dr Marinko Aleksić dipl.inž.

fms.tivat.me

dr Marinko Aleksić dipl.inž.

IMOMeđunarodna pomorskaorganizacijadr Marinko Aleksić dipl.inž.


SIGURNOST NA MORU


IMO Konvencija Usvojena u Ženevi1948. Stupila na snagu 1958. Prva sjednica SkupštineIMO 1959.


Potreba za postojanjemorganizacije IMO Brodarstvo – internacionalno Temelj svjetske trgovine Brodovi se kreću u među različitimitimjurisdikcijama Potreba za univerzalno primjenjivimstandardima


Opasnost je svojstvena Torrey Canyon Brear Erikabrodarstvu


Prva SOLAS Konvencija 1912 – katastrofa Titanica 1914 – Usvojena prva SOLAS Konvencijakonstrukcija brodovastražačamaci prsluk za spašavanjeavanje Revidirana i ažuriranaa– još na snazi 98% svjetske flote


Ujedinjene nacije


IMO – specijalizovana agencijaUN Sjedište u Londonu Godišnji budžet£24+milion Sekretarijat – 300 pripadnika 50 nacija


Finansiranje od strane brodarskihnacija Panama£3.7m19.1 % Liberija£1.5m7.9% Bahami£1.0m5.2% Grčka£0.86m4.4% Malta£0.81m4.2% Japan£0.79m4.1% UK £0.74m 3.8% USA£0.70m3.6% Kipar£0.68m3.5% Norveveška£0.68m3.5%


Globalna pokrivenost 166 zemalja članica Sve glavne brodovlasničke nacije Sve glavne obalne zemlje MVO i NVO


IMO u radu Odbori: Skupština Vijeće Odbor za pomorsku sigurnost Odbor za zaštitu morske okoline Pravni odbor Odbor za tehničku saradnju Odbor za olakšice


Pododbori za hemikalije i gasove za opasne terete, krute terete i kontejnere za protivpožarnu zaštitu za primjenu zastave države za radiokomunikacije, traganje i spašavanjeavanje za sigurnost plovidbe za konstrukciju broda i opremu za stabilnost, teretne linije i sigurnost rib. brodova za standarde uvježbavanja i držanja straže


IncidentOd ideje do konvencijeIMOPredlog IMOOdborimaIdeja,razvojRazvoj predlogakonvencije, cirkularna pisma,kodovi ili rezolucijeDiskusija, davanjepododborima,Radne grupeUsvajanje novogpropisa


Primjena na stvarne brodove


Primjena na stvarne brodove SOLAS 98.79% svjetske tonaže Teretne linije 98.76% MARPOL 97.55% COLREGS 97.92% STCW 98.78%


Primjena na stvarne brodove Više e od 40 IMO konvencija Stotine kodova, vodiča a i preporuka Prekriven svaki aspekt brodarstva: Dizajn Konstrukcija Oprema Održavanje Posada


Sigurnost i bezbjednost SOLAS STCW Teretne linije COLREGS SUA


Prevencija zagađenja MARPOL Izbacivanje Intervencije Anti-fouling Upravljanje balastnim vodama


Odgovor ireakcije SAR OPRC HNS Protokolol


Odgovornost i kompenzacije CLC IOPC Fund Athens Bunkers HNS


Implementacija – čija uloga? Zastava Države na vlastitom brodu klasifikaciona društva dobrovoljna audit šema– prvi audit 2006 Port State Control – nadzor države luke IMO – bez policijskog mandata


Tehnička kooperacija Neravnomjernost resursa potrebno davanje Donacije– ekspertize, finansiranje, trening World Maritime University


Ostala ključna područja rada IMO:Pomorska bezbjednost Usvojene nove mjere pomorskebezbjednosti 2002- stupile na snagu 2004 ISPS kod Procjena rizika – stepen prijetnje Brodski i lučki oficiri bezbjednosti Bezbjednosni planovi Ostale SOLAS dopune Alarmi brodske betbjednosti, ubrzano uvođenjeAIS


Ostala ključna područja rada IMO:Brodovi zarasute terete Specijalno poglavlje u SOLAS usvojeno 1997 pregled ošteotećenja enja stabilnosti/strukturne čvrstoće slaganje tereta – BLU kod2002dopunedalji predlozi2004dopune revidirano poglavlje XII, uključujućizahtjeve za dvotrupce Podstrek: 1998 publikacija izvještaja ogubitku broda Derbyshire 1980 sa 44 stradala


Ostala ključna područja rada IMO:Putnički brodovi Mnogo specifičnih pravila zaputničke brodove i ro-rotrajekte Odgovor na veće e akcidenteHerald of Free EnterpriseEstonia Usvojen proaktivni pristupprocjena rizika Radne grupe za sigurnostputničkih brodova


Ostala ključna područja rada IMO:Sigurnost ribarskihbrodovaTorremolinos Protocol 1993 i STCW-F 1995 još nisuna snazi24,000 života se izgubi godišnje u ribarskom sektoruu svijetuIMO/ILO/FAO:- Kod sigurnosti za ribare i ribarske brodove, 2005- Dobrovoljne vodilje za dizajn, konstrukciju i opremumalih ribarskih brodova, 2005


Ostala ključna područja rada IMO:Olakšavanje avanje pomorskogsaobraćajaajaKonvencija o olakšicama(FAL) usvojena 1965promoviše e jedinstvenost formalnosti i proceduraharmonize documents required by shore authoritiesprevencija nepotrebnog kašnjenja u pomorskomsaobraćajuajupomoć kooperaciji između vladaOdbor za olakšiceradna grupa za interfejs brod-lukaslijepi putnicimigranti


Ostala ključna područja rada IMO:Balastne vode Problem– donešenen IMO-u 1988. mikroorganizmi transportovani u strani eko sistem ubrodskim balastnim vodama bez istrebljivača; oštećenje enje okoline; ulaze u lanacishrane RješenjeenjeIMO smjernice usvojene 1997tražen tehnički napredaknova konvenvencija usvojena 2004 Globallast Saradnja između IMO, GEF, UNDP, vlada i industrijeda pomognu slabije industrijalizovanim zemljama urješavanju problema balastnih voda


Ostala ključna područja rada IMO:Zagađenje vazduhaMARPOL AneksVI usvojen 1997 stupio na snagumaja 2005SOx i NOx limitidoprinos brodarstva


Ostala ključna područja rada IMO:Reciklaža a brodova Po prirodu prijateljsko rashodovanje starihbrodova Većina komponenti i materijala opetupotrijebiti Ali: problemi sigurnosti za radnikeopasni materijali Vodilje usvojene 2003. Označene sve zainterosovane strane Među agencijska saradnja ILO, Bazalska konvencija


Ostala ključna područja rada IMO:Ciljno bazirani standardi Za brodsku konstrukciju i opremu IMO postavlja ciljeve Trenutno nema pravila i vodilja Klas društva itd. odlučuju uju kakodostići i standarde standardimeđunarodnousaglašeni MSC radni program


Ostala ključna područja rada IMO:Ljudski faktor Kompleksan, multidimenzionalionalan an problem Pojačana ana briga u IMO 1991: radna grupa o ulozi ljudskog faktora upomorskim nesrećama 1995: revizijazija1978STCW Konvencije 1997: rezolucija postavila vizije, principe i ciljeveza ljudski faktor (ažurirana2003) 1999: Skupštinska rezolucija saglasila se“prebaciti naglasak na ljude”


Ostala ključna područja rada IMO:Ljudski faktorSTCW Potpuno revidirana 1995 naglasak na demonstracijukompetencija Bijela listaZamorPrincipi sigurne popuneRadna opterećenost enost pomoraca – saILO


Ostala ključna područja rada IMO:Ljudski faktor ISM kod sigurnoupravljanje ifunkcionisanjebrodova Obavezno za svebrodove poslije 1.jula 2002.


Ima li koristi? – godišnji gubici ‘66 do ‘85: više od 300 brodova izgubljenogodišnje. ‘78 i ‘79, 938 gubitaka ili 6.7 brodova na 1000 ‘59: izguljeno brodova 5 na 1000 1980: gubici padaju. 1990: gubici ispod 200 ili2.4 na 1000 2000: 167 gubitaka ili 1.9na 1000 brodova


Ima li koristi? Redukcija u ozbiljnim prosipanjima nafte - ITOPF


Ima li koristi?brodovi sa rasutim teretima– Intercargo 10-togodišnja analiza do2001 smanjuje se broj nesreća IMO mjere aktivno smanjuju rizik nesreća Poboljšan program pregleda SOLAS poglavlje XII za brodove sa rasutimteretima Novi brodovi 50%; postojeći i brodovi 25%


Sjećanje napomorce Spomenikpomorcu Otkriven 2001. Podsjetnikzaposlenim,delegatima iposjetiocima naulogu pomoraca


Tehnička izvrsnost;ljudski kvaliteti


Brodarstvo utičena sve 90%+ svjetske trgovine seizvodi preko mora sirovi materijali i roba gotovi proizvodi namirnice gorivo Temelj globalne trgovine Siguran, bezbjedan i poprirodu prijateljskitransportni sistem


IMO – the InternationalMaritime Organization Sigurno, bezbjednobjedno i uspješno brodarstvo načistim okeanima

More magazines by this user
Similar magazines