13.07.2015 Views

Kidrič, Boris, Izabrana dela II, Izdavački centar Komunist, 1985.pdf

Kidrič, Boris, Izabrana dela II, Izdavački centar Komunist, 1985.pdf

Kidrič, Boris, Izabrana dela II, Izdavački centar Komunist, 1985.pdf

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

14 UCINIМO SVOJU DUZNOSTBORIS КIDRIC, SAВRANA DELA, <strong>II</strong>, 1941 15konaCni slom zve.rs.kog nemaClrog faSoizm.a i njegovih slugu Ьitipoliticka Cinjenica za poтoЬljenu Evтo-pu i za сео svet. v• •V2. Upi1lros izvesnosti konaC.ne soVJetske pobede nad faSilstlC-:kom N ema.Ckom, motorizovaл.e :faSistiCke ho.rde su ozbilj~ ~opasan protivnik. Uljuljati se u эladak i milran san о konacnoopobedi, to Ьi ovom zveгskom nep:rli:jatelju samo .pomagalo. ~vjetskomSavezu i celokupnom eovecanstvu preti danas ozbil]~aopasnost! Ко toga nd.je svestan :i ko se pr:_~ tome ne upr~VlJ?•taj pomaze nemackom i ~talijans~OIJ?- fas~mu! Ј. V. St~]m ]~0 tome jasno govo.rio. Nikakve pan.ike, n~e malodus~osti,nikakve sumnje u konacnu pobedu - р~а, .~alo?usnost,sumnja, bile Ьi nedopusten zlocin ::- nego mobilizaCI~a svih snagaprotiv nemaCkog i ita1ija.nskog fas~~ Iz toga sle~ ~и ~lo.vena&omnarodu - kojli. је, izuzev SacJ.ce gospodskih lZdaJnika,hrabro, svesno i sa verom u osloЬodenjt; dig~o "g~avu - ~~е~аisikoreniti po3lednje tragove pasivnog ... с~Ј~ 1 zameш~ ihaktivnom ЬотЬот. Stotine hiljada sov]etskih ]unaka krvan z~nasu slobodu. Bila Ьi sramota kada Ьismo mi, ugnjr::tavani 1gaZeni ro,Ьovi, skrstenili ruku ocelci.vali svoje oslobo~enJe. I~~esnpstkonaene pobede proi.zlaz.i iz ЬоrЬе .Za. роЬ~~·. IZ mobйi~-:cije svih snaga na frontu, u sovjetsko] po~~iill 1 iU ~o~din1neprijatelja, koju sacinjavamo i mi, роrоЬl]еш slovenacki radnici,seljaci, intelektualci.UCinimo svoju duznost!( Storimo svojo dol.Znost"), Sabrana <strong>dela</strong>,{ Beograd 1959, str. 139-140.U AKCIJU!*Jos лiikad ·U svodoj istor'li.ji slovenaCka nacrзa nije doziv- ·· ljava1a tako duЬok Ьorbeni preporod kao danas. Aktiviste !Oslo­Ьodi1aCk:e slovenaCke ЬоrЬе ispunjava ponos sto su sinoVii svognaroda.Reakcionarna suva grana na zivom narodnom telu- sacicagospodsk!ih dzdajnika - potpuno se · prodala okupatorima, аnarod ide elementarnom Slllagom svod1m Ьorbenlim putem. NjegoViUosloЬodi1aOku ЬосЬu uzele su u svoje ru:ke njegove narodnesnage. Osvobodilna fтonta slovenackog naтoda, za koju је Komumstiбkaparti:ja .Slovenije dala inicijaitivu i kojoj se, na temeljupU<strong>II</strong>le ravnopravnosti, pl'lidruZilo SIVe sto 'mis1i i oseea iskrenoslovenacki, tako se razmahnula da је sa punim ртаvот smemozvati jedinim slovenackim pтedstavnikom. 1 Neka su izdajnicimau faS.istiCkom "vecu" 2 jos to1iiko puna usta "predstavnickih" fra-* Tekst је prvi риt objavljen 11. jula, bez potpisa, и Slovenskomporocevalcu, п, 8/1941; vid. Dokumenti ljudske тevolucije v Sloveniji,1, dok. 13; aиtor ga је pisao jos pod иtiskom Staljinovog govora od З.jula, и jeku temeljitih priprema Komиnisticke partije Slovenije i Osvobodilnefronte na oruZa.ni ustanak, k:oji је treЬalo da po(!ne 20. jula ali,zbog poteskoca и informisanjи organizacija i vojnih komiteta, planskeorиZane ak:cije pocele sи 22. jula i sledeeih dana (Narodnoo.wobodilnavojna na Slovenskem 1941-1945, Voja8ki zgodovinski in8titиt Jиgoslovanske1jиdske armade i InStitut za zgodovino <strong>dela</strong>vskega gibanja v Lju­Ыjani, odg. ured. Zdravko Кlanjsek, Partizanska knjiga, LјиЫјаnа1971Ј3, str. 99; и daljnjem tekstu- NOV na Slovenskem).1Ovo је prvi риt jasno izraZena misao da se Osvobodllna frontasa pravom moze smatrati jedinim slovenackim predstavnikom. То јеi zacetak stava da је program OF opstenarodni i da razШ!ite grupemogu postojati i delovati samo и OF, а nikako mimo nje (Slovenski poroce11alec1938, 1941. Ponatis "Slovenskega porocevalca" iz leta 1938. in1941, informacijskega vestnika Osvobodllne fronte, Uredio i napomenamaopremio France Skerl, Slovenski knjiZni zavod, LjиЬljana 1951; udaljnjem tekstu - France Skerl: Slovenski porocevalec 1941, str. 282).2Predsednik italijanske vlade Bemto Mussolini 27. maja 1941, napredlog visokog komesara za LjuЫjansku provinciju Emilija Graziolija,imenuje Savet Ш Konzulto za LjuЫjansku pokrajinu, i tc;» iz redovanekadasnjih gradanskih politicara (dr Marko Natlacen i Ivan Pucelj),rektora Unlverziteta i predstavnika izvesnih privrednih institucija i udruzenja(Slovenec, 27. maja 1941).

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!