download - Udruga Roma Zagreba

R manočaćipeBroji / Broj 44 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb , aprili / travanj 2012.Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano LilROMALEN TE AVEN SASTE TAJ BAKTALE !PE AMARO BARO ĐIVE 8. APRILIANDE LUMA KATAR !O Alija Mešić presidento Udruge RomaZagreb i Zagrebačke županije Croatija

UVODNA RIJEČPoštovane čitateljice i čitatelji,Živimo u interesantnim vremenima koja osim teškoćanude i mogućnosti. Za romsku nacionalnumanjinu u Republici Hrvatskoj, članstvo u Europskojuniji donosi čitav niz teoretskih mogućnostiboljitka koje tek treba provesti.Konkretno, Europska unija doista raspolaže i programimai sredstvima namijenjenima boljitku Romadiljem Europe, ali je nužno da postoji kvalitetna suradnjaizmeđu jedinica lokalne uprave i samoupravete nedržavnih udruga koje se bave pitanjima Roma.Tu se odmah susrećemo s dva ključna problema. Sjedne strane, lokalna uprava i samouprava nije bašuvijek zainteresirana za suradnju te postoje mnogibirokratski načini kako se i najbolji projekti mogudiskvalificirati kroz poluge domaće birokracije. Sdruge strane, postoji prevelik broj romskih nedržavnihudruga koje uopće nemaju radno iskustvo,ne raspolažu rezultatima te se zapravo bave pitanjimavlastite promocije s ciljem da sami sebe pozicionirajukao bitne čimbenike bez da to donosi ikakverezultate za same Rome.Ujedno, upravo je u toku izrada novog nacionalnogprograma za Rome u Republici Hrvatskoj kojise naslanja na prethodni nacionalni program kojije izrađen prije skoro 10 godina. Već sada primjećujemodva trenda prilikom izrade novog nacionalnogplana.Kao prvo, postoji pokušaj da se prepiše prethodniprogram i da se prikažu tobožnji uspjesi prethodnogprograma koji je u biti podbacio, dakle nije donioželjene rezultate. Ujedno, postoji pokušaj da sedatumi provedbe bilo kakvih mjera namijenjenihRomima definiraju u nedorečenom formatu, konkretnoda se kaže da će nešto biti učinjeno, jednogadana kada to dozvoljava gospodarska situacija. Obziromda za Rome postoje sredstva iz Europske unijei ta sredstva nisu podložna gospodarskoj krizi jer suodavno dana na raspolaganje, bilo kakvo izbjegavanjerokova i obaveza u izradi novog nacionalnog planaza Rome je krajnje neozbiljno. Kako bi se ovakvasituacija prikrila, postoji tendencija da se iskusneromske aktiviste koji su sudjelovali u izradi prethodnognacionalnog programa te koji unatrag 20 godinaprate, sudjeluju i poznaju cjelokupnu tematiku vezanuuz Rome u Republici Hrvatskoj, zamijeni s nekimnovim osobama koje uopće ni ne poznaju problematiku,ne znaju što je sve obećano i kada je obećanote se samim time pokušava zataškati činjenicada se za Rome u biti učinilo daleko manje nego štose moglo. Novim ljudima se prodaju stara obećanjapa zato treba zamijeniti stare ljude kojima je isto toobećano, ali nije ispunjeno.Vrijeme će pokazati da li će Romi i dalje biti predmetmanipulacije ili će se konačno dogoditi preokretu smjeru da se problemi s kojima se većina Roma susrećeveć desetljećima, počnu rješavati kroz sredstvaEuropske unije.Ujedno ovim putem, svim Romkinjama i Romimačestitamo Svjetski dan Roma – Sa Eromanđe taj avelsasto bahtal 08. aprili 2012 – Baro dive pala Romaande luma.ROMANO čaćiperomska ISTINA

SadržajIntervju Tolnauer --------------------------------------------------------------- 4Izrada novog nacionalnog programa za Rome ---------------------------- 8Romska nacionalna manjina u Hrvatskoj -------------------------------- 11„Učiniti najviše od EU fondova“-------------------------------------------- 15Donacija Zaklade policijske solidarnosti uprave zagrebačke ---------- 16Statusna pitanja, nediskriminacija i besplatna pravna pomoć--------- 17Sve više Roma završava škole --------------------------------------------- 21Europska komisija izbjegava zabrinutost za ljudska prava ----------- 22Zašto sam tužio Bosnu i Hercegovinu?------------------------------------ 24Otvoreno pismo državnoj predstavnici SAD-a Hillary Clinton---------- 26BiH na rubu da propusti još jednu ustavnu reformu ----------------- 28Svjetska organizacija Roma ------------------------------------------------- 29Formiran Gradski odbor demokratske ljevice Roma u Leskovcu------ 29Potpisan ugovor o otvaranju reciklažnih centara------------------------ 30„Sjećanje na zaboravljeni holokaust Roma“------------------------------ 31Konačno rješenje Dragana Đilasa za etnički čist Beograd ------------ 32Dekada je pokrenula lavinu------------------------------------------------- 34“Romi u paklu Jasenovca - kraj jedne čerge”---------------------------- 36Književnost i razmišljanja o romskom pitanju--------------------------- 38Following books--------------------------------------------------------------- 42The anti-Roma rhetoric, Croatia!-------------------------------------------- 44Romski pjesnik i aktivist – Šemso Avdić--------------------------------- 45Romska poezija---------------------------------------------------------------- 46Čestitamo Svjetskidan RomaRomi su jedna od 22 priznate nacionalne manjineu Hrvatskoj. Ove godine u našoj se zemljitaj dan prvi put obilježio u Hrvatskome saboru.PovodomSvjetskog dana Roma, predsjednikRepublike Ivo Josipović uputio je čestitkusvim pripadnicima romske nacionalne manjine.Romi, narod jedinstvene prošlosti i kulture,diljem svijeta svečano obilježavaju svojblagdan - Svjetski dan Roma. I romska zajednicau Republici Hrvatskoj mnogim priredbama isvečanostima pridružuje se obilježavanju togablagdana, čime svjedoči svoj identitet i doprinoshrvatskom društvu, stoji u čestitki. Romi trpe nepravdu u brojnim zemljama svijetate se, unatoč nastojanjima, njihov položajnije bitno promijenio. U Europskoj uniji živiizmeđu 10 i 12 milijuna Roma, koji su u mnogološijem socijalno-ekonomskom položajuu odnosu na prosječno stanovništvo. Premaistraživanjima provedenima u šest zemaljačlanica, samo 42% romske djece završavaosnovnu školu, a europski je prosjek 97,5%.Prema procjenama, samo 10% romske djecepohađa srednju školu. Nezaposlenost je međuRomima jedna od najviših, a rezultat je dačesto žive u teškim uvjetima, bez tekuće vode istruje. Očekivani životni vijek za Rome deset jegodina kraći od europskog prosjeka.U povodu obilježavanja Svjetskog dana Romaorganizirana su slavlja u cijelome svijetu na kojimase ističu zajedničko podrijetlo, jezik i kulturaRoma te važnost očuvanja njihova identiteta.8. travnja 1971. u Londonu je održanprvi međunarodni susret Roma i osnovanaprva međunarodna romska organizacija -Međunarodni romski savez.Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačkežupanije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: umrh@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:umrh@zg.t-com.hr • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: aleksandratmarkovic@gmail.com • Uređivački odbor: AlijaMešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: SnježanaMartinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • OdlukomVlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza •Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatanROMANO čaćiperomska ISTINA

4INTERVJUIntervju TolnauerImate li podatke sa zavodaza statistiku o popisu stanovništva,koliko se osobaizjasnilo kao Romi?Tolnauer: Postoje načelni podatcio broju stanovnika, a razradapodataka po nacionalnojpripadnosti, po vjerskojpripadnosti bit će, kao što jenajavljeno, oko svibnja ovegodine. Te podatke nema nesamo Savjet nego nema nitko,tako da o tome ne možemoništa reći. Pitanje broja svih nacionalnihmanjina, a posebice Roma izuzetnoje važno pitanje. Na ovom popisu stanovništvajako smo se trudili da manjines obzirom na zastupljenost proporcionalnobudu i popisivači, a koliko senjih prijavilo i da li su imali uvjete, drugaje stvar, ali zasigurno smo stvorilipuno bolje uvjete nego što su oni bili2001. godine.To pitanje povlači sa sobom mnogadruga pitanja vezana za državljanstvokao i socijalnu i zdravstvenuskrb.Tolnauer: Apsolutno se slažem s tim.Dio koji spada u djelokrug Savjeta jekulturna autonomija. Ohrabruje nas činjenicada pojedine romske udruge jačajune samo u pogledu kapaciteta većkako shvaćaju vrijeme koje dolazi, ali nanama je zadaća da osposobljavamo posebnošto se tiče Roma jer jasno je kakoće se mnoge stvari, što se tiče autonomijei ostalog, mijenjati s obzirom naulazak Hrvatske u EU. Uspjeli smo kaoSavjet, ali tu veliku ulogu imaju i udrugenacionalnih manjina jer putem njihovihizvješća mi možemo imati argumentei pisati izvješća koja smo nužnidavati. Tako smo osigurali sredstva za2012. koja su 0,45% manja nego u prošlojgodini. Moram reći kako će mnogiove godine biti neprijatno iznenađeni,naime, Savjet je kriterije sukladno kojimase dodjeljuje novac još prošle godinemorao prilagoditi onome što se događau civilnom društvu u Europi, jasnos onim tranzicijskim dijelom koji se odnosina specifičnosti koje imamo u RH.Jako se pazilo što se sve događalo i kakoAleksandar Tolnauerse živi tako da moramo osposobiti manjineda apsorbiraju sredstva iz europskihfondova.Zašto Ured i povjerenstvo ne podržavajuromske projekte koji se bavepoboljšavanjem uvjeta stanovanjau romskim naseljima, a kod kojihse može aktivirati direktne donacijeEU? Zašto se potenciraju projektiu kojima ima jako malo direktnogučinka za Rome – pri čemu su glavnekoristi za birokraciju koja troši nenamjenskasredstva EU već godinama?Tolnauer: Ne bih se složio s tim, naprostočinjenice govore drugačije. Europskifondovi vrlo su strogi bez obzira nakoga se odnosi. Rješavaju se pitanja prekovladinog ureda koji je u IPA programuu kojem su i Romi, ali za sve to trebapripremiti projekte, napraviti aplikacijekoje objašnjavaju zašto i kako do bespovratnihsredstava, izraditi proračuneprojekta itd. Na tom se puno radi iradit će se, ali moraju ljudi shvatiti dato ima jednu proceduru i ne ide prekonoći. Naime, ne samo Romi već i ostalenacionalne manjine smatraju kako izeuropskih fondova dolazi novac, a daSavjet s tim novcem upravlja. To nijetočno, mi ne vidimo taj novac. Novacdodjeljuju europski fondovi na osnovuprojekta kojeg nadziru i za isti dodjeljujunovac po fazama njegova razvoja.Smatram kako je velik napor uložen, aliisto tako se mora imati na umu kako jeEuropa u stotinu problema, pa se takoono što je nekad bilo danas puno strožepostavlja. Mi o nekim stvarima imamoROMANO čaćiperomska ISTINA

INTERVJU5potpuno krivu predstavu. Više ne možemododjeljivati sredstva na rekla-kazalaili nekakve papire, već temeljemkodeksa “Pozitivne prakse standarda imjerila za ostvarivanje financijske potporeprogramima i projektima udruga”na europskoj razini, pa ćemo tako uproračun vratiti 131 tisuću kuna bez obzirao kome se radilo, o onima koji sukladnokriterijima nisu trošili novac. Nasve se isto odnosi, onaj koji nije dostaviodokumentaciju, koji je nenamjenskitrošio sredstva da ne znam kakav programima otpada u sljedećoj raspodjelisredstava. Vrlo mi je važno naglasitikako Romi neće biti oštećeni niti za jednujedinu lipu. Možda će dobiti manje,naprosto iz razloga što nekih programaviše nema. Savjet više ne može financirativeselice nego moramo financiratiprograme kulturne autonomije, značikulturne manifestacije, kulturni amaterizam,izdavaštvo, tiskovine.Zašto se u izradi novog nacionalnogprograma za Rome izbjegava pitanjejedinstvenog Romskog kulturnogcentra u Zagrebu?Tolnauer: Na to pitanje ne mogu odgovoritijer to ne spada u djelokrug Savjeta.Još uvijek postoji nesporazum oto me što je Savjet. Savjet je krovno tijelona državnoj razini koje rješava pitanjakada se krši manjinska legislativa,znači svi manjinski zakoni. Lokalnejedinice samostalno odlučuju o nekimprojektima. Mi smo taj projekt podržali.Vijeća su izabrana legitimno naizborima i njih su izabrali ili predložilipripadnici Romske nacionalne manjine.Njihova je zadaća da artikulirajupitanja od važnosti na lokalnoj, regionalnojrazini i takva pitanja treba iniciratitamo gdje se ona zbivaju. To jeprojekt na koji Savjet ne može nikakoutjecati, ne može ni Vlada utjecati naprojekte koji se tiču lokalne i regionalnesamouprave. Ako se proceduralnokrši zakon, prava i slobode, onda vijećai predstavnici koji tamo predstavljaju otome zatraže objašnjenja, a ne dobijuadekvatna, onda se to daje savjetu kojina državnoj razini otvara ta pitanja.Romska dekada je produžena do2020. Predstavnici EU naglasili sukako sredstava ne manjka jer suodavno osigurana i ne podliježu gospodarskojkrizi. Zašto se Romimasmanjuju sredstva kada ista nemajuveze s gospodarskom krizom? Povećasredstva za Rome stižu svake godineiz EU i ostalih fondacija, ali velikavećina potroši se na birokraciju. Dokada će takav trend postojati?Tolnauer: Ja to ne znam niti zna Savjetodgovor na to pitanje. To su stvarikoje su izvan naše ingerencije. Zaštonešto nije Europska unija, zašto nekifond nije radio – pridružujem se tompitanju jer mi takvu informaciju nitiimamo niti nas itko o tome konzultira,te stvari država ugovara, dogovaraitd. Takva pitanja treba uputiti na oneadrese koje su za to odgovorne i kojeimaju ne samo odgovore već koje tapitanja i rješavaju. Što se tiče europskihfondova mi ta pitanja ne rješavamoi zajedno sa savjetom samo semogu pridružiti tom pitanju.Što će se učiniti po pitanju osnovnogobrazovanja Roma? Naime 70%upisanih Roma izgubi se kroz sustavobrazovanja, a u šk. god. 2008/2007upisano je 3940 Roma, a školu je završilosvega njih 168.Tolnauer: Pokušava se raditi na onomšto je deficitarno u romskoj nacionalnojmanjini, a to je stupanj obrazovanja. Udetalje ne mogu ići jer nisam stručnjakza takva pitanja. Na žalost, mi moramopuno toga u hodu rješavati, dopunjavati,vidjeti što praksa pokazuje. Žalosnoje da upišemo 3000 djece u školu,a završi ih 100, ali postoji i druga strana.Niti u jednoj priči ne postoji samojedna strana. Tu se radi i o volji i stupnjuzainteresiranosti roditelja te romskedjece da oni završe školu i na tome trebamopuno raditi.Romi za razliku od ostalih manjinanemaju svoju matičnu državu koja ihsufinancira, da li se vodi računa o tojčinjenici pri dodjeli sredstava?Tolnauer: To je nešto što ne samo dane razumiju Romi već ni mnoge nacionalnemanjine. RH je sukladno svojojlegislativi preuzela obavezu osiguratiuvjete. To što neka matična država odvajasredstva za svoju manjinu nemaveze s Hrvatskom. Sredstva koja se dajuputem Savjeta isključivo su vezana uzprogram, ne možemo mi financirati nekogazato što je nešto po nacionalnosti.Dio kulturne autonomije financira seputem ponuđenog programa. Savjet jeimao itekako razumijevanja za mnogeprobleme udruga dok se nisu osposobile,ali prošlo je 20 godina. Ako je netkosposoban osnovati udrugu i tražitinovac iz proračuna onda se apsolutnopodrazumijeva da je pristao na uvjeteonog koji dodjeljuje novac, to je državaputem Savjeta, te se na njega odnosesva proračunska pravila. Što se tiče država,istina je da postoje bilateralni sporazumiizmeđu nekih matičnih državamanjina i RH, ali na to Hrvatska niti nakoji način ne može niti smije utjecatiniti mi to uzimamo u obzir pri dodjelisredstava. Ne možemo mi nekomereći ti si dobio iz Italije npr. 5 milijunapa od nas nećeš dobiti ništa. Istina je daRomi nemaju matičnu državu, ali je istotako istina da Romi jedini imaju Dekadui Nacionalni program za Rome takoda se vodilo računa i o toj činjenici. Nitijedna druga nacionalna manjina nemadrugi dokument na koji ga na posebannačin štiti. Imate neke manjine čije matičnedržave ne daju niti kune svojimmanjinama, a to nije u ingerenciji RHniti Savjeta, o tome apsolutno odlučujumatične države. Postoji kriva percepcijada se radi o pustim milijunima, a tonije tako. Uzmimo na primjer Italija sufinanciraizgradnju škola, ali ako netkomisli da Italija šalje milijune udrugama,to ne stoji.Ne mislite li kako je Romska nacionalnamanjina premalo zastupljenana najjačem mediju, javnoj televiziji?Tolnauer: Mislim i gore od toga negošto vi mene pitate, ne ja nego Savjet.To je manjinska rak-rana i nalazimo seu periodu gdje ćemo imati ogromnihproblema. Zastupljenost manjina uROMANO čaćipeROMska ISTINA

6INTERVJUmedijima je katastrofalna, ispod svakekritike i to je poznato. Sve argumentena koje mi već godinama ukazujemo,koji se jasno vide na izvještajimaHRT-a, manjine su u programu HRTazastupljene sa svega 1% tijekom cijelegodine. Sve manjine stavljene suu jednu emisiju koja je dobra, ali čijiformat je krletka. Savjet je u više navrataimao sastanke sa rukovodstvomHRT-a na kojima smo na sve to upozoravalii sve je to akceptirano uz pričuda nema novca. To je jedno područjena kojem ćemo mi ove godine izrazitoraditi pogotovo što ima signala kako ćese taj program pokušati još više marginalizirati.Smatramo kako bi na lokalnimradijskim stanicama trebao postojatiprogram na romskom jeziku tamogdje su Romi u većini. To se apsolutnomora riješiti, ali to nas ponovno vraćana pitanje edukacije jer takve programetrebaju voditi Romi.Drago mi je da ste došli iz Romano čaćipea.Mi u Hrvatskoj zasigurno imamopreviše manjinskih tiskovina, jerputem Savjeta izdaje se 58 manjinskihtiskovina, od kojih objektivno govorećineke samo zadovoljavaju osnovne uvjete,a neke čak niti to. Drago nam je štoRomi imaju novine koju mogu biti primjerza druge manjine. Posljednji samčovjek koji na bilo koji način podcjenjujeRome koji su se bez obzira na unutarnjenesporazume organizirani punobolje i brže nego druge nacionalne manjine,što je dodatni dokaz kako mnogistereotipi o Romima naprosto ne stoje.Moja poruka Romima je – Dragi prijatelji,Romi su kroz povijest dokazalisvoju prilagodljivost, pa se tako i danastreba okrenuti prema Europi, tu postojivelika, velika šansa za rješavanje mnogobrojnihproblema. Jasno tu morajupostojati educirani i sposobni ljudi kojetreba osposobiti. Dolazi vrijeme kad jeznanje najveći kapital i oružje, pogotovokad je u europskim relacijama, gdjepostoji novac, ali je do njega teško doćijer su uvjeti vrlo strogi, jer su ljudi veomaosjetljivi, ne samo u Europi već i tugdje govorimo o poreznim obveznicimakao i o sredstvima koja oni izdvajajuza određene programe te s punim pravomza trošenje sredstava traže objašnjenja.KOMENTARRomano ČaćipeKada govorimo o popisivačima,nedostaje adekvatnog romskogkadra koji bi bio prihvatljiv kriterijimakoje postavlja sustav. Što setiče rada nedržavnih udruga, primjerice,Udruga Roma Grada Zagrebai Zagrebačke županije, prijesamog popisa stanovništva aktivnoje djelovala te pomogla u upisu 270osoba u registar romske nacionalnemanjine. Za Rome od vitalnog jeznačaja da se izjasne kao Romi jerim isto omogućava određena manjinskaprava.Na svim navedenim pitanjima radise već skoro 20 godina. Posljednjih8 godina puno se govori o sredstvimaEuropske unije te su iskustva nanivou aktivne nedržavne udruge takvada lokalna uprava izbjegava sudjelovanjeu projektima za koje postojesredstva iz EU-a u kojima setraži aktivna suradnja između romskenedržavne udruge te jedinicelokalne uprave. U konačnici, Romisu isključeni iz samog sustava određivanjakoji su projekti prioritetni,kao i koja su sredstva prioritetna. Oistim pitanjima ne odlučuju Romiveć birokrati na raznim nivoima iuredima Republike Hrvatske kao iEuropske unije. Iz iskustva UdrugeRoma Grada Zagreba i Zagrebačkežupanije, nakon apliciranja pri fondovimaEU, konkretno IPA, nakon4 iscrpna podnašanja vrlo zahtjevneprojektne dokumentacije, zaključakje kako malo udruga može napisatitako zahtjevne projekte, a kada ih inapiše, redom nedostaje suradnjakao i spremnost na suradnju jedinicalokalne uprave. Time zapravoispada da su romske udruge nepismenejer nisu u stanju ispuniti ipodnijeti projektnu dokumentacijuonako kako to EUtraži i zahtijeva.Proslave bitnih datumaza neku nacional-n umanjinu ne mogu biti odvojene odterminologije kulturnih manifestacijaili kako je u tekstu navedeno “veselica”.Svaka nacionalna manjina imaneke datume u godini koji su bitni zatu nacionalnu manjinu te je to uvijekprilika i za kulturno manifestiranje.Romima su bitna dva datumau godini, a to je Svjetski dan Roma iĐurđevdan. Logično je kako su istidatumi najpogodniji i za održavanjekulturnih manifestacija, stoga nije riječo “slavlju i veselicama”, već o znanimdatumima i prilikama za druženje,obilježavanje bitnog datuma teujedno, održavanje kulturnog programau sklopu istog događaja. Poraznoje kako je za 2012. godinu svega5 romskih udruga dobilo minimalnasredstva za obilježavanje Svjetskogdana Roma.Jedinstveni Kulturni centar Roma uGradu Zagrebu inicirala je UdrugaRoma Grada Zagreba i Zagrebačkežupanije još kasnih 90-ih. Isti projektuvršten je u prvi nacionalni programza Rome iz 2003. u poglavlju Očuvanjetradicijske kulture Roma, a za tajcentar projicirana su sredstva iz proračunajoš 2003. i 2004. godine (štose sa tim sredstvima desilo, ne znamo).Projekt je dobio svu potrebnu,uključivo i pismenu podršku VladeRepublike Hrvatske te drugih državnihtijela te je “zapeo” na nivouGrada Zagreba gdje već godinamasudjelujemo u raznim razgovorimabez rezultata. Za taj je projekt uvijekpostojalo zanimanje raznih potencijalnihdonatora koji su i prije 10 godinabili spremni sufinancirati izgrad-ROMANO čaćipeROMska ISTINA

REAGIRANJADOGAĐAJI7nju i opremanje kulturnog centra, uzuvjet da i lokalna zajednica sudjelujeu istom projektu. U aktualnoj izradinovog nacionalnog programa zaRome, pitanje jedinstvenog kulturnogcentra se uopće više ne navodi,dakle pitanje jest: Gdje je nestao tajcentar? Sagrađen nije, novac iz proračunaje negdje potrošen, a Romiponovno ostaju bez ičega.Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačkežupanije, redovito većgodinama pismenim putem obavještavakako Ured tako i Savjetnacionalnih manjina o aktualnimtrendovima i pitanjima vezanimauz fondove Europske unije. Usprkostome nikada nije dobiven nikakavpovratni odgovor na tu temu odSavjeta, ali ni Ureda za nacionalnemanjine. Komunikacija, primjerice,s Uredom za ljudska prava Europskeunije u Strassbourgu daleko je produktivnija.Dakle, nije da ne postojiznanje i spoznaja o tome što fondoviEuropske unije mogu i žele, negoje redovito riječ o pojavi da se s timtemama u našoj domovini barata nanačin da informacije nisu upotrebljive.Naime, izgleda kako za niti jednopitanje u biti nitko nije nadležan.Dakle, na sva postavljena pitanja ilisugestije, ne može se dobiti pismeniodgovor od bilo koje ustanove RH,a da takav odgovor ima operativnogsmisla.Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačkežupanije u više je navratapozvala socijalne partnere da prekontroliraju,odnosno da istraže kojeromske udruge djeluju, a koje postojesamo na papiru s ciljem uzimanjasredstava iz proračuna. Konkretno,unatrag 12 godina, na području zagrebačkePešćenice, vrlo se uspješnoprovodi program “PC Mala školainformatike” koju koriste osnovnoškolcipripadnici romske nacionalnemanjine, ali i djeca većinskog naroda.Ova aktivnost unatrag 10-ak godina,izravno je povećala broj djecekoja pohađaju i završavaju Osnovnuškolu, kao i njihove ocjene za otprilike30%. Statistike, odnosno mišljenjao uspješnosti ovog programa, dolazeiz lokalne OŠ Augusta Cesarca, paprema tome vjerojatno sama osnovnaškola najbolje zna prave rezultateovakvih aktivnosti. Ista aktivnostmeđutim, ne dobiva podršku lokalnezajednice niti raznih ureda i savjetakoji se bave pitanjem Roma.Samo za usporedbu, u ovih 10-akgodina, program “PC Mala škola informatike”definitivno je pripomogaoda preko 100 romske djece završiosnovnu školu. Na isti programnadovezani ECDL tečajevi od 2005.godine uspješno su doškolovali i dijelomprekvalificirali preko 150 mladihromkinja i roma do 25 godinastarosti. Međutim, poradi izostankakontrole rada nedržavnih institucijakoje su se namnožile (preko 40.000registriranih udruga građana u RHu 2012., od toga, preko 200 romskihnedržavnih udruga) čitavo vrijemeimamo istu situaciju – one udrugekoje djeluju i rade ne dobivaju sredstvaili ne dobivaju dovoljno sredstavajer se po nekom jedinstvenomključu dodjeljuju sredstva udrugamakoje uopće ne djeluju. Upravo projektipoput “PC Male Škole Informatike”čine najveći napredak u pitanjimavezanima za odnos romskihroditelja i romske djece spram školovanja.Točno je da Romi imaju i Dekadu iNacionalni program te da druge manjinetakvo što nemaju, no jednakoje točno kako je u biti upitno što serealno, osim na papiru, dešava saprimjenom romske Dekade i Nacionalnogprograma za Rome. Da, imamopozitivnih primjera iz provincije,ali nemamo pozitivnih primjera izglavnog grada Zagreba, kada govorimoo zaživljavanju stvarne suradnje,a time i sufinanciranja projekata.Bitno je za shvatiti kako u GraduZagrebu živi više Roma nego u provincijite da je stanje u velikoj većiniromskih naselja u gradu Zagrebu totalnokatastrofalno. Primjer 3. Struga,gdje su Romi preseljeni prije 50godina uz obećanja da će im bit riješenstambeni status – isti na to čekajupreko 50 godina te u međuvremenužive u uvjetima koje nalazimo usiromašnim zemljama trećeg svijeta,iako se sve to dešava niti 4 kilometraod Hrvatskog sabora. Na papiru,Romima pripada jako puno prava ijako puno državnih povjerenstava sebavi tim pitanjima, za što su plaćeni,dok Romi aktivisti nisu plaćeni, teim se sve manje i sve teže sufinancirajuprojekti namijenjeni razvojucivilnog društva, a da o poboljšanjuuvjeta života i ne govorimo.Pitanje medijske zastupljenosti nacionalnihmanjina općenito te Romaposebice uistinu je vrlo problematično.Na HRT-u je jedina emisija usklopu koje se prate događaji vezaniuz nacionalne manjine. Ponekad nezavisnetelevizijske kuće, primjericeRTL, donose priloge koji se tičumanjina, time i romske nacionalnemanjine. Interes medija za pitanjaod značaja za socijalnu zajednicu, akoja uključuju nacionalne manjine,a time i Rome, je minimalan. Zapravo,interes niti ne postoji. Što se tičelokalnih radiostanica, mišljenja smoda ima dovoljno mladih Romkinja iRoma koji su uspješno završili srednjuškolu, suvereno vladaju jezikomte bi svakako mogli sudjelovati u realizacijinekog radijskog programana romskom jeziku. U bivšoj federacijije isto pitanje bilo daleko boljeriješeno, jer su doslovno postojaleradijske emisije na romskom jeziku.Nadamo se kako ćemo biti svjedocipromjena na bolje te da će Romidobiti svoj medijski prostor koji imi pripada.Magazin Romano Čaćipe se trudidavati istinu o događajima kojise tiču Roma u Republici Hrvatskojna način da osim izvještavanja o događajima,daje i mogućnost institucijamai pojedincima da govore oistim temama. Tako da svaka temaima nekoliko istina, a na čitateljstvumagazina je da zaključi koja je istinanajvjerojatnija.ROMANO čaćipeROMska ISTINA

8REAGIRANJAprigovorIzrada novog nacionalnogprograma za RomePrimatelji: Maja Šukelj AnicaHudin (anica.hudin@audio.hr);Anka Javora (anka.javora@mzopu.hr); anto.groznica@mzopu.hr; elizabeta.knorr@zagreb.hr;Franjo Bukal (opcina-orehovica@ck.t-com.hr);igor.maly@mmpi.hr; NedjeljkoMarković (nedjeljkomarkovic@gmail.com);prostorno-popovaca@smz.hr;rafaela.kovacevic-pasalic@mzopu.hr; Veli Huseini (velihu@yahoo.com);VesnaCetin Krnjević (vesna.cetin@fzoeu.hr);Željko Balog(zeljko321@net.hr); zeljko.zaninovic@zagreb.hr; milivoj.tezacki@varazdinska-zupanija.hr;lidija.smiljanic@mrrsvg.hr;silvana.crnjac@mrrsvg.hrsrdjan dvornikRomano Čaćipeu cijelostivam prenosidopis Alije MešićaposlanUREDU ZANACIONALNE MANJINEROMANO čaćipeROMska ISTINA

REAGIRANJA9Poštovani,Pregledom cjelokupne dokumentacijekoja nam je dostavljenaputem Vašeg e-maila, zadovoljnismo dinamikom rada povjerenstvauz napomenu da je jasno davolonteri ne mogu sudjelovati u punomradnom vremenu kao članovipovjerenstva koji su za isto plaćeni.Iz iskustava prethodnog plana učijoj smo izradi sudjelovali, dakleplana iz 2003., bitno je shvatiti sljedeće:Problemi romske nacionalne manjineneće nestati kroz kozmetičke zahvateili lijepe medijske priloge o uspješnimprojektima, jer Romi imaju visokustopu nataliteta te se brojnost istihpovećava, a ne smanjuje.Aktivno unašanje iskustava samihRoma u aktualni program – plan –strategiju je vrlo bitno iz razloga štou realnim okvirima, osobe i ustanovekoje nisu iskusile život u uvjetimau kojima većina Roma živi, neshvaćaju srž problema, te se redovnodešava da se kreira puno planova,papira i radionica, ali se uvijekzaboravlja na realno stanje, daklebez empatije koja je povezana sakonkretnim mjerama (pomoć ustanovanju, pomoć materijalneprirode, pomoć u pravnojregulaciji postojećih statusa,itd.), svaki napor bilo kojegpovjerenstva neće ostvariti željenerezultate. Mišljenja smoda se stvarna situacija (siromaštvo,nezaposlenost, nepismenost,itd.) morajuuvijek uzeti u obzir, jeru suprotnom ispada daRomi nisu željni prihvatitipomoć, dok iz perspektiveRoma, pogotovonajsiromašnijih, ponuđenapomoć nije pomoć već iluzija.Detaljnim pregledom i čitanjemsvih 6 priloga Vašeg e-maila od dne24.01.2012. željeli bi dati par komentara– sugestija, na osnovi 20 godinaiskustva rada kao aktivna Nedržavnaudruga Roma sa mnogo realnihrezultata, te na osnovi 8 godina iskustvakao člana povjerenstva VladeRH za praćenje provedbe nacionalnogprograma za Rome, te na osnovi10 godina sudjelovanja u raznimEU i OSCE radionicama, seminarimate sastancima sa povjerenstvimaEU za ljudska prava, prava nacionalnihmanjina, te u konačnici, RomskeDekade 2005-15:1. STANOVANJE i LJUDSKA PRA-VA doslovno idu zajedno i nalaze seu istoj kategoriji. Osobe na cesti, iliu stalnom strahu od deložacija nemogu uživati ljudska prava jer nežive kao ljudi već kao ugrožena vrsta.Kada razmišljamo o DESEGRE-GACIJI, pogubno je govoriti o ljudskimpravima kao jednoj cjelini, a ostanovanju kao drugoj cjelini. Obojeje povezano i u realnim okvirima,PRAVO NA krov nad glavomje osnovno ljudsko pravo, sva drugadeklarirana ljudska prava su nebitnaako osoba nema gdje stanovati.2. PITANJE KOORDINACIJE iKOMUNIKACIJE između državne(Savjet za nacionalne manjine,Ured za nacionalne manjine), županijskei lokalne razine i samihpripadnika romske nacionalne manjinena terenu.Ozbiljan problemFormiranje daljnjih krovnih tijelakoja će koordinirati, komunicirati,itd., jest stvaranje nove birokracije.Realna iskustva unatrag 10 godinapotvrđuju da se svakom kreacijomnekog novog tijela stvara novabirokracija, u kojoj jednim dijelomsudjeluju državni službenici (primajudohodak) te volonteri Romi (nisuplaćeni, tj. ako i kada za svoj doprinosnešto i dobiju, riječ je o smiješnimnaknadama).Demokracija ima jasne nedostatkeupravo u segmentu kada pokušavajućiuvesti više koordinacije itransparencije, stvaramo novu birokraciju.Pitanje: Zašto bi Romi koji svakodnevnodjeluju na samom terenu biliti koji rade, a njihove rezultate ocjenjujei onda prekraja, prisvaja, bilokoje birokratsko tijelo u kojem sjedeosobe koje su na osobnom dohotkuili imaju političke ambicije?Očekivati altruizam od terenskihaktivista je iluzija, altruizam je postojanno kada se redovno susrećes terminima „političke podobnosti“,„osobne simpatičnosti“, „rođačke,partijske ili klanske pripadnosti“,svaki altruizam vrlo brzo nestanei zamjenjuje ga kruta realnost. Nemožemo stalno mijenjati aktivisteonako kako isti aktivisti koji stvarnorade i imaju dobru namjeru, shvateda im je trud jalov.Krivi pristupKrivi pristup je očekivati da će postojećaili nova tijela birokratskenaravi poboljšati pitanje komunikacijai koordinacija. Bit će isto kao ido sada, dobri pisani projekti i dobriradni projekti će biti „ukradeni“,često i „marginalizirani“ iz razlogaloših ljudskih osobina poput jala,pakosti, pohlepe i ljubomore, ili političkihambicija i osobnog tumačenjazakona.Ispravni pristupPostoji samo jedan ispravan pristupu skladu s poslovicom „povjerenjeje dobro, provjera je još bolja“.ROMANO čaćipeROMska ISTINA

10REAGIRANJAKonkretno, romski aktivisti i romskenedržavne udruge koje djeluju,nemaju razloga da se boje provjerai kontrola. Ima preko 100 „romskihudruga“ od kojeg broja velikavećina ne radi ništa, apsolutno ništa,doli kopira postojeće projekte iaplicira na natječaje kako bi dobilasredstva. Time se doslovno uništava10-godišnji trud i rad onih udrugakoje su se u vrlo teškim uvjetimaizborile za svoju ulogu te dokazalesvojim radom.Dakle, treba uvesti tzv. američki„Fast Track“ u kojem nema političkepodobnosti, a kamoli klanske ilirođačke podobnosti (politička podobnostje karakteristika većinskognaroda koji sačinjava birokraciju, arođačka ili klanska podobnost karakterizirasamu romsku zajednicu).Fast track pristup odgovara lijevojtraci za pretjecanje.Ukoliko se namjerava uvesti novinivo birokratske koordinacije, nevezanosamo uz pitanje prostornoguređenja i zaštite okoliša, a namjeraje doslovno promijeniti situaciju nabolje, onda je rješenje:Direktna provjera realnog rada bilokoje romske nedržavne udruge.Direktno nagrađivanje ili sankcioniranjena osnovu ostvarene provjere.Argumentacija da svatko treba prilikuda nešto učini, a raspoloživihmaterijalnih sredstava je sve manje,jest utopistički pristup koji rezultiragubljenjem vremena i rasipanjemnovaca.Oni koji djeluju i stvarno rade, nemajurazloga bojati se provjera, dapače.Oni koji žele vlastitu priliku, a nemajurezultata, ili su dobili sredstva,a rezultata nema ili je čak netransparentnostanje u totalu, istise mogu uključiti u rad postojećih idokazanih udruga.Živimo u tržišnoj ekonomiji, ne uplanskom socijalizmu. Koliko Konzumamože uopće biti u RepubliciHrvatskoj? Svega nekoliko, a u realnimuvjetima, Konzum je pobijedio.Pokušaji konkurirati Konzumusu unaprijed neplodni i niti jednaposlovna banka, a kamoli privatnikapital ne podržava takve projekte.Poduzetnici koji imaju interes u trgovini,bolje prođu ako se udruže upostojeće okvire Konzuma nego da„otkrivaju Ameriku“.Državni proračun, sredstva Europskeunije i drugih potencijalnih fondacijai donatora, još manje mogu ijoš manje smiju rasipati birokratskovrijeme i razvojna sredstva na vrijednosti„svatko i svaka udruga trebaimati svoju šansu“.Predlažemo uvađanje kontrolestvarnog rada i rezultata, koju nikakone mogu provoditi Romi kaoRomi, iz razloga „rođačkih i klanskihpreferencija“, te uvađanje sistemanagrađivanja i sankcioniranja.Udruge i aktivisti kojima je samo dovlastite promocije, ne smiju dobivatisredstva, a na račun udruga kojerade i imaju rezultate.Ukoliko se uvodi nova administrativna,birokratska struktura ili tijelokoje će vršiti koordinaciju i komunikaciju,takvo tijelo treba slijeditirealne uvjete koje smo opisali. U suprotnom,aktivisti na terenu će doslovnoizgubiti volju i želju da ištarade jer im je teret „overheada“ prevelik.Nitko ne voli raditi, a da svidrugi uzimaju lovorike. Nema togaltruizma koji će dugoročno opstatiu okruženju koje Vas kontinuiranonegira i iskorištava.Dodatno, dvije generalne sugestije.1. Nacionalni program za Rome, ane „strategija“. Strategija je vrlo relativna,ona nije obvezatna. 2003.smo sudjelovali u izradi programa,koji je podbacio u mnogimelementima, ali je bitno da u imenui pojmu govorimo o nacionalnomprogramu umjesto strategiji,jer samim time stvaramo neštoobvezatnoga. Iz prethodnog nacionalnogprograma za Rome, a uskladu rada radne skupine „Prostornouređenje, stanovanje i zaštitaokoliša“ potrebno je uključitipitanje „Jedinstvenog KulturnogCentra Roma u Gradu Zagrebu“ sobzirom da je ista tematika na prijedlognaše udruge usvojena prije9 godina, o istoj temi su više putazapočeli pregovori sa gradskimvlastima, odradila se prepiska podrškeizmeđu Ureda PredsjednikaRH, Ureda Premijera RH te GradaZagreba, te u konačnici, kulturnicentar za Rome jest nužnost.2. S obzirom na 20 godina rada, iscrpnosudjelovanje u raznim radnimgrupama na nivou ministarstavai lokalne uprave, a koji se bavepitanjima Roma, na činjenicu daredovno održavamo radionice natemu ljudskih prava u kojima sudjelujumlade Romkinje i Romi, voliobih da osim sudjelovanja u raduovog radnog tima (prostorno uređenje,stanovanje i zaštita okoliša)budem uključen i u rad tima kojise bavi ljudskim pravima, jer ponavljam,iz iskustva znamo da nijeriječ o odvojenim već integralnimkategorijama. Bez stanovanja nemaljudskih prava. Ljudska prava nedonose automatizam stanovanja.Ujedno, svima involviranima u izradunovog nacionalnog programa zaRome osobno zahvaljujemo na njihovojskrbi, interesu i radu.S poštovanjem,Alija Mešić, predsjednikUdruge Roma Grada Zagreba izagrebačke županijewww.umrh.hrROMANO čaćipeROMska romska ISTINA

REAGIRANJA11Romska nacionalna manjina u HrvatskojROMANOČAĆIPEU CIJELOSTI PRENO-SI KOMENTARALIJE MEŠIĆANA SASTANAKODRŽAN 6. VELJAČEOVE GODINEKOMENTAR JE ODA-SLAN NA SLJEDEĆEADRESE:Hrvatski sabor g. B. Šprem,g. V. Kajtazi, Savjet za nacionalnemanjine g. A. Tolnauer,Ured za nacionalnemanjine g. B. Sočanac,predstojnik Ureda, UredPredsjednika RepublikeHrvatske gosp. prof. dr. sc.Ivo Josipović, predsjednikRepublike, Grad Zagreb –Ured Gradonačelnika g. M.Bandić, gradonačelnikPredmet: Tematika romskenacionalne manjine u RepubliciHrvatskoj – tendencijeu početku aktualnog, novogsaziva Sabora Republike HrvatskePoštovani,Uskladu sa novim sazivom SaboraRepublike Hrvatske, 06. veljače2012, predstavnicinedržavnih udruga kojese aktivno bave razvojemcivilnog društvate različitim aktivnostimanamijenjenimpomoći najugroženijojskupini hrvatskihgrađana, održali suzajednički,prvi sastanaks poštovanimg. VeljkomKajtazijem, uprostorijamadruštvenogdoma u Zagrebu,Albaharijeva2, Knežija. Prilikom istogsastanka na koji smo bili pozvaniprilično ultimativnim tonom dopisaod strane saborskog zastupnika, informiranismo o viziji pojedinca kojije izabran demokratskim putem, nou svom prvom nastupu ocrtava autokratneodlike koje s demokratskimdruštvenim uređenjem nemajudodirne točke. Isto je osnaženo istavom novog saziva Vijeća Romskenacionalne manjine Grada Zagrebakoje je u novom sazivu izabrano usrpnju 2011. Pošto smatramo kakounatoč kompleksnoj problematici ukojoj se nalazi romska nacionalnamanjina u RH ipak tokom godina uspijevamodonekle napredovati u pozitivnomsmjeru koje se objedinjenonaziva i razvojem civilnog društva,moramo odmah reagirati, kako sene bi slučajno desila situacija u kojojrad romskih aktivista i nedržavnihudruga koji u pojedinim slučajevimatraje već 20 godina biva izmanipuliran,obezvrijeđen i u konačnici tumačenna načine koji isključivo koristepojedincima, a na štetu socijalnezajednice. Za sada smo uvjerenja dase radi o početnom lapsusu, te da ćese situacija uskladiti s realnostimau najskorije vrijeme. Ukoliko neće,koristit ćemo se dozvoljenim i uobičajenimmetodama poput peticijai direktne komunikacije spramnadležnih državnih tijela tetijela Europske unije. Stogamolimo za kratki trenutakVaše štovane pažnje.a) Romi su složena nacionalnamanjina koja u kulturološkompogleduvuče korijeneiz različitihkulturološkihokruženja.Kao prvo, po-Alija Mešićstoje Romistarosjediocičije obiteljivuku korijeneu Republici Hrvatskoj unatrag stoljeća.Na isto nadovezano postojeromske skupine koje imaju drugačijeporijeklo te samim time migrirajudrugom kulturološkom okruženju,primjerice Bosne i Hercegovine, Srbije,Bugarske, Rumunjske, Kosovaitd. Pokušaj negiranja ove raznovrsnosti,te grupiranje svih Roma (uzjasan diktat – neposluh za sobomdonosi diskvalifikaciju) pod jednimkulturološkim slijedom, primjericeKosova, je za veliku većinuRoma u Republici Hrvatskoj apsolutnoneprihvatljiv. U tom smislu,prijedlog i namjera štovanog novoizabranogsaborskog zastupnika,g. Veljka Kajtazija, ne može bitiprihvaćen od strane velike većineromskih aktivista jer prvi od prijedlogagovori o centralizaciji proslaveSvjetskog dana Roma. Isto nije prihvatljivojer nam je svima jasno dase time stvara okruženje za cjelokupnucentralizaciju svih aktivnosti,svih romskih nedržavnih udruga.Postoje tradicionalna teritorijalnapodručja gdje žive Romi te isti imajunamjeru i ubuduće vrednovati i sla-ROMANO čaćipeROMska romska ISTINA

12REAGIRANJAviti njima namijenjene praznike nalokacijama na kojima žive, uz odabirkulturnog programa (uključivo glazbe)koja njima pripada – dakle nepostoji nakana da se prihvati diktatcentralizacije. U skladu s ustrojemEuropske unije, svima je znano da seu konačnici govori i prakticira regionalnipristup.b) Određene organizacijske struktureu RH koje se bave pitanjima odznačaja za Rome uistinu ne djelujuuvijek na najbolji način, no ta činjenicaje odavno znana i najmanje štoje svima potrebno jest „novi prorok“.Konkretno, unatrag 20 godina postojimehanizam, koji je od početkausklađen s trendovima i uputamaEuropske unije, te svi nedostaciunutar institucija koje definiraju ionda i provode razne aktivnosti nisunepoznanica te ne mogu biti riješenina način da se odjednom, u novomsaborskom sazivu, zna rješenje.Rješenje je isključivo i jedino aktivnosudjelovanje samih romskih udrugau cijelom procesu, te mogućnost daudruge uživaju i potporu sufinanciranjaprojekata. Iz sastanka održanog06.veljače 2012., uočljivo je dase predstavnicima većinskog narodai institucija RH nudi čarobno rješenjeintegracije svih aktivnosti vezanihuz Rome, a kroz jednu osobu.Sa istim trendom se nikako ne slažemojer znamo da taj trend ukolikose ostvari, donosi kraj rada mnogihudruga koje nemaju političke ambicijejer se bave razvojem civilnogdruštva, dakle ne bave se upakiravanjemveć postojećih sadržaja – davanjemnovih spektakularnih imenaveć postojećim sadržajima, ne bavese kopiranjem i prisvajanjem tuđegrada sa ciljem stvaranja novog „proizvodai pristupa“.Nama je poznato da tijelima državneuprave idealno odgovara da se pitanjavezana uz Rome počnu procesuiraticentralističkim metodama, dakleda postoje tijela i pojedinci, kojiće spram državne uprave i tijela lokalnesamouprave, preuzeti „teret iobavezu“, a ujedno onda i biti direktnoodgovorni za distribucije ovako ionako sve manje i manje dostupnihsredstava (unatoč činjenici da sesredstva Europske unije namijenjenaprogramima koji se tiču Roma nisu ineće smanjivati poradi gospodarskekrize, ta sredstva, dobrim dijelomvezana uz projekt Romske dekade2005-2015, su odavno pripremljenai sredstava ne manjka).Romima se oduvijek manipuliralo,no od samostalnosti Republike Hrvatskeipak postoje mali, ali bitni koracinapretka. Objedinjenje prevelikogbroja funkcija od strane jedneosobe, za koje u skladu sa zakonimaove države uopće ne postoji mandat,nije kvalitetan pomak naprijed, nevodi razvoju civilnog društva, ne skrbio socijalno najugroženijoj skupiniROMANO čaćipeROMska romska ISTINA

REAGIRANJA13građana RH već u svakom pogledui kroz svaku riječ i aktivnost, govorio ambiciji pojedinca da prisvaja tuđirad te da centralističkim metodamadođe u poziciju da rukovodi raspodjelomsredstava sufinanciranja te ukonačnici, osobno dođe u poziciju daodređuje tko hoće, a tko neće moćiraditi na razvoju civilnog društva i nauključenju romske nacionalne manjineu tokove društva.Povijest je prepuna situacija u kojojse malim koracima stvarala centralnavlast nad bilo čime, te je uvijekrezultat takvog djelovanja bio pogubanpo zajednicu, ali vrlo profitanpo uski krug osoba koje su pokušalei uspjele u namjeni centralizacije.Stoga, danas reagiramo ovim putem,uz pretpostavku da je prvi nastupštovanog saborskog zastupnikag. Kajtazija, imao u biti drugačijunamjenu, ali je, eto, slučajno, shvaćen(sa punim pravom) od straneetabliranih nedržavnih udruga kaode facto, pokušaj centralizacije svegašto smo do sada radili, prijenossvih zasluga na centralnu osobukoja za isto uopće nema mandat,te nismo voljni staviti sudbinu svihprojekata i konkretnih rezultata uruke bilo koga tko nameće centralnidiktat, jer iz iskustva jako dobroznamo kamo taj put vodi. Istouključuje pripremljenu zajedničkuizjavu koju smo mi, prisutni sastanku06. veljače 2012., trebali valjdapotpisati, kako bi saborskomzastupniku dali dodatni mandatda se izvrše strukturalne promjeneu tijelima i hijerarhiji koja sebavi pitanjem nacionalnih manjina.Problem je što nam se odmahna početku mandata saborskog zastupnikanameće diktat. To je krivipristup i nije u skladu sa demokratskimopredjeljenjem RepublikeHrvatske. Romima nisu potrebnenove verzije već odavno znanih rješenja,nisu potrebni vječni seminarii okrugli stolovi u kojima Romiaktivisti sudjeluju volonterski kakobi dali „publiku“ onima koji za plaćuskrbe o Romima. Romima nisupotrebna opet nova obećanja. Takođernisu potrebne nakane da pojedincikoji imaju osnovni mandatpredstavljanja, u suradnji sa drugimmandatarima koji isključivo imajupravo predstavljanja, stvore okruženjeu kojem će sve romske udrugekoje ne pripadaju nekoj obiteljii specifičnom kulturnom nasljeđu,biti diskvalificirane od sredstava sufinanciranja,sa ciljem da im se onemogućirad u kojem imaju rezultate,a kako bi se neke nove udruge ilistare udruge koje nikad ništa nisuučinile, okoristile dokazanim idejamai projektima te same sebi dodjeljivalesredstva. Vidljivo je da jenužna suradnja i kontrola od stranebirokracije, dakle pripadnika većinskognaroda. Najveći problem romskepopulacije jest njihova omladina,koja i dalje ima velike teškoćeu nalaženju zaposlenja. Uz naporenedržavnih udruga, kasnije i uz suradnjudomaćih institucija sve većibroj mladih Romkinja i Roma raspolažesa smislenim kvalifikacijamakoje se unaprijeđene znanjima tražena tržištu rada. Kumulativni naporiraznih nedržavnih udruga služerazvoju civilnog društva (ne kaofloskule) te nisu u službi bilo kakvihpolitičkih ambicija ikojeg pojedincaili interesne grupe.Uz sve komplimente na izbornoj pobjedi,želimo gospodinu zastupnikuuspješan mandat te se iskreno nadamoda je ovaj prvi nastup, dne 06. veljače2012., rezultat ishitrene pripremeporadi kratkog vremena (svega 2mjeseca) u kojem je štovani saborskizastupnik mogao pripremiti svoj nastupspram dijela tzv. izborne baze.Očekujemo i pozivamo na konkretnusuradnju, bez pokušaja nametanjaosobnih viđenja, a na štetu široke zajednice,pogotovo kada je riječ o socijalnoranjivoj skupini.Zahvaljujemo na Vašoj štovanoj pažnjii vremenu.S poštovanjem,Alija Mešić, predsjednikUdruge Roma Grada Zagreba iZagrebačke županije (www.umrh.hr)ROMANO čaćipeROMska romska ISTINA

14REAGIRANJAMREŽA ROMSKIHUDRUGA HRVATSKESLAVONSKI BROD,ŽUPANIJSKO VIJEĆEROMSKENACIONALNEMANJINE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE,NACIONALNAUDRUGA ROMA“EUROPA“SLAVONSKI BRODEMAIL: ibrahim.gusani@gmail.comtel: 092 284 73 53Poštovanigospodine Veljko Kajtazi,saborski zastupniče,Srdačno vas pozdravljamo u imegore navedenih udruga i vijeća.Dobio sam vaš dopis sa sastankaod 06.02.2012. g. gdje sam ja,Ibrahim Gušani sudjelovao osobno,te također sam na sastanak došaona osobni trošak i bez ručka iijednoga pića koje nam vi kao saborskizastupnik niste omogućili.Osim toga na sastanku nisam biozadovoljan jer ste Vi sazvali radnisastanak, a ne Centar za provedbuintegracija u EU koja je isto udrugakao i mi pa mislim da oni nisutrebali voditi vaš sastanak, a osimtoga, trebala je prisustvovati i vašatajnica po službenoj dužnosti Lukrecija,a ne gospodin NedeljkoBelajac. Što se tiče broja prisutnih,93, to nije točno jer vaš tajnikje javno rekao da je prisutno 63 ito s pojedincima, a ne samo udruge.Već u startu ste nam postaviliultimatum da ne možemo izlagatiduže od 3 minute dok su ostaligovorili po sat vremena. Smatramkako to nije demokratski i nije parlamentarno.Osim toga zajedničkaproslava o centralnoj manifestaciji,puno od učesnika se nije slagalos tim, a vi kažete i želite centralnumanifestaciju. Smatram kako vašeželje ne možete na nas prenositii da vam mi potvrđujemo osobneželje jer radi se o cca 30 000 Romau Hrvatskoj. Gdje ćete njih smjestitiu Zagrebu, zanima me? Ipakje Svjetski dan Roma identitet svihRoma u svijetu i u svakome mjestuse treba obilježavati manifestacija,a ne samo centralna manifestacijau Zagrebu. Osim toga svake godineimamo prijem kod predsjednikaRepublike Hrvatske, te tako i uVladi kod Premijera pa mislim danije tako bitno da to proslavimo uZagrebu. A imamo i državne institucijekoje su nas do sada financirale,a to su Savjet za nacionalnemanjine i Ured nacionalnih manjinakoji maksimalno podržavaju svenaše programe i projekte, te financirajui imaju razumijevanja premaromskoj populaciji, a ne slažem sepo vašoj želji da to bude centar zaprovedbu integracija u EU institucijaza Rome. Pored ove dvije državneinstitucije nama ne treba jošudruga da nas vodi. Razočarao samse što jedan intelektualac ima takvorazmišljanje.A što se tiče raspodjele na krajusastanka, pristupnice i stavljanjaštambilja na pristupnicu tu ste većprekršili zakon jer ispada da centarza provedbu integracija u EU ideprisiljavati udruge da budu članicecentra mimo njihove volje i bezikakve odluke sa skupštine udruga,a centar treba donijeti odluku da liće se primiti kao članice centra iline, a ne na sam zahtjev vaš i gospođeAne Dalipovske, da oni stavljajuštambilje udruge i odmah sučlanice centra. To je već manipuliranjeudrugama koje su formiranedemokratskim načinom i zakonomo udrugama te ste vi kao saborskizastupnik morali imati sluhaprema zahtjevima udruga, vijećai svih ostalih organizacija jer ipakste državni službenik pa ne možetenekome stavljati mimo njihovevolje i na gotov čin da dođete nasastanak, potpišite ovo i učlani seu centar i zatražujući njihove statute.Molim Vas da se to ubudućene dešava, pošaljite zahtjeve premaudrugama ako se žele učlaniti ucentar, oni će imati svoju skupštinuili sjednicu te zapisnik sa sjedniceda je donesena odluka o pristupuu centar da se ne bi kršio zakon oudrugama. Znamo da vam je veomabitan veliki broj da se učlaneu centar, ali na žalost, centar jesamo udruga isto kao i naša mreža– tko voli nek izvoli, a ne da imse stavlja ultimatum tko ne budebio u centru, neće dobiti financijskasredstva. Ipak imamo svi pravona demokraciju, slobodu i naša mišljenjapa vas molimo da se tako istaložite, a ne da nam skratite našaprava jer ćemo biti primorani pisatietičkom povjerenstvu da se kvariugled državnih službenika. Mi želimos vama surađivati i biti od koristivama, a i vi nama, ali mi bezvas možemo, a vi bez nas ne možetejer ipak smo mi najviše na terenui bavimo se najtežim problemima.Na kraju vam samo želimreći da imate razumijevanja premasvakome i kada ubuduće pozoveteradni sastanak, pozovite sve predsjednikeudruga i vijeća, ali pojedincemolimo da više ne zovetejer se takvim načinom samo želireći da je na sastanak došao velikibroj, čemu to ako se radi o našimudrugama i vijećima, a ne o pojedincima– ja vas molim da to višene uradite. Nadamo se kako višenećemo doći na sastanak bez nadoknadenaših putnih troškova, abome i jela i pića.Unaprijed vam zahvaljujem uz dužnopoštovanje, te smatram da ćetekroz ovaj dopis shvatiti da ste pogriješili,ali na greškama se uči.Lijep pozdrav,Ibrahim Gušanipredsjednik MRUHSB , ŽVRNM-BPŽ i N.U.R.EVROPA SBROMANO čaćiperomska ISTINA

DOGAĐAJI15„Učiniti najviše od EU fondova“„Making the most of EU funds“Uorganizaciji Kuće ljudskih pravate Open Society Foundationorganizacije, 19. ožujka 2012.održan je informacijski sastanak natemu „kako učiniti najviše od EUfondova“.Skupu su prisustvovali predstavniciraznih nedržavnih organizacija kojese bave pitanjima od značaja za romskunacionalnu manjinu u RepubliciHrvatskoj, te predstavnici Open SocietyFoundation kao i domaći predstavnicii aktivisti zainteresirani zatemu ljudskih prava.Na skupu su djelatnici Open SocietyFoundation prezentirali svojaiskustva u Bugarskoj te prezentiralizamišljeni koncept u kojemse Open Society Foundation uključujeu procese identifikacije, organizacije,pomoći oko izrade i apliciranja,projekata namijenjenihRomima, a financiranih od straneEuropske unije.U tom smislu, od 1. do 15. travnja2012. je u toku natječaj za odabirnacionalnog partnera koji bi obuhvatiosuradnju sa raznim udrugamana području Republike Hrvatske,isto udružio i ojačao krozsuradnju sa Open Society Foundation,uredom u Budimpešti, a sve saciljem da se od teoretski dostupnihsredstava Europske unije namijenjenihRomima, učini najviše.ROMANO čaćiperomska ISTINA

16DOGAĐAJIDonacijaZakladepolicijskesolidarnostiupravezagrebačkeMinistarstvo unutarnjih poslova ima fond pod nazivom“Zaklada policijske solidarnosti”, a svrhaZaklade je promicanje humanitarnog djelovanjai potpore policijskim službenicima Ministarstva unutarnjihposlova. Zajedno s Agencijom za komercijalnudjelatnost Mup je tiskao veći broj slikovnica i ostalogedukativnog materijala koji se donira na području čitaveRH, između ostaloga specijalnim bolnicama, školama,vrtićima kao i raznim udrugama.20. ožujka predstavnici policijske uprave zagrebačke usastavu Mihael Varga, zamjenik policijske uprave, SandraŠupe Škara, načelnica sektora financija, Dragan Tukić,načelnik sektora policije, Martina Kramarić, psiholog,Maja Hundrić socijalni radnik donirali su Udruzimladeži Roma Hrvatske veći broj bogato ilustriranihslikovnica. “Nadamo se da će knjige i slikovnice poslužitisvrsi. Knjiga je uz računalo nešto uz što se vrijememože konstruktivno provesti i tako kvalitetno podignutirazinu svog znanja. Nadamo se kako će ovi mladiljudi kvalitetno iskoristiti vrijeme čitajući naše knjige",rekao je Mihael Varga, zamjenik načelnika policijskeuprave zagrebačke.Mnogobrojni okupljeni mališani s velikom radošću primilisu slikovnice, a mi se pridružujemo nadi g. Vargekako će uz njih kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme.Ovim se putem časopis Romano Čaćipe i Udrugamladeži Roma Hrvatske zahvaljuje policijskoj upravizagrebačkoj na donaciji kao i njihovu posjetu.ROMANO čaćipeROMska ISTINA

REAGIRANJA17Statusna pitanja, nediskriminacija ibesplatna pravna pomoćROMANO ČAĆIPE u cijelostiprenosi komentar ALIJEMEŠIĆA, predsjednika UdrugeRoma Zagreba i Zagrebačkežupanije na temu „Statusnapitanja, nediskriminacija ibesplatna pravna pomoć“održanom u sklopu radionice12. i 13 siječnja ove godine uMariji Bistrici.Komentar je odaslan na sljedeće adrese:Višnja Stanić Šajatović (Ministarstvo unutarnjihposlova), Dražen Mesar (Ministarstvopravosuđa), Lana Velimirović Vukalović(Ured za ljudska prava), Igor Lekić(Ured pučkog pravobranitelja), Sandra Bedeniković(Ured za ravnopravnost spolova),Bojan Dadasović (Stručna služba zaposlove Skupštine, župana i opće posloveSisačko-moslavačke županije), Jasna Barberić(UNHCR), Stanoje Nikolić (VRNM),Nedjatin Kamberovski (VRNM), Maja Šukelj(Ured za nacionalne manjine) i SrđanDvornik, Lidija Mikac (Ministarstvo uprave),Roberta Barat (Povjerenstvo za ravnopravnostspolova Međimurske županije) iLucija Kuharić (Centar za mirovne studije).ROMANO čaćipeROMska ISTINA

18REAGIRANJAPoštovane dame i gospodo,Kao član radnog tima za prostornouređenje i stanovanje,također sam izrazio namjeru,želju i potrebu da sudjelujemu radu grupe Statusna pitanja,nediskriminacija i besplatnepravne pomoći, što sam zatražioi dobio potvrđeno od strane uredapredstojnika, gosp. BrankaSočanca. U tom slijedu, pregledomdostavljene dokumentacijeod strane gđe Maje Šukelj, prilažemovaj komentar. Molim zapažnju obzirom da kao član povjerenstvaVlade RH za praćenjeprovedbe nacionalnog programaza Rome sudjelujem u procesima8 godina, dok kao nedržavnaudruga, Udruga Roma GradaZagreba i Zagrebačke županijevrlo aktivno djelujemo, s konkretnimrezultatima već 20 godina.U suradnji sa tijelima EU,posebice uredom visokog komesaraza ljudska prava EU, dodatnoi OSCE-a, dio naših predložakaje poslužio za izradu 1.nacionalnog programa za Romeu RH, 2002 i 2003. godine.Zaključno, preko 20 godina aktivnograda daje mi određenuperspektivu spram cjelokupnogproblema i suvereno tvrdim dane možemo očekivati poboljšanjau situaciji Romske nacionalnemanjine ukoliko se redovnokonstatiraju iste činjeniceod kojih velik dio nema nikakveveze sa Romima ali ima sa pitanjemproblema državne uprave– samo čitanjem Vašeg štovanogdokumenta (Analiza situacije iotkrivanje glavnih problema popodručjima) višekratno je vidljivoda neke institucije i ne funkcioniraju,tj. da je uočljiv čitav nizpovreda pravilnika i samih zakona.Samim time se Romima onemogućavabilo kakvo rješavanjevlastite situacije – dakle u realnimokvirima možemo primijetitida dok sustav ne funkcionirau skladu sa zakonima i propisima,nije moguće pomoći u rješavanjustatusnih pitanja Roma.Dodatno, razlog zašto želim sudjelovatiu radu i ove radne skupineje logičan: Ljudska pravasu apsolutno povezana sa stambenomsituacijom. Po pitanjuljudskih prava, u suradnji sa Uredomza ljudska prava RH smou radionicama namijenjenimmladim romkinjama i romimauspjeli demistificirati pitanje teoretskih(zajamčenih?) ljudskihprava i realnosti da osobe kojenemaju zaposlenje (mada raspolažukvalifikacijama i željomda rade), a pogotovo osobe kojenemaju osnovna statusna pitanja(uključivo materijalna) naravnone uspijevaju uživati u reklamiranimljudskim pravima.Romska populacija kontinuiranoima visoku stopu nataliteta.Samo unatrag 20 godinakada smo počeli kao nedržavnaudruga djelovati na poboljšanjui pomoći u obrazovanju mladihromkinja i roma, broj mladihkoji nam dolazi sa željom i voljomda im se pomogne u integracijiu svakodnevne tokovedruštva se više nego udvostručio.Uz negativnu stopu natalitetavećinskog naroda, jasno jeda će problem roma postati svevidljiviji, dakle Romi neće nestati,te se nikakvim statističkimpraksama ne može sakriti rastbrojnosti pripadnika romske nacionalnemanjine. Ignoriranje situacijeje principijelno dokazanona prevelikom broju nivoa lokalneuprave i samouprave, čegasam osobni svjedok unatrag 20godina. Novi nacionalni plan (ilistrategija) za Rome koji je u tokuizrade, također ima kao rizikmogućnost da se ponovno utvrdičinjenično stanje, predlože mjerei za 8 godina će se konstatiratida se cijelo vrijeme, ali različitimrečenicama, govori o istim problemimaza koje nedostaje voljada ih se jednom počne rješavati.Nacionalni plan iz 2003. je bioitekako definiran i detaljan i unatočdojmu koji bi se mogao dobitipregledom medija, u stvarnosti,taj plan iz 2003. je itekakopodbačen.Iz iskustva kao član različitihmobilnih timova i povjerenstava(sve su to volonterske funkcije)koje se bave pitanjima Romaunatrag 20 godina, primjećujemu skladu sa dostavljenim dokumentom,sljedeće:a) STATUSNA PITANJAbesplatna pravna pomoć je postojala,od 31 odvjetnika na nivouRH koji se trebao baviti timpitanjima, odvjetnik Babić jenajviše radio u skladu sa programombesplatne pravne pomoćite je aktivnost davala rezultate.Odvjetnik Babić nije Rom, te bibilo kvalitetno za ovaj dio izradenovog nacionalnog plana daradna grupa pozove odvjetnikaBabića da pruži svoje stvarnoiskustvo, koje je prije par godinai javno objavio – a isto je frustrirajućei daje na uvid da administrativnisustav predstavljai dalje glavnu prepreku. Romi,pogotovo oni koji nemaju riješenosnovni status građana, nemogu mijenjati sustav. Državnislužbenici koji primaju osobnidohodak svaki mjesec, redovno,te imaju mandat samog sustavasu ti koji mogu, ako žele, utjecatina sustav kako bi se aktiviraliveć doneseni ukazi i započelosa provođenjem postupaka kojimase rješavaju statusna pitanjane samo Roma, već svih osobakoje imaju neki razlog da tražerješavanje statusnog pitanjaROMANO čaćipeROMska ISTINA

DOGAĐAJI21SVJETSKI DAN ROMA:Sve višeRomazavršavaškoleSvjetski dan Romaobilježava se od 8.travnja 1971. godine jerje na taj dan u Londonuodržan prvi Svjetskikongres RomaNa kongresu Roma donesenesu odluke o izgledui usvajanju zastave Roma,službene himne i službenogjezika. Odlučeno je da zastavasadrži dvije osnovne boje– zelenu kao simbol neograničenogprirodnog prostranstvai slobode kretanja te plavu kaosimbol nebeskog prostranstva.U sredini zastave je kotač kojioznačava vječno putovanje.Službenom himnom proglašenaje poznata romska pjesma“Gelem, Gelem”, a kao službeniprihvaćen je jezik Roma Lovara.Romi se i dalje susreću snizom problema, no iz godineu godinu vidljiv je napredakčemu u prilog ide i činjenicada su 2004. svega dvije pripadniceromske nacionalne manjinepohađale fakultet, dok ihdanas ima 27... Čestitaoje Romima njihov danAlija Mešić, predsjednikUdruge Roma Zagrebai Zagrebačke županije.Romi su najvećaeuropska manjina s oko10 milijuna pripadnika.Sačinjavaju nešto višeod pet posto europskogstanovništva. U Hrvatskojih je, neslužbeno,više od 50 tisuća. Romii dalje imaju jako punoproblema, kaže Mešić, no postojeudruge koje ih usmjeravaju...Ali napredak je vidljiv.Zastupljeni su u Saboru, političkimstrankama, završavajuškole i fakultete te postajuuspješni poslovni ljudi.Josipović čestitao Svjetskidan RomaPovodom Svjetskog danaRoma, predsjednik RepublikeIvo Josipović uputio je čestitkusvim pripadnicima romskenacionalne manjine u RepubliciHrvatskoj.Romi, narod jedinstvene prošlostii kulture, diljem svijetasvečano obilježavaju svoj blagdan– Svjetski dan Roma. Iromska zajednica u RepubliciHrvatskoj mnogim priredbamai svečanostima pridružujese obilježavanju toga blagdana,čime svjedoči svoj identiteti doprinos hrvatskom društvu,navodi se u čestitki. Želeći bitidruštvo jednakih šansi za svesvoje građane i društvo bez diskriminacije,Republika Hrvatskaprepoznaje potrebu puneintegracije Roma i romske zajedniceu hrvatsko društvo iželi im osigurati jednake ekonomske,kulturne, obrazovne isvake druge mogućnosti. Koracikoje smo učinili na poboljšanjuopćih životnih uvjeta romskezajednice, posebice djece imladih, zajednički su napor institucija,pojedinaca i udruga,posebno onih romskih, ističeu čestitki predsjednik Josipović.– Uz želju da već današnjinaraštaj romske djece i mladihsve više osjeća pozitivne plodovetih nastojanja, svim pripadnicimaromske nacionalnemanjine u Republici Hrvatskojsrdačno čestitam Svjetski danRoma, stoji u poruci predsjednikaJosipovića.ROMANO čaćiperomska ISTINA

22DOGAĐAJILiberalizacija viznog režimaEuropska komisija izbjegavaEuropska komisija iznijela jeproceduralne argumente s ciljemda izbjegne obraćanje pozornostina zabrinutost za ljudskaprava vezana uz mjere nametnutezemljama zapadnog Balkana kakobi se ograničio broj tražitelja azilau EU. U svom odgovoru na pitanjapostavljena od strane nevladinihorganizacija, Europska komisija navodikako su “sva relevantna pitanjau ovoj fazi uzeta u obzir” i najavljujeda će prekinuti korespondenciju. Nevladine organizacije uputile supismo povjerenici Cecilie Malmström,zaduženoj za unutarnje poslove,u listopadu 2010., nakonmedijskih najava prema kojima jepovjerenica pisala vladama zemaljazapadnog Balkana tražeći da sesmanji broj tražitelja azila kako bise izbjeglo ponovno uvođenje viza.Nevladine organizacije prigovorilesu kako je taj zahtjev u suprotnostis temeljnim načelima međunarodnihprincipa ljudskih prava kao štosu sloboda kretanja i pravo na azil. Nevladine organizacije nastavilesu korespondenciju nakon objaveprijedloga od strane Komisijeu svibnju, koji cilja na uvođenje 3“zaštitne klauzule” u bezvizni režims trećim zemljama. Ukoliko biprijedlog bio usvojen od strane Europskogparlamenta, koji treba glasovatio njemu u travnju, ova klauzulabi omogućila Europskoj unijiprivremeno ponovno uvesti vize zadržavljane trećih zemalja, kojima jeprethodno odobreno ukidanje viza,u slučaju velikog upliva tražiteljaazila ili povećanja broja neregistriranihuseljenika. Nevladine organizacije osigurale sudetaljan prikaz mjera koje su poduzeteod strane država zapadnogBalkana kako bi se raspršio pritisakod strane Europske komisije i pojedinihdržava članica u vezi s mogućimponovnim uvođenjem viza.Tvrdili su kako neke od tih mjera,poput privremenog oduzimanjaputovnica i drugih oblika zabraneputovanja dovode do povrede europskihi međunarodnih standardaljudskih prava. Nevladine organizacijesu istaknule diskriminatorskikarakter tih mjera koje u suštini ciljajuna pripadnike nacionalnih manjinai kritizirale su stigmatizacijuRoma kao lažnih tražitelja azila. Njihov stav je podržalo Vijeće Europei Komesar za ljudska pravaThomas Hammarberg, koji je usvom komentaru o ljudskim pravimaistaknuo kako je pravo da senapusti vlastita zemlja bilo univerzalnozaštićeno i izrazio je zabrinutostza bacanje krivnje na Rometijekom pritisaka na vizni režim. Umišljenju upućenom Europskomparlamentu, Meijers odbor, odbornezavisnih pravnih stručnjaka specijaliziranihza područje migraci-ja i međunarodnog kaznenog prava,također je zaključio da “pritisciEU na treće zemlje kako bi se Romispriječili da uđu u EU kako bi zatražitiazil (...) ometaju ljudsko pravoda se napusti svoja zemlja i zatražiazil“ i iskazali su zabrinutost da bito moglo dovesti do diskriminacijeprilikom granične kontrole, kojaće “doprinijeti klimi stigmatizacijei represije etničkih manjina u balkanskimzemljama“. Europska komisija je uporno odbijalakomentirati ove brige. U svomodgovoru na pitanja postavljena odstrane nevladinih organizacija, šefkabineta povjerenice Cecilie Malmström,Maria Ásenius, porekla je daputna ograničenja posebno ciljajuna Rome i pripadnike drugih nacionalnihmanjina. Tvrdila je da su“jedine mjere usmjerene na manjinskezajednice one koje ciljaju na postizanjebolje integracije, npr. mjereza povećanje broja zaposlenih iškolovanih, kao i mjere kako bi sepružili bolji uvjeti za stanovanje,ROMANO čaćipeROMska ISTINA

DOGAĐAJI23zdravstvenu zaštitu, itd.“, dodajućida ”činjenica da je većina tražiteljaazila iz zemalja zapadnog Balkanaromskog podrijetla ne dokazuje dasu mjere za borbu protiv zlouporabeviznog režima diskriminirajuće.“Slični odgovori su također datičlanovima parlamenta koji su tražizabrinutostza ljudska pravai, općenitije, međunarodnim standardimaljudskih prava. “Komisijanije nadležna da odlučuje o pojedinačnimslučajevima, koja se navodeu pitanju,” lakonski odgovaraKomisija u svom odgovoru na pitanjezastupnice Barbare Lochbihler,navodeći, međutim, da je Komisijaobratila posebnu pažnju na postojanjepravnih lijekova. Svojom odlukom da prekine komunikacijus NGO organizacijama,Europska komisija je lišila nevladineorganizacije relevantnih informacijau trenutku kada se o liberalizacijiviznog režima raspravljalou Europskom parlamentu. Chachipekao inicijator prepiske smatrato neprihvatljivim. Organizacija jeuložila žalbu Generalnom tajništvuEuropske komisije tvrdeći da stavEuropske komisije o neodgovaranjuna legitimne brige koje su organizacijepokrenule ide protiv načela dobrogadministrativnog ponašanja. li od Europske komisije da opravdasvoj ”pretjeran pritisak na balkanskezemlje“ prisiljavajući ove zemlje”da krše ljudska prava i temeljneslobode posebno ranjive društveneskupine“ i komentirati kompatibilnostograničenja putovanja s relevantnompravnom stečevinom EUROMANO čaćipeROMska ISTINA

24ROMI U BIHAutor: Dervo SejdićČlan Saveza nacionalnihmanjina BiH iaktivist Vijeća Roma uBiH Dervo Sejdić, kojije zajedno s JakobomFincijem dobio presuduprotiv BiH na Europskomsudu za ljudskaprava u Strazburuopširno je obrazložiozbog čega je tužio Bosnui Hercegovinu.Bosna i Hercegovina spada u redzemalja koje su potpisale i ratificiralenajveći broj međunarodnihugovora, protokola i konvencijau okviru zaštite ljudskih prava itemeljnih sloboda. Stjecanjem nezavisnosti1992. godine kao država nasljednicabivše SFRJ automatski postaječlanicom ugovora o ljudskimpravima ratificiranim od strane bivšeSFRJ. To znači da je BiH ratificiralaglavne međunarodne ugovoreljudskih prava.Napominjem neke odnjih: Međunarodni pakt o građanskimi političkim pravima i njegova 2protokola: Međunarodni pakt o eko-kvu konstataciju potkrijepili činjenicamai argumentima na samom početkuosvrnimo se na Izborni zakon Bosne iHercegovine u kojem stoji da se za visokepredsjedničke, državne i entitetskepozicije mogu kandidirati samo iliisključivo pripadnici„konstitutivnihnaroda“ – dokaz za to je tročlano PredsjedništvoBosne i Hercegovine gdje sedva člana biraju iz reda bošnjačkog ihrvatskog naroda sa teritorija FederacijeBosne i Hercegovine, a jedan članpredstavnik Srba sa područja RepublikeSrpske.Druga diskriminacijska kvalifikacija Izbornogzakona je izbor kandidata uDom naroda Parlamentarne SkupštineBosne i Hercegovine gdje opet isključivoili samo mogu biti birani pripadnici (po5 predstavnika) konstitutivnih naroda,uz napomenu da su ovaj Ustav utvrdilisvi drugi osim građana Bosne i Hercegovine.Ustav decentralizirane Federacije Bosnei Hercegovine i Ustav centralizirane RepublikeSrpske također su prepoznatljivipo svojim diskriminatorskim obilježjimanaročito ako se zna da se po osnovnutih ustava u Federaciji Bosni i Hercegovineza predsjedničku poziciju mogukandidirati i biti birani samo pripadnicibošnjačkog i hrvatskog naroda, dok uRepublici Srpskoj za predsjedničku pozicijuUstav omogućava kandidaturu iizbor samo pripadnicima srpskog narodaiz tog entiteta.Jedna veoma bitna institucija koju malobrojniprepoznaju kao takvu, a kojase svojim mandatom bori protiv svihoblika rasne ili vjerske diskriminacije,također uspostavljena na diskriminatornimprincipima jest institucija OM-BUDSMANA. Ovdje također još uvijeksamo pripadnici „konstitutivnih“ narodamogu participirati, tako da trenutnopostoje državni Ombudsmani pripadnicibošnjačkog, hrvatskog i srpskog porijekla(po jedan).Izborni zakon Bosne iHercegovine po osnovu važećeg Ustava(koja ironija najvišeg pravnog akta) osiguravapravo svih punoljetnih državljanada mogu birati, ali ne i biti birani, au isto vrijeme Ustav „omogućuje” jednakosti ravnopravnost uvažavajući, priznavajućii štiteći sve rasne i vjerske razlikekao kvalitetu.Ironija ovakvog ustava ogleda se i utome što još nikada i nitko ne razminomskim,socijalnim i kulturnim pravimaiKonvenciju o eliminaciji svihoblika rasne diskriminacije, Konvencijuprotiv torture i drugih surovih,neljudskih ili ponižavajućih postupakai kažnjavanja, Konvenciju o eliminacijisvih oblika diskriminacije žena,Konvenciju o pravima djeteta, Okvirnukonvenciju o zaštiti prava nacionalnihmanjina i mnoge druge međunarodneugovore ljudskih prava.Zašto samtužio Bosnu iHercegovinu?Međutim, i pored svega toga Bosnai Hercegovina posjeduje diskriminacijskeustave, bilo da se radi o Državnomili ustavima entiteta.Ustav Bosne i HercegovineU Preambuli Ustava Bosne i Hercegovinestoji: Oslanjajući se na poštivanjeljudskog dostojanstva, slobodei jednakosti, posvećeni miru, pravdi,toleranciji i pomirenju, ubijeđeni dademokratski organi vlasti i pravičneprocedure najbolje stvaraju miroljubiveodnose unutar pluralističkog društvaitd.inspirisani Univerzalnom Deklaracijomo ljudskim pravima, Međunarodnimpaktovima o građanskim i političkimpravima, odnosno ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijomo pravima lica koja pripadajunacionalnim ili etničkim, vjerskim ijezičnim manjinama, kao i drugim instrumentimaljudskih prava.Ovakva definicija sama po sebi je diskriminacijskatim više što kategorija„ostali“ u daljem tekstu Ustava nepreciziratko su oni, koja prava i obavezepo tom osnovu imaju. Diskriminacijskaje i po tome što je sačinjen po osnovuetniteta čime automatski tvori favoriziraneili privilegirane (Bošnjake, Hrvatei Srbe) i podređene obespravljene grupegrađana-državljana.Da bismo ova-ROMANO čaćipeROMska ISTINA

ROMI U BIH25šlja o vojnim i policijskim strukturama uBosni i Hercegovini. Na najvišim instancamaovih institucija također pozicijezauzimaju isključivo pripadnici „konstitutivnihnaroda“ i samo za njih su rezerviranakomandna mjesta.Da sve ovo bude začinjeno, „šlag na tortu“,Bosna i Hercegovina 2003. godine1. travnja usvajaZakon o zaštiti pravapripadnika nacionalnih manjina, kojipored alfabetskog nabrajanja nacionalnihmanjina (17 nacionalnih manjina,Član 3) opet prepoznaje kategoriju„ostalih“ čime dodatno „razvodnjava“prava nacionalnih manjina, a naročito„omogućavanjem“ njihovog učešćau raspodjeli i učešću u vlastima Bosnei Hercegovine (član 19), definirajućiodređene procentualne zastupljenostiu sveukupnom broju stanovništva (ovisnoo nivou vlasti), a da u posljednjih19 godina nije izvršen zvaničan Popisstanovništva.Ovaj isti Zakon po kojem se garantirapravo nacionalnih manjina na učešće uraspodjeli vlasti u Bosni i Hercegovini,dodatno pojašnjava da će učešće nacionalnihmanjina na višim razinama vlastibiti regulirano Izbornim zakonom Bosnei Hercegovine, nije ništa do običnafarsa, ako se ta prava upravo tim Izbornimzakonom i dalje osporavaju, a štoje osnovni diskriminatorski oblik i proizvoddiskriminatorskog Ustava Bosne iHercegovine.Ustav Bosne i Hercegovine „garantira“ljudska prava i osnovne slobode,nediskriminaciju, jednaka socijalna ikulturna prava svim građanima kojižive na teritoriju Bosne i Hercegovine,a 15 godina od važenja tog istog Ustava(18 godina od nezavisnosti Bosne iHercegovine) nije formirana niti jednaškola niti jedan jedini javni informativniservis kojima bi se prepoznala bilokoja nacionalna manjina i u kojima bise ogledala politička i građanska, socijalnai kulturna ravnopravnost i jednakostBH građana, a svi smo obavezniplaćati razne TV i radio pretplate, bezobzira da li ste u socijalnoj potrebi i dali ste u mogućnosti ostvariti određenivid socijalne zaštite i ako je Bosna iHercegovina potpisala Europsku poveljuo socijalnim, ekonomskim i kulturnimpravima i po osnovu koje garantirajednakost i ravnopravnost uživanja socijalnih,ekonomskih i kulturnih prava.Mnogi zvaničnici i institucije Bosne iHercegovine za važeći Ustav kažu da jeto „sporazum zaraćenih strana“ nastaozbog prestanka i obustave ratnih razaranja,s čime se i ja mogu složiti. Međutim,ti isti zvaničnici i institucije togistog sporazuma „drže se“ samo u dijelukoji im u koje vrijeme i na kom mjestuodgovara, dok će opet taj isti „sporazum“kritizirati kada im to ne ide uprilog. Činjenica je da nakon posljednjihizbora u Bosni i Hercegovini, zbognedostatka predstavnika Srba u ParlamentuFederacije Bosne i Hercegovine,odreagiralo se s hitnim izmjenamaIzbornog zakona i pronalaženjem mehanizamaza otklanjanje takvih i sličnihmogućnosti ili nedostataka.U Bosni i Hercegovini je sve moguće,pa i to da osoba/e protiv koje se vodikrivični postupak za organizirani gospodarskikriminal (samo zato što je pripadnik„konstitutivnih naroda“), sjedi unajvišim institucijama vlasti i pregovarao budućem ustrojstvu države, ali je nemogućeda poštena i kvalitetna osoba,samo zato što je pripadnik ili pripadnicanacionalne manjine ima pravo dabude učesnikom tih pregovora ili budebirana na „visoke“ pozicije i samo zatošto nije pripadnik ili pripadnica „konstitutivnihnaroda“.Sve gore navedeno me ponukalo da2003. godine kao koordinator VijećaRoma Bosne i Hercegovine organiziramOkrugli stol pod nazivom „Izbornizakon i Izbori 2004.“ Zaključci i preporukes ovog Okruglog stola upućeni suprema Parlamentu Bosne i Hercegovinei Centralnoj izbornoj komisiji uz napomenuda ću podnijeti tužbu Sudu zaljudska prava u Strazburu protiv Bosnei Hercegovine ukoliko u roku od jednegodine Bosna i Hercegovina ne otklonidiskriminatorske odredbe Ustava i Izbornogzakona. Na svom portalu FENAovu vijest objavljuje 21. kolovoza 2003.godine pod naslovom „Dervo Sejdić ćetužiti Bosnu i Hercegovinu zbog Ustavai Izbornog zakona“.Na moj upit u travnju 2006. godine premaCentralnoj izbornoj komisiji: “Zaštoja kao pripadnik romske nacionalnemanjine nemam pravo da se kandidiramza predsjednika države“ doslovnomi stiže odgovor u kojem se kaže „Vimorate mijenjati Ustav da biste moglimijenjati i Izborni zakon koji bi vam toomogućio“, ovaj dopis ću kasnije priložitikao argument.I zvanično nakonpada „Travanjskog paketa“ koji se takođernije bavio ovom problematikom,ali je bilo predlagano tri garantirajućamjesta za pripadnike nacionalnih manjinau Parlamentu Bosne i Hercegovine,21. srpnja 2006. godine ja podnosimtužbu-apelaciju Sudu za ljudska prava.Istu apelaciju pokrenuo je i gospodinJakob Finci krajem rujna 2006. godinešto će biti razlog da sud obje apelacijespoji u jedan predmet i isti proslijediVisokom sudskom vijeću Suda za ljudskaprava.Nakon što je 3. lipnja 2009. godine održanajavna rasprava pred Visokim sudskimvijećem Suda za ljudska prava uStrazburu, isto tijelo je 22. studenog2009. godine objavilo svoju Odluku ukojoj se konstatuje da smo ja i gospodinFinici kao pripadnici nacionalnihmanjina po Ustavu i Izbornom ZakonuBosne i Hercegovine diskriminiranite da je Bosna i Hercegovina dužnasvoj Ustav uskladiti sa članom 1. Protokolom12 Europske konvencije o zaštitiljudskih prava, članom 3. i članom14 Protokola br. 1 i članom 1. Protokola12 Europske konvencije o eliminacijisvih oblika diskriminacije koju je Bosnai Hercegovina 2005. godine također ratificirala.U ovoj sudskoj odluci nema rokova zaimplementaciju iste, ali se dobro znada je Bosna i Hercegovina sa VijećemEurope potpisala Sporazum o suradnjii pridruživanju čime se dodatno obavezalana poštivanje konvencija, protokola,međunarodnih ugovora i drugihmehanizama zaštite ljudskih pravai sloboda ta da isti može biti suspendiranukoliko se Bosna i Hercegovina nebude pridržavala preuzetih obaveza.Također, ukoliko bi se desilo da Odlukane bude implementirana, postavlja sepitanje demokratičnosti narednih Izboračiji bi rezultati bili lako oborivi upravoiz razloga da su održani u nedemokratskojatmosferi i s konstatiranom diskriminacijom.Ja iskreno očekujem da će BiH političaribiti u dovoljnoj mjeri opredijeljeni dasprovedu Odluke, te da će na narednimizborima prvi put biti omogućena kandidaturapripadnicima nacionalnih manjinana pozicije za koje se do sada nisumogli kandidirati.ROMANO čaćiperomska ISTINA

26OTVORENO PISMOOtvoreno pismo državnojpredstavnici SAD-aHillary ClintonPredsjednikNovinskoinformativneagencije RomaBajram Halitiobratio se državnojpredstavniciSjedinjenihAmeričkih DržavaHillary Clinton uotvorenom pismuveleposlaniciSAD-a u BeograduMary BurcaWarlick u kojemstoji:Uvažena gospođo Clinton,Obraćam Vam se otvorenim pismom u kojemVam najprije želim zahvaliti što ste prilikomVaše posjete Sofiji i razgovora s bugarskimpredsjednikom Rosenom Plevnelievom i romskimpredstavnicima NGO sektora dali do znanja kakosu ljudska prava Roma u Europi postala predmetpažnje američke administracije.Posebno me raduje to što će se SAD pridružiti Dekadiinkluzije Roma 2005-2015 kao službeni promatrač.Želim Vas upozoriti kako je pokrenuta inicijativaDesetljeća Roma i njezina četiri glavna cilja– iskorjenjivanje siromaštva, rješavanje problemastanovanja, suzbijanje diskriminacije u obrazovanjui rješavanje zdravstvene problematike mrtvoslovo na papiru, jer razvoj adekvatnog sustava zapraćenje, evaluaciju i uključivanje zemalja potpisnicaDesetljeća Roma nisu svakodnevna obvezau donošenju inicijativa za izradu europske romskepolitike.Želim Vas upoznati kako u Europskoj uniji danasživi između dvanaest i petnaest milijuna Roma. Tajbroj otprilike odgovara broju stanovništva jedneROMANO čaćiperomska ISTINA

OTVORENO PISMO27zemlje članice Europske unije srednje veličine. Paipak, većina još uvijek malo zna o narodu koji naeuropskom kontinentu živi preko sedam stoljeća.To znanje često je zasnovano na neznanju, predrasudamai stereotipima. Romi su danas, za mnogeniža bića ili “parije”. To dokazuju svakodnevnifizički napadi i rasistička maltretiranja kojima suizloženi, zatim getoizacija, segregacija i uopće nepoštovanjenjihovih najosnovnijih ljudskih prava –prava na rad, školovanje, zaštitu sudstva i vlastitukulturu, tako da je Vaša konstatacija kako su Romiu Europi nedovršena priča napada apsolutno točna.Radi izgradnje romske nacije trebaju se odmah pozvatisvi međunarodni, europski i nacionalni instrumentite pružiti svoju potporu u združenompokušaju da se uspostave i ostvare najviši standardiprovedbe ljudskih prava vezani uz integracijuromskog naroda, a da se u suprotnom slučaju protivodređenih država poduzmu sankcije za kršenjeljudskih prava spram Roma.Unatoč europskom glorificiranom progresu i razvoju,nitko ne može poreći kako u ovoj divnoj sliciEurope još uvijek ima dosta ideoloških mrlja i prljavihpraksi poznatih kao rasizam, ekskluzija, diskriminacijai marginalizacija protiv svoje najveće ipovijesno najisključenije manjine – romskog naroda.Europa, dakle, pokazuje veoma kontroverznusliku: divan, progresivan, moderan i razvijen kontinent,ali nemoćan osigurati integraciju niti poštivanjeosnovnih ljudskih prava svojih najisključenijihgrađana – Roma.Stoga, sve dok socijalna inkluzija i prava romskognaroda ostaju samo teorija na političkoj agendi,Europa je bila i ostala progresivno i razvijeno mjestosamo za ljude koji uživaju pristup svojim pravima,ali ne i za Rome. Sve dok zakonodavnim iizvršnim instrumentima nedostaje implementacijai dok ne donose stvaran socijalno-ekonomski pristuprazvoju romskog naroda – stigmatizirani i isključenromski narod ne može biti okrivljen za svojepovijesne okolnosti.Rasizam ima strašne posljedice – od prekršajado takozvane etničke distance, pokušaja izolacijeRoma, pa sve do genocida. Društveni položaj Romau jugoistočnoj Europi i na jugozapadnom Balkanui danas je lošiji nego položaj ostalog stanovništva.Romi su u nepovoljnom položaju u skoro svakojoblasti: obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, stanovanjui sudjelovanju u javnom životu. Također,ljudska prava Roma izložena su stalnom kršenju,naročito u Jugoistočnoj Europi.Posebno su teški slučajevi nasilja prema Romimaod strane ekstremističkih i profašističkih skupina,kao što su skinheadsi. S druge strane, državni organi,naročito u Jugoistočnoj Europi i na jugozapadnomBalkanu, često su indiferentni prema kršenjimaprava Roma, a u nekim slučajevima i samiu tome sudjeluju.Polazeći od činjenice kako se o položaju Romanije nikada raspravljalo, niti su se poduzimaleikakve kakve mjere za njegovo rješavanje, apeliramna američki Kongres da to pitanje stavi u svojprogram te da ga razmotri na jednom od svojihzasjedanja. Također, predlažem da se na tom zasjedanju,između ostalih, usvoje i ove mjere i prijedlozi:• da se osudi nezadovoljavajući pravni i političkipoložaj Roma u pojedinim zemljama, naročito upogledu uskraćivanja temeljnih sloboda i pravakoje inače uživaju pripadnici drugih naroda;• da se uputi poziv svim zemljama Europe da premaRomima primjenjuju međunarodne obvezei standarde koji se tiču ravnopravnog uživanjaprava i sloboda bez obzira na rasu, jezik, nacionalneosobitosti i podrijetlo;• da se ohrabre nastojanja Roma za očuvanjemsvog nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije,i uputi poziv svim državama u kojima živeRomi da podrže i potpomognu sva njihova nastojanja;• da se uputi poziv vladi SR Njemačke da izađe ususret pravednom i duboko moralnom zahtjevuRoma da se žrtvama nacističkog i fašističkog teroraiz redova Roma i njihovim obiteljima isplatiodgovarajuće obeštećenje.Gospođo Clinton, kao zaključak, u svjetlu gore navedenog,želio bih staviti naglasak na vaše osobnenapore i permanetno obvezu administracije predsjednikaSjedinjenih Američkih Država BarakaObame da nastavi podizati svijest u vezi problemas kojima se suočava romska zajednica, da se boriprotiv svakog oblika diskriminacije Roma, i da doprineseu dostizanju inkluzije romskog naroda korištenjemsvih sredstava koje ima na raspolaganjuu toj borbi.Bajram Haliti predsjednik Novinsko-informativne agencijeRoma i nezavisni ekspert za pitanja RomaROMANO čaćiperomska ISTINA

28ROMI U BIHBiH na rubu da propusti još jednuustavnu reformuAutor: Anes AlićSuočavajući se s rokom koji istječe12. ožujka, 13 parlamentarnihstranaka iz Bosne i Hercegovineponovno nije postiglokompromis o ustavnim i izbornimpromjenama kojima bi se omogućilopredstavnicima etničkih manjinada se kandidiraju za najvišedužnosti u zemlji. Više od dvije godine,vladajuće stranke pokušavajuprovesti presudu Europskog sudaza ljudska prava (ECHR) iz 2009.godine da ustav, čiji je nacrt napravljenu sklopu Daytonskog mirovnogsporazuma iz 1995. godine,sadrži diskriminirajuće i nezakoniteodredbe koje se moraju izmijeniti.Daytonskim sporazumomosnovano je tročlano predsjedništvo,a predsjedavanje rotira izmeđubosanskog Hrvata, Bošnjaka ibosanskog Srbina. Ustavom i izbornimzakonom predviđeno je dase samo pripadnici tih triju konstitutivnihetničkih zajednica mogukandidirati za tročlano predsjedništvoi parlament. Dužnosnik bosanskihŽidova Jakob Finci i romskipredstavnik Dervo Sejdić tužilisu 2006. godine BiH pred ECHRomzbog diskriminacije. S obziromda nisu jedna od tri vodeće etničkezajednice, Židovi i Romi – zajednos procijenjenih 14 drugih manjinskihzajednica – ne mogu bitikandidati za predsjedništvo ili parlament.Sejdić, aktivist Saveza bosanskihRoma, izjavio je da se ni-kada nije namjeravao kandidiratiza bilo koju državnu dužnost, većse nada da će ispraviti nepravdu iotvoriti put manjinama u budućnosti.“Bosanski Ustav, napisan užurbi kako bi se zaustavio rat, morase promijeniti kako bi se spriječiladaljnja diskriminacija. I bit ćepromijenjen u nekom trenutku, aliveći izazov bit će promjena mentalitetakod ljudi”, rekao je Sejdić.Navodi kako bi izmjena, kojom bise birao jedan član Predsjedništvaiz Republike Srpske i dva iz federalnogentiteta FBiH, omogućilasvim građanima da budu potencijalnikandidati. Međutim, zabrinutostne vlada zbog manjinskihetničkih skupina; već zbog togakako će ustavne i izborne promjeneutjecati na proces glasovanjakada su u pitanju tri vodeće etničkeskupine. Jedno pitanje posebnoje zaustavilo napredak, kaže ŠefikDžaferović, predsjednik parlamentarnogpovjerenstva zaduženog zanacrt ustavnih amandmana. “Složilismo se oko izbora troje članovamanjinskih etničkih zajednicau parlament”, rekao je Džaferović.“Međutim, i dalje smo podijeljenioko toga treba li članove predsjedništvaizravno birati svaki od dvajupolitičkih entiteta ili neizravno[državni] parlament.” Fadila Memišević,predsjednica bosanskogogranka njemačkog Društva zaugrožene narode, izjavila je da aktualnarasprava nema puno veze smanjinskim zajednicama. “Stvar jeu tome da su sve etničke skupinediskriminirane u Bosni i Hercegovini,a ne samo manjine. Ustav jediskriminirajući prema bosanskimSrbima u Federaciji i prema Bošnjacimai bosanskim Hrvatima uRepublici Srpskoj”. Prema sadašnjemustavu, Srbi koji žive u FederacijiBosne i Hercegovine nemogu se kandidirati za tročlanopredsjedništvo; niti to mogu Bošnjaciili Hrvati koji žive u RepubliciSrpskoj. To bi se moglo promijenitiustavnim amandmanima, a dužnosniciu Republici Srpskoj zabrinutisu da bi reforme omogućile umjerenimglasovima bosanskih Srba izFederacije BiH da preotmu mjestou predsjedništvu. To se dogodilohrvatskim etno-nacionalistima2006. godine. Bosanski HrvatŽeljko Komšić, iz umjerene, multietničkeSocijaldemokratske partije(SDP), izabran je za hrvatskog članapredsjedništva uvjerljivom većinom.Hrvatski nacionalisti nisuhtjeli priznati Komšićevu pobjedu,rekavši da je pobijedio zahvaljujućiglasovima izvan njihove etničkeskupine te, kao takav, nije istinskipredstavnik hrvatskih “ciljeva”.Parlamentarno povjerenstvo trebazavršiti rad do 12. ožujka i predložitiprijedlog amandmana. S obziromda povjerenstvo neće ispoštovatiniti taj rok, Džaferović se nadada će im mandat biti produljen, jerje imperativ da se ustav izmijeni do2014. godine, kada će biti održanisljedeći opći izbori.ROMANO čaćiperomska ISTINA

ROMI PRILOG U SRBIJI29Svjetska organizacija RomaSvjetska organizacijaRomaosnovana je sciljem promicanjaideja Roma usvijetu o značajupotvrđivanjaidentiteta Romau kulturnom diverzitetusvijeta ipovećanom utjecajudjelovanjana razvoj i uspostavljanjenovog sistema vrijednosti koji će prepoznatiromsku zajednicu u okviru strategije Europa 2020.kao i milenijumskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih narodado 2015. godine. Svjetska organizacija Roma nastojatće omogućiti za sebe status posebne agencijeUjedinjenih naroda kako bi postala transnacionalnaorganizacija i kao takva težit će imati svoje sjedišteu Ujedinjenim narodima kao i u predstavništvu Ujedinjenihnaroda u Europi u Ženevi. Također, Svjetskaorganizacija Roma nastojat će koordinirati radsvih predstavnika Roma u državama koje sačinjavajuSvjetsku organizaciju Roma, te da se posebnom deklaracijomo priznavanju Svjetske organizacije Romaprizna naša organizacija u navedenim državama kao iuredi predstavništva Svjetske organizacije Roma u državamačlanicama budu financirani iz budžeta.Poštovane dame Romkinje i gospodo Romi,obavještavamo Vas kako smo pokrenuli inicijativuza održavanje Izbornog kongresaSvjetske organizacije Roma od 20. do 22.travnja 2012. godine u Beogradu (Srbija). Oovoj inicijativi ste bili informirani u prethodnimkontaktima i za nju su mnogi od Vas pokazaliinteres i spremnost za osobnu podrškui učešće.Molimo Vas da nam pošaljete Vaše mišljenjei sugestije najkasnije do 20. travnja 2012.god. Krovne organizacije, predstavnici NVOsektora, romski intelektualci, eksperti i naučni radniciiz država koje će prisustvovati Izbornom kongresuSvjetske organizacije Roma mogu delegiratido 5 predstavnika.Sekretarijat Kongresa već je obavio sve tehničke pripremena organizaciji Kongresa, а konačna verzijamaterijala bit će dostavljena do 1. travnja 2012. god.učesnicima Kongresa.Unaprijed zahvaljujemo na Vašoj podršci, sugestijamai suradnji, sa željom da ova inicijativa bude pretočenau realističnu platformu koja će unaprijeditipoložaj Roma u svijetu i povećati njihov utjecaj i djelovanjeu društvu kroz različite oblike djelovanja.Inicijativni odbor za sazivanje Izbornog KongresaSvjetske organizacije Romapredsjednik Jovan DamjanovićFormiran Gradski odbor demokratske ljevice Roma u LeskovcuNarodni predstavnik i predsjednik Demokratske ljeviceRoma Jovan Damjanović 5. veljače ove godinezajedno s užim rukovodstvom stranke nazočio jeosnivanju Gradskog odbora Demokratske ljevice Romau Leskovcu. U prepunoj dvorani Skupštine grada Leskovcapredstavnici romske nacionalne manjine upoznalisu predsjednika DLR Damjanovića s problemimakojima se Romi suočavaju. Obzirom na tešku situacijuu kojoj se Romi nalaze, zamolili su predsjednika Damjanovićada u državnim institucijama iznese njihoveprobleme te da od državnih institucija zatraži rješavanjeproblematike romske zajednice. PredsjednikDamjanović ukazao je romskoj zajednici kako je UstavRepublike Srbije vrlo demokratičan i kako Romimaomogućava osnivanje političkih stranaka, borbu za političkepredstavnike te je dodao “kako se u parlamentimaod lokalnih do republičkih borimo za naša mjestai budemo predstavnici kao politički faktori, jer ćemosamo tada puno brže rješavati sve probleme i implementiratidemokraciju u našoj državi”. Na kraju, predsjednikDemokratske ljevice Roma Jovan Damjanovićpredstavio je dijelove programa novoosnovane strankei naglasio kako će u izbornoj godini naglasak biti naotvaranju malih i srednjih kompanija i zapošljavanjaRoma. S velikim zadovoljstvom, prisutni Romi izabralisu sljedeće rukovodstvo Gradskog odbora DLR Leskovac,u sastavu:1. Predsjednik GO DLR Leskovac - Zoran Amedović2. Predsjednik Skupštine GO DLR Leskovac - AleksandarBakić3. Predsjednik IO GO DLR Leskovac - Baci Bakjarević4. Generalni tajnik GO DLR Leskovac - Ivan Šaćirović5. Predsjednica Foruma žena GO DLR Leskovac - MarijanaAnđelković6. Predsjednik omladine DLR GO DLR Leskovac -Ašim KadrićROMANO čaćiperomska ISTINA

30ROMI REAGIRANJA U SRBIJIPotpisan ugovor ootvaranju reciklažnihcentaradvojio 114 milijuna dinara kako bise opremili objekti i nabavili strojevii vozila. Prema njenim riječima,rad na pripremi otvaranjareciklažnih centara trajaoje skoro godinu dana, a na terenu,stručnjaci su procijenilikoje su općine najspremnijeza realizaciju takvihprojekata. Ona je podsjetilakako je otvaranje reciklažnihcentara planirano u 26 općinau Srbiji, a da će prvo u taj procesbiti uključeni Aleksinac, Niš,Surdulica, Vladičin Han i Stara Pazova.Projekt predviđa izgradnjuobjekata, odnosno centara gdje ćebiti smještena i oprema za prešanje,baliranje ambalaže... “Timećemo romsku populaciju koja sei do sada bavila sakupljanjem sekundarnihsirovina uvesti u legalnetokove”, kazala je ona navodećida će se pratiti i rezultati rada naprojektima tijekom narednih petgodina. Potpisivanju ugovora prisustvovaoje i ministar životne sredine,rudarstva i prostornog planiranjaOliver Dulić koji je kazao dasu u reciklažnoj industriji načinjeniveliki pomaci u posljednje vrijeme.On je podsjetio kako velikibroj Roma živi u teškim uvjetimai da su davali doprinos sakupljanjusekundarnih sirovina, a zahvaljujućiprojektu oni će biti zaposleniu i reciklažnoj industriji. To ćeim, kako je kazao, omogućiti egzistencijusebi i svojim porodicama.“Ovakvim projektima i njihovimzapošljavanjem u oblasti reciklažeriješit će se i problem integriranjaromske zajednice u društvo”,kazao je Dulić dodajući da je pro-Direktorica Fonda za zaštitu životnesredine Željka Jurakić ipredsjednik Federacije RomaSrbije Jovan Damjanović potpisalisu 20. svibnja u Beogradu ugovoro realizaciji projekta “Ekonomskopovezivanje Roma u sektoru reciklaže”.Projektom, čija je vrijednost oko2,5 milijuna eura, predviđeno jeotvaranje reciklažnih centara uAleksincu, Nišu, Staroj Pazovi,Vladičinom Hanu i Surdulici. Jurakićje kazala kako je ugovorompredviđeno uključivanje romskepopulacije u sektor reciklaže, i daje za prvu fazu realizacije Fond izjektskup, ali da je od velike koristiza društvo. Predsjednik FederacijeRoma Jovan Damjanović ukazao jena veliki značaj projekta reciklaže,podsjećajući kako se 1. puta uSrbiji romskoj zajednici dodjeljujeovakav projekt. “OsnaživanjeRoma u sektoru reciklaže vrlo jevažno i sada će Romi iz sivih zonaući u legalne tokove”, kazao je Damjanović.Time će se pridonijetine samo poštovanju ljudskih i manjinskihprava već i da Srbija budeekološki čista, smatra Damjanović.Vezano uz to, pojedinačne donacije,medijske kampanje o podizanjusvijesti o inkluziji, postavljanje iuključivanje romske zajednice trebacijeniti – ali to nije sistematskorješenje. Sistematsko rješenje zahtijevarazvojnu privredu, siguranposao, redovnu plaću i pristojnumirovinu, a to se jedino postiže radomi stvaranjem. To je cilj ovogprojekta – da se omogući otvaranjenovih radnih mjesta u funkcijiekološki čiste Srbije i zdravijihgrađana. Siromaštvo se ne rješavadavanjem već stvaranjem.ROMANO čaćiperomska ISTINA

ROMI U SRBIJI31Narodni predstavnik Jovan Damjanovićna ERIO konferenciji„Sjećanje na zaboravljeni holokaust Roma“Narodni predstavnik Jovan Damjanovićsudjelovao je u Bruxellesuna međunarodnojkonferenciji "Sjećanje na zaboravljeniholokaust Roma" u organizacijiEuropskog ureda za informiranjeRoma (Erio) koja se organizirau okviru Akcije 4 - Aktivno europskosjećanje - programa "Europaza građane" financiranom od straneEuropske komisije. Damjanovićje započeo izlaganje pozdravivšisve prisutne i organizatore konferencije,a prvenstveno je zahvalioIvanu Ivanovu - izvršnom direktoruErioa na pozivu za sudjelovanjena konferenciji kao i na organizacijiove značajne konferencije kojaima veliku važnost u podizanjusvijesti o holokaustu nad Romima.Također je zahvalio na sudjelovanjusudionicima iz svih državakao i predstavnicima iz europskihinstitucija. Zatim je naveo mjerekoje treba provesti u cilju očuvanjasjećanja na zaboravljeni holokaustRoma: omogućiti izdavaštvokako bi se obavijestila javnost o genocidunad Romima; Zahtijevatiod Europskog Vijeća u Strasbour-gu pokretanje službene inicijativeza otvaranje svih arhiva u zemljamau kojima se dešavao genocidnad nevinim žrtvama, a to značii nad Romima; Da se formira jednatehnički suvremeno opremljenainstitucija sa ekipama istraživačakoje bi mogle organizirano i sistematskipregledati sve fondove građe,uključujući tu i popise komisijaza utvrđivanje zločina okupatora injihovih pomagača, zatim raznepublikacije, monografije, zbornikei drugu ratnu literaturu; Osnovaticentar za genocid, čime bi sedobilo mjesto iz koga će kasnijeizrasti muzej s personalom kogaće materijalno i informacijamapomagati svi zainteresirani; Da seuputi zahtjev Europskom vijeću uStrasbourgu da se najhitnije formirastručna komisija u kojoj bi bilipovjesničari, znanstvenici, novinari,stručnjaci, filozofi, itd.; Tražitipopis ubijenih Roma na teritorijuHrvatske, Njemačke, Poljske, Francuskei svih drugih zemalja gdje seodigrao genocid nad Romima; Usvim gradovima bivše Jugoslavijetreba podići spomen obilježje uznak sjećanja na sve stradale žrtvefašizma u toku Drugog svjetskograta, kao što je već uradioveliki broj europskih zemalja; Trebaorganizirati muzejske postavkeradi upoznavanja šire javnostio izvršenim zločinima u razdoblju1941-1945; Treba formirati komisijuza istinu o jasenovačkom sustavulogora za istrebljenje Roma,Srba, Židova i pripadnika drugihnaroda; Potrebno je permanentnoosuđivati minimiziranje brojapogubljenih Roma putem medija,publikacija i lažnog predstavljanjajasenovačkog logora u novoj postavciMuzeja u Jasenovcu; Zahtjevda se o genocidu nad Romima kojesu počinile države Trećeg Reichanad Romima u logorima smrti raspravljau američkom Kongresu ida se donesu odgovarajući zaključcitreba podržati svim snagama.Na kraju svog izlaganja, narodniposlanik Ivan Damjanović jepredložio da Konferencija podržiove prijedloge i sačini Deklaracijukoja će biti usvojena na kraju zasjedanja.ROMANO čaćiperomska ISTINA

Konačno rješenje Dragana Đ32ROMI U SRBIJIOrganizacija prijevoza za Rome – upravo ono što je Adolfu Eichmannubila uža specijalnost – očigledno se beogradskom gradonačelnikučini kao praktična ideja; suzdržao se, dakako, da ne spomenestočne, željezničke vagone kojima bi Romi bili deportirani uBelgiju, ali je aluzija dovoljno jasna da izazove asocijacije na nacističkipogrom i logoraške transporteGradonačelnik belgijskog gradaLarnea (Laarne) IgnasDe Berdemaker (Ignace deBaerdmaeker), uputio je pismogradonačelniku Beograda DraganuĐilasu, u kojem je izrazio zabrinutostza položaj i život Romau Beogradu. De Berdemaker jeposebno istakao zabrinutost zanasilno raseljavanje Roma u Beogradu,kao i za kršenje njihovihosnovnih ljudskih prava: “Zahtijevamod vas da zaustavite svanasilna iseljenja iz neformalnihgradskih naselja, uključujući i onaod strane Direkcije za razvoj Beogradai tražim da omogućite adekvatnorješenje i osigurate da taiseljenja proteknu u skladu s međunarodnimstandardima ljudskihprava, uključujući i Principei uputstva UN-a za raseljenja licauzrokovana razvojem“. De Baerdamekerje pozvao Đilasa i naprimjenu Nacionalne Strategije opoboljšanju pozicije Roma u Srbiji,koju je usvojila Vlada Srbije2010. godine. Autentično iznerviranpismom iz neprijateljske Belgije,Drvosek Đilas je u odgovorusljedećim riječima zahvalio gradonačelnikuDe Baerdamekeru naiskazanoj zabrinutosti o položajui raseljavanju Roma u Beogradu:“Hvala Vam na pismu kojim stenam ‘otvorili oči’. Iz vašeg iskustvagradonačelnika grada od 12.000stanovnika, koliko ima jedno manjenaselje u Beogradu, sigurnoste u poziciji razumjeti i sagledatipotrebe 1,7 milijuna stanovnika,od kojih su nekoliko desetina tisućapripadnici romske nacionalnemanjine”, navedeno je u pismugradonačelnika Beograda. Poslijeove matematičke šamarčine, bahatiĐilas je – uvjeren da ima smislaza cinizam i humor – poručionesretnom Belgijancu da bi, s obziromna pokazani interes, financijskapodrška belgijskog gradai pomoć u zbrinjavanju romskihporodica bila od najveće koristi.“Grad Beograd je, nakon vašeg pisma,proveo anketu među pripadnicimaromske populacije premakojoj se 76% njih izjasnilo da biodmah otišlo živjeti u Belgiju, dokje preostalih 24% izjavilo kako birado posjetilo Belgiju, kako bi sena licu mjesta uvjerili u kvalitetuživota“, šaljivo piše Đilas, intelektualnouvjeren da je najveći DSkomičar. U nastavku ovog dramoleta,Drvosek je istakao kako „zahvaljujućigradu Beogradu, pripadniciromske populacije sadaimaju osobne dokumente, pa samimtim i mogućnost putovatikao svi ostali građani ove zemlje“,što ga je inspiriralo da predloži"konačno rješenje" romskog problemasljedećim riječima: “Ukolikoste u mogućnosti primiti nekeROMANO čaćipeROMska ISTINA

ROMI U SRBIJI33ilasa za etnički čist Beogradod ovih ljudi, mi ćemo im organiziratiprijevoz. U slučaju da senetko od njih uputi u Larne u sopstvenojorganizaciji, molim vas dame o tome obavijestite”. Organizacijaprevoza za Rome – upravoono što je Adolfu Eichmannubila uža specijalnost – očiglednose beogradskom gradonačelnikučini kao praktična ideja; uzdržaose, dakako, da ne spomene stočne,željezničke vagone kojima biRomi bili deportirani u Belgiju,ali je aluzija dovoljno jasna da izazoveasocijacije na nacistički pogromi logoraške transporte. Ovarasistička izjava potpredsjednikaDemokratske stranke nikako nijeispad ili nespretno konstruiranarečenica: beogradski Romi odavnosu na meti Dragana Đilasa kojine krije koliko ga nerviraju. Jošviše mu idu na živce Europljanikoji se usuđuju zamjerati lokalnomdiktatoru, Drvoseku; zato jevaljda na kraju svog pisma Đilaspozvao De Berdemakera da ukolikoima još neke konkretne prijedloge,kao i financijska sredstva zanjihovu realizaciju, da se „obratinjegovom Kabinetu koji mu upotpunosti stoji na raspolaganju“.Na kraju ovog hejterskog pisma,Đilas opet šalje Rome u Belgijuporučujući De Berdemakeru:“Istovremeno vam želim punouspjeha u rješavanju problemavaših sugrađana koji će, nadamse, raseljene romske obitelji iz Beogradadočekati raširenih rukuukoliko odluče promijeniti sredinuu kojoj žive”.Veći dio romske populacije koja živi u divljem beogradskomnaselju pored Belvila pristao bi preseliti se da u belgijskigrad Larne, ali ima i onih koji bi ostali ovdje. GradonačelnikBeograda Dragan Đilas ponudio je svom kolegi iz belgijskoggrada Larnea da zbrine neke romske obitelji iz Srbije, ako jeveć toliko zabrinut za njihovu sudbinu.Pitali smo Rome u naselju blizu stambenog bloka Belvili:Da li biste se i pod kojim uvijetima preselili u Belgiju?- Ako bi bilo bolje stanje, što da ne idem? Svašta! Svatkogleda gde je bolje. Sirotinja, bijeda, šta ćeš, moramo - kaženam jedna od Romkinja u ovom naselju, dok joj se oko nogumotaju sitna dječica.Njezin susjed možda bi otišao u Belgiju, kako kaže, zboguslova, ali…- Svako ide gde je ljepše za život, mada nije loše ni ovdje.Romska djeca, pak, djetinje dobacuju: “Ovdje je boljačokolada, najviše volimo onu od jagode“. Ima, međutim, ionih koji ne žele put Belgije.- Šta ću tamo? Kako da se snađemo? Nema ništa bez našezemlje - poručuje romski bračni par. Ako u Belgiji pričajunjihov jezik, mi ćemo ciganski, dobacuje njihova susjeda.- Što čak tamo? Neka nam kažu koje uslove, pa da razmislimo- kaže mlađa Romkinja, i dodaje da je najveći problemgrijanje.ROMANO čaćipeROMska ISTINA

34ROMSKA KULTURAHedina Tahirović-Sijerčić, BiH KOORDINATORICA za RomeDekada je pokrenula lavinuHedina Tahirović-Sijerčićnekoliko godina uoči ratana RTV Sarajevo uređivalaje i vodila emisije naromskom jeziku. Diplomiralaje novinarstvo i Pedagoškifakultet (trenutno jena postdiplomskom studiju),državna je koordinatoricaza Rome s radnimmjestom u zgradi na Marindvoru.Odatle do Gorice,gdje je rođena, i gdje isada žive mnogi njoj bliskiljudi, nema ni desetak minutalaganog hoda. Kakose to nekad desi u životu,iako je obišla pola svijeta,izgleda kao da se nismo nimaknuli.Učenje bez kraja“Nikad neću zaboraviti pomoć mojihkolega i kolegica s RTV-a, svi sume nečemu naučili. Pokojni BatoZurovac, na primjer... Bila sam radoznala,puna pitanja, ali sam se ibojala ponekad izgovoriti ih, a onme je ohrabrio. Sjećam se i HarisaKulenovića, koji je prepoznao mojusklonost dokumentarnom izražaju”,govori Tahirović-Sijerčić, autoricanekoliko knjiga. Za početak radana autobiografskoj Noveli velikuzahvalnost duguje Safeti Obhođaš:„Studirale smo zajedno i, kada sampreselila u Njemačku, naiđem slučajnona nju, već afirmiranu u svijetuknjiževnosti i, kao mnogi Bosancii Hercegovci, puno cjenjeniju vaninego u matičnoj zemlji. Njezina mije podrška tada možda bila presudna",govori Tahirović-Sijerčić. Naopasku kako je lijepo što ne zaboravljaone koji su joj bili oslonac,kaže: "Učenje nisu samo diplome,titule, to je put kojim kruži neiscr-Učenje nisu samodiplome, titule, to jeput kojim kruži neiscrpnaenergija, a svise njome ogrijemo iokoristimopna energija. Svi se njome ogrijemoi okoristimo, i ona spoji sve nas kojiju prigrlimo. Znati primati i znatiodašiljati znanje i dobrotu, ne cijepatidlake na sto dijelova, uvijek jeblagodat života." Novelu je napisalana engleskom i predstavila na sajmuknjige u Sarajevu. Autorica otkrivakako je njena velika želja bila Romima,i ne samo njima, za ovogodišnjiDan Roma, 8. travnja, pokloniti nastavak.No, nisu se tome ispriječilinoćni sati u kojima Hedina jedinouhvati vrijeme za pisanje. Mogli bi-ROMANO čaćiperomska ISTINA

govoreći ROMSKA OBRAZOVANJE otvorenoKULTURA35smo sada, naravno, o dramatičnojsituaciji u BiH izdavaštvu, iako, zaHedinu, glavni krivac nije nikad siromaštvomaterije, nego siromaštvoduha. Pa i kada je u pitanju borbaza očuvanje romskog identitetaona kaže: "To nije nešto zakovano,ne trpi površnost. Vrijeme nije ničijisaveznik", upozorava Hedina,koja je priredila i rječnike, bosansko-romskii romsko-bosanski, ali ienglesko-romski i romsko-engleski.Fascinirana činjenicom da se Romirazumiju ma otkud dolazili, nastojalaje i sama nešto učiniti da se neutope sasvim u druge kulture, zaboravljajućimaterinji jezik, često ga sei stideći: "Uvijek me pogodi okretanjeglave od kolijevke u kojoj nasje mati ljuljala. A naša kolijevka jepuna čarobnih prizora života."Jedna riječ na romskomHedina koristi svaku priliku damakar riječ kaže na romskom jezikujavno. Kakve reakcije izazove?Kaže, najveće nerazumijevanjedoživjela je upravo od Roma,ali nas moli da promijenimo temu,uzdišući: "Ako sami sebe ne cijenimo,uzaludno je i sto DekadaRoma." Šta je ova donijela Romima?- Stavila nas je u središte brojnihdogađaja, konferencija, plenuma,pokrenula je lavinu, ali kakone primijetiti da su od ogromnihsredstava utrošenih u integracijunaše nacionalne manjine najmanjekoristi imali sami Romi, govori Hedina,napominjući da je BiH, premapoznavaocima općih romskih(ne)prilika, najviše u regiji učinilaposljednjih godina oko stambenogzbrinjavanja Roma. No, dodaje,to je opet samo jedan crijep naimaginarnom zajedničkom krovu:"Ali, Dekada je ponegdje i pojačalarazdvojenost između Roma ine-Roma, otvorila je flašu iz kojesu izletjeli nacizmi, šovinizmi...Pogledajte Francusku, Italiju, Rumuniju,Njemačku. Koliko je biloprotesta protiv Roma, paljevinanjihove imovine. Nisam veliki optimistza ono što nosi budućnost.Vrtimo se u začaranom krugu, govoriTahirović-Sijerčić, od koje čujemoo projektu švicarskog Caritasai švicarske ambasade u BiH.“Cilj je 60 nastavnika, sociologa,pedagoga, ali i roditelja ne-romskedjece podučiti o kulturi, tradiciji,aktualnom trenutku Roma: "Krećui tečajevi učenja romskog jezika unekoliko škola. No, ovo mora postatidio sistema, dio svijesti cijelogadruštva", kazuje Tahirović-Sijerčić,koja je prije nekoliko dana odSarajevske zime dobila još jednood brojnih priznanja. Radosna je,ali bi radije o svom snu, da o Romimapredaje na fakultetu. Inače,Hedina sada živi u Sarajevu sama.Njena obitelj je u Njemačkoj. U zemljiu kojoj se svi kunu u ustavnuravnopravnost Roma, čak ni ovasjajna žena nema stalan posao.Uručena nagrada“Sloboda” za 2011. godinuCeremonija uručenja nagrade “Sloboda” za 2011. godinu,koju Međunarodni centar za mir svake godine dodjeljujeosobama i institucijama za poseban doprinos razvoju humanizma,ljudskih prava i sloboda u BiH povodom Međunarodnogdana ljudskih prava 10. studenog, održana jeu Muzeju Sarajeva. Tom prilikom Ibrahim Spahić podsjetioje da su dobitnici nagrade “Sloboda” za 2011. godinuCrans Montana Forum, za posvećenost humanijem svijetui rješavanju problema nerazvijenih zemalja;Zavičajni muzej Travnik - Rodna kuća Ive Andrića, za višegodišnjuaktivnost na zaštiti kulturne baštine i promocijudjela Ive Andrića; Glazbeno-scenska agencija “Arion”Banja Luka, za kreativan doprinos razvoju kulturno-umjetničkogstvaralaštva; predsjednik Europskog vijeća Hermanvan Rompuy, za osobni doprinos miru i slobodi uEuropi; glumica i redatelj Angelina Jolie, veleposlanicadobre volje UNHCR-a - za humanizam i promociju Bosnei Hercegovine; bivši visoki predstavnik za BiH ChristianSchwarz-Schilling - za osobni doprinos uspostavi mira,slobode i razumijevanja u BiH; književnica Hedina Tahirović-Sijerčić- za promociju romske kulture, ljudskih pravai jednakosti svih građana; predsjednik Foruma Europakultura Gabriel Fragniere - za osobni doprinos promocijikulturnih različitosti u Europi i predstavnica OESS-a zaslobodu medija Dunja Mijatović - za doprinos slobodi irazvoju novih medija.Spahić je na ceremoniji uručio nagradu Hedini Tahirović-Sijerčić i rukovoditelju Muzičko-scenske agencije “arion”iz Banje Luke Muharemu Insaniću. Ostali nagrađeni su,zbog vremenskih neprilika bili spriječeni prisustvovati ceremoniji,te će im nagrada biti uručena drugom prilikom.ROMANO čaćipeROMska ISTINA

36ROMSKA događaji KULTURAUSKORO PRVA ROMSKA DRAMAPrva romska drama “Romi u paklu Jasenovca - Kraj jedne čerge”koju je napisao pravnik, novinar i publicist Bajram Haliti uskoro ćebiti objavljena, najavila je 24. ožujka Novinsko-informativna agencijaRoma u Beogradu.“Romi u paklu Jasenovca – kraj jedne čerge”Autor: Bajram HalitiZakonom o zaštiti njemačke krvimasovno je provođen genocid nadRomima. Prvo u Njemačkoj, pazatim u svim zemljama Europe podokupacijom njemačkog Reicha. Plinskekomore, dekreti, odredbe, progoni,egzekucije bez dokaza, zločinizbog preventive i samozaštite, zatvori,geta, zabranjene zone, plinske komoreAuschwitza i eksperimentalniskalpeli doktora iz Auschwitza, Dahauai Buchenwalda, Jasenovca i drugamučilišta odnijeli su živote oko3,500.000 Roma.”I u Pavelićevoj Nezavisnoj DržaviHrvatskoj (NDH) išlo se potpunoj likvidacijiRoma, Srba i Židova. Sve jeučinjeno da se do kraja satru i zbrišus lica zemlje. U zvjerstvima i po sadizmuprema Romima, Srbima i Židovima,ustaše su gotovo nadmašilisvoje naciofašističke gospodare. Nekadašnjilogor smrti Jasenovac strašnosvjedočanstvo i grozna optužba.Među 1,200.000 srpskih žrtava,80.000 je Roma i 24.000 Židova. To jejedno od najvećih stratišta Roma, i tone samo u bivšoj SFRJ. Uštice i Gradinasu mjesta strave i užasa gdje suna zvjerski način mučili romske žene,tu su živu pokopali romsku, srpskui židovsku djecu. Muškarce, žene idjecu su klali noževima, bradvama,ubijali sjekirama, čekićima, streljalii pekli na vatri, spaljivali u krematoriju,žive kuhali u kotlovima i praviliod njih sapun, vješali i satirali glađu,žeđu i hladnoćom. Jasenovac je vječnaopomena. O njemu treba pisati,govoriti, snimati filmove, ne s ciljemzastrašivanja, već s ciljem da se nacizamne zaboravi te da se opomenena opasnost koja svijetu prijeti od rastućegneonacizma. U taj muzej trebadovoditi i sve one koji danas želerehabilitirati vrijeme nacizma, onekoji tvrde kako nije bilo ni logora, niistrebljenja, one koji u nekim državamadrže knjižaru pod imenom ,,RudolfHes” s nacističkom literaturomi znamenjem, kao i one koji tolerirajuneonacističke organizacije i njihovoprovokativno vršljanje na zapadu.Naravno, i one koji su omogućili dai danas u svijetu na slobodi žive i razvijajuzločinačku djelatnost tisućenacističkih zločinaca. Fašizam i nacizamnanijeli su čovječanstvu isuvišezla kako bi lako i brzo mogli biti zaboravljeni.Ta zla i ne smiju biti zaboravljena!Podsjećanje na njih, kaonajmračniji dio nove ljudske povijesti,u interesu je svih naroda i društavasvijeta. To je u interesu naroda ionih zemalja na čijem je tlu fašizamponikao kao ideologija i oblik vladavine.Ne zbog toga da bi bezgraničnonosili hipoteku i kompleks krivnje,koja se, uostalom, ne može pripisivatini dijelu suvremenika fašizma,a kamoli budućim generacijama, većkako bi se s ostalim narodima solidarnoborili za potpuno iskorjenjivanjestarog i svakog novog fašizma ineonacizma kao zajedničkog neprijatelja.Utoliko prije i više što ideologijafašizma i nacizma ne samo da ni izdalekanije potisnuta iz svijesti pojedinaca,skupina i čitavih slojeva, kaonjihovo idejno i političko opredjeljenje,već ona odavno nalazi svoje oživotvorenjeu organiziranju aktivnostisvojih starih i novih pristaša. Politikaje u suvremenim državama postala isredstvo i izvor društvene promocijeza pojedince, društvene skupine icijele narode. Da to nije slučaj, bilobi nemoguće objasniti činjenicu dasu svi Romi bili skoro potpuno zanemarenina nirnberškom suđenju,kao ni činjenicu da su Romi jedininarod koji je bio podvrgnut otvorenomgenocidu, a koji nije dobio ratnuodštetu. Nirnberški proces, kao isve što se dogodilo u logorima smrti,predstavljali su propuštenu šansu,ne samo za Europu već i za čitavsvijet, da se Romi konačno priznajukao jednaki. Uništenje je bilo jedanod najvećih zločina protiv čovječanstvaikad učinjeno. Nacisti su ubilimilijune ljudi. Danas nam taj zločinizgleda neshvatljiv, a ipak prošlo jesvega 70 godina od kako se dogodio.Svi mi koji želimo živjeti u društvukoje se odlikuje humanim vrijednostima,demokracijom i ravnopravnošćusvih ljudi, moramo ustati protivideologije nasilja. Ne možemo mirnoi šutke gledati kako se ideje neonacizmaopet šire i kako se njihovi zločiniporiču. Tko zaboravi povijest, tajriskira da se ona ponovi. Još su živioni koji mogu svjedočiti o zločinimanacizma. Znanje o onome što se prije70 godina stvarno dogodilo, ne smijeumrijeti s njima. Njihove patnje nesmiju biti zaboravljene. Naša je dužnostne dozvoliti da se opet dogodi tošto se dogodilo.Nadam se kako će ovaj fragment mojedrame o genocidu nad Romima diljemEurope dati znatan doprinos širenjuznanja o uništenju i kako će bitipolazište za diskusije između roditeljai djece o moralu, etici i ljudskimvrijednostima, ne samo danas nego iu budućnosti. Ali ova studija u mojojdrami ne može, za onog tko je zainteresiran,biti ništa drugo nego samopočetak.ROMANO čaćipeROMska ISTINA

ROMSKA KULTURA37THE FIRST DRAMA“Roma in the hell ofJasenovac – end of one cerga”Author: Bajram HalitiBajram Haliti, author of first drama“Roma in the hell of Jasenovac– end of one cerga” said that accordingto the Law about protection ofGerman blood genocide was massivelyperformed over the Roma. Firstly inGermany, and later in all countries ofEurope under the occupation of GermanReich. Gas chambers, decrees,provisions, persecutions, executionswithout evidences, crimes for preventiveand self-protection, prisons, ghettos,forbidden zones, gas chambers ofAuschwitz and experimental scalpelsof doctors from Auschwitz, Dahau andBuchenwald, Jasenovac and other placesof tortures took away lives of approx.3.500.000 Roma.Both in the Pavelic’s Independent Stateof Croatia (NDH) was pursued towardsthe total liquidation of Roma,Serbs and Jews. Everything was donethat they are crushed and wiped outfrom the face of Earth. Ustashas almostsurpassed their Nazi-fascistic lords intheir bestiality and sadism towardsRoma, Serbs and Jews. Former deathcamp Jasenovac is a terrible testimonyand horrible accusation. Amongst1.200.000 of Serbian victims, there are80.000 of Roma and 24.000 of Jews.That is one of the greatest scaffoldsof Roma, and not only in the ex SFRJ.Ustice and Gradine are the places ofterror and horror. There Ustashas relentlesslykilled innocent Roma, Serbsand Jows with knives, ladles, axes andhammers. There they bestially torturedRoma women, there they buried liveRoma, Serbian and Jewish children.They slaughtered men, women andchildren with knives and adzes, killedthem with axes and hammers, shot andbaked on fire, burned in crematoriums,cooked live in caldrons and made soapsof them, hanged them and devouredwith hunger, thirst and coldness.First drama “Roma in the hellof Jasenovac – end of onecerga” that was written byjurist, journalist and publicistBajram Haliti will soon bepublished, announced Journalism-informativeagencyof Roma in Belgrade. As itis announced, “Roma in thehell of Jasenovac – end of onecerga” that should be printedis practically first drama ofthis type in last 70 years. Dramais written on 150 pages.Jasenovac, eternal reminder. It shouldbe spoken and written about it, andmovies should be recorded about it.Not to frighten people, but to not letNazism to be forgotten and to remindabout danger that is threatening to theworld from the growing neo-Nazisms.In a museum devoted to Nazi’s genocidecrimes should be brought alsoall those who today want to rehab periodof Nazism, those who claim thatcamps neither exterminations evendidn’t existed, those who even in 1978in some countries have book-store entitled“Rudolf Hes” with Nazi’s literatureand ensigns, as well as those whotolerate neo-Nazi’s organizations andtheir provocative activity on the West.Of course, both those who enabled thattoday in the world on freedom live anddevelop crime activity thousands ofNazi’s perpetrators.Fascism and Nazism inflicted too muchevil to mankind so that they could be soeasily forgot. Those evils even mustn’tbe forgotten! Reminding on them, as adarkest part of newer human history, isin the interest of all nations and societiesof the world. That is in the interestof nations and those countries onwhose territory Fascism arisen as anideology and form of rule. Not to infinitelybear the hypothec and complexof guiltiness that, by the way, even can’tbe attributed to part of contemporariesof Fascism, and not to future generations,but to fight with other nationsjointly for complete eradication of oldand every new Fascism and neo-Nazismas a common enemy. This is evenmore important since the ideology ofFascism and Nazism is not even faraway repressed from the minds of individuals,groups and entire layers, astheir ideally and political preference,but it long time ago finds its embodimentin organizing and activities of itsold and new supporters.Politics in modern countries becamealso resource and source of social promotionfor individuals, social groupsand entire nations. If that wouldn’t bea case, it would be impossible to explainthe fact that all Roma were almostcompletely neglected on theNurnberg’s trial, as well as the fact thatthey are the only nation who was subjectto open genocide, and haven’t acquiredwar compensation. Nurnberg’strial, as well as everything what happenedin death camps, present missedchance, not only for Europe but for entireworld, to recognize finally Roma asequal ones.Annihilation was one of the greatestcrimes against humanity that wasever performed. Nazis killed millionsof people. Today, that crime looks unthinkable.But yet, only 70 years passedsince it happened.All of us who want to live in societythat is exceled with human values, democracyand equality of all people, wemust rise against the ideology of violence.We can’t quietly and silently lookas the ideas of neo-Nazisms are spreadagain and as their crimes are being denied.Who forgot history, he risks to repeatit.I hope that this fragment of my dramaabout Genocide of Roma will givesignificant contribution towards thebroadening of knowledge about Annihilationand that it will be a startingpoint for discussions between parentsand children about moral, ethic andhuman values, not only today but alsoin the future. But this study in my dramacan’t be for one who is interestednothing else but only the beginning.ROMANO čaćiperomska ISTINA

38ROMSKA KULTURAKnjiževnost i razmišljaMi nemamo svijest kolikoi u čemu je sve izmijenjensvijet u kojem živimo. Onse mijenja vrtoglavombrzinom, pa sutra nećebiti ono što je danas.Kako onda jedan zaostali,mali narod, koji je desetljećimana povijesnojstranputici uključiti u tepromjene i racionalnoodrediti smjer i ritamsvojih promjena?Autor: Bajram HalitiŽivimo u vremenu u kojem supermanentne promjene, promjenekao takve, postale vladajućatradicija, promjene čiji seritam ubrzava i postaje sve vrtoglavijina razvojnim energijamanaše civilizacije.Temporalni i sadržinski odnosstarog i novog, prošlog i sadašnjeg,konzervativnog i modernog,revolucionarnog i kontrarevolucionarnog,ne samo da serelativizirao, već je sav u diskontinuitetui difuziji, pa je danasstvarno teško imenovati esencijalnetradicije jednog društva ijedne kulture i bilo kojim općimpojmom označiti njihovu suštinui cjelinu. Još je teže u izvornomznačenju i vrijednosnoj ulozi sačuvatii nastaviti tradicije u radikalnimtransformacijama kojimaje obuzet suvremeni svijet.U posljednja dva stoljeća, u svimeuropskim nacijama, nacionalnei duhovne krize iskazat će seu književnosti i opsjednutošćupoviješću, a rodilo se i jedno patetičnoobogotvorenje povijesti.Svijet u kome je ,,Bog mrtav”,svijet u kome su najosjetljivijizavapili: ,,Nije li umro i čovjek”potaknulo je onu praiskonskusklonost ka misteriji. Ulogu Usuda,Boga, vječnog zakona, preuzelaje povijest; neka sveopća isvemoćna sila nad ljudima kojauništava sve što joj pokušavaskrenuti smjer. U tragičnoj vizijiovoga stoljeća, ta mistifikacijapovijesti njenim obogotvorenjemizraz je i nemoći da se nađustvarni pokretački čimbenicitragedija ljudi i naroda u našemvremenu. U sklopu jednog općenitograzmatranja, moraju se uknjiževnosti uočiti i porazi ideološkihpristupa povijesti, reklobi se da su iscrpljene mogućnostinekih poetika i da stanje duhai osjećajnost čovjeka današnjicetraže humanistički pristup povijestii nove sadržaje povijesti uumjetnosti riječi.Albert Camus, taj pjesnik umanašeg doba smatra kako prevladavajućasadržina suvremeneumjetnosti treba biti tragična.Po tome, u dvadeset i pet europskihstoljeća, naše doba slično jevremenu u kome su živjeli Eshil,Sofoklo i Euripid, i dobu u kojemsu tragedije pisali Shakespeare iRasin. Camus tvrdi kako se stoljećetragične umjetnosti uvijekpodudara s evolucijom u kojoj sečovjek, svjesno ili ne, odvaja odstarog oblika civilizacije ne našavšinovi oblik koji bi ga zadovoljio...“Veliki periodi tragične umjetnostipadaju u ključna stoljeća,u trenutke kada je život narodabremenit i slavom i prijetnjama,kada je budućnost neizvjesna, asadašnjost tragična.”Vječno pitanje: što smo i kudaidemo? Postavlja se našoj generacijii kulturi neposredno u egzistencijalnomvidu, ali sa ovimosavremenjenje: kako obranitičovjekov integritet i slobodanrazvoj ljudske ličnosti od zastrašujućihmanipulacija, kontrolai nasilja nad čovjekom koje vršesjedinjene političke, ekonomske itehničke moći u svim poretcima?Na to pitanje ne može odgovaratisuvremena, pragmatična, specijalističkanauka, to egzistencijalnopitanje, uglavnom, nezanima ni pretežni dio moderneknjiževnosti. Ali, ako nam jestalo do značajnije humanističkeuloge u našoj civilizaciji, klasičnoumovanje o čovjeku i smislunjegova postojanja mora se stvaralačkiaktualizirati, jer je odgovorena pitanja smisla sadašnjihciljeva i opravdanosti sredstavaza njihovo ostvarenje prigrabilapolitička ideologija, ta naša prolaznai uvjetna svijest, koja je ivinovnik mnogih nesretnih ishodakako ratova i revolucija, takoi znanstveno-tehničkog razvojau XX. stoljeću. Danas svako razmišljanjeo čovjekovoj sudbini,o budućnosti naroda i čovječanstva,pretpostavlja razmišljanjeo povijesti i predipovijesti sadašnjice,sagledavanje identitetasvakog kolektivnog bića, izbor iROMANO čaćiperomska ISTINA

ROMSKA KULTURA39nja o romskom pitanjuvrijednosno utemeljenje matičnetradicije u kulturi.Mi nemamo svijest koliko i učemu je sve izmijenjen svijet ukojem živimo. On se mijenja vrtoglavombrzinom, pa sutra nećebiti ono što je danas. Kako ondajedan zaostali, mali narod, kojije desetljećima na povijesnojstranputici uključiti u te promjenei racionalno odrediti smjer iritam svojih promjena? Romskopitanje je demokratsko pitanje.Ne postoji niti jedno ljudsko pravokoje je u sukobu sa životniminteresom romskoga naroda kaocjeline. Romsko pitanje je oslobođenjei afirmacija nacionalnogidentiteta. Romsko pitanjeje civilizacijsko pitanje. Ono jemožda najvažnije na europskomtlu danas za razvoj ljudskih i prirodnihpotencijala i podizanjekvalitete života. Izvršiti modernureformu školstva i cjelokupnogobrazovanja. Stvoriti jedinstvenobrazovni program začitav romski narod s ciljem njegoveduhovne integracije, ali spunim uvažavanjem povijesnih,civilizacijskih i regionalnih posebnosti.Kako kulturne vrijednosti, nacionalnui svjetsku duhovnu baštinu,suvremeno društvo zaistaučiniti dostupnim što većembroju ljudi, da ne kažem cijelomnarodu? Kultura je životno pitanjeromskog naroda.A najteže pitanje: kako sačinitiromski nacionalni i društveniprogram u sadašnjim uvjetimameđuovisnosti i ovisnosti odvanjskih čimbenika? Dvadesetprvostoljeće je i na tlu planetarazastrlo teške zablude i mučnenesporazume među ljudima inarodima. Svrstavam sebe u onekoji vjeruju: i književnost je pozvanada svojim humanističkimduhom i istinama radi na prevazilaženjupostojećih zabluda inesporazuma. Ali su nam i za tuulogu neophodni sloboda, znanjei savjest. Moramo, dakle, najprijei istinito saznati; sagledatii imenovati svoj identitet danas,obraniti i potvrditi egzistencijalnevrijednosti svog kolektivnogbića u njegovom povijesnom bivstvovanju.Smatram kako ima uzbudljivogsmisla, umno se zagledati u pretpovijestsadašnjice, ne da bismoneke društvene oblike i idejeprisvojili za naše doba i u njimatražili puteve za svoja raskršća irješenja za svoje krize, već kakobismo u vremenu i najtežim provjeramasaznavali svoje tvoračkemoći, kako bismo uvidjeli isvoje nemoći i tragične zabludena poslovima povijesti, kako bismoduhovno sazrijevali i raslina svojim istinama. U traženjusmisla svog postojanja, zaista jeneophodno da u povijesti vidimočovjeka, u nacionalnoj sudbini,čovjekovu sudbinu u kolektivupojedinca, da iza nacionalnih idruštvenih ideologija koje su pokretaleljude u velike događaje,sagledavamo i one sasvim osobnemotive u ,,stvaranju povijesti”,da iza zastava, topova i patriotskihretorika vidimo čovjekovolice, čujemo njegovo srce, naslutimonjegovu dušu.A mi Romi, koji ne pripadamonarodima svijeta, kojima se glavasagnula do praha, mi ćemoznati da je ovaj prah svetiji negocigle od kojih sila podiže svojuponosnu kulu. Jer ovaj prahje plodan životom i ljepotom iuzvišenošću. Mi ćemo blagodaritiBogu što nam je bilo suđenoda u šutnji provodimo stoljećaočajanja, da podnosimo porugeoholih i terete silnih, što u svimpatnjama, iako nam je srce drhtalood sumnje i straha, nismonikad slijepo vjerovali u spasenjekoje bi nam donijeli strojevi,nego ostajali u svojoj tvrdoj vjeriu Boga i u istinu ljudske duše. Imi još njegujemo nadu da ćemo,kad se sila zastidi da ugrabi svo-ROMANO čaćiperomska ISTINA

40ROMSKA KULTURAje prijestolje i bude spremna napravitimjesto ljubavi, kad svanejutro u koje će se izbrisati krvavitragovi što ih je ostavila nacijakad je gazila kroz čovječanstvo,biti pozvani da donesemo svojesudove sa svetom vodom - vodomza osvećivanje - da ljudskupovijest opet očistimo, i pogaženiprah stoljeća ponovno blagoslovimoplodnošću. Moram Vaspodsjetiti kako je krajnje vrijemeuspostavljanje veze najprisnijegprijateljstva, jedina prirodnaveza koja može postojatimeđu narodima. Treba postojatiživi promet između srca i srca,mi svi zajedno sačinjavamo živiživčani sustav, osjećamo najdubljepotrebe čovječanstva. Da neživimo u strahu jedan od drugoga,ne trebamo se naoružavatida jedni druge držimo u vlasti,da nas koristoljublje i uhode ipljačkanje ne ganjaju jedne drugima.Trebamo mijenjati ideje iideale, davati i dobivati darovenajviše ljubavi, da nas razlike ujeziku i običajima ne sprečavajuu najprisnijem prometu izmeđusrca, da nikakvi rasni ponos inikakva drska oholost zbog svijestio superiornosti, tjelesnoji duhovnoj, kvari naše odnose,da u našoj umjetnosti i književnostiizbije novo lišće i cvijećepod utjecajem sunčeve svjetlostiujedinjenih srca, i naroda iz različitihzemalja i s različitim jezicimai povijestima ispovijedajuono što čini najviše jedinstvoljudi i najdublju vezu ljubavi.Politička civilizacija koja je danasprisutna na tlu jugoistočneEurope, kao kakav korov koji sebrzo razmnožava, zasniva se naisključivosti. Ona uvijek pazi nato da male narode drži u vlastiili da ih uništi. Ona je kanibalskau svojim tendencijama, hranise onim što je ostalim narodimaneminovno potrebno za njihovživot i pokušava progutati cijelunjihovu budućnost. Ona je uvijeku strahu da će i drugi narodipostići ugled, pa to proglašavaopasnost, i pokušava ukloniti svesimptome veličine izvan svojihgranica, obarajući na tlo narodekoji su slabiji nego oni, samo davječno ostanu u svojoj slabosti.Ona izdaje povjerenje, bestidnoveze mreže laži, u svojim hramovimapodiže goleme idole pohlepe,i veoma se ponosi skupimobredima svoga bogoslužja, kojaona zove patriotizmom.I čovjek može s pouzdanošćuproricati da to ne može dalje trajati,jer u svijetu postoji moralnizakon kojem su podvrgnutine samo pojedinci već i organiziranezajednice. Ne možete vi uime svoje nacije neprestano gazitiove zakone, a da kao pojedinciuživate njihovu blagodat.Ovo javno potkopavanje etičkihideala polagano djeluje na svakogčlana društva, ono postupnoi neprimjetno oslabljuje čovjeka,i provodi ono ciničko nepovjerenjeprema svemu što je sveto kaoi poštovanja dostojno u čovjekovojprirodi, i to je pravi znak starosti.Vi morate imati na umu dapolitička civilizacija još nije izdržaladugo iskušenje. Buktinjastare Grčke ugasila se u zemljigdje je najprije zapaljena, moćRima leži mrtva i pokopana podrazvalinama njegovog ogromnogcarstva.Ali civilizacija, kojoj je osnovaprirodno društvo i duhovni idealičovjekovi, još je živa u svijestinašeg romskog naroda. Iakoona može izgledati slaba i malena,mjerena mjerilom mehaničkemoći modernog vremena, onaipak sliči na sitna zrna sjemena ukojima se nahodi život, ona će izbiti,narasti i raširiti svoje blagodatnegrane i procvasti i donijetiplodove kad dođe njeno vrijemei kad se na nju izlije plodonosniblagoslov s neba. Ali oborene nebodereza vrijeme Drugog svjetskograta slomljene strojeve, teROMANO čaćiperomska ISTINA

ROMSKA KULTURA41bijedne ostatke moći i gramzivosti,ne može ponovno podići nisam Božji blagoslov. Jer oni nisubili djeca života, nego neprijateljiživota kao cjeline, oni su ostacipobune koja se razbila u bojuprotiv vječnoga.Romska civilizacija unazad 2500godina, starala se živjeti mirnoi misliti duboku misao. Jedinanjezina ambicija bila je upoznatiovaj svijet kao svijet duha, i dau svakom trenutku svoga životaživi u divljenju i u radosnoj svijestio vječnom i osobnom srodstvus njime. Na ovaj dio čovječanstva,koji je imao nevinostdjeteta i mudrost starosti, navalilaje nacija.Ne bojim se kazati kako će onikoji su obdareni moralnom snagomljubavi i vizijom duhovnogjedinstva, oni koji najmanjeosjećaju neprijateljstvo premastranim narodima, te imaju dostasimpatije i razumijevanja dase prenesu u položaj drugih, bitinajsposobniji steći trajno mjestou stoljeću koje je na pragu, a daće oni koji neprestano njegujusvoj instinkt za borbu i netrpeljivostprema drugima biti uklonjeni.I to je problem koji je sadapred vama, i mi moramo dokazatisvoje čovječanstvo na taj načinšto ćemo ga rješavati svojom višomprirodom.Kod Roma je 2500 godina upornorađeno na razaranju nacionalnesamosvijesti. Ne želimsimplificirati stvar i zato okrivljavatijednu političku filozofiju,već u prvom redu ljude kojisu je tobože provodili, a u stvarisu provodili svoju osobnu, i tosurovu diktaturu, često otvorenoobojenu antiromskim djelima.Znam da je nacionalno pitanjevrlo složen fenomen i da ga jevrlo teško trajno riješiti, ali znamkako i naše nacionalne osobenosti,iako uporno razgrađivane,nisu i stvarno razgrađene, jerse to naprosto ne može postićis jednim narodom koji je imaoi ima povijesno pamćenje o svojojnacionalnoj samosvijesti, osvojoj tradiciji, kulturi, idealnimvrijednostima i visokom moralukao mudrosti življenja.Kako bi se ostvarila kakva-takvapalingeneza romskog naroda, dabi se obnovila nacionalna samosvijestromskog naroda, da bi seobnovile tradicionalne i idealnevrijednosti romskog naroda, dabi se podigao njegov duboko poljuljanii poklekli moral kao mudrostživljenja, koje vrijednostine može zamijeniti nikakav materijalniuspjeh, kraljevstvo iliaskeza, potrebno je da romskinarod dobije i ima minimalni nacionalniprogram.Takva situacija i mene i moje prijateljeknjiževnike inspirira dadalje tragamo. Izravno utječe nasve nas da se s još više strasti posvetimoznanstvenom radu, kojije odavno ispunio cijeli moj život,jer sve što sam pisao i napisao,sve što sam dosad napravio,radio sam samo s jednom željom:da ono što sam utvrdio, ono štosam saznao, ostavim mlađim generacijamakako bi znali tko su,što su, što su njihovi očevi učinili,a što moraju učiniti oni kakobi sačuvali svoju slobodu, kakobi prosto rečeno mogli opstati irazviti se na ovom burnom prostorujugoistočne Europe.Ne smijem dalje nabrajati općezadatke. Na stvaranju novog nacionalnogprograma treba raditikolektivni um. Kolektivna mašta.Kolektivni senzibilitet. Mladiljudi. Program našeg preporodai neophodnih promjena,nikako ne može izraziti pojedinac,ma koliko pametan, daroviti obrazovan bio.Ne smatram se ni pozitivnim nikadrim konačno definirati tajprogram, ali sam u komentaru,,Razmišljanja o romskom pitanju”pokušao dati njegove glavnekonture.ROMANO čaćiperomska ISTINA

42ROMSKA ROMSKE BAŠTINA KNJIGEPoštovani Romi,puno se priča o učenju romskog jezika, ali malo je onih koji pomažu u njegovuučenju. Govori se kako bi trebalo otvarati katedre romskog jezika,međutim, većina Roma još nema osnovno obrazovanje i dok se drugi boreza romske katedre ja se borim za osnovno obrazovanje. Zato vas pozivamda posvetite više pažnje osnovnom obrazovanju jer ako naša djeca ne učesvoj materinji jezik, izgubit će ga. Najbolje knjige za učenje materinjeg jezikasu na atac.Bratski Selahetin KrueziKnjige autora Selahetina Kruezija:1. “Sikla Hramipe thay Drabaripe” što uprijevodu znači - Učimo pisanje i čitanje.Knjiga je namijenjena učenju romskog jezikaza prvi razred osnovne škole onako kakosva djeca svijeta uče svoj materinji jezik, ane fakultativno. Naravno, u sredinama gdjenema mogućnosti ovakve nastave može sekoristiti i za fakultativnu nastavu kao i zapredškolsku nastavu s obzirom da je bogatacrtežima u boji.2. “Matematika 1” napisana je po europskomplanu i programu i namijenjena je romskojdjeci širom svijeta za učenje matematikena svom materinjem jeziku onako kako učeostala djeca u prvim razredima osnovne škole.Knjiga se može koristiti na fakultativnoj ina predškolskoj nastavi jer je bogata crtežimau boji.3. “Sar te na Rovava” što znači “Kako da neplačem”, knjiga je poezije na romskom namijenjenadjeci koja idu u prvi ili drugi razredosnovne škole. Knjiga je ilustriranacrno bijelim crtežima koji im omogućuju dasami svaku pjesmu oboje po želji. Knjiga imarječnik od 2000 riječi s kojima su napisanepoezije na 6 jezika; romskom, srpskom, albanskom,turskom, engleskom i danskom.Knjiga se može koristiti u predškolskom odgoju.4. “Sungaven e Phuv” ili u prijevodu “Mirišitezemlju”, knjiga je poezije koja se možekoristiti za osnovnoškolsku djecu različitihuzrasta. Poezija govori o sudbini roma. Svakapjesma ilustrirana je crno bijelim crtežima.Na kraju knjige nalazi se rječnik sa 2000riječi na 6 jezika.5. “Ezopeske Paramisya” Ezopove basne –u knjizi je na romski prevedena 51 Ezopovabasna. Basne su ilustrirane crno bijelim crtežima.Na kraju knjige nalazi se rječnik sa2000 riječi na 6 jezika. Knjiga se može koristitiza svu djecu koji pohađaju romsku nastavuna bilo kojem nivou jer omogućava izražavanjena romskom.6. “Nyamenge Buty” ili “Porodični poslovi”– je knjiga sa 12 priča o romskim plemenimau Indiji i njihovim porodičnim poslovima,odnosno zanatima. Priče su na romskomi engleskom, a namijenjene su osnovnoškolskomuzrastu. Cilj knjige je upoznati djecu splemenima pradomovine kao i odbacivanjeloših običaja i zadržavanja vrlina korisnih zaintegraciju u društvu.7. “Drame pi Romani qhib” – drame na romskom.Knjiga sadrži dvije izvedene drame kojesu u medijima dobile pozitivne kritike. Drameopisuju život i tradiciju roma Kosova i roma sprostora bivše Jugoslavije koji žive u Danskoj.ROMANO čaćipeROMska ISTINA

ROMSKA ROMSKE BAŠTINA KNJIGE43Kamle Roma,But vakarolpe vash te siklolpe i romani qhib numay but hari jene den phikoromane siklovipaske.But vakarolpe vash sar te putaryon Romane Katedrevash Romano siklovipe numay amen panda nathera funduno siklovipa. Jik oyaver marenpe vash Romane Katedre, me maravpe vash funduno siklovipe.Odoleske akharav Tumen te den may but prioriteti e funduna siklovipaskesoske amare qhave te na siklile odova akana ka nashalen para daki qhib.May shukar pustika vash fundune siklovipa pi romani qhib si ano ataqm.Vash mol drabaren po tele.Phralikane Selahetin KrueziHramondo: Selahetin Kruezi1. ”Siklova Hramipe thay Drabaripe.” Akayasi yekh pustik koya hramisali vash te siklolpe IRomani qhib sar dayaki qhib ani angluni klasako fundune shkole agyahar sar siklona o yaversikle para dayaki qhib a na fakultativunosiklovipe. Numay, ano odola thana kote nanishayipe vash asavko siklovipe shay te siklolpevi ko fakultativuno siklovipe sar vi ano angloshkolune klase, soske I pustik si barvali e tasviryencako kolori.2. ”Matematika 1” si pustik koya hramisali eEvropake Plan Programeya thay hramisali vashte siklon Romane sikle ano sa Sumnal matematikaagyahar sar siklona yaver sikle ani angluniklasa. E pustikaya shay te kerolpe buti vi anofakultativuno siklovipe sar vi ano anglo shkolunosiklovipe ,soske I pustik si baravali tasviryencako kolori.3. ”Sar te na Rovav” si poyeziyaki pustikkoya hramisali vash sikle kola nakhena aniyekhti thay duyti klasa ani funduni shkola.I pustik si ola tasvirya ko kalo-parno kolenshay o sikle te makhen korkore agyaharsar mangena korkore. I pusyik si ola alavariji 2000 alava ano 6 qhiba kolensa hramisali ipustik: Romani, Srbikani, Albanikani, Turkikani,Anglikani thay Danikani qhib (2000 x 6= 12000). E pustikaya shay te kerolpe buti viano angloshkolune klase soske si ola tasviryakalo-parno thay alavari.4. ” Sungaven e Phuv” si poyeziyaki pustik koyasi hramimi vash sikle kola nakhena ani fundunishkola sasave baripaste, soske o poyeziye mothavenaromengo jivdipe thay olengi baht.Sakoyapoyeziya si ola kalo-parno tasviri. I pustiktherela alavari ji 2000 alava kolensa hramisali ipustik ano 6 qhiba.5. ”Ezopeske Paramisya” si pustik kote si nakhavdeEzopeske 51 paramisya kola therenakale – parne tasvirya vi alavari ji 2000 alava ano6 qhiba. E pustikaya shay te kerelpe buti sa eRomane qhavenca kola siklona i Romani qhibsoske mothavela sar manglape te vakarelpe Romaneko yaver yaver situaciye.6. ”Nyamenge Butya” si pustik koya therela12 paramisya vash romane taborya ani Indiyathay olemge nyamenge butya. I pustik si hramimipi Romani qhib thay nakhavdili pi Anglikaniqhib. E pustikaya shay te kerolpe buti e Romanesiklenca ano fundune thay po uce klase. Akalapustikaya manglem te janglara amare siklen etaboryenca Pa dayaka Rashtrate thay qhudipee bilaqe butyengo-zanatyengo thay adikaripashukar butyengo kola si shukar vash integripeano amalipe.7. ”Drame pi Romani Qhib” si pustik koyatherela duy drame hramime pi Romani qhib kolakheldile thay lele shukarne kritike . Ano dramemothavelpe Romane tradiciye- adetya ani Kosovathay ani Danimarka (purane Yu Roma).ROMANO čaćipeROMska ISTINA

44DOGAĐAJI! STOPTHE ANTI-ROMA RHETORIC, CROATIA!Amnesty International has expressedconcern at speechheld on 29th March, by Croatia’sinterior minister, whichaccused the Romani populationin the northern county ofMeđimurje of being the mainperpetrators of property-relatedcrime. He also implied thatsocial security payments to theRoma community went mainlyon alcohol rather than livingcosts.“The interior minister, RankoOstojić, by explicitly linking theRoma community with crimeand social problems like alcoholabuse, is reinforcing discriminatoryracial stereotypes”, saidNicolas Beger, Director of AmnestyInternational’s EuropeanInstitutions Office. “He shouldinstead examine the connectionbetween poverty, crime andmarginalisation, and ask why,according to his own remarks,Romani people find it difficultto obtain the very jobs whichwould allow them to earn a livingfor themselves.”Amnesty International is concernedabout stigmatising rhetoricof this kind, which is a featureof widespread climate ofanti-Gypsyism which is currentlyprevalent in many Europeancountries and leads to severediscrimination against Romanipeople. This trend has beenhighlighted by the Council ofEurope’s Commissioner for HumanRights in his recent reporton the subject.Amnesty International hasurged the European Commissionto condemn every instanceof anti-Roma rhetoric and toraise the matter with the CroatianGovernment in connectionwith Croatia’s accession to theEU next year.ROMANO čaćipeROMska ISTINA

ROMSKA POEZIJA45Romski pjesnik i aktivist – Šemso AvdićŠemso Avdić rođen je 2.11.1950.godine u Banja Luci, objavio ješest knjiga poezije na romskomi bosanskom jeziku koje su prevedenei na njemački, engleski, francuski,španjolski i talijanski jezik.U Messini, 1986. na Festivalu pisacana jezicima manjinskih naroda,osvojio je treće mjesto u Europi –zbirka “Zingari” (Cigani). Objavioje: “Zingari Tra Passato e Presente”(Cigani između prošlosti i budućnosti),“Krvari cigansko srce”,”Romi od rođenja do smrti” i „Ciganidanas i juče“ (Zingare ieri e oggi).Njegov rad, već četvrtinu stoljeća,kontinuirano prati talijanski filologSergo Franzese. U kolovozu 2010.godine promovirana je njegova šestaknjiga “Romska sudbina lancimaokovana“ u Društvenom domuRoma “Veseli brijeg“, gdje je Avdićrođen, odrastao i živio. U predgovorusvoje knjige Avdić je napisao:„Mnogi pišu o Romima, u pozitivnom,ali i negativnom kontekstu.Međutim, samo romska duša moževjerodostojno dočarati svoju originalnostkoja je istovremeno prožetapatnjom, radošću, tugom, ljubavljui slobodom duše. Ova zbirkaposvećena je svim Romima svijeta,a sudbina nas Roma je ista bez obziragdje smo se rodili i gdje ćemoživjeti“. Prema mnogim ocjenamaŠemsini stihovi su direktni, autentičnii jednostavni, drugim riječima,breme romskog naroda kojeje i njegovo breme, a on ga nosi usebi i svojim pjesmama. O svojimknjiževnim počecima, ali i onomešto je do sada radio Avdić je rekao:“Govorom pjesnika progovoriosam osamdesetih godina, kada samobjavio svoju prvu knjigu u Italiji ugradu Torino, koju je prezentirao filologi književnik Sergio Franzese.U gradu Messini osvojila je peharNoside i treće mjesto u Europi najezicima manjina. Ta nagrada mi jedala morala i pomutila moju maštuKnjiževna, pa i šira kulturna javnostza Šemsu Avdića, romskogpjesnika iz Banja Luke, saznalaje 1985. godine kada je na međunarodnomnatječaju u Torinuosvojio treću nagradu za zbirkupoezije. Tom prilikom Avdić je biogost na ručku kod kasnijeg talijanskogpredsjednika Skalfara.Književni rad Šemse Avdića, kontinuiranoprati talijanski filologSergo Franceze.cigansku, da krenem dalje. Objaviosam još pet zbirki poezije kojesu prevedene na pet svjetskih jezika.Moje se pjesme čuju u poznatimteatrima Rima, Milana i Pariza.”Nažalost, Šemso, kao i većina njegovihsusjeda, prijatelja i rodbine,stanovnika Veselog brijega – banjalučkihRoma, ne živi u svom gradu.Najvažnije je ostvariti svojeciljeveŠemso je bio i ostao dugogodišnjiaktivist. Borio se za ljudska, društvena,kulturna prava Roma. Ističeda Romi trebaju znati kako je najvažnijeostvarivati svoje ciljeve, jerimaju pravo ravnopravno učestvovatiu demokratskom i javnom životu.„Romska udruženja trebala bise udružiti i napraviti plan za zajedničkicilj’’, kaže pjesnik Avdić i dodaje,’’udruženi Romi kao takvi bilibi puno stabilniji i političke strankene bi mogle s njima manipuliratii koristi ih u svoje svrhe. Kaotakvi, dosljedno bi bila poštovananaša ljudska prava i bili bi učesniciu procesu donošenja odluka, kojese tiču najbrojnije nacionalne manjineu Bosni i Hercegovini. Iakosu najbrojnija nacionalna manjina,u oba entiteta nijedan od njihne pruža šansu da dođu do svojihprava, naprotiv, nastoje im ih oduzeti.Po svim društvenim, naučnimi stručnim kriterijima i parametrimaprilikom procjenjivanja socijalnogstatusa neke zajednice, Romisu najugroženiji i u oba entiteta. Toje jedan od razloga da vlasti u Bosnii Hercegovini na svim nivoimatrebaju i moraju poduzeti nešto, jerdošlo je krajnje vrijeme za popravljanjeekonomskog i socijalnog statusaRoma.” Avdić se prisjeća kakoje nekada na banjalučkom Veselombrijegu naprosto vrvilo od života."Sada", ističe Šemso, "na Veselombrijegu nema onoga sretnog i zadovoljnogživota. U ovom naselju živitek neznatan broj Roma od prijeratnogbroja. Egzodus Roma iz BanjaLuke i s Veselog brijega krenuoje sa suzama, 1992. godine. Na svusreću da su imali u genima ono štose osjeti, zlo na vrijeme. Žalosno, aliistinito, i Romi Banja Luke su protjerani,izbjegli raseljeni u svim zemljamasvijeta, od Austrije do Kanadei Amerike. Najveći dio Romanaseljen je u Švedskoj i s njima sečesto srećem, pa i na promocijamasvojih knjiga, koje rado čitaju i unjima nađu sebe, svoj nekad sretniživot, susjede, prijatelje, svoju BanjaLuku."ROMANO čaćiperomska ROMska ISTINA

46ROMSKA BAŠTINA POEZIJA ROMACIGANINPijane mu noći, mamurni dugi dani;paćenik s najljepšim životom,priroda ga kleše od samog rođenja;rosa mu oči pere, kiša ga kupa,vjetar mu suši cigansku dušu,prepuštenu na milost i nemilost,majke prirode.U njemu kuca srce Ciganina;naviknutog da pored, već odavnougašene vatre,čeka plavetnilo njemu najljepše zore.Daleko na plavom horizontu,čeka da sunce ponovo obasja,tabor iz kog se čuje plač violine.ROMMate hi leće rača, mahmurni đivesapateniko najšukare trajohazuralo sar o bax, čhavxeće ileha.Bršenca leće jakha thode bršindeha.an save odumut e asva šućile.Sa jekhendar muklino, ande lekokolin marol barvalo Romano ilo.Siklo paša odumut e mudarde jagae taxtajaha pherde moljaha, te avčarolpe baxtale teharina.Đilaj dur po plavo horizontoavčarol o Kham pale te tatarole cehre, angla save ašundinjavol o rovipeečemanengo.ROMANO čaćiperomska ISTINA

ROMSKA POEZIJA47U SNU TE NAPUSTIHU snu te napustih Banja Luko moja,jednom budan ću da ti se vratim,i u čergi sam, sretan pored Vrbasa,više nego u Parizu... a u duši patim.Svaki djelić tvoj,teče venama mojimznam ti dušuVrbasu!jutarnje rose,od Šehera do Ade u krvi si mojoj,kao dječaku , i danas čovjeku sijedekose.Sanjamočiju otvorenihbukove,duša mi godinamaprazna vapi,Vrbasu gordo teci!u samoći,suze su moje,sve tvoje kapi.Snovima koračamMalom čaršijomiskonska tuga razarami grudi,uzeše moj san, otkad nisam u tebi,još me tvoj miris prije zore budi.Petnaest sumornih godina sanjam,pred čergom vatre, ćemana zvuke,suze naviru, dok se vinom družim,i osjećam miris moje Banja Luke.Putevi k tebi davnozamagljeni,zato mi suza iz oka pliva.Šemso AvdićE PORA ANDAMAven manca romaleTe pija te xaE romni pekla ameRnze taj poraSa e roma amareRefernOko e jag avileĆavalen romale Xan romale taj bešenćavale phralale Ga porendar svako lenĆavalen te xan RefernAđive sam baxtaleE pora andamROMANO čaćipeĆavalen romale cavalenphralaleĆavalen te xanAdive sam baxtaleE pora andamIii.Xan romale xan phralaleNišta te ni aćhelAkate sam amen savoreNaj ko maj but te avelromska ISTINANadir Muratović

ISSN 1845-6413