KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ

Klimatski sustav i uzroci klimatskih promjena Klimatski sustav određuju brojne interakcije izmeđuatmosfere, oceana, kopna, snijega, leda i živih organizama.• Prvenstveno je rezultat sunčeve i vulkanske aktivnosti, teastronomskih čimbenika. Promjene u energetskoj bilanci Zemlje• Prirodni uzroci:- varijacije u sunčevoj aktivnosti > izmjene ledenih- varijacije u orbiti Zemlje > doba- (jake) vulkanske erupcije > zahlađenje• Ljudski (antropogeni) utjecaj:- izgaranje fosilnih goriva- deforestacija- korištenje zemljišta> povećanje razine CO 2, CH 4, N 2O i troposferskog ozona> porast temperature zraka> porast koncentracije aerosola> smanjenje temperature i utjecaj na oborinu> porast koncentracije klorofluorovodika (HFCs, PFCs i SF6)> razaranje stratosferskog ozona4

Praćenje klime Rekonstrukcije prošlih klima Instrumentalni podaci5

PREGLED IZVJEŠĆA IPCC-a a (WMO i UNEP) Prvo izvješće IPCC-a 1990. –uočilo da se s klimom nešto događa Drugo izvješće IPCC-a 1995. - naznačeno je dapostoji antropogeni signal u sklopuprirodne klimatske promjenjivosti2007 – AR4 Treće izvješće IPCC-a 2001. - naglašava da postoje novi i jačidokazi da se najviše opaženih zatopljenja proteklih 50 godinavjerojatno (vjerojatnost 66-90%) može dovesti u vezu s ljudskimdjelovanjem. Četvrto izvješće IPCC-a 2007. - nepobitno utvrđuje da jezapaženo zatopljenje od sredine 20. st. vrlo vjerojatno(vjerojatnost 90-99%) uzrokovano opaženim povećanjemkoncentracija antropogenih stakleničkih plinova6

Opažene klimatske promjeneTemperatura zraka - nedvosmislen porast• Srednja temperatura sjeverne hemisfere tijekom druge polovice 20. st.vrlo vjerojatno viša nego tijekom bilo kojih 50 godina u posljednjih500 godina,vjerojatno viša nego u barem posljednjih 1300 godina• Smanjen broj hladnih i povećan broj toplih događaja,učestaliji toplinski valovi7

Uočene klimatske promjeneOborina - regionalno veće razlike nego kod temperature• promjene u količinama (porast / smanjenje)• povećana područja pogođena sušom• porast učestalosti jakih kišnih događaja(ili udjela ukupne količine od jake oborine)8

Fizikalni i biološki indikatori promjena Razina mora - porast globalnog srednjaka Hidrološki sustavi (otjecanje, termička struktura i kvaliteta vode) Kopneni biološki sustavi(listanje, gniježđenje, migracija, pomak granica vrsta) Biološki sustavi u morima i slatkoj vodi(promjene u količini, migracije) Ljudi i upravljani sustavi Prirodni sustavi vezani uz snijeg, led i smrznuto tlo Za neke aspekte klime nisu utvrđene promjene9

Inertnost klimatskog sustava10

1 91 91 91 91 91 91 2 902 00 01 2 03 04 5 06 7 08 90 01 0KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ, 1901-2008.2.52.01.51.0OSIJEKTrendovi srednje temperature zraka0.50.0-0.5°C/100gOSZGGOCRHV-1.0-1.5-2.0ZIMA0.601.251.330.760.39-2.51900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010PROLJEĆE0.501.090.460.400.522.52.01.51.00.5ZAGREB-GRIČLJETOJESEN0.550.300.920.700.390.251.340.850.710.500.0-0.5-1.0GODINA0.500.990.580.850.56-1.5-2.0-2.51900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 20101901-20081909-20082.52.01.5GOSPIĆ2.52.01.5CRIKVENICA2.52.01.5HVAR1934-20081959-20081984-20081.01.01.00.50.50.50.00.00.0-0.5-0.5-0.5-1.0-1.0-1.0-1.5-1.5-1.5-2.0-2.0-2.0-2.51900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010-2.51900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010-2.51900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010Fifth National Communication of the Republic of Croatia under the United Nation Framework Convention onthe Climate Change, Ministry of Environmental Protection,Physical Planning and Construction, 137-143. 11http://unfccc.int/national_reports/annex_i_natcom/submitted_natcom/items/4903.php

Trendovi indeksa temperaturnihekstremaHladni indeksiTopli indeksi(hladne noći – Tn10%)dani/100gH(Tn25°C)-120-173-8-4-1911-512.601900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010GodineTn90%635192210(hladni dani – Tx10%)Tx90%418151841OSIJEK120Trend = -1.2 dana/10god *Tx10% (dani)100806040(tople noći – Tn90%)GOSPIĆ120Trend = +1.9 dana/10god *(topli dani – Tx90%)CRIKVENICA120Trend = +1.8 dana/10god *2010010001900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010GodineTn90% (dani)806040Tx90% (dani)806040202001900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010Godine01900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010Godine12

Deset najtoplijih godina u razdoblju 1901-2011.Godine iz razdoblja 1991-2011.OsijekZagreb-GričGospićCrikvenicaHvargod°Cgod°Cgod°Cgod°Cgod°C200012.9200013.8200010.5200916.0201117.6200812.5200713.6200810.4195016.0199417.5200712.4200913.4200710.3200015.9200317.4199212.3200813.4200910.2200715.9200017.4200912.3199413.3201110.0200815.8193017.3199412.2200213.219949.9200315.8200817.3193412.2201113.220029.9201115.7200717.3191612.1199213.019519.9195115.7195017.3195112.1200312.919479.9194915.7200217.3200212.1200612.719289.8200215.7200917.113

Trendovi količine oborineOdstupanja oborine (mm)8007006005004003002001000-100-200OSIJEKP 1961-1990 = 651 mm-8% / 100g-300-400-500Trend=-55mm/100god-6001900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010Godine% / 100gZIMAPROLJEĆEOS-0-32ZG-4-9GO-29-18CR-16-19HV-29-13Odstupanja oborine (mm)8007006005004003002001000-100-200ZAGREB - GRIČP 1961-1990 = 883 mm-3% / 100g-300-400Trend=-27mm/100god-500-6001900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010GodineLJETOJESENGODINA+13-20-8+11-13-3+1-2-10-29-11-17+29-5-10Odstupanja oborine (mm)8007006005004003002001000-100-200GOSPIĆP 1961-1990 = 1369 mm-10% / 100g-300-400-500Trend=-143mm/100god-6001900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010GodineOdstupanja oborine (mm)800CRIKVENICA700P 1961-1990 = 1243 mm600500 -17% / 100g *4003002001000-100-200-300-400-500Trend=-217mm/100god *-6001900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010GodineOdstupanja oborine (mm)8007006005004003002001000-100-200HVARP 1961-1990 = 730 mm-10% / 100g-300-400-500Trend=-75mm/100god-6001900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010Godine14

Deset najsušnijih godina u razdoblju 1901-2011.Godine iz razdoblja 1991-2011.OsijekZagreb-GričGospić #CrikvenicaHvaryearmmyearmmyearmmyearmmyearmm192852219386881975113519208821992562197151919426701994112119838771950557200351719466641989111819218601946542194950519216502007110919568491938504195350020036242003109819738421977495194749419276231971109019718351903478198346719716151949108519537851913461201142219736071953973200375219894441921422194958119839101945725200343020003162011520201168319497031983383# razdoblje 1924-2011.15

Trend indeksa oborinskih ekstrema učestalosti – sušni dani (Rd

Trend snježnih parametara i klimatskih veličinaSnježni parametri pokazuju negativan trend,signifikantan za učestalost padanja snijega.tlaktemperaturaoborinaPuntijarkaz i m apadanje snijegasnj. pokrivač ≥ 10cmvisina snj. pokrivačaGajić-Čapka, M., 2010: Snow climate baseline conditions and trends in Croatia relevant to winter tourism.Theor Appl Climatol, Vol. 105, No. 1-2, 181-191, DOI 10.1007/s00704-010-0385-517

Modeliranje klime i klimatskih promjena Uloga klimatskog modeliranja nezaobilazna u procjeniklimatskih promjena – jedini način kako “predvidjeti” klimatskepromjene Klimatski modeli su aproksimacije stvarnog stanja klimatskogsustava (atmosfera, oceani, tlo, morski led, vegetacija, ...) –osnivaju se na fizikalnim zakonima i matematičkim proračunima Poboljšanje i unapređivanje globalnih i regionalnih klimatskihmodela Ovisnost o razvoju računalne tehnologije (super-računala)Kraken Cray XT-5 u NICS, Tennessee18

Modeliranje klime i klimatskih promjenaKako bi uspješno modelirali buduće klimatske promjenevažna je uspješna simulacija sadašnje (ili prošle) klimePrirodno djelovanjePrirodno + antropogeno djelovanjeIzvor: IPCC 200719

Modeliranje klime i klimatskih promjenaBuduće stanje klimatskog sustava nije jednoznačno određenoProjekcije buduće klime uvelike ovise o budućim ljudskimaktivnostima> klimatski scenariji (emissions scenarios)Svaki scenarij ima drugačije pretpostavke o budućem brojustanovnika, ekonomskoj aktivnosti, korištenju prirodnihresursa, ...A2 scenarij:- kontinuiran porast stanovništva (~10 mlrd do 2050)- dominantan regionalni ekonomski razvoj ali sporiji nego udrugim grupama scenarija- neprekidan porast koncentracije CO 2u 21. stoljeću osobito udrugoj polovici stoljeća20

Modeliranje regionalnih klimatskih promjena Globalni model ECHAM5/MPIOM (Max-Planck, Hamburg)- horizontalna rezolucija ~ 200 km Regionalni klimatski model RegCM (ICTP, Trieste)- horizontalna rezolucija 35 km- veći dio Europe i Mediterana Klima 20. stoljeća: 1961-1990 (referentno razdoblje) Buduća klima: 2011-20402041-2070 Emisije plinova staklenika - CO 2, CH 4, N 2O; ozon (O 3)- za klimu 20. stoljeća: izmjerena koncentracija- za buduću klimu: prema IPCC scenariju A221

Modeliranje regionalnih klimatskih promjenaTemperatura zraka - sezone• Zagrijavanje u svim sezonama, najviše ljeti• Promjene za razdoblje 2011-2040. u odnosu na 1961-1990. sustatistički značajneZimaProljećeLjetoJesen∆T>1°C22

Modeliranje regionalnih klimatskih promjenaBroj toplih dana (Tmax≥25°C)Broj hladnih dana (Tmin

Modeliranje regionalnih klimatskih promjenaOborina - sezoneLjetoJesen24

Modeliranje regionalnih klimatskih promjenaPromjena brojbroja dana s oborinom ≥ 1 mm (%)zimaproljećeljetojesen- povećanje broja obor. dana u E Slavoniji (jesen, zima)- smanjenje broja obor. dana u NW i planinskom području i obali (jesen) 25

Modeliranje regionalnih klimatskih promjenaPromjena broja zimskih dana s padanjem snijegapromjenasmanjenje od 15-20%26

ZaključnoZbog složenosti djelovanja parametara klimatskog sustavana okoliš, društvo i gospodarstvopotreban je dvosmjerni prijenos informacijaizmeđu klimatskih eksperata i korisnikau procesu pripreme podloga zaprilagodbu i ublažavanje avanje klimatskih promjena27

NapomenaPRIJEDLOG USPOSTAVE METEOROLOŠKIHPOSTAJA U MREŽI DHMZNA PODRUČJU NACIONALNIH PARKOVAU NP nema meteorološke postajeU NP meteorološka postaja iz redovne mreže DHMZMeteorološka postaja u vlasništvu NP pod nadzorom DHMZ28