “Gor skog Vi -jen ca”- upi ta nas tav nik. “Vuk na ov -cu svo je pra vo ima, ka tir ja nin naslaba čovjeka”-skrušeno i pognuteglave odgovori Emir.Adios (Allahimanet) Toledo!Sabahhajrula (Dobro jutro) Karadag!34 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « EKO NO MI JAISLAMSKO BANKARSTVOVizija ili realnost?Piše: mr Damir ŠehovićAsistent na Ekonomskom fakultetuu Podgorici i Sekretar Ministarstvafinansija Crne GoreDok konvencionalne banke u nastojanjuda zaštite svoje zajmovena bazi potvrda bez pokrića, izbjegavajućiinvesticije, islamsko bankarstvonastoji da stimuliše investiranjezasnovano na principuučešća u raspodjeli profita ikli gubitka.Takođe, dok se konvencionalnobankarstvo fokusira na zajmovebazirane na kamati i kolateralomkao zaštitom u slučaju neizmirivanjaobaveza od strane zajmoprimaoca,islamsko bankarstvose temelji na sljedećim principima:apsolutnoj zabrani primanja i davanjakamate; obavezi podjeleprofita i gubitka; nemogućnostizarade bez preuzimanja rizika;zabrani stvaranja novca novcem;zabrani kockanja, pretjeranog rizika,špekulacija i neizvjesnosti; tezabrani finansiranja ili rada sazabranjenim proizvodima ili aktrivnostimaIslam kao religija propisuje osnovneupute vezane za različite aspekteživota, kojih se vjernik morapri dr ža va ti. Je dan od po me nu tih as -pekata predstavlja svakako i ekonomskiaspekt za koji postoje jasnai precizna pravila igre u okviru kojihje jedino moguće privređivati,odnosno obavljati svoje ekonomskeak tiv nos ti. Na os no vu ovo gamožemo zaključiti da islamska ekonomijana neki način predstavlja samojednu granu ekonomske naukeu okviru koje se izučavanja vrše upo druč ju is lam skog eko nom skogsistema, oslanjajući se na principešerijatskog prava1.Sa druge strane, možemo konstato va ti da se is lam ske fi nan si je(pa sa mim tim i is lam sko ban kar -stvo) u velikoj mjeri razlikuju od tradicio nal nih (kon ven cio nal nih), ipo red to ga što oba fi nan sij ska sis te -ma imaju identične ciljeve koje postavljajuispred sebe i koje žele daostvare. Odnosno, i jedan i drugi finansijskisistem predstavljaju konrektanskup institucija, instrumenatai mehanizama usmjerenih ka mobilizaciji,koncentraciji, transferu ialokaciji finansijskih resursa u ciljune sme ta nog oba vlja nja društ ve nereprodukcije, ali se među sobomrazlikuju po osnovu principa na kojima su zas no va ni. S tim u ve zi mo -žemo kazati da su temeljni principina kojima je zasnovano islamskobankarstvo sljedeći:• Apsolutna zabrana primanja idavanja kamate;• Obaveza podjele profita i gubitka;• Nemogućnost zarade bezpruzimanja rizika;• Zabrana stvaranja „novca novcem“;• Zabrana kockanja, pretjeranogrizika, špekulacija i neizvjesnosti;• Zabrana finansiranja ili radaBanke se u klasičnoj finansijskojteoriji definišu kao institucijeusmjerene na posredovanje u oblas ti kre di tasa zabranjenim proizvodima ili aktivnostima.Nai me, ban ke se u kla sič noj fi -nan sij skoj teo ri ji de fi ni šu kao „fi -nansijske institucije koje su sposobneda uzi ma ju i krei ra ju kre dit i ko -je su pretežno usmjerene na posredovanjeu oblasti kredita“. Na osnovuovoga možemo zaključiti da jesuština djelatnosti poslovne bankezasnovana na takozvanoj intermedijaciji,odnosno na depozitnoj ikreditnoj funkciji, putem kojih banke,poput krvotoka u organizmu,napajaju privredu potrebnim finansijskimsredstvima. Obavljajući uloguposrednika između suficitarnih ideficitarnih transaktora, banka za-april, 2008. Re vi ja FO RUM 35


EKO NO MI JA » » »r e v i j arađuje na razlici između aktivnih ipasivnih kamatnih stopa. Ovo nana čin što ban ka ri oso bi od ko je po -suđuju novac plaćaju manju kamatu(pasivna kamata) u odnosu nakamatu koju naplaćuju od osobekojoj posuđuju novac (aktivna kamata).Na taj način dolazimo dosuš ti ne kon ven cio nal nog ban kar -stva, kod ko jeg je ka ma ta no se ćistub cjelokupnog bankarskog sistema,zas no va nog na či nje ni ci dabanka novcem stvara novac. Timese u znatnoj mjeri zamagljuje suštinanov ca, što je i os nov ni raz logzbog ko jeg je i doš lo do ras ko ra kaizmeđu koncepata zasnovanih nakonvencionalnom i islamskom bankarstvu!Da bismo razumjeli šta zapravopredstav lja no vac, i ko ji je os nov nirazlog njegovog nastanka, moramose vratiti u period antičke Grčke iRima, kada dolazi do nastanka prvogkovanog novca. Naime, novacse ja vio zbog to ga što sa pod je lomra da u društ vu čov jek ni je mo gaopro iz vo di ti sve što mu je bi lo po -trebno, pa je morao izaći na tržištekako bi razmjenjivao proizvode sadrugima, na početku po prinicipunaturalne razmjene. Na ovom stupnjudruštveno-ekonomskog razvojase javlja potreba za novcem. Pojavomnovca, rješava se problem kojise jav lja kod tram pe, ob zi rom da senovac pojavljuje kao posrednik uraz mje ni, ta ko da se ti me čin pro da -je odvaja od čina kupovine. Dakle,suština novca se sastoji u tome daolakša proces razmjene, na osnovuče ga se is ti če da je ovo os nov nafunkcija koju novac treba da vrši2.Za raz li ku od ove funk ci je, no vac uis lam skom eko nom skom sis te muni ka da ne bi smio da ob va lja funk ci -ju nov ca kao sredstvo za zgrta njebla ga, jer bi ti me doš lo do ne skla daizmeđu količine robe i novca u jednomdruštvu, što bi vodilo urušavanjucjelokupnog ekonomskog sistema.Osim to ga, da bi se stvor li na no -va vrijednost, novac se mora investiratiodnosno staviti u funkciju poslovne ak tiv nos ti. Tek na taj na činnovac u kombinaciji sa radom možestvoriti novu vrijednost. Upravoda ne bi doš lo do pret hod no po me -nu te ne rav no te že iz me đu ro be inovca, u islamu je zabranjena kamata,zelenaštvo i trgovina novcem. Dabis mo ot klo ni li sve ne do u mi ce,moramo naglasiti da islamska ekonomijane negira značaj novca jerse po mo ću is tog us mje ra va i ubr za -va islamski ekonomski projekat razvoja, ta ko da is ti ima izu zet no zna -čajnu ulogu. Riječju, ne dovodi se upitanje važnost novca kao takvog,ne go se za bra nom ka ma te, ze le -naštva i trgovine novcem onemogućavaisplivavanje one negative funkcijekoju isti može obavljati.3Ri ječ ju, od nos pre ma ka ma tikod islamskog bankarstva je skoroidentičnan sa odnosom koji su imaliantički filozofi, kao i pojedini klasičniekonomisti, koji su stajali nastanovištu da se kamata smatra neprihvatlji vim i ne pri rod nim na či -nom sticanja novca, odnosno bogatstva.Istovremeno, banakama utradicionalnom bankarstvu stoje naraspolaganju i različiti instrumentiza osiguranje povrata kredita kojimase ban ke šti te od ta koz va nogkreditnog rizika, čime iste postajusko ro ne za in te re so va ne z a us pje š -nost pos la po os no vu ko jeg su pret -hodno odobrile kredit. Dakle, kodislamskog bankarstva nije dozvoljenonanamjensko finansiranje zatošto se in sis ti ra na to me da se zna ku -da no vac od la zi i za šta se ko ris ti. Sadruge strane, konvencionalne bankeu nastojanju da zaštite svoje zajmovena bazi potvrda bez pokrića,izbjegavaju investicije uz dijeljenjeprofita i umjesto toga se fokusirajuna zajmove bazirane na kamati, kojisu po dr ža ni ko la te ra lom ko ji slu žikao zaštita u slučaju neizmirivanjaoba ve ze od stra ne zaj mo prim ca.Na su prot to me, is lam sko ban kar -stvo nastoji da stimuliše investiranjezas no va no na prin ci pu uče šća uraspodjeli profita ili gubitka. Osimtoga, korišćenjem kolaterala se urušavajoš jedan od osnovnih principaislamskog bankarstva – princippod je le ri zi ka iz me đu pos lov nihpartnera, jer bez izlaganja riziku nemože se osigurati nagrada za investiranikapital.Os la nja ju ći se na po me nu teprincipe, islamske banke se koristesa nekoliko osnovnih modela finansiranja,i to:• Modeli finansiranja na bazimoteoda prodaje;• Modeli finansiranja na bazinajma;• Modeli finansiranja na bazipartnerstva;• Modeli finansiranja na bazipodjele profita;• Modeli finansiranja bez troškovai naknade.Na osnovu pomenutih modeladošlo je do razvoja niza finansijskihinstrumenata, među kojima trebaizdvojiti sljedeće:• Murabaha;• Mudaraba;• Mušareka;• Idža ra.Murabaha (Cost Plus Financing)je najpopularniji i najznačajniji modelfinansiranja koji se koristi u islamskombankarstvu, putem kojegse da nas fi nan si ra vi še od 70% kre -ditnih aktivnosti u islamskim bankama.U suštini se radi o ugovoru oprodaji, po kojem se roba prodajepo nabavnoj cijeni koja se uvećavaza iz nos pro fi ta. Ri ječ je o to me daje prodavac obavezan da kupcu saopštinabavnu cijenu kao i profitkoji će zaraditi prodajom te robe, akupac će istu plaćati na bazi otplatekoja se vrši u ratama u određenimvre men skim in ter va li ma. Da kle,banka prvo mora postati vlasnik robekoju kupuje po instrukciji bančinogkli jen ta, da bi na kon to ga tu ro -bu prodala istom uz nadoknadu,36 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « EKO NO MI JAGrafika Admira Bamburakoja rijetko prelazi 10% nabavne cijene.Mu da ra ba (Pro fit Sha ring) jemodel finansiranja gdje banka finansi ra za jed nič ki pro je kat, i neučestvuje u njegovoj praktičnoj realizaciji,dok klijent sa druge straneula že ide ju, zna nje, rad i slič no.Ban ka i kli jent se uz pu no me đu -sobno povjerenje dogovaraju okonačina raspodjele eventualnog profita.Mu ša re ka (Ven tu re Ca pi tal Fi -nan ce) predstav lja na ne ki na činugovor o poslovnoj saradnji na osnovukojeg banka i klijent zajedničkiučestvuju u finansiranju investicijei zajednički kasnije vode posao.Dakle, to je vrsta takozvanog jointventure-a, koji se najviše primjenjujeu poljoprivredi i industriji, kao ikod malih i srednjih preduzeća.Idžara (Leasing) je klasični lizingpo sao ko ji je ra do ko ri šćen od stra -ne islamskih banaka. Isti predstavljapos lov ni od nos u ko jem ban kaprethodno kupljeni predmet lizingadaje u zakup svojim klijentima,pri če mu se una pri jed do go va rapredmet i period zakupa, kao i cijenaodnosno zakupnina.Prvi pokušaj da se bankarstvona ne ki na čin ure di po na os no vuše ri jat skog pra va je za bil je žen uEgiptu, kada je 1963. godine finansijskimagnat Ahmed al-Nadžar osnovaoprvu islamsku banku na svijetu. Već je u na red nih pet go di na uEgip tu os no va no još osam, da bi da -nas u svijetu poslovalo nešto višeod 200 is lam skih ba na ka i dru gih fi -nansijskih institucija, koje čine finansij sko tr žiš te vri jed no od 200 do250 milijardi $, sa godišnjom stopomras ta ko ja dos ti že 15 %! Mo ra -mo naglasiti da je dodatni podstrekznačajnijem razvoju islamskog bankarstvadala energetska kriza. Valjanapomenuti i to da ogroman doprinosdaljem razvoju islamske ekonomije,bankarstva i finansija, kao ipromociji ekonomekog i socijalnograzvoja zemalja članica kao i muslimanskih za jed ni ca iz van ze ma ljačlanica, daje Islamska banka za razvojkoja je osnovana 1973. godine usaudijskoj Arabiji, u čiji sastav ulazeban ke iz 53 zem lje.Interesantan je podatak da suneke od islamskih zemalja, poputIrana, Pakistana i Sudana, u potpunostikonvertovale svoje konvencionalneu islamske finansijske sisteme.Druge, Malezija i Bangladeš naprimjer, imaju implementiran paralelanbankarski sistem, i konvencionalnoi islamsko bankarstvo. Inače,najveća islamska grupacija u svijetuje Al Raj hi Ban king & In vest mentCorporation, sa sjedištem u SaudijskojArabiji, koja posjeduje aktivuveću od 13 milijardi $.Oči gled no da je u pos led njih ne -ko li ko de ce ni ja nas tu pi la snaž naekspanzija islamskih finansijskih institucija.Međutim, ono što svakakozavrjeđuje dodatnu pažnju jesto tošto se is te ne os ni va ju sa mo u mus -limanskim zemljama. Takođe je prisutna i ten den ci ja da sve ve ći brojzapadnih multinacionalnih banaka,poput američkih giganata Citibanke,JP Mor gan Cha se, ili bri tan skeHSBC banke i drugih, nudi klijentimane ku od us lu ga ko ja ni je u su -protnosti sa šerijatom, otvarajući takozva na pos lov ni ce u mus li man -skim zemljama.Svakako treba pomenuti i to daje jedina banka na prostoru ZapadnogBalkana Bosna Bank International,osnovana 2000. godine u Sarajevu.Ina če, ovo je pr va ban ka u Ev ro -pi koja posluje po principima islamskogban kar stva, a či ji je ve ćin skivlasnik Islamska banka za razvoj, sa45,46% akcionarskog kapitala.1 Radi nane korektonosti moramo naglasiti da postoje i autori koji smatraju da islamska ekonomija ipak predstav lja nau ku u pra vomsmislu te riječi.2 U klasičnim finansijama, novac obavlja pet osnovnih funkcija - novac kao sredstvo razmjene, novac kao mjera vrijednosti, novac kao platežno sredstvo, no vac kao bla go i no vac kao svjet ski no vac.3 Da bi se ovo ob jas ni lo, no vac se u is lam skim fi nan si ja ma do vo di u ve zu sa sa vo ćem, gdje se kon sta tu je da voće posjeduje korisne vitaminei da na osnovu toga predstavlja izuzetno zdravu hranu, što i jeste njegova osnovna funkcija. Međutim, da lje se na gla ša va da se od voćatakođe može proizvoditi alkohol koji onome koji ga konzumira oduzima pamet i zdravlje, i smanjuje mu imovinu. Slično tome, novac posredovanjemu razmjeni roba i usluga obavlja izuzetno korisnu funkciju, ali kao i voće, ima i negativnu funkciju koja se manifestuje u vidu kamate,zelenaštva i trgovine, što se takođe može „negativno odraziti“ na pamet i zdravlje ljudi, obzirom da se može desiti da gomilanje bogatstvapostene njihov vrhovni ideal i osnovna svrha postojanja.april, 2008. Re vi ja FO RUM 37


OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NA » » »r e v i j aHADžEM HAJDAREVIĆ, KNJI žEVNIKPoezija svjedoči o čudimaČovjekova sloboda moguća je samo tamo gdje je moguće poštovanje njegovetradicije. Jedna kultura i kniževnost unutar nje, velika je samo ako se prelivapreko: jezičkih, nacionalnih i državnih granica, ako je dio opšteg dobra.Sa promocije u Podgorici: Hadžim HajdarevićDošlo je vrijeme kada kultura konačno ima funkcijukultivisanja i povezivanja a ne indoktrinacije, kazaoje književnik Hadžim Hajdarević - u razgovoru sa novinaromPobjede Vlatkom Simonovićem ,-prenosimodio razgovora nakon promocije u KICu Budo Tomović.Hajdarević je u Podgorici predstavljen kao jedanod vodećih bosanskih pjesnika. Njegova su djela ušlau ediciji "Bosanska književnost u 100 knjiga". Pišepoeziju, prozu i esejistiku. Pjesnik je rođen u Kruševukod Fo če 1956.god. Ško lo van je na elit noj Ga zi Hus -refbegovoj medresi. Potom je okončao filološke studije.Angažovan je na Institutu za bosanski jezik i jedanje od autora "Rječnika bosanskog jezika". Hajdarevićevepjesme prevođene su na njemački, engleski, poljskii turski jezik. Objavio je 11 zbirki poezije, knjiguanegdota „Priče sa Dobrinje“, zbirku priča „Klinika zaplastičnu hirurgiju“ koja je prevedena na slovenačkiJezik nemožete pozajmitiPi ta nje je zi ka pos ta lo je trau ma tič no pi ta nje na -še ga vre me na. Je zik ni je neš to što mo že te po -zajmiti. Ne možete jezik naći na bankomatu. Nemo že te ga do bi ti na kre dit. Sa je zi kom se čov -jek ra đa, je zik je ono što je čov je ku naj pri ro đe -ni je, što čov jek sa so bom no si ci je li svoj ži vot.Što se to do go di lo pa da jed ni dru gi ma poč nuosporavati jezičko nasljeđe, da ljudi jedni drugimapoč nu ne gi ra ti pra vo na svoj je zik, da kaokorov počnu bujati patološke politike koje sebidaju za pravo da nastoje obespraviti sve ostale,je ne znam i ne mo gu ra zu mje ti.Bi lo bi do bro da se u Sa ra je vu, ili ov dje u Pod -gorici, ili bilo gdje na Balkanu, organizuje susretpisaca koji će govoriti o svom jeziku. Da o jezikuprogovore njegovi najneposredniji korisnici,a ne da o jeziku govore političari ili lingvisti . Tošto su oni ima li re ći već smo ču li. Vje ru jem dabi na tak vom sas tan ku bi la de fi ni sa na op šte -prihvativa i opšte razumljivca deklaracija o zajedničkomjeziku Bošnjaka, Crnogoraca, Srba iHr va ta. Čov je ko va slo bo da mo guća je sa mo ta -mo gdje je moguće poštovanje njegove tradicije.Odnos između tradicije i slobode je vrlo važanda bi prepoznali sopstveni kulturni identitet. Bošnjaci, Crnogoraci, Srbi i Hrvati govore jednimjezikom. Imaju ga pravo nazivati svojimimenom.38 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NAje zik, kao i knji gu za dje cu „Baj ram ske ci pe le“. U Slo -veniji je štampano izdanje njegovih izabranih pjesamaa sli čan pro je kat je na jav ljen i u Cr noj Go riŠto su osnovne karakteristike postjugoslovenskeknjiževnosti u Bosni?- Knji žev nost se u Bos nu stva ra la i u naj te žim us lo -vi ma ra ta i na rav no da je u do broj mje ri, ne ću re ći op -terećena, ali jeste zahvaćena sjećanjem na rat i svimonim što rat sa so bom do no si i od no si. Lič no, ra du jeme što, tako bar osjećam, nije podlegla nikakvoj monomitskojili mononacionalnoj opterećenosti. Upravoje ta dimenzija naše književnosti prepoznata u evropskimkontekstima i ona je često prevođena, pa sudjela bosanskih pisaca štampana na engleskom, njemačkom,francuskom, italijanskom i drugim jezicimaevropskih naroda. Najprevođeniji pisci iz Bosne suDževad Karahasan, Miljenko Jergović, Aleksandar Hemon...Bosanka književnost funkcioniše u južnoslovenskomkon tek stu na na čin što pis ci, u do broj mje ri, jed -ni dru ge poz na ju i či ta ju. Pro blem je što još uvi jekpostoji klaustofobija nametnuta političkim kontekstimai raz lo zi ma. Knji ge iz Bos ne zbog to ga ni je su u do -voljnoj mjeri prisutne u Podgorici, Beogradu ili Zagrebu.Is to ta ko, knji ga sa dru gih stra na ne ma do volj no uBosni. Veliki događaji su iza nas. Sve mitologije suposrnule. Došlo je vrijeme kada kultura konačno imafunkciju kultivisanja i povezivanja a ne indoktrinacije,pogotovo ne naciokratskog indoktriniranja. Jednakultura i knjiženost unutar nje, velika je samo ako sepreliva preko jezičkih, nacionalnih i državnih granica,ako je dio op šte ga do bra.Napisali ste stihove : Moja država je prostornostmo ga ti je la, pros tor nost mog da ha... Šta je bio po vodza taj po et ski stav.Ta je pjesma inspirisana slikom zarobljenika uOmarskoj gdje su bili izloženi varvarskoj samovolji.Po ku šao sam ući u psi ho lo gi ju tih lju di, otu da ta sli ka.Svo vri je me ra ta pro veo sam u Sa ra je vu. U jed nomod ese ja na pi sao sam da ne ma mo vre me na za mrž -nju, da u našim životima nema prostora za tu jektičavuri ječ. Rat je muč no is kust vo. Hva la Bo gu, što se mo -je poezije tiče nije uzrokovao nikakvo opterećenje.Agresija kojoj smo bili izloženi ipak je dovela do nekevrste pročišćenja, do razjašnjenja nekih nejasnih stvariu istoriji. Izašao sam iz tragedije čistoga obraza. I nijesamusamnjen.U estetski naplemenitijim smislu postjugoslovenskobo san sko pjes ništ vo, izaš lo je iz trau me sa no tommelanhonije, kakvu druga pjesništva ne poznaju.Proticanje vremena,prema montaleuAko je poe zi ja hva ta nje suš ti nau bi je gu, šta, na kon cu, os ta je pjes ni kuda pam ti?U pjes ni ko vu od sust vu niš ta vi šeprisutno nije. Sve biva pokorno jezikugluhih sahata i skritih pijetlovašto ma hat će kri li ma i gla somkao da produžuju sudbinusva kom od nas.Mr tvo je sa mo ono što je li še no njež nos ti....ži vo je sa mo ono što mo že ima ti ra nu...ali, izmedju tih općih smutnji u rečenicamaneg dje se gu bi trag i onog što bje žii onog što uho di mu mi ris i dah.Zato traje panična potraga za suštastvomi po zlat nim cje dilj ka ma hva ta se muz gai mulj. Sa mo je suš ti na čis taod Ra dos ti i Bo la. A ona tek – ne vid nime lek! – bje ži pod prs ti ma, ukla nja seriječima, i glasno struji u namai oko nas ...To što ste uočili neka je vrsta nostalgije. Tarkovskiima jednu definiciju koja mi je bliska: Nostalgija je žalza neostvarenim. Običnog čovjeka deprimira fakat dana balkanskom prostoru narodi govore jedinstvenimjezikom, da imaju mnoštvo srodnih elemenata u svojimkulturama, a da je živi svjedok užasnog nerazumijevanja,jedne strašne neravnoteže sa posledicama kojecivilizovani svijet u cijeloj drugoj polovini dvadesetogavijeka ne poznaje.Pitanje je može li se svijet spasavati kulturom, umjetnošću,humanizmom. Ali, moramo nastojati da mrklinerazrijedimo svijetlom sopstvene plemenitosti.Pokušajte da zamislite svijet bez nježnosti. Ne vjerujemda bi se nekome takva slika mogla svidjeti. Nenastojmo prkositi zlu, nadvladajmo ga.U Crnoj Gori počeo je proces standardizacije i kodifikacijecrnogorskog jezika. U Bosni, Vi ste bili jedanod aktera procesa standardizacije bosanskog jezikai da ste važan doprinos okončanju tog procesa. Koliko je to slo žen po sao?Ne bih ja po sao ko ji ste ov dje za po če li naz vao po -april, 2008. Re vi ja FO RUM 39


OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NA » » »r e v i j akušajem da Crnogorci standardizuju svoj jezik. Taj jejezik već standardizovan, on se već govori. Crnogorskije jezik prisutan u komunikaciji među ljudima, literaturii medijima. Novina je u tome što su ljudi dobilipra vo da kažu : Ovo je moj je zik. Ko ris tim se ovim je -zi kom pod svo jim a ne tu đim ime nom. Pi ta nje je zi kaje pitanje ostvarivanja čovjekove slobode. Svaki je čovjekslobodan onoliko koliko može da se izrazi naSlikareva ratna ljubavDok stu ba ma sla zi, ovlaš dla nom ma ziogradu hladniju od zmijine kože.Ću ti da sve mo že i da kuć ni vra ziNi su ka dri da se s nje nom ću di glo že.Pro še tat će sta zom ko ja vo di k mo ru,Iz miš lje nom ili stvar nom – sve je is to...Dat će ko su čis tom vje tru da, uz go ru,Razvihori miris... sve te trene kistompovezat će slikar čija ruka istomvu če nit svjet los ti... niz stu be na vra ta ...Kad si jev nu, ko vaz da, svo jim no žnim lis tom.i ko rak nu u dan pun prh ko ga zla ta,cio dan, pod kis tom, snaž no je za bli sto.-kao da je siš la s ti su će ga ka ta...svom jeziku.Školovani ste u Gazi Husrefbegovoj medresi kojaje kroz cijeli dvadeseti vijek dala veliki broj istaknutihbosanskih intelektualaca. Da li je to školovanje bilopresudno da i u svom pjesništvu artikulišete islamskiosjećaj svijeta?Neven Jurica je pišući o mojoj prvoj knjizi pisao nanačin što je moju poeziju definisao kao "neposredanislamski osjećaj svijeta". Kada sam pročitao taj tekstme ni se do pa lo to što je go vo rio. Kas ni je ni je sam mo -gao izbjeći sudbinu žrtve stereotipa. Ništa strašno, jerna kraju svi postanemo žrtve stereotipnih predstava ise bi i dru gi ma. Da nas mo gu da ka zem Ja sam vas pi ta -van u muslimanskoj porodici, školovan sam u medresii islamski osjećaj postao je oznaka mog identiteta imog bića. Ali, istovremeno, moja poezija je i refleksjuž nos lo ven skog pjes nič kog kon tek sta, raz li či tihsvjetskih poetskih trendova, grčke i rimske mitologije.Svi su ti sadržaji inpregnirani u različite slojeve svakogaod nas i do pi šče ve je krea tiv nos ti da li je on ka darda ih ob je di ni u svom iz ra zu. Važ no je što će bi ti do -minirajuće. Kada bi, recimo, prevladalo i ključno unjoj pos ta lo ono što je is lam sko, on da bi mo ja poe zi -ja bila ideologizirana islamski. Sličnu bi sudbinu imalakada bi u njoj prevladalo nacionalno, zemaljsko. Ito bi joj naudilo.Poezija treba da bude oslobođena naplavinaideologije, ona je sadašnjost koja kani odgoditismrt. Ona je lju bav ko ja ho će da svje do či o ču di ma.Vrlo je bitno biti otvoren prema svim kulturama i tradicijama.Priredio M.R.OMER ĐURĐEVIĆ, PROFESOR HARMONIKE U MUZIČKOJ ŠKOLI VASA PAVIĆ U PODGORICIOd Sutovića ulicedo nagrade u AmericiPiše: Husein –Ceno – TuzovićStaropodgoričko dijete, rođenou ulici Sutovića(sada ulica Sava Lubarde)u blizini Sahat-kule I zgradeosnovne škole(institut za biologiju)u kojoj su učile generacije darovitihvragolana. Sklonost za pjesmui mu zi ku Omer je nas li je dio jeod oca Dža vi da, ko ji je svi rao har -moniku. Gledajući u uglu stare porodičnekuće očevu gotovo raštimovanuharmoniku, dodirom rukepočeo ju je osjećati maženjem ane sviranjem. Razmišljao je kako jeuze ti u ru ke, ali ni je smio iz stra hada ga otac ne “iš kle pa”(ša ma ra).Tek kad je bio u dru gom raz re -du osnovne škole roditelji su Omerana preporuku učiteljice SlavkeKadović upisali u nižu muzičkuškolu. Prijemni ispit je položio iz“cuga”, naravno, na harmonici. Prvinas tav nik bio mu je pro fe sor Str -nad (ime na mu se ni je mo gao sje ti -ti). Potom su dolazili drugi-Zura,ko ga su u Ti to gra du svi zna li, jer je40 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NAsvirao u hotelu Crna Gora, zatimMio drag Kne že vić. Od svih je dos -ta nau čio, ali su mu ta le nat, vo lja irad najviše pomogli, kaže Omer.Srednju muzičku školu završioje 1969. go di ne na kon če ga na krat -ko od la zi u Beo grad na mu zič kuakademiju. Upravo tada pojavio seAmerikanac Stenli Darou (StenleyDarow), poznati i priznati muzičkipedagog i profesor. Zbog njega sevra tio u Ti to grad. Na jed nom kon -trol nom ča su, Sten li je uo čio Ome -rovu darovitost i izrazio želju da sanjim radi. Tadašnji direktor školeRudolf Zakrajšek, malo u ljutnji odgovo rio mu je: ”pa, vo di ga!”. Od ta -da pris je ća se Omer bi li su u stal -nom kontaktu.“Poslije mjesec poslao mi je svepapire i avionsku kartu za Kaliforniju, ta ko sam se obreo u Ame ri ciprisjeća se Omer. Kod profesoraStenlia proveo sam četiri godine idiplimirao. Kada je Stenli otvoriomuzičku školu za mlade pružio mije priliku da predajem. Istovremeno,pri pre mao me je za jed no in -ter na cio nal no tak mi če nje u Va -šingtonu. Na tom nastupu osvojiosa drugo mjesto”-priča Omer.Poslije Amerike vraća se u TitogradI postaje profesor u muzičkojškoli. Na inicijativu direktora Zakrajšekau Tuzima je otvoreno isturenoodjeljenje škole. Nastava jepovjerena Omeru. Za godinu kolikoje bio tamo, zainteresovao je gotovosve roditelje da svoju djecumuzički obrazuju. Poslije toga vratiose u Ti to grad i nas ta vio rad uškoli “Vasa Pavic”.Omer nam ka zu je da je za ovovrijeme, a to nije malo-38 godinara da,is tak lo se mno go nje go vihdja ka, ko ji su i na ško lo va nju i raz -nim takmičenjima širom ondašnjezemlje (Jugoslavije) postizali zapaženerezultate i osvajali brojnenagrade.Omer ĐurđevićTokom karijere bio je sudionikmnogih koncerata. Nezaboravan jenastup s Oliverom Đurđević (bezsrodničke veze), koja je nastupalasa Miroslavom Čangalovićem uMilanskoj skali, prisjeća se sa sjetomOmer.Prije godinu u Podgorici je održanaje promocija Omerove knjige:”Melodija za sva vremena”. To jezbirka kompozicija iz “envrgrin”repertoara prilagođena harmonici.Te večeri govorili su priznati muzickistvaraoci Vili Ferdinandi, SenadGačević i Radovan Papović.U recenziji koju su potpisali Ferdinan di i Bi je li ca za pi sa no je:“Kompozicije iz ove zbirke, pažljivosu odabrane tokom dugogodišnjeprak se au to ra u iz vod je nju“evergreen” repretoara. Sve melodijesu izdržale konkurenciju uproteklom vremenu i opstale dodanas. Njihovom vrlo zahtjevnomobradom za harmoniku pruža semogućnost mladim generacijamada ih za vo le i shva te da i har mo ni -ka ima ši rok mu zič ki spek tar. Do -prinos muzičkoj kulturi je i harmonskapodloga u kompozicijama,koja oslobađa izvođača svakesum nje u nje nu tač nost i lo gič nost,a pokreti basa i ponekad drugačijarješenja u vođenju akorda daju većudraž i po ru ku iz vo đa ču da i sampokuša slično….”-navode recezenti.Omer je profesor harmonikekoja u njegovim rukama proizvodiosobene harmonije.april, 2008. Re vi ja FO RUM 41


OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NA » » »r e v i j aPljevaljska čaršijakoje više nemaU čar ši ji je bio ži vot! Lju di su se sas -tajali, dogovarali i trgovali. Tu su sedešavale zbilje i šale, ogovaranja ifa le, ali se i sev di sa lo.Piše: Uzeir BećovićPljevaljska čaršija bila je poznata na daleko još odvremena Hercegovačkog sandžaka,a posebno od gradnjeHusein-pašine džamije, koju je on, sa mnogobrojnimobjektima podario svome gradu.Čaršiju su sačinjavali nizovi dućana i zanatskih radnjiod 2oo do 25o što su se os la nja li jed ni na dru ge. Utim nizovima nije bilo kuća za stanovanje. Stanovalo seu okolnim mahalama - džematima. Povezani sa čaršijomsokacima, pokaldrmisanim kamenim pločama ioblucima, dućani su bili zaštitni znak šehera.Poznato je pet tipova pljevaljskih dućana:Osnovni I najčešći tip zanatskog I trgovačkog dućanasa ćepenkom iziskivao je mali prostor, otvoren premauli ci, a iza je imao ka me nom ozi da nu ma ga zu, savratima od kovanog željeza. Noću su zatvarani sa trikap ka I pre voj ni com. Dru gi tip sli čan je pr vom, s timšto je iz nad imao neš to ni žu sprat nu eta žu, na ko ju se izdućana ulazilo strmnim I uskim stepenicama. U tomprostoru radili su šegrti, a majstor u prizemlju. Trećioblik duć ana ni je imao iz dig nut pod, već je bio u rav nipločnika. Zatvarao se kanatima. Ovakvim dućanimanajčešće su se koristili bakali I piljari. Četvrti tip dućana,bili su oni sa zastakljenim (okvirima, prozorima, pendžerima),u njima su radili čizmadžije, svećari , knjigovesci, zat va ra li su se kap ci ma . Slič ni ovom ti pu, bi li sudućani kazandžija, mesara I pekara. U prednjem dijeluse prodavala roba , a u zadnjem se nalazila radionica,zvana ardija. Peti tip dućana bile su berbernice, ašćirnice,kah ve I ka fa ne.Neki trgovci robu su prodavali na sanducima , potomtorbari, koji su nosili djindjuve, odjevnu I drugu robu, somune I simite, ovčje mlijeko u zemljanim lončićima, bozu . Čaršiju su po zatvaranju dućana noću čuvalipasvančije . Bogati trgovci imali su dobro obezbjedjenjemagaza , sa malim prozorima, jakim kapcimaod kovanog željeza. Grijali su se na mangalima, u magazama na fu ru ni. Muš te ri je su zi mi mo gle da se ogri juako su to že lje li.Po red ve li kog bro ja duć ana , Hu sein pa ša je l669 go -dine pored džamije, podigao karavan saraj , kakvog suimali samo veliki gradovi, Osmanskog carstva – sa imaretom,besplatnom kuhinjom za putnike I sirotinju, anjegovi posljednji ostaci porušeni su l948 godine. Posebanzna čaj za čar ši ju imao je be zis tan , Ba zar Hu sein –paše , sa trgovačkim radnjama, magazama, zanatlijskimpunktovima . Pod istim krovom bili su smješteni kujundžije,terzije , bazardžani , koji su izradjivali skupocjenuodjeću , kakvu je nosila dvorska ali I pljevaljska gospoda, ca re vi I ca ri ce. To su bi li tka či be za, gra ve ri itd. San -džak be gov sa raj , sa 2o so ba I sa lon za vi je ća nje, plje -valjske medrese ( sedam tipova škola) , deset hanova,osam konaka, šest hotela, omogućavali su gostimasmještaj I izlazak na čuveno pljevaljsko korzo.Gostoprimstvo kod pljevljaka ubrajalo se u dobradje la, a poz na ti su po do bro ti , prav di I hu ma nos ti. Sa -žaljivi su prema slabima, nesrećnim I bolesnicima . Usvom kućnom ataru gradili su posebnu zgradu, musafir-hanu za gos te . Čes to je ko ri šćen I čar dak. U ku ću senalazila posebna prostorija za goste zvana selamluk.Pljevaljski atar stanovanja sastajao se od kuće , pokrivenećeramidom, zidan kamenom I ćerpičom imala jemuš ku I žens ku av li ju, baš tu , voć njak I cvjet njak, ve li kavra ta sa man da lom I ma la vra ta ka pi džik bi la je tu I ma -nja zgra da za pos lu gu , mut vak , čes ma po ja ta na dvaboja , sušara mesa …Unutrašnjost kuće činili su selamluk, ćošak , soba zamuš kar ce I so ba za že ne, di van han - hod nik sa uz dig -nutim prostorom pored prozora koji gleda na ulicu ,potom hamam( abdesluk) , rafove sehare , dušekluke ,do la pe , si ni je a sve je rad je no u du bo re zu . Sve je bi lozastrto ćilimima I serdžadama po negdje krparama , aminderluci jastucima , prekriveni pervazima jagijama .Pljev lja su pos ta la še her još od vre me na ka da je unjima bilo sjedište hercegovačkog pašaluka. Poslije Berlinskogkongresa pljevaljska čaršija dobija novi inpuls ,kada je od osmanskog formirana austro-ugarska granicaI gar ni zon jed no od naj ljep ših I naj ve ćih na Bal ka nu.Tašlidža ponovo postaje sjedište Sandžakata , gdjestoluje I austrijski konzul . Iz Hercegovine nakon Berlinskogkongresa doseljava se znatan broj bogatih begovskihporodica , koje su znatno uticale na razvoj trgovineI zanatstva. Čaršija postaje pretijesna za gradnju42 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NAno vih duć ana, pa se nji ho va iz grad nja ši ri u dru gim ma -halama I džematima. Dvojna vladavina imala je I te kakopozitivnog odraza na razvoj grada, jer su se medjusobnotakmičili . Čaršija se razvija , trgovina zanatstvo Icvjetaju . Otvaraju se novi lokali, poput čuvenog kazina, naj ljep še I naj ve će zgra de za te na mje ne, po tom lo -kali sa muzikom do zore, lokali sa striptizetama, javne –tajne kuće itd.Pljevajski korzo sve više postaje popularan . Draž večernješetnje pruža čaršija kao glavni zanatski trgovinski, vjerski , administrativni I poslovni centar. Odredjenimdanima u čaršiji je bila nadaleko poznata pijaca.Ljudi su se svakodnevno sastajali , dogovarali I upoznavali . Tu su se de ša va le zbil je I ša le, pod va le , ogo va ra njaI fale ali se igralo, pjevalo , sviralo I sevdisalo. U čaršijije bio ži vot! Na kor zo se iz la zi lo s poš to va njem, u naj -ljepšoj odjeci I obući sa skupocjenim nakitima. Izlazilisu I sta ri I mla di, sva ko je imao ne ki in te res. Bi lo je tomjesto za dokazivanja I prestiža. Korzo se pružalo dužčaršije, od kafane Zelengora do Julije , a potom se širilood Ju li je do Ča no vog mos ta uglav nom za mla dež.Šetnja je bila besprekorna , sa pozdravima ali i namigivanjemmomaka djevojkama i obratno.Na korzo su dolazili momci I djevojke iz susjednih Idrugih gradova. Domaći šetadžije znali su ko je te večerido šao sa stra ne pa su se skla pa la poz nanstva . Rad ja -la se I lju bav a to se čes to za vr ša va lo uda jom ili že nid -bom. Subotom, nedjeljom I praznicima čaršijom bi defilovalavojna muzika a kasnije I muzika Vatrogasnogdoma. Kod kafane „Slavija“ u centru čaršije priredjivalibi promenadne koncerte Šaldžije I kafedžije svratili biu Limovu kafanu a meraklije koji vole čašicu I pjesmuu sajdžisku radnju Alije Ičelića- Klepeša , vrsnog harmonikašaI zabavljača .Mnogi bi otišli na akšamluk u brijačnicuHrastovina gdje svira tambura do jutarnjih sati.Oni ko ji vo le ak šam luk I da pe ku me so na ću mur svra -ti li bi u ko vač ni ce na Ja li ji a ne ki ko va či bi li su vrs ni mu -zičari . Šereti-baš šaldžije svratili bi u slastičaru Ata Mulovića, poznatog humoriste sklonog podvalama I šalama. Drugi bi opet tražili Ljuba Stojkanovića, ĆamilaKur be ga, Kre za I sa nji ma zbi ja li ša le I pod va le , ali nadostojanstven način . U brijačnici kod Sarvana neki bisvra ti li da se uljep ša ju a bri co bi re kao : ne ma pro ble -ma !Sje di I sa mo mi ka ži gdje ti je gla va ! . I tu se ak šam -lu či lo kao I kod svih ber be ri na .Sjaj I bogastvo pljevaljske čaršije trajao je do balkanskihratova i odlaska Osmanlija (1913. godine) i austrougarskevojske . Otišle su brojene i ugledne pljevaljskeporodice najviše u Tursku. Prvi svjetski rat podspješioje iseljavanje muslimanskih porodica tako da sa njimane sta je i čar šij skog sja ja . Ga se se za na ti , puš kars ki, sa ra či , ku jun dži je, zla ta ri , gra ve ri a I pre ra da kože sve -de na je na mi ni mum.Drugi svjetski rat posebno takozvana obnova I izgradnjado 6o-tih godina oduzima svu vakufsku imovinu, ruši kompletnu pljevaljsku čaršiju sa značajnim objektima,kulture I istorije grada . Skoro sve avlije u Pljevljimaporušene su 1959. godine. Zaborav i nebriga potiskujuvrijednost istaknutih pojedinaca poput muftijaŠemsikadića i Ćinare , osnivača grada Šehera HuseinPaše Boljanića, legende sevdaha Hamdije ŠahimpašićaI još bez broj tak vih lič nos ti.O nji ma na ža lost ne ma ni po me na u rod nom mjes -tu! Niti jedna zgrada orijentalne gradnje I kulture u graduni je za ko nom zaš ti će na , a ima ih još ne ko li ko ko jeodolijevaju vremenu.Od 1990 go di ne ne ma ni plje va lj skog kor za . Ima ka -fića I kockarnica na svakom koraku. Nadajmo se da ćebar neko spoznati vrijednost prošlosti jer to koristi I sadašnjostiI budućnosti. Time bi se Pljevljima vratio starisjaj kao što je to urad je no re kon struk ci jom Hu sein –Pašine džamije.april, 2008. Re vi ja FO RUM45


OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NA » » »r e v i j aSJE CA NJE NA HAMDIJU ŠAHINPAŠIĆAPo Taslidži pala maglaPrije pet godina, 28. marta 2003.godine, pljevaljskim sokacima se pronijelavijest „umro je Hamdija“. Vijestsu prenijeli mediji u Bosni i Hercegovini,Srbiji i Crnoj Gori. Otišla je legendasevdaha ovoga kraja. Zar institucijamože umrijeti, pitali su se oni koji suga poznavali.Hamdija Šahinpašić je rođen 1914.godine u Pljevljima kao peto dijeteAsim bega i Šerifa-hanume, koji su senakon okupacije Bosne 1878. godineiselili u Sandžak i nastavili život u Taslidži.Porodica Šahinpašić je bila izuzetnosklona pjesmi, pa je svoj repertoarznačajno proširila u novoj sredini.Čuvar tadicije pjevanja u porodiciŠahinpašić, majka Šerifa, je svoje velikoznanje i umijeće prenijela na najmlađegsina Hamdiju, sa vrlo istančanimslu hom za pjes mu.Hamdija je nakon završene osnovnei muzičke škole u Pljevljima, završioi Veliku medresu Kralja Aleksandrau Skop lju od 1929 do 1937 go di -ne, kao učenik pete generacije u svojstvuvjeroučitelja. Nastavni programod 28 predmeta,u Medresi pratili su.Klubovi, sekcije a imala je i pjevačkizbor, tamburaški i violinski orkestar.Povoljni uslovi,posebno za talentovanogHam di ju i on ubr zo pos ta je vo đatamburaškog orkestra u školi, koji jeznao da vjez ba i po 12 sa ti dnev no.Pr vi jav ni nas tup imao je u ok vi ru„Gajreta“ 1937 godine i njegovo muziciranjeje trajalo do zadnjih dana životau Sarajevu.Kao vjeroučitelj Hamdija je radiou mno gim mjes ti ma Cr ne Go re i Bos -ne gdje je i sah ra njen.U Pljev lji ma je od 1945.bio nas tav -nik pjevanja u Osnovnoj školi. Poredtoga, aktivan član KUD-a Volođa, instrumentalnii vokalni solista u Tamburaškomi Narodnom orkestru.Bez suđenja (1952) u zatvoru naCetinju, proveo je Sahinpasic tri i pogodine, a nakon izdržane kazne vraćase u Pljev lja, gdje ni je mo gao do bi tiposao. Preživljavao je od pjevanja pokafanama od Pljevalja do Novog Pazara,sve do 1957. god. ka da je pri mljenza solistu Radio Titograda.Bio je učitelj poznatoj Kseniji Cicvarić,koja je sa uspjehom pratila Hamdijinširok i raznovrstan repertoar.Hamdija Šahinpašić je bio svojevrstan fe no men jer je znao na pa metna stotine pjesama, koje je ljubomornoču vao od es tra de.Hamdija je 1967. godine etnomuzikologuu SANU u Beogradu MiodraguVasiljeviću za nekoliko dana otpjevaopreko tri stotine pjesama u cjelostiili samo početne strofe. Vasiljević jeumro u toku priprema za objavljivanjeove zbir ke, pa je taj po sao oba vi lanjegova kćerka Radmila sa svojim studentimane upotpunivši tekst pjesamai sa vr lo čes tim greš ka ma u tran -skripciji tekstova.Zbirka je nosila naslov: Jugoslovenskenarodne pjesme iz Sandžaka,po pjevanju Hamdije Šahinpašića,u tiražuza stručno proućavanje.Zbir ka je 2002 go di ne, uz po moćprijatelja, doživjela drugo izdanje bezgressaka i propusta iz predhodnog, aobjavljena je pod naslovom Po Taslidžipa la mag la.Hamdija je zaslužio mnogo više, ada li će bar jed na mu zič ka ško la ilikulturno-umjetničko društvo, ponijetiime ove legende sevdaha zavisi i odnas.Jakub DurgutVELIKI NARODNI PJEVAČZa tri da na tris ta pje sa maU izdanju "Montenegro etno arta", u ediciji Muzičkonasljeđe Crne Gore objavljen je CD sa pjesmama HamdijeŠahinpašića.Riječ je o jednom od najinteresantnijih poduhvatakoji se bave ovim segmentom crnogorske kulturne baštine.Na dva CD-a objavljeno je četrdeset izvornih pjesamau izvođenju Hamdije Šahinpašića, a jedan od fonozapisa stariji je od pedeset godina. Posljednja pjesmasnimljena je 1988. godine kada je Hamdija Šahinpašićimao sedamdeset četiri godine.U ljeto 1951. godine Hamdija dolazi u Beograd, srijećese s profesorom Vasiljevićem i u njegovom stanu ispisujuse možda najljepšestranice muzičke istorije ovihprostora. Za tri dana, Hamdija je otpjevao trista pjesma"u mag ne to fon - od sva ke pjes me po jed nu stro fu" - za -pisao je između ostalog Mićo Miranović, urednik CD izdanja.Hamdija Šahinpašić bio je posebno vezan za svojaPljev lja. No sio ih je u sr cu i uvi jek im se vra ćao. Čas noi ponosno koračao je kroz život kao neponovljiv primjerka ko se ži vi za pjes mu i zbog pjes me. Ham di begka ko su ga iz mi loš te i poš to va nja zva li, pre se lio se uvječnost 28. marta 2003. godine. Objavljivanje ovih fonoza pi sa sa mo je dio pro jek ta ko ji ima za cilj da do kra jarasvijetli život i djelo Hamdije Šahinpašića i sačuva ga odzaborava, - zaključuje Miranović u tekstu koji prati CD izdanje.44 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « IZ STA RIH RU KO PI SASA PU TO VA NJA KROZ OSMANSKO CARSTVOPljevlja u putpisuEvlije ČelebijeOPIS KRASNE VAROŠI TAŠLIDžENema tvrđave. Na periferiji su kamenitabrda čiji je kamen bijel kaokris tal. Zbog to ga što je po dig nut usredini ovih brda, na prostranom ize le ni lom obras lom po lju pok rajjed nog vre ka, ovaj grad je do bio imeTašlidža (Kamenica). Ovaj je gradsjedište hercegovačkog paše, jer senalazi u sredini vilajeta. Ovdje smogostovali u pašinu dvoru, koji imadvadesetak soba, dvoranu za vijećanje,di van han, vi še sa la, drve ni čar -dak na vre lu vo de i mno go broj nestaje. Po zakonu (kanun) sultana Sulejmana,ovaj je grad sjedište hercegovačkogpaše u Bosanskom ejaletu.Pašino domeno (hass) iznosi 100 515akči. U ovom sandžaku postoje dvadeseti četiri zaima, i 224 timarnika,alajbeg, ceribaša i tri hiljade vojnikasa dže be li ja ma i još dvi je hil ja de pa -ši ne voj ske. To je ugle dan ka di luk urangu kadiluka od 150 akči. Od 70se la sa be re se za ka di ju se dam, a zapa šu 70 ke sa gro ša. Ima svog muf ti -ju, predstavnika serifa (nekibul-esraf),pr va ke, ugled ne lju de, predstav -nika Portinih spahija (sipah kethudaye ri), ja nji čar skog ser da ra, trž nognadzornika (muhtesibaga), starješinues na fa (še her-će ha ja) ha rač kogpovjerenika (haracaga) i bazdaragu.OBLIK I PO LO žAJ VAROŠIOva va roš leži us red go lih i kaosnijeg bijelih stijena, na terenu obraslomzelenilom, vinogradima i baščama.Od nje nih 10 ma ha la, 5 je mus li -man skih, a 5 hri sćan skih. Ima sve ga 10džamija sa mihrabom. Najimpozantnijai najljepša džamija je džamija Husein-paše Bo lja ni ća. Ona je kao kak vacarska džamija. Naime, sve javne građevineu ovoj varoši koje su pokriveneolovom su Husein-pašine zadužbine.Ona ima divan, umjetnički izrađenminaret i plavu visoku kupolu. To jeokrugla, visoka kupola, a izgleda takokao da je is tom izaš la is pod to ka re vatoč ka. Oko ove ku po le ima još 6 po lu -kupola (nim kibbe), a izvan jugoistočneka pi je sto je, opet još tri ku po le sapo četiri mramorna stuba. U sva četiriugla džamije nalaze se također četiriukrasne kupole. Premda je ova džamijamalena, njeni su alemi visoki kaočovjekov uzrast. Kako je njen osnivačbio mi sir ski ve zir, on je dao da se tialemi onamo naprave. Pozlatio ih je sadeset hiljada dukata i poslao mletačkimla đa ma iz Alek san dri je. Oni se isa da sja je ta ko kao da su tek izaš li izmajstorove ruke, od njihova sjaja ljudskooko zablješti. Od Sulejman-hanovavre me na ovi ale mi ni su uop šte rđa -li. Ova dža mi ja ima min ber, ko ji je ta -koder umjetnički izgrađen. Majstor jemra mor ta ko is kle sao da mu se mo žečestitati na vještini. Iznad mihraba nalazise slika Kabe na crnoj kadifi izvezenai ukrašena zlatom tako da iziazivazavist Manija i Behzada.Ograda oko džamijskog dvorišta(ha rem) je od drve nih par ma ka, jerje do bro tvor um ro pri je ne go što jeoko li na ha re ma bi la do vr še na. Uovoj dža mi ji ima još jed na ri jet kostko ja zas lu žu je da se vi di, to su ha su -re kojima je džamija zastrta, njih jeHusein-paša poslao iz Misira u Sulejman-hano vo do ba. To je tak va vrs taha su re da ona i da nas sto ji ona koumjetnički izradena i lijepa kao da jetek izaš la iz maj sto ro vih ru ku, pa ćesvakako još mnogo stotina godinatako ostati. Ovdje postoje još: Hadži-Huseinova, Hadži-Rizvanova, Hadži-Alijina, Odobašina i Ahmed-begovadžamija. Ima također dvije medrese,tri osnovne škole (mekteb), dvije tekije,Hu sein-pa ši na jav na ku hi nja(imaret), zračno javno kupatilo (hamam)i tri pre no ćiš ta (han) ve li kakao bezistan u obliku tvrdave. Daljeima do 700 tvrdo gradenih, daskom,ce re mi tom i plo ča ma pok ri ve nih ku -ca, s vinogradima, bez bašča. Pašinsaraj nalazi se na istočnoj strani varoši,na obali rijeke Breznice. Klima varosije prijatna, a javni putevi čisti ipokaldrmisani. Na južnoj strani prostirese zelenilom obraslo polje, dugodva sa ta ho da. Kroz nje ga teče ri je kaĆehotina. U ovom Pljevaljskom polju(taslice sahrasi) uopšte nema neobradivezemlje. Zemlja se cijeni i traži.Sela su naseljena i okićena ciflucima.Iz bijele pećine na istočnoj stranišehera ističe bistro vrelo Breznica iprotice ispod mosta pašina saraja. Tovre lo is ko riš ća va va roš ka ko za ra(deb bag-ha ne). Osim to ga, ono pok -reće deset mlinova, zaliva više stotinabašča i uli va se u ri je ku Će ho ti nu.Kako je okolina varoši brdovita, to jezima vrlo oštra. Koliki snijeg ovdjemože napadati, neka se vidi iz ovoga:da se od snijega ne zagube putevi,to su po pu tu po bo li vi so ke bo ro -ve stubove od kasabe Prijepolja, pasve do na visoravan (yaylak) Babina.Ovdje šest mjeseci ima snijega. Alika ko je to vr lo ka me ni ti kraj, to komčetiri ljetna mjeseca bude velika žega.Jed nom ri je či: lje ti je lje to, a zi mije zi ma. Od va roš kih spe ci ja li te taosobito su im poznate umjetničke izrađe ne puš ke ta koz va ne da lzan ibozli (duge) puške, čakmakli pištoljii puške. Na gla su su i Plje va lj ski ko njikoji tuku kamen. Stanovnici gradapo na ša ju se pris toj no i skrom no.Oblače čohane dolame, krajiske tijesnečaksire s kopcama i grube papuče,a na glavu stavljaju krajiske kalpakeod raznobojne čohe, samura iku ne, no se ma če ve i puš ke, a ba ve setrgovinom. Govore Bosanski i svi sugostoljubivi, plemeniti i čovjecni ljudi.Krenuvši odatle prema zapadu,pro šli smo kroz mno ga na pred na se -la i kr še vi te pred je le. Za šest sa ti pro -šli smo Od žak Dža fer-be ga Bo lja ni ca(Bolhenikli). Idući četiri sata dalje,stigli smo u kasabu Čajniče.april, 2008. Re vi ja FO RUM 45


OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NA » » »r e v i j aPRENOSIMO (REPUBLIKA, POBJEDA):OTVORENO PISMO FONDACIJE KULTURNI CENTAR BOŠNJAKA/MUSLIMANA CRNE GOREIzvjesna gradnjaobjekta kultureSa po seb nim za do volj stvomoba vješ ta va mo cr no gor sku jav -nost da po či nje da se ost va ru je vi -zija naprednih ljudi iz redova Bošnjaka/MuslimanaCrne Gore o neophodnostiosnivanja i izgradnjeKulturnog centra u Podgorici.U dobroj komunikaciji sa predsjednikomRepublike Crne Gore,gos po di nom Fi li pom Vu ja no vi -ćem, pred sjed ni kom Vla de gos -podinom Milom Đukanovićemi predsjednikom glavno gradaPodgorica, gospodinom dr MiomiromMugošom, iskazan je nepodijeljenistav o značaju ove kulturneinstitucije za dalji demokratskirazvoj Crne Gore i opredijeljenaje pot pu na sprem nos da se, unaj kra ćem ro ku, obe zbi je de sviuslovi za početak gradnje objektakoji za B/M znači potvrdu autohtonostina prostorima domovineCrne Gore i optimizam da nezavisna, de mo krat ska dr ža va Cr naGora odlučno potvrđuje, unaprjeđujei njeguje multikulturalnosti multikonfesionalnost kao dokazane vri jed nos ti ko je, u har mo nič -nom odnosu, učvršćuju temeljedemokratskog razvoja, predstavljajunesumnjive prednosti u orijentacijievropskih integracija. Polazeći od či nje ni ce da je Cr na Go -ra mul ti kul tu ral nost is tak la kaosvo je bit no obi ljež je sav re me nos tii civilizacijskog napretka; da surazličitosti, proistekle iz nasljeđaRastodercivilizacijskih krugova, vrijednostikoje treba uvažavati i unaprjeđivati;sa uvjerenjem da samo.demokratska društ va, od nos no dr ža vepunih građanskih i ljudskih slobodaima ju do bre šan se za bu duć -nost; da je pra vo na oču va nje na -cionalnog, duhovnog i kulturnogidentiteta i dostojanstva svih, a posebnomanjinskih naroda, temeljnoljudsko pravo koje naprednaCrna Gora prepoznaje. Svjesni činjeniceda je:- kul tur no is to rij ska baš ti naBošnjaka/Muslimana u Crnoj Goriznačajno devastirana i već napragu gubitka svojih vrijednosti;- da zavidan kreativni potencijal,bez prostora za stvaralačko iskazivanje,zaštitu i promociju vrijednosti,sve više biva na marginiDizdarevićcrnogorske stvarnosti, intelektualnikru go vi Boš nja ka/Mus li ma naCrne Gore, jedinstveni u spremnostiza izgradnju Kulturnog centrau Podgorici, kao središta okupljanja i sus re ta nja sa so bom i dru -gim na pred nim lju dim svih na ci -ja, vjere i kulture, izrazili su riješenostda lič nim ueš ćem i iz dva ja -njem finansijskih sredstava ostvareova značajan projekat..U kontaktima sa najvišim rukovodstvomCrne Gore uvjerili smose u razumijevanje za našu iskazanupotrebu i dobili uvjeravanja zaspremnost da se, zajedničkim snagama,ovaj Projekat realizuje. Takođeočekujemo doprinos i svihonih koji žele napredak Crne Gore.Iz grad njom Kul tur nog cen tra46 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « OBRA ZO VA NJE, KUL TU RA, BAŠ TI NABoš nja ci/Mus li ma niCr ne Go re do dat noće potvrditi sopstvenuod go vor nost, in te lek -tu al nu krea tiv nost,zre lost i spo sob nostda svojim napretkomuna pri je de tra di ci jukulturnih vrijednosti ina pred ne sa dr ža je uogledalu bolje budućnostiCrne Gore. Kulturni cen tar B/M Cr neGore u osnivanju imaza cilj:- očuvanje, zaštitu ipromociju kulturne iistorijske baštine;- afir ma ci ju et nič -kih osobenosti;- podsticanje kreativneakcije i razmjene;- kul tur no-edu ka -tivni podsticaj, razvojnoumrežavanje sa dijaspo rom, stva ra njeuslova za njenu reintegraci ju u za vi čaj neprostore;- podsticanje interkulturnogi interkonfesio nal nog di ja lo ga, raz mje nerazličitih iskustava, sa pozivom nasnaženje tolerancije i razumijevanja;- raz voj op štih i po seb nih de -mo krat skih ka pa ci te ta za pu nuprimjenu evropskih standarda umultietničkom društvu;- formiranje i izgradnju kapacitetaiz oblasti nauke, obrazovanja ikulture;- otkrivanje i podsticaj stvaralaštvamladih, čuvajući tradiciju išti te ći kul tur nu baš ti nu, kao i stvo -ri ti us lo ve za nji ho vu dos tojnuprezentaciju.U dobrim kontaktima sa predsjedni kom Re pu bli ke, gos po di -nom Vu ja no vi ćem, pred sjed ni -komVla de Mi lom Đu ka no vi će igra do na čel ni kom Pod go ri ce sanji ho vim sa rad ni ci ma, pos tig nutje najviši stepen razumijevanja isaglasnosti o neophodnosti da seKulturni centar M/B Crne Gore izgradizajedničkim naporima, u štokraćem roku. Razmatranjem raspolo ži vih mo guć nos ti glav noggrada Podgorice dogovoreno je:- da se Fondaciji Kulturni centarB/M Crne Gore dodijeli gradskozemljište na lokaciji Stara varoš,za izgradnju Kulturnog centra;- da se ubr za pos tu pak iz ra deDUP Sta ra va roš;- da dr ža va Cr naGora opredijeli finansijskupotporu u realizacijiovog projekta.Predstavnici UO iSkup šti ne Fon da ci jeKul tur nog cen traB/M Crne Gore izražava ju pu nu za hval -n o s t z a r a z u m i j e va -nje, podršku i iskazanuod luč nost daovakvi projekti uvećavajubogatstvo savremene, de mo krat ske,evropske Crne Gore,čijoj su obnovi, očuvanju dos to jan stva imeđunarodnog ugleda,jednodušnom podrškom pre poz nat lji -vo doprinijeli Bošnjaci/Muslimaniu svimfa za ma nje ne dr žav nekonstitucije. Ohrabrenidobrim odnosom,uvjeravamo crnogorskujav nost da će B/MCrne Gore razvojemsvog bi ća i da lje dos -tojno čuvati i unaprjeđivatiobavezu povezivanja,saradnje, ljudske tolerancije , ra zu mi je va nja i pri ja te lj stva.Pripadnici ovog naroda će i daljepru ža ti ne po di je lje nu po drš kunapretku svoje domovine, demokratske za jed ni ce rav no prav nihnaroda i građana, evropske CrneGore.(Predsjednik Upravnogodbora prof. Šerbo Rastoder,predsjednik Skupštine prim.dr sci. Asim Diz da re vić)april, 2008. Re vi ja FO RUM 47


RE POR TA ŽA » » »r e v i j aIZ BI LJEž NICE REPORTERA, SELO SIPANJE KOD BIJELOG POLJASipanje pod oblacimaOv dje uvi jek si pi. Ne kad ki ša, ne kad sni jeg, ne kad ovo, ne kad ono.Ta ko je ovo mjes to i do bi lo ime – Si pa njePiše: Kemal MusićOd Bi je log Polja do Si pa nja se sti -že nakon sat vožnje krivudavim asfaltnim pu tem, ko ji pod sjeća na ne -hajno ba čen ka nap. Kao da se pri mi -če te obla ci ma. Još ma lo, či ni se, i mo -gu se doh va ti ti ru kom. Ali, kao u snu,ta man kad po mis liš da si bli zu, ne bose izmakne.I, konačno, visoravan. Kao prirodnineboder sa ravnim krovom. Neboderna 1.350 me ta ra nad mor ske vis -ine. I čov je ku se uči ni da bi sa onogbrda tamo vidio pola svijeta.Ta kav se uti sak sti če ka da se čov -jek nađe na Sipanju, koje pripadaPešterskoj visoravni.Vjetar zanosi skute jakne. Šiba policu. Svira poznatu planinsku simfoniju. Mješ ta ni kažu da ov dje vje tar ius red lje ta du va, a kad zi ma dođe, re -Mjesna kancelarija Sipanjeko še, ho će sve da po ne se. Zi me suoš tre i snje go pad ne. U ovom mjes tulje to sko ro da i ne do la zi. Ne zna ju Si -panj ci šta je to sun ce u pra vom smis -lu, pa njihova lica nijesu usunčana,već opaljena oštrim vjetovima što sespuštaju sa Vrhova, ili otud sa Žilindara.Si panj ci su poz na ti po „krup nojkos ti“ i čvrs toj ri je či, a ne ko za njih re -če da ima ju sna ge to li ko da bi i „vo lurep iščupali“.Kroz Sipanje prolazi asfaltni put.Sa lijeve strane je mjesna kancelarijakojoj gravitiraju sva okolna sela, a sadesne – osnovna četvorogodišnjaškola. Po prostranoj poljani pasu goveda i ov ce. Ču je se zvuk me de ni ce.U selu poneko započeo novu kuću,pa se ponegdje crveni crijep. Samodolje, prema seoskoj česmi, naherilose nekoliko starih kuća. Slameni imkrovovi poklekli. Nijesu mogli daodole kišama i snjegovima. Njima jedinogodinama prkosi stara kamenaku la. U njoj je ži vio Bi do Kač ar. Sa daje praz na. Kroz nje ne zi do ve se pro ti -nje sa mo vje tar.Slič na ovoj gra đe vi ni je i zgra damjesne kancelarije. Podignuta je još1953. go di ne i na po čet ku je u njoj bi -la smještena koritska opština, a potomosmogodišnja osnovna škola.Po klimavim stepenicama fleke odizmeta golubova koji su se nastanailipod sterhama ove zgrade.U maloj prostoriji, za velikim kancelarijskimstolom, sjedi Rasim Hadrović,šef mjesne kancelarije, i njegovpomoćnik Kemal Smailović. Ujednom ćošetu ormar sa arhivom.Teški registar ispred Rasima Hadrovićago vo ri da je ne ko do la zio za iz vodiz matične knjige rođenih, ili za uvjerenjeo državljanstvu.„U knji zi dr žav lja na kod nas jeupisano 13. 700 ljudi. Mjesnoj kancelarijigravitiraju četiri sela, a godišnjese kod nas sklo pi sa mo 20 do 25 bra -kova. Broj upisanih novorođenčadije iz me đu 20 i 30“, ka že Ra sim.Osnovna četvorogodišnja škola jeprošlog ljeta renovirana i stekli su seuslovi za kakvu – takvu nastavu. Učitelji ca Ali sa Ero vić ka že da od pr vogdo čet vr tog raz re da ima 20 đa ka.Ispred škole nekoliko dječaka šutirajupraznu bocu koka – kole.Pomoćni radnik izađe ispred vratai velikom ovčarskom medenicomoznači početak časa.Dječaci brzo utrčaše u školu.Izrazbijanu plastičnu bocu vjetarodnese preko utabane livade.48 april, 2008. Re vi ja FO RUM


e v i j a« « « PRIČAMir u jasikovoj sjenciEnis BurdžovićNa pu kla tiš ina mi ro va la je u so -bi. Su ton je po ku šao da smi ri glad -ne ru ke što noć ne poš tu ju trče ćiza za lo ga jem za do volj stva. Za do -volj stva us pje hom što se u pos te ljuspuš ta ju pre mo re ne kos ti sa oba -ve zom ma nje za sju traš nji dan.Sjen ke već uve li ko skr na ve svjet -lost, hu le ći svo jim ne stal nim obli ci -ma. Ni je mu os ta lo niš ta dru go noda sa če ka da mrak za vla da u na ruč -ju ses tre mu tiš ine, pa da tek on daupa li svjet lo.Mož da mu je zbog bo les ti ko jaga je za so bu ve za la, trud lju di i že naiz polja iz gle dao kao gram zi vo gmi -zanje crva što u svemu vide sebi hranu.I ne bi vi še pris tao da svo ju bo -lest za mi je ni straš ću za po pu nja -njem ambara zadovoljstva koje uspjehomzovu. Prekidač je donio sadaveć potrebno, narandžasto svjetlo.Vrata su porpustila grupu mladića.Sadveć odras lih lju di. Li ca ru me -nih od studi, očiju toplih poštovanjem.Doš li su ga obi ći. Ša či ca njih,nikada nije smjela zaboraviti da jenjegov nekadašnji trud bio uzor.Ma lo je os ta lo od onih dje ti njih li cašto su sa strahopoštovanjem ulazilana dža mij ska vra ta , tru de ći se daneznanjem ne naruše harmoniju štoje u njoj vla da la. I pri ja le su im, bezizuzetka njegove pohvale. I lijepopo na ša nje, i trud da u na ma zu posvemu izgledaju skrušeni kao on, iako nijesu još znali zašto klanjaju.Bili su postiđeni, nijesu znali kakoda mu is ka žu sa ža lje nje što ne kood njih mora zauzeti njegovo krajnjedes no mjes to u pr vom saf fu.Dvadesetšesti dan ramazana jebio.” Pra vi va kat da se obiđe ne ko koje u ovom dže ma tu osi je dio u is la -mu.” -re kao im je imam. Ša la je po ku -ša la bla go po ja ča ti na ran džas tosvjet lo…Lju ti li su mu se to bo že što seulijenio i nema ga da njima nekadrimaprogazi prtinu do džamije, naložifurunu,kako samo on umijaše.Vrijeme je sve brže ljuljalo klatnozid nog sa ta i već se mo ra lo po ći nate ra vi ju. Ru ko va li su se sa njim , sviredom, s poštovanjem, hair dovom iosmjehom kojim su mu željeli vratitigajret.Onaj što bi zau zeo nje go vo mjes -to u sa fu, os je ćao se kao go lo bradmladić na prijestolu kralja. Pogledisu mirovali na serdžadi, a melodijaKur`ana disala u vazduhu. Svakospuštanje na sedždu bješe otrzanjesebe od zaborava svijeta ovog. Nakonto ga zikr, vaz i pi ta nja što su senizala jedno za drugim željom zaAdin Rastoder: “Polje”saznanjem. Kako je noć potanjala udubinu, ruke su sve češće uzlijetaledlanovima k nebu, uznoseći doveGospodaru koji sve tvori i održava.U do va ma svih njih bje še mjes ta i zaadžo-Ćazima.I ezan sa bah ski okon ča noć bla gu,bez traga od umora na licima mladića.Po okončanom namazu, u nekolikoča sa ka raz go vo ra ko će sa kim ku -ći , pre te če ih vi jest . Ad žo-Ća zim jepreselio. Prije nekolika minuta. Zgledali su se, pre da li mu rah met. Čud no,ni je im ga bi lo žao. Do go vor o od las -ku ku ći je od mah dat za bo ra vu, i svisu zna li gdje tre ba da po đu. Ćut ke, uzpovremen uzdah, ne gledajući jednidru ge u oči, a svi no se ći mi sao: ”Bla-go nje mu”. Ona ko mla de, smrt bliž -njih ih nije toliko često pogađala.Nijesuznali da težak trenutak ne trebave li ku ri ječ. Imam bje še pr vi što tujednostavnu, lahku riječ svima staviglasno u misli…”Blago njemu”.So bi ca u ko joj je do vr šio put štose ži vot zo ve, bje še još uvi jek po lu -prazna. Okrenuli su ga desnom stranomka ki bli. Li ce što je sed ždi pa da -lo, ko sa što je u vje ri po bi je lje la, ras -ta li su se od du še ko ja je zna la zaš topostoji, kome život duguje i kome ćega na kra ju vra ti ti.Busenje mezara njegova sad kupasunce ramazana na izmaku. Jasikenad njim pok ri će ga sa su še nim li -šćem. I gledajući kako odlaze onikoji su znali za svog Gospodara, padoše mi na um oni dru gi. Oni što ži -ve u tež nji da u za do vo lje nju že ljasvojih odgode razgovor sa sobom .Zaključak kojim se smisao bitku otvara.Pitanje zasto život, i kuda nakonsmr ti?A “pob jed nički” smi jeh nji hov izsjećanja prodrije vani. “Ćamil i Izo tiu džamiju ni privirili nisu , a svaku jesenpo kamion pšenice ućare džabe,oz dolj’ od Pri je polja, sve ‘him Bogdao. A Me ho i Ća zim cio’ vi jek kla -nja ju pa ni kad ni džak plje ve”.Da nas od te pše ni ce ni vrab cu zr -no, ni ži vo tu smi sla, ni smr ti od go da.A Ća zi ma dob rog što mu ne čast ni -kad ne bi za lo gaj, Al lah po čas ti mi lo -šću za ko jom vjer ni čez nu. Du šu musa ovog svijeta uzdiže krajem noćisto je meleka prepuna.Noći što jojhiljadu mjeseci nijesu ravni. U mjesecušto je od svih naj vri jed ni ji. I bezpatnje, tiho, poslednji put pokrećućiusne šehadetom, kao da zaspao je.Jer, spre mao se za to, znao da će trendo ći i mo lio Onog što o tre nu od lu -ču je da mu mi los tiv bu de.april, 2008. Re vi ja FO RUM49


VJER SKI POJ MOV NIK » » »r e v i j aPOJAM I ZNAČENJEDženet i džehenemDžennet (ar.džanna) u osnovnom smislu označavana ziv za vrt ili baš ču (pe ri voj), a predstav lja ter -min kojim se u Kur'anu najčešće označava Raj-prebivališteblaženih i spašenih. Jedna od temeljnih istinavje re je bu du ći svi jet-Ahi ret, na ko me će sva ko na ćipra ved nu na gra du ili kaz nu za svo ja dje la na ovo mesvijetu (Dunjaluku) Prema islamskom vjerovanju,nakon proživljenja na Ahiretu, na Sudnjem danu,Bog dž.š. će na gra đi va ti one ko jim su svo jim dje li mato zaslužili. Džennet je mjesto gdje će boraviti nagrađeni.Poz na to je da je opis Ra ja (Džen ne ta) iz ra žen ma -terijalističkim sredstvima. Navodi se da će kroz njegarijeke teći, sa hladovinom raznovrsnog drveća,plodovima, voćem, raznobojnim cvijećem, rajskimpićem, mirisima, djevicama-hurijama, teukrašenim sjedištim-sofama i jastucima zastanovnike raja.Neke predstave raja, po islamskomvjerovanju spominju oblik piramidesa osam spra to va od ko jih je sva kigrađen od sve dragocjenijeg materijala..Pored pravovjernih, u njemuće se na la zi ti i knji ge u ko ji masu zapisana ljudska djela, vaga zamje re nje ljud skih dje la, ori gi nalKur'ana, pro to tip Ka be, te sti jeg Bož -jeg poslanika Muhammmeda a.s. Raj sasvim ovim sa dr ža ji ma, pre ma vje ro va nju, na -lazi se iznad astronomskog neba.Pravovjerna muslimanska teologija al -Gazalijagovori o čulnim zadovoljstvima u Raju. U njemuće biti dozvoljeno maštanje i inteligencija , ali nećebi ti ni ruž nog go vo ra ni is praz nih ri je či, već će pra -vovjerni zahvaljivati svom Gospodaru na blagodatima.Duhovna zadovoljstva će ići zajedno sa čulnim,a sas to ja će se od ra dos ti ko ju pru ža zna nje, pos je do -vanje, vlast i spoznaja o slavi pravednika.Kur'an ističe da je Džennet prostran koliko nebesai zemlja. U njemu će prvenstveno boraviti Božijiposlanici, šehidi (oni koji su poginuli na pravomBožjem putu), kao i pravojerni i bogobojazni.Poz na to je da se Džennet u Kur'anu i ha di su na zi -va različitim imenima: Adn, Me'va,Fir devs, Ne'im,Huld, Da rus-se lam Džen ne tun ali je i Da rul –mu -kam.Dže hen nem- (ar.dža han nam) ter min ko ji oz na -ča va pa kao. Ri ječ Dže hen nem i ide ja pa kla čes tose po jav lju ju u Kur-anu.Pre ma is lam skom vje ro va nju na Sud njem da nuBog dž.š. će , shod no uči nje nim dje li ma kaž nja va -ti ili na gra đi va ti. Za one či ja lo ša dje la bu du ve ćaod do brih kaz na će bi ti dže hen nem. Kaz na će bi tisraz mjer na tež ini uči nje nih gri je ha. U Dže hen nemće gri ješ ni ci ula zi ti u gru pa ma, a nje go vi ču -va ri- me le ki će pi ta ti da li su im do la zi li Bo -ži ji pos la ni ci sa do ka zi ma i opo me nom zaSud nji dan. Od go vo ri će da su do la zi li , alise obis ti ni la Al la ho va kaz na nad nji ma.Kur'an ska vi zi ja Dže hen ne ma je zas -tra šu ju ća: gri ješ ni ci ma će ti je lo gor -je ti, po no vo iz ras ta ti, pa opet go -ri je ti. Uz di sa će i je ca ti,ali ihne će ni ko ču ti. Pi će ključ aluvo du. Pre ma ovim vi zi ja -ma u Dže hen ne mu jeužas na pat nja- u nje muse ne um ire ali se i ne ži -vi.U ne kim vi zi ja ma Dže -hen nem se oz na ča va sekao neš to pre no si vo, ču do -viš no. U dru gim vi zi ja ma ri ječje o ar hi tek ton skoj za mis li sas -tav lje noj od kon cen trič nih kru go -va u obli ku kra te ra. Pos to je raz li či tatu ma če nja ma te ri ja lis tič kih sli ka pa kla.Imam al-Ga za li sma tra da most pre ba čenpre ko pa kla ima mo ral no zna če nje, to jeonaj »pra vi put« ko jim Bog vo di vjer ni ke, asim bo li zu je tač nu sre di nu iz med ju su prot -nih gri je ha ; to je gra ni ca iz med ju pret je ra nos ti ine do vljnos ti.-li ni ja ko ja predstav lja sa vr šen stvo.Is lam sko vje ro va nje go vo ri o Dže hen ne mu- pa -klu, ali os ta je ne poz na to da li su pa kle ne mu kevječ ne. Ne ki is lam ski uče nja ci sma tra ju da se poddže hen nem skom »vječ nos šću« mis li na veo ma du -go vri je me, a ne na bes ko nač nost što na vo di napo mi sao da će, ko nač no, svim lju di ma bi ti oproš -te no.50 april, 2008. Re vi ja FO RUM


Centarsamremeneumjetnosti - PodgoricaMajda MučićSa hat Ku la 76 x 67 cmUlje na plat nuGa le ri ja “Per ja nič ki dom”Aldemar IbrahimovićUlje na plat nu,Ga le ri ja “Cen tar”

More magazines by this user
Similar magazines