lizina obale, uticaj morskog vazduha, najatraktivnija smjena pejzaža, što sve mora doći do izražaja upejzažnom uređenju ovog prostora.II Zelene površine ograničenog korišćenja1. Zelenilo hotelskih kompleksaTu spadaju zelene površine hotelskih objekata čiji oblik i kvalitet bitno utiče na stvaranje što primamljivijegambijenta za boravak turista. Ove zelene površine treba da budu oragnizovane tako da gostima omogućepasivan odmor, šetnju i mogućnost lake rekreacije.Za dobijanje kategorija turistički objekti, moraju da se ispune uslovi koji podrazumjevaju površinu i kvalitetzelenih površina.Ova kategorija ozelenjavanja ima veliki znacaj za ukupan izgled prostora jer pokriva znatnu povrsinu plana.Uređenje ovih površina predviđa:• u toku izrade projektne dokumenacije izvršiti potpunu inventarizaciju postojećeg biljnog fonda ikompozicionih ansambala;• izvršiti taksaciju biljnog materijala, vrednovanje zdravstveno i dekorativno, sa predloženim mjeramanjege,• sačuvati i uklopiti zdravo i funkcionalno zelenilo,• svaki objekat, urbanistička parcela, pored urbanističkog i arhitektonskog, treba da ima ipejzažno uređenje;Smjernice za projektovanje zelenih površina i izdavanje UTU uslova:1. 50% od ukupne površine parcele treba da zauzimaju zelene površine, tj. Normativ za hotele je 60-100m2 zelenila („parkova koji se koriste za objekte za rekreaciju, sport, zabavu i druženje”) pokorisniku, za objekte od 3*-5*.2. eksluzivni ambijet i treba da sadrže min. 70% zelenih površina, u odnosu na slobodnupovršinu i 30% pješačke i prilazne puteve , staze, trgove i td.,3. obzirom na pretežno estetsku funkciju ove kategorije zelenih površina, koriste se biljke sa izuzetnodekorativnim svojstvima, sa interesantnom bojom i oblikom lišća, karakterom i izgledom cvjetova. Toznači da se osim autohtonih biljaka koriste i strane vrste kojima odgovara karakter područja ,ukolikoimaju interesantan i lijep oblik. Upotrebljavaju se i hortikulturne forme koje opstaju uz intezivnu njegu.4. posebno kada su u pitanju manje površine predlaže se korišćenje nižih dekorativnih biljaka, žbunja,ruža, sezonskog cvijeća i manjih travnih tepiha.5. kod turističko-ugostiteljskih i poslovnih objekata trebalo bi da optimalna visina i obim za projektovanjesadnog materijala bude veći od planiranih karakteristika za druge kategorije zelenila, pa stoga sadnicetreba da budu minimalne visine od 3-4 m, a obim stabla na visini od 1m minimalno 15-20cm. Biljnimaterijal mora biti zdrav i rasadnički njegovan,6. obodom, granicom parcele naročito prema saobraćajnicama preporučuje se tampon zelenilo i drvoredi(preuzeti uslove iz Zelenilo u regulaciji saobraćajnih i pješačkih koridora)7. površine oko objekta hotela mogu biti uređene i strožijim , geometrijskim stilom8. ulaze u objekte riješiti partenom sadnjom korišćenjem cvijetnica, perena,sukulenti, palmi i td.9. voditi računa o vizurama prema moru,10. postojeće masline maksimalno sačuvati (kultivare i samonikle-Zakon o maslinarstvu), ali na mjestimagdje nije moguće njihovo uklapanje i zadržavanje planira se njihovo presađivanje,u okviru iste parcele.11. planiranje vodenih površina takođe je poželjno za ovu kategoriju zelenila.12. veoma je bitan i izbor propratnog urbanog mobilijara.13. oko infrastrukturnih objekata (trafostanice, crpne stanice I td.), formirati biološki zid koji će prije svegaimati dekorativnu ali i zaštitnu ulogu14. posebnu pažnju je potrebno posvetiti osmišljavanju ljetnih terasa i staza, vodenih sistema (fontane,česme, vodoskoci i sl.), urbanog mobilijara (klupe, oglasni panoi, kante za otpatke, osvjetljenje).DETALJNI URBANISTIČKI PLAN ČANJ II 86
15. osvetljenju je potrebno dati multifunkcionalan karakter i ostvariti igru svjetlosti sa krošnjama drvećakao i osvjetljenje terasa koje ce se uklopiti u prirodan karakter ovog prostora.16. na pojedinim objektima ako je planirano krovno ozelenjavanje posebnu pažnju treba posvetiti pripremisame podloge koja će se ozelenjavati ( debljini i rasporedu slojeva), a zatim i vrstama koje će u takvimuslovima moći biti korišćene.17. planirati vertikalno zelenilo radi povećanja nivoa ozelenjenosti i što potpunijeg estetskog doživljajaprostora. Vertikalno ozelenjavanje sprovesti ozelenjavanjem fasada, terasa, potpornih zidova, pergolai sl. Prednost vertikalnog zelenila je u tome što razni oblici i vrste puzavih biljaka stvaraju razgranatuvegetacionu površinu koja djeluje svojim mikroklimatskim i sanitarno higijenskim pokazateljima.18. posebnu pažnju posvetiti formiranu travnjaka19. predvidjeti hidransku mrežu radi zalivanja novoplaniranih zelenih površina20. ove zelene površine tretirati kao zelenilo najviše kategorije održavanja i njege tj. zelenilo sa najvećimstepenom održavanja,Uređenje ovih površina kako u smislu ozelenjavanja, tako i u smislu planiranja ostalih sadržaja (staze, platoi,osvetljenje, mobilijar), uključuje obaveznost izrade projekta uređenja terena kao i studije bioekološke osnove.• Zelenilo uz turističke objekte ( vile, apartmani i apartmani sa djelatnostima)Zelenilo u okviru ove namjene je važan element turističke ponude, koja ukazuje na reprezentativnost i kvalitetusluga i ponude, pored ekoloških funkcija i obezbjeđivanja prijatnog prirodnog okruženja za turiste.Istovremeno je veoma važno sa aspekta formiranja cjelokupne slike pejzaža na nivou zahvata Plana ali i šireposmatrano.Sa nešto manje strogim zahtjevima prema površinama pod zelenilom ova kategorija predstavlja kombinacijukategorije Zelenilo u okviru hotelskih kompleksa i kategorije Zelenilo uz objekte mješovite namjene. Osnovnicilj je svakako povećanje atraktivnosti ovih prostora i privlačenja budućih gostiju tj. korisnika.Smjernice za projektovanje zelenih površina i izdavanje UTU uslova:21. ove zelene površine treba da budu oragnizovane tako da gostima omoguće pasivan odmor, šetnju imogućnost lake rekreacije.22. obzirom na pretežno estetsku funkciju ove kategorije zelenih površina, koriste se biljke sa izuzetnodekorativnim svojstvima, sa interesantnom bojom i oblikom lišća, karakterom i izgledom cvjetova. Toznači da se osim autohtonih biljaka koriste i strane vrste kojima odgovara karakter područja ,ukolikoimaju interesantan i lijep oblik. Upotrebljavaju se i hortikulturne forme koje opstaju uz intezivnu njegu.23. posebno kada su u pitanju manje površine predlaže se korišćenje nižih dekorativnih biljaka, žbunja,ruža, sezonskog cvijeća i manjih travnih tepiha.24. kod turističko-ugostiteljskih i poslovnih objekata trebalo bi da optimalna visina i obim za projektovanjesadnog materijala bude veći od planiranih karakteristika za druge kategorije zelenila, pa stoga sadnicetreba da budu minimalne visine od 2.5-3 m, a obim stabla na visini od 1m minimalno 10-15cm. Biljnimaterijal mora biti zdrav i rasadnički njegovan,25. obodom, granicom parcele naročito prema saobraćajnicama preporučuje se tampon zelenilo i drvoredi(preuzeti uslove iz Zelenilo u regulaciji saobraćajnih i pješačkih koridora)26. ulaze u objekte riješiti partenom sadnjom korišćenjem cvijetnica, perena,sukulenti, palmi i td.27. voditi računa o vizurama prema moru,28. postojeće masline maksimalno sačuvati (kultivare i samonikle-Zakon o maslinarstvu), ali na mjestimagdje nije moguće njihovo uklapanje i zadržavanje planira se njihovo presađivanje,u okviru iste parcele.29. obzirom na topografiju terena, tamo gdje nema mjesta za sadnju drveća i žbunja planirati vertikalnozelenilo radi povećanja nivoa ozelenjenosti i što potpunijeg estetskog doživljaja prostora. Vertikalnoozelenjavanje sprovesti ozelenjavanjem fasada kuća, terasa, potpornih zidova, u vidu zelenih portalana ulazima u objekat i primjenom pergola.30. Na objektima sa ravnim krovom poželjno je planirati krovno ozelenjavanje uz neophodnu pripremuizolacione podloge specifične za ovaj vid ozelenjavanja.31. predvidjeti hidransku mrežu radi zalivanja novoplaniranih zelenih površina3. Zelenilo uz objekte mješovite namjeneDETALJNI URBANISTIČKI PLAN ČANJ II 87