strana 1 naslovna - Hrvatska katolička misija, Beč

LIST HRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA U AUSTRIJIGODINA II. BROJ 6. LIPANJ 2003.

Foto:MatišićIz sadržaja:U susret odmoru 3Upoznajmo Bibliju 4Mladi iz HKM-a Beč 5Mačka mora plivati 6Obiteljska stranica 8Povijest HMK-a u Beču 10Papine poruke 12Iz HKM-a u Austriji:Graz 13Linz 14Salzburg 15St. Pölten 16Beč 17Bečki prvopričesnici 18Susret obitelji u Samoboru 19Croatia opet prva 19Foto:Mijoč-BirinImpressum:uređuje i odgovara:Hrvatska katolička misija Beč,(Kroatische katholische Mission)Am Hof, 1010 Wien,Schulhof 1.Tel.(01) 533 81 36; 533 83 94;fax (01) 533 30 19,fra Ilija Vrdoljak, voditelj.Lektura: dr Marko Lukenda,Tehnička obrada i layout:mr. Rudolf Mijoč - Birin,e-mail: rudolf.mijoc@chello.atUVODNIKVespere mira u bečkoj katedraliSvečanim vesperama u bečkoj prvostolnici, uutorak 10. lipnja, uz sudjelovanje kardinala,nadbiskupa i biskupa iz 8 srednjoeuropskihdržava (Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke,Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije)službeno je započeo srednjo-europski katoličkidan pod motom: «KRIST - NADA EUROPE». Uvrlo smjeloj izvedbi i scenografiji vespere su uronile u meditativnumemoriju sjećajući se duhovnih i kulturnih korijena Europe. Vespere susvoj logični slijed vidjele u vesperama koje je prije 20 godina, 10. rujna1983, u bečkom Hofburgu vodio papa Ivan Pavao II i u kojima je Crkvu uAustriji pozvao da bude odgovorna prema okolnim državama i narodimaograđenim bodljikavom žicom pod totalitarističkom diktaturom. Tom jezgodom sv. Otac uz trijumfalni ulaz u Hofburg postavio kao znak - Kristovkriž. «Kristov križ je nada Europe», rekao je tom zgodom Ivan Pavao II.Ovaj pomalo zaboravljeni križ u «zapećku» trijumfalnih vrata i oveproročke papine riječi oživjele su nakon puna dva desetljeća. Ova papinavizija okupila je katolike 8 srednjoeuropskih država u zajednički «katoličkidan» koji je službeno započeo 1. lipnja 2003. i trajat će do svečanogzavršetka u zajedničkom «hodočašću naroda» u Mariazellu 22. i 23.svibnja 2004. Na svečanom prijemu poslije Vespera, u dvorištunadbiskupske palače, istaknula je ministrica vanjskih poslova RepublikeAustrije Ferrero-Waldner u svom govoru da «katolički dan dolazi upovijesno odlučujućoj fazi» Europe. Njene su riječi taknule i njegovopolitičko značenje u trenutku ujedinjavanja i širenja Europe.Pastirsko pismoPredsjednici biskupskih konferencija 8 srednjoeuropskih država napisalisu na svom sastanku u Zagrebu 29. travnja 2003. zajedničko pismosvojim vjernicima koje se trebalo pročitati na misim slavljima 15. lipnja.Ovo pismo sagledava Crkvu u njenoj odgovornosti prema Europi, ono usredište stavlja «otajstvo Isusa Krista kao nosivog temelja cjelo-kupnogpastoralnog djelovanja». On je u korijenima Europe, a istodobno nada zaEuropu. Pismo poziva na novu evangelizaciju, na zauzetiji vjerski život ipoziva vjernike na Bibliju kao izvor Božje riječi i duhovnosti, na redovno izauzeto slavljenje Euharistije i na konkre-tnu ljubav prema bližnjemu .Treba ga uzeti i pažljivo izčitavati kroz ovu godinu, jer je ono u sebi saželoprogram života i rada Crkve, katehezu i ispovijest vjere postkoncilskeCrkve.Katolički dan - kairos za srednju EuropuKatolički dan ponudio se Crkvi kao dobra prigoda, kao kairos. Ovih 8država ulaze u njega ravnopravno, ali ne iz istih pozicija. Zemlje iztranzicije, a posebno Hrvatska i Bosna i Hercegovina na svoj posebannačin gledaju na ovaj dani trenutak. Papa kao da je došao k nama daHrvatsku i u Bosnu i Hercegovinu povede u Europu. Njegove riječi spastoralnog pohoda Hrvatskoj željele su odagnati često opravdanebojazni i ohrabriti nas za otvorenost i suživot u zajedničkoj Europi. Analizenjegovih poruka i mjeseci koji slijede mnogo će toga razjašnjavati. Izjavagospođe Ferrero-Waldner to samo potrvrđuje. Katolički je dan prigoda zanas hrvatske vjernike iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Austriji. Ukatoličkom danu i mi trebamo naći svoje mjesto i biti most povezivanjanaših Crkava s Crkvom zemlje u kojoj živimo i radimo.Dok se spremate na godišnji odmor želimo vam da se odmoriteod svih napora i stresova, ali vam svraćamo pozornost da pratite iuočavate ono što se oko nas događa, da nas slučajno ne mimoiđe ili da toprođe kraj nas kao ono što nas se ne tiče. Pozivamo vas na promišljanje ida svatko nađe svoje mjesto. Ujesen, kad se vratimo, samo ćemoodmoreni nastaviti.fra Ilija Vrdoljak2.

Bili su to i ostaju naši blagoslovljeni daniSveti Otac među namaubilarno stotoputovanjeJIvana Pavla II unašu domovinu,dogodio se podgeslom "Obitelj-putCrkve i obitelji".Obilje radosnihsusreta i očinskihriječi upućenih nama: "S radošću opet stupam nadrago hrvatsko tlo". Papa nas ohrabruje: "Buditenarod nade!"Nikako ne smijemo zaboraviti blagoslov"ljubljenom puku hrvatskom" riječima: "Zemljohrvatska, Bog te blagoslovio! "Nisu uobičajenetakve očinske riječi kod ostalih putovanja.Hrvati su narod zanosa i oduševljenja. Iakonosimo teške ratne rane, ipak gledamo u boljubudućnost. Taj je zanos ušao u dušu i Sv. Oca. Biloje to vidljivo kod "Službe riječi" u Zadru. Primijetilisu to i novinari. On uzima mikrofon i improvizira nahrvatskom: "Na Vašim licima vidio sam patnjerata". Prožimale su se čitavo vrijeme, radost i suze,jer njegova je riječ snažna i ona pokreće. Proglasioje blaženom s. Mariju od Propetoga Petković, kaoznak sebedarja i ljubavi za bližnjega. Bili su toblagoslovljeni dani, jer nas je Sv. Otac prozvao dasmo "zemlja označena svjedočenjem neustrašivihsvjedoka evanđelja!".U susret odmorua svim tim pomiješanim osjećajima i živimslikama s papom, snažnim riječima, koje,Shoćemo li ili ne, ostavljaju novo svjetlo idaruju hrabrost da budemo učinkoviti i prihvatimoprave vrijednosti, kao što su "dostojanstvo osobe,ćudoredna i umna čestitost, obrana obitelji,prihvaćanje i poštivanje života." Idemo nazasluženi odmor puni emocija i dojmova, bilo izovih susreta ili naših svagdanjih briga i muka.Idemo odmoriti tijelo ali, što je još važnije, obogatitivlastitu dušu. Potrebno je, u svim ovim mislima,sresti samoga sebe i izmjeriti dubinu i širinuvlastitog čovjekovanja.Jela i pića je, hvala Bogu, uvijek dovoljno,ponekad i previše. U tome i nije odmor. Potrebno jepronaći malo mira i zadovoljstva u susretu sBogom. Ne zaboravimo vlastitio srce i dušu. Njihtreba nahraniti i oplemeniti slušajući otvorenijeBožju riječ. Crkva nam ne smije biti daleko! Bit ćeto naši blagoslovljeni dani u kojima ćemo morem,suncem, vjetrom a napose osobnom dobrotom,zahvaljivati poput sv. Franje, za svaki darovani dan.Svima, suncem, mirnim morem i tihimpovjetarcem, bogate radošću dane odmora, želiVašP. Sebastijan GolenićDogođeno čudo u Banjoj LuciStotinu i prvoputovanje IvanaPavla II uBosnu i Hercegovinu,pravoje čudo. Malabiskupija,gotovo bezHrvata, aliiznad svegasvjedočka, kaoda se potpuno promijenila tog blagoslovljenog dana22. 06. 03, godine. Kao da to nije ona obična BanjaLuka, čiji dani su teški i gotovo beznadni. Ljepota ijednostavnost liturgije, te papin poziv na oprost ipomirenje činili su neku lijepu i jednostavnusimfoniju Božje prisutnosti na tom mjestu ratnihzala i još uvijek ne isplakanih suza. Sve je prošlo umiru, molitvi i pjesmi. Reče biskup Komarica:"Čudo je to novog blaženika Ivana Merza."Fo t o : M ij o č - Biri n3.

UPOZNAJMO BIBLIJUProročka knjigaPosljednja knjiga Biblije sadrži viđenja apostola Ivana.Ta nam viđenja očituju stanje vjernika i nevjernika tecijelog stvorenoga svijeta. Knjiga Otkrivenja (Otk)napisana je u simboličkom i proročkom načinu govora.Nadahnjivala je kršćane svih vremena porukom da Bogvodi povijest te će napokon biti pobijeđena svaka moćzla.Novi zavjet ili savez(Tako se naziva drugi dio Svetog pisma.)Novi zavjet je zbirka od 27 knjiga. Sve su napisane nagrčkom i nejednakog su opsega. Isus nije ništa napisao.On je svoje naučavanje i uspomenu na događaje pokojim je naše spasenje postalo stvarnost povjerio živomsjećanju svojih učenika. Gospodinove su se riječi ipropovijedanje apostolsko mnogo godina čuvaliusmeno. Tek je nakon Isusove smrti, uskrsnuća,uzašašća i silaska Duha Svetoga nastala svijest da jepotrebno zapisati srž nauka i sačuvati ono što su apostoliveć bili zapisali.Novozavjetne knjige nastajale su u razdoblju od 50. pado 120. godine. Najstariji spisnovo-zavjetnih knjiga je prvaPavlova poslanica Solunja-nima. Evanđelja nastaju urazdoblju od 60. do 80. godineosim Ivanova koje nastaje oko100. Godine.Kao i Starog tako se i knjigeNovog zavjeta daju razvrstati uviše skupina:PovijesneČetiri Evanđelja (po Mateju,Marku, Luki i Ivanu) potječu izizvještaja očevidaca: oni sugledali i slušali Isusa izNazareta, štoviše prepoznali suga kao Mesiju koji ispunjanavještaje Staroga zavjeta.Djela apostolska (Dj) prikazujukako je, nakon Isusove smrti iuskrsnuća, rasla Crkva užidovskom i kršćanskomsvijetu.PoslanicePoslanice Novog zavjeta upravljene su: jednepojedincima, druge pojedinim zajednicama ili skupinitakvih zajednica. Svojim čitateljima priopćuju živusliku vjerovanja i života prvih kršćana te njihoveprobleme. Poslanice ne prešućuju ni pogreške i manetadanjih kršćana te nam zauzvrat donose apostolskinauk kojim se ispravlja i unapređuje kršćanski život.Budući da naš današnji kršćanski život podliježe istimnevoljama i slaboćama, te poslanice Novoga zavjeta (21na broju) imaju i danas isto značenje za naše kršćanskezajednice.Pavlova pisma adresirana su: Rimljanima (Rim),Korinćanima (1. Kor i 2. Kor), Galaćanima (Gal),Efežanima (Ef), Filipljanima (Fil), Solunjanima (1. Soli 2. Sol), Timoteju (1. Tim i 2. Tim), Titu (Tit), Filemonu(Flm). Poslanica Hebrejima (Heb) se obraća židovskimsvećenicima koji su postali kršćani.Ostala apostolska pisma pripisuju se Jakovu (Jak),Petru(1. Pt i 2. Pt), Judi (Jd) i Ivanu (1. Iv, 2.Iv, 3. Iv).Bog se objavljuje u Isusu KristuPremda je u Starom zavjetu Bog na mnoge različitenačine govorio izabranom narodu, u Novom zavjetuprogovorio je po svome Sinu Isusu Kristu.Pojava Krista ne samo da je vremenski završetakStaroga zavjeta, nego je i njegovokonačno ispunjenje. On obasaveza povezuje jer su Pisma prijenjega i poslije njega govorila onjemu. On je utjelovljena RiječBožja: u isto vrijeme Bog i čovjek,istina, put i život, savršena slikaOčeva. Tko njega vidi vidi i Oca,on jedini ima riječi životavječnoga. svoje djelo izveo ježivotom svjedočeći, propovijedajućinovi nauk, prihvaćajućismrt nad kojom je trijumfiraosnagom uskrsnuća, uzašašćem uslavu pridružio se nebeskom Ocu,a potom poslao Duha tješiteljasvojim sljedbenicima. To jespasonosno djelo kojim je Bogobdario ljudski rod. Isusova smrt iuskrsnuće početak su Novogazavjeta ili saveza što ga Bogsklapa sa svim ljudima na zemlji.Duh Sveti počeo je okupljati svenarode svijeta u taj Savez, u novozajedništvo kasnije prozvanoCrkva.Završetak Božje objaveS apostolskim vremenom Objava je zaključena.Duh Sveti više ne nadahnjuje pisce da pišu nove knjigeSvetog pisma, nego vodi Crkvu da ono što joj je predanočuva, tumači, sve bolje shvaća i sve savršenije u životprovodi. Bog se u Isusu Kristu, koji je njegova vječnaRiječ i živa Slika, priopćio svojoj crkvi i više ne trebaočekivati drugih "objava" koje bi mogle nešto bitnonadodati Isusovoj poruci. Poslanica Hebrejima divno toproglašuje: "Više puta i na više načina Bog nekoćgovoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane,progovori nama u Sinu. Njega postavi baštinikomsvega; Njega po kome sazda svjetove" (Heb 1,1-2)! Odsada su sve "objave" privatne i ne obvezuju Crkvu: nisuto ona Riječ Božja koju Crkva prima i vjerno naviještakao vjeru za spasenje ljudi.Jakša4.

MLADI HKM-a BEČMladi prijatelj Ante u u glumi je potrebno 16 osoba) i nesigurnost. Ponio nas je irazgovoru sa svojim krenule su probe svake nedjelje pljesak na kraju igrokaza, takoprofesorom u prošlom broju u 19,00 sati. Moramo priznati da smo odlučili izvedbulista «Naša riječ» dao nam je nije išlo lagano, no zaje- ponoviti. Ponovno smo se našli,svima misliti. Zašto? Da li ipak dništvom i upornošću sve smo mi na binama a naša vjernapostoje odgovori na njegova poteškoće prevladali. Među publika u klupama naše crkve,pitanja i traženja, postoje li nama našlo se i majstora za 18. svibnja o. g. i igrokaz jemjesta, još više, može li nada izradu bine, posebno ističemo realiziran.postati djelotvorna a neOvom smo izvedbom ostvarililamentirajuća?svoj cilj. Mi mladi bolje smo seupoznali i zbližili, iskoristilikorisno svoje vrijeme, a publikase mogla zamisliti nad tužnomstvarnošću mnogih našihobtitelji i u vjeri razmiliti onjihovim rješenjima. Želja namje ovim igrokazom proći našeMisije u Austriji i ponuditiBožja rješenja za našeprobleme.Scena iz igrokaza “Svi me vole samo tata ne”Poneseni pročitanim tekstom i Dalibora Kovačevića, a ispoznajom traženja tolikih spretnih krojačica Ružice imladih Hrvata pozivamo sve Dragice, koje su obukle glumcemlade da zavire, da se odvaže i ukrasile binu. Svi smo zdušnozakoraknuti u otvorenost HKM- priskočili podržani voditeljema, gdje ih ne čekaju gotova Misije fra Ilijom.rješenja svih njihovih problema, Malo u tremi dočekali smoveć mogućnost da tu zajednički 23. ožujka kad su se naši naporiistopimo svoje probleme i vidjeli na bini. Naime, u 19 satitjeskobe «kruha sa sedam u našoj crkvi «Am Hof» odigralikora».smo pred lijepim brojem našihKako mi to radimo u HKM-u vjernika ovaj poučni igrokaz uBeč približit ćemo vam u pet slika. Bili smo radosniminulim događanjima nas videći oduševljenje međumladih koji se okupljamo na publikom i to je razbilo našuFRAMI, susretima mladih iopćenito u Misiji.Hodočašće pješice u MariaGuggingMladi naše Misije odlučili suzajedno sa svojim duhovnikomfra Franjom hodočastiti uKorizmi pješice u svetišteMajke Božje Lurdske u MariaGugging. Na put smo krenuli05. travnja, u subotu pred Petukorizmenu nedjelju. Naspedesetak mladih uz nekolikobakica i članova molitvenegrupe u 9,00 sati s blagoslovomsmo napustili crkvu Am Hofgledajući s velikom nadomprema oblacima koji su senadvili nad gradom. Trebalo jeprevaliti 25 km do cilja ali utome nas je podržavalaSvi me vole samotata neGrupa mladih zaljubljenika ukazališno izražavanje podvodstvom prof. Mate Jarićapripremila je i izvela igrokazautora Đure Zrakića «Svi mevole samo tata ne». Ideja je dugotinjala, a onda na kraju jesenipostala i stvarnost. Naime,skupilo se nas mladihentuzijasta dovoljan broj (samoS mise u Guggingu5.

molitva, pjesma i bratski Tu je bila uključena i naša svoju vjeru i pokazali darazgovori. Malo umorni i puni H K M , a n apose mladi. ljubimo Boga i braću ljude.franjevačkog veselja stigli smo Sudjelovali smo u svimu 15 sati na odredište. Tu su nas ponuđenim programima aliveć čekali vjernici pristigli posebno moramo spomenutiNoć milosrđaa u t o b u s o m i l i o s o b n i m susret s mladima pristiglih izU programuautomobilima.Hrvatske koji je bio u našojG r a d s k i hPrvi pogled na špilju, Gospin Misiji u utorak, 27. svibnja.misija bila jekip i oltar bio je neopisivo lijep, Brzo smo se upoznali i sklopilipredviđena ino zbog oblaka pobožnost nova prijateljstva.« N o ćKrižnog puta i sv. misu obavilimilosrđa»odsmo u kapeli. Sve je bilo Vožnja tramvajem 30. svibnja na 1. lipnja. Što tosvečano, ispunjeno pjesmom i U sklopu Gradskih misija znači? Naime, svaka je župaradošću koja nas je pratila na «Otvorite vrata Isusu» bila je trebala pripremiti cijelonoćnopovratku kućama u Beč.predviđena i vožnja tramvajem. klanjanje pred Presvetim i bitiU tramvaju može biti jako domaćin pristiglim gostima izIzlet mladihnaporno, pogotovo za sunčanih drugih zemalja. U našu crkvuI ove godine 1. svibnja mladi žega, ali vožnja tramvajem 29. opet su stigli mladi iz Hrvatske inaše Misije krenuli su na izlet. svibnja, na blagdan Uzašašća, s nama zajedno proveli noć uOdredište je bilo staro vojno za nas mlade iz Frame bilo je molitvi, pjesmi i meditaciji.pravo veselje. Sastali smo se Program je započeo moljenjemoko 11,00 sati u HKM-u odakle krunice nakon koje je slavljenaje nas petnaestak krenulo sv. misa. Po završetku misepješice prema Karlsplatzu. izloženo je Presveto, pa smo miTamo je bilo mjesto susreta s domaći i naši gosti iz Splita id r u g i m m l a d i m a Zagreba naizmjenično(Austrijancima i Slovacima) s molitvom i pjesmom kroz dvakojma smo zajedno iznajmili sata slavili Gospodina. Tada jedva vagona «oldtimer» napravljena pauza za malutramvaja. Do polaska u 12,00 okrepu u našem centru. Odsati u parku smo pjesmom 10,00 sati pa do jutarnje sv. miseMladi s p. Franjom na izletu razveseljavali prolaznike i tako u 7,00 sati izmijenio se lijepivježbalište u Kaisersteinbuchu. svjedočili svoju vjeru u Isusa. broj mladih i ostalih vjernika uU desetak automobila krenuli U 12,00 sati stigao je naš molitvi i sabranosti srca predsmo u 9 sati iz Misije, a oko tramvaj te smo krenuli na Presvetim.10,30 bili u prelijepoj prirodi,gdje su nas već dočekali bivši,stari framaši sa svojimobiteljima.Smjestili smo se na maloj livadiokruženoj stijenama. Tu je biloroštilja, nogometa, odbojke,planinarskih vještina, a nada svepjesme. Nitko nije ostao gladanali ni bez vidljivih znakovaumora. Takvi umorni, no snapunjenim «motorima»Božjom prirodom, krenuli smou našu crkvu Am Hof, gdje smou 18,00 sati započeli svibanjskepobožnosti.Sa izletavožnju svjedočenja od Stavljamo pred čitatelje dioMisije grada BečaKarlsplatza do Floridsdorfa i naših aktivnosti uz uobičajeneOd 23. svibnja pa do 1. lipnja o.natrag. Cilj nam je svima bio susrete svaki utorak, te miseg. održan je Internacionalniisti: otvoriti ne samo vrata nego mladih svake prve nedjelje ukogres za novu evangelizaciju - i naša srca Isusu. Hrabro smo mjesecu. Priredili:Gradske misije u gradu Beču.svjedočili pjesmom i radošću Tamara, Michaela i Mario6.

Prošle godine zadnjeg vikendapriču o staračkim domovima iu lipnju uputili su se mnogiKatze muss schwimmenživotu u njima. Posebno je bilo(Mačka mora plivati)Bečani na obalu Dunava da uzriječi o privatnim staračkimroštiljanje i kupanje u mirudomovima i o uvjetima u kojimauživaju u suncu i prirodi. Ni taj se odgovor je bio: "Katze muss žive ti stari i nemoćni ljudi.vikend ne bi puno razlikovao od schwimmen!" i ponovo je bacili u Potresna i dojmljiva reportažaostalih sunčanih vikenda koje vodu. Jasni u svojoj namjeri da nije mogla ostaviti gledateljegradski ljudi žele provesti u "Katze muss schwimmen!", imune i hladne na prikazano.prirodi sa svojim obiteljima i ignorirali su zaprepaštenost i Svaki se normalan čovjek nakonprijateljima da nije došlo do ponovno upozorenje da se krše viđenog u emisiji morao zgroziti inezapamćenog incidenta. Naime, životinjska prava i nastavili dalje zapitati u kakvom mi to svijetuslijedeći primjer stanovnika sa svojim naumom. Uvidjevši da živimo. Kako je takvo štograda u koji su doselili, i ovi nema uspjeha kod tih "mučitelja" moguće u jednoj zapadnoj inovopečeni Bečani odlučili su se životinja, domoroci upozoravaju razvijenoj državi? A razlog tomuopustiti i uživati na obali Dunava. da će pozvati policiju i tako se najbolje očitovao kad je jedanDržeći se one dobre stare izreke: riješiti tu situaciju. sudionik u raspravi javnoKad si u Rimu, ponašaj se kaopostavio pitanje kada će državaRimljanin, i ti stranci, "AuslenstaračkimAustrija donijeti zakon oderi", odlučili su ugledati se udomovima kojim bi sesvoje domaćine. Ne samo što sukontrolirale ustanove na kojimase došli pokazati na obalu lijepogje skrb o starijima. Takvim bi seplavog Dunava nego su sa sobomzakonom nadzirali i poboljšalipoveli i svoju kućnu ljubimicu.uvjeti u kojima žive stari iTako integrirani i zakamuflirani,nemoćni, kažnjavalo nehumanouvjereni da se sad po ničemu nepostupanje odnosno postupanjerazlikuju od domorodaca, odluživomnedostojno prema bilo kojemčili su okupati svoju mačku ustvoru a kamoli premarijeci. I tako je započeo incidentčovjeku.neslućenih razmjera kojim jeRazmišljajući o životu, onarušen mir na obali Dunava togFoto:Mijoč-Birindostojanstvu, o pravima čovjeka,zadnjeg vikenda u mjesecusilnim zakonima kojima se štite talipnju. Odlučni u svojoj namjeri Stranci su nastavili svoju zabavu prava i kojima se diče mnogeda okupaju i rashlade mačku u s mačkom a domoroci nazivaju visokorazvijene zemlje, nevodi, "Auslenderi" su bez puno policiju. Policija je stigla vrlo možemo pobjeći od suroverazmišljanja bacili mačku u brzo na mjesto "zločina", vade stvarnosti da se u svakoj minutiDunav u nadi da će maca shvatiti mačku iz vode, pozivaju vlasnika dok vi ovo čitate upravo narušilonjihov plan i zadržati se što duže i počinju ga ispitivati. I dok nečije dostojanstvo, upravou brčkanju u vodi. No, međutim, mačka stoji na obali, otresa vodu prekršila nečija moralna i ostalamački očito nije odgovarala dok policija ispituje vlasnika, prava, upravo možda prekinuotemperatura vode toga dana i stiže i služba za zaštitu životinja. nečiji nedužni život ...naum njezinih gospodara te se Prema propisanoj proceduri u Iako je ovo mračnaona elegantno i neprimjetno takvim slučajevima, uzimaju realnost ljudske vrste, svi mi kojipokušala vratiti na obalu. mačku i odvoze je od tih volimo život i poštujemo druge iPomalo iznenađeni neposlu- mučitelja, a vlasnika zapisuju tuđi život, već smo učinili punošnošću svoje kućne ljubimice, koji će vjerojatno odgovarati za ako smo se zauzeli, obranili ivlasnici su uzeli macu i opet je mučenje životinje ...zaštitili svoga bližnjega ubacili u Dunav. Mačka uporna u Zadivljeni učinkovitošću službi situaciji kada je on ugrožen.svojoj odluci da se toga dana ne za obranu prava životinja u Nemojte okretati glavu akokupa vraća se na obalu, ali opet jednoj tako demokratski sređenoj možete pomoći, nemojtebiva bačena u vodu. I tako se ta državi i zabavljeni ovom malom ignorirati tuđu patnju i probleme,igra "mačke i miša" ponavljala anegdotom o mački koja nije nemojte biti sebični ... buditenekoliko puta na opće zgražanje i htjela plivati, ali koja, na sreću, velikodušni i osviješteni baš kao izaprepaštenje domorodaca. zbog toga nije imala težih domoroci s početka ove priče uUvidjevši da se postupa protiv posljedica osim onih psihičkih, nastojanju da obranevolje životinje, upozorili su nedavno gledamo u emisiji dostojanstvo i prava male macevlasnike te mačke da ne smiju WILLKOMMEN ÖSTERdr.Markokoja nije htjela plivati ...mučiti životinju. Kratak i jasan REICH, koja počinje u 17.10 sati,Lukenda7.

Obiteljska stranicaO D G O J N A Š E D J E C EKrađabrinuti!”djuju osjećaj, da ga nitko ne"Dijete mi krade - što ću?” Dijete se u odnosu na razumije i ne voli. Isto tako imabraću ili sestre osjeća zaposta- premalo smisla stavljati dijeteospodin i gospodja K. su vljenim i krade, da mu se na kušnju time što ćemo uizvan sebe: Tomo krade! posveti više pažnje. svakom kutu ostavljati novac, iGDevetogodišnjak je u supermar- Ako dijete ne očekuje čekati da li će dijete ispunitiviše ljubavi, prelazi u obećanje, da više nikada nećenapad, osvetu. Roditelje uzeti. Dijete ne bi uopče trebalotreba oštetiti, osramotiti. pitati: ”Zašto si tako neštoTada djeca često uzi- učinio?”, jer u većini slučajeva imaju stvari koje im ne zna zašto je to učinilo.uopće ne trebaju.Roditelji moraju pokušatiDo krađe može doznati zašto dijete krade i kakodoći, ako dijete raste u tom djetetu mogu pomoći, daprestrogoj atmosferi. odstrani sukobe s obitelji iliMalo mu se dopušta i okolinom.mora se stalno urednoponašati. Ukradenestvari mu pričinjajuradost i dijete osjećaRazgovor u roditeljskomdomu"Moje dijete mistanovitu slobodu. Često ništa ne govori o sebi"djeca nešto uzmu dapodijele drugoj djeci. “Moj Bože, Ana”ketu iza ugla uhvaćen, dok se Time se djeca koja s drugom opominje gospodja P. nestropskrbljivaoslatkišima. “Samo djecom imaju premalo konta- pljivo, “ta reci već jednom,da ne doznaju susjedi”, kta, nadaju kupiti prijateljstvo zašto ne želiš ići u školuzabrinuo se gospodin K. i ovako ili priznanje. plivanja?” No Ana ostajeuzrujan izmlati sina. Slijede Možda dijete ne želi pred nijema. Zašto ne kaže svojojzastra-šivanja: ” Što će samo od drugom djecom ispasti kuka- majci da se boji duboke vode itebe biti...? Ti ćeš sigurno vica: danas je upravo kradja pozavršiti u zatvoru!”supermarketima kod mnogihAko dijete krade, učenika “proba hrabrosti”.trebamo to uzeti ozbiljno, ali ne Često za kradju ima sasvimprecjenjivati. Jer pri je svega jednostavno objašnjenje: dijetekod djece u predškolskoj dobi ne dobiva džeparac ili ga dobivatrebamo se pitati, da li dijete u premalo i s tim novcem ne smijesvojem razvojnom stadiju je slobodno raspolagati. Na tajuopće u stanju pravilno shvatiti način nema mogućnosti da siodnose svojine.ispuni želje, koje su za druguU jednom mirnom, djecu sasvim razumljive. Da biprijateljskom razgovoru može takove situacije spriječili, trebase početi govoriti o tome, da na djetetu davati džeparac. Štopr. vrati auto dječaku iz susje- mogu učiniti roditelji, ako dijete da je zbog toga druga djecadstva. Mnoga djeca pone-kad krade? U mirnom razgovoru uvijek ismijavaju?nešto ukradu samo da bi učinila trebali bi djetetu objasniti, zašto Sigurno i u krugu vašihnešto što je zabranjeno, da se ne smije krasti, kako se znanaca i rodjaka ima osoba, sdozive uzbudjenje. Ali ako ukradene stvari trebaju vlasniku kojima nerado govorite i onihdijete ponovno krade, treba se vratiti ili platiti. Druga kojima idete kad ste u neprilici.pitati: Zašto krade? Slijedeći “odgojna sredstva”- batine, Jeste li se već zapitali, zbogodgovori su mogući: Dijete želi propovijedi, proricanja razbopostićida ga roditelji više jničke budućnosti djetetu ne rodjaci tako simpatični? Vjero-čega su vam neki znanci ilizapažaju: “Kada vas dovoljno pomažu, nego najčešće potvrnaljutim,već ćete se ojatno zato što ste primjetili, dameni8.

kod njih dodjele do riječi, davas oni slušaju. Oni vam dajuosjećaj, da brige i potrebedrugih ljudi uzimaju ozbiljno.To godi - to stvara povjerenje.Isto tako osjećaju i našadjeca. I nije li onda preče, da sesvojim pitanjima i problemimaspontano obraćaju roditeljima?”Moja Ana” veli gospodja P.“može u svako doba doći kmeni.” No Ana ipak ne dolazi.Da li je kriva Ana injena “tvrdoglavost”, koju suroditelji nedavno primijetili, ilije možda majka svojimpostupcima da joj se Ana ipovjeri, reagirala kao i uvijekzapažanjima: “Ta što sepretvaraš. Niti druga djeca nisutakva”? Reagiranje gospodje P.nije ni u kom slučaju rijetkaiznimka. Jer, roditelji prečestomisle da imaju više životnogiskustva, da su već svedoživjeli, da sve bolje znaju.Medjutim, ako roditelji brige ipotrebe svoje djece ne shvateozbiljno (»te tvoje problemebih ja rado imao«), djeca se sveviše povlače, zača-hure se, pačesto i na pitanja više nereagiraju.Pokušajte jednomsamokritično pratiti, kakočesto u razgovoru s djecomupadate u riječ, moralizirate,propovijedate: “Nemoj sepraviti važan”, grdite,ismijavate, postiđujete: ”Čujtevi, mudri gospodine!” -smirujete, sažaljevate, ublažujete:“Ta, to se dogodisvakom djetetu” - odbijate,odvraćate, omalovažavate:“Ah, radije ćemo govoriti ougodnim stvarima.” Bi li virado govorili o svojim problemimas nekim, tko bi se premavama tako ponašao?Džeparac"Tata, treba mi novaca!"Priznajem: oni rodi-telji, koji su potrebe i teškoćeposlijeratnih godina nasebiiskusili, i koji danas svakinovičić moraju tri putaokrenuti, škrtare s davanjemdžeparca djeci. Jer uvijek seboje da ga potroše na"nepotrebne stvari".Međutim ovakvoshvaćanje ne uočava glavnismisao džeparca, njegovuodgojnu svrhu: Džeparacomogućuje djeci prve korakeprema vođenju vlastitoggospodarstva. Sa stanovištaodraslih, djeca zanimljivo utome griješe. No, kao ćedrugačije dijete steći potrebnoiskustvo?Ni drugo odgojnoznačenje džeparca ne smije sepotcijeniti: novac čini samostalnim,samoodgovornim. I tou vlastitom doživljaju, što jesigurno korisnije od roditeljskogpredavanja. Još samopar važnih načela: Džeparacdavati djetetu tek kada podje uškolu. Visina džeparcaodredjuje se prema starostidjeteta i gospodarskim mogućnostimaroditelja. Recimošestogodišnjem djetetu dovoljnoje dati mjesečno 2 Ä,četrnaestodišnjem možda 10 Äi 20 Ä maturantu. Džeparactreba davati redovno i a izdatkene smijemo kontrolirati.Džeparac nikada nesmije biti sredstvo primoravanja.Priredio:fra Ilija Vrdoljak9.Zato što Bog ima liceZato što Bog ima lice,nisam samo broj.Zato što Bog ima lice,zato sam čovjek.Zato što Bog ima lice,nije mi tuđ.Zato što Bog ima lice,imam ja zavičaj.Zato što Bog ima lice,zato što me voli i poznaje,zato mogu živjeti,jer me on gleda,on ide ispred mene,on je iznad mene i u menii ide iza meneako zalutam.Zato što Bog ima lice,nije nijedan put besmislen.On me nosi i drži,daje mi snagu i oslobađame.Zato što Bog ima lice,nisam sam,mogu odvažno ići naprijedi nadati se i radovati.Zato što Bog ima lice,mogu živjeti,u jučer, u danas,u sutra, u sada.Zato što Bog ima lice,bit će budućnosti.Pođi sa mnom putem kojisada još ne vidimo.Almut Haneberg

Nastavak 3.POVIJEST HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE U BEČUP. EFREM - REKTORCRKVE AM HOFremda je HKM dobilaPcrkvu “Am Hof” nakorištenje, ipak je njome jošuvijek službeno upravljaorektor Lothar Kodeischka.Ured HKM-a bio je u Sirigerstr.7, a župna dvorana i sve oveprosorije kojima danasraspolaže HKM nisu pripadalenjoj. U 1972. godini dogodilesu se tri vrlo važne stvari zaHKM u Beču:1.Najprije je17. siječnja 1972. naš uredpreselio iz Singerstr. 7. naSchulhof l u 1. kotaru.Uredovno vrijeme je biloradnim danom (osim srijedom)od 8.30 do 12.00 i od 15.00 do18.00 sati.2. 30. lipnja iste godinepreuzeo je p. Efrem upravu nadcrkvom “Am Hof”od prijašnjegrektora vlč. LotharaKodeischkae ipostao prvi rektor -Hrvat. U protokoluprimopredajepreuzeta je crkva,sakristija i prostorijeiznad Marijinekapelice na ulazu ucrkvu zajedno sinventarom.1. srpnja 1972. p.Efrem je službenopostao rektoromcrkve Am Hof.3. Pastoralnii socijalni radosoblja oko naših radnika bioje zapažen u bečkojnadbiskupiji i ona je tijekom1972. godine dala do znanja daće HKM vrlo brzo postati isamostalnom župom, jer jekroz proteklo razdobljepripadala župi sv. Petra u l.kotaru i sva krštenja, vjenčanjai krizme upisivale su se umatične knjige te župe (danassu svi ti podaci do 31. 12. 1972.preneseni u župu sv. Mihaela uHabsburgerstr. 12).U oglasnoj knjizi iz1972. godine zabilježeno jedaje za vrijeme blagoslovaobitelji pod kraj 1971. ipočetkom 1972. godinepobodeno 168 satanova (564)osobe. Treba imati u vidu da sumnogi naši radnici u to vrijemestanovali u zajedničkimbarakama firma u kojima suradili.CRKVENI ODBORNa zajedničkompastoralnom sastankuhrvatskih svećenika u Austriji1971. donesen je zaključak oosnivanju crkvenih odbora.Knjiga oglasa poziva 16. 1.Prva pričest 1972. s fra Efremomposlije mise članove novogcrkvenog odbora na prvisastanak. Tijekom godinenastavljeni su ti sastanci.Članovi su bili ljudi koje jepastoralno osoblje samoizabralo. Kasnije su javnopozivani i ostali koji su željeli10.ući u taj crkveniodbor (Knjigaoglasa, 9. 4.1972.) U svomizvješću 1973.godine piše p.Efrem da je rad s crkvenimodborom propao “jer članovinisu mogli dolaziti nasastanke”. Vrlo je zanimljivatema tih crkvenih odbora.Oformljeni su u dobroj namjerida se u brigu oko naših radnikauz pastoralno osoblje uključe ilaici. Za većinu članovacrkvenog odbora to je bilonešto novo i oni su imali samodobru volju i spremnostmalenog čovjeka da bude svomv svećeniku na pomoć. Oni,premda nisu igrali nekuodlučujuću zadaću u pastoraluove misije, ipak u svoj svojojmalenkosti kriju nešto što bitrebalo bolje proučiti. Tvrdnjap. Efrema dajeodbor prestao sradom radi togašto članovi “nisumogli dolaziti nasastanke” samo jedjelomičnotočna. Tu sumnjupotvrđuje isudbina novogacrkvenogao d b o r aosnovanog 1975.godine. Smatramda bi razjašnjenjuove pojavetrebalo dodati trivažna faktora:a) Daječlanstvo u odborima biloFoto:Arhiv HKM-apolitički opasno za ljude koji subili u njima i da su oni radi togamogli imati (i imali su)poteškoća kod jugoslavenskihvlasti;b) Crkveni su odboribili mjesta u koje su bili

Hvala ti, Sveti Oče!Vi, ipak sami budite glavni graditelji svoje budućnosti! Vaše istinsko blago činipostojanost vašega karaktera te vaša bogata ljudska,kulturna i vjerska baština po kojoj seprepoznajete. Ne mirite se sa sudbinom!Uistinu, nije lako početi iznova. To traži žrtvu ipostojanost, a zahtjeva također vještinu sijanja istrpljivost čekanja. Ali, znadete i da je ponovnipočetak ipak moguć. I uzdajte se u Božju pomoćkao i u čovjekovu poduzetnost.Ivan Pavao II.Zračna luka Mihovljani, 22. 6. 2003Hvala tebi ljubljeni puče hrvatski, koji si me dočekivaoraširene ruke i srca otvorena po ulicamaDalmacije, Slavonije, Kvarnera. Sjećam se tvojihpatnji uzrokovanih ratom, što su još uvijek vidljivena tvojem licu i što se održavaju na tvome životu iblizu sam svima koji podnose tragične posljedicerata. Poznata mi je međutim tvoja snaga, tvojahrabrost i tvoje ufanje i siguran sam da će ti ustrajnozalaganje omogućiti da i ti jednom ugledaš boljedane. Hvala i tebi mladeži Hrvatske! Mladežihrvatska neka te Bog blagoslovi, zemljo hrvatskaBog te blagoslovio! IvanPavao II. Zadar, 9. 6. 2003.12.

Hrvatska katolička misija GRAZFranziskanerplatz 14, 3100 GrazTel.: (0316) 82 40 92, fax: 4,Email: HKM.graz@Lion.ccVoditelj: fra Sebastijan GolenićPast. suradnik: Đurica Perković13.Zvonik Franjevačke crkveu kojoj se okupljajuHrvati iz Graza.Ukratko iz MisijeAkademski zbor studenata glazbePrva pričest, 11. 05. 2003.Budući da je u Grazu mnogo studenata glazbe iz našeOve godine u domovine, osnovan je mali akademski zbor koji je prvinašoj Misiji puta nastupio u nedjeljnom euharistijskom slavlju,P r v u s v e t u 25. 05. Studente vodi svećenik Chaba Paško. Toga danapričest primilo pjesmom su obogatile svetu misu i gošće iz Welsa kojeje 28 djece. su svojim gitarama i glasovima oduševile prisutnePripremao ih je vjernike.vjeroučiteljĐurica Perk- Knjiga "Dječje molitve za stolom -ović, pastoralni Kinder Tischgebete"Foto:Perković asistent u Misiji.Prvopričesnici 2003.Djeca su tijekom Uz kreativni vjeronaučni rad našihčitave protekle godine subotom pohađala vjeronauk na vjeroučitelja, osobito gospodinahrvatskom jeziku te tako nadgrađivali temelje koje su Zdravka Buljana, nastala jedobili u svojim obiteljima. Kao i uvijek, bio je to svečan i dvojezična knjižica "Dječjeradostan događaj za njih kao i za cijelu župnu zajednicu. molitve za stolom - KinderSusret bračnih parova u FrohnleitenuTischgebete". Na 82 stranice sudječje molitve na hrvatskom injemačkom jeziku popraćene24.05. 2002.Naslovna stranica knjižicedječjim crtežima, te dječjimna inicijativupjesmama iz hrvatskih i austrijskih pjesmarica.n a š e g p .Zanimljiv je sadržaj i zanos tih molitava. Knjižica jeSebastijanalijepo opremljena i cijenom dostupna svima koji je želeGolenića, a uimati ili kao prvopričesni dar pokloniti drugoj djeci.organizacijičlanova žup-Predstava amaterske kazališne družineskog vijeća"Histerioni" GrazHKM Graz,održan jeČitave godine u prostorijama Misije okupljala se malasusret bračnihgrupica od desetak ljudi, koji su pod stručnim vodstvomparova uprof. Blaženke Perković, uporno vježbali i pripremaliFrohnleitenu, Biskup Komarica s bračnim parompredstavu "Romeo i Julija iz Velikog Bunjišta"malom mjestu udaljenom 25 km od Graza. Svetu misu Premijera predstave održana je 15.06.2003. una kojoj su obnovljena bračna obećanja sudionika prostorijama dječjeg vrtića "Josef Hubergasse" u Grazu.predvodio je banjolučki biskup, mons. dr. Franjo Šezdesetak posjetitelja bilo je oduševljeno predstavomKomarica, uz koncelebraciju p. Šimuna Oreča župnika te je pljeskom nagradilo sve sudionike predstave. Ovaju Frohnleitenu, p. Nike Leutara, te voditelja HKM Graz prvi nastup veliki je poticaj "Histerionima" da nastave sp. Sebastijana Golenića. radom na predstavama i gostovanjima.Svaki bračni par dobio je na poklon križ na kojemu suOsim što sve čitateljedva prstena te posebnu povelju, sjećanje na taj dan. Biloinformira o životu uje tu parova koji su u braku 30 i više godina, kao i onihHKM-u Graz, ovotek vjenčanih. Biskup je prvi puta sudjelovao na jednomizviješće želi biti i znaktakvom susretu, te nije krio svoje oduševljenje, a uzahvale svim suradninadahnutojpropovijedi potaknuo je bračne drugove nacima Misije Graz kojiustrajnu ljubav i vjernost u dobru i u zlu, u siromaštvu iaktivno sudjeluju ublagostanju. Nakon mise organizirana je večera uz ples iEuharistiji kao i svimtamburaški sastav "Slavonski đerdani" iz Đakova.drugim akcijama.F o to: P erkov ićScena s predstave “Romeo i Julija”Želimo svima ugodno ljetoF ot o: P e rk ovi ć

Crkva sv. Kvirina u LinzuHRVATSKA KATOLIČKA MISIJA LINZ4020 Linz, Pillweinstr. 11, tel. 0732/65 02 62; fax 4email. Hkm.linz@utanet.atfra Josip Tretnjak, voditeljfra Vjekoslav Lazić28. 09.2003. - NEDJELJA NARODA(Sonntag der Völker)Zajednička sv. misa u Katedrali, u 10 sati.Poslije mise kulturno-zabavni program.05.10.2003. - HODOČAŠĆE NAPÖSTLINGBERG u 10,00 sati - Križni put od Petrinuma. u 11,15 sveta misa.Svako je hodočašće izraz hodočasničkogstanja u kojem se nalazi kršćanin na ovojzemlji, gdje nema trajnog boravišta.TEČAJ PRIPRAVE ZA KRŠČANSKI BRAK22. - 30. 09. 2003.Tečaj se održava ponedjeljkom i utorkom u19,00 sati, u misijskoj dvorani. Upis je kodprvog susreta.ODMOR OD BOGA?Djed je na godišnjem dosadan, mačka ikanarinac nepoželjni. Neka, dakle, ostanu kodkuće. Djed će paziti na životinje. A na sve njihće paziti dragi Bog. I njega ćemo ostaviti kodkuće. Jer ta dva tjedna hoćemo imatinepomućeno veselje. Dakle, za dva tjedna,dragi Bože!Ne, dragi prijatelji! Bog je već na morui u planinama i čeka vas. Ali to je drukčiji Bognego si ga vi zamišljate. On se veseli kad seljudi smiju, kad se kupaju, kad navečer popijukoju čašicu i od vremena do vremena u svježojcrkvici kažu koju zahvalnu riječ - a nedjeljoms mještanima slave svetu misu.06.07.2003. -nedjelj a:12.07.2003. - subota:13.07.2003. -nedjelja:20.07.2003. -nedjelja:26.07.2003. - subota:27.07.2003. -nedjelja:03.08.2003. -nedjelja:09.08.2003. - subota:10.08.2003. -nedjelja:15.08.2003. -V.Gospa:17.08.2003. -nedjelja:23.08.2003. - subota:24.08.2003. -nedjelja31.08.2003. -nedjelja:VRIJEME ZA ODMOROdmor je jednako važan kao i jelo ipiće - da ne umremo od gladi. Čovjektreba odmora u dnevnom, tjednom igodišnjem ritmu. Na godišnjemodmoru mogu opet biti čovjek. Niradnik ni službenik, ni vozač niprofesor, ni tajnica ni domaćica.Jednostavno čovjek. Tjelesni a još višeduševni odmor treba tišinu, gdje sečovjek može udaljiti od briga i poslova,gdje može doći k sebi...LJETNI RASPORED MISNIH SLAVLJA11,00 sati13,00 sati15,00 sati17,00 sati17,45 sati11,00 sati17,00 sati19,00 sati11,00 sati13,00 sati17,00 sati17,45 sati11,00 sati17,00 sati19,00 sati11,00 sati13,00 sati17,00 sati17,45 sati11,00 sati17,00 sati19,00 sati11,00 sati13,00 sati17,00 sati11,00 sati17,00 sati19,00 sati17,45 sati11,00 sati13,00 sati17,00 sati11,00 sati17,00 sati19,00 sati- Linz- Wels- Kirchdorf- Steyr- Bad Ischl- Linz- Vöcklabruck- Kremsmünster- Linz- Wels- Steyr- Bad Ischl- Linz- Vöcklabruck- Kremsmünster- Linz- Wels- Steyr- Bad Ischl- Linz- Vöcklabruck- Kremsmünster- Linz- Wels- Steyr- Linz- Vöcklabruck- Kremsmünster- Bad Ischl- Linz- Wels- Steyr- Linz- Vöcklabruck- KremsmünsterOd početka rujna nastavljamo sa svetim misamapo redovitom rasporedu.14.

Crkva “St. Andrä”u kojoj se okupljajuHrvati Salzbuga i okoliceHRVATSKA KATOLIČKA MISIJA SALZBURGMirabellplatz 5, 5020 SalzburgTel. i fax: 0622 / 87 30 06; Mobitel: 0664 212 01 99Voditelj Misije: fra Vjenceslav Tunjo JanjićSuradnici: fra Nenad Meters. Mihaela Slakoper, orguljašica i vjeroučiteljicaNA TRAGU NAŠIHPRADJEDOVA IKAROLA WOJTYLEpravo ovih dana sadašnji papa IvanU Pavao II. posjetio je po treći putdragu nam domovinu Hrvatsku i Bosnu iHercegovinu. Skupina od 26 dušo-brižnika i njihovih pastoralnih suradnika,koji djeluju u pastoralu stranaca katolikau Austriji, posjetila je od 19. do 21.svibnja na svom ovogodišnjem studij-skom putovanju Papinu domovinuPoljsku. Za nas osmoricu hrvatskihdušobrižnika ovo je studijsko putovanjebilo višeznačno. Ponajprije Papinadomovina je i naša pradomovina. Ovajnam je Papa iskazao do sada više ljubavinego svi drugi zajedno. Za mene osobnoovo je putovanje bilo još draže jer smoposjetili Papino rodno mjesto Wadowicekoje se nalazi na rijeci Sklave. Moje pakrodno mjesto zove se Vidovice i nalazi sena riječi Savi. Svaka sličnost je slučajna.Prvo mjesto okupljanja bio je Linz.Nakon nešto vise od dva sata vožnjebusom stigli smo u Beč gdje su nam sepridružili i ostali. Uz prof.dr. LadislausaVensera vođa puta nam je bio PaterZvgmunt Waz, jedan od poljskihdušobrižnika u Austriji. Ugođaj uautobusu bio je izvrstan. Putovali smopreko Češke do prvog odredišta uKrakowu. Češku sam doživio upravoonako kakvu sam ju i zamislio. Visokitvornički dimnjaci i oko njih glomaznaradnička naselja. Posvuda sivilo. Svenekako odiše netom završenimjednoumljem. Mislim u sebi dobro je daje sve toprošlost.Posebnoupadaju uoči veliki"džamboplakati".Izgleda dasu to ponajprije prihvatili od susjedakapitalista. U Poljskoj pak na svakomkoraku i u svakom naselju modernoizgrađjene crkve. Poljsko katoličanstvokao jedina oporbena snaga za vrijemekomunističke vladavine isticalo je svojunadmoć gradnjom crkava, samostana isjemeništa. U mislima napravihusporedbu s našom poslijeratnomBosnom. Na svakom bružuljku džamija,a u dolinskim naseljima zvonicikatoličkih i pravoslavnih crkava. Unekim selima i po dva zvonika. Nek sezna "čija zemlja toga i vjera !"U popodnevnim satima stigosmo uKrakow. Grad sa osamsto tisućastanovnika, grad sa stotinu crkava,samostana i sjemeništa. Tuje i Wojtylina katedrala.Odavde je otišao ukonklave gdje su gaizabrali za Papu. Meni seosobno svidjela crkvaMajke Božje u središtugrada izgradjena u goti-čkom stilu. Djeluje impo-zantnije od same poznatekrakovske katedrale. Kraseju dva zvonika. S onogvišeg svakog punog satafanfare odsviraju nekolikotaktova poznate poljskemarijanske pjesme. I takosvaki dan od 14. stoljeća. Čuli smo izašto. Nasvakom korakumožeš sresti ponekog biskupa,svećenika, redovnika.Zlobnicirekošekoliko bi ih tekbilo da ihbarem jednatrećina nije uPred krakovskom katedralom Vatikanu.Nakon napornog dana stigli smo navečeru u bogosloviju otaca Redem-ptorista. Takvo moderno zdanje još nevidjesmo. Rektor bogoslovije namtumači da je to postmoderna. Sutradanrazgledavanje katedrale i šoping.Katedrala nam se dojmila kao jedanveliki mauzolej, puna sarkofaga poljskihvelikana. U središtu katedrale sarkofagsv. Stanislava, zaštitnika Poljske. Tu suse krunili mnogi kraljevi pa zaželješe datu budu i pokopani. Iako monumentalnozdanje premalo ima mjesta za vjernike.Rekoše nam da se misa prenosi prekozvučnika. U poslijepodnevnim satimahodočastili smo u poljsko nacionalnomarijansko svetište Čenstenhowu naJasnoj gori. U autobusu hodočasničkiugođaj: marijanske pjesme i moljenjekrunice. U svetištu Majke Božje slavilismo misu zajedno s jednom skupinom15.Crkva u Radstadtu.Nedjeljno okupljalište Hrvataiz pokrajine Salzburg i Štajerskenjemačkih hodočasnika. Ovamo je čestohodočastio Karol Wojtyla kao krakowskinadbiskup i tu se nadahnjivaomarijanskom pobožnošću. Ovamo jehodočastio nekoliko puta i kao Papa IvanPavao II.Naša hodočasnička skupinaTrećeg dana našeg boravka u Poljskoj naprogramu je bio posjet Papinom rodnommjestu Wadowicama. Usputno smoposjetili dva nacionalna svetišta.Samostan i crkvu svete časne sestreFaustine. Nju je sadašnji papa proglasiosvetom. Desetak kilometara prijeWadowica hodočastili smo na Kalvariju.Svetište koje čuvaju poljski franjevci.Ovdje su na površini od šest kvadratnihkilometara "preslikana" sveta mjesta izIsusove domovine. Ovamo je i kaodječak često hodočastio sa svojimroditeljima i sadašnji Papa. Kaohodočasnici stigosmo i u Papino rodnomjesto Wadowice. Na ulazu u gradićprijeđosmo preko rijeke Sklawe. Mojemisli pođoše prema Savi i mome rodnommjestu Vidovicama. U Wadowicamaposjetismo župnu crkvu u kojoj se krstioIvan Pavao II. i njegovu rodnu kuću.Htjedoh kupiti jedan karakterističansuvenir za Wadowice, medjutim Poljaci,kao ni mi, još nisu shvatili što zanimasuvremene hodočasnike i turiste. Ono štosu za nas čaplje i magarci izrezbareni oddrveta to su za Poljake koje kakviizrezbareni likovi od drveta.Na povratku pratila nas jekišica koja je uporno rominjala, a mi ujavi ili pak snu pohranjivasmo sve tedogadjaje.fra Vjenceslav Janjić,ekskluzivno za "Našu riječ"

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJAST. PÖLTENRathausplatz 12, 3100 St. Pöltentel.: (02742) 352 62 11, fax 352 62 14Voditelj: fra Josip PasaričekSrpanjRaspored svetih misakolovozSubota, 5. 7. Amstetten, 16.30 sati Subota, 2. 8. Amstetten, 16.30 satiNedjelja, 6. 7. Tulln, 12.00 satiNedjelja, 3. 8. Tulln, 12.00 satiSt. Pölten, 16.00 satiSt. Pölten, 16.00 satiSubota, 12. 7.Nedjelja, 13. 7.Nedjelja, 20. 7.Subota, 26. 7,Nedjelja, 27. 7.Foto: MijočAschbach, 17.00 satiTulln, 12.00 satiSt. Pölten, 16.00 satiTulln, 12.00 satiSt. Pölten, 16,00 satiRamsau, 18.00 satiTulln, 12.00 satiSt. Pölten, 16.00 satiSvima želimougodan odmorisretan povratakSubota, 9. 8Nedjelja, 10. 8Subota, 30. 8.Nedjelja, 31. 8.Aschbach, 17.00 satiTulln, 12.00 satiSt. Pölten, 16.00 satiPetak, 15. 8. Velika Gospa,zajedničko hodočašće u Jutendorfsv.misa u 11.00Nedjelja, 17. 8Nedjelja, 24. 8Tulln, 12.00 satiSt. Pölten, 16.00 satiTulln, 12.00 satiSt. Pölten, 16.00 satiRamsau, 18.00 satiTulln, 12.00 satiSt. Pölten, 16,00 satiječnost liječiVprolaznostvremena, njegovemjere i mijeneosmišljavastavljajući čovjekana prijestolje.Na prijestoljuživota čovjek umirei dopire u vječnost,te u slavlju svogavremena i vječnostipostaje sretan usvjetlosti.Fra Jozo Mihaljević16.

Pročelje crkve Am HofHRVATSKA KATOLIČKA MISIJA BEČSchulhof 1, 1010 Wien, tel.: 533 81 36, fax: 533 30 19fra Ilija Vrdoljak, voditeljfra Daroslav Miklaušić, fra Franjo Jurinecs. Zvonimira Zubak, s. Augustina Sušas. Viktorija Jukić, s Mira BliznacGlavni oltar u crkvi Am HofRučni rad s. Mire BliznacPRVA PRIČEST UKRIZMAHKM-u BEČOve vjeronaučne godine pripremiliTijekom vjeronaučne godine smo 252 krizmanika (od toga 82002/2003. pohađalo je preko 800 odraslih) za sakramenat potvrdedjece vjeronaučnu nastavu u koji je i ove godine u našoj crkviprostorijama naše misije u Beču. podijelio u subotu 31. svibnja uUz trojicu svećenika i tri časne 17.00 sati i u nedjelju 1. lipnja usestre u nastavu su bili stalno 11.00 sati kotorski biskup, mons.uključeni i 2 laika vjeroučitelja i Ilija Janjić.troje laika kao zamjene.25. svibnja 201 dijeteprimilo je u našoj crkvi Am Hof svoju prvu pričest.Nekoliko djece koju smo pripremali učinili su to usvojim župama u domovini. Toj brojci trebapribrojiti i 6 odraslih koji su se pripremali krozpripravu odraslih za sakramente. Potrebno jenapomenuti da znatan dio naše djece prohađa poukuu bečkim župama i tamo prima prvu pričest, tako daje ukupni broj naše djece koji primaju sakramente udrugim župama daleko većih od onoga što gaimamo u našim maticama i statistikama.UREDOVNO VRIJEME U 12 - 14. 8. Trodnevnica VelikojBIBLIJSKA GRUPASRPNJU I KOLOVOZUGospi: sv. mise u 18 sati; 15. 8. VELIKA GOSPA:12. 9. petak: 19,00 h: susreti suUtorak, četvrtak i petak:sv.mise: 9, 11 i 18 satipetkom poslije večernje10,00 - 12,00 h; sv. mise;Ponedjeljak, utorak i petak:16,30 - 18,00 h;Srijedom je uredPOČETAK VJERONAUČNEGODINE 13. 9. subota: 14.00 sati:PROBE PJEVAČKIHZBOROVAcijeli dan zatvorenpočetak vjeronaučne godinei upis djece (u crkvi);četvrtak, 11. 9. u 19.30 satiLJETNI RASPOREDI 16. 9. utorak: 19.30 sati:Župni zborMISNIH SLAVLJApočetak vjeronaučnih susretasubota, 20. 9. u 14.30 sati.za mlade i Framu;Dječji zborRadnim danom: 7,00 h;Utorkom i petkom: 7,00 i 18,00 h; ZARUČNIČKI TEČAJEVI NEDJELJA STRANACASubotom: 7,00, 16,00 i 18,00 h;ZA BRAK(Sonntag der Völker)Nedjeljom i blagdanom: 22. 9. - 2. 10. Tečajevi se održavaju9,00, 11,00 i 18,00 h;ponedjeljkom i četvrtkom u28. 9. u 10.15 sati: Stephansdom.Kroz srpanj i kolovoz nemamo20.00 sati. Upis zaručnika jeMisno slavlje predvodi:sv.misa na filijalamakod prvog suisreta.kard. Chriastoph Schönborn 10. - 20. 11. Posljednji zaručničkiPOSEBNA SLAVLJAtečaj u 2003. Godini.JESENSKI SASTANAK ŽPVU SRPNJU I KOLOVOZU(slijedeći je u veljači 2004.) 3. 11. ponedjeljak: u 19.00 sati26. 7. sv. Ana: 18,00 satiTEČAJ NJEMAČKOG JEZIKAu župnoj dvorani.sv. misa za trudnice i majke; 9. 9. 2003. utorak: 18,00 sati:2. 8. Gospa od Anđela-Porcijun-Prijave i upis (voditelj:Svima želimokula: 18,00 sati sv. misa;ugodne ljetne odmoredr. Marko Lukenda)i sretan povratak17.Krizma u našoj misijiLJETNJI I JESENSKI RASPOREDI I PROGRAMIRučni rad s. Mire BliznacSvim prvopričesnicima ikrizmenicima želimo Božjiblagoslov i neka im blagovanjeTijela Kristovai snaga Duha Svetogabudu uvijek na pomoći pričuvanju i propovijedanju svojevjere u Isusa Krista!

18.Beč

Susret obitelji u kući molitve TaborSusret obitelji u kući O braku na osnovi osobnog bračnogmolitve Tabor u Samoboru iskustva govorio je gospodin Ivica Šoić izodržan je ove godine od Samobora. Svoje izlaganje je zasnovao na2. do 4. svibnja. Na susretu osobnim dnevnicima, pisanim nekoliko godina, u kojimaFoto: Marinsu se okupile obitelji iz je zabilježio sve ono što je njihov brak činilo sretnim iHKM-a iz Linza i Beča, te uspješnim.obitelji iz Samobora. Susret je ove godine predvodioG o s p o d i n G o r d a nfra Nikola Vukoja. On je ovogodišnji susret nazvaoČrpić, tajnik Centra za"susretom dobrote". Fra Nikola je u svojim izlaganjimapoticanje socijalnogvrlo jasno rekao da je obitelj dar, ali ujedno i zadatak.nauka Crkve, održao jeObitelji u današnjem modernom životu posebno trebajupredavanje o vjeri,paziti na vjernost, duboku solidarnost i kršćanski moral.moralu i vrednotama.Obitelji u današnjem životu trbaju predstavljati temeljneIzlaganje je bilo zasnomodelezajedništva.vano na statistikamaU rad po grupama obrađena su sljedeća pitanja:koje su pitanje vjere, što je za mene najsvetije u obiteljskom životu?Foto: MarinS mise u Samoboru morala i kršćanskih kako to ostvarujem u našoj obitelji?vrednota obrađivala u što predlažem svojim svećenicima za plodan rad u više europskih država, uključivši i Hrvatsku.obiteljskom pastoralu?Za djecu su se i ovu godinu brinule stručneodgajateljice iz HKM-a Linz. Djeca su priredila izložbuPrezentacija rada po grupama dala je kraću svojih radova, te izvela nekoliko dječjih pjesama koje susintezu, koju je moguće sažeti u sljedećem: tih dana izvježbala. treba početi s onim što je u tom trenutku moguće, Obiteljsko se druženje nastavljalo i u večernjim satima. imati na umu da djeca uče kroz naše susrete, to jest već Pričali smo, svirali i pjevali do kasnih večernjih sati.od malena uče odnose prema drugima,U nedjelju smo zajedno s mještanima u franjevačkoj vrlo je važno kako se odnosimo i na koji način crkvi slavili sv. misu.pristupamo značajnim stvarima u našem životu,Razišli smo se potrebno je učiti razgo-poslije nedjeljnog zajevaratikroz molitvu,dničkog ručka sa zakljubitnoje shvatiti odgo-čkom da je susret uspio ivornost i prihvatiti zadu-da su ostvarena sva očeženja,kivanja. važni su susreti s drugimmisijama i grupama,Mir i dobroinž. Ivica Budiša duha u meni nema bezdopredsjednikDječiji radoviduha u tebi.S predavanja u SamoboruŽPV-a HKM-aFot o : M a ri nFoto: MarinNovi uspjesi nogometnoga kluba HŠKD Croatia iz BečaI ova sportska godina je za HŠKDCroatia bila veoma uspješna. Croatiaje na malonogometnom turniru, kojegje organizirala Bečka nadbiskupijaosvojila dva prva mjesa, u prvoj idrugoj natjecateljskoj skupini.Croata je i u prvenstvenom natjecanjuostvarila veliki uspjeh osvojivši prvomjesto na ljestvici (ovih se danaFoto: Paul FeuersägerFoto: Paul Feuersäger čekuje i službena potvrda ljestvice), Svim igračima i cijeloj upravi klubaHŠKD Croatia djeluje pri HKM-u te je na taj način osvojila ovogodišnjeod srca čestitamo na postignutimBeč od 1986. godine. Croatia od tada prvenstvo Bečke nadbiskupije. uspjesima i želimoaktivno nastupa i ostvaruje velike HŠKD Croatia je 13.06.2003. godineda i dalje ustraju iuspjehe u nogometnoj lizi Bečke ostvarila pobjedu u finalnoj kup ne posustaju unadbiskupije. HŠKD Croatia već utakmici, i tako sebi osvojila titulu svom radu.nekoliko godina svojim nastupima, pobjednika kupa Bečke nadbiskupije.rezultatima i odnosom općenito na Croatiu u završnici ove sezonenajbolji i najljepši način prezentira očekuje još jedna utakmica, superHrvate i HKM-u Beč Austriji iaustrijskoj javnosti.kup, koja će se odigrati 28.6.2003. U ime HKM-a Bečgodine.inž. Ivica Budišadopredsjednik ŽPV-a Beč19.Ovogodišnjipobjednički pehar

Zamisli,da Gospodin dođe sasvim nenadano,ovdje među nas,i sjedne nepoznat na klupu,tu, odmah pokraj tebe,željan ljubavi, suosjećanja ...baš k’o prema bližnjemu.Kako bi se osjećao?Što bi vidio?ugodan odmor i sretan povratakŽelimo svim vjernicima naših HrvatskiH katoličkihmisija u Austrijivašisvećenici, časne sestre, suradnici, ŽPV iuredništvo NAŠE RIJEČI