— 544 —krošnje spušta sada dole, a poznato je, da je djelovanje nekesile jednako statičnom momentu iz sile i poluge. Deblo se daklene mora toliko pojačati, koliko bi bilo potrebno, kada bi sekruna i dalje samo gore razvijala, prema tomu ostaje od assimiliranihtvari više za krošnju, nego što bi to inače bilo.Izbijanje mladica na deblu jest samo sretstvo, da se deblona svoj novi položaj prilagodi. Slično ovom dade se rastumačitii suliobrčnost. Ako se ni sa izbijanjem mladica nije smanjiootpor, koji deblo mora savladati, ili ako stablo zbog pogoršanogtla nije u stanju hraniti čitavu krošnju, prirodno je, da moraotpasti jedan dio tog drveta. Logično je, da de to biti najgornjidjelovi, jer de se tim skratiti poluga, uuanjiti dakle otpor debla.Na taj način suši se vrh stabla, pri čemu se ovo mora brinutiza to, da zatvori ulaz parazitima na onim mjestima, gdje susuve grane otpale. I sušenje vrha niie dakle drugo nego sretstvo,da se stablo na svoj novi položaj prilagodi.Mnogi strukovnjaci nastojali su, da protumače izbijanjemladica i sušenje vrha. pa su došli sve do kojekakvih zaključaka; na temelju piščevih nazora razjašnjene su obadvije te pojavegornjim načinom sasvim logično. Tko želi o tom opširniječitati,, neka uzme originalne radnjeu 3, 5, 6 i 7 svesci »Miindenerforstl. Hefte«. Ove radnje odnose se na razvoj stabala,kao što je to u ovoj raspravi razvijeno. Pisac namjerava, daizda još raspravu, u kojoj bi se sa istog stanovišta protumačilanutrašnja struktura drveta.Preveo Jov. Metlaš.Dodatak, Upozorajud čitatelje 8. Lista na ovu zanimivurazpravu, moramo istaknuti, da je Dr. Hang priobdio u Allg.Forst- und Jagdzeitung svezak za <strong>list</strong>opad, noticu, u kojoj sene slaže sa drom Metzgerom u svima točkama. Naročito ne uonoj točki, u kojoj se navadjaju uzroci usljed kojih stabla usklopu dobivaju deblje godove u gornjem dielu debla (odmahpodno krošnje), dočim stabla na otvorenom prostoru imaju debljegodove u dolnjem dielu deblovine. Isto tako ne slaže se obzirom
— 545 -na suhobrčnost i na tjeranje mladica na stablima, koja izsklopa na svjetlo predju. Dr. Haug misli, da je u tom pogledujoš uvijek pravovaljana teorija Dr. G. Jiigera, takodjer osnovanau duhu Darvinove nauke, i po kojoj se teoriji debljinagodova ima svadjati na upliv svjetla i tlaka usljed vjetra, ane u smislu Metzgerove teorije, da naime stablo postane opornijeproti sili vihra. U obde misli Dr. Haug, da se Darvinovanauka o baštinjenju pojedinih svojstava ne može uporabiti nabilinstvo u onom pogledu, kako to Dr. Metzger u gornjoj razpravirazvija. . Uredn.LIST^K:.Osobne viesti.Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašaoje imenovati nadšumara-upravitelja križevačke imovne obćine BogoslovaHajeka šumarnikom sa sustavnimi berivi. — Ban kraljevinaHrvatske Slavonje i Dalmacije obnašao je imenovati abiturienta šumarstvaGjuru Telara šum. vježbenikom kod II- banske imovne obćinesa sustavnimi berivi.Odlikovanje. Prigodom pođieljivanja nagrada i odlikovanja zapredmete izložene na izložbi dobili su počastne diplome: Brodskaimovna obćina; hrvatsko.slavonsko šumarsko društvo; braća Guttmannu Belišću, tvornica tanina u Žnpanji; Vlekoslav pl. Tukorj u Daruvaru.Zlatnu državnu kolajnu dobilo je: hrvatsko družtvo za gojenjelova i ribarstva.Umrli. Na 6. studenoga t. g. preminuo je u Zagrebu naglom smrćuumirovjeni kr. državni šumarnik Ante Soretić u 67. godini svoga života.S njime je i opet nestalo jednoga od naših najpoznatijih šumarskihličnosti. Ako se i nije u svojoj struci javno isticao, ipak je bio radisvoga lojalnoga značaja i kod mladjih i kod starijih šumara veoma obljubljen,a to u današnjem vieku borbe i otimanja puno vriedi. »Šumarski<strong>list</strong>« se je pokojniku davno već odužio donesavši u jednomu prijašnjihtečajeva njegovu sliku, a mi mu kličemo: Slava ti čestiti pokojnice! —
- Page 1: £»rosiiiac isse.
- Page 4 and 5: — 522 —obzir, ne možemo prista
- Page 6 and 7: 524 —bine na pojedine uzgojne obl
- Page 8 and 9: — 526 —Šumska uprava nastoji o
- Page 10 and 11: 528 —a od škodljive: medjeda, vu
- Page 12 and 13: — 530 —puteva; zatim radnja na
- Page 14 and 15: — 532 —zadovoljili su potpuno p
- Page 16 and 17: — 534 —polomljena, prestaje za
- Page 18 and 19: — 536 — •paralizira upliv vje
- Page 20 and 21: — 538 —naslanja, i oni su prisi
- Page 22 and 23: - 540 —lomićna sigurnost proti p
- Page 24 and 25: - 542 —lova krošnje, a najmanji
- Page 28 and 29: — 546 —Jakob Sorger drvotržac
- Page 30 and 31: — 548 —Ovo bi sve stalo državu
- Page 32 and 33: — 550 -za Srbiju, i da je glavna
- Page 34 and 35: — 552 -pupoljaka, koje se sastoji
- Page 36 and 37: — 554 —djelstvo. Lokalna uprava
- Page 38 and 39: — 556 —Skroman upit?Naputkom C)
- Page 40 and 41: - 558 —Giffinger i Henn, tvrdka,
- Page 42 and 43: — 560 —Bayer Gjuro, kr. kot. š
- Page 44 and 45: — 562 —Hiebel Franjo, vi. šuma
- Page 46 and 47: — 564 -N a V a r a Antun, kr. kot
- Page 48 and 49: — 566 —Ugrenović Aleksander, p
- Page 50 and 51: — 568Imovna obćina petrovaradins
- Page 52 and 53: Šamarija br. 7. Gola.Čorce Stjepa
- Page 54 and 55: — 572Domić Joso, 1894.Novačić
- Page 56 and 57: 574Kr. nadlugari:Crepić Albert, kr
- Page 58 and 59: SADRŽAJ.Strana0 razgranjivanju drv