06.12.2012 Views

189307.pdf

189307.pdf

189307.pdf

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

— 269 -<br />

lipnju nove prohode t. j. prohode i ličinke druge generacije; u drugom opet<br />

slučaju opazio je, da su se oni kukci, koji su došli nešto kasnije i u podpunih<br />

porastlinah, ubušili odmah u srčnicu mladica, bez da se prije oplodiše, pa tim<br />

stvore drugu generaciju. Henschel drži, da je u pravilu jednostavna generacija, a samo<br />

u slučaju povoljnog vremena dvostruka. Po cielom možemo ipak uzeti, da je<br />

dvostruka generacija redovita (već i obzirom na druge podkornjake), ali<br />

da se kukac u hladnih predjelih kad kad odmah ubuši u srčnicu mladice, i tim<br />

samo jednu generaciju stvori. I ovdje bi nuždno bilo, kao što i kod prijašnjeg podkornjaka,<br />

da se pomnije i na mnogo više mjesti točno iztraži način srčikarovog<br />

života obzirom na broj generacija.<br />

Veliki srčikar dolazi na starije drveće i to ponajviše na 30—40 godina<br />

staro, a vrlo riedko napada biljke izpod 12 godina. Kao što i većina drugih<br />

tako i srčikar voli više boležljiva drveća, nu ipak mora kora još svježa biti<br />

Štetljivost njegova je trostruka.<br />

Ponajprije jest točenje izpod kore odnosno u liku. Kako je već prije opisano,<br />

pravi on jednokrake kukaste leguće prohode sa nepravilnimi i zamršenimi<br />

prohodi ličinka.<br />

Mnogo je važnije njegovo izgrlzanje srčnice u mladicah. Kukci druge generacije<br />

(kad kad i prve) ubuše se do srčnice borove mladice, te ovu izjedaje<br />

prama gore sve do krajnjeg pupa. Duljina tog izgrizanja mjeri 2—5 cm. Oštećenje<br />

ovo slično je onomu, što ga prouzročuje Retinla buoliana, samo je razlika<br />

u tom, što kod srčikara ne nalazimo nikada izmetine. Srčikar ostaje u ovakovoj<br />

mladici sve do pred zimu, jedino ako ga vjetar još prije sa mladicom na zemlju<br />

baci, tad se često na novo ubuši. Pod borom, koji je napadnut po srčikaru,<br />

nalazimo mnogo odpalih grančica; drvo samo izgleda kao obrezano. Negledeć<br />

na neposrednu štetu (umanjenje prirasta na drvu, te manjak na plodu), škodi<br />

srčikar posredno time, što stabla poredjuje, te time šumsko tlo slabi. Osobito<br />

je ovo štetno kod čistih borovih prorastlina, koje se i onako same od sebe u<br />

starosti proredjuju.<br />

Na treći način oštećuje srčikar tim, što se ubuši u korien starijeg i zdravog<br />

drveća, da ondje prezimi. Ako dolazi u velikoj množini, mogu biljke i uginuti.<br />

Svakako su veliki i mali borov srčikar najškodljiviji borovi podkornjaci.<br />

Njihova oštećenja ne djeluju na jedanput, već svake godine po malo, ali tim<br />

stalnije. Pa koliko nam već time škode, što drveća uslied njihovog napadanja<br />

okržljave, postaju boležljiva, te time postaju prikladan i željan material tolikim<br />

drugim štetnikom kao što su, bidens, minimus, laricis, proximus, Hylobius, Pissodes<br />

i mnogi drugi.<br />

Predusretna i obranbena sredstva su ova:<br />

1. Pravodobna i česta proredba borovih porastlina.<br />

2. Odstranjenje svijuh boležljivih stabala osobito onih, koja su nastradala<br />

od vjetra, vatre, gusjenica i t. d.<br />

3. Izvoz onih stabala, koja su po srčikaru osobito napadnuta, i to najbolje<br />

prije rojenja kukaca, jer ćemo tim mnogo srčikara uništiti.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!