13.07.2015 Views

Opel Corsa Ivoni Colić iz Sv. Petra! - Grad Biograd na Moru

Opel Corsa Ivoni Colić iz Sv. Petra! - Grad Biograd na Moru

Opel Corsa Ivoni Colić iz Sv. Petra! - Grad Biograd na Moru

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

4 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>Siječanj 2012. - <strong>Biograd</strong>skiglasnikO dobitnicima pr<strong>iz</strong><strong>na</strong>nja <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>aDr. Sergije Padelin volioje pomagati ljudimaNagradu za životno djelo u ime dr.sc. Sergija Padeli<strong>na</strong> preuzeo jenjegov sin Mario Padelin.Sergije Padelin, prim.dr.sc. – Nagrada<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za životno djeloPrim. dr. Sergije Padelin, specijalist neuropsihijatrije,dugogodišnji je liječnik zadarske Općebolnice. Tijekom profesio<strong>na</strong>lne karijere, uz drugez<strong>na</strong>nstvene <strong>iz</strong>azove, utemeljio je i vodio antiovisničkuaktivnost, posebno vezanu uz problematikualkohol<strong>iz</strong>ma u zadarskom kraju. Nakonumirovljenja svojim je bogatim iskustvom i daljeostao <strong>na</strong> raspolaganju mnogobrojnim ljudima iobiteljima kojima je godi<strong>na</strong>ma pomagao. DoktorPadelin rođen je 1931. godine u Zadru i odmahpo rođenju <strong>na</strong>stavlja živjeti u obiteljskom krugu u<strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>. Vrijedno je istaknuti da je dr.Padelin živio u vrijeme kada je <strong>Biograd</strong> bio varošod tisuću i dvjesto do tisuću i petsto žitelja, odkriža do poluotoka. Uz pomoć domaćih entuzijastapropagira novu metodu liječenja ustrojivšiKlub liječenih alkoholičara u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>1978. godine te <strong>iz</strong>abravši za voditelja apstinenta<strong>Petra</strong> Vuleliju. Sam dr. Padelin ističe: „U praksisve što je bilo protkano štetnošću alkohol<strong>iz</strong>ma,privlačilo je moju pozornost“. Ta njegova pozornosti da<strong>na</strong>s je usmjere<strong>na</strong> i djelotvor<strong>na</strong>, ovogaputa, <strong>na</strong> području suzbijanja bolesti ovisnosti odrogama i njenim opasnim i teškim tjelesnim iumnim oštećenjima. Iako u poodmakloj životnojdobi, i da<strong>na</strong>s skrbi o kompleksnim psihičkimporemećajima uz, kako sam kaže, nužan oprez dazbog toga bude kažnjen, a ne <strong>na</strong>građen.nekolici<strong>na</strong> članova PD „Belveder“, a ujedno idragovoljaca <strong>iz</strong> Domovinskog rata, odlučila je tajtragični događaj obilježiti nesvakidašnjom hodnjomod <strong>Biograd</strong>a do Vukovara. U svoj su pothvatuključili brojne škole, od Škabrnje, Kruševa,Gračaca, Hrvatske Kostajnice, Vinkovaca doVukovara, čiji su učenici dali podršku akciji isvojim otiskom dla<strong>na</strong> <strong>na</strong> bijelim platnima jasnoporučili: „Mi nismo zaboravili!“. Treba li hodatisa štapovima ili bez njih ili tko je <strong>na</strong>jsimpatičnijidomar u Hrvatskoj, <strong>na</strong> ova ili slič<strong>na</strong> pitanjaodgovor z<strong>na</strong>ju dobitnici Godišnje <strong>na</strong>grade<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> – Plani<strong>na</strong>rsko društvo„Belveder“.Udruga inovatora Zadarske županije– Godišnja <strong>na</strong>grada <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>aInovator je posebno <strong>na</strong>dare<strong>na</strong> osoba koja primjenominventivnog pristupa rješavanju problemastvara inovaciju u širem smislu riječi ito za bilo koje područje. Udruga inovatoraZadarske županije osnova<strong>na</strong> je 2006. godine uZadru sa željom kako bi okupila sve inovatorekao jedinstvenu s<strong>na</strong>gu unutar Udruge inovatoraHrvatske. Udruga ima sjedište u <strong>Biograd</strong>ui broji oko stotinu stalnih članova. Predsjednikudruge je gospodin Rade Nekić, poz<strong>na</strong>ti inovator<strong>iz</strong> <strong>Biograd</strong>a. Udruga je pokrenula i organ<strong>iz</strong>iralaprvi Festival suvenira Zadarske županije, jedinifestival takve vrste u Hrvatskoj. Najz<strong>na</strong>čajnijeaktivnosti udruge ogledaju se u sudjelovanju<strong>na</strong> sajmovima gdje njeni članovi predstavljajuvlastita dostignuća. Samo prošle godine udruzije pripalo čak 79 <strong>na</strong>grada od čega 24 među<strong>na</strong>rodnih.Udruga uspješno surađuje s Muzejomantičkog stakla u Zadru.Ada Korda – Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>aHeklanje, štrikanje i vezenje su posao u koji jeutka<strong>na</strong> ljubav. Hrvatski <strong>na</strong>rodni vez i pletenje,šlinganje, čipkarstvo, sve to z<strong>na</strong>ju vrijedne rukejedne od <strong>na</strong>jaktivnijih članica biogradske udruge„Nada“ gospođe Ade Korde. Uvijek prisut<strong>na</strong> <strong>na</strong>biogradskim događanjima , sajmovima, <strong>na</strong>smija<strong>na</strong>i vedra, sprem<strong>na</strong> za druženje, uz lijepu riječili savjet, gospođa Ada rado će vam pokazatisvoje bogate i majstorski urađene ručne radove.S obzirom da živimo u vrlo stresnom vremenu,heklanje preporučuje kao hobi ljudima koji nemogu primiriti misli, koji imaju lošu koncentracijuili žive stresno.Marijan Stopfer – Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnika, ako je duže vrijeme spriječenili odsutan u obavljanju njegove dužnosti,zamjenjuje zamjenik grado<strong>na</strong>čelnika. Obavljanjeodređenih poslova <strong>iz</strong> svojeg djelokruga grado<strong>na</strong>čelnikmože povjeriti zamjeniku koji će unjihovom obavljanju pridržavati se uputa grado<strong>na</strong>čelnika.Tako je zapisano u pravilniku, akada grado<strong>na</strong>čelnik za dogrado<strong>na</strong>čelnika imaMarija<strong>na</strong> Stopfera, onda se real<strong>iz</strong>ira: diskografska<strong>na</strong>grada Porin, velika europska i svjetskapromidžba grada <strong>Biograd</strong>a te <strong>na</strong>jveći organ<strong>iz</strong>iranipromidžbeno-turistički projekt „DaniHarley-Davidso<strong>na</strong> u Hrvatskoj“, potom, završnicaJadranskih igara 2011. u gradu <strong>Biograd</strong>u<strong>na</strong> <strong>Moru</strong>. A sve zajedno rezultiralo je osmijehomugostiteljsko-turističkog sektora u vidu dvjestatisuća novoostvarenih noćenja. I<strong>na</strong>če, MarijanStopfer član je bratovštine <strong>Sv</strong>. Roka, vaterpolist ipredsjednik Vaterpolo kluba „<strong>Biograd</strong>“, motoristu Moto-klubu „Duhovi“, suprug i otac.Ante Brzić, Maja Jajčanin, DarioMiletić i Iva<strong>na</strong> Orlić - Grb <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>aGlazba je temeljni ljudski simbol za <strong>iz</strong>ražavanjeslavlja, zajedništva, dubokog dijaloga, duhovnihobilježja <strong>na</strong>šeg življenja, a ljudski glas <strong>na</strong>jstarijeje glazbalo. Naša glazbala stižu u <strong>na</strong>jljepšemobliku, a još kad imaju pri tome i humanitarnunotu, to zaslužuje sve pohvale. Ante Brzić-Buco, Maja Jajčanin, Dario Miletić i Iva<strong>na</strong> Orlić<strong>na</strong>š je glazbeni četverac bez kormilara i mladiljudi kojima je uz svakodnevni posao i obvezeupravo glazba ispušni ventil. Odabrani su <strong>na</strong>audiciji <strong>iz</strong>među brojnih kandidata da <strong>na</strong> glazbenomshowu HRT-a predstavljaju grad <strong>Biograd</strong>.Predstavljajući sebe predstavili su i grad, a desettisuća ku<strong>na</strong> osvojene <strong>na</strong>grade jednoglasno suodlučili darovati Udruzi roditelji djece s posebnimpotrebama „Osmijeh“ <strong>iz</strong> <strong>Biograd</strong>a. Smatra seda pjevanje ima pozitivne učinke <strong>na</strong> zdravlje ljudiuključujući povećani kapacitet pluća, poboljšanoraspoloženje, smanjenje stresa i uočenu duhovnui društvenu korist. „I zato pjevajmo!“ – poručujuAnte, Maja, Dario i Iva<strong>na</strong>.Ženska klapa „Moreta“ - Grb <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>aKlapa – u Dalmaciji <strong>na</strong>ziv za družbu pjevačaamatera. Pjevaju „a capella“, uglavnom, dalmatinske<strong>na</strong>rodne pjesme ili umjetničke skladbe. Akada u klapi pjeva družba i sve redom učiteljice,onda se to zove „Moreta“. Žensku klapu „Moreta“čine učiteljice biogradske osnovne škole te njenihpodručnih škola. Godinu da<strong>na</strong> rada i vježbanjauz njihovog voditelja prof. Jordanka Miloša i uslijedilisu <strong>na</strong>stupi. Bez obzira <strong>na</strong> obveze, kažu, tkojednom zapjeva u klapi, teško prestaje. Slovenija,<strong>Biograd</strong>, Turanj, muzej, škola, dvora<strong>na</strong>, nijevažno. Važno je da se pjeva i pronosi radost.Prošle godine bile su <strong>na</strong> proslavi Da<strong>na</strong> grada<strong>Biograd</strong>a ali u drugoj ulozi. Pjevale su svečanupjesmu posvećenu gradu <strong>Biograd</strong>u koju je zatu prigodu <strong>na</strong>pisao i uglazbio Tomislav BracoKazija. Ove godine u sasvim drukčiju ulozi zaposebnost u <strong>iz</strong>vedbi repertoara pjesama posvećenih<strong>Biograd</strong>u, uručen im je Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a.Tekst: Branka PelicarićPlani<strong>na</strong>rsko društvo „Belveder“ –Godišnja <strong>na</strong>grada <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>aU planinu se ne smije poći bez iskustva.Neiskusan plani<strong>na</strong>r mora se priključiti onimaiskusnijima, a ima li bližeg plani<strong>na</strong>rskog društvaod biogradskog „Belvedera“. Plani<strong>na</strong>rsko društvo„Belveder“ osnovano je 31. ožujka 2007.godine. Registriran je član Hrvatskog plani<strong>na</strong>rskogsaveza, a <strong>na</strong> svojem popisu broji šezdesetčlanova. To je samo ukratko o ovome društvuzaljubljenika u prirodu, čuvara <strong>na</strong>šeg okoliša.Plani<strong>na</strong>rsko društvo „Belveder“ u dogovorimaje za preuzimanje upravljanja plani<strong>na</strong>rskog skloništaVlaški grad od prethodnika Plani<strong>na</strong>rskogdruštva „Paklenica“ što će uvelike pomoći popular<strong>iz</strong>acijiovog hobija. Nebrojene su aktivnostiu kojima je ovo društvo inicijator ili sudionik,međutim, posljednja zaslužuje sve pohvale.Akcijom „Daj pet za Vukovar“ u povodu dvadeseteobljetnice stradavanja grada VukovaraHumani čin pjevačkog kvarteta zamijetili su i čelnici <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>ate im dodijelili vrijedno pr<strong>iz</strong><strong>na</strong>nje.


6 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>Siječanj 2012. - <strong>Biograd</strong>skiglasnik27. sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>Domaćim zakupcima prednost, mjesto u vrtiću iobiteljima s jednim zaposlenimDnevni red sjednice <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>a činilo je šest točaka. Prije usvajanja,jednoglasno je prihvaćen prijedlog Kluba vijećnikaHDZ-a da se s predloženog dnevnog reda<strong>iz</strong>ostave dvije točke: odluka o utvrđenju popisaposlovnih prostora u gradskom vlasništvu predviđenihza kupoprodaju te, druga, prijedlogodluke o <strong>iz</strong>mje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma Odluke o organ<strong>iz</strong>acijii <strong>na</strong>činu <strong>na</strong>plate parkiranja. VijećnikToni Bogdanić, <strong>na</strong>vodeći razloge <strong>iz</strong>ostavljanjaovih točaka, kazao je kako <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> zavećinu ovih poslovnih prostora nema u potpunostiriješenu vlasničku dokumentaciju, dokje za drugu točku istakao neusklađenost stare inove odluke što je neophodno ispraviti. TijekomAktualnog sata vijećnica Anka Merdić postavilaje, <strong>iz</strong>među ostalih, sljedeća pitanja: hoće lise postaviti urne <strong>na</strong> grobnicama <strong>na</strong> gradskomgroblju kao što je i bilo planirano te koji je biokriterij pri zapošljavanju mladih visokoobrazovanihljudi u gradskoj upravi.Projekti su <strong>na</strong>ručeni, očekujemo uskoroda ovlašteni inženjer arhitekture obavisvoj dio posla <strong>na</strong>kon čega ćemo pristupitireal<strong>iz</strong>aciji. – kratko je odgovorio direktor„Bošane“ Krunoslav Pešić.Vezano za drugo pitanje, grado<strong>na</strong>čelnik IvanKnez kazao kako gradska uprava primanjemmladih djelatnika s plaćom od 1600 ku<strong>na</strong> koristidržavne poticaje za zapošljavanje kako bi mladistekli radni staž. Isto tako, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> za tarad<strong>na</strong> mjesta, dodao je, plaća male <strong>iz</strong>nose zadoprinose te snosi trošak polaganja državnogispita.Eto, želimo mladima <strong>iz</strong>aći u susret kakobi se <strong>na</strong>kon završenog fakulteta lakšeuključili u društvenu zajednicu. Uskoro seočekuje da će nova Vlada opet pokrenutiovaj program tako da se svi visokoobrazovanii nezaposleni mladi mogu slobodnoza primanja od tisuću i šesto ku<strong>na</strong> javiti ugradsku upravu i bit će primljeni. Moramovoditi raču<strong>na</strong> pritom i o sistemat<strong>iz</strong>acijiradnih mjesta u gradskoj upravi koja semože mijenjati svakih šest mjeseci. Ovajprogram se odnosi <strong>na</strong> visokoobrazovanemlade ljude prijavljene <strong>na</strong> Zavodu zazapošljavanje bez ijednog da<strong>na</strong> radnogstaža. – obrazložio je grado<strong>na</strong>čelnik Knez.Prihvaće<strong>na</strong> je odluka o zakupu i kupoprodajiposlovnog prostora u vlasništvu <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>a, a odnosi se <strong>na</strong> četiri gradska prostora<strong>na</strong> rivi, četiri <strong>na</strong> tržnici te <strong>na</strong> jedan prostor <strong>na</strong>plaži Soline. Ova odluka predstavlja usklađivanjes novim Zakonom o zakupu i kupoprodajiposlovnog prostora <strong>iz</strong> studenog prošle godine.Zapravo i nema nekih novih pravila, to sustandard<strong>na</strong> pravila koja vrijede premaugovoru o zakupu. Jedi<strong>na</strong> novost su razrađe<strong>na</strong>pravila prema kojima ćemo postupatikod kupoprodaje, tj. provedbe javnog<strong>na</strong>tječaja. – istakla je pročelnica Re<strong>na</strong>ta Mršić.Nadalje, vijećnici su usvojili odluku o <strong>iz</strong>mje<strong>na</strong>mai dopu<strong>na</strong>ma Odluke o raspolaganju iupravljanju nekretni<strong>na</strong>ma kojom se, pojasnilaje Mršić, zbog pojave potrebe dodatne razradepravila kod zakupa javnih površi<strong>na</strong> za postavljanjeprivremenih objekata, istoime<strong>na</strong> odluka<strong>iz</strong>dvaja kao poseb<strong>na</strong>. Ovom odlukom, kako je iistakao Knez, grad <strong>Biograd</strong> želi zaštititi domaćezakupce koji će odsada imati prednost pod uvjetomprihvaćanja <strong>na</strong>jveće cijene. Raspisat će sedva <strong>na</strong>tječaja, <strong>na</strong>glasila je pročelnica Mršić, pričemu će <strong>na</strong> prvom svoje ponude moći dostavitisamo domaći žitelji, a drugi <strong>na</strong>tječaj, <strong>na</strong>koji će se moći javiti i svi ostali, bit će objavljensamo u slučaju nepopunjenosti lokacija.Potom, prihvaće<strong>na</strong> je odluka o <strong>na</strong>jpovoljnijemponuditelju ujedno i jedinom, biogradskojtvrtki „Frey tende“, za prodaju zemljištau Industrijskog zoni. Sjednica je zaključe<strong>na</strong>Prvi <strong>na</strong>tječaj za zakup javnih površi<strong>na</strong> samo za domaće žitelje, drugi za sveostale – suglasni su vijećnici.Prisjećanje <strong>na</strong> preminule i sveča<strong>na</strong> sveta misa u biogradskoj stolnoj crkvi sv. StošijeSjećanje <strong>na</strong> preminule - sv. misupredvodio mons. Škvorčevićusvajanjem posljednje odluke o <strong>iz</strong>mjeni Odlukeo utvrđivanju kriterija za ostvarivanje prava<strong>na</strong> subvenciju troška boravka djece u Dječjemvrtiću <strong>Biograd</strong>.Čla<strong>na</strong>k 5. kaže: „Nema pravo <strong>na</strong> subvencijutroška boravka djece u vrtiću ako nerade oba roditelja.“ Ovaj čla<strong>na</strong>k se brišejer smatram da je nepravedan i zato sampredložio da se <strong>iz</strong>mijeni ova odluka kakobi one obitelji u kojima samo jedan roditeljradi imale pravo <strong>na</strong> subvenciju. Naša politikaje bila i ostala da svim građanima kojiimaju djecu riješimo boravak u vrtiću kakobi roditelji mogli raditi. – kazao je Ivan Knez.Usvajanjem ove odluke završe<strong>na</strong> je prva ovogodišnjasjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a.- Stjepan MišulićNa blagdan sv. Stošije u z<strong>na</strong>k sjećanja <strong>na</strong> preminulepod središnji križ <strong>na</strong> biogradskom gradskomgroblju vijence su položili i svijeće zapalili uime <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez sasuradnicima, <strong>iz</strong>aslanstvo pobratimljenog mađarskoggrada Baje, zatim, predstavnici Hrvatskedemokratske zajednice, Socijaldemokratske partije,Hrvatske stranke umirovljenika, Hrvatskeseljačke stranke, Hrvatske stranke prava teUdruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskograta. U biogradskoj župnoj crkvi sv. Stošijeproslavljen je blagdan nebeske zaštitnice grada<strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> svete Stošije koncelebriranimbogoslužjem koje je predvodio požeški biskupmonsinjor Anton Škvorčević. „<strong>Sv</strong>etkovi<strong>na</strong>mučeništva sv. Stošije veliki je <strong>iz</strong>azov ipoziv da nitko od <strong>na</strong>s pred Bogom ne živisuzdržanost, rezerviranost ili polovičnost.“- riječi su biskupove poruke u povodu svetkovinesv. Stošije. - S.M.Humani čin pjevačkog kvarteta zamijetili su i čelnici <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>ate im dodijelili vrijedno pr<strong>iz</strong><strong>na</strong>nje.


10 - Opći<strong>na</strong> PašmanSiječanj 2012. - <strong>Biograd</strong>skiglasnikPlanirani proračun Općine Pašman za 2012. godinu <strong>iz</strong>nosi gotovo 16 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>Projekt odvodnje glav<strong>na</strong> z<strong>na</strong>čajka proraču<strong>na</strong>Općinsko vijeće Općine Pašman usvojilo je zatekuću godinu općinski proračun u <strong>iz</strong>nosu od15,7 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Glavne z<strong>na</strong>čajke, kada je riječo prihodovnoj strani, čine, <strong>iz</strong>među ostalih, stavke„porez i prirez <strong>na</strong> dohodak od nesamostalnograda“ u <strong>iz</strong>nosu od milijun i po ku<strong>na</strong>, zatim, stavka„porez i prirez <strong>na</strong> dohodak“ koja se odnosi <strong>na</strong>5%-tno <strong>iz</strong>dvajanje <strong>iz</strong> <strong>na</strong>vedenog prihoda, a kojaimaju obilježje <strong>na</strong>mjenskih sredstava.Pet posto od poreza i prireza <strong>na</strong> dohodak,prema posebnom sporazumu,<strong>iz</strong>dvaja se <strong>na</strong> posebni račun Hrvatskebanke za obnovu i razvoj (HBOR) <strong>na</strong>mijenjenihrazvoju otočnih sredi<strong>na</strong>, u <strong>na</strong>šemslučaju Općine Pašman, što uključuje:sa<strong>na</strong>ciju i <strong>iz</strong>gradnju sustava odvodnjeotpadnih i oborinskih voda, zatim,obnovu nerazvrstanih cesta, lukobra<strong>na</strong>i rive u Neviđanima i Mrlja<strong>na</strong>ma, <strong>iz</strong>raduprostorno-planske dokumentacije, <strong>iz</strong>gradnjuinfrastrukture u radnim zo<strong>na</strong>ma <strong>na</strong>području Općine Pašman i tako dalje. Uokviru ovoga sporazuma dio sredstavaje utrošen u neke od završenih projekata<strong>na</strong> području Općine Pašman kao što je<strong>iz</strong>gradnja školske športske dvorane uNeviđanima i rekonstrukcija lučice uPašmanu. Dakle, riječ je o strogo <strong>na</strong>mjenskimfi<strong>na</strong>ncijskim sredstvima. Taj sporazumOpći<strong>na</strong> Pašman, zajedno s OpćinomTkon, potpisala je još 2002. godine stadašnjim Ministarstvom za javne radove,obnovu i graditeljstvo, sada to spada podMinistarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.– ističe <strong>na</strong>čelnik Općine PašmanNedjeljko Medić.Nadalje, od poreza kuća za odmor planira seuprihoditi 600 tisuća, od poreza <strong>na</strong> prometnekretni<strong>na</strong>ma 800 tisuća, od zakupa nekretni<strong>na</strong>160 tisuća ku<strong>na</strong>, potom, od komu<strong>na</strong>lnog doprinosa1,136.651 ku<strong>na</strong>, od komu<strong>na</strong>lne <strong>na</strong>k<strong>na</strong>de250 tisuća, od <strong>na</strong>k<strong>na</strong>da za priključak vode 300tisuća kao i od <strong>na</strong>k<strong>na</strong>da za ostale koncesije u štoulaze štandovi i slično te od, podrazumijeva se,boravišne pristojbe.Isto tako, uvršten je <strong>iz</strong>nos od 2 miliju<strong>na</strong>Nedjeljko MedićŽdrelac: S odobrenih 6,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> od strane EU fondova fi<strong>na</strong>ncirat će se <strong>iz</strong>gradnjasustava ka<strong>na</strong>l<strong>iz</strong>acije i pročišćavanja otpadnih voda (4. i 6. faza).ku<strong>na</strong> koje Opći<strong>na</strong> Pašman planira uložiti<strong>iz</strong> fi<strong>na</strong>ncijskih sredstava HBOR-a, dakle,od onog 5%-tnog <strong>iz</strong>nosa koji se <strong>iz</strong>dvaja<strong>iz</strong> poreza i prireza <strong>na</strong> dohodak. Također,predviđen je i prihod u visini od milijunku<strong>na</strong> od geodetsko-katastarske <strong>iz</strong>mjerekoja i dalje traje i u kojoj vlasnici nekretni<strong>na</strong>jednim dijelom participiraju. – dodajeMedić.Nadalje, planiraju su prihodi <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čeni stavkom„priljevi i zajmovi ba<strong>na</strong>ka i ostali fi<strong>na</strong>ncijskihinstitucija u javnom sektoru“ u visini od 6 miliju<strong>na</strong>i 315 tisuća.Ovo se odnosi <strong>na</strong> <strong>na</strong>š apsolutno <strong>na</strong>jvažnijiprojekt u ovoj godini: projekt <strong>iz</strong>gradnjesustava ka<strong>na</strong>l<strong>iz</strong>acije i pročišćavanjaotpadnih voda za kojeg <strong>na</strong>m je kroz IPARDprogram Europske unije nedavno odobrenoupravo toliko – 6, 3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.Ovaj <strong>iz</strong>nos moramo osigurati putem kreditaza kojeg će biti raspisan javni <strong>na</strong>tječajkako bismo <strong>iz</strong>abrali <strong>na</strong>jpovoljnijegponuditelja. Taj kredit bi egzistirao dozavršetka radova, to z<strong>na</strong>či tijekom šestmjeseci koliko je predviđeno trajanjeradova. Poslije toga komisija EU fondaće pregledati završeni projekt <strong>na</strong> terenu iukoliko bude <strong>na</strong>pravljeno sve kako treba,isplatit će <strong>na</strong>m odobre<strong>na</strong> sredstva kakobismo „zatvorili“ kredit. Nakon što završimo4. i 6. fazu fi<strong>na</strong>nciranu <strong>iz</strong> spomenutihsredstva, bit će stvoreni temelji za 5.fazu koja obuhvaća <strong>iz</strong>gradnju sekundarnemreže, tj. priključivanje <strong>na</strong> kućanstva umjestu Ždrelac. – ističe Medić.Memorandum o razumijevanju <strong>iz</strong>među OpćinePašman i Agencije za plaćanje u poljoprivredi,ribarstvu i ruralnom razvoju kao provoditeljaprograma potpisan je sredinom listopadaprošle godine. U tijeku je prikupljanje ponudaza <strong>iz</strong>vođenje radova te će se, <strong>na</strong>kon isteka rokaza prijavu 17. travnja ove godine, <strong>iz</strong>abrati <strong>na</strong>jpovoljnijiponuditelj koji će odmah potom započetis radovima.Vrijedi <strong>na</strong>glasiti kako smo premaMinistarstvu pomorstva, prometa iinfrastrukture u okviru programa EIB IIIEuropske investicijske banke uspješnonominirali projekt obnove glavnog lukobra<strong>na</strong>rive u Neviđanima u vrijednosti od10 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> bez PDV-a. Nakon što gaje prihvatilo, ministarstvo je potom predložiloprojekt za sufi<strong>na</strong>nciranje u skladu sprocedurom i kriterijima <strong>iz</strong> programa EIBIII. Hoće li biti odobreno, još ne z<strong>na</strong>mo,međutim <strong>na</strong>damo se da hoće. – rekao je<strong>na</strong>čelnik Medić.Kroz ovogodišnji proračun Općine Pašman zajavne potrebe <strong>na</strong> području socijalne skrbi u 2012.godini planira se <strong>iz</strong>dvojiti 128 tisuća ku<strong>na</strong>, zapotrebe u športu 74 tisuće, za potrebe u kulturi99 tisuća te za potrebe školstva i predškolskogodgoja 348 tisuća ku<strong>na</strong>.Za javne potrebe u školstvu i predškolskomodgoja <strong>na</strong>jviše otpada <strong>na</strong> dječji vrtić– 232 tisuće te za stipendije – 70 tisućaku<strong>na</strong>. Oko pet<strong>na</strong>estero stude<strong>na</strong>ta <strong>iz</strong> <strong>na</strong>šeopćine podnijelo je prijavu za studentskestipendije. Prema utvrđenim kriterijima,rekli smo da bismo <strong>na</strong>jviše njih deseterostipendirali. Međutim, ja osobno samhtio da se svima koji su podnijeli zahtjevodobri tih 500 ku<strong>na</strong> mjesečno kako nebismo činili ikakve razlike. Moja je bilaodluka da obuhvatimo svih jer teška suvreme<strong>na</strong>, a i nema puno stude<strong>na</strong>ta, pazašto im ne bismo pomogli. Njihovo jejedino da upišu godinu. – kazao je NedjeljkoMedić.Osim spomenutog, glavne z<strong>na</strong>čajke rashodovnestrane ovogodišnjeg proraču<strong>na</strong> su, dakako, sredstvaza projekt <strong>iz</strong>gradnje sustava ka<strong>na</strong>l<strong>iz</strong>acijei pročišćavanja otpadnih voda u <strong>iz</strong>nosu od 4miliju<strong>na</strong> i 44 tisuća što predstavlja nešto manji<strong>iz</strong>nos u odnosu <strong>na</strong> cjelokup<strong>na</strong> odobre<strong>na</strong> sredstvaod EU fonda jer se pri planiranju proraču<strong>na</strong>vodilo pretpostavkom da će se real<strong>iz</strong>acija<strong>na</strong>staviti i <strong>na</strong> iduću godinu. Međutim, to će bitiispravljeno skorim rebalansom te biti predviđencjelokupni <strong>iz</strong>nos od 6,3 miliju<strong>na</strong>. Nadalje,kroz stavku „kapitalne do<strong>na</strong>cije“ u <strong>iz</strong>nosu odmilijun i 130 tisuća predviđe<strong>na</strong> su sredstva zaprojekt ugradnje štedno-ekoloških LED žaruljaza javnu rasvjetu. Naime, cjelokup<strong>na</strong> investicijavrijedi 1,780.222 ku<strong>na</strong>. Fond za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost za ovaj projekt odobrioje Općini Pašman nešto više od 960 tisuća ku<strong>na</strong>dok će preostali dio, a to je 818 tisuća ku<strong>na</strong>,podmiriti Opći<strong>na</strong> Pašman u dvadeset i četirijed<strong>na</strong>ka obroka.Od ukupno 639 žarulja, <strong>iz</strong>vođač radovaElektrokovi<strong>na</strong> d.o.o. <strong>iz</strong> HrvatskogLeskovca već je montirala oko 400komada. Na temelju informacija o količiniušteđene energije korištenjem ovihsuvremenih žarulja, praktički ćemo svojtrošak u investiciji, kojeg ćemo podmiritiu 24 jed<strong>na</strong>ke rate, svesti <strong>na</strong> nulu zahvaljujućisnižavanjem troškova održavanjajavne rasvjete. – <strong>na</strong>glašava Medić.Također su planira<strong>na</strong> sredstva za obnovu nerazvrstanihcesta u visini od 2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> koja ćese <strong>na</strong>maknuti <strong>iz</strong> <strong>iz</strong>dvojenih sredstava <strong>iz</strong> prihodaod poreza i prireza od dohodak koji su deponiranikod HBOR-a, potom, predviđeno je 100tisuća za otkup zemljišta za projekt proširenjazajedničkog groblja u Mrlja<strong>na</strong>ma i Neviđanima,100 tisuća ku<strong>na</strong> bit će usmjereno za <strong>iz</strong>radu projektnedokumentacije za javnu rasvjetu uz glavnumagistralnu cestu D-110.S obzirom da smo za projekt javnerasvjete po mjestima iskoristili sredstvaod Fonda za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost za 2011. godinu, <strong>na</strong> tonemamo pravo ove godine. Stoga, kodprojekta javne rasvjete <strong>na</strong> cesti D-110 planiramoići <strong>na</strong> varijantu solarne rasvjeteza što bismo onda mogli od fonda povućisredstva. Naravno, cijeli projekt nećemomoći ostvariti odjedanput, već jedan dio,koliko budemo mogli. Napajanje sunčevomenergijom kao investicija je maloskuplja ali kasnije nemamo nikakvih troškovaodržavanja. – pojašnjava <strong>na</strong>čelnik Medić.Za autobusne čekaonice predviđa se utrošiti450 tisuća ku<strong>na</strong>. Zbog nedostatka novca, radovi<strong>na</strong> čekaonicama se <strong>na</strong>stavljaju u ovoj godini.Nadalje, 200 tisuća ku<strong>na</strong> planira se za <strong>iz</strong>raduprojektne dokumentacije za sustav odvodnje, zanjenu 5. fazu, potom, sto tisuća za poljske puteve.Isti <strong>iz</strong>nos, 100 tisuća, predviđen je za DVDPašman, a za sa<strong>na</strong>ciju odlagališta otpadaBaštijunski brig planira se <strong>iz</strong>dvojiti 100 tisućaku<strong>na</strong>. Pored ostaloga, za odlaganje i zbrinjavanjeotpada <strong>na</strong> spomenutom odlagalištu planira<strong>na</strong> je181 tisuća, zatim, za <strong>iz</strong>radu UPU-a za potrebe<strong>iz</strong>mje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> Prostornog pla<strong>na</strong> uređenjaOpćine Pašman 200 tisuća ku<strong>na</strong>, za porodiljne<strong>na</strong>k<strong>na</strong>de i opremu za novorođenčad 30 tisuća, zapomoć i njegu u kući 15 tisuća te šest tisuća zasufi<strong>na</strong>nciranje cijene parkirališta <strong>na</strong> trajektnompristaništu u Preku zaposlenima <strong>na</strong> kopnenomdijelu županije.- Stjepan Mišulić


12 - Kultura i prosvjetaSiječanj 2012. - <strong>Biograd</strong>skiglasnikOdrža<strong>na</strong> kulturno-umjetnička priredba „Tebi grade“ u organ<strong>iz</strong>aciji KUD-a „Kralj Tomislav“U ozračju proslave desete obljetnice radaU organ<strong>iz</strong>aciji Kulturno-umjetničkog društva„Kralj Tomislav“ <strong>iz</strong> <strong>Biograd</strong>a u školskojsportskoj dvorani priređe<strong>na</strong> je tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>folklor<strong>na</strong> večer u povodu Da<strong>na</strong> grada<strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> njegove nebeske zaštitnicesv. Stošije. Ove godine, možemo ustvrditi,biogradski folkloraši i mažoretkinjelagano“ u povodu jubilarne desete obljetnicerada. Gosti <strong>iz</strong> poljskog grada Rabke,folklorni ansambl mladih „Robcusie“, kojidjeluje već više od šezdeset godi<strong>na</strong>, predstaviose pjesmom, plesom i običajima <strong>iz</strong> svogakraja, posebno s <strong>na</strong>glaskom <strong>na</strong> običaje zavrijeme poljoprivrednih radova te <strong>iz</strong>vedbomsu <strong>na</strong>čin kako se priprema slovačko regio<strong>na</strong>lnojelo Bryndzove halušky, jelo slično<strong>na</strong>šim njokima. Uz to, gosti <strong>iz</strong> Slovačkepjevali su i tradicijske pjesme <strong>iz</strong> slovačkeregije Šariš. Posebnu pozornost privukla jesekcija mažoretkinja koje se <strong>na</strong>stupile svezajedno, od <strong>na</strong>jmlađih do seniorki. Velikpljesak i simpatije publike upućen s tribi<strong>na</strong>simpatičnim <strong>Biograd</strong>skim mažoretkinjamau potpunosti im je zasluženo pripao.U imedomaći<strong>na</strong> voditeljima gostujućih folklornihskupi<strong>na</strong> predsjednica KUD-a „KraljTomislav“ Nives Jeličić uručila je prigodnedarove.Zahvaljujem se što ste došli i <strong>na</strong>damse da je ovo početak jednog divnogprijateljstva i daljnje suradnje. – kazalaje Jeličić.Dakako, darovima su uzvratili i gosti, a uime svih domaćinima i gledateljima, <strong>na</strong>gostoprimstvu zahvalio se svećenik Jan <strong>iz</strong>Poljske i to <strong>na</strong> <strong>iz</strong>vrsnom hrvatskom jeziku.Molio bih svih <strong>na</strong>s, kao i vas, dabudemo zahvalni svima onima kojivode brigu o tradiciji jer tradicija jezapravo <strong>na</strong>ša velika duhov<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga, toje s<strong>na</strong>ga koja je jako potreb<strong>na</strong> čovjekuza svaki dan. Želimo vam da uspijeteu očuvanju svojih ljepota koje imate usvojoj kulturi, folkloru i tradiciji. Nekavas uvijek prati vaša briga o tome.Zahvaljujem <strong>na</strong> svemu! – kazao je poljskisvećenik kojeg je za vrijeme posjeta<strong>Biograd</strong>u u ugostio župnik župe sv. Stošijedon Zdenko Milić.Ove godine, kako smo i ranije spomenuli,KUD „Kralj Tomislav“ obilježava desetgodi<strong>na</strong> uspješnoga rada. Vrijedan jubilejobilježit će se, <strong>iz</strong>među ostalih, dvama z<strong>na</strong>čajnimdogađajima: jedan je već zgotovljen,riječ je o CD-u „Igralo kolo lagano“, a drugije u pripremi – monografija s presjekomdesetogodišnjeg rada biogradskog KUD-a.- Stjepan Mišulić.Simpatični mali folkoraši KUD-a „Kralj Tomislav“ zaslužili veliki pljesak publike.priredili su posjetiteljima <strong>iz</strong>nimno zanimljivprogram u kojem su, uz domaćine, <strong>na</strong>stupiladva inozem<strong>na</strong> kulturno-umjetnička društva– <strong>iz</strong> Poljske i Slovačke. Program su otvorilimali folkloraši KUD-a „Kralj Tomislav“ podvodstvom Rade Vrančić <strong>iz</strong>vedbom „Igrakolo <strong>na</strong> 22“ i „Savila se bijela loza vinova“dobivši veliki pljesak <strong>iz</strong> gledališta. Nakonnjih uslijedili su odrasli <strong>iz</strong>vevši stare <strong>na</strong>pjevebiogradskog i dalmatinskog kraja s njihovognedavno <strong>iz</strong>danog prvog CD-a „Igralo kolopoljskih božićnih <strong>na</strong>pjeva – „kolendama“.Kulturno-umjetničkog društvo „Lubov<strong>na</strong>“<strong>iz</strong> slovačkog grada Stare Lubovne utemeljenje prije sedam<strong>na</strong>est godi<strong>na</strong>, brojioko osamdeset članova koji čine većinommladi srednjoškolci i studenti, te u manjembroju, djeca i odrasli. Bili su sudionicima<strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnim festivalima širom svijeta,čak i <strong>na</strong> Haitiju. I<strong>na</strong>če, <strong>iz</strong>vode folklorneplesove istočne Slovačke. Plesnim<strong>na</strong>stupom biogradskoj publici prikazaliPoljski svećenik Jan zahvalio se Biograđanima <strong>na</strong> gostoprimstvu<strong>na</strong>glasivši važnost očuvanja tradicijskih vrednotaSedma „Noć muzeja“ oborila prošlogodišnju rekordnu posjećenost s čak 325 tisuća posjetitelja<strong>Sv</strong>ake godine sve više posjetiteljaU ovaj <strong>iz</strong>nimno uspješan projekt u organ<strong>iz</strong>acijiHrvatskog muzejskog društva ove godine biloje uključeno 80 gradova i mjesta širom Hrvatskes čak 180 muzeja, galerija i drugih srodnihkulturnih ustanova. <strong>Sv</strong>oja vrata širom je, kaosvake godine dosad, otvorio i Zavičajni muzej<strong>Biograd</strong> koji je za ovu prigodu pripremio posebniprogram. Na početku, uvodnu riječ održao jerav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko Samardžić pritomistaknuvši kako biogradski muzej raspolaže sviše od dvije tisuće ekspo<strong>na</strong>ta o kojima brižnoskrbi te dodao kako će ove godine muzej prireditijoš više kulturnih događanja u odnosu <strong>na</strong>minulu godinu. Posebnu za ovu prigodu biogradskimuzej pripremio je <strong>iz</strong>ložbu pod <strong>na</strong>zivom„Izdavačka djelatnost Zavičajnog muzeja<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>“. Nakon pozdravne riječi,<strong>na</strong>stupio je mješoviti instrumentalni orkestarbiogradske Glazbene škole pod vodstvom prof.Jordanka Miloša. Naročitu pozornost posjetiteljapri razgledanju stalnog postava, Kulturnopovijesnei Arheološke zbirke, te povremenogpostava poput <strong>iz</strong>ložbe u povodu Da<strong>na</strong> grada<strong>Biograd</strong>a pod <strong>na</strong>zivom „<strong>Biograd</strong> <strong>iz</strong>među dvasvjetska rata, privukla je <strong>iz</strong>ložba u organ<strong>iz</strong>acijiEtno-udruge „Dan“ <strong>iz</strong> Pakošta<strong>na</strong> pod <strong>na</strong>slovom„Tragovi glagoljice“.Etno-udruga „Dan“ djeluje već četirigodine. Zadovoljni smo svojim radom. Uz<strong>na</strong>š trud, stižu <strong>na</strong>m i uspjesi koji <strong>na</strong>s još iviše motiviraju. Ovo što vidite povezano jes impresijama učenika pri posjetu muzeju.Možete vidjeti glagoljska slova <strong>iz</strong>rađeneod karto<strong>na</strong> i grafički dorađene rukom,perom i tušem, zatim, plitki reljef <strong>na</strong>dahnutekspo<strong>na</strong>tima <strong>iz</strong> muzeja <strong>iz</strong> starohrvatskepovijesti, potom posudice od gline usirovom obliku. Tu su i sjedalice oslikanemotivima zalistavca koji je karakterističanmotiv s <strong>na</strong>rodnih nošnji primorskogkraja i motivima četverokuta. – kazala ječlanica pakoštanske udruge „Dan“ i profesoricalikovne kulture u Osnovnoj školi PakoštaneAnkica Kovačić.<strong>Sv</strong>ečani dio završio je druženjem uz degustacijutradicijskih jela biogradskog kraja. Zavičajnimuzej <strong>Biograd</strong> u ovogodišnjoj manifestaciji „Noćmuzeja“ posjetilo je više od šest stoti<strong>na</strong> posjetitelja.Kao i <strong>na</strong> razini cijele Hrvatske, i Zavičajnimuzej <strong>Biograd</strong> bilježi rast broja posjetitelja.Vrijedi istaknuti kako se u ovu manifestacijuuključilo još više hrvatskih gradova i mjesta,za dvadeset više u odnosu <strong>na</strong> lani, te, isto tako,tri<strong>na</strong>est više muzeja i galerija u usporedbi s prošlogodišnjom„Noći muzeja“.- S. Mišulić


<strong>Biograd</strong>skiglasnik - Siječanj 2012. Kultura i prosvjeta - 13Poetsko-glazbe<strong>na</strong> večer u <strong>Grad</strong>skoj knjižniciU čast svome graduU sklopu programa obilježavanja Da<strong>na</strong> grada<strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije, u <strong>Grad</strong>skojknjižnici <strong>Biograd</strong> održa<strong>na</strong> je poetsko-glazbe<strong>na</strong>večer tijekom koje su gostovali biogradskapjesnikinja Rada Vrančić, pjesnikinja i recitatoricaNikoli<strong>na</strong> Mojić, kantautorica Tea Vidaići folkloraš Dragan Kutija. Na početku, <strong>na</strong>zočneje pozdravila rav<strong>na</strong>teljica knjižnice JelkaSipi<strong>na</strong> ukratko predstavivši goste. DraganKutija <strong>iz</strong>veo je zdravicu koja potječe <strong>iz</strong> ravnokotarsko-bukovačkogkraja i nekada se,kazao je folklorni stručnjak <strong>iz</strong> Polače, čestoprakticirala prigodom svakog slavlja.Ovu zdravicu nisam <strong>na</strong>pisao već sam je<strong>na</strong>učio u želji da je prenesem <strong>na</strong> mlađe<strong>na</strong>raštaje, kao što su to stari učinili <strong>na</strong><strong>na</strong>s mlađe. Želio bih da ova tradicijskazdravica u <strong>na</strong>ma i dalje živi i da se prenosis <strong>na</strong>raštaja <strong>na</strong> <strong>na</strong>raštaj. – kazao jeKutija.Rada Vrančić, pjesnikinja koja je do sadaobjavila tri zbirke pjesama <strong>na</strong>slova „Pjesme“,„Temelji <strong>na</strong>ši“ i „<strong>Biograd</strong>u s ljubavlju“, a uskoroočekuje <strong>iz</strong>davanje još dvije „Iz kame<strong>na</strong> cvitacvit“ i „Iz dubine duše“, recitirala je stihoveIzložba u Zavičajnom muzeju „<strong>Biograd</strong> <strong>iz</strong>među dva rata“svojih pjesama posvećenih svome gradu:„<strong>Biograd</strong>e, ti si sti<strong>na</strong>“, „<strong>Biograd</strong>e, <strong>na</strong>š uzore“,„Didove beside“ te „<strong>Biograd</strong>ac“. Pjesme, također,posvećene <strong>Biograd</strong>u, još jedne pjesnikinje<strong>iz</strong> <strong>Biograd</strong>a Rajke Anđelić- Maslovarić, kojazbog obveza nije mogla prisustvovati večeri,čitala je knjižničarka Tiha<strong>na</strong> Rakitničan terav<strong>na</strong>teljica Jelka Sipi<strong>na</strong>. Za ovu prigodu <strong>iz</strong>abranesu njene pjesme <strong>na</strong>slova „Na dlanu“,„Dragi grad“, „Do Katarine“ i „Bit ćeš uvik“.Tea Vidaić, i<strong>na</strong>če, dobitnica <strong>na</strong>grade za <strong>na</strong>jboljukantautoricu <strong>na</strong> Zadar festu 2010., <strong>iz</strong>velaje nekoliko pjesama koje je, većinom, samauglazbila: pjesmu Antu<strong>na</strong> Gustava Matoša„Djevojčici mjesto igračke“, „Ti i ja“ NikolineMojić, gitarističku verziju pjesme „Caruso“talijanskog pjevača Lucija Dalle te <strong>na</strong>građenupjesmu „Ćeri puntarske“ sa zadarskog festivala.Nikoli<strong>na</strong> Mojić, koja je do sada <strong>iz</strong>daladvije zbirke pjesama, recitirala je Matoševepjesme „Djevojčici mjesto igračke“ i „Utjehakose“, zatim „Kad bi se moglo otputovati“Vesne Parun, „Prsten“ Draguti<strong>na</strong> Tadijanovića,„<strong>Sv</strong>akidašnju jadikovku“ Ti<strong>na</strong> Ujevića idruge. - Stjepan MišulićKratko razdoblje s puno, za <strong>Biograd</strong>,z<strong>na</strong>čajnih događajaU okviru programa događanja u povodu proslaveDa<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a, u Zavičajnommuzeju svečano je otvore<strong>na</strong> <strong>iz</strong>ložba pod <strong>na</strong>zivom„<strong>Biograd</strong> <strong>iz</strong>među dva svjetska rata“. Uuvodu svečanosti goste je pozdravio rav<strong>na</strong>teljkojoj će biti predstavljen grad <strong>Biograd</strong>u doba Drugog svjetskog rata, poraćate razdoblje do Domovinskog rata. –kazao je u uvodu Draženko Samardžić pritomzahvalivši se pokroviteljima <strong>iz</strong>ložbe, priječinjenica da je <strong>Biograd</strong>, nekada prijestolnigrad, bio više od sedam stoljećapod raznim upravama, da nekažem č<strong>iz</strong>mama, od mletačke, ugarske,austrijske do francuske i tako dalje.Raspadom Austro-ugarske mo<strong>na</strong>rhijepo prvi puta je <strong>Biograd</strong> vraćen matic<strong>iz</strong>emlji 1918. god. tamo gdje i pripada.– istakla je prof. Božulić posebno <strong>na</strong>glasivšineke od <strong>na</strong>jzanimljivijih dijelova <strong>iz</strong>loženegrađe, <strong>na</strong>vedimo neke od njih: Londonskiugovor <strong>na</strong> temelju kojeg je <strong>Biograd</strong> potpaopod Italiju, zatim, Rapalski ugovor kojimje Zadar otrgnut od matice zemlje, život u<strong>Biograd</strong>u u vrijeme Primorske banovine ikotara <strong>Biograd</strong> kada su utemeljene brojneinstitucije u <strong>Biograd</strong>u, fotografije Biograđa<strong>na</strong>koji grade vodovod <strong>na</strong>kon Prvog svjetskograta, potom, fotografije Biograđa<strong>na</strong> koji su<strong>iz</strong>bjegli pred talijanskom vlašću i potom sevratili <strong>na</strong>kon povlačenja Talija<strong>na</strong> <strong>iz</strong> <strong>Biograd</strong>a,zatim, oglas Kraljevine SHS kojim se ističetemeljem zako<strong>na</strong> progon svih onih koji jojse suprotstavljaju, fotografije prvog sastavaNogometnog kluba „Primorac“, dva tanjurakoji su posljednji primjerci inventara pivnice,zatim, pečate i dokumente n<strong>iz</strong>a biogradskihradnji, trgovačke, stolarske i sličnih, kojeniču u razdoblju <strong>iz</strong>među dva rata, potom,fotografije čitaonice u kojoj su se okupljalisuci, liječnici, prosvjetni djelatnici…U ime <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> goste jepozdravila zamjenica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>a Anka Merdić proglasivši ovu doistavrijednu <strong>iz</strong>ložbu otvorenom.- Stjepan MišulićO <strong>iz</strong>ložbi su govorili rav<strong>na</strong>telj Draženko Samardžić i autorica <strong>iz</strong>ložbe GorkaBožulić, a svečano je otvorila dopredjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća Anka Merdić.muzeja Draženko Samardžić.Ovo je uistinu poseb<strong>na</strong> <strong>iz</strong>ložba koju semora polako razgledati, z<strong>na</strong>či, ne samopromotriti fotografije već i iščitati velikdio dokumentarne građe. O<strong>na</strong> predstavlja,povijesno gledajući, relativno kratkorazdoblje od oko dvadeset godi<strong>na</strong>. No,kada budete je pratili, vidjet će te daje u tom periodu bilo mnoštvo događanja,pogotovo, kada je riječ o <strong>iz</strong>gradnjicesta, vodovoda, elektrifikaciji, djelovanjudruštava i tako dalje. Nakonove <strong>iz</strong>ložbe, možemo <strong>na</strong>javiti, očekuje<strong>na</strong>s novi projekt <strong>na</strong> tragu povijesnih iarhivskih istraživanja. Radi se <strong>iz</strong>ložbi usvih, Ministarstvu kulture, potom, <strong>Grad</strong>u<strong>Biograd</strong>u te tvrtki „Iliriji“ i svima ostalimakoji su sudjelovali u real<strong>iz</strong>aciji ove prigodne<strong>iz</strong>ložbe.Pjesnikinja Rada Vrančić recitirala je stihovesvoje pjesme <strong>na</strong>slova „Pamtimo ih“. Autorica<strong>iz</strong>ložbe i muzejska savjetnica prof. GorkaBožulić zahvalila se svim građanima koji suustupanjem svoje građe pomogli u postavljanjuove <strong>iz</strong>ložbe.Zašto smo upravo za ovo razdobljepostavili <strong>iz</strong>ložbu? Izložba je dokumentar<strong>na</strong>,pretežno se radi o dokumentimakoji su origi<strong>na</strong>lni. Temeljnirazlog koji <strong>na</strong>s je <strong>na</strong> to upućivao jeIzložba, u čijoj pripremi vrijedi istaknuti i doprinos građa<strong>na</strong>, pobudilaje z<strong>na</strong>čajan interes Biograđa<strong>na</strong>.


<strong>Biograd</strong>skiglasnik - Siječanj 2012. Sport - 15U sklopu programa u povodu proslaveDa<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i njegove zaštitnicesv. Stošije u akvatoriju Pašmanskog ka<strong>na</strong>laPašmanskim ka<strong>na</strong>lom plovile posade pobratimljenih gradovaVjetar u jedra prijateljstvu(Rumunjska), Moravske Toplice (Slovenija), organ<strong>iz</strong>atora Jedriličarskog kluba „<strong>Biograd</strong>“Slovenske Konjice (Slovenija), Stolac (Bos<strong>na</strong> predsjednik kluba Gordan Borčilo.i Hercegovi<strong>na</strong>), Stara Lubov<strong>na</strong> (Slovačka) Dobrodošli <strong>na</strong> <strong>na</strong>šu malu regaticu uPrije ukrcaja <strong>na</strong> jedrilice sudionike je pozdravio dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan Stopfer.priređe<strong>na</strong> je jedinstve<strong>na</strong> jedriličarska regatapod <strong>na</strong>zivom „Prijateljski gradovi“. Kako i<strong>na</strong>ziv regate govori, u njoj su sudjelovali,uz domaći<strong>na</strong> posadu <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a,predstavnici zbratimljenih brojnih gradovai općine grada <strong>Biograd</strong>a <strong>iz</strong> Hrvatskei inozemstva: Tolfa (Italija), Alba Iuliate <strong>iz</strong> Hrvatske Otočac, Novska i GrubišnoPolje.Okupljanje dobro raspoloženih članovaposada i jedrilica bilo je <strong>na</strong> rivi u gradskojluci gdje je sudionike i zaljubljenike u jedrenjeu ime domaći<strong>na</strong> i pokrovitelja pozdraviodogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan Stopfer, a u imeJedriličarska reprezentacija <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> velikodušnoje prepustila vodeće pozicije gostima.Pobjednička ekipa: predstavnici rumunjske Alba Iulije predvođenigrado<strong>na</strong>čelnikom Mirceom Havom.kojoj ćete upoz<strong>na</strong>ti <strong>na</strong>š Pašmanskika<strong>na</strong>l koji je, i<strong>na</strong>če, <strong>na</strong>jljubavniji ka<strong>na</strong>l<strong>na</strong> svijetu jer ima otočić Galešnjaku obliku srca, ima otok ljubavi <strong>Sv</strong>.Katarinu, zatim otok suza Pla<strong>na</strong>c, atamo dalje vam je otok Vrtiguza <strong>na</strong>kojem se ljudi varaju. U svakom slučaju,ovo je mjesto gdje možete doživjetiljubav. – kazao je pred početak regataGordan Borčilo usput <strong>na</strong>šalivši se.Regatu je svečano otvorio dogrado<strong>na</strong>čelnikMarijan Stopfer.<strong>Sv</strong>e vas lijepo pozdravljam, <strong>na</strong>ročito<strong>na</strong>še goste koji su došli i raznih krajeva.U povodu blagda<strong>na</strong> sv. Stošijeorgan<strong>iz</strong>irali smo regatu „Prijateljskigradovi“. Nadam se da oni koji prvi putsudjeluju <strong>na</strong> nekoj regati se ne boje.Nemaju razloga za to jer su <strong>na</strong>ši skiperiredom iskusni i rado će dati uputekako se po<strong>na</strong>šati <strong>na</strong> brodu. Želim vampuno sreće i neka pobijedi tko budebolji! – rekao je <strong>na</strong>zočnima Marijan Stopfer.Jedrilo se u dva plova po regatnom poljuomeđenom svjetionikom Koćerkom ispred<strong>Sv</strong>. Filip i Jakova, otočićima Plancem i <strong>Sv</strong>.Katarinom. Najbržim i <strong>na</strong>jvještijim pokazalase zajednička posada Novske i GrubišnogPolje vođeni skiperom Marijom Peričićemosvojivši prvo mjesto. Iza njih <strong>na</strong> ciljstigla je posada Alba Iulije predvođe<strong>na</strong>grado<strong>na</strong>čelnikom Mirceom Havom i skiperomSlavenom Mikasom, dok su trećemjesto zauzeli Talijani <strong>iz</strong> Tolfe sa skiperomManolom Birkićem. Domaći su bili vrlogostoljubivi i velikodušni te su gostujućeposade propustili zauzevši posljednje devetomjesto.Usporedo s regatom „Prijateljski gradovi“,održa<strong>na</strong> je i još jed<strong>na</strong>, i<strong>na</strong>če, tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>regata koja, kako se u Jedriličarskom klubu„<strong>Biograd</strong>“ vole <strong>na</strong>šaliti, nosi <strong>na</strong>jduži <strong>na</strong>zivneke regate <strong>na</strong> svijetu: „Regata sv. Stošijezaštitnice grada <strong>Biograd</strong>a i jed<strong>na</strong> od zaštitnicagrada Zadra i da<strong>na</strong> pr<strong>iz</strong><strong>na</strong>nja RepublikeHrvatske“. U ukupnom poretku <strong>na</strong>jbolje vrijemepostigla je posada jedrilice „X-Cite“ saskiperom Lukom Šangulinom. - S. Mišulić


<strong>Sv</strong>ečano otkrive<strong>na</strong> spomen-ploča o stradanju grada <strong>Biograd</strong>a u obrambenomDomovinskom ratu“<strong>Sv</strong>jedočanstvo orazaranjimaIn memoriamprim.dr.sc.Sergije PadelinU povodu 20. obljetnice pr<strong>iz</strong><strong>na</strong>nja RepublikeHrvatske, 15.-og siječnja 1992. godine, <strong>na</strong>blagdan nebeske zaštitnice sv. Stošije i Da<strong>na</strong>grada <strong>Biograd</strong>a, u središtu grada <strong>na</strong> Trgukralja Tomislava svečano je otkrive<strong>na</strong> spomen-pločakoja svjedoči o ratnim razaranjimai ljudskim žrtvama koje su podnijeligrađani <strong>Biograd</strong>a za vrijeme velikosrpskeagresije u razdoblju od 1991. do 1995.godine. Inicijativu za postavljanjem ovogspomen-obilježja pokrenuo je Inicijativniodbor građa<strong>na</strong> <strong>Biograd</strong>a, članova udruge„Hrvatska sloga“: predsjednik Petar Vulelija,rav<strong>na</strong>telj Zavičajnog muzeja <strong>Biograd</strong>Draženko Samardžić, klesar Marinko Katušate Zvonimir Pandžić. Na početku svečanostispomen-obilježje, koje je <strong>iz</strong>radila i gradu<strong>Biograd</strong>u darovala tvrtka „Klesarstvo Katuša“u vlasništvu Marinka Katuše, blagoslovio ježupnik župe sv. Stošije don Zdenko Milić.Prigodnu riječ održali su grado<strong>na</strong>čelnik IvanKnez, rav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko Samardžićte predsjednik odbora Petar Vulelija.<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong>, odnosno, grado<strong>na</strong>čelniki <strong>Grad</strong>sko vijeće <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>apodržali su ovu inicijativu i odobrilipostavljanje spomen-ploče <strong>na</strong> ovomemjestu <strong>na</strong> čemu im zahvaljujemo u imesvih građa<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a koji suželjeli podignuti ovo spomen-obilježje.Slijeva: Marinko Katuša, Ivan Knez, Petar Vulelija, Zvonimir Pandžić i DraženkoSamardžić prigodom svečanog otkrivanja spomen-ploče posvećenerazaranjima i ljudskim žrtvama koje su građani pretrpili tijekom agresije.Ova spomen-ploča svjedoči o istini ostradanju hrvatske kulturne baštine i<strong>na</strong>roda koji se <strong>na</strong> svojem tlu obranioi <strong>iz</strong>borio slobodu i neovisnost svojedržave Hrvatske! – kazao je Petar Vulelija.Na spomen-ploču od kame<strong>na</strong> uklesan jeplan grada <strong>Biograd</strong>a s obilježenim mjestimaudara raketnih i topničkih projektila kojasu uzrokovala oštećenja i rušenja <strong>na</strong>stala zavrijeme oružane pobune srpskog pučanstvau Hrvatskoj i agresije Srbije, Crne Gore iJugoslavenske <strong>na</strong>rodne armije <strong>na</strong> <strong>Biograd</strong>od 1991.-1995. god. Mjesta udara bilasu, vrijedi se prisjetiti, civilni ciljevi gdjese okuplja <strong>na</strong>jviše građa<strong>na</strong>: tržnica, dječjivrtić, škole, crkva sv. Stošije, Zavičajnimuzej, plaža Soline, zgrada gradske uprave,mari<strong>na</strong> Kor<strong>na</strong>ti, bazen <strong>na</strong> Dražici, autobusnikolodvor i hoteli. Tijekom rata svoje živote<strong>iz</strong>gubilo je jeda<strong>na</strong>est civila i 35 hrvatskihbranitelja s biogradskog područja. Udruga„Hrvatska sloga“, u z<strong>na</strong>k sjećanja <strong>na</strong> žrtvekoje je <strong>Biograd</strong> podnio, prisjeća se nemilogdogađaja od 14. lipnja 1993. godine kada je ubestijalnom neprijateljskom <strong>na</strong>padu <strong>na</strong> gradraketnim sustavom Orkan <strong>na</strong> plaži Solinestradalo dva<strong>na</strong>estero nedužnih mladih ljudi,od kojih petero sa smrtnim posljedicama:Lidija Vrankulj, Danijela Vidaković, MarijanPolić, Jozo Tomić i Karlo Paić.- S.MišulićŽupnik župe sv. Stošije don Zdenko Milić blagoslovio je spomen-obilježje <strong>na</strong>Trgu kralja TomislavaTuž<strong>na</strong> vijest o smrti dr.sc. primarijusaSergija Padeli<strong>na</strong>, istaknutog medicinskogstručnjaka i dobitnika Nagrade za životnodjelo <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> za 2011.godinu zatekla je mnoge. Istaknuti dugogodišnjiliječnik zadarske Opće bolnice ispecijalist neuropsihijatrije preminuo je31. siječnja ove godine u 81. godini života.Njegov radni vijek bio je, uz z<strong>na</strong>nstvenukomponentu, obilježen njegovim predanimaktivnostima i borbom protiv bolestiovisnosti, posebno <strong>na</strong> području problematikealkohol<strong>iz</strong>ma vezane za zadarskoi biogradsko područje. Doseljenjem njegoveobitelji u <strong>Biograd</strong> dvadesetih godi<strong>na</strong>prošlog stoljeća, dr. Sergije Padelin udarioje temelje borbe protiv alkohol<strong>iz</strong>ma osnivanjemKluba liječenih alkoholičara u<strong>Biograd</strong>u 1978. godine, među prvima u tovrijeme u Hrvatskoj. Zahvaljujući svojojpredanosti i z<strong>na</strong>nstvenom-istraživačkompristupu ovoj problematici, dr. SergijePadelin ne<strong>iz</strong>mjerno je pomogao brojnimobiteljima, posebno že<strong>na</strong>ma, koje su zbogalkoholičarskog po<strong>na</strong>šanja supruga trpjele<strong>na</strong>silje u obitelji. Njegov magistarski rad<strong>na</strong> temu „Gubitak svijesti kod kroničnihalkoholičara i problem diferenciranja etiološkogfaktora“ <strong>iz</strong> 1981. godine predstavljapresjek njegovog bogatog z<strong>na</strong>nja i stečenogiskustva o bolestima povezanih s neurološkimoštećenjima. Doktorirao je 1987.godine s radom „Specifičnost alkohol<strong>iz</strong>makod že<strong>na</strong>“ u kojem, istraživajući n<strong>iz</strong> godi<strong>na</strong>alkohol<strong>iz</strong>am kod že<strong>na</strong>, daje opširan prikazuzroka i posljedica konzumiranja alkoholakod že<strong>na</strong> različite kronološke dobi i socijalnogstatusa.Rad s ovisnicima dr. Padelin <strong>na</strong>stavio je i<strong>na</strong>kon odlaska u mirovinu 1991. godine kaospecijalist Opće bolnice Zadar ostajući <strong>na</strong>raspolaganju i pomoći mnogim obiteljimazadešenim ovim društvenim problemom.Kako je i sam isticao, još šezdesetih godi<strong>na</strong>prošlog stoljeća pri začecima njegoveorgan<strong>iz</strong>irane antiovisničke kampanje, dr.Padelin vodio se principa kojeg je proklamiraogrčki liječnik Hipokrat: „Rad iustrajnost <strong>na</strong>jveće su kvalitete“. - S.M.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!