Seizmičke karakeristikeStatistička obrada zemljotresa ukazuje na vrlo izraženu seizmičku aktivnost istraživanog prostora koja jegenetski vezana za evoluciju različitih struktura te za fizička svojstva geološke sredine, odnosno položajedubokih razloma. Podaci ukazuju na postojanje više seizmogenih zona.Na osnovu Karte seizmičke regionalizacije (1982), Crnogorsko primorje se nalazi u granicama IXosnovnog stepena seizmičnosti (MCS skale), u uslovima srednjeg tla. Istraživani je prostor velikim dijelomizgrađen od flišnih, pretežno klastičnih sedimenata i kvartarnih tvorevina što predstavlja veliki seizmički rizik,što je posebno značajno za urbana područja formiranim uglavnom na aluvijalnom tlu u vodozasićenom stanjuili s podzemnom vodom na nivou manjem od 5 m. Imajući u vidu moguće pojave likvifakcije (tečenje tla), takvatla predstavljaju izrazito seizmički nepovoljnu sredinu.Takve su se pojave manifestovale i kod zemljotresa 1979. godine koji je iskazao maksimalnu vrijednostubrzanja oscilovanja tla na potezu Ulcinj - Petrovac, u granicama od 0,49 g do 0,21 g. Mjerenje seizmičkihparametara neposredno poslije tog zemljotresa u <strong>Bar</strong>u dala su sljedeće podatke: maksimalna akceleracijaiznosila je 370 cm/s², maksimalna brzina 43 bm/s, a maksimalno pomjeranje 11 cm. Ti su podaci od izuzetnevažnosti za potrebe projektovanja i izgradnje objekataTereni sa najvećim opasnostima o pojave jačih (oko 9º MCS skale) zemljotresa nalaze se u zoni grada<strong>Bar</strong>a – između Rumije, Lisinja i Sutormana, s jedne strane, i obale mora sa druge strane. Najveće opasnost odvećih zemljotresa i obodnih padina pomenutih planina, odnosno na prostoru koji je, istovremeno, po velikombroju drugih kriterijuma, najpogodniji za život stanovništva i razvoja većeg urbanog naselja.U okviru ovih istraživanja izvršena je mikrorejonizacija urbanog područja i predložene preporuke za urbanističkoplaniranje i projektovanje. Mikroseizmičkim istraživanjima utvrđeno je i na karti seizmičke mikrorejonizacije izdvojenoviše seizmičkih zona i podzona u okviru VIII–og i IX–og stepena seizmičkog intenziteta MKS skale sa koeficijentimaseizmičnosti k s =0,04 do k s =0,14.Predmetno područje nalazi se u zoni IX-og stepena seizmičnosti.Iz GUPa <strong>Bar</strong>a do 2020.god je preuzeta karta mikroseizmičke rejonizacije gdje se vidi da je predmetni prostornestabilno tlo:Zonu 9a (k s =0,08) predstavljaju tereni izgrađeni iz fliševa koji su tektonski jako porušeni, atektonski pokrenuti iliizrazitije izmjenjeni odnosno degradirani u površinskim delovima. U ovu zonu spadaju i tereni izgrađeni izizdeljenih (zdrobljenih) karbonatnih breča i breča sa drobinom sa velikim udelom glinenog veziva, te tereniizgrađeni iz nevezanih šljunkovito–peskovitih i iz poluvezanih šljunkovito–glinovitih sedimenata i glinovitihdrobina debljine naslaga do 15 m, bez stalnog horizonta podzemne vode ili je (u predjelima polja) dublja od 4m.Zonu 9b (k s =0,10) sačinjavaju padinski ili ravničarski tereni izgrađeni iz kompleksa glinovitih drobina–sitnedrobine peščarskog ili karbonatnog (pretežno) sastava debljine 3–6 m i sitne, glinovite drobine sa proslojcima(u ravnini) glinovitog šljunka debljine do 15 m, dalje tereni izgrađeni iz poluvezanih do nevezanih, aluvijalnihglinovito–šljunkovitih sedimenata debljine 5–15 m, bezvodni ili sa dubinom do vode preko 4 m i tereni izgrađeniiz nevezanih šljunkovito–peskovitih naslaga debljine do 95 m i sa podzemnom vodom u dubini 1–10 m.Zonu 9c (k s =0,12) sačinjavaju tereni izgrađeni iz nevezanih, šljunkovito peskovitih sedimenata debljine 10–20m i dubinom do podzemne vode 1–4 m, tereni iz poluvezanih do nevezanih glinovito–šljunkovitih naslagadebljine 10–30 m i dubinom do podzemne vode 0–4 m i tereni izgrađeni iz glina i glinovitih naslaga debljine do25 m bez vezanog horizonta podzemne vode koja se može nalaziti u većim dubinama u tankim zaglinjenimšljunkovito–peskovitim proslojcima.Na osnovu Karte seizmičke mikrorejonizacije , predmetna zona za gradnju se nalazi u zonama u kojima sumoguće pojave nestabilnosti u seizmičkim uslovima.Kod projektovanja gradnji na ovom terenu potrebno jeprethodno izvršiti odgovarajuća geotehnička istraživanja ,za određivanje stabilnosti terena i eventualnihsanacionih mjeraDETALJNI URBANISTIČKI PLAN ČANJ II 8
Sl.2: Karta mikroseizmičke rejonizacije (izvor GUP <strong>Bar</strong>a 2020)Geografski položajSvojim geografskim položajem područje <strong>Bar</strong>a i barske opštine pripada jugoistočnom dijelu jadranskog primorjai obuhvata uzani prostor između Skadarskog jezera i Jadranskog mora.Ovakav geografski položaj jeneposredno uticao na niz prirodnih činilaca.Klimatske karakteristikeMaksimalne temperature vazduha ima srednje mjesečne maksimalne vrijednosti u najtoplijim mjesecima(jul,avgust) oko 30°C, dok u najhladnijim (januar,februar) iznosi od 11°C - 13°C. Oscilacije srednje vrijednostisu slabo izražene, što je posljedica stabilnih vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura. Nešto su izraženijeoscilacije u zimskom periodu. Koncentracija najviših dnevnih temperatura (29,3°C do 32,8°C) je tokomavgusta.Minimalna temperatura vazduha u zimskim mjesecima ima prosječnu vrijednost oko 5°C, dok u ljetnjimmjesecima ta vrijednost iznosi oko 20°C.Ekstremne mjesečne temperature vazduha za maksimum tokom zimskog perioda su oko 17°C, a zaminimum oko 0°C, dok je u ljetnjem periodu maksimum oko 33-34°C, a minimum 15-17°C. Apsolutnimaksimum javlja se u mjesecu julu za stanicu <strong>Bar</strong> (37,7°C). Apsolutni minimum se javlja u mjesecu februaruza stanicu <strong>Bar</strong> (- 5,3°C).Relativna vlažnost vazduha pokazuje stabilan godišnji hod. Maksimum srednjih mjesečnih vrijednosti javlja setokom prelaznih mjeseci (april-maj i jul-avgust), a minimum tokom ljetnjeg perioda, te u nekim slučajevima itokom zime (januar-februar). Vrijednosti srednje dnevne relativne vlažnosti pokazuju oscilacije koje susmanjenog intenziteta u ljetnjem periodu (oko 10 %-20 %), a znatno izraženije tokom zime (oko 20 %-30 %).Srednja godišnja relativna vlažnost je 69,6 % (min 65,3 % u februaru, max 71,4 % u septembru).Osunčanje predstavlja trajanje sijanja sunca izraženo u satima, a godišnji prosjek za Primorje iznosi oko 2455sati, od kojih je 931 sat (40%) tokom ljeta (jun ,jul ,avgust). Zimi je osunčanje znatno smanjeno, pa tokomDETALJNI URBANISTIČKI PLAN ČANJ II 9