Marina Kesner-Å kreb: Institucije Europske unije

POJMOVNIKINSTITUCIJE EUROPSKE UNIJEmr. sc. Marina KESNER-ŠKREB Pojmovnik *Institut za javne financije, ZagrebUDK 331 (4-67 EU:497.5)JEL H72Europska unija udruženje je država članicakoje su dio svojeg suvereniteta prenijelena europske institucije kako bi se mogledonositi odluke u zajedničkom, europskominteresu. Proces donošenja zajedničkihodluka obuhvaća tri temeljne institucije:Vijeće europske unije, Europsku komisijui Europski parlament. Iako u Europskojuniji djeluju još mnoga tijela, agencijeili odbori osobito važni za funkcioniranjeUnije jesu i Europsko vijeće i Europskisud pravde. Pet navedenih institucija činetemeljne institucije EU.Vijeće Europske unije (Council of theEuropean Union), poznato također kao Vijećeministara ili, skraćeno, kao Vijeće, apredstavlja pojedinačne države članice.Ono je glavna zakonodavna institucija EU,pa gotovo svaki zakonodavni dokumentmora biti usvojen na Vijeću EU. Glavni jezadatak Vijeća EU usvajanje novih propisa(direktiva, uredbi i pravila) koji se odnosena primjenu osnivačkih ugovora, ali i mjerakoje se odnose na proračun EU, te na međunarodnesporazume u koje je uključen EU.Vijeće EU također je nadležno za koordinacijuekonomske politike država članicau kontekstu Ekonomske i monetarne unije(EMU). Svoju zakonodavnu ulogu Vijeće* Primljeno (Received): 9.1.2007.Prihvaćeno (Accepted): 12.2.2007.EU danas u brojnim područjima dijeli s Europskimparlamentom. To je rezultat procesademokratizacije europske integracije, ukojemu je uloga Europskoga parlamenta,jedinoga demokratski izabranog tijela naeuropskoj razini, stalno jačala. Iako u brojnimpodručjima više ne odlučuje samostalno,u Uniji se bez Vijeća EU ne može donijetinijedna odluka zakonodavne prirode.Članove Vijeća EU čine po jedan predstavniksvake države članice, uglavnom ministar.Budući da je sastavljeno od ministaraiz nacionalnih vlada država članica, u tojsu instituciji na europskoj razini zastupljeninacionalni interesi. Sastav Vijeća EU mijenjase ovisno o području o kojemu se odlučuje.Kada je to, primjerice, zajednička poljoprivrednapolitika, u Vijeću EU sjede ministripoljoprivrede država članica, a kadase odlučuje o uređenju transeuropskih željezničkihmreža, u Vijeću EU raspravljajuministri prometa ili drugoga odgovarajućegresora nacionalne vlade. Zavisno o predmetuo kojemu se raspravlja, Vijeće EU sekatkad u praksi naziva i drugim imenima.Primjerice, kada se raspravlja o EMU, onose naziva Economic and Financial AffairsCouncil ili, skraćeno, ECOFIN. Vijeće EUodlučuje primjenom dviju metoda odluči-73

M. Kesner-Škreb: Institucije Europske unijeFinancijska teorija i praksa 31 (1) str. 73-75 (2007.)vanja. O najvažnijim pitanjima – promjenamaosnivačkih ugovora, primanju novihčlanica ili usvajanju višegodišnjeg proračuna(u žargonu “Financijska perspektiva”EU ) – Vijeće EU odlučuje jednoglasno. Oostalim predmetima (oko 80% svih odlukaVijeća EU) odlučuje se metodom kvalificiranevećine.Europska komisija (European Commission)političko je tijelo koje predstavlja interesecijelog EU, te čini središte institucijskestrukture Unije. To tijelo, čije je sjedišteu Bruxellesu, ima tri glavne zadaće: predlažezakone i propise Parlamentu i Vijeću EU,provodi politike EU te, u suradnji s Europskimsudom, osigurava provođenje europskihzakona. Do pristupanja novih članicabila je sastavljena od 20 članova (po dvaiz Francuske, Njemačke, Italije, Španjolskei Ujedinjenog Kraljevstva, te po jedančlan iz ostalih zemalja). Nakon pristupanjanovih članica Komisija u novom mandatu(2004-2009. godine) ima 25 članova. ČlanoveKomisije sporazumno dogovaraju državečlanice, a potvrđuje ih Europski parlament,kojemu je Komisija odgovorna. Mandatčlanova Komisije traje pet godina. ČlanoviKomisije nisu predstavnici država članicai ne smiju tražiti njihovo mišljenje ilizastupati njihove interese. Svaki član Komisijezadužen je za jedno posebno područje,pa je svaki od njih na čelu tijela koje jeslično ministarstvu u nacionalnim državama.Ta “ministarstva” nazivaju se Općimupravama (Directorate General ili u europskomžargonu skraćeno DG). Opće upravekao stručna tijela Komisije pripremaju, provodei analiziraju kompleksnu mrežu politikaEU te osiguravaju stručnu osnovu za donošenjeodluka. Odluke se u Komisiji donosejednostavnom većinom.Europski parlament (European Parliament)predstavničko je tijelo stanovnika EUčija je temeljna zadaća dijeljene zakonodavneovlasti s Komisijom i Vijećem EU, tenadgledanje svih institucija EU, a posebnoKomisije. Njegove su konkretne ovlasti:razmatranje prijedloga Europske komisije,sudjelovanje u donošenju propisa, imenovanjei razrješavanje članova Europskekomisije, pravo upita vezanih za rad Europskekomisije i Vijeća EU, podjela ovlastiu donošenju godišnjeg proračuna i nadzor(zajedno s Vijećem EU) njegove provedbe,i sl. Zastupnici za Parlament biraju seizravnim glasovanjem u državama članicamajoš od 1979. godine. Državama članicamaEU osnivačkim je ugovorima dodijeljenodređen broj zastupničkih mjesta u Europskomparlamentu. Taj broj odražava veličinustanovništva država članica. Nacionalnekvote svake nove članice određuju se ugovorimao pristupanjima. Danas Parlamentima 732 zastupnika, a sjedište Parlamentaje u Strasbourgu, iako se neka zasjedanja isastanci parlamentarnih odbora održavaju uBruxellesu, a dio je administrativnih službismješten u Luxembourgu. Novim je ustavnimugovorom predviđeno da svaka drža -va, bez obzira na to koliko malena bila, imapravo na najmanje šest zastupnika u Parlamentu.Europsko vijeće (European Council)sastoji se od čelnika država ili vlada državačlanica EU i predsjednika Europske komisije.Donosi glavne smjernice europskepolitike vezane za proširenje, proračun iliključne reforme pojedinih aspekata politikeEU. Iako Europsko vijeće nema formalnuulogu u zakonodavnom procesu, kakose sastoji od čelnika država članica, ono jenajutjecajnije tijelo u procesu odlučivanjau Uniji. Europskim vijećem predsjedava državakoja u šestomjesečnom razdoblju vodiUniju. Sastanci se održavaju najmanje dvaputa u godini (u lipnju i prosincu) kako bise raspravljalo o bitnim pitanjima za EU.Političke odluke Europskog vijeća mora-74

M. Kesner-Škreb: Institucije Europske unijeFinancijska teorija i praksa 31 (1) str. 73-75 (2007.)ju proći standardnu zakonodavnu proceduru,koja uključuje Europsku komisiju, VijećeEU i Europski parlament. U kolokvijalnomgovoru Vijeće EU i Europsko vijećečesto se kratko nazivaju Vijećem. Štoviše,valja razlikovati Vijeće EU i Europsko vijećeod Vijeća Europe (Council of Europe)koje je međunarodna organizacija nevezanaza Europsku uniju. Vijeće Europeje međuvladina organizacija sa sjedištemu Strasbourgu, koja u državama članicamapotiče razvoj demokracije, poštovanje ljudskihprava i načela pravne države te promičeeuropsko kulturno naslijeđe. Osnovaloga je 1949. godine deset europskih zemalja(Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija,Luksemburg, Norveška, Nizozemska,Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska), a danasima 46 članica.Europski sud pravde (European Courtof Justice) tijelo je koje je jedini ovlaštenitumač osnivačkih ugovora. Osim toga, njegovaje zadaća rješavanje sporova izmeđudržava članica, između EU i država članica,između institucija EU, te između pojedinacai EU. On omogućuje istovjetno tumačenjezakona EU na cijelom njegovom područjuputem tijesne suradnje s nacionalnim sudovima.Sjedište Europskog suda pravde je uLuxembourgu. Sud se sastoji od po jednogsuca kojega je izabrala vlada svake državečlanice, a mandat mu je šest godina.LITERATURABaldwin, R. and Wyplosz, Ch., 2006.The Economics of European Integration.New York: The McGraw-Hill.Brnčić, A. [et al.], 2005. Mali leksikoneuropskih integracija [online]. Zagreb:Ministarstvo vanjskih poslova i europskihintegracija. Dostupno na: [http://www.mvpei.hr/ei/download/2005/06/15/Mali_leksikon.pdf].Glossary [online]. Available from:[http://europa.eu/scadplus/glossary/index_en.htm].75