84_Forbes
12.11.2015 • Views
Embed Flag

84_Forbes

ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
europadigital

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

kompanije koje je burza voljela<br />

STUDENI 2015.<br />

izbori 2015.<br />

pitanje<br />

naslijeđa<br />

s čijom smo vladom<br />

živjeli najbolje<br />

Zlatno doba?<br />

što se doista dogodilo<br />

od 2004. do 2009.<br />

lijevo<br />

ili desno<br />

zastarjele<br />

kategorije svaki put<br />

učinile su trećim<br />

2016.<br />

što očekujemo od<br />

vlade koja dolazi<br />

vlada ili vlast<br />

posebno<br />

izdanje<br />

hrvatska<br />

politika u<br />

brojkama<br />

kamo odlazimo<br />

8. studenoga<br />

30 kn • 8,50 KM • 100 den • 4,60 €

Odskočite na novu<br />

razinu poslovanja.<br />

Preskočite prepreke na poduzetničkom putu<br />

uz povoljne RBA kredite za poduzetnike<br />

i obrtnike.<br />

• povoljne kamate<br />

• mogućnost ugovaranja kunskih kredita uz fiksne kamatne stope<br />

• idealno za sva osnovna i obrtna sredstva<br />

Izaberite konkretna rješenja za svoj posao jer RBA nudi cjelovitu uslugu<br />

prilagođenu vašim potrebama.<br />

RBA INFO: 072 92 92 92 | www.rba.hr | info@rba.hr<br />

Mijenjamo život i poslovanje. Nabolje!

FORBES 50<br />

SADRŽAJ | STUDENI 2015.<br />

68<br />

<strong>84</strong><br />

4 | Uvodnik<br />

6 | Kolumne<br />

18 | Izbori<br />

56 | Dionice godine<br />

IZBORI 2015.<br />

18 | VRIJEME ČUDNOVATIH<br />

OBEĆANJA New York Times<br />

je demolirao Trumpov nacrt<br />

ekonomske politike , no naša je<br />

stvarnost još poraznija: mi nemamo<br />

što ni analizirati<br />

PIŠU MARUŠKA VIZEK, MARIO GATARA I<br />

DRAGANA RADUSINOVIĆ<br />

28 | MANDATI OBILJEŽENI<br />

EKONOMSKIM ZAOSTAJANJEM<br />

Sve su dosadašnje vlade uspjele u<br />

tome da nazadujemo u odnosu na<br />

tranzicijske zemlje<br />

44| KOLIKO SU BOGATI<br />

HRVATSKI KANDIDATI Četvero<br />

od 11 lidera domaćih političkih opcija<br />

ima vrijednu imovinu i štednju, a nije<br />

prezaduženo<br />

DIONICE GODINE<br />

56 | U ZNAKU ADRISA Zbog<br />

nagađanja o preuzimanju, Adris je<br />

ugrozio lidersku poziciju HT-a<br />

PIŠE MARIO GATARA<br />

60| TANKERSKA NEXT<br />

GENERATION John Karavanich<br />

rođen je u New Yorku, a u Tankerskoj je<br />

plovidbi završio slučajno. Čini se da je<br />

to dobro za kompaniju<br />

PIŠE DRAGANA RADUSINOVIĆ<br />

TKO SU NAJBOGATIJI<br />

AMERIKANCI<br />

104 | MEĐU PRVIH 10 I PIONIRI<br />

TEHNOLOŠKOG SEKTORA Jeff Bezos<br />

je najveći dobitnik na listi, a Marc<br />

Zuckerberg najmlađi<br />

PIŠE LAURA SHIN<br />

60<br />

96 46<br />

STUDENI, 2013 FORBES 3

FORBES<br />

UVODNIK<br />

NAKLADNIK<br />

EPH media d.o.o. Zagreb, Koranska 2<br />

GLAVNI UREDNIK<br />

VIKTOR VRESNIK<br />

IZVRŠNA UREDNICA<br />

Gordana Grgas<br />

ART DIREKTORI<br />

Borna Križančić i Hrvoje Netopil<br />

FINANCIJE I TRŽIŠTA Mario Gatara (Analogika)<br />

REDAKTURA Amalija Milovac<br />

PRIJEVODI Božena Mak<br />

FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI<br />

Darko Tomaš/Cropix<br />

REPORTERI<br />

Dragana Radusinović, Gordana Galović,<br />

Ana Muhar (London), Aleksandar Apostolovski<br />

(Beograd), Aleksandar Manasiev (Skoplje)<br />

MARKETING MANAGER<br />

GORAN BULJAN<br />

goran_buljan@eph.hr • Tel: 01 6173 822<br />

UPRAVA EPH<br />

Ana Hanžeković<br />

NADZORNI ODBOR EPH<br />

Franjo Luković (predsjednik)<br />

Marko Smetiško (zamjenik)<br />

Maja Šilhard (član)<br />

IZDAVAČKI SAVJET<br />

Krešimir Ćosić, Petar Miladin, Davor Majetić<br />

DIREKTOR IZDAVAŠTVA EPH<br />

Tomislav Wruss<br />

VODITELJI POSLOVNIH SEGMENATA<br />

Igor Cenić (marketing, prodaja i pretplata)<br />

Alisa Mikić (prodaja oglasnog prostora)<br />

Suzana Kosor (promocija)<br />

Igor Volarević (proizvodnja)<br />

Drago Havranek (medijska produkcija)<br />

KONTAKTI<br />

Foto agencija CROPIX:<br />

01 610 3117, 01 610 3090, cropix@eph.hr<br />

ADRESA REDAKCIJE: Koranska 2, Zagreb<br />

telefon: 01 6103100, fax: 01 6103 148<br />

e-mail: <strong>Forbes</strong>@eph.hr<br />

TISAK<br />

Vjesnik d.d., Zagreb, Slavonska avenija 4<br />

DISTRIBUTERI ZA INOZEMSTVO<br />

INTER-PRESS d.o.o., Fra. Dominika Mandića b.b.<br />

88220 Široki Brijeg, BiH<br />

Media Print Macedonia,<br />

Skupi bb, 1000 Skoplje, Makedonija.<br />

<strong>Forbes</strong> Croatian Edition is published by Europapress<br />

Holding under a license agreement with <strong>Forbes</strong> LLC, 60<br />

Fifth Avenue, New York 10011. “<strong>Forbes</strong>” is a registered<br />

trademark used under licence from <strong>Forbes</strong> LLC.<br />

© 2014. EPH. Sva prava pridržana. Za umnožavanje<br />

u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje<br />

javnosti u bilo kojem obliku uključujući Internet kao<br />

i prerađivanje na bilo koji način bilo kojeg dijela ili<br />

ove publikacije u cijelosti potrebno je zatražiti pisano<br />

dopuštenje nositelja prava. Kontakt: EPH 01/ 6173 935<br />

Vlada ili vlast<br />

Pitanje izbora nije samo pitanje koga ćemo izabrati da nam vodi državu. Važno<br />

je znati i kako je budući lideri namjeravaju voditi. Pitanje - kamo odlazimo 8.<br />

studenoga - sugerira prije svega potragu za ljudima koji će državu znati voditi<br />

u skladu s potrebama 21. stoljeća, što podrazumijeva odličnu sposobnost<br />

dugoročnog planiranja, zavidnu otvorenost prema kulturnim različitostima, tehničko<br />

obrazovanje daleko iznad prosjeka, odlične sposobnosti komuniciranja, solidnu toleranciju<br />

na rad pod visokim pritiskom i moralne kvalitete koje će javni interes pretpostaviti<br />

privatnom. Izostane li bilo koji od sastojaka, smjer kojim ćemo krenuti mogao bi se<br />

pokazati potpuno pogrešnim.<br />

Pogledamo li unatrag, s kojom nam je vladom bilo najbolje? Statistički, to su nesumnjivo<br />

bile vlade Ivice Račana i Ive Sanadera, dvojice politički i karakterno vrlo<br />

različitih lidera, s neupitnom karizmom, kojima se,<br />

obojici, posrećilo da su vlast u maloj državi preuzeli<br />

u doba globalnog procvata. Račan je pritom imao i<br />

pozitivan vjetar u leđa zbog napuštanja tuđmanovske<br />

“rođačke” privatizacije i otvaranja prema europskim<br />

integracijama. Sanader je stigao na rep zlatnog<br />

razdoblja financijskih tržišta, znao je to pretočiti u<br />

optimizam građana. Račan je izgubio izbore zbog<br />

nesloge u vlastitoj koaliciji, ali i zbog neuspjeha u<br />

rješavanju problema nezaposlenosti. Bio je, ne samo u<br />

tome, prespor. Sanaderov, za naciju uvredljiv odlazak<br />

bio je solidna lekcija o tome što se događa kad premijer<br />

zakaže na jednoj od maloprije spomenutih točaka. Njegovo društveno obrazovanje<br />

bilo je nesporno, bio je relativno otvoren prema kulturnim različitostima, odlično je<br />

podnosio pritisak, a znao ga je i nametnuti drugima. Zakazao je kada je privatni interes<br />

pretpostavio javnom, u trenutku kada to više nije mogao sakriti.<br />

Danas zato nije pitanje hoćemo li skrenuti “lijevo” ili “desno”, jer ta je podjela ostala u<br />

prošlom stoljeću ili je ograničena na svjetonazorska i civilizacijska pitanja (pa zato i dalje<br />

nije nevažna, ali zadire duboko u sferu osobnoga), sve manje je važno i političko određivanje<br />

prema nedavnoj povijesti i odnosima unutar bivše države. Presudna je sposobnost<br />

dugoročnog planiranja, koje je danas u Hrvatskoj nemoguće, kao i sklonost budućeg<br />

lidera da procese upravljanja malom državom potpuno otvori javnosti.Hrvatskoj treba<br />

lider koji će upravljati državom kao uslužnim centrom za sve građane, a ne vladar koji<br />

će upravljati životima stanovnika teritorija unutar državnih granica.<br />

Kradem iz kolumne Maruške Vizek: “Budete li čitali analizu ekonomskih rezultata<br />

hrvatskih premijera, sigurno ćete primijetiti da, bez obzira što je pokazatelja mnogo,<br />

ekonomskih uspjeha naših vlada zastrašujuće je malo. Analiza nam poručuje da Hrvatska<br />

u odnosu na zemlje regije kontinuirano nazaduje. Ne možemo stoga izdvojiti jednog<br />

premijera ili jednu političku stranku koja je bila ekonomski uspješnija jer takvog premijera<br />

i takve stranke nema.” Rekao bih - do danas ih nije bilo. Zato je važno razmišljati<br />

prije odlaska na biralište i ne birati samo prema osobnoj simpatiji.<br />

glavni urednik, <strong>Forbes</strong> Hrvatska<br />

FOTO BERISLAVA PICEK<br />

4 FORBES STUDENI, 2015

Njegujemo<br />

vašu vjernost<br />

Vrhunski Gillette i Oral B proizvodi očekuju vas na Ini<br />

Na Ininim benzinskim postajama sakupljajte bodove kupovinom goriva ili drugih proizvoda i usluga te<br />

ostvarite mogućnost kupnje Gillette i Oral B proizvoda iz Ininog programa vjernosti po cijenama nižima<br />

do 50%*. Bodove možete sakupljati i iskoristiti od 19. listopada 2015. do 19. siječnja 2016., odnosno do<br />

isteka zaliha. Više informacija potražite na: www.ina.hr/gillette_oralB<br />

*U usporedbi s redovnim maloprodajnim cijenama u maloprodajnoj mreži

EKONOMSKA POLITIKA<br />

MARUŠKA VIZEK<br />

Ekonomski vodič<br />

za parlamentarne izbore<br />

Bivše socijalističke zemlje do danas su često<br />

bile suparnici jer su se na tržištima morale<br />

natjecati za najpovoljnije uvjete štednje i<br />

stranih ulaganja u svoju ekonomiju<br />

Budući da su nam parlamentarni izbori pred vratima, a ekonomske<br />

teme imaju dominantu ulogu u izbornoj kampanji, predizborno<br />

izdanje <strong>Forbes</strong>a donosi veliku analizu ekonomskih rezultata<br />

hrvatskih premijera i premijerki. U toj analizi pokušali smo ocijeniti<br />

koliko su vlade koje zemljom upravljaju od 2000. godine do<br />

danas bile uspješne u vođenju ekonomske politike, a sve u nadi da ćemo moći<br />

izdvojiti onu političku opciju koja sistematski bolje upravlja gospodarstvom<br />

od ostalih. Područja mjerenja uspješnosti pritom smo odredili unaprijed, a<br />

određeni ekonomski rezultat proglasili smo uspješnim samo ako je on bio<br />

bolji od prosječnog rezultata koji su u tom istom području ostvarile nove<br />

zemlje članice Unije.<br />

Zašto je važno uspoređivati se s regijom Zašto smo se odlučili za takav kriterij<br />

uspješnosti? Zato što su sve bivše komunističke zemlje srednje i istočne<br />

Europe napustile socijalističko uređenje jer je bilo jasno da ono (ako ga uspoređujemo<br />

s kapitalističkim pandanom) uzrokuje ekonomsko nazadovanje.<br />

Prelaskom na kapitalističku orijentaciju sve zemlje su prošle vrlo duboku<br />

tranzicijsku recesiju te su si, implicitno ili eksplicitno, za cilj postavile da će<br />

nadoknaditi ekonomski rast koji su propustile ostvariti tijekom socijalizma<br />

i tranzicijske recesije te tako smanjiti dohodovni jaz koji ih dijeli od kapitalističkih<br />

zemalja. Kako bi postigle taj cilj, bivše socijalističke zemlje često su<br />

si bile i međusobna konkurencija jer im je za ekonomski rast bila potrebna<br />

štednja. Kako vlastite štednje nisu imale dovoljno, počele su se natjecati za<br />

najpovoljniji oblik strane štednje - direktne strane investicije. Zemlje koje su<br />

bile uspješnije u privlačenju stranih investicija u pravilu su i ekonomski brže<br />

napredovale te su brže zatvarale spomenuti dohodovni jaz. Zemlje poput Hrvatske,<br />

koje jesu rasle, ali zbog krivo<br />

izabranog modela nisu rasle dovoljno<br />

brzo i nisu privlačile dovoljno<br />

stranih investicija, nisu mogle pratiti<br />

tu regionalnu utrku i počele su<br />

ekonomski zaostajati. I baš zato što<br />

je hrvatsko gospodarstvo u prethodnih<br />

16 godina ostvarilo nekakav rast,<br />

ali je istodobno počelo zaostajati za<br />

regionalnom konkurencijom, mjeri-<br />

Zemlje koje su<br />

bile uspješnije u<br />

privlačenju stranih<br />

investicija u pravilu<br />

su i ekonomski brže<br />

napredovale.<br />

lo ekonomskog uspjeha hrvatskih vlada ne<br />

može biti iznos apsolutne promjene hrvatskih<br />

ekonomskih pokazatelja na kraju u<br />

odnosu na početak vladina mandata, nego<br />

usporedba tog apsolutnog pokazatelja s<br />

regionalnim prosjekom.<br />

Neuspjeh opisan jednim pokazateljem<br />

Budete li čitali analizu ekonomskih rezultata<br />

hrvatskih premijera, sigurno ćete<br />

primijetiti da, bez obzira što je pokazatelja<br />

mnogo, ekonomskih uspjeha naših vlada<br />

je zastrašujuće malo. Analiza nam, dakle,<br />

poručuje da Hrvatska u odnosu na zemlje<br />

regije kontinuirano nazaduje. Ne možemo<br />

stoga izdvojiti jednog pr seemijera ili jednu<br />

političku stranku koja je bila ekonomski<br />

uspješnija jer takvog premijera i takve<br />

stranke nema. Prisiljeni smo napraviti<br />

dobro nam poznati izbor između nekoliko<br />

manjih zala pa konstatirati da smo za<br />

mandata Ivice Račana i prve dvije godine<br />

mandata Ive Sanadera ili pratili ritam rasta<br />

regije ili je naše ekonomsko zaostajanje<br />

bilo blažeg intenziteta. Od druge polovice<br />

prvog Sanaderova mandata do danas, naše<br />

se zaostajanje intenzivira i svoju kulminaciju<br />

doživljava u šestogodišnjoj recesiji<br />

koju ćemo jednog dana zasigurno karakterizirati<br />

terminom “izgubljene godine”.<br />

Ako vas kojim slučajem šuma brojeva<br />

i pokazatelja zbunjuje toliko da ne možete<br />

izvući jedan unisoni zaključak, pri<br />

zaključivanju se uvijek možete osloniti<br />

na samo jedan, mnogi će reći najvažniji i<br />

najilustrativniji pokazatelj. Taj pokazatelj,<br />

bruto domaći proizvod po stanovniku, u<br />

potpunosti će vam dočarati svu ozbiljnost<br />

ekonomske situacije s kojom se suočavamo<br />

svi mi koji izlazimo na izbore i želimo<br />

dati svoj glas za prosperitetniju Hrvatsku.<br />

On je mjera prosječnog ekonomskog blagostanja<br />

stanovnika neke zemlje i pred-<br />

6<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015<br />

MARUŠKA VIZEK JE ISTRAŽIVAČICA NA EKONOMSKOM INSTITUTU U ZAGREBU<br />

IZNESENI STAVOVI SU AUTORSKOG KARAKTERA I NE ODRAŽAVAJU STAV<br />

INSTITUCIJE U KOJOJ JE AUTORICA ZAPOSLENA

Hrvatskoj treba<br />

politička stranka koja<br />

neće propustiti priliku<br />

da nešto napravi i koja<br />

će biti spremna suočiti<br />

se s realnošću koju nam<br />

prezentiraju statistike<br />

BDP-a po stanovniku<br />

zemalja, dok je naš nastavio divergirati.<br />

GORAN MEHKEK/CROPIX<br />

O onima koji se nakon 8. studenoga usele u zgradu na Markovom trgu u velikoj će mjeri<br />

ovisiti kojem ćemo klubu pripadati - Klubu razvijenih, onih u razvoju ili ostavljenih da prežive<br />

stavlja kumulativni rezultat uspješnosti ili promašenosti ekonomskih politika<br />

te zemlje.<br />

Konvergencija pa divergencija Grafikon koji prikazuje BDP po stanovniku za<br />

Hrvatsku, prosjek novih i prosjek starih zemalja članica Unije jasno implicira<br />

razmjere ekonomske katastrofe koja nas je pogodila. Od 2000. do 2006. još smo<br />

nekako uspijevali držati glavu iznad vode. U Račanovu smo mandatu dohodovni<br />

jaz smanjivali čak i nešto brže od zemalja regije, djelomice i zato što je za mandata<br />

tog premijera pokrenut investicijski ciklus u graditeljstvu koje su druge zemlje<br />

regije započele tek par godina kasnije. Tijekom prve dvije godine Sanaderova prvog<br />

mandata još uvijek jaz premošćujemo nešto brže od prosjeka regije ponajviše<br />

zahvaljujući državnoj potrošnji koja u tom razdoblju raste znatno brže od regionalnog<br />

prosjeka. Međutim, od 2007. naovamo ni Sanaderova neobuzdana državna<br />

potrošnja, ni silovita kreditna ekspanzija nisu više sposobne zamaskirati činjenicu<br />

da regija raste na održivim, a Hrvatska na neodrživim temeljima. Šestogodišnja<br />

recesija koja je uslijedila nije stvorila, nego je samo potencirala taj problem. Posljedica<br />

toga bila je da je dohodak (odnosno BDP po stanovniku) drugih zemalja<br />

regije nakon recesije nastavio konvergirati prema prosjeku razvijenih europskih<br />

Tko je kriv? Mjeriti krivnju stranaka<br />

za ovakvo stanje nezahvalan je posao. Divergencija<br />

jest najizraženija za vrijeme<br />

drugog mandata Ive Sanadera te mandata<br />

Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, no<br />

mora se priznati da je ona ujedno i posljedica<br />

promašenih politika svih vlada koje<br />

su zemljom upravljale prije 2008. I te su<br />

vlade, kao i tri tijekom čijih je mandata<br />

ekonomska divergencija bila najizraženija,<br />

imale priliku nešto napraviti, ali nisu učinile<br />

ništa. Ono što Hrvatskoj danas treba<br />

jest politička stranka koja neće propustiti<br />

priliku da nešto napravi. Treba nam stranka<br />

spremna suočiti se s poražavajućom<br />

realnošću koju nam prezentiraju statistike<br />

kretanja BDP-a po stanovniku. Stranka<br />

koja ima hrabrosti ponuditi program koji<br />

će nas vratiti u ekonomski klub zemalja<br />

kojem prirodno pripadamo. Nasušno nam<br />

treba stranka koja neće dopustiti da se<br />

“izgubljene recesijske godine” pretvore u<br />

“izgubljena desetljeća”. Tražiti od stranaka<br />

išta manje od toga znači unaprijed se osuditi<br />

na ekonomsku, a dugoročno, nažalost,<br />

i na društvenu nazadnost.<br />

Osjećaj sigurnosti nema cijenu.<br />

Zato je moja American Express ®<br />

kartica uvijek uz mene.<br />

Postanite i vi korisnik!<br />

SAMO U GRUPI PRIVREDNE BANKE ZAGREB<br />

www.americanexpress.hr/postanitekorisnik<br />

STUDENI, 2015 FORBES 7

POLITIKA<br />

JOSIP GLAURDIĆ<br />

Loš okvir<br />

i porazni rezultati<br />

Proteklih nekoliko mjeseci na ovim stranicama pokušavam vam<br />

dati dublji i znanstveno utemeljen pogled na prirodu političkog<br />

natjecanja u Hrvatskoj. Imao sam još nekoliko lekcija u rukavu, ali<br />

su me Vlada i predsjednica Republike preduhitrili relativno ranim<br />

datumom izbora. Nije važno. O političkim korijenima bujanja<br />

javne administracije i drugim temama čitat ćete u nekom od sljedećih brojeva<br />

<strong>Forbes</strong>a. Ovaj put – kako i dolikuje posljednjoj predizbornoj kolumni – saznat<br />

ćete zašto, odnosno pod kakvim uvjetima, hrvatski građani izlaze na izbore,<br />

pod kakvim uvjetima daju važeći glas, kao i što bi to trebalo značiti za vas kao<br />

glasače na ovim izborima.<br />

8<br />

FORBES<br />

Razmjeri problema pred kojima se nađemo<br />

kad odlučujemo hoćemo li izaći na izbore<br />

postaju očiti kad usporedimo kvalitetu<br />

takmaca na ovim i proteklim izborima<br />

Modeliranje izborne izlaznosti i proporcije nevažećih listića iznimno je zahtjevan<br />

posao. Dok je glasački izbor za ili protiv neke stranke određen nizom<br />

vrijednosnih i policy preferencija, to kod participacije u izbornom postupku<br />

baš i nije slučaj. Zašto izaći na izbore ako je glasovanje u stvari neracionalno?<br />

Nečiji jedan glas zaista vrlo rijetko presuđuje, pogotovo zato što se izborne<br />

utakmice obično vode između takmaca koji su vrlo slični. Kako je to Torcida<br />

nedavno, slikovito, ali i kirurški precizno, prikazala na jednom od svojih<br />

transparenata: “Lijevo ili desno krilo partije – nama svejedno je”. Srećom po<br />

demokraciju, dovoljan broj ljudi ponaša se neracionalno i izlazi na izbore. Kad<br />

su hrvatski građani u pitanju, u korijenu te “neracionalnosti” nalazi se, zapravo,<br />

izrazito proračunata racionalnost.<br />

Naime, odluke hrvatskih glasača<br />

da izađu na izbore i na njima daju<br />

važeći glas direktno su vezane za<br />

monetarnu vrijednost vlasti, kao<br />

i za dinamiku izbornog natjecanja.<br />

Što je veći per capita fiskalni<br />

kapacitet jedinice vlasti o kojoj se<br />

na izborima odlučuje – veća je i izborna<br />

izlaznost, kao i proporcija<br />

važećih glasova. Što je tješnja izborna<br />

utrka – pa makar se radilo<br />

o izborima pod proporcionalnim<br />

pravilima – također su veći izborna<br />

STUDENI, 2015<br />

Svaki kvantitativni<br />

statistički model<br />

pojednostavljuje<br />

stvarnost koju živimo.<br />

Kvaliteta izbornih<br />

takmaca jedna je<br />

od varijabli koje<br />

zapravo ne možemo<br />

kvantificirati<br />

izlaznost i proporcija važećih glasova. Najjednostavnijim<br />

rječnikom, hrvatski građani<br />

izlaze na izbore kad im se to isplati i kad<br />

je zanimljivo. Još jedan dokaz o iznimnoj<br />

racionalnosti hrvatskih glasača. Naši izbori,<br />

dakle, nisu određeni glasačkom glupošću<br />

ili iracionalnošću, kako to mnogi smatraju.<br />

Kao što su i neke od prošlih kolumni pokazale<br />

– upravo suprotno. Hrvatski glasači<br />

racionalnim odlučivanjem u krivo postavljenom<br />

institucionalnom okviru dolaze do<br />

poraznih rezultata.<br />

Svaki kvantitativni statistički model,<br />

međutim, jest pojednostavljenje stvarnosti.<br />

Model kojim sam se koristio u analizi<br />

izborne izlaznosti i proporcije nevažećih<br />

listića uključuje zaista pregršt političkih,<br />

demografskih, ekonomskih i fiskalnih varijabli.<br />

Ali ipak ne uključuje jednu koja bi<br />

mogla biti od presudnog značaja: kvaliteta<br />

izbornih takmaca. Takvo što iznimno je teško<br />

– zapravo nemoguće – kvantificirati. A<br />

upravo u kvaliteti stranaka i kandidata koji<br />

se natječu krije se i ključ potpunog odgovora<br />

na pitanje zašto izlazimo na izbore.<br />

Svi faktori ukazuju na to da bismo 8. studenoga<br />

trebali u dugačkim redovima izaći<br />

na izborna mjesta i ubaciti važeće glasačke<br />

listiće u izborne kutije. Hrvatska je država<br />

još uvijek u velikoj mjeri prisutna u gospodarskom<br />

životu našeg društva. Porezi su<br />

visoki, javni sektor glomazan, tisuće radnih<br />

mjesta i sinekura direktno ovisno o rezultatima<br />

izbora. Sve su to dobri razlozi za<br />

visoku izbornu izlaznost. Također, izborna<br />

je utakmica iznimno napeta. Sve ukazuje<br />

na to da će izborni rezultat između dva najveća<br />

konkurenta biti tijesan i da nitko neće<br />

tako lako do saborske većine. Još jedan<br />

odličan razlog za izlazak na izbore. Međutim,<br />

što reći na kvalitetu naših najvažnijih<br />

DR. JOSIP GLAURDIĆ J E HRVATSKI ISTRAŽIVAČ NA S VEUČILIŠTU CAMBRIDG E<br />

S DOKTORATOM POLITIČKIH ZNANOSTI AMERIČKOG YALEA.

Hoćemo li izaći na izbore? To pitanje jednako je onome želimo li gledati timove<br />

Lihtenštajna i Luksemburga u borbi za nogometno prvenstvo. Ulog je velik, igra nikakva<br />

izbornih natjecatelja? Nude li njihove platforme i sposobnost motivaciju za<br />

izlazak na izbore?<br />

Prije četiri godine na ovim sam stranicama napisao kako od loše oporbe<br />

nikad dobre vlasti. I zaista – SDP se iz loše oporbe pretvorio u lošu vlast.<br />

Kritizirao sam ih tijekom ove četiri godine, mislim argumentirano i s dobrim<br />

razlogom. Danas sam, međutim, prisiljen postaviti sličnu dijagnozu i za Hrvatsku<br />

demokratsku zajednicu. HDZ Tomislava Karamarka bio je iznimno<br />

loša oporba, a on je bio iznimno loš vođa oporbe. Pobijedi li na izborima, HDZ<br />

će biti iznimno loša vlast, a Tomislav Karamarko iznimno loš premijer. Ništa<br />

u njegovoj karijeri, baš kao i ništa u oporbenom djelovanju njegove stranke,<br />

ne upućuje na to da je ikakav drukčiji rezultat moguć. Drugim riječima, lošoj<br />

Vladi suprotstavlja se još gora oporba.<br />

Razmjeri problema pred kojima se kao glasači nađemo kad odlučujemo<br />

hoćemo li izaći na izbore ili ne, postaju očiti jednom kad usporedimo kvalitetu<br />

glavnih izbornih takmaca u ovoj izbornoj rundi s onima iz prijašnjih izbora od<br />

1990. do 2011. Mi, zapravo, mirne duše možemo reći da u povijesti samostalne<br />

ANTE ČIZMIĆ/CROPIX<br />

hrvatske države nismo imali slabijih izbornih<br />

konkurenata, i to primarno zbog dramatičnog<br />

pomanjkanja ikakve vrijednosti<br />

u oporbenom kutu. Neki od vas možda se<br />

neće sa mnom složiti, ali smatram da je na<br />

svim dosadašnjim izborima oporba bila bolja<br />

od vlasti ili je barem nudila nekakvu nadu<br />

u poslijeizborni napredak. HDZ je bio bolji<br />

od SKH 1990. HSLS je bio bolji od HDZ-a<br />

dvije godine kasnije. Udružena opozicija<br />

bila je bolja od HDZ-a 1995. i 2000. HDZ<br />

je potom bio bolji od raspadnute šestorke<br />

2003. Opozicija predvođena SDP-om bila<br />

je bolja od HDZ-a 2007. i 2011. godine. Današnji<br />

HDZ, međutim, ne nudi ikakvu nadu<br />

u poslijeizborni napredak. Radi se o stranci<br />

koja je – više nego ikada u svojoj povijesti, a<br />

to je zaista iznimno dostignuće – postala domom<br />

neznalica i poslušnika. O satelitima u<br />

njihovoj izbornoj koaliciji da i ne govorimo.<br />

I što bismo mi kao glasači trebali napraviti<br />

s takvom kvalitetom glavnih izbornih<br />

natjecatelja? Da li izaći na izbore?<br />

Nogometnim rječnikom, to pitanje<br />

ekvivalentno je pitanju želimo li gledati<br />

Lihtenštajn i Luksemburg kako se bore za<br />

titulu prvaka Europe. Ulog je velik, rezultat<br />

će biti tijesan, ali kvaliteta nogometa<br />

bit će iznimno niska. Sjetite se, međutim,<br />

da rješenje ipak postoji. No, za njega će<br />

biti potrebno još malo naše glasačke neracionalnosti.<br />

Naime, osim neracionalnog<br />

izlaska na izbore, morat ćemo neracionalno<br />

odlučiti da damo glas nekoj od opcija<br />

izvan našeg stranačkog duopola bez obzira<br />

na sav rizik od neprelaska izbornog<br />

praga. Jedino to nam nudi nekakvu nadu<br />

kako ćemo ubuduće gledati barem malo<br />

kvalitetnije izborne utakmice.<br />

Kartica koja nudi<br />

neograničene mogućnosti.<br />

Moja American Express ®<br />

kartica. Postanite i vi korisnik!<br />

SAMO U GRUPI PRIVREDNE BANKE ZAGREB<br />

www.americanexpress.hr/postanitekorisnik<br />

STUDENI, 2015 FORBES 9

ISKUSTVO UČENJA<br />

BORIS JOKIĆ<br />

Sjena obrazovnog sustava<br />

Značajan broj učenika i njihovih roditelja<br />

odlučuje se za usluge dodatne poduke<br />

izvan službenog sustava. Riječ je o<br />

globalnoj, ne samo hrvatskoj pojavi<br />

Uz metro i brodove, autobusi su u Hong Kongu osnovno javno<br />

prijevozno sredstvo. Uredni i, u odnosu na većinu europskih<br />

gradova, “dalekoazijski” točniji, imaju još jednu posebnost -<br />

često su ukrašeni likovima mladih ljudi. Agresivne reklame<br />

usmjerene na tinejdžere ne reklamiraju blockbustere, televizijske<br />

reality programe ili nove sezonske linije globalnih modnih kuća,<br />

nego nešto potpuno drukčije - dodatno obrazovanje. Atraktivni mladi<br />

ljudi čiji je lik na autobusima u Hong Kongu su zvijezde tutori, a njihova<br />

je usluga davanje privatnih instrukcija u online i fizičkom okruženju. Kad<br />

izađete iz autobusa ili tramvaja u Hrvatskoj, velika je vjerojatnost da će<br />

vas na obližnjem stupu javne rasvjete ili na samome stajalištu dočekati<br />

mali oglas kojim se nude usluge privatnih instrukcija. Oni koji nude uslugu<br />

najčešće su nastavnici zaposleni u službenom sustavu obrazovanja, a<br />

korisnici ste vjerojatno u jednom trenutku svojeg ili školovanja vaše djece<br />

bili i vi koji čitate ovaj tekst.<br />

Za sve veći broj učenika i njihovih roditelja sudjelovanje u procesu<br />

poučavanja i učenja u službenom obrazovnom sustavu nije dovoljno za<br />

zadovoljenje osobnih želja ili ostvarenje minimalnih zahtjeva koje sustav<br />

postavlja pred njih. Ishod toga je da se značajan broj učenika i njihovih<br />

roditelja odlučuje za usluge dodatne poduke izvan službenog sustava. Privatne<br />

instrukcije su definirane kao dodatna poduka iz školskih predmeta<br />

koja se plaća, a uključuje privatne satove koje instruktor pojedinac daje<br />

jednom ili skupini učenika, ali i organizirane tečajeve poput priprema<br />

za državnu maturu ili upisa na studijske programe u visokoškolskom<br />

obrazovanju.<br />

Radi se o svjetskoj obrazovnoj<br />

i društvenoj pojavi koja u<br />

21. stoljeću dobiva na značenju,<br />

a empirijska istraživanja na globalnoj<br />

razini ukazuju na to da<br />

ne postoji obrazovni sustav u<br />

kojem nema pojave privatnih<br />

instrukcija, često metaforički<br />

zvane “obrazovanjem u sjeni”.<br />

Metafora privatnih instrukcija<br />

kao sjene obrazovnog sustava<br />

S ekonomskog<br />

gledišta, dodatno<br />

obrazovanje događa<br />

se najčešće u sivom<br />

sektoru i u njemu<br />

najčešće sudjeluju<br />

djelatnici iz javnog<br />

sektora<br />

posebice je primjerena zato što ukazuje<br />

da privatnih instrukcija ne bi bilo bez<br />

službenog obrazovnog sustava baš kao<br />

što ni sjene nema bez objekta. Također, s<br />

promjenom oblika i obilježja obrazovnog<br />

sustava, oblici i obilježja privatnih instrukcija<br />

često se mijenjaju učinkovitije<br />

i brže nego što to čine tromi obrazovni<br />

sustavi. Metafora je primjerena i zbog<br />

toga što je najveći dio pažnje obrazovne<br />

politike i istraživanja usmjeren na službeni<br />

sustav, a ne na njegovu sjenu, što<br />

omogućuje različita djelovanja pojedinaca<br />

i institucija. To je djelovanje često u<br />

sferi nereguliranog, neoporezivanog, čak<br />

i istraživanjima i ekonomskim modelima<br />

nepoznatog i nedohvatljivog. Za razliku<br />

od sjene objekta, privatne instrukcije nisu<br />

isključivo pasivni čimbenik koji odražava<br />

zbivanja i promjene u sustavu nego<br />

i povratno djeluju na njega, mijenjajući<br />

ga, a ponekad i ugrožavajući.<br />

Izrazito je pogrešno razmatranju ove pojave<br />

pristupati iz isključive pozicije jer je<br />

pojava izrazito složena, a učinci korištenja<br />

instrukcija najčešće su istodobno i pozitivni<br />

i negativni. Učenicima sa slabijim obrazovnim<br />

postignućima privatne instrukcije<br />

omogućuju zadržavanje u obrazovnoj utrci,<br />

a onima s boljim postignućima pružaju mogućnost<br />

dodatnog razvoja vlastitih sposobnosti<br />

i ostvarivanje individualnih obrazovnih<br />

stremljenja. Istovremeno, pohađanje<br />

instrukcija može izazvati pretjerano oslanjanje<br />

učenika na pomoć instruktora te,<br />

posljedično, nezainteresiranost za školsku<br />

nastavu, kao i češće izostajanje. Nastavnicima<br />

davanje privatnih instrukcija osigurava<br />

dodatne prihode kojima nadopunjavaju<br />

kućne budžete. Istodobno, posljedica privatnih<br />

instrukcija može biti i otežavanje<br />

nastavničkog rada u službenom sustavu<br />

obrazovanja. Konačno, može se tvrditi da<br />

10<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015<br />

BORIS JOKIĆ JE ZNANSTVENI SURADNIK NA INSTITUTU ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA<br />

I VODITELJ RADNE GRUPE ZA PROVOĐENJE KURIKULARNE REFORME PREDŠKOLSKOG,<br />

OSNOVNOŠKOLSKOG I SREDNJOŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJE

Portreti ljudi na autobusima hongkonškog gradskog prijevoza navodno potiču građane da<br />

budu ambiciozniji i marljiviji. U gradu od sedam milijuna ljudi ambicije nedostaje najmanje<br />

pojava ima i pozitivan utjecaj na povećanje ljudskog kapitala određenog društva,<br />

čime pridonosi širim društvenim ciljevima. S druge strane, istraživanja<br />

diljem svijeta pokazuju da su privatne instrukcije dostupnije djeci iz imućnijih<br />

obitelji te time ugrožavaju princip “jednakosti obrazovnih mogućnosti” za sve<br />

učenike. Na kraju, s ekonomskog gledišta, radi se većinom o “sivoj ekonomiji”,<br />

ali i o činjenici da u toj ekonomiji sudjeluju većinom djelatnici iz javnog sektora<br />

koji u javnom diskursu imaju manja primanja nego što zaslužuju.<br />

Obrazovni se sustavi izrazito razlikuju prema učestalosti i obilježjima<br />

pojave, a ona izravno ovise o kvaliteti obrazovnog sustava i stupnju uključenosti<br />

djece u obrazovanje. Pojavnost instrukcija manja je u najučinkovitijim<br />

sustavima poput skandinavskih i zapadnoeuropskih, dok veća krasi mediteranske<br />

i države istočne Europe. U Hrvatskoj se od 2004. godine sustavno<br />

prati pojava privatnih instrukcija. Istraživanja pokazuju da više od polovice<br />

hrvatskih gimnazijalaca i jedna trećina učenika osnovnih škola koristi<br />

usluge privatnih instrukcija i pripremnih tečajeva za ispite državne mature<br />

i prijemne ispite za upis na fakultete. Većinom se koriste instrukcije iz<br />

predmeta STEM područja. Funkcija instrukcija je tijekom školovanja prije<br />

svega popravna, čime učenici ispravljaju negativne ocjene, popunjavaju rupe<br />

u znanju i neposredno se pripremaju za školske ispite. Na kraju srednje<br />

škole instrukcije se uglavnom koriste za<br />

povećanje šansi na klasifikacijskim ispitima<br />

za ulaz u visokoškolsko obrazovanje.<br />

U Hrvatskoj su osnovni pružatelji usluga<br />

privatnih instrukcija nastavnici koji rade<br />

u službenom sustavu obrazovanja, a glavni<br />

je način dolaska do instruktora putem<br />

preporuka poznanika i prijatelja, ponekad<br />

i predmetnih nastavnika koji učenicima<br />

predaju određeni predmet. Učenici koji<br />

dolaze iz obitelji s obrazovanijim roditeljima<br />

i obitelji natprosječnog financijskog<br />

statusa češći su korisnici privatnih<br />

instrukcija te ih oni koriste sustavnije, što<br />

pokazuje da usluga nije jednako pristupačna<br />

svim učenicima te da može pridonijeti<br />

produbljivanju postojećih društvenih<br />

nejednakosti u obrazovanju.<br />

I u Europskoj uniji pojava dobiva zamah,<br />

predstavljajući novi izazov obrazovnim<br />

politikama s kojima se tek trebaju<br />

ozbiljnije suočiti. Iskustva azijskih<br />

zemalja koja se već više desetljeća hvataju<br />

u koštac s pojavom instrukcija ukazuju<br />

na to da zabrane davanja instrukcija<br />

ne daju rezultat. Pojavi treba pristupiti<br />

fleksibilno, aktivirajući postojeće potencijale<br />

u sustavu koji će biti usmjereni<br />

na individualne potrebe učenika, potičući<br />

i privatne inicijative, te osiguravati<br />

kontrolu kvalitete njihovih usluga, a<br />

usto i općenito podizati razinu kvalitete<br />

u sustavu odgoja i obrazovanja. Radi se<br />

o putovanju koje traje dulje od vožnje<br />

autobusom između Heng Fa Chuena i<br />

Wan Chai Northa, ali i onome kojim će<br />

hrvatsko društvo dugoročno osigurati<br />

kvalitetu obrazovanja.<br />

American Express ® kartica<br />

omogućuje mi otplatu do 24 rate<br />

bez kamata i naknada, na više<br />

od 35.000 prodajnih mjesta u<br />

Hrvatskoj. Postanite i vi korisnik!<br />

SAMO U GRUPI PRIVREDNE BANKE ZAGREB<br />

*Za pristupnice primljene od 10.3. do 30.6.2015.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 11

EUROPSKA POSLA<br />

GORDANA GRGAS<br />

Kad bi poduzetnici davali komplimente…<br />

Uspjeh je u Hrvatskoj uvijek nekako<br />

postignut unatoč, a ne zahvaljujući državi.<br />

Zašto s njom nemamo malo više sreće?<br />

Ubrzo nakon parlamentarnih izbora između Hrvatske i Europske<br />

komisije nastupit će kraj dosadašnjeg čudnog “primirja”<br />

oko pitanja provođenja reformi, fiskalnih ciljeva, javnog duga,<br />

onih pitanja koja u svađalačkoj predizbornoj kampanji jedva<br />

da su bila dotaknuta. Pitam se hoće li uslijed očekivanih pritisaka na hrvatsku<br />

Vladu tada zaista doći do lančane reakcije i naposljetku opipljivih<br />

promjena, što bi bilo kojeg uspješnog hrvatskog izvoznika jednom navelo<br />

da izgovori sljedeću rečenicu: “Što je više Hrvatska bila poštovana kao<br />

odgovorna država, na nas se više gledalo kao pouzdanu kompaniju”.<br />

Možete li uopće zamisliti pozitivniju poduzetničku ocjenu rezultata rada neke<br />

vlade? To je zaista ultimativni kompliment. Zabavno je što je ocjena koju sam<br />

citirala stvarna, no, nažalost, država koja se spominje nije Hrvatska, nego Portugal,<br />

jedna od onih koje su do prije koju godinu najčešće bile apostrofirane kao<br />

problematične članice eurozone, toliko da su zaradile nimalo laskavi akronim<br />

PIGS. Izjava je preuzeta iz Economista, a njezin je autor Paul Goncalves, čelni<br />

čovjek portugalskog udruženja proizvođača cipela Apiccaps. On objašnjava kako<br />

je spremnost vlade da provede što se moralo radi završetka bail-outa - unatoč<br />

prosvjednim marševima, velikoj nezaposlenosti i valovima iseljavanja - na kraju<br />

ojačalo status portugalskih kompanija u inozemstvu. Izvoz je, naime, u doba<br />

duboke krize kod kuće bio jedini izlaz, a u Economistu je ilustriran usponom<br />

izvozno orijentirane industrije obuće.<br />

U našem slučaju nije nužno da pokrenemo portugalski drastične reforme,<br />

pa ipak je veliko pitanje hoće li država biti pomoćnik budućim poduzetničkim<br />

pothvatima, domaćim ili izvoznim, sasvim svejedno, pogotovo ako ekonomska<br />

politika nove vlade bude jedna u nizu žrtava neplodnih političkih podjela<br />

manifestiranih u predizbornoj kampanji.<br />

Dobar imidž zemlje, jer i o tome je pričao Portugalac kojeg smo citirali ,<br />

nije samo stvar koja bi zgodno došla turizmu radi privlačenja gostiju. Očito bi<br />

dobro došla svima, i svakako nije dostižna samo kroz diplomatsko-političke<br />

samohvale ili reklamne kampanje u inozemstvu. To je ono temeljno u državi, s<br />

čime mi jednostavno nemamo sreće.<br />

Uvijek je nekako uspjeh, poduzetnički,<br />

znanstveni, društveni, kulturni…<br />

postignut unatoč, a ne zahvaljujući<br />

državnom imidžu. Devedesetih<br />

godina na tom se polju iskazao prvi<br />

hrvatski predsjednik Franjo Tuđman,<br />

a kasnije je svaka vlada našla<br />

neku ispriku da ne bude prijateljska<br />

prema građanima (osim, naravno,<br />

prema određenim skupinama, kako<br />

Predizborna je<br />

kampanja pokazala<br />

da opet nećemo<br />

imati luksuz da<br />

se nova vlada<br />

100 % posveti<br />

gospodarstvu<br />

bi kupila njihovu naklonost i glasove) i biznisu,<br />

dakle da bazično ne radi ono za što postoji.<br />

Posljednjih se godina činilo da smo napredovali<br />

barem u političkom dijelu performansa<br />

– tako da se više ne moramo brinuti oko toga<br />

što su temeljne demokratske, civilizacijske<br />

vrijednosti i kako se one pretaču u glavne<br />

političke odluke - ali iz kuta aktualne izborne<br />

kampanje, sada se i to pokazuje klimavim. Kako<br />

se čini, opet nećemo imati taj luksuz da se<br />

nova vlada 100 posto posveti ekonomiji.<br />

Izborna kampanja u kombinaciji s europskom<br />

izbjegličkom krizom iz domaće je<br />

scene izvukla ono najgore, kao da su u sve ušli<br />

bjesovi iz priče o Potjehu. Oživljene su ružne<br />

stare podjele, zaoštreni odnosi sa susjednim<br />

zemljama, pumpaju se strahovi iz nacionalističke<br />

politike o krvi i tlu, a predsjednica države<br />

se pak u tome pokazala kao prilično izgubljena<br />

politička figura koja (i javno) dijeli više<br />

zajedničkih stavova s premijerom Mađarske<br />

nego onim vlastite zemlje... Istina, Europska<br />

unija je u cjelini pogubljena u izbjegličkoj<br />

krizi te se pokazala kao krhka, nedosljedna,<br />

nimalo jedinstvena politička organizacija, ali<br />

ni Hrvatska unutar svojih granica nije daleko<br />

od takve ocjene.<br />

Nažalost, to se zbiva u vrijeme kada bi nova<br />

vlada napokon trebala početi mijenjati neefikasne<br />

ekonomske obrasce, uočavati tko u današnjoj<br />

Hrvatskoj profitira, tko gubi, tko reforme<br />

traži, a tko ih minira. Znate li ih? Kao posebnog<br />

kočničara, investitor i financijski analitičar Nenad<br />

Bakić izdvojio je tzv. rentijersku Hrvatsku.<br />

Po njemu, blokada reformi je prevelika jer<br />

glavne stranke zastupaju upravo tu Hrvatsku.<br />

Njoj je i ovako dobro. Ako je to točno, onda je<br />

to jedna od rijetkih stvari u kojima se glavne<br />

stranke slažu - i jamči da za ekonomski optimizam<br />

ostaje malo mjesta, unatoč tome što će<br />

nam Bruxelles pokušati udarati tempo. Očekivati<br />

komplimente stoga je pomalo besmisleno<br />

iako premijer na odlasku obećaje brzopotezni<br />

ulazak Hrvatske u top 10 na europskoj ljestvici<br />

Doing Businessa, a vođa oporbe misli da bi to<br />

već ostvario samo da je na vlasti.<br />

12<br />

FORBES<br />

LISTOPAD, 2015

Lideri<br />

U ovom stolcu se ljuljao John F. Kennedy.<br />

Stolac se nekada nalazio u dvostrukom<br />

apartmanu hotela Carlyle u New Yorku, gdje<br />

se predsjednik navodno sastajao s Marilyn<br />

Monroe.<br />

Baron je prije tri godine<br />

počeo kupovati javno<br />

trgovane dionice<br />

engleskog nogometnog<br />

prvoligaša Manchester<br />

Uniteda. U vlasništvu<br />

njegovih fondova sada je<br />

oko 10% kluba.<br />

Iako je želio biti liječnik,<br />

Baron nije upisao medicinu.<br />

Ovaj stotinu godina star<br />

medicinski leksikon na<br />

latinskom jeziku svjedok<br />

je izjalovljenih planova.<br />

“Hvala Bogu što nisam<br />

postao liječnik”, šali<br />

se Baron. “Mogao sam<br />

nekoga ubiti.”<br />

Knjiga koju je Baron<br />

nedavno kupio u<br />

Poljskoj sadrži imena<br />

poljskih Židova stradalih<br />

u holokaustu. Na 107.<br />

stranici spominju se dva<br />

Baronova prastrica koja su<br />

se prije II. svjetskog rata iz<br />

Sjedinjenih Država vratila<br />

u Poljsku.<br />

Zloglasni ugovor iz 1920. godine o prelasku Babea<br />

Rutha iz bostonskih Red Soxa u New York Yankeese<br />

za 150 tisuća dolara. Pogođeni legendarnom<br />

“Bambinovom kletvom”, Soxi pune <strong>84</strong> godine nisu<br />

pobijedili u finalu američkih bejzbolskih liga (kletva je<br />

prestala djelovati 2004.)<br />

SJEDIŠTE MOĆI<br />

Baronovi dvori<br />

UNATOČ VOLATILNOSTI TRŽIŠTA, milijarder Ron Baron<br />

(307. na <strong>Forbes</strong>ovoj listi 400 najbogatijih Amerikanaca) ostaje<br />

vjeran strategiji dugoročnog držanja dionica u portfelju. Izvršni<br />

direktor Baron Capitala ovih je dana čak i optimističniji nego<br />

obično: tvrdi da je ponuda dionica na burzama “vrlo atraktivna”.<br />

Naravno, nije teško biti strpljiv u elegantnom poslovnom gnijezdu<br />

na Manhattanu. Iz prostranog ureda L-oblika na 49. katu General<br />

Motorsove zgrade puca pogled na Central Park.<br />

Pregrađene gotovo isključivo staklenim stijenama, Baronove<br />

prostorije nalaze se tik do proširenja u hodniku gdje stoji velika<br />

instalacija Alexandera Caldera, uz dva djela Roya Lichtensteina i<br />

nekoliko Warholovih radova. Ured čiji raznorodni dekor uključuje<br />

niz predmeta povezanih s obitelji Kennedy jedno je od dva najdraža<br />

mjesta 72-godišnjeg Barona. Drugo je, kaže, prostrani posjed u<br />

East Hamptonu. Tih četrdesetak jutara Baron je platio 152 milijuna<br />

dolara, kupujući tijekom više od deset godina parcelu po parcelu.<br />

14 | FORBES STUDENI, 2015<br />

14-15 Lideri Seat of Power Baron (2)_<strong>84</strong>.indd 14 10/23/2015 7:31:10 PM

Na zidovima vise dvije slike<br />

Roberta Rauschenberga.<br />

Ovu s crvenim rasprsnućima<br />

i rupom od metka u platnu<br />

Baron smatra meditacijom na<br />

temu Kennedyjeva ubojstva.<br />

Sitotisak na drugom zidu<br />

prikazuje uglednike iz 1960-<br />

in, među njima Bobbyja<br />

Kennedyja i Janis Joplin.<br />

Baron Capital svake godine<br />

organizira investitorski skup<br />

koji ima i zabavljački dio. Ime<br />

zvijezde večeri ostaje tajna<br />

sve do podizanja zastora. Lani<br />

je nastupio Paul McCartney.<br />

Uz ostale hitove Beatlesa, na<br />

programu s njegovim potpisom<br />

nalaze se “Let It Be” i “Back<br />

In the U.S.S.R.” Baron u uredu<br />

čuva i autograme Stinga, Barbre<br />

Streisand i Jona Bon Jovija. Tko<br />

nastupa na ovogodišnjem skupu<br />

u studenome, saznat ćete ako<br />

uspijete dobiti pozivnicu.<br />

U pismu iz 1940. godine<br />

Albert Einstein moli<br />

liječnika iz Los Angelesa<br />

da donira novac za<br />

ratom ugrožene židovske<br />

znanstvenike. “Stradanja<br />

tih znanstvenika u ratom<br />

razorenoj Europi doista<br />

pogađaju u srce”, napisao<br />

je slavni fizičar. Baron je<br />

pismo kupio na dražbi<br />

prije 20 godina za oko 40<br />

tisuća dolara.<br />

NAPISALA: CHLOE SORVINO<br />

FOTOGRAFIJA: TY COLE<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 15<br />

14-15 Lideri Seat of Power Baron (2)_<strong>84</strong>.indd 15 10/23/2015 7:31:24 PM

Lideri<br />

ZAPEČATITE POSAO<br />

Okus Havane<br />

NIŠTA BOLJE OD DOBRE CIGARE nakon zaključenog posla.<br />

Stoga, čim potpišete papire, možete slobodno povući koji dim iz<br />

probrane kubanke. Sad je to moguće čak i na teritoriju Sjedinjenih<br />

Država: višedesetljetni embargo u biti je ukinut i s Kube se može<br />

legalno unijeti duhana vrijednog 100 dolara. Taj će se iznos u<br />

nadolazećim godinama zasigurno povećati.<br />

Od skraćene Romeo y Julieta Short Churchill do Cohiba Robusto<br />

Supremos iz ograničene edicije, svaka kubanska cigara smotana je<br />

da ugodi od vrha do vrha. Kultna Montecristo No. 2 u obliku torpeda<br />

mogla bi vam potrajati tijekom cijelog svečanog ručka, no ako<br />

tražite prolazni užitak možda je bolji izbor Partagás Serie D No. 5.<br />

Ljubitelje povijesti privući će H. Upmann Connossieur A. To je bio<br />

omiljeni brend Johna F. Kennedyja, koji je u veljači 1962. zadužio<br />

svog glasnogovornika Pierrea Salingera da preko noći nabavi najmanje<br />

tisuću komada cigara Petit Upmann. Sljedećeg dana, nakon<br />

što je 1200 predsjednikovih omiljenih smotaka bilo na sigurnom u<br />

Bijeloj kući, Kennedy je potpisao embargo i stavio ih izvan zakona<br />

na punih pola stoljeća.<br />

Slijeva: H. Upmann<br />

Connossieur A<br />

($18); Montecristo<br />

No. 2 ($17); Romeo<br />

y Julieta Short<br />

Churchill ($12);<br />

Partagás Serie D<br />

No. 5 ($11); Cohiba<br />

Robusto Supremos<br />

Edición Limitada<br />

2014 ($50); Bolivar<br />

Super Coronas<br />

Edición Limitada<br />

2014 ($33).<br />

* PROCIJENJENA VRIJEDNOST U DOLARIMA PREMA CIJENAMA NA KUBI<br />

NAPISAO G. CLAY WHITTAKER<br />

FOTOGRAFIJE: DAVID ARKY ZA FORBES<br />

16 FORBES STUDENI, 2015

RUJAN, 2015 FORBES 17

Ivica Račan<br />

2000.-2004.<br />

Ivo Sanader<br />

2004.-2009.<br />

Jadranka Kosor<br />

18 FORBES STUDENI, 2015<br />

2009.-2011.<br />

Zoran Milanović<br />

2011.-2015.

Veći od života, kako mu poslušno tepaju<br />

(podčinjeni) suradnici, Donald Trump<br />

svojim je javnim nastupima posljednjih<br />

mjeseci dobrano zatresao političku scenu<br />

i niz etabliranih imena koja su mediji gurali u prvi plan,<br />

opsesivno secirajući izborne šanse šačice favorita<br />

u bespoštednoj utrci za novog američkog<br />

predsjednika. Samoprozvanog magnata<br />

koji svojom bahatošću na svakom koraku<br />

izaziva kontroverze, nerijetko udarajući<br />

protivnike i ispod pojasa, naprosto nije<br />

moguće ugurati u kalup idealnog političara.<br />

Ili barem uvriježenu percepciju istoga.<br />

I premda je slovio za pukog ekshibicionista<br />

sklonog političkom avanturizmu te<br />

potpunog autsajdera, Trump već mjesecima<br />

uvjerljivo vodi u brojnim anketama;<br />

svojom popularnošću među “običnim pukom”,<br />

naviklim na kurtoazne izjave nabijene<br />

populizmom, brižno umotane u celofan političke<br />

korektnosti, okrenuo je naglavce<br />

(statističke) modele koji su<br />

predviđali bitno drukčiji<br />

IZBORI 2015.<br />

VRIJEME ČUDA<br />

I PREDIZBORNIH<br />

OBEĆANJA<br />

Ovo nije priča o cvrčku i mravu, ali nije ni bez poante, jer<br />

činjenica da bi hrvatski političari mogli podosta naučiti od<br />

američkih kandidata, pa čak i od onog najkontroverznijeg,<br />

zvuči doista poražavajuće<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

tijek predizborne kampanje. Makar su mu predviđali tek<br />

epizodnu ulogu, Donald Trump je u utrci za budućeg<br />

stanara Bijele kuće ostao znatno dulje od očekivanoga, a<br />

svakako dovoljno dugo da iz nje isprati Scotta Walkera,<br />

guvernera Wisconsina i političara kojem su Nate Silver i<br />

njegova horda lumena davali najveće šanse za uspjeh,<br />

označivši ga najkompletnijim kandidatom,<br />

koji iza sebe ima čvrstu podršku biračke<br />

baze i eminentnih kolega iz stranke, ali i<br />

financijski iznimno moćnog lobija koji<br />

je bio spreman svoju okladu podebljati<br />

milijunima dolara.<br />

Sve navedeno, naravno, ne treba<br />

shvatiti kao recept koji, bez obzira na<br />

okolnosti i ključne karakteristike biračkoga<br />

tijela, može polučiti uspjeh.<br />

Štoviše, mnogi se promatrači gnušaju<br />

Trumpove uvredljive retorike, sa zebnjom<br />

zamišljajući što bi se doista dogodilo<br />

da u vruću fotelju prvog čovjeka najmoćnije<br />

zemlje svijeta zasjedne kandidat<br />

o čijoj se taštini odavno<br />

ispredaju legende;<br />

2015.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 19

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

neukrotivi brbljivac čija imovinska kartica<br />

varira ovisno o njegovu trenutnom<br />

raspoloženju i koji predstavlja utjelovljenje<br />

živopisne političke figure iskarikirane<br />

do granica zamislivog. I time<br />

konačno stižemo do onog bitnog. Naime,<br />

Trump se čak i na domaćem terenu,<br />

okružen raznolikim društvom u kojemu<br />

ima mjesta za poveći broj desnih i (nešto<br />

rjeđe) lijevih ekstremista, doima egzotično<br />

(a kamoli neće iz perspektive prosječnog<br />

hrvatskog promatrača). Pa ipak,<br />

taj i takav Trump, koji bi se bez imalo<br />

krzmanja grubo obračunao s ilegalnim<br />

imigrantima, a potom i s „komunjarama“<br />

iz Centralnog komiteta (poruka<br />

je, naravno, upućena Kini), javnosti je<br />

nedavno predstavio konkretne obrise<br />

dijela političkog programa koji se odnosi<br />

na fiskalnu politiku.<br />

Na stranu to što program, barem<br />

prema ocjenama neovisnih stručnjaka,<br />

obiluje odveć ambicioznim ciljevima<br />

i teško ostvarivim obećanjima, nudeći<br />

porezne olakšice za sve (a ponajprije za<br />

one najbogatije). Nije bitno čak ni to što<br />

Trumpova verzija programa izgleda poput<br />

programa Jeba Busha na steroidima.<br />

Naime, Bush obećava prosječan gospodarski<br />

rast od 4 %, a Trump od 6 %, zagovarajući<br />

pritom smanjenje najviše stope<br />

poreza na dohodak sa 39,6 % na 28 %, dok<br />

Trump ide i korak dalje, fiksirajući plafon<br />

na 25 %. I jedan i drugi su maksimalno<br />

iskoristili mogućnosti koje im pruža koncept<br />

dinamičkog ocjenjivanja („dynamic<br />

scoring“). Jer za razliku od statičke analize,<br />

u kojoj se smanjenje porezne presije<br />

automatski pretače u rast proračunskog<br />

deficita (a onda posljedično i javnog duga),<br />

što je pak, u uvjetima posvemašnje<br />

histerije kada je u pitanju javna potrošnja,<br />

NEW YORK TIMES JE<br />

DEMOLIRAO TRUMPOV<br />

NACRT EKONOMSKE<br />

POLITIKE , NO NAŠA<br />

JE STVARNOST JOŠ<br />

PORAZNIJA: NEMAMO<br />

ŠTO ANALIZIRATI<br />

ravno blasfemiji (kako u SAD-u, tako i u<br />

Hrvatskoj), dinamički model ima za cilj<br />

procijeniti učinak domino-efekta uslijed<br />

promjene ekonomske politike. I premda<br />

nema čvrstih dokaza da smanjenje poreznog<br />

opterećenja neumitno vodi višim<br />

stopama rasta (lekcije iz povijesti u najboljem<br />

su slučaju dvosmislene jer je utjecaj<br />

poreza u praksi nemoguće izolirati),<br />

upravo ta premisa predstavlja okosnicu<br />

gospodarskog programa republikanskih<br />

kandidata. Kako je ironično primijetio<br />

Leonard Burman, direktor Instituta za<br />

poreznu politiku („Tax Policy Center“),<br />

dinamičko ocjenjivanje u prvom je redu<br />

sazdano na popriličnoj količini vjere i<br />

dobrih namjera. Ili u prijevodu - takve je<br />

programe zapravo nemoguće objektivno<br />

ocijeniti. Tako, primjerice, analiza koju<br />

potpisuje Glen Hubbard, a prema kojoj<br />

bi program Jeba Busha proračun trebao<br />

koštati oko 1,2 bilijuna dolara tijekom<br />

idućih deset godina, u okvirima statičkog<br />

ocjenjivanja izgleda bitno drukčije jer se<br />

trošak poreznih olakšica tada penje na<br />

vrtoglavih 3,4 bilijuna dolara (u slučaju<br />

Trumpove kampanje ide i iznad 10 bilijuna).<br />

Drugim riječima, dinamičko ocjenjivanje<br />

otvara prostor najrazličitijim interpretacijama<br />

(i manipulacijama!), što su i<br />

Bush i Trump objeručke iskoristili.<br />

A onda opet - nije li to već konkretnije<br />

od onoga što trenutno nude hrvatske političke<br />

stranke? Nije li paradoksalno da u<br />

jeku predizborne kampanje za novi saziv<br />

Sabora navodimo poteze američkih<br />

političara koje još godina dana dijeli od<br />

predsjedničkih izbora? I konačno, nije li<br />

poražavajuće da čak i takav Trump, koji<br />

izdašno nudi tek ogromne doze taštine<br />

i ksenofobije, može poslužiti kao pozitivan<br />

primjer hrvatskim političarima?<br />

Možda je zapravo na djelu svojevrsni<br />

začarani krug - stranke ne nude konkretne<br />

programe, analize i projekcije<br />

jer duboko polariziranu javnost to zapravo<br />

puno manje zanima od podjele<br />

na „crne“ i „crvene“, a onda opet, što<br />

bi je drugo moglo zanimati kada se ne<br />

nudi ništa konkretnije? Ili pak stranke<br />

sustavno podcjenjuju birače, a nimalo<br />

laskava percepcija šire javnosti unutar<br />

političkog establišmenta postaje jeftin<br />

izgovor za uporno izbjegavanje rasprave<br />

o konkretnim potezima?<br />

Ugledni Josh Barro u New York<br />

Timesu demolirao je Trumpov nacrt<br />

ekonomske politike, ustvrdivši kako je<br />

Bush bolje uradio domaću zadaću, potkrijepivši<br />

svoje prijedloge opipljivim,<br />

pa makar i klimavim projekcijama. No,<br />

hrvatska je stvarnost još poraznija; neovisni<br />

promatrači naprosto ne barataju<br />

dovoljnom količinom koherentnog<br />

materijala koji bi uopće bio podvrgnut<br />

analizi; ocjenjivati spektakularne najave<br />

i mrvice u obliku kvantitativno izraženih<br />

fragmenata ekonomskog programa<br />

u takvim je okolnostima naprosto<br />

neozbiljno. Baš kao i uvriježena praksa<br />

stranaka koje osim izbornih slogana<br />

najčešće nude tek relativno lako pamtljiva<br />

obećanja, propuštajući ih pritom<br />

detaljnije obrazložiti. Tako je, primjerice,<br />

Hrvatska demokratska zajednica ostala<br />

upamćena po najavljenoj stimulaciji od<br />

tisuću eura za svako novorođeno dijete,<br />

iskoračivši s cifrom od četrdesetak milijuna<br />

kuna godišnje. U odnosu na više od<br />

sto milijardi kuna, koliko je težak državni<br />

proračun, nekoliko desetaka milijuna<br />

zvuči kao kap u moru koju nije nimalo<br />

20<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

teško preusmjeriti u demografsku obnovu.<br />

No, detaljnije objašnjenje je ipak<br />

stvar elementarne pristojnosti, osobito<br />

od stranke čija je premijerka ne tako<br />

davno zdvajala nad činjenicom kako je<br />

ogroman dio proračuna unaprijed zadan<br />

i ne ostavlja nimalo prostora za manevar.<br />

Jednako je nemušt i odgovor aktualnog<br />

premijera koji je najavu dočekao s podsmijehom,<br />

umjesto da objasni kako to da<br />

u četiri godine Vlada nije našla načina da<br />

se suprotstavi izrazito nepovoljnim demografskim<br />

trendovima (ili ih barem donekle<br />

ublaži). Umjesto toga, iz Banskih<br />

dvora u osvit izbora stiže zakonodavno<br />

rješenje problema „švicarski franak“, ali<br />

bez previše detalja o učincima tog zakona<br />

koji bi mogao utjecati na makroekonomska<br />

kretanja, a potom i na dinamiku<br />

punjenja državnog proračuna. Umjesto<br />

toga, ministri imaju zamjetnih problema<br />

u razlučivanju osnovnih pojmova kao<br />

što su kamata, rata i glavnica, dok HDZ<br />

odgovara angažmanom nižerangiranih<br />

dužnosnika koji u slučaju izbornog trijumfa<br />

vjerojatno neće aktivnije sudjelovati<br />

u kreiranju i provedbi ekonomske<br />

politike.<br />

Lider HDZ-a Tomislav<br />

Karamarko nekako se uglavio<br />

između Busha i Trumpa,<br />

proklamirajući ciljanu stopu<br />

gospodarskog rasta od 5%<br />

HDZ JE U PROGRAM<br />

UGLAVIO KVAKU 22<br />

- SMANJENJA PDV-a<br />

NEMA BEZ VEĆEG<br />

RASTA BDP-a, A NJEGA<br />

NEMA BEZ VEĆE<br />

OSOBNE POTROŠNJE<br />

Taj isti HDZ nekako se uglavio između<br />

Busha i Trumpa, proklamirajući<br />

ciljanu stopu gospodarskog rasta od 5 %,<br />

čime bi se otvorila mogućnost značajnijeg<br />

smanjenja osnovne stope poreza na<br />

dodanu vrijednosti. Riječ je, naravno, o<br />

milijardama kuna kojih bi se proračun<br />

trebao odreći, čime je HDZ u svoj program<br />

uspio uglaviti kvaku 22 - smanjenja<br />

PDV-a nema bez većeg rasta BDP-a, a većeg<br />

rasta … hm, pogađate već … bez povećanja<br />

osobne potrošnje. Da nije tragičan,<br />

odgovor suprotne strane bio bi smiješan,<br />

jer teza o intenziviranju ekonomske aktivnosti<br />

u zemlji i stopama rasta koje jedva<br />

da su provirile na pozitivan teritorij, i<br />

to kada se čini da su u prve tri godine u<br />

Banskim dvorima stolovali pasivni promatrači<br />

lokalnih prilika, posve je deplasirana.<br />

Srećom pa je tu interventna mjera<br />

koja je odavno postala dio tradicionalnog<br />

predizbornog folklora. Riječ je, naravno,<br />

o jednokratnim isplatama umirovljenicima;<br />

makar je izvjesno da će umirovljenicima<br />

taj dodatak dobro doći, riječ<br />

je o neodgovornom potezu za koji će se<br />

izvori financiranja tek naknadno tražiti.<br />

Vjerojatno dodatnim zaduživanjem,<br />

makar je u tom slučaju HDZ u prednosti,<br />

jer u najboljoj maniri svojih prethodnika,<br />

nepromišljeni populizam može iskoristiti<br />

kao izgovor za već uobičajenu inerciju<br />

i vađenje kostura iz ormara.<br />

Sve to skupa zapravo je dio amorfne<br />

mase želja, onakvih na kakve smo već<br />

navikli u predizborno vrijeme, umotanih<br />

u debeli plašt demagogije i garniranih<br />

licitiranjem ispraznim obećanjima i<br />

brojkama koje će vrlo vjerojatno ostati<br />

tek mrtvo slovo na papiru. Jer ništa ne<br />

može izmijeniti gorku spoznaju kako<br />

ekonomsku politiku Vlade diktira gruba<br />

ekonomska realnost (a ne obrnuto!).<br />

U takvim okolnostima tražimo manje<br />

loše odgovore i odabire, a ono što slijedi,<br />

kao uvertira u skorašnji praznik demokracije,<br />

jest ocjena rada Banskih dvora u<br />

posljednjih petnaest godina, po mandatima<br />

petorice premijera koji će zapravo<br />

samo potvrditi tezu o inertnosti, nesnalaženju<br />

i rastućim apetitima državnog<br />

aparata. To su valjda jedine konstante<br />

izbornih ciklusa, dok će konkretne brojke<br />

dočarati ostalo, eliminirajući izgovore<br />

i nabrajanja ovakvih ili onakvih otegotnih<br />

i olakotnih okolnosti, zahvaljujući<br />

egzaktnim mjerenjima i usporedbom s<br />

društvom kojem stremimo - skupinom<br />

zemalja članica Europske unije koje smo<br />

nekoć bahato promatrali s visine, a sada<br />

im uglavnom gledamo u leđa.<br />

Zbog svega navedenog možda bi valjalo<br />

razmisliti o ideji da se datum izbora<br />

fiksira (permanentno!) u ovo predblagdansko<br />

vrijeme, kada svakodnevicom caruje<br />

pozitivno ozračje, vedar duh i vjera<br />

u čuda, uz obilje delicija. Tako je barem<br />

neutemeljena predizborna obećanja puno<br />

lakše probaviti.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 21

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

USPJEH I DUG:<br />

DVIJE STRANE<br />

ISTE MEDALJE<br />

Rast stvoren na zaduživanju koje je<br />

godinama usmjeravano u neizvozne sektore<br />

u nadolazećem će razdoblju znatno otežati<br />

bilo kakvo konstruktivno nastojanje da naše<br />

ekonomsko zaostajanje za regijom umanjimo<br />

PIŠE: MARUŠKA VIZEK<br />

Nesporna je činjenica da<br />

Hrvatska u posljednjih<br />

dvadeset i pet godina<br />

bilježi sve veće ekonomsko<br />

zaostajanje za<br />

bivšim komunističkim zemljama koje<br />

su danas članice Europske unije. U devedesetima<br />

se to zaostajanje još nekako<br />

i moglo opravdati ratnom situacijom.<br />

No, nakon što je vlast preuzela Račanova<br />

koalicijska vlada, postalo je očito da je<br />

izvorište naših gospodarskih problema<br />

ipak negdje drugdje jer ni Račanova, niti<br />

ijedna druga vlada nakon nje nisu uspjele<br />

smanjiti to zaostajanje. Prvenstveni<br />

razlog za zaostajanje je što Hrvatska svoj<br />

rast nije, kao većina drugih zemalja regije,<br />

temeljila na najpovoljnijem obliku<br />

međunarodnog zaduživanja – stranim<br />

direktnim investicijama u proizvodne<br />

sektore, koje su potaknule robni izvoz<br />

i rast BDP-a. Hrvatska se više oslanjala<br />

na skuplje međunarodno financiranje –<br />

kredite i obveznice, koji su joj pomogli<br />

da raste na krilima dugom stimulirane<br />

osobne i državne potrošnje. U takvoj situaciji,<br />

uspješnost poduzetnika (a onda i<br />

ekonomski rast) ne ovisi previše o stanju<br />

međunarodne potražnje za hrvatskim<br />

izvoznim proizvodima, nego se zasniva<br />

na raspoloživosti povoljnog kreditiranja<br />

za kućanstva i motiviranosti izvršne<br />

vlasti da povećava državnu potrošnju i<br />

investicijsku aktivnost u javnim poduzećima.<br />

Budući da je najdinamičniji rast i kreditne<br />

aktivnosti i državne potrošnje bio<br />

registriran tijekom mandata Ive Sanadera,<br />

kada su ujedno zabilježene i najviše<br />

stope rasta realnog BDP-a, poduzetnici<br />

(u koje ne ubrajamo financijske institucije)<br />

su upravo u tom razdoblju ostvarili<br />

najbolje rezultate. Najveća kumulativna<br />

dobit ostvarena je 2007., kada je zabilježena<br />

i rekordno visoka stopa rasta<br />

BDP-a. Dobit je te godine iznosila 24,7<br />

milijardi kuna, pa je prinos na kapital<br />

poduzetnika iznosio visokih 8,2 posto.<br />

Međutim, zemlja je sljedeće godine ušla<br />

u recesiju, a posljedica toga bilo je postupno<br />

topljenje dobiti poduzetnika. U<br />

2008. prinos na kapital je smanjen na 5,7<br />

posto, u 2009., kada je Jadranka Kosor<br />

preuzela Vladu, iznosio je 1,4 posto, da<br />

bi u 2010. poduzetnici ostvarili gubitak<br />

od 1,7 milijardi kuna. Od 2011. poduzetnici<br />

opet posluju sa skromnom dobiti, pa<br />

je u trećoj godini mandata Vlade Zorana<br />

Milanovića (i zadnjoj godini za koju<br />

imamo dostupne godišnje podatke o poslovanju<br />

poduzetnika) prinos na kapital<br />

poduzetnika iznosio 3,1 posto.<br />

Likvidnost poduzetnika iskazuje vrlo<br />

sličan trend kao i profitabilnost. Koeficijent<br />

tekuće likvidnosti (iznos kratkoročne<br />

imovine po kuni kratkoročnih<br />

obveza) kontinuirano je rastao od početka<br />

Račanova mandata pa sve do vrha<br />

poslovnog ciklusa u 2007. godini, kada<br />

22<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Gordana Kovačević predsjednica Uprave<br />

Ericssona Tesla uspjela je ostati neovisna od<br />

svih političkih struja u Hrvatskoj<br />

je na kunu kratkoročnih obveza dolazilo<br />

1,18 kuna kratkoročne imovine. Ulaskom<br />

u recesiju, likvidnost poduzetnika<br />

ubrzano je erodirala te je svoju najnižu<br />

vrijednost od 2001. dosegnula u drugoj<br />

godini mandata Zorana Milanovića. U<br />

trećoj godini rada Milanovićeve Vlade,<br />

likvidnost se blago oporavila, čemu je<br />

vjerojatno pridonijelo provođenje predstečajnih<br />

nagodbi. Recesija je značajno<br />

umanjila i iskorištenost kapaciteta poduzetnika<br />

mjerenu koeficijentom obrta<br />

aktive (iznos prihoda po jedinici imovine<br />

poduzetnika). Baš kao i likvidnost,<br />

i obrt aktive bio je najveći tijekom predrecesijske<br />

2007., kada je iznosio 0,67.<br />

U prvoj recesijskoj godini obrat aktive<br />

se smanjio za 15 posto i nije se značajnije<br />

mijenjao tijekom mandata Jadranke<br />

Kosor i Zorana Milanovića. To ujedno<br />

znači da značajan dio imovine koju su<br />

poduzetnici akumulirali tijekom ekspanzijskih<br />

godina od početka recesije<br />

ne generira prihode. Djelomičan razlog<br />

za to stanje je činjenica da se tijekom<br />

godina ekspanzije znatan dio poduzeća<br />

usmjerio na poslovanje vezano za<br />

nekretnine, koje nakon sloma tržišta<br />

nekretnina više ne generira dovoljnu<br />

količinu potražnje da bi uposlilo svu<br />

imovinu nabavljenu za tu svrhu.<br />

Kretanje vrijednosti pokazatelja financijske<br />

poluge (iznos obveza po jedinici<br />

kapitala i rezervi poduzetnika) jasno<br />

indicira da su poduzetnici svoje uspjehe<br />

tijekom mandata Ive Sanadera temeljili<br />

na zaduživanju. U drugoj godini mandata<br />

Ivice Račana na svaku kunu kapitala i<br />

rezervi poduzeća su imala samo 76 lipa<br />

zaduženja. Na kraju Račanova mandata,<br />

na svaku kunu kapitala dolazila je jedna<br />

kuna duga, dok je na vrhuncu poslovnog<br />

ciklusa na kunu kapitala dolazilo 1,57<br />

kuna duga, što je dvostruko više nego<br />

na početku mandata Ivice Račana. Da<br />

bi amortizirala recesijski šok, poduzeća<br />

su financijsku polugu nastavila koristiti<br />

sve do SDP-ova dolaska na vlast, kada<br />

se, djelomično i zbog procesa predstečajnih<br />

nagodbi, napokon pokreće proces<br />

razduživanja.<br />

Možemo zaključiti da su se u Hrvatskoj<br />

i makroekonomski i poduzetnički<br />

predrecesijski uspjesi zasnivali na nepostojanim<br />

temeljima. I baš zato, premda<br />

će prvi i početak drugog mandata Ive<br />

Sanadera biti upamćeni po najboljim<br />

makroekonomskim i poduzetničkim<br />

rezultatima u povijesti hrvatske samostalnosti,<br />

ti rezultati nisu nam pomogli<br />

da smanjimo ekonomsko zaostajanje za<br />

zemljama regije. Baš naprotiv, rast stvoren<br />

na zaduživanju koje je godinama<br />

usmjeravano u neizvozne sektore u nadolazećem<br />

će razdoblju znatno otežati<br />

bilo kakvo konstruktivno nastojanje da<br />

naše ekonomsko zaostajanje za regijom<br />

umanjimo.<br />

PREDRECESIJSKI USPJESI BILI SU NA NEPOSTOJANIM TEMELJIMA<br />

IVICA RAČAN IVO SANADER JADRANKA KOSOR ZORAN MILANOVIĆ<br />

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.<br />

PRINOS NA KAPITAL (%) 1,2 4,0 2,5 3,3 5,6 6,8 8,2 5,7 1,4 -0,5 2,3 1,6 1,1 3,1<br />

PRINOS NA IMOVINU (%) 0,6 1,9 1,1 1,4 2,2 2,4 2,6 1,7 0,4 -0,2 0,7 0,5 0,3 0,9<br />

KOEFICIJENT OBRTA AKTIVE 0,63 0,65 0,67 0,66 0,65 0,67 0,65 0,67 0,57 0,54 0,56 0,56 0,56 0,56<br />

FINANCIJSKA POLUGA 0,76 0,92 1,02 1,11 1,20 1,37 1,57 1,66 1,73 1,76 1,77 1,76 1,70 1,62<br />

KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI 1,04 1,08 1,11 1,14 1,14 1,17 1,18 1,13 1,07 1,04 1,05 1,02 1,01 1,04<br />

STOPA PROMJENE BDP-A (%) 3,74 5,20 5,59 3,80 4,41 4,78 5,10 1,74 -7,10 -1,70 -0,23 -2,43 -0,77 -0,41<br />

STUDENI, 2015 FORBES 23

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

MANDATI<br />

OBILJEŽENI<br />

EKONOMSKIM<br />

ZAOSTAJANJEM<br />

Hrvatska je tijekom mandata Ivice Račana, Ive<br />

Sanadera, Jadranke Kosor i Zorana Milanovića<br />

ekonomski nazadovala u odnosu na skupinu<br />

zemalja s kojima se ekonomski natječe i s<br />

kojima bi se trebala uspoređivati<br />

PIŠE: MARUŠKA VIZEK<br />

Uprvoj godini mandata<br />

Ivice Račana hrvatski<br />

dohodak mjeren BDPom<br />

po stanovniku<br />

iznosio je 5300 eura.<br />

Prosječni hrvatski građanin je tada, ako<br />

sudimo po tom pokazatelju, bio bogatiji<br />

od prosječnog Bugara, Rumunja,<br />

Estonca, Litavca, Latvijca, Slovaka, Poljaka<br />

i Mađara. Četrnaest godina i četiri<br />

politička ciklusa kasnije, prosječni<br />

hrvatski BDP po stanovniku gotovo se<br />

udvostručio te iznosi 10.200 eura. Međutim,<br />

dohodak drugih novih zemalja<br />

članica Unije rastao je u tom razdoblju<br />

znatno brže od hrvatskog dohotka, pa<br />

je u 2014. hrvatski građanin bio bogatiji<br />

još samo od bugarskog i rumunjskog.<br />

Sve druge zemlje u međuvremenu su<br />

postale bogatije od nas, a čak su i Bugarska<br />

i Rumunjska značajno smanjile<br />

dohodovni jaz koji nas je razdvajao na<br />

početku Račanova mandata.<br />

Hrvatska je, dakle, tijekom mandata<br />

Ivice Račana, Ive Sanadera, Jadranke<br />

Kosor i Zorana Milanovića ekonomski<br />

nazadovala u odnosu na skupinu<br />

zemalja s kojima se ekonomski natječe<br />

i s kojima bi se trebala uspoređivati. To<br />

znači da je procjenjivanje ekonomske<br />

uspješnosti mandata četvero premijera<br />

zapravo vježba u kojoj tražimo onoga<br />

koji je napravio najmanje štete, odnosno<br />

onoga koji je minimizirao razliku<br />

24<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

RAČANOVA VLADA JE DRŽALA KORAK...<br />

BDP OSOBNA POTROŠNJA INVESTICIJE IZVOZ ROBA<br />

STOPA PROMJENE NA KRAJU U ODNOSU NA POČETAK MANDATA (%)<br />

HR EU10 HR EU10 HR EU10 HR EU10<br />

I. RAČAN 18,7 22,9 24,1 26,3 89,4 58,6 7,3 59,5<br />

I. SANADER 15,9 28,9 18,0 32,9 28,5 60,4 68,7 96,4<br />

I. SANADER -7,8 -7,4 -8,4 -8,1 -25,9 -35,8 -24,9 -9,5<br />

J. KOSOR -1,8 5,2 -0,5 3,6 -21,7 15,2 17,8 56,9<br />

Z. MILANOVIĆ -0,2 8,5 -2,6 7,6 -12,1 15,4 20,5 8,2<br />

IZVOR: EUROSTAT, WIIW<br />

Radimir Čačić bio<br />

je jedna od ključnih<br />

figura u Vladi Ivice<br />

Račana, provodeći<br />

u djelo ogromnu<br />

infrastrukturnu<br />

investiciju izgradnje<br />

autocesta, a na vlast se<br />

vratio u Vladi Zorana<br />

Milanovića<br />

U 15 PROMATRANIH<br />

GODINA HRVATSKI JE<br />

BDP ZABILJEŽIO UKUPNI<br />

REALNI RAST OD<br />

SAMO 26 POSTO, DOK<br />

PROSJEK REGIJE IZNOSI<br />

DVOSTRUKO VIŠE<br />

između pozitivnih ekonomskih rezultata<br />

koje bilježe zemlje regije i onih, ne<br />

toliko pozitivnih, koje ostvaruje Hrvatska.<br />

Osnovni ekonomski pokazatelj<br />

koji pri takvoj analizi treba uzeti u obzir<br />

je rast realnog BDP-a. U petnaest<br />

promatranih godina hrvatski je BDP<br />

zabilježio ukupni realni rast od samo<br />

26 posto, dok prosjek regije iznosi točno<br />

dvostruko više, s tim da su sve druge<br />

zemlje zabilježile veći kumulativni rast<br />

od Hrvatske.<br />

Ako, pak, usporedimo BDP ostvaren<br />

u Hrvatskoj i zemljama regije na samom<br />

kraju mandata naših premijera s<br />

onim na početku njihova mandata, možemo<br />

zaključiti da niti jedan premijer<br />

nije uspio nadmašiti prosječni rezultat<br />

ostvaren u zemljama regije. Za vrijeme<br />

Vlade Ivice Račana Hrvatska je donekle<br />

držala ekonomski korak s zemljama<br />

regije. U prvom mandatu Ive Sanadera,<br />

kumulativna stopa rasta našeg BDP-a<br />

bila je zamjetno niža od rasta koji su<br />

ostvarile zemlje regije. Ono što je posebice<br />

ironično je da se kumulativna stopa<br />

promjene hrvatskog BDP-a najviše<br />

približila onoj koju su ostvarile zemlje<br />

regije za vrijeme drugog mandata Ive<br />

Sanadera, kada je cijeli svijet pogodila<br />

velika financijska kriza. Tada je, od početka<br />

2008. do sredine 2009., hrvatski<br />

BDP smanjen realno za 7,8 posto, dok<br />

je BDP zemalja regije u istom razdoblju<br />

bio manji za 7,4 posto. Dugotrajna<br />

recesija u Hrvatskoj koja je uslijedila<br />

nakon izbijanja financijske krize uzela<br />

je svoj ekonomski danak za mandata<br />

... A MILANOVIĆ SMANJIO TROŠAK RADA<br />

SALDO TEKUĆEG RAČUNA IZRAVNE INOZEMNE INVESTICIJE JEDINIČNI TROŠAK RADA<br />

PROSJEČNI SALDO<br />

TEKUĆEG RAČUNA TIJEKOM<br />

MANDATA (% BDP-a)<br />

UKUPNI PRILJEV TIJEKOM<br />

MANDATA (% BDP-a)<br />

STOPA PROMJENE NA<br />

KRAJU U ODNOSU NA<br />

POČETAK MANDATA (%)<br />

HR EU10 HR EU10 HR EU10<br />

I. RAČAN -5,2 -4,8 23,0 26,6 28,2 35,1<br />

I. SANADER -7,3 -6,7 29,9 35,1 20,6 24,8<br />

I. SANADER -9,2 -5,1 11,1 6,9 12,4 13,4<br />

J. KOSOR -0,4 0,1 5,9 6,7 0,7 -1,1<br />

Z. MILANOVIĆ -0,6 2,3 10,1 8,0 -6,0 6,6<br />

IZVOR: EUROSTAT, WIIW<br />

STUDENI, 2015 FORBES 25

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

8,0<br />

(%)<br />

6,0<br />

4,0<br />

2,0<br />

0,0<br />

9,0<br />

(%)<br />

7,5<br />

6,0<br />

4,5<br />

Hrvatska<br />

EU-10<br />

-2,0<br />

-4,0<br />

-6,0<br />

-8,0<br />

Hrvatska<br />

EU-10<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

Prosječan gospodarski rast EU-10 skupine<br />

dvostruko je veći od hrvatskoga …<br />

3,0<br />

1,5<br />

0,0<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

… premda je zaostatak u kategoriji izravnih<br />

inozemnih investicija znatno manji<br />

10,0<br />

(%)<br />

8,0<br />

6,0<br />

4,0<br />

2,0<br />

0,0<br />

-2,0<br />

-4,0<br />

-6,0<br />

-8,0<br />

8,0<br />

(%)<br />

6,0<br />

4,0<br />

2,0<br />

0,0<br />

-2,0<br />

-4,0<br />

-6,0<br />

20,0<br />

(%)<br />

15,0<br />

10,0<br />

5,0<br />

0,0<br />

-5,0<br />

-10,0<br />

-15,0<br />

I. Račan<br />

I. Sanader<br />

J. Kosor<br />

Z.Milanović<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

Još i prije odlaska Ive Sanadera osobna je<br />

potrošnja ubilježila dramatičan pad …<br />

I. Račan<br />

I. Sanader<br />

J. Kosor<br />

Z. Milanović<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

… napravivši štetu koju niti stabilnija javna<br />

potrošnja nije mogla kompenzirati<br />

Hrvatska<br />

EU-10<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

Razloge slabijeg rasta BDP-a svakako treba<br />

tražiti i u sporijem rastu izvoza<br />

Jadranke Kosor i Zorana Milanovića,<br />

tijekom kojih je divergencija između<br />

kumulativne stope promjene BDP-a<br />

Hrvatske i zemalja regije posebice<br />

vidljiva. U mandatu Jadranke Kosor<br />

realni BDP se dodatno smanjio za 1,8<br />

posto, a regionalni je porastao za 5,2<br />

posto. Za Milanovićeva mandata BDP<br />

je potonuo za dodatnih 0,2 posto, a regionalni<br />

je BDP narastao za 8,5 posto.<br />

Vladi Zorana Milanovića, dakako, treba<br />

priznati da je u posljednjoj godini<br />

mandata zemlja napokon izašla iz recesije,<br />

međutim, stope rasta BDP-a i<br />

dalje su slabašne, a očekivano buduće<br />

ekonomsko zaostajanje Hrvatske vrlo<br />

je izvjesno jer je zbog neprovođenja reformi<br />

i odljeva stanovništva stopa rasta<br />

potencijalnog BDP-a vrlo niska.<br />

Što su izvori ovako nezadovoljavajućih<br />

ekonomskih rezultata svih hrvatskih<br />

premijera od 2000. godine do<br />

danas? Ako rast BDP-a rastavimo na<br />

njegove temeljne sastavnice, vidjet ćemo<br />

da se i osobna potrošnja i investicije<br />

ponašaju vrlo slično kao i BDP. Naime,<br />

niti jedan naš premijer u svojem mandatu<br />

nije uspio postići da kumulativni<br />

rast tih dvaju ekonomskih agregata<br />

nadmaši njihov rast u zemljama regije.<br />

Iznimka je jedino Ivica Račan, koji je,<br />

zahvaljujući pokretanju gradnje autocesta,<br />

uspio ostvariti veću kumulativnu<br />

stopu rasta investicija od regionalnog<br />

prosjeka. Mandat Ivice Račana izuzetan<br />

je po još jednom uspjehu: tijekom<br />

njegove vladavine kumulativni rast<br />

javne potrošnje bio je manji od regionalnog<br />

prosjeka. Račanov nasljednik,<br />

međutim, nije imao isti stav prema<br />

javnim financijama. Tijekom dva Sanaderova<br />

mandata državna je potrošnja<br />

rasla osjetno brže od regionalnog<br />

prosjeka iako zbog povećanja poreznih<br />

prihoda uslijed povoljne cikličke situacije<br />

ta ekspanzija fiskalne potrošnje<br />

nije dovela do povećanja javnog duga.<br />

Silom prilika, mandati Jadranke Kosor<br />

i Zorana Milanovića također su obilježeni<br />

fiskalnom štednjom. Dok se javna<br />

potrošnja u drugim zemljama regije<br />

tijekom mandata to dvoje premijera<br />

povećava, Kosor je zbog nepovoljne fiskalne<br />

situacije javnu potrošnju morala<br />

smanjiti za 2 posto, a Milanović za još<br />

1,8 posto.<br />

26<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

TIJEKOM DVA<br />

SANADEROVA<br />

MANDATA DRŽAVNA<br />

JE POTROŠNJA RASLA<br />

OSJETNO BRŽE<br />

OD REGIONALNOG<br />

PROSJEKA<br />

Budući da je Hrvatska mala otvorena<br />

ekonomija, za nju bi bilo poželjno da<br />

svoj rast temelji ponajprije na izvozu,<br />

a tek onda na privatnoj i državnoj potražnji.<br />

Model rasta temeljen na izvozu<br />

Poput Čačića<br />

u lijevoj<br />

koaliciji,<br />

Damir<br />

Polančec je<br />

bio jedna od<br />

ključnih figura<br />

zaduženih za<br />

gospodarstvo<br />

u desnoj<br />

koaliciji<br />

slijedila je i velika većina drugih novih<br />

zemalja članica Unije, koje su privlačile<br />

greenfield investicije s ciljem povećanja<br />

zaposlenosti i izvoza, pri čemu<br />

im je bitna komparativna prednost u<br />

privlačenju investicija bila blizina tržišta<br />

razvijenih europskih zemalja i<br />

jeftina radna snaga. Strane investicije<br />

omogućile su zemljama regije intenzivnije<br />

uključivanje u međunarodne<br />

trgovinske tokove, što je za posljedicu<br />

imalo povećanje i izvoza i BDP-a. Hrvatska<br />

se, nažalost, nije pronašla u tom<br />

modelu. Sve do mandata Zorana Milanovića,<br />

rast hrvatskog robnog izvoza<br />

(kao i ukupnog izvoza roba i usluga)<br />

zaostaje za zemljama regije, a isto vrijedi<br />

i za uspješnost u privlačenju direktnih<br />

stranih investicija. Istodobno, bez<br />

obzira na slabije ekonomske rezultate,<br />

hrvatski jedinični trošak rada svejedno<br />

prati prosjek regije, što dodatno erodira<br />

hrvatsku konkurentnost. Vlada<br />

Zorana Milanovića uspijeva u ovom<br />

području napraviti vrlo važan zaokret.<br />

Ne samo da je kumulativni rast robnog<br />

izvoza tijekom njegova mandata<br />

dvostruko veći od rasta ostvarenog u<br />

regiji, nego je Hrvatska za to vrijeme<br />

uspjela privući i više stranih investicija<br />

od regionalnog prosjeka (u Hrvatsku je<br />

u prve tri godine mandata Zorana Milanovića<br />

ušlo 10 posto BDP-a direktnih<br />

stranih investicija). Za Milanovićeva<br />

mandata dogodio se još jedan bitan pozitivan<br />

preokret kada je konkurentnost<br />

u pitanju. Jedinični su se troškovi rada,<br />

zahvaljujući dugogodišnjoj recesiji, prvi<br />

put od 2000. godine smanjili za 6<br />

posto, dok su se u zemljama regije u<br />

prosjeku povećali za 7 posto.<br />

Rezimirajući sve pokazatelje po<br />

mandatima, možemo zaključiti sljedeće:<br />

niti jedna Vlada nije uspjela usporiti<br />

ekonomsku divergenciju Hrvatske<br />

u odnosu na klub zemalja kojima bi<br />

Hrvatska prirodno trebala pripadati.<br />

Izražena divergencija posebice je prisutna<br />

za vrijeme mandata Sanadera,<br />

Kosor i Milanovića, pri čemu je recesija<br />

(koja svoju dugotrajnost duguje promašenom<br />

modelu rasta koji je posebice<br />

došao do izražaja dok je Sanader<br />

bio na vlasti) značajno otežala posao<br />

Kosor i Milanoviću. Ako preokret koji<br />

je ostvarila Vlada Zorana Milanovića<br />

u međunarodnoj razmjeni i privlačenju<br />

stranih investicija nije privremena<br />

posljedica pridruživanja Uniji i učinka<br />

provoza, odnosno ako se pokaže da je<br />

trajnog karaktera, on bi mogao postati<br />

osnovica novog ekonomskog modela<br />

te bi mogao povećati stopu rasta BDP-a<br />

u budućnosti. No čak i ako je osnovica<br />

za novi ekonomski model postavljena,<br />

koja god da vlada preuzme kormilo u<br />

2016. pred sobom će imati jako dugačak<br />

i izazovan put ako želi hrvatski ekonomski<br />

vlak s divergencijskog prebaciti<br />

na konvergencijski kolosijek.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 27

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

TRŽIŠTE RADA<br />

-STANJE DUHA<br />

NACIJE<br />

Unatoč pozitivnim promjenama tijekom proteklih<br />

godinu ili dvije, statistika tržišta rada otprilike se i dalje<br />

kreće u rasponu od očajne do - poražavajuće<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

Unutar konstrukcije<br />

izgrađene na četiri<br />

osnovne cjeline, koja<br />

predstavlja temelj prezentiranih<br />

analiza, iluzorno<br />

je govoriti o prioritetima. Ostvarene<br />

stope gospodarskog rasta jednako<br />

su bitne kao i kretanje javnog duga ili<br />

dinamika priljeva izravnih inozemnih<br />

investicija, a izolacijom pojedinih indikatora<br />

i izvlačenje iz šireg konteksta<br />

nemoguće je sagledati cjelovitu sliku<br />

kompleksnih odnosa koji definiraju<br />

domaće gospodarstvo. Za pretpostaviti<br />

je kako se prosječan čitatelj <strong>Forbes</strong>a<br />

solidno snalazi u toj šumi kriterija, intuitivno<br />

postavljenih kako bi detaljno<br />

dočarali rezultate rada dosadašnjih<br />

garnitura na vlasti. No većini čitatelja,<br />

kao uostalom, i dobrom dijelu šire<br />

javnosti, vjerojatno će za oko najprije<br />

zapeti podaci koji opisuje trendove tržišta<br />

rada; pojmovi poput produktivnosti<br />

ili salda tekućeg računa doimaju<br />

se poprilično apstraktno, no kada je riječ<br />

o oscilacijama stope nezaposlenosti<br />

ili prosječnim plaćama, stvari postaju<br />

vrlo opipljive i lako shvatljive. Štoviše,<br />

tržište rada je vrlo osjetljivo političko<br />

pitanje, a može poslužiti i kao pokazatelj<br />

stanja duha nacije jer se vrlo jasno<br />

odražava na životni standard građana.<br />

Konkretne brojke, nažalost, ne nude<br />

previše razloga za optimizam, jasno<br />

ilustrirajući razmjere neuspjeha ekonomske<br />

politike, bez obzira na stranački<br />

predznak vladajuće garniture. Razlika<br />

je tek u nijansama, jer niti jedan od<br />

promatranog kvarteta premijera nije<br />

uspio nadmašiti prosjek skupine deset<br />

zemalja članica Europske unije s kojima<br />

se volimo uspoređivati (usporedba<br />

sa znatno razvijenim zemljama poput<br />

Njemačke ionako je još poraznija).<br />

JOŠ 2007. I<br />

2008. SE STOPA<br />

NEZAPOSLENOSTI<br />

IZRAŽAVALA<br />

JEDNOZNAMENKASTIM<br />

BROJKAMA, A ONDA JE<br />

KRENULO - NIZBRDO<br />

A kako vrijeme odmiče, Hrvatska<br />

za njima sve više zaostaje. Ili barem<br />

tako sugerira kretanje stope nezaposlenosti,<br />

koja se još tijekom 2007.<br />

i 2008. godine izražavala jednoznamenkastim<br />

brojkama, nakon čega je<br />

sve krenulo - nizbrdo. Globalna ekonomska<br />

kriza ultimativan je izgovor<br />

koji bi samo naizgled mogao poslužiti<br />

kao olakotna okolnost unutar negativnog<br />

trenda, jer kriza se prometnula<br />

u jednako ozbiljan problem i za<br />

ostatak svijeta, pa tako ne čini ništa<br />

manje zastrašujućim podatak da se<br />

stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom<br />

proteklih šest godina doslovno<br />

udvostručila, te trenutno tavori<br />

iznad razine od 18%. I kao da to nije<br />

dovoljno, ostaje nam da se suočimo<br />

s još nekoliko poražavajućih činjenica.<br />

Za početak, usporedivi prosjek<br />

europskih takmaca znatno je niži i<br />

trenutno se kreće oko 10%. Nadalje,<br />

nitko od njih nije ni blizu katastrofalnoj<br />

statistici koju nudi Hrvatska<br />

(najgore je u Slovačkoj koja bilježi<br />

stopu rasta nezaposlenosti od 12,4%),<br />

a usto se mogu pohvaliti i zamjet-<br />

28<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Ivica Todorić u Agrokoru<br />

ima više od 50.000<br />

zaposlenih i samim time je<br />

najutjecajniji poslodacac u<br />

regiji kojemu mogu parirati<br />

jedino države. Emil Tedeschi<br />

(Atlantic grupa), Gordana<br />

Deranja (HUP, Tehnomont),<br />

Tomislav Debeljak (DIV,<br />

Brodosplit), Dragutin Drk<br />

(Vindija), Davor Tomašković<br />

(T-HT) i Zvonimir Mršić<br />

(Podravka) krizu su prošli s<br />

malim ili nikakvim ožiljcima,<br />

uglavnom šireći biznise<br />

STUDENI, 2015 FORBES 29

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

IZUZEV MAĐARSKE, SVE<br />

OSTALE KONKURENTE<br />

KRASI STOPA<br />

ZAPOSLENOSTI IZNAD<br />

60%; OD BUGARSKIH<br />

60% DO VISOKIH<br />

68,7% U ESTONIJI<br />

no bržim izlaskom iz krize. Jer dok<br />

korespondirajuće brojke za Hrvatsku<br />

pokazuju da smo možda tek u<br />

ovoj godini dotaknuli dno (tek će<br />

budućnost pokazati koliko je dubok<br />

taj bezdan), vrhunac krize, izmjeren<br />

prosječnim stopama nezaposlenosti,<br />

za naše je konkurente zabilježen u<br />

relativno kratkom mandatu Jadranke<br />

Kosor, a stvari se nakon toga polako<br />

poboljšavaju, što s hrvatskim tržištem<br />

rada nipošto nije slučaj. No možda su<br />

pritom najteže probavljiv omjeri koji<br />

opisuju razmjere zaostatka za europskim,<br />

uvjetno rečeno, drugoligašima.<br />

U vrijeme vlade Ivice Račana, stopa<br />

nezaposlenosti bila je otprilike<br />

1,3 puta viša od grupnog prosjeka;<br />

odlaskom Jadranke Kosor zaostatak<br />

je gotovo u potpunosti anuliran, ali<br />

zato danas Hrvatska bilježi 1,7 puta<br />

veću stopu nezaposlenosti od EU-10<br />

prosjeka.<br />

Nastavak priče je, u skladu s pesimizmom<br />

većine hrvatskih građana, u<br />

revijalnom tonu. Izuzev Mađarske (a<br />

i ona je nekako na granici), sve ostale<br />

konkurente krasi stopa zaposlenosti<br />

iznad 60%; od bugarskih 60% do visokih<br />

68,7% u Estoniji. U našem se pak<br />

slučaju taj prag praktički prometnuo<br />

u nepremostivu prepreku, pokazujući<br />

u punom svjetlu sve negativne<br />

posljedice višegodišnje prakse guranja<br />

radno sposobnog stanovništva u<br />

mirovinu po kratkom (počesto i upitnom)<br />

postupku. Konačan epilog je sve<br />

nepovoljniji omjer broja zaposlenih i<br />

umirovljenika i na duži rok potpuno<br />

neodrživ sustav mirovinskog osiguranja<br />

koji iziskuje redovite proračunske<br />

20,0<br />

(%) I. Račan<br />

I. Sanader<br />

18,0<br />

16,0<br />

14,0<br />

12,0<br />

10,0<br />

J. Kosor<br />

Z. Milanović<br />

8,0<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

U moru loših vijesti, zaustavljanje trenda<br />

rasta stope nezaposlenosti …<br />

60,0<br />

(%) I. Račan<br />

I. Sanader<br />

58,0<br />

56,0<br />

54,0<br />

52,0<br />

J. Kosor<br />

Z. Milanović<br />

50,0<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

… te rast stope zaposlenosti mogu i zazvučati<br />

ohrabrujuće<br />

1.100<br />

(EUR)<br />

1.000<br />

900<br />

800<br />

700<br />

600<br />

500<br />

Hrvatska<br />

EU-10<br />

400<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

Pad prosječne bruto plaće obilježio<br />

je ovu godinu …<br />

6,0<br />

(%)<br />

4,0<br />

2,0<br />

0,0<br />

-2,0<br />

-4,0<br />

-6,0<br />

Hrvatska<br />

EU-10<br />

-8,0<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

… no to se tek treba odraziti na<br />

produktivnost rada<br />

injekcije, (opet!) zatvarajući začarani<br />

krug u kojem najveći dio proračunskih<br />

rashoda odlazi na mirovine, uvelike<br />

onda limitirajući prostor za manevar<br />

i mogućnost smanjenja proračunskog<br />

deficita (i javnog duga).<br />

A koliko su doista stvari loše? Mjereno<br />

kriterijem stope zaposlenosti, zaostatak<br />

za konkurencijom prilično je<br />

izražen i za vrijeme mandata Zorana<br />

Milanovića doslovno je eksplodirao,<br />

te nas pritom, što je možda još važnije<br />

(barem na simboličkoj razini), vratio<br />

daleko u prošlost, u vrijeme Račanova<br />

mandata, razotkrivajući varljivu<br />

statistiku broja nezaposlenih na koju<br />

je javnost fokusirana. Naime, potonja<br />

brojka krije grubo petljanje državne<br />

administracije i ažurno brisanje iz<br />

evidencije sviju koji ne ispunjavaju<br />

rigorozne kriterije. No zapravo je riječ<br />

o pukom šminkanju podataka koji<br />

možda imaju psihološki učinak, ali<br />

ne nude detaljnu i jasnu krvnu sliku<br />

tržišta rada. S druge pak strane, podatak<br />

o stopi zaposlenosti bolno svjedoči<br />

o neiskorištenim kapacitetima i<br />

hordi nezaposlenih koja se, iz ovog ili<br />

onog razloga, nije našla u evidenciji<br />

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. A<br />

onda opet, višegodišnja stagnacija u<br />

kategoriji aktivne populacije pokazuje<br />

kako hrvatskih građani i nisu osobito<br />

motivirani u potrazi za poslom; prosjek<br />

od oko 1,8 milijuna na neki je nači<br />

zacementirao status quo, potvrđujući<br />

kako kreatori ekonomske politike ne<br />

uspijevaju stvoriti povoljniju klimu na<br />

tržištu rada, dovodeći, između ostaloga,<br />

u pitanje i učinkovitost mjera<br />

socijalne politike.<br />

U PUNOM SVJETLU<br />

SU SE POKAZAE SVE<br />

NEGATIVNE POSLJEDICE<br />

PRAKSE GURANJA<br />

RADNO SPOSOBNOG<br />

STANOVNIŠTVA U<br />

MIROVINU<br />

30<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Hrvatska nije u stanju držati tempo<br />

koji nabija konkurencija iz nekadašnjeg<br />

komunističkog bloka niti u<br />

segmentu osobnog dohotka; bruto<br />

plaća je posljednji puta značajnije<br />

rasla u drugom (okrnjenom) mandatu<br />

Ive Sanadera. Ne, nije riječ o<br />

slučajnosti i taj podatak valja promotriti<br />

u nešto širem kontekstu. Naime,<br />

prosječna je (bruto) plaća posljednji<br />

puta značajnije porasla još dok je u<br />

Banskim dvorima stolovao Ivo Sanader<br />

- za gotovo 30% u prvom, te 11%<br />

u drugom, kraćem mandatu, što je još<br />

uvijek zamjetno ispod EU prosjeka.<br />

Međutim, priča ima i drugu stranu<br />

medalje. Naime, vrijeme tog obilja<br />

(potenciranog agresivnog uporabom<br />

poluge, ili još jednostavnije, nesmiljenim<br />

zaduživanjem) usko je vezano za<br />

očajnu statistiku u kategoriji produktivnosti<br />

rada. Već za vrijeme prvog<br />

Sve dok su turizam, poljoprivreda<br />

i građevina vodeći generatori<br />

zaposlenosti znat ćemo da nam se<br />

ekonomija zasniva na zastarjelim i<br />

nesigurnim temeljima<br />

PROSJEČNA JE (BRUTO)<br />

PLAĆA POSLJEDNJI<br />

PUTA ZNAČAJNIJE<br />

PORASLA JOŠ DOK JE<br />

U BANSKIM DVORIMA<br />

STOLOVAO IVO<br />

SANADER<br />

Prosječna vrijednost tijekom trajanja mandata (%)<br />

STOPA NEZAPOSLENOSTI<br />

STOPA ZAPOSLENOSTI<br />

HR EU10 HR EU10<br />

Ivica Račan 15,2 12,0 53,4 58,6<br />

Ivo Sanader 11,4 8,9 56,7 61,1<br />

Ivo Sanader 8,7 7,3 59,8 63,1<br />

Jadranka Kosor 11,0 10,5 56,9 60,6<br />

Zoran Milanović 17,0 10,1 53,7 63,1<br />

Stopa promjene na kraju u odnosu na početak mandata (%)<br />

AKTIVNO STANOVNIŠTVO BRUTO PLAĆA PRODUKTIVNOST RADA<br />

HR EU10 HR EU10 HR EU10<br />

I. Račan -0,3 -1,3 16,5 26,4 9,2 16,3<br />

I. Sanader 9,1 1,9 29,3 62,5 2,6 23,7<br />

I. Sanader 1,8 0,4 11,0 17,5 -8,2 -2,2<br />

J. Kosor -3,2 -2,7 -0,2 7,4 5,9 7,2<br />

Z. Milanović 2,3 0,4 0,5 12,0 0,2 4,6<br />

mandata produktivnost je porasla za<br />

mizernih 2,6%, da bi tijekom iduće<br />

dvije godine pala za čak 8,2%, nakon<br />

čega su Jadranka Kosor i Zoran Milanović<br />

morali popravljati problem,<br />

uspijevajući osigurati (kumulativne)<br />

pozitivne pomake. Dovoljno tek da u<br />

minulih petnaest godina promijeni<br />

predznak promjene, ali ne i da nas<br />

značajnije približi konkurenciji ili<br />

vrati u razdoblje prije krize. Danak<br />

je to posvemašnjoj rastrošnosti koja<br />

se jasno manifestirala putem značajnog<br />

rasta javne i osobne potrošnje,<br />

čije posljedice još uvijek nosimo na<br />

svojim leđima, dok se Vlada svakodnevno<br />

suočava s problemom kresanja<br />

niza beneficija ustoličenih u nekim<br />

drugim, puno boljim vremenima.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 31

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

SEKTORSKI<br />

USPJESI I<br />

NEUSPJESI<br />

Ovo nije priča o cvrčku i mravu, ali nije ni bez<br />

poante, jer činjenica da bi hrvatski političari<br />

mogli podosta toga naučiti od američkih<br />

kandidata, pa čak i od onog najkontroverznijeg,<br />

zvuči doista poražavajuće<br />

PIŠE: MARUŠKA VIZEK<br />

Iako je premijer, po zapovjednoj<br />

odgovornosti, odgovoran<br />

za sve ekonomske rezultate, za<br />

sektorske uspjehe i neuspjehe<br />

odgovorni su i ministri čiji resori<br />

pokrivaju pojedine sektore. Budući<br />

da nam statistički podaci omogućuju da<br />

pratimo proizvodnju u poljoprivredi i<br />

industriji, volumen građevinskih radova<br />

te broj noćenja turista, osim uspješnosti<br />

premijera i Vlade u cjelini, možemo direktno<br />

analizirati i uspješnost ministara<br />

poljoprivrede, gospodarstva, graditeljstva<br />

i turizma.<br />

Jedini sektor koji ostvaruje bolje rezultate<br />

od skupine zemalja čije sektorske<br />

rezultate koristimo kao poredbeno<br />

mjerilo je, vjerojatno očekivano, turizam.<br />

Valja naglasiti da kumulativne promjene<br />

u ukupnom broju noćenja turista<br />

po mandatima u Hrvatskoj nismo uspoređivali<br />

s tim istim pokazateljem ostvarenim<br />

u novim zemljama članicama Europske<br />

unije, nego smo ih uspoređivali<br />

s mediteranskim zemljama koje nude<br />

sličan turistički proizvod kao i Hrvatska.<br />

Za vrijeme mandata svih premijera,<br />

hrvatski turistički pokazatelji su znatno<br />

bolji od prosjeka konkurencije, pri čemu<br />

se posebno izdvaja mandat Ivice<br />

Račana, kada je ministrica turizma bila<br />

Pave Župan Rusković. U tom četverogodišnjem<br />

razdoblju ukupni broj noćenja<br />

u Hrvatskoj se povećao 19 posto, dok je<br />

32<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

u mediteranskim zemljama on u prosjeku<br />

smanjen za 4,5 posto. Uspješan je bio<br />

i Božidar Kalmeta, koji je obnašao dužnost<br />

ministra mora, turizma, prometa<br />

i razvitka u prvom Sanaderovu mandatu.<br />

U preostala tri mandata hrvatski<br />

turistički rezultati približno odgovaraju<br />

onima koje je ostvarila konkurencija na<br />

Mediteranu.<br />

S druge strane, hrvatski sektori industrije<br />

i graditeljstva perzistentno ostvaruju<br />

znatno lošije rezultate od prosjeka<br />

zemalja regije. Kad je o građevinarstvu<br />

riječ, najbliži ostvarenju regionalnog<br />

prosjeka bio je Ivica Račan, za čijeg su<br />

se mandata građevinski radovi povećali<br />

za 34 posto, dok je prosjek regije iznosio<br />

37 posto. Taj “uspjeh” stoga treba<br />

pripisati i Radimiru Čačiću, koji je tada<br />

obašao dužnost ministra za javne radove,<br />

obnovu i graditeljstvo. Najveći podbačaj<br />

građevinarski je sektor doživio za<br />

mandata Jadranke Kosor i ministrice<br />

Marine Matulović Dropulić, kada se<br />

građevinska aktivnost smanjila za daljnjih<br />

27 posto dok je u regiji stagnirala.<br />

Za vrijeme mandata Zorana Milanovića<br />

ta se aktivnost kumulativno smanjila za<br />

još 17 posto, s tim da se pad dogodio u<br />

prvoj polovici mandata, dok je u drugoj<br />

polovici vidljivo da građevinska aktivnost<br />

stagnira, ali bez naznaka skorijeg<br />

oporavka. Istodobno, u zemljama regije<br />

građevinska se aktivnost oporavila te je<br />

u mandatu Ivana Vrdoljaka i Anke Mrak<br />

Taritaš zabilježila porast od gotovo 9<br />

posto.<br />

Vrlo slična je situacija i s industrijskom<br />

proizvodnjom. Za taj sektor je<br />

direktno je nadležan ministar gospodarstva,<br />

a ostvarene kumulativne stope<br />

promjene po mandatima sugeriraju da<br />

se nijedan od ministara ne može pohvaliti<br />

da je nadmašio prosječna kretanja<br />

u regiji. Najslabiji rezultat definitivno<br />

je ostvario Đuro Popijač, ministar gospodarstva<br />

u Vladi Jadranke Kosor, tijekom<br />

čijeg je ministrovanja industrijska<br />

proizvodnja u zemlji stagnirala dok je<br />

u regiji kumulativno narasla za 23 posto.<br />

Oporavila se tijekom Milanovićeva<br />

mandata, zabilježivši kumulativni rast<br />

od 4 posto, što je tri puta manja stopa rasta<br />

od one koju je ostvarila regija. Bitno<br />

je, međutim, napomenuti da je tijekom<br />

mandata Radimira Čačića industrijska<br />

POLJOPRIVREDA NA UDARU KRIZE<br />

PROIZVODNJA STOKE<br />

PROIZVODNJA ŽITARICA<br />

STOPA PROMJENE NA KRAJU U ODNOSU NA POČETAK MANDATA (%)<br />

HR EU10 HR EU10<br />

I. RAČAN 8,7 3,1 -27,0 -0,7<br />

I. SANADER 9,9 1,3 -0,5 15,0<br />

I. SANADER 2,6 -6,9 23,8 18,7<br />

J. KOSOR -11,2 -1,3 -11,8 1,1<br />

Z. MILANOVIĆ -18,5 0,0 2,6 13,1<br />

TURIZAM JEDINA SVIJETLA TOČKA<br />

IZVOR: EUROSTAT, WIIW<br />

INDUSTRIJA GRAĐEVINA TRGOVINA TURIZAM<br />

STOPA PROMJENE NA KRAJU U ODNOSU NA POČETAK MANDATA (%)<br />

HR EU10 HR EU10 HR EU10 HR EU10<br />

I. RAČAN 18,7 31,8 33,7 37,7 67,2 71,5 19,0 -4,5<br />

I. SANADER 18,4 30,5 12,5 60,3 33,5 81,7 17,1 9,6<br />

I. SANADER -10,0 -21,3 -5,5 -18,7 -14,5 -17,6 0,7 -0,6<br />

J. KOSOR -0,5 22,8 -27,9 1,0 0,4 23,0 9,8 7,8<br />

Z. MILANOVIĆ 4,3 12,0 -16,7 8,6 0,7 8,9 10,2 7,3<br />

IZVOR: EUROSTAT, WIIW<br />

STUDENI, 2015 FORBES 33

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

500,0<br />

(mil)<br />

Italija<br />

Španjolska<br />

Hrvatska<br />

Grčka<br />

20,0<br />

(%)<br />

15,0<br />

20,0<br />

(%)<br />

15,0<br />

400,0<br />

10,0<br />

10,0<br />

300,0<br />

5,0<br />

0,0<br />

5,0<br />

0,0<br />

200,0<br />

-5,0<br />

-5,0<br />

100,0<br />

0,0<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

Trend rasta turističkih noćenja konstanta je<br />

na Mediteranu…<br />

-10,0<br />

-15,0<br />

Hrvatska<br />

-20,0<br />

EU-10<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

Građevina je evidentno pretrpjela najveći<br />

udar krize …<br />

-10,0<br />

-15,0<br />

Hrvatska<br />

-20,0<br />

EU-10<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

… dok se trgovina znatno brže oporavila od<br />

negativnih posljedica<br />

30,0<br />

(%) Italija<br />

Hrvatska<br />

Španjolska<br />

Grčka<br />

20,0<br />

10,0<br />

0,0<br />

-10,0<br />

-20,0<br />

30,0<br />

(%)<br />

20,0<br />

10,0<br />

0,0<br />

-10,0<br />

-20,0<br />

-30,0<br />

12,0<br />

(%)<br />

9,0<br />

6,0<br />

3,0<br />

0,0<br />

-3,0<br />

-6,0<br />

-9,0<br />

-12,0<br />

-15,0<br />

-18,0<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

… uz očekivano dramatične oscilacije koje<br />

su obilježile Grčku<br />

Hrvatska<br />

EU-10<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

Proizvodnja žitarica uvelike je ovisila i o<br />

vremenskim (ne)prilikama<br />

Hrvatska<br />

EU-10<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

… dok industrijska proizvodnja još uvijek<br />

kaska za konkurencijom<br />

proizvodnja još bila u padu. Oporavak<br />

industrijske proizvodnje koincidirao je<br />

s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju,<br />

kada je Ministarstvo gospodarstva već<br />

bio preuzeo Ivan Vrdoljak.<br />

Statistički podaci za poljoprivredni<br />

sektor omogućuju nam da uspješnost<br />

rada naših ministara poljoprivrede evaluiramo<br />

kroz proizvodnju stoke i žitarica.<br />

Pritom valja naglasiti da stočna proizvodnja<br />

iskazuje znatno drukčiju dinamiku<br />

po mandatima od proizvodnje žitarica.<br />

Naime, sve do mandata Jadranke Kosor,<br />

stočna je proizvodnja u Hrvatskoj rasla<br />

znatno brže od prosjeka regije. Taj je<br />

prosjek najviše nadmašen tijekom prvog<br />

Sanaderova mandata, kada je ministar<br />

zadužen za poljoprivredu bio Petar Čobanković.<br />

U tom razdoblju, kumulativni<br />

je porast proizvodnje stoke iznosio 10<br />

posto, a prosjek regije iznosio je samo 1<br />

posto. U mandatu Jadranke Kosor trend<br />

se dramatično mijenja te se stočna proizvodnja<br />

smanjuje za 11 posto. Za Milanovićeva<br />

mandata ona se smanjuje za još<br />

18 posto, a proizvodnja stoke u regiji od<br />

2009. naovamo stagnira. Tihomir Jakovina<br />

ujedno je i najneuspješniji hrvatski<br />

ministar poljoprivrede ako kao mjerilo<br />

uspjeha postavimo proizvodnju stoke. S<br />

druge strane, proizvodnja žitarican bila<br />

je tijekom svih analiziranih mandata,<br />

osim drugog Sanaderova, znatno manja<br />

od prosjeka regije. U drugom Sanaderovu<br />

mandatu, kada je za poljoprivredni resor<br />

odgovarao Petar Čobanković, kumulativni<br />

rast proizvodnje žitarica iznosio je 24<br />

posto, a regionalni 19 posto. Najneuspješniji<br />

ministar kada je u pitanju proizvodnja<br />

TURIZAM JE JEDINI<br />

SEKTOR KOJI<br />

OSTVARUJU BOLJE<br />

REZULTATE OD<br />

PROSJEKA. I NIJE<br />

SLUČAJNO DA UVELIKE<br />

KORISTI INERCIJSKU SILU<br />

žitarica definitivno je Božidar Pankretić,<br />

koji je dužnost obnašao u Račanovoj Vladi.<br />

Tijekom njegova mandata proizvodnja<br />

žitarica u Hrvatskoj se smanjila za<br />

više od četvrtine (27 posto) dok je u regiji<br />

stagnirala.<br />

Analiza sektorskih rezultata po<br />

mandatima sugerira da je turizam jedini<br />

uspješni hrvatski sektor. Međutim,<br />

uspjeh turizma ne može nadoknaditi<br />

kontinuirano zaostajanje ili samo povremeno<br />

svijetle momente koje bilježe<br />

ostali sektori. Kontinuirano zaostajanje<br />

drugih sektora, pa čak i građevinarskog,<br />

koji je u očima naše javnosti doživio nevjerojatan<br />

bum do nastupanja svjetske<br />

financijske krize, dovelo je do toga da<br />

zemlje koje su prije petnaestak godina<br />

bile daleko siromašnije od nas danas<br />

imaju veći BDP po stanovniku. Ono<br />

što ostaje upitno i na što ova analiza ne<br />

može odgovoriti jest koliko su ovakvi<br />

sektorski manje uspjesi, a više neuspjesi<br />

odraz sreće ili peha, a koliko su stvarna<br />

posljedica rada ili nerada ministara<br />

koji bi trebali biti odgovorni za njihovo<br />

poslovanje.<br />

34<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

NATRUHE<br />

POZITIVNIH<br />

PROMJENA<br />

Galopirajući javni dug istinski je grijeh<br />

struktura i baca sjenu na rad svih dosadašnjih<br />

Vlada od 200. godine naovamo, ne nudeći<br />

previše nade u značajniji pozitivan zaokret<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

Pobjedom na parlamentarnim<br />

izborima i dolaskom<br />

na vlast Ivo Sanader je naslijedio<br />

javni dug od oko<br />

38% BPD-a; njegov prethodnik<br />

na čelu velike koalicije uspio je<br />

zadržati rast duga u prilično skromnim<br />

okvirima, ograničivši ga na svega četiri<br />

postotna boda. No respektabilan je<br />

rezultat, posebice kada se ima u vidu<br />

niska baza, svejedno bio lošiji od EU-<br />

10 prosjeka, koji je u istom razdoblju<br />

smanjen za 1,3% postotna boda. Sanader<br />

ide i korak dalje, te do kraja svog<br />

prvog mandata uspijeva čak i neznatno<br />

smanjiti javni dug, ali ni to nije dovoljno<br />

- naši (mahom) istočni susjedi u prosjeku<br />

su iznos javnog duga smanjili za čak<br />

četvrtinu. Do kraja svog (nedovršenog)<br />

mandata Sanader upisuje pirovu pobjedu,<br />

jer se dug penje na 43% BDP-a<br />

i raste upola sporije od europske konkurencije,<br />

služeći kao uvertira za pravu<br />

eksploziju koja će potom uslijediti. U<br />

svega dvije godine mandata Jadranke<br />

Kosor dug raste za čak 40% i u osvit<br />

novih parlamentarnih izbora prelazi<br />

ključni prag od 60% BPD-a (definiran<br />

Ugovorom iz Maastrichta), a njen nasljednik<br />

i aktualni premijer ga povećava<br />

za još trećinu, gurajući ga ka razini od<br />

90% BDP-a. Ne treba posebno naglašavati<br />

kako su oboje, u usporedbi sa EU-10<br />

prosjekom, ozbiljno podbacili, obilato<br />

koristeći razorne posljedice globalne<br />

ekonomske krize i razdoblje iznimno<br />

ekspanzivne monetarne politike razvijenih<br />

zemalja svijeta, kojom su udareni<br />

temelji fenomena niskih kamatnih<br />

stopa. I premda je Hrvatska u među-<br />

36<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Ivan Šuker,<br />

Martina Dalić, Slavko<br />

Linič i Boris Lalovac. Dvoje<br />

HDZ-ovih i dva SDP-ova ministra<br />

financija. Među portretima nema Mate<br />

Crkvenca, Račanovog ministra koji je prvi<br />

upotrijebio javni dug kao polugu rasta kada<br />

su se gradile autoceste. Za razliku od drugih,<br />

njegov mandat najmanje je bio obilježen osobnošću<br />

ministra. Njegov nasljednik Ivan Šuker bio je<br />

stranački plivač u vrlo zatvorenoj vladi Ive Sanadera.<br />

Martina Dalić stigla je s Jadrankom Kosor, ali je imala<br />

premalo vremena da pokaže koliko svoje znanje zna<br />

iskoristiti u praksi. Slavko Linić iskoristio je svoj<br />

talent za uvođenje discipline i pritom izgorio.<br />

Boris Lalovac kao njegov nasljednik htio je<br />

otvoriti državne financije javnosti. Kao i<br />

Dalić, ako ne dobije drugi mandat,<br />

zakasnio je.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 37

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

1,0<br />

(%)<br />

0,0<br />

Estonija<br />

8,0<br />

(%)<br />

7,0<br />

Hrvatska<br />

Njemačka<br />

800,0<br />

(bps)<br />

700,0<br />

-1,0<br />

-2,0<br />

-3,0<br />

-4,0<br />

-5,0<br />

-6,0<br />

proračunski deficit<br />

Bugarska<br />

Poljska<br />

Rumunjska<br />

Mađarska<br />

Slovenija<br />

Hrvatska<br />

-7,0<br />

0,0 (%) 30,0 javni dug 60,0 90,0<br />

Omjer javnog duga i deficita, uz usporedbu<br />

veličine pojedine ekonomije<br />

6,0<br />

5,0<br />

4,0<br />

3,0<br />

2,0<br />

1,0<br />

0,0<br />

02.01.'12. 20.08. 08.04. 25.11. 14.07. 02.03. 19.10.'15.<br />

Kamatni spread u odnosu na njemačke<br />

obveznice neznatno se povećao …<br />

600,0<br />

500,0<br />

400,0<br />

300,0<br />

200,0<br />

100,0<br />

Hrvatska<br />

Mađarska<br />

Poljska<br />

0,0<br />

02.01.'12. 20.08. 08.04. 25.11. 14.07. 02.03. 19.10.'15.<br />

… baš kao i prinosi na hrvatske obveznice u<br />

odnosu na Poljsku i Mađarsku<br />

100,0<br />

(%) I. Račan<br />

I. Sanader<br />

90,0<br />

80,0<br />

70,0<br />

60,0<br />

50,0<br />

40,0<br />

30,0<br />

-2,0<br />

(%)<br />

-3,0<br />

-4,0<br />

-5,0<br />

-6,0<br />

-7,0<br />

-8,0<br />

700,0<br />

(bps)<br />

600,0<br />

500,0<br />

400,0<br />

300,0<br />

200,0<br />

100,0<br />

0,0<br />

J. Kosor<br />

Z. Milanović<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

Javni dug već godinama<br />

nezadrživo raste …<br />

I. Račan<br />

I. Sanader<br />

J. Kosor<br />

Z. Milanović<br />

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.<br />

… dok je proračunski deficit aktualna Vlada<br />

tek donekle zauzdala …<br />

max<br />

min<br />

I. Račan I. Sanader J. Kosor Z. Milanović<br />

… a rast kamatnog spreada (u odnosu na<br />

Njemačku) posve je logična posljedica<br />

vremenu ostala bez investicijskog kreditnog<br />

rejtinga, a financijska tržišta to<br />

honorirala povećanje premije za rizik,<br />

kamatne stope na državne obveznice<br />

kontinuirano su se smanjivale, čime je<br />

zaduživanje postala primamljiva praksa<br />

kojom se problemi u sadašnjosti guraju<br />

dalje u budućnost.<br />

U nekim drugim okolnostima, uvaženi<br />

nobelovac, profesor i kolumnist<br />

New York Timesa Paul Krugman, zasigurno<br />

bi im čestitao na hrabrosti da<br />

se odupru sveopćoj histeriji stezanja<br />

remena koja je, priznali su to kasnije i<br />

stručnjaci Međunarodnog monetarnog<br />

fonda, u brojnim zemljama (Grčka je<br />

najočitiji primjer toga) dodatno produbila<br />

recesiju. Već godinama Krugman u<br />

svojim istupima zagovara agresivniju fiskalnu<br />

politiku koja u uvjetima iznimno<br />

niskih kamatnih stopa svaku dugoročnu<br />

investiciju u produkciji javnog sektora<br />

čini relativno lako isplativom, kreirajući<br />

usput i toliko potreban stimulans slabašnoj<br />

ekonomskoj aktivnosti. Potonju<br />

je tezu na primjeru Bijele kuće doista<br />

teško osporiti, jer mogućnost zaduživanja<br />

uz kamatnu stopu između 2% i<br />

3% na rok od deset godina predstavlja<br />

vrlo atraktivnu priliku koju bi bilo šteta<br />

propustiti samo iz principijelnih razloga<br />

fiskalnog puritanizma. Krugman<br />

pritom najčešće govori o potrebi obnove<br />

nacionalne infrastrukture, kojom bi<br />

zamjetno smanjio pritisak nezaposlenih<br />

na tržište rada, i to na dugoročnu korist<br />

svima, uključujući i korporativni sektor.<br />

Ali Hrvatska? Zemlja u kojoj je svako<br />

novo zaduživanje u najboljem slučaju<br />

pothvat zamišljen da osigura stabilnu<br />

otplatu dugova koji stižu na naplatu, a<br />

u onom lošijem scenariju, da zadovolji<br />

brojno biračko tijelo i prava korisnika<br />

proračuna ostavi netaknutima? U tome<br />

nema ništa produktivno i na duži rok<br />

neće donijeti nikakve koristi već samo<br />

služi da bi se nagomilani problemi pomeli<br />

pod tepih, u iščekivanju nekih boljih<br />

vremena. Ili nekih drugih stanara<br />

Banskih dvora.<br />

Ako je suditi samo na temelju brojki,<br />

Ivici Račanu je u dobroj mjeri pošlo za<br />

rukom suzbiti takvu praksu; državna<br />

je potrošnja porasla za minornih 4,8%<br />

(daleko ispod EU-10 prosjeka), nakon<br />

čega slijede „godine blagostanja“ u<br />

režiji Ive Sanadera. U njegovu prvom<br />

mandatu državna potrošnja porasla je<br />

za 18%, a u drugom za još 6,6%, stvarajući<br />

time nove obveze koje je eskalacijom<br />

globalne krize i padom proračunskih<br />

prihoda, a potom i izostankom<br />

političke volje da se javna potrošnja,<br />

u skladu s izvanrednim okolnostima,<br />

svede u prihvatljive okvire, bilo nemoguće<br />

namiriti bilo kako drukčije osim<br />

UNATOČ TOME ŠTO JE<br />

UPRAVO U NJEGOVOM<br />

MANDATU ZAPOČELA<br />

EKSPLOZIJA DUGA,<br />

IVICA RAČAN ZAUZDAO<br />

JE DRŽAVNE TROŠKOVE<br />

ISPOD PROSJEKA EU<br />

38<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

- novim zaduživanjem. Otuda i pomalo<br />

zakašnjela eksplozija javnog duga koju<br />

nominalno potpisuju Jadranka Kosor<br />

i Zoran Milanović, preuzimajući teret<br />

bahate rastrošnosti svojih prethodnika.<br />

Razdoblje varljivog ekonomskog prosperiteta<br />

naši su konkurenti iskoristili<br />

kako bi (u prosjeku) prepolovili proračunski<br />

deficit; Sanader ga je smanjio<br />

s Račanovih 5,0% na 3,6%, ali potom u<br />

idućem mandatu povećao na 4,2%, što<br />

je bilo čak i mrvicu bolje od EU-10 prosjeka.<br />

Nakon toga su kola krenula nizbrdo,<br />

a simboličko smanjenje državne<br />

potrošnje bilo je nedovoljno da prekine<br />

začarani krug života na dug. S udjelom<br />

javne potrošnje od oko 50% BDP-a,<br />

samo su Mađarska i Slovenija krajem<br />

prošle godine ubilježile lošiji rezultat<br />

od Hrvatske. S druge pak strane, pažljivije<br />

upravljanje javnim financijama<br />

omogućilo je skupini deset europskih<br />

zemalja dovoljno prostora za stimulativnu<br />

funkciju proračuna, pa makar<br />

i simboličnim povećanjem potrošnje,<br />

čime su posljedice gospodarske krize<br />

barem u određenoj mjeri ublažene.<br />

Dramatičan rast javnog duga<br />

JAVNI DUG<br />

DRŽAVNA POTROŠNJA<br />

stopa promjene na kraju u odnosu na početak mandata (%)<br />

HR EU10 HR EU10<br />

I. Račan 3,9 -1,3 4,8 12,6<br />

I. Sanader -2,1 -24,2 18,0 11,5<br />

I. Sanader 16,9 35,1 6,6 1,6<br />

J. Kosor 40,3 25,6 -2,0 1,7<br />

Z. Milanović 32,9 19,9 -1,8 5,1<br />

Proračun u minusu<br />

izvor: Eurostat, WIIW<br />

DEFICIT PRORAČUNA JAVNI RASHODI JAVNI PRIHODI<br />

prosječna vrijednost tijekom trajanja mandata (% BDP-a)<br />

HR EU10 HR EU10 HR EU10<br />

I. Račan -5,0 -3,3 45,9 41,1 40,9 37,8<br />

I. Sanader -3,6 -1,6 45,5 39,2 41,9 37,6<br />

I. Sanader -4,2 -4,6 46,0 42,6 41,7 38,0<br />

J. Kosor -6,4 -5,4 47,6 43,3 41,2 38,0<br />

Z. Milanović -5,5 -2,6 47,6 41,2 42,2 38,5<br />

izvor: Eurostat, WIIW<br />

Zoran Milanović, a onda i pobjednik<br />

nadolazećih izbora, nemaju pak previše<br />

izbora: pokušavajući držati glavu<br />

iznad vode, prisiljenu su na (pa makar<br />

i stidljivo) kresanje proračunskih rashoda,<br />

stavljajući i korporativni sektor<br />

na ozbiljnu kušnju. I pritom ne uspijeva<br />

napraviti nikakav krupni zaokret,<br />

premda valja priznati kako već i blago<br />

smanjenje rashoda proračuna u ovoj<br />

godini predstavlja značajan odmak od<br />

dosadašnje prakse.<br />

No možda je konačnu ocjenu najbolje<br />

ostaviti neovisnim promatračima;<br />

hrvatska se prošlih<br />

nekoliko godina<br />

zaduživala jeftinije<br />

od mađarske, ali to<br />

teško da možemo<br />

smatrati uspjehom<br />

milanovićeve vlade<br />

u ovoj priči mogu poslužiti i akteri na<br />

financijskim tržištima, koji nisu vezani<br />

stranačkom pripadnošću ili simpatijama<br />

spram retorike ovog ili onog političkog<br />

lidera, što kretanje stopa prinosa na<br />

desetogodišnje državne obveznici čini<br />

vrlo relevantnim kriterijem. Kao i kod<br />

većine dosad navedenih indikatora, teško<br />

je izabrati pobjednika jer se izbor svodi<br />

na manjeg ili većeg gubitnika. Nominalno<br />

gledajući, to je zasigurno Milanović,<br />

za čijeg se mandata prosječan spread u<br />

odnosu na njemačke državne obveznice<br />

dodatno povećao (na 360 baznih bodova).<br />

Međutim, priča ima i dublju, relativnu<br />

dimenziju, izgrađenu na omjerima u<br />

odnosu na dobro poznatu konkurenciju<br />

(uslijed oskudice dostupnih podataka, za<br />

usporedbu su korištene stope prinosa na<br />

poljske i mađarske državne obveznice).<br />

Jer dok je razlika između hrvatskih i njemačkih<br />

s jedne, te poljskih i njemačkih<br />

obveznice s druge strane, u Račanovoj eri<br />

u prosjeku bila 2,3 puta veća, a taj omjer<br />

za mandata Jadranke Kosor skočio na<br />

čak 3,6, aktualna je Vlada zaostatak značajno<br />

smanjila. Doduše, pozitivna je promjena<br />

u najvećoj mjeri posljedica rasta<br />

kamatnog diferencijala u slučaju Poljske i<br />

Mađarske, no ostaje činjenica je hrvatski<br />

spread u odnosu na njemačke obveznice<br />

tek 1,4 puta veći od poljskoga.<br />

Analogno tome, omjer prosječnog<br />

hrvatskog i mađarskog spreada najzad<br />

se spustio ispod jedinice (1), ili u prijevodu:<br />

Hrvatska se posljednjih godina (u<br />

prosjeku!) jeftinije zadužuje od Mađarske.<br />

To nipošto ne znači da sve zasluge<br />

valja pripisati Milanoviću; gledajući<br />

stvari u opisanom kontekstu, mađarski<br />

premijer Orban je otvorenim rastom<br />

protiv poslovnih banaka i Međunarodnog<br />

monetarnog fonda (da spomenemo<br />

samo neke od grijeha struktura) učinio<br />

medvjeđu uslugu i uvelike pridonio pozitivnom<br />

trendu za Hrvatsku, makar je<br />

početkom tisućljeća odnos snaga bio<br />

bitno drugačiji (na našu štetu). A potonji<br />

niz brojki možda na najbolji način<br />

pokazuje kako stvari nipošto ne treba<br />

gledati jednodimenzionalno, oslanjajući<br />

se isključivo na apsolutne brojke koje<br />

ne uzimaju u obzir širi kontekst.<br />

studeni, 2015 forbes 39

forbes<br />

IZBORI 2015.<br />

Što građani misle<br />

o Vladi, stanju<br />

ekonomije i vlastitoj<br />

financijskoj situaciji?<br />

Aktualna je vlada, suprotno raširenom proklamiranom)pesimizmu,<br />

uspjela povratiti dio izgubljenog povjerenja građana, baš kao što je to<br />

jednom ranije pošlo za rukom Ivi Sanaderu na kraju prvog mandata<br />

Piše: Maruška Vizek<br />

Kada ocjenjujemo ekonomsku<br />

uspješnost<br />

premijera, volimo se<br />

pozivati na službene<br />

ekonomske pokazatelje.<br />

Oni predstavljaju ukupnost ekonomskih<br />

kretanja, objektivni su i mogu<br />

nam dati približnu sliku kako živi<br />

prosječan građanin neke zemlje. Međutim,<br />

u stvarnosti ne postoji prosječan<br />

građanin kakvog zamišlja ekonomska<br />

statistika jer ekonomska situacija ne<br />

utječe podjednako na sve građane. Većina<br />

građana nije niti upoznata sa kretanjem<br />

ekonomskih pokazatelja, već se<br />

oslanjaju na vlastite sudove formirane<br />

dijelom na temelju njihove financijske<br />

situacije, a dijelom na temelju interakcije<br />

s okolinom i praćenja medija. Mišljenja<br />

građana o ekonomiji stoga mogu<br />

biti različita od stvarnosti koju nam<br />

oslikava službena ekonomska statistika.<br />

S obzirom da su građani ti koji izlaze<br />

na izbore i glasaju za svoje kandidate,<br />

Vrhunac<br />

ekonomskog ciklusa<br />

čak 80% građana je<br />

okarakteriziralo<br />

kao “prilično loše”<br />

ili “vrlo loše” stanje<br />

mišljenje građana o stanju ekonomije<br />

mogu biti važan faktor u dobivanju<br />

izbora.<br />

Zahvaljujući Eurobarometru, seriji<br />

anketnih istraživanja koje provodi i<br />

objavljuje Europska komisija, možemo<br />

dobiti uvid u to kako su se mišljenja<br />

naših građana mijenjala kroz vrijeme.<br />

Podaci su dostupni od početka 2005.,<br />

što znači da možemo pratiti kako se<br />

percepcija građana o stanju ekonomije<br />

i o stanju njihove vlastite financijske<br />

situacije mijenjala dok su se u premijerskoj<br />

stolici izmjenjivali Ivo Sanader,<br />

Jadranka Kosor i Zoran Milanović. Podaci<br />

iz iste ankete nam dopuštaju da<br />

kroz vrijeme pratimo i kako se mijenjao<br />

stupanj povjerenja naših građana prema<br />

vladi.<br />

Percepcija građana o stanju hrvatske<br />

ekonomije mijenjala se sukladno promjenama<br />

poslovnog ciklusa. Najveći<br />

udio građana koji su smatrali da je stanje<br />

ekonomije vrlo dobro ili dobro zabilježen<br />

je u drugoj polovici 2007., kada je<br />

Hrvatska bila na vrhuncu uzlazne faze<br />

poslovnog ciklusa. Zanimljivo je pritom<br />

da je čak i na samom vrhuncu poslovnog<br />

ciklusa svega 18 posto građana<br />

ocijenilo stanje u ekonomiji pozitivnim,<br />

dok je 80 posto njih izjavilo da je stanje<br />

prilično loše ili vrlo loše. S početkom<br />

recesije, broj onih koji smatraju da je<br />

stanje ekonomije pozitivno značajno je<br />

smanjen i dno je dosegnuo u 2011. godine,<br />

tijekom mandata Jadranke Kosor,<br />

kada je svega 4 posto ispitanika stanje u<br />

40<br />

forbes<br />

studeni, 2015

100,0<br />

(%)<br />

80,0<br />

60,0<br />

ne znam<br />

vrlo loše<br />

prilično loše<br />

prilično dobro<br />

vrlo dobro<br />

100,0<br />

(%)<br />

80,0<br />

60,0<br />

100,0<br />

(%)<br />

80,0<br />

60,0<br />

40,0<br />

20,0<br />

0,0<br />

H1 '06. H2 '07. H1 '09. H2 '10. H1 '12. H2 '13. H1 '15.<br />

Optimizam građana u pogledu stanja<br />

ekonomije stidljivo raste …<br />

S druge strane, primjetno se povećao<br />

broj onih koji vlastitu financijsku<br />

situaciju više ne doživljavaju kao prilično<br />

lošu, već kao vrlo lošu. Tijekom<br />

2006. takvih je bilo 11 posto, da bi taj<br />

udio s nastupanjem ekonomske krize<br />

vrlo brzo povećao te je od 2009. pa sve<br />

do prve polovice 2013. iznosio oko 20<br />

posto. Ono što je također zanimljivo<br />

jeste da je tijekom mandata Milanoviekonomiji<br />

ocijenilo pozitivnim. Posebno<br />

je zanimljiv dramatičan porast onih<br />

koji stanje u ekonomiji smatraju izrazito<br />

lošim. Na vrhu poslovnog ciklusa<br />

takvih je bilo 27 posto, da bi tri godine<br />

kasnije udio takvih ispitanika dosegao<br />

nevjerojatnih 67 posto.<br />

Smjenom vlasti u 2012. percepcija<br />

građana se postupno mijenja nabolje,<br />

s tim da je najveći pomak zabilježen u<br />

prvoj polovini 2015. Djelomično zahvaljujući<br />

izlasku iz recesije, no djelomično<br />

zahvaljujući i buđenju iz zimskog sna<br />

Milanovićeve vlade, odgovori ispitanika<br />

u svibnju 2015. indiciraju da se percepcija<br />

o stanju ekonomije popravlja.<br />

Rekordnih 4 posto ispitanika misli da je<br />

stanje u ekonomiji vrlo dobro (rezultat<br />

koji nije zabilježen čak ni za vrijeme<br />

prvog Sanaderovog mandata), još 8 posto<br />

misli da je stanje dobro, dok se udio<br />

onih koji smatraju da je situacija jako<br />

loša smanjio na 46 posto.<br />

Ako usporedimo mišljenje građana<br />

o stanju ekonomije s mišljenjem građana<br />

o stanju njihove vlastite financijske<br />

situacije, otkrit ćemo nešto prilično zanimljivo.<br />

Naime, premda građani ekonomsku<br />

situaciju doživljavaju prilično<br />

promjenjivom, vlastitu financijsku situaciju<br />

doživljavaju relativno stabilnom.<br />

Tako je tijekom vrha poslovnog ciklusa<br />

u 2007. godine čak 50 posto ispitanika<br />

izjavilo da je vrlo zadovoljno ili zadovoljno<br />

vlastitom financijskom situacijom<br />

(premda je njih svega 18 posto<br />

imalo pozitivan stav o stanju ekonomije).<br />

Najmanje onih koji su zadovoljni<br />

svojom financijskom situacijom je bilo<br />

krajem 2009 (40 posto), no taj udio se<br />

40,0<br />

ne znam<br />

vrlo loša<br />

20,0<br />

prilično loša<br />

prilično dobra<br />

vrlo dobra<br />

0,0<br />

H1 '05. H2 '10. H1 '15.<br />

…ali gotovo polovica građana vlastitu<br />

financijsku situaciju smatra solidnom<br />

već u sljedećem krugu ankete povećao<br />

na 48 posto. Drugim riječima, bez obzira<br />

na dugotrajnu recesiju (mjerenu<br />

objektivnim ekonomskim pokazateljima)<br />

i bez obzira na izrazito pesimističnu<br />

percepciju građana o stanju ekonomije,<br />

udio ispitanika koji je zadovoljan<br />

vlastitom financijskom situacijom se ni<br />

tijekom recesije nije bitno promijenio.<br />

Moguće objašnjenje ovog fenomena je<br />

dominacija javnog sektora u Hrvatskoj<br />

koji zapošljava relativno velik broj<br />

građana koji tijekom recesije nisu bili<br />

izloženi otkazima i većem smanjivanju<br />

plaća i drugih materijalnih prava, zbog<br />

čega se ni njihova financijska situacija<br />

nije bitno mijenjala.<br />

ZVUČI FRAPANTNO,<br />

ALI 4% ONIH KOJI<br />

DRŽE DA JE STANJE<br />

U EKONOMIJI „VRLO<br />

DOBRO“ REKORDNO<br />

JE OČITANJE<br />

EUROBAROMETRA<br />

40,0<br />

20,0<br />

ne znam<br />

nemam<br />

imam<br />

0,0<br />

H2 '04. H1 '08. H2 '11. H1 '15.<br />

Zadnjih godinu dana obilježio je drastično<br />

povećanje povjerenja u Vladu<br />

će vlade poboljšana i percepcija stanja<br />

ekonomije ali i percepcija financijskog<br />

stanja ispitanika. Udio onih koji smatraju<br />

da im je financijska situacija vrlo<br />

loša u svibnju ove godine smanjen je na<br />

13 posto, a zabilježen je i rekordan broj<br />

onih koji smatraju da im je financijska<br />

situacija vrlo dobra (5 posto) ili dobra<br />

(46 posto).<br />

Da li su se pozitivne promjene u<br />

percepciji opće ekonomske i vlastite<br />

financijske situacije u zadnjih dvanaest<br />

mjeseci odrazile na stupanj povjerenja<br />

ispitanika u rad Milanovićeve vlade?<br />

Rezultati Eurobarometra sugeriraju da<br />

je to uistinu tako. Na početku mandata<br />

Milanovićeve vlade, 27 posto ispitanika<br />

je imalo povjerenja u njegovu vladu. Samo<br />

šest mjeseci kasnije (krajem 2012.)<br />

taj udio se smanjio na 18 posto, vjerojatno<br />

zato što su ispitanici zaključili da<br />

nova vlada u prvoj godini mandata nije<br />

napravila dovoljno značajne promjene<br />

i rezultate. Povjerenje u Milanovićevu<br />

vladu se nastavilo smanjivati sve do<br />

sredine 2014., kada je iznosilo svega 11<br />

posto. Tada se, međutim, događa zaokret<br />

pa se udio ispitanika koji vjeruju<br />

vladi počeo povećavati te je sredinom<br />

2015. iznosio 21 posto. Milanovićeva<br />

vlada je dakle uspjela povratiti dio izgubljenog<br />

povjerenja ispitanika. Slično<br />

preokretanje trenda, mada manjeg intenziteta,<br />

u predizbornoj 2007. godini<br />

izveo je i Ivo Sanader, koji je nakon toga<br />

uspješno osvojio drugi mandat. Ostaje<br />

nam za vidjeti da li će Zoran Milanović<br />

uspjeti ponoviti isto ili će rezultate rada<br />

njegove vlade ipak kapitalizirati netko<br />

drugi.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 41

FORBES<br />

IZBORI 2015.<br />

METODOLOGIJA<br />

PROCJENE<br />

Kvantificirani izraz rada ministara možda neće biti jezičac na vagi<br />

za one neodlučne, ali će barem raspršiti brojne dvojbe<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

Licitacija apsolutnim brojkama,<br />

lišena odgovarajućeg<br />

konteksta, stara je<br />

navada hrvatskih političara<br />

koja zahuktavanjem<br />

predizborne kampanje još više dolazi<br />

do izražaja, poprimajući groteskne razmjere.<br />

Nerezonsko nabacivanje obećanjima<br />

još je donekle i razumljivo, ako<br />

ništa drugo, a onda zato što je njihovu<br />

utemeljenost naprosto nemoguće provjeriti,<br />

no hvastanjem navodnim uspjesima<br />

i dostignućima domaće političke<br />

snage nerijetko zloupotrebljavaju naivnost,<br />

neinformiranost i dobru volju<br />

birača, hrabro grabeći krupnim koracima<br />

u idilična prostranstva izmaštanih<br />

fantazija. A kad to ne upali, te iracionalni<br />

optimizam naiđe na čvrsti zid<br />

indignacije biračkoga tijela, u pravilu se<br />

povlače argumenti poput nepovoljnog<br />

okruženja, nesretnog spleta okolnosti<br />

i više sile koja stoji na putu ka sreći i<br />

blagostanju.<br />

Upravo iz tog razloga svaka analiza<br />

rada vladajućih struktura nužno mora<br />

ponuditi širi kontekst, prikazujući dublju<br />

dimenziju zbivanja temeljim kojih<br />

je moguće pružiti objektivniju ocjenu<br />

stanja. U slučaju godišnje inventure<br />

koju u <strong>Forbes</strong>u objavljujemo svake godine<br />

(ovoga puta iznimno nešto ranije,<br />

zbog datuma izbora), ogromna količina<br />

prožvakanih brojki neophodna je kako<br />

bismo otišli korak dalje od pojednostavljenih<br />

(pr)ocjena i čitateljima ponudili<br />

kvalitetnu podlogu za razmišljanje.<br />

OKOSNICU ANALIZE<br />

PREDSTAVLJA PODJELA<br />

NA ČETIRI SKUPINE<br />

INDIKATORA KOJE SMO,<br />

BEZ IZNIMKE, SUOČILI S<br />

ODGOVARAJUĆIM EU-10<br />

PROSJECIMA,<br />

Drugim riječima, stvari valja promatrati<br />

u kontekstu relativnih odnosa, jer<br />

apsolutne brojke same po sebi ništa ne<br />

znače. Činjenica da se Ministarstvo<br />

financija posljednjih nekoliko godina<br />

zadužuje uz izrazito povoljne uvjete i<br />

prilično niske kamatne stope, na prvi<br />

pogled djeluje optimistično i iz usta<br />

ministra može zvučati kao uvjerljiv<br />

argument u prilog tezi o odgovornom<br />

i uspješnom radu Vlade. Međutim, kredibilitet<br />

te teze drastično opada kada<br />

se suoči s činjenicom da je fenomen<br />

niskih kamatnih stopa rasprostranjena<br />

pojava na globalnoj razini, a to nipošto<br />

nije zasluga ministra financija (valjda<br />

nema potrebe argumentirati tu tezu?).<br />

Štoviše, on nad tim procesom nema nikakvih<br />

ingerencija, zbog čega je rezultate<br />

njegova rada potrebno podvrgnuti<br />

objektivnim testovima.<br />

U tu svrhu smo formirali kontrolnu<br />

grupu, sastavljenu od deset zemalja članica<br />

Europske unije (EU-10: Bugarska,<br />

Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska,<br />

Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka),<br />

nekadašnjih ruskih satelita koji<br />

su nam relativno bliski. Ili su barem to<br />

bili, jer brojke nedvojbeno ukazuju na<br />

rastući zaostatak koji Hrvatska bilježi,<br />

u većoj ili manjoj mjeri kaskajući za<br />

prosjekom. Zbog činjenice da u toj skupini<br />

odabranih konkurenata Poljska dominira<br />

svojom veličinom, odlučili smo<br />

se na računanje jednostavnih prosjeka,<br />

koji je uzimaju u obzir ekonomsku snagu<br />

pojedine zemlje. Okosnicu analize<br />

predstavlja podjela na četiri skupine<br />

indikatora koje smo, bez iznimke, suočili<br />

s odgovarajućim EU-10 prosjecima,<br />

koristeći relevantne podatke Eurostata<br />

i Bečkog instituta za međunarodne<br />

ekonomske studije (Vienna Institute<br />

for International Economic Studies),<br />

istražujući u kojoj su mjeri hrvatski<br />

premijeri doista bili uspješni, hvatajući<br />

se ukoštac s problemima kao i njihovi<br />

kolege iz regije.<br />

Bez svega toga bi ocjena rada Vlade,<br />

kao i usporedba rezultata koji su nam<br />

različiti premijeri ostavili u nasljedstvo,<br />

bila tek puko pojednostavljivanje, površan<br />

izraz vrijednosti lišen bilo kakve<br />

supstance. Kvantificirani izraz njihova<br />

rada možda neće biti jezičac na vagi za<br />

one neodlučne, ali će barem raspršiti<br />

brojne dvojbe, podvrgavajući ekstremnu<br />

retoriku domaćih političara objektivnom<br />

testiranju. Uostalom, kao što je to jednom<br />

zgodom primijetio nobelovac Ronald Coase:<br />

„Ako podatke mučite dovoljno dugo,<br />

sigurno ćete iskamčiti priznanje.“.<br />

42<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

KOLIKO SU<br />

BOGATI<br />

HRVATSKI<br />

STRANAČKI<br />

KANDIDATI<br />

PIŠE DRAGANA RADUSINOVIĆ<br />

Zoran Milanov ić (SDP)<br />

predsjednik Vlade 2011. – 2015.<br />

godišnja neto plaća: 264,8 tisuća kuna<br />

(neto plaća u zadnjem mandatu: 987,4 tisuće<br />

kuna)<br />

vrijednost stana: 1,9 milijuna kuna<br />

dug banci: 122 tisuće eura (915 tisuća kuna)<br />

Tomislav Karamarko (HDZ)<br />

zastupnik u Hrvatskom saboru<br />

godišnja neto plaća: 218,9 tisuća kuna<br />

(4 godine: 875,6 tisuća kuna)<br />

vrijednost stana: 1,3 milijuna kuna<br />

dug banci: 463,3 tisuće kuna<br />

DUŽNI I NE PREVIŠE IMUĆNI, KAO I DRŽAVA<br />

NAOKO JE U HRVATSKOJ SVE TRANSPARENTNO. Imovinske kartice<br />

političara, revno ispunjene na različite načine s ciljem da udovolje slovu<br />

zakona odaju bezbroj podataka o visini njihove plaće, iznosu štednje,<br />

zaduženju kod banaka ili vrijednosti njihovih nekretnina. Odabrali smo<br />

11 lidera političkih opcija koji su, zahvaljujući dosadašnjem angažmanu<br />

na javnim dužnostima, morali ispuniti imovinske kartice te pokušali<br />

po uzoru na američki <strong>Forbes</strong> izračunati njihovu neto vrijednost. Bio bi<br />

među njima i Darinko Kosor, ali on nema obvezu ispunjavati imovinsku<br />

karticu, a vrijednost Radimira Čačića procijenili smo na osnovu povijesnih<br />

podataka.<br />

Od njih 11, četvero političara, Radimir Čačić, Ivo Josipović,<br />

Vesna Pusić i Boris Miletić mogu se svrstati među bogate građane<br />

jer nemaju dugova, a imaju pretežno sa svojim supruzima ili suprugama<br />

vrijednu imovinu i štednju. Miletić ipak znatno manje<br />

od vodeće trojke. U imovinskoj kartici Jadranka Kosor nije navela<br />

procijenjenu vrijednost svojeg stana, međutim, s obzirom na visinu<br />

štednje, nešto je imućnija od Zorana Milanovića i Tomislava Karamaka,<br />

koji bankama, za razliku od nje, otplaćuju kredite, a štednje<br />

nemaju. Karamarku još nije istekao zakonski rok za prijavu imovine<br />

svoje supruge u imovinsku karticu, a ostalima je pribrojena vrijednost<br />

štednje i nekretnina koje posjeduju bračni partneri. Mirela Holy<br />

imućnija je od Dragana Vulina jer ima štednju te nema, poput njega,<br />

dug na razini vrijednosti imovine, a Božo Petrov, prvo lice Mosta<br />

nezavisnih lista, ima samo plaću i, doduše, beskamatni dug u visini<br />

vrijednosti nekretnine koju je zaduženjem kupio. Milan Bandić, s<br />

obzirom na vrijednost nekretnina, ali dug u švicarskom franku, ne<br />

može se smatrati bogatim.<br />

No, što nam govore ti statični podaci u kojima se iznos neto plaće<br />

odnosi samo na posljednji ili aktualni mandat? Daju tek načelnu sliku<br />

materijalnog statusa političara. Statičnu sliku, odokativnu vrijednost njihove<br />

imovine, samoprocijenjenu vrijednost ostalih pokretnina i iznos<br />

ionako javno poznate plaće. U SAD-u je to malo drugačije. Javno je<br />

dostupan podatak koji u hrvatskoj verziji transparentnosti nije dostupan.<br />

A najvažniji je od svih. Riječ je, naravno, o iznosu plaćenog poreza<br />

u godini dana, podatka na osnovu kojeg se vjerno može procijeniti neto<br />

vrijednost poreznog obveznika u toj godini.<br />

SRDJAN VRANCIC, NIKSA STIPANICEV, DRAGAN MATIC, ZELJKO HAJDINJAK, GORAN MEHKEK, GORAN MEHKEK, DANIJELA PERACIC, BRUNO<br />

KONJEVIC, MARKO TODOROV, DAMJAN TADIC, TOM DUBRAVEC<br />

44 | FORBES STUDENI, 2015<br />

44-45 IZBORI - kandidati(2)_<strong>84</strong>.indd 44 10/22/2015 8:40:16 PM

Božo Petrov (Most)<br />

gradonačelnik Metkovića<br />

godišnja neto plaća: 113 tisuća kuna<br />

neto plaća u aktualnom mandatu: 273,2 tisuće<br />

kuna<br />

vrijednost stana: 220 tisuća kuna<br />

dug don Martinu Vidoviću: 220 tisuća kuna<br />

Radimir Čačić<br />

predsjednik stranke Narodna stranka Reformisti<br />

godišnji iznos prijevremene starosne<br />

mirovine: 91,2 tisuće kuna<br />

ukupno do sada: 212,8 tisuća kuna<br />

vrijednost nekretnina: 2,9 milijuna kuna<br />

ostala imovina: dionice (nepoznat podatak,<br />

ovisi o tržišnoj vrijednosti)<br />

Jadranka Kosor (nezavisna)<br />

zastupnica u Hrvatskom saboru<br />

godišnja neto plaća: 244,2 tisuće kuna<br />

neto plaća u aktualnom mandatu: 977 tisuća<br />

kuna<br />

vrijednost stana: nepoznata<br />

ušteđevina: 400 tisuća kuna; 27,4 tisuća eura<br />

Ivo Josipović (Naprijed Hrvatska)<br />

bivši predsjednik Republike, od 2010 do 2015.<br />

godišnja plaća u mandatu: 266,8 tisuća kuna<br />

neto zarada tijekom cijelog mandata: 1,3<br />

milijuna kuna<br />

ostali godišnji prihod: 15 tisuća kuna<br />

vrijednost nekretnina: 4,9 milijuna kuna<br />

štednja: 290 tisuća eura, 70 tisuća kuna<br />

Boris Miletić (IDS)<br />

gradonačelnik Pule<br />

godišnja neto plaća: 205,1 tisuća kuna<br />

neto zarada u aktualnom mandatu: 419,4<br />

tisuće kuna<br />

vrijednost nekretnina: 1,9 milijuna kuna<br />

štednja: 60 tisuća eura<br />

Mirela Holy (ORaH)<br />

zastupnica u Hrvatskom saboru<br />

godišnja neto plaća: 165,6 tisuća kuna<br />

godišnji prihod od Verna: 8 tisuća kuna<br />

neto zarada u aktualnom mandatu: 524,6<br />

tisuća kuna<br />

štednja: 32 tisuće eura<br />

automobil: 80 tisuća kuna<br />

Milan Bandić<br />

(Bandić Milan 365)<br />

gradonačelnik Grada Zagreba<br />

godišnja neto plaća: 219 tisuća kuna<br />

neto zarada u aktualnom mandatu: 529,3<br />

tisuće kuna<br />

vrijednost nekretnina: 2,5 milijuna kuna<br />

automobil: 10 tisuća kuna<br />

dug banci: 171,6 tisuća švicarskih franaka<br />

Dragan Vulin (HDSSB)<br />

zamjenik župana Osječko-baranjske županije<br />

godišnja neto plaća: 155,6 tisuća kuna<br />

neto zarada u aktualnom mandatu: 376,1<br />

tisuću kuna<br />

vrijednost nekretnine: 600 tisuća kuna<br />

dug banci: 79,3 tisuće eura<br />

Vesna Pusić (HNS)<br />

ministrica vanjskih poslova<br />

godišnja neto plaća: 235,3 tisuće kuna<br />

neto zarada u mandatu: 941,2 tisuće kuna<br />

vrijednost nekretnina: 3,5 milijuna kuna<br />

vrijednost umjetnina 400 tisuća kuna<br />

ostali godišnji prihod: 43,9 tisuća kuna<br />

štednja: 156,4 tisuće eura, 54 tisuće kuna, 900<br />

tisuća dolara, 13,2 tisuće švicarskih franaka<br />

NAPOMENA: IZNOSI VRIJEDNOSTI NEKRETNINA I ŠTEDNJE UKLJUČUJU I IMOVINU SUPRUŽNIKA<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 45<br />

44-45 IZBORI - kandidati(2)_<strong>84</strong>.indd 45 10/22/2015 8:36:17 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA DRUGE KARIJERE - DONALD TRUMP<br />

ON JE ŠARMER S LOPOVSKIM ŠTIHOM I RATOBORNI<br />

NASILNIK. ON GOVORI ONAKO KAKO DOISTA JEST. MALO<br />

ĆE I LAGATI KADA JE POTREBNO. K TOMU SE 33 GODINE<br />

GLASNO PROBIJA NAPRIJED NA FORBESOVOJ LISTI 400<br />

NAJBOGATIJIH AMERIKANACA. ŽELITE LI DOISTA ZNATI<br />

ŠTO POGONI NAJPARADOKSALNIJEG PREDSJEDNIČKOG<br />

KANDIDATA SUVREMENE AMERIKE,<br />

MORATE SAMO ODGOVORITI NA JEDNOSTAVNO PITANJE:<br />

KOLIKO STVARNO<br />

VRIJEDI<br />

DONALD TRUMP?<br />

PIŠE: RANDALL LANE<br />

ONALD TRUMP RADI U NEVJEROJATNO MIRNOM OKRUŽENJU za čovjeka čija je predsjednička<br />

D<br />

kampanja već četiri mjeseca n ajčešća vijest dana u SAD-u. Tu nitko ne galami i ne trči, nema<br />

vanjskih savjetnika ni pristaša: sve teče pospanim ritmom neke knjigovodstvene firme u provinciji,<br />

opremljene s nešto više ogledala, zlatnih predmeta na policama i gomilom uokvirenih<br />

članaka o Donaldu Trumpu.<br />

Ovog ponedjeljka krajem rujna u šefov ured dospijevaju samo najvažniji zahtjevi. “Stephen Colbert zove<br />

u vezi gostovanjem”, izvješćuje jedan od pomoćnika. “Učini mi uslugu, reci da ćemo mi njih nazvati”, odgovara<br />

Trump. O nečemu se želi raspitati i njegova kći Ivanka. “Mala Ivanka”, smiješi se Trump i poručuje da<br />

će joj se javiti kasnije. Zovu i iz emisije 60 Minutes jer sutra snimaju razgovor s Trumpom koji će emitirati u<br />

nedjelju, ali i kultna emisija mora pričekati.<br />

46 | FORBES STUDENI, 2015<br />

Trump (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 46<br />

10/22/2015 8:21:17 PM

JAMEL TOPPIN ZA FORBES<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 47<br />

Trump (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 47<br />

10/22/2015 8:21:46 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA DRUGE KARIJERE - DONALD TRUMP<br />

5<br />

4<br />

3<br />

2<br />

mlrd. USD<br />

TRI TRUMPOVA<br />

DESETLJEĆA<br />

ŠETNJA KROZ 33 GODINE<br />

DONALDOVIH LUDIH SNOVA<br />

I VRATOLOMNIH POSLOVA<br />

1,7 1 mlrd. USD<br />

1<br />

0,5<br />

0,4<br />

0,3<br />

0,2<br />

BUČNI<br />

36-GODIŠNJAK<br />

I NJEGOV TATA,<br />

GRAĐEVINAR<br />

FRED, ZAJEDNO<br />

DEBITIRAJU<br />

NA LISTI<br />

FORBESOVIH<br />

400.<br />

200 mil. USD1<br />

400 mil.1 400 mil. USD1<br />

OTVOREN<br />

RASKOŠNI TRUMP<br />

TOWER VISOK 68<br />

KATOVA.<br />

PRORADILA<br />

KOCKARNICA<br />

HARRAH’S U TRUMP<br />

PLAZI U ATLANTIC<br />

CITYJU.<br />

600 mil. USD<br />

ZA 5 MIL.<br />

USD. KUPUJE<br />

DRAGULJ PALM<br />

BEACHA, VILU<br />

MAR-A-LAGO,<br />

OD ZAKLADE<br />

MARJORIE<br />

MERRIWEATHER<br />

700 mil. USD<br />

OBNAVLJA<br />

KLIZALIŠTE<br />

WOLLMAN U<br />

CENTRAL PARKU;<br />

OTVARA GA PRIJE<br />

ROKA - SLAVE GA<br />

KAO SPASITELJA.<br />

800 mil. USD<br />

SVOJE ZAMISLI<br />

UKORIČUJE U<br />

KNJIZI “TRUMP:<br />

THE ART OF THE<br />

DEAL”.<br />

1 mlrd. USD<br />

TRUMP SVOM<br />

BOGATSTVU<br />

DODAJE<br />

DESETU<br />

NULU. SADA<br />

SE MOŽE<br />

HVALITI DA JE<br />

MILIJARDER.<br />

PLANIRA<br />

NOVU TV-<br />

IGRU (TRUMP<br />

CARD);<br />

POKREĆE<br />

NESRETNU<br />

TVRTKU<br />

TRUMP<br />

SHUTTLE,<br />

KUPLJENU ZA<br />

365 MIL. USD.<br />

1982. 1983. 19<strong>84</strong>. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989.<br />

1 POPOLA S OCEM<br />

Najtraženiji čovjek na planetu proglasio se<br />

nedostupnim na gotovo dva sata kako bi u razgovoru za<br />

<strong>Forbes</strong> detaljno govorio o temi koja ga duboko dira. Riječ<br />

je o dolarskom iznosu na koji <strong>Forbes</strong> procjenjuje njegovo<br />

bogatstvo. <strong>Forbes</strong>ova lista 400 najbogatijih Amerikanaca<br />

postoji od 1982. godine i dosad je njome - zbog dinamike<br />

američkog gospodarstva i neminovne prolaznosti života<br />

- prodefiliralo 1538 ljudi. Od tih 1538 tajkuna nijedan nije<br />

bio tako zaokupljen našim godišnjim procjenama svoje<br />

neto vrijednosti kao Donald J. Trump.<br />

Ove godine procjena Trumpovog bogats tva ima dodatnu<br />

težinu zbog smjelo zamišljenog drugog čina njegove karijere<br />

- ne baš izgledne, ali sad više ni nezamislive kandidature za<br />

mjesto predsjednika Sjedinjenih Država.<br />

Trump tvrdi da vrijedi najmanje 10 milijardi dolara ili,<br />

kao što piše u njegovom priopćenju za medije, DESET MILI-<br />

JARDI DOLARA (verzal njegov). Porazgovaravši s više od 80<br />

izvora i uloživši dosad najveće napore u vrednovanje nekog<br />

pojedinačnog bogatstva, <strong>Forbes</strong> nije došao ni do polovice te<br />

brojke, ali je 4,5 milijardi dolara ipak najviši iznos na koji smo<br />

ikad procijenili Trumpovo bogatstvo.<br />

“Ja se natječem za položaj predsjednika”, kaže Trump.<br />

“Moje bogatstvo vrijedi puno više nego po vašoj procjeni.<br />

Nisam prikazan u najboljem svjetlu, da budem iskren.<br />

Mislim, puno bolje izgledam s 10 milijardi dolara, nego s<br />

četiri milijarde.”<br />

To možda vrijedi za one koji prate <strong>Forbes</strong>ovu listu 400.<br />

No kad ga se pritisne, i sam će Trump priznati da je razlika<br />

između četiri i deset milijardi dolara biračima jednako<br />

apstraktna i nebitna kao razlika između četiri i 10<br />

milijardi svjetlosnih godina. U pritužbama na naše brojke<br />

riječ je zapravo samo o njemu samom: Trumpu je važno<br />

kako ga doživljavaju drugi milijarderi i kako sam sebe vidi.<br />

Tako je oduvijek. Paradoksalni Trump koji sada zapanjuje<br />

američku političku scenu isti je onaj s kojim se <strong>Forbes</strong>ova<br />

lista 400 bavi već 33 godine. Ta priča o obuzetosti vlastitom<br />

neto vrijednošću govori ponešto o Trumpu kao poduzetniku,<br />

kao predsjedničkom kandidatu i kao osobi.<br />

PRVO IZDANJE <strong>Forbes</strong>ove liste 400 najbogatijih Amerikanaca<br />

skrenulo je pozornost nacije na imena brojnih tajkuna. Mnogi<br />

koji su prije te 1982. prolazili ispod radara počeli su se opirati<br />

novostečenoj reputaciji. Floridski kralj nekretnina William<br />

Graham zatražio je da <strong>Forbes</strong> premjestiti svoj decimalni<br />

zarez za jedno mjesto ulijevo. Odvjetnik jednog magnata<br />

iz Oklahome ponudio pronaći zamjenu ako njegovog klijenta<br />

maknemo s liste. A bio je tu i Donald Trump, 36-godišnji<br />

developer nekretnina iz New Yorka. Prva <strong>Forbes</strong>ova procjena<br />

da Trump i njegov otac Fred popola dijele bogatstvo vrijedno<br />

200 milijuna dolara završava opaskom: “Donald tvrdi<br />

da je to 500 milijuna.”<br />

Trump oduvijek precjenjuje vrijednost svoje imovine<br />

u odnosu na obveze. U bestseleru “The Art of the Deal” iz<br />

1987. godine prisjetio se svoje neto vrijednosti na kraju studija<br />

(“oko 200 tisuća dolara”; vjerojatno jedini put kada je svoju<br />

imovinu prikazao manjom od stvarne) kako bi javno odredio<br />

polazište za mjerenje svog budućeg uspjeha.<br />

Toj brojki je tijekom 1980-ih dodao tri, gotovo i četiri<br />

nule, vježbajući umijeće lobiranja u korist vlastite neto vrijednosti<br />

kao The Donald, karikatura iz tabloida. Sažeti prikazi<br />

njegovih financija u <strong>Forbes</strong> su često stizali na memorandumu<br />

sa zlatnim slovima Trump, reljefno istaknutim u zaglavlju<br />

radi dodatne pompe. “Brzo smo naučili da iznose koje<br />

je navodio treba podijeliti s tri i s te točke istraživati dalje”,<br />

prisjeća se Harold Seneker, urednik <strong>Forbes</strong>ove liste 400 tijekom<br />

prvih 15 godina. Pravilo dijeljenja s tri doista je držalo<br />

S LIJEVO NA DESNO: ERNST HAAS/GETTY IMAGES; BILL GOZANSKY/ALAMY; NO CREDIT; RON GALELLA/GETTY IMAGES; PETER KRAMER/GETTY IMAGES; ALEXANDER NEMENOV/AFP/GETTY IMAGES<br />

48 | FORBES STUDENI, 2015<br />

Trump (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 48<br />

10/22/2015 8:22:03 PM

GODINE U KOJIMA TRUMP NIJE NA LISTI<br />

SIROTI DONALD!<br />

LAVINA DUGOVA<br />

IZBACUJE GA<br />

S FORBESOVE<br />

LISTE 400<br />

NAJBOGATIJIH<br />

AMERIKANACA.<br />

KRAJ BRAKA<br />

S PRVOM<br />

SUPRUGOM<br />

IVANOM.<br />

TRUMP TAJ<br />

MAHAL<br />

ODLAZI U<br />

STEČAJ.<br />

CAMEO<br />

POJAVLJIVANJE<br />

U BOŽIĆNOJ<br />

KOMEDIJI<br />

“SAM U KUĆI 2”<br />

(FILM SE SNIMA<br />

U TRUMPOVOM<br />

HOTELU PLAZA).<br />

MARLA MAPLES<br />

POSTAJE<br />

TRUMPOVA<br />

DRUGA<br />

SUPRUGA.<br />

OPORAVLJA SE<br />

IMOVINA U<br />

ATLANTIC<br />

CITYJU.<br />

VELIKI USPJEH<br />

IPO-a TVRTKE<br />

TRUMP HOTELS<br />

& CASINO<br />

RESORTS.<br />

450 mil. USD<br />

KUPUJE<br />

NATJECANJA<br />

MISS UNIVERSE I<br />

MISS USA. VRAĆA<br />

SE NA FORBESOVU<br />

LISTU 400.<br />

1,4 mlrd. USD<br />

ZBOG RASTA<br />

VRIJEDNOSTI<br />

NEKRETNINA U<br />

NEW YORKU<br />

TRUMP OPET<br />

VRIJEDI VIŠE<br />

OD MILIJARDU<br />

DOLARA.<br />

“PRAVA<br />

BROJKA JE 3,7<br />

MILIJARDI”,<br />

TVRDI ON.<br />

1,5 mlrd. USD<br />

S PARTNEROM<br />

CONSECOM<br />

KUPUJE<br />

GM BUILDING<br />

ZA 800 MIL.<br />

USD.<br />

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998.<br />

U SVOM PUNOM OPSEGU, priča o neto vrijednosti Donalda<br />

Trumpa cjelovita je javna demonstracija koja uključuje nacrte<br />

zgrada, fotografije snimljene iz zraka i vođeni obilazak.<br />

Potonji započinje u teretani Trump Towera koja izgleda<br />

kao dvorana za vježbanje u Sheratonu, ali oplemenjena<br />

zapanjujućim pogledom. Trebala bi nas, čini se, uvjeriti da<br />

onih 530 milijuna dolara vrijednosti koju pripisujemo Donaldovom<br />

udjelu u Trump Toweru pomnožimo s pet ili šest.<br />

Jedina tjelovježba koju smo tamo vidjeli bili su žustri koraci<br />

voditelja kampanje Coreyja Lewandowskog kada je prišao<br />

šefu i nešto mu važno prišapnuo.<br />

“Scott Walker je upravo odustao od kandidature”, prenio<br />

mi je Trump, misleći na guvernera Wisconsina koji je smatran<br />

najizglednijim kandidatom dok Trump nije sve preokrenuo.<br />

“Mislim da je to dobro. ” Ostali kandidati sigurno<br />

su sazvali ratna vijeća da razmotre kako će ovo utjecati na raspodjelu<br />

glasova. Ne i Trump. “Nema se tu što puno dijeliti”,<br />

doviknuo je Lewandowskom koji se žurio prema izlazu.<br />

“Vidi možemo li dobiti taj jedan njegov glas, Corey.”<br />

Trump je radije pošao sa mnom na vrh nebodera da mi<br />

pokaže svoj trokatni penthouse, nastojeći dokazati da stan<br />

sigurno vrijedi dvostruko više od 100 milijuna dolara na koliko<br />

smo ga procijenili. Teško da bih odbio poziv u razgledavodu<br />

u 1980-ima, uključujući 1988. kada smo Trumpovu neto<br />

vrijednost procijenili na ravno milijardu dolara. Nezadovoljan<br />

novim milijarderskim statusom, The Donald je na našu<br />

brojku uzvratio svojom: 3,74 milijarde.<br />

S godinama je Trump razvio osobniji pristup. Prebacio se<br />

na telefonske pozive i ručkove, a u cijeli je proces uključio i<br />

svog dugogodišnjeg šefa financija Allena Weisselberga. Spretan<br />

s imenima i sitnicama poput nuđenja slatkiša, Trump<br />

može biti vrlo šarmantan. Kad sam ga prije više od 20 godina<br />

prvi put intervjuirao za <strong>Forbes</strong>, nazvao me uz bolničke<br />

čekaonice. Njegova druga supruga Marla Maples upravo je<br />

rodila kćer; zvat će se Tiffany, povjerio nam je.<br />

Trumpov motiv za napuhavanje neto vrijednosti bio<br />

je i sam novac. “To je bilo dobro za financiranje”, priznaje<br />

sada, ponavljajući ono što su nam drugi građevinari godinama<br />

govorili: pokažite bankaru visoku procjenu svoje<br />

neto vrijednosti na <strong>Forbes</strong>ovoj listi i možda ćete dobiti<br />

veći zajam ili povoljnije kamate. Dok sam još bio mladi<br />

reporter s godišnjom plaćom od 27 tisuća dolara, najveći<br />

graditelj trgovačkih centara u Teksasu, pokojni Jerry J.<br />

Moore, ponudio mi je posao u PR-u, šesteroznamenkastu<br />

plaću i “puno golfa” ako procjenu njegove neto vrijednosti<br />

na listi pomaknem malo bliže milijardi dolara.<br />

Trump je bio pionir i u pretvaranju građevinskog biznisa<br />

u luksuzni brend. O njegovu financijskom uspjehu<br />

ovisila je i važnost brenda Trump. New York Times je<br />

2005. objavio veliki izvadak iz knjige “TrumpNation” novinara<br />

Timothyja O’Briena koji je tvrdio da Trump vrijedi<br />

najviše 250 milijuna dolara (dok je <strong>Forbes</strong>ova procjena bila<br />

2,7 milijardi, a Trumpova izmaštana brojka 7,8 milijardi).<br />

Trump je tužbom zatražio fantastičnih pet milijardi dolara<br />

odštete. O’Brien se nije služio ispravnom metodologijom,<br />

ali tužba je odbačena. <strong>Forbes</strong> raspolaže tekstom Trumpo-<br />

va opsežnog iskaza u kojem naglašava vezu između svojeg<br />

bogatstva i svojeg brenda. “Nije mi tada išlo loše, ali se<br />

stvorio takav dojam”, rekao je sudu. “Mislim da je članak<br />

štetio mojem brendu i to me povrijedilo.”<br />

I to osobno. “On listu 400 smatra svojevrsnom biblijom,<br />

a uvjeren je da tako misle i drugi”, kaže bilješka u <strong>Forbes</strong>ovom<br />

dosjeu Trump, napravljena u 1990-ima nakon što se<br />

uredništvo <strong>Forbes</strong>ove liste najbogatijih Amerikanaca sastalo<br />

s Trumpom na ručku u newyorškom Gotham baru.<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 49<br />

Trump (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 49<br />

10/22/2015 8:22:16 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA DRUGE KARIJERE - DONALD TRUMP<br />

2,5 mlrd. USD 2,6 mlrd. USD 2,7 mlrd. USD<br />

2,9 mlrd. USD 3,0 mlrd. USD<br />

1,6 mlrd. USD<br />

1,7 mlrd. USD<br />

1,8 mlrd. USD<br />

TRUMP WORLD<br />

TOWER BLIZU<br />

ZGRADE UN-a<br />

PRAVI JE HIT:<br />

JEDNA JEDINICA<br />

PRODAJE SE PO<br />

38 MIL. USD.<br />

1,9 mlrd. USD<br />

DOBIO SI ULOGU,<br />

DONALDE. KREĆE<br />

TV-SERIJA “THE<br />

APPRENTICE”<br />

RAZVODI SE OD<br />

MAPLES. CIJENA:<br />

2 MIL. USD.<br />

MILENIJSKA<br />

NOVOGODIŠNJA<br />

PROSLAVA<br />

VJEROJATNO GA<br />

JE KOŠTALA<br />

VIŠE.<br />

RAZMIŠLJA O<br />

PREDSJEDNIČKOJ<br />

KANDIDATURI,<br />

ALI OSTAJE U<br />

NEKRETNINAMA:<br />

“VOLIM SVOJ<br />

POSAO.”<br />

PLANIRA<br />

GRADNJU<br />

87 KUĆA UZ<br />

NOVO<br />

GOLF-IGRALIŠTE<br />

U NEWYORŠKOM<br />

OKRUGU<br />

WESTCHESTER.<br />

GM BUILDING<br />

PRODAN ZA<br />

1,4 MLRD. USD.<br />

TRUMP HOTELS<br />

& CASINO<br />

RESORTS<br />

ODLAZE U<br />

STEČAJ.<br />

ŽENI SE TREĆI<br />

PUT, MELANIJOM<br />

KNAUSS.<br />

OSNIVA PROFITNO<br />

SVEUČILIŠTE<br />

TRUMP.<br />

KREĆE S<br />

PRODAJOM<br />

ALKOHOLA: NA<br />

POLICE STIŽE<br />

TRUMP SUPER<br />

PREMIUM<br />

VODKA.<br />

“VRIJEDIM<br />

7 MILIJARDI<br />

DOLARA.”<br />

MA, DA.<br />

3 MILIJARDE<br />

POJAČANE<br />

LICENCIRANJEM<br />

BRENDA<br />

“TRUMP”.<br />

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.<br />

vanje tog nebeskog Versaillesa, ali Trump ipak ne preskače<br />

reklamu: “Pokazat ću vam prvi kat stana, što još nikada nisam<br />

učinio. To inače ne radim.”<br />

Ali radi. Učinio je to za Access Hollywood. I za Newsweek.<br />

I za magazin Extra. Davne 2000. ovdje je bio i <strong>Forbes</strong>ov<br />

fotograf. K vragu, pa na tom prvom katu sutra će dati jednosatni<br />

intervju za 60 Minutes koji će u nedjelju vidjeti 15 milijuna<br />

ljudi. No, Trump nikad ne dopušta da mu takve sitnice<br />

pokvare reklamni štos.<br />

Pretjerivanje mu se 1990. obilo o glavu. Newyorško tržište<br />

nekretnina je palo, njegove kockarnice u Atlantic Cityju<br />

bile su u problemima, a on se previše zaigrao s najnovijom<br />

igračkom, zrakoplovnom tvrtkom Trump Shuttle. <strong>Forbes</strong> je<br />

1989. njegovu neto vrijednost procijenio na 1,7 milijardi dolara.<br />

U proljeće 1990. smatrali smo da vrijedi najviše 500 milijuna.<br />

Do jeseni je već bio blizu nule i ispao s <strong>Forbes</strong>ove liste<br />

400 najbogatijih Amerikanaca.<br />

Kao i danas, Trump je i tada sjedio u svom reprezentativnom<br />

uredu i sve poricao. Nije bio previše uvjerljiv. “Pokazat<br />

ću vam brojke o svom novčanom tijeku koje još nikad nikome<br />

nisam pokazao”, vrtio je svoj spin, ali je stranice presavinuo<br />

tako da se ne vidi zadnji stupac. Dok je on tvrdio da mu je<br />

neto vrijednost negdje između četiri i pet milijardi dolara,<br />

<strong>Forbes</strong> je raspolagao njegovim izvješćem državnim službama<br />

gdje piše da je u svibnju 1989. neto vrijednost njegove imovine<br />

bila 1,5 milijardi dolara - samo trećinu iznosa koji je nama<br />

spominjao i čak malo manje od <strong>Forbes</strong>ove, inače konzervativne<br />

procjene za prethodnu godinu.<br />

Laž se pokazala još drskijom kad su na površinu isplivale<br />

pojedinosti. Trump je 1988. poslao <strong>Forbes</strong>u popis svojih rezidencija,<br />

uključujući vilu Mar-a-Lago u Palm Beachu, tvrdeći<br />

da ukupno vrijede 50 milijuna dolara. Iskazi pod prisegom<br />

istodobno su govorili o ukupno 30 milijuna dolara vrijed-<br />

nosti opterećene dugom od 40 milijuna. Tvrdio je i da posjeduje<br />

159 milijuna dolara u dionicama i obveznicama bez<br />

ikakva tereta, no SEC-ovi su papiri otkrivali da se naveliko<br />

zaduživao za kupnju loših dionica.<br />

Trumpu se nije sviđao ovakav izazov njegovom ugledu.<br />

Za sindikat Los Angeles Timesa napisao je tekst pod<br />

naslovom “<strong>Forbes</strong> preko tiska provodi osobne osvete.”<br />

Tvrdio je kako je “namjerno pogrešan” članak objavljen<br />

u namjeri da se potakne prodaja časopisa i ukalja njegov<br />

ugled. “<strong>Forbes</strong> me uporno, godinama ima na zubu”, rekao<br />

je Samu Donaldsonu s ABC-ja.<br />

“<strong>Forbes</strong> čini sve što može da me prikaže u što lošijem<br />

svjetlu.”<br />

Preskočimo sada 25 godina. Trump je poznat po tome<br />

da se nerado ispričava (pitajte Johna McCaina), ali sad<br />

ipak priznaje očito - da je u ona loša vremena malo rastezao<br />

činjenice. Zatim bez imalo ironije kritizira <strong>Forbes</strong><br />

zbog “zapravo previsoke procjene” i dodaje: “Zasluženo<br />

sam ispao [s liste].”<br />

“Usput, nisam se žalio”, kaže. Na primjedbu da se i te kako<br />

žalio odmahuje rukom: “Ma, dobro, kako god.”<br />

OSIM U NEKOJ VERZIJI VICA ”Vozili se u avionu…”, papa i Donald<br />

Trump vjerojatno se nikada nisu našli u istoj rečenici. Krajem<br />

rujna, međutim, u to se umiješala providnost. Tijekom<br />

svog prvog posjeta SAD-u papa Franjo je odlučio služiti<br />

večernju u newyorškoj katedrali sv. Patrika, a papini planeri<br />

odlučili su da povorka niz Petu aveniju krene iz podnožja<br />

Trump Towera. Trump pita možemo li skratiti fotografiranje<br />

za <strong>Forbes</strong> i baciti pogled na procesiju.<br />

Dok se motorizirana povorka Svetog Oca približava,<br />

Trump i nas petero-šestero izlazimo na balkon ureda njegove<br />

kampanje na uglu pete etaže, “najbolje smještenog političkog<br />

TETRA IMAGES /ALAMY; ZUMA PRESS/ALAMY; JEFFREY LANGLOIS/PB DAILY NEWS/ZUMA/NEWSCOM; RAYMOND BOYD/MICHAEL OCHS ARCHIVES/GETTY IMAGES;<br />

DAVID CHESKIN/ZUMA PRESS/NEWSCOM; LYNNE SLADKY/AP; JEFF J MITCHELL/GETTY IMAGES<br />

50 | FORBES STUDENI, 2015<br />

Trump (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 50<br />

10/22/2015 8:22:43 PM

3,0 mlrd. USD<br />

2,0 mlrd. USD<br />

2,4 mlrd. USD<br />

2,9 mlrd. USD<br />

KUPUJE<br />

RABLJENI<br />

BOEING 757<br />

OD MILIJARDERA<br />

PAULA ALLENA;<br />

ODMAH STAVLJA<br />

ZLATNE KOPČE<br />

NA POJASEVE.<br />

3,1 mlrd. USD<br />

3,5 mlrd. USD<br />

4,0 mlrd. USD<br />

PRIPREMAJUĆI<br />

SE ZA<br />

NACIONALNU<br />

SCENU,<br />

DAJE<br />

IGNORANTSKU<br />

PRIMJEDBU O<br />

LIJEČNICIMA<br />

KOJI<br />

LIJEČE<br />

OBOLJELE<br />

OD EBOLE.<br />

4,5 mlrd. USD<br />

NE ŽELI PRODULJITI<br />

UGOVOR ZA<br />

“ŠEGRTA”.<br />

UMJESTO TOGA<br />

KREĆE U UTRKU<br />

ZA BIJELU KUĆU I<br />

PROBIJA SE MEĐU<br />

FAVORITE ZA<br />

REPUBLIKANSKU<br />

KANDIDATURU.<br />

2015<br />

5 mlrd. USD<br />

4<br />

3<br />

2<br />

1<br />

ZAPOČINJE<br />

SVOJ PRVI<br />

PROJEKT NA<br />

BLISKOM ISTOKU<br />

(TRUMP TOWER<br />

U DUBAIJU).<br />

U GRADU<br />

VJETRA:<br />

ZAVRŠEN<br />

TRUMP<br />

INTERNATIONAL<br />

HOTEL & TOWER<br />

U CHICAGU.<br />

BLIŽE CITYJU:<br />

SOHO BUILDING<br />

SAD NOSI<br />

TRUMPOV<br />

BREND.<br />

OD BIVŠE<br />

SUPRUGE<br />

JOHNA KLUGEA,<br />

PATRICIJE,<br />

KUPUJE VINSKI<br />

PODRUM (SADA<br />

VINARIJA<br />

TRUMP).<br />

POSLIJE KUPUJE<br />

I OBITELJSKU<br />

VILU.<br />

PREKOMORSKE<br />

VEZE: OTVARA<br />

GOLF-IGRALIŠTE<br />

U ŠKOTSKOJ<br />

VRIJEDNO 150<br />

MILIJUNA<br />

DOLARA.<br />

DRŽAVNI<br />

TUŽITELJ<br />

NEW YORKA<br />

TUŽI<br />

PROFITNO<br />

SVEUČILIŠTE<br />

TRUMP; NAZIVA<br />

GA<br />

“MULJAŽOM”.<br />

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.<br />

0,5<br />

0,4<br />

0,3<br />

0,2<br />

kata u povijesti.” Cijena od 2170 dolara po četvornoj stopi<br />

(10.580 dolara po Trumpovom računanju) i nije pretjerana.<br />

Ipak, u prostorijama kampanje nema ni žive duše, samo<br />

plakati i dva-tri usamljena stola. Najbogatiji čovjek koji je<br />

ikad istaknuo kandidaturu za američkog predsjednika vodi<br />

vrlo štedljivu operaciju s osloncem n a instinkt i slobodne<br />

medije. “Na kampanju sam potrošio doslovce 543 tisuće dolara”,<br />

kaže Trump. “Drugi su potrošili već 20 ili 25 milijuna.<br />

Recimo, Bush i ostali. Oni troše cijela bogatstva.”<br />

Petnaestak metara ispod nas slavni papamobil čeka svog<br />

putnika. (Trumpu se ne sviđaju otvoreni bokovi automobila:<br />

“Izgleda opasno.” Još mu se manje sviđa netrumpovski<br />

skroman Fiat u kojem se Franjo dovezao. “Ne volim male<br />

aute. On želi biti ‘čovjek iz naroda’, ali ne znam… meni to<br />

jednostavno ne izgleda dobro.”)<br />

Petnaestak metara ispod nas uz aveniju stoje i tisuće<br />

ljudi koji žele vidjeli papu. S obzirom na porijeklo<br />

newyorških katolika i papino argentinsko porijeklo, otprilike<br />

polovica okupljenih su Latinoamerikanci (“Francis-co,<br />

Fran-cis-co”, kliču kako se papa približava). Oni<br />

očito nisu Trumpova biračka baza, a on ovaj put i ne želi<br />

privući pozornost: “Ispast ću idiot… Ovo je papin dan.” U<br />

zadnje vrijeme, međutim, Trump nema izbora, pogotovo<br />

s obzirom na kosu i svojih 198 centimetara. Stoga maše s<br />

balkona kao neki riđokosi Juan Perón.<br />

Čuju se zvižduci i povici. Nepokoleban, Trump se<br />

okreće prema meni: “Devedeset posto pozitivno. Devedeset<br />

posto je prilično dobro. Može se odmah pretvoriti<br />

u pobjedu na izborima.” Je li Trump čuo ono što su<br />

svi drugi čuli i odmah posegnuo za apsurdnim spinom?<br />

(Bilo je sporadičnog pljeska, ali su pogrde nadmoćno<br />

prevladale.) Ili je čuo samo ono što je želio čuti?<br />

Na neki način to i nije važno. Kolege Stevea Jobsa već<br />

poslovično spominju “izobličenje polja stvarnosti”, Jobsovu<br />

sposobnost da vidi ono što je želio vidjeti, a zatim<br />

snagom volje pretvori zabludu u istinu. Drugi veliki kapitalist,<br />

Andrew Carnegie, obznanio je još puno prije kako<br />

“sav imetak i sve materijalne stvari koje netko stekne<br />

vlastitim naporom u početku imaju oblik jasne, sažete<br />

mentalne slike onoga što osoba želi.”<br />

Trump ima dobru dozu tog gena. U sudskom iskazu protiv<br />

O’Briena 2007. izjavio je da njegova procjena osobne neto<br />

vrijednosti proizlazi iz trenutačnih raspoloženja. “Čak i moji<br />

osjećaji utječu na moju procjenu vlastite vrijednosti”, rekao<br />

je. Zamoljen za pobliže objašnjenje, opisao je to kao “moj<br />

opći stav u trenutku kada mi postave pitanje.” Što ako je opći<br />

stav negativan? “Ako ti ide loše, ne govoriš to novinarima.”<br />

Dok papa prolazi ispod njegova savršenog utočišta,<br />

Trumpov opći stav je iznimno pozitivan. “Vidite što sam<br />

vam govorio? Ovo je stvarno dobra nekretnina. ... Čovječe,<br />

mi smo na odličnoj lokaciji.” Ranije tijekom razgovora<br />

Trump je naveo nekoliko različitih iznosa koje bi mogao<br />

dobiti za svoj udjel u Trump Toweru: dvije, 2,5 i tri milijarde<br />

dolara. Uz tako jednostavno pripisivanje dodatne<br />

milijarde (osobito s obzirom na našu procjenu zgrade na<br />

530 milijuna dolara), lako je shvatiti kako je došao do 10<br />

milijardi dolara svoje ukupne vrijednosti.<br />

Poslovni svjetonazor u stilu “samo to napravi” objašnjava<br />

možda i najveću zagonetku u vezi s kandidatom Trumpom:<br />

kako čovjek koji je vrlo pametan (na što će vas svakako<br />

podsjetiti) može promicati neznalačke, gdjekad i opasne<br />

koještarije poput nedokazane povezanosti cijepljenja i autizma<br />

ili laži da je “Obama-možda-rođen-u-Keniji”?<br />

Držeći se jednostavnih poruka koje vrlo uvjerljivo ponavlja<br />

do u beskraj, Trump zapravo oblikuje činjenice. Kada je<br />

iduće večeri gostovao u showu Stephena Colberta, liberalni<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 51<br />

Trump (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 51<br />

10/22/2015 8:22:56 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA DRUGE KARIJERE - DONALD TRUMP<br />

domaćin ne trepnuvši je naveo da Trumpov imetak vrijedi 10<br />

milijardi dolara.<br />

Trumpov odnos s <strong>Forbes</strong>ovom listom 400 postao je<br />

istančaniji nakon njegova povratka na listu 1996. godine. <strong>Forbes</strong><br />

se pritom držao Reaganova načela “Povjeruj, ali provjeri”.<br />

Trump pruža više informacija od gotovo ikoga drugog na listi,<br />

a mi ih u osnovi prihvaćamo, ali bez dokaza o vlasništvu, dugu<br />

ili bez specifikacije imovine ostajemo oprezni.<br />

Trumpov tim obično nam pokazuje svoje tekuće investicije.<br />

Lani su nam pokazali dokumentaciju za novac<br />

i novčane ekvivalente u iznosu od 307 milijuna dolara.<br />

Sada tvrde da imaju 793 milijuna, ali ne žele ništa pokazati.<br />

Mi stoga igramo na sigurno i izlazimo s procjenom<br />

od 327 milijuna dolara (povećanje se odnosi na zaradu<br />

od prodaje natjecanja Miss Universe).<br />

Vrijednost Trumpovih nekretnina <strong>Forbes</strong> procjenjuje<br />

na temelju podataka o neto prihodu iz poslovanja<br />

ili izravnom usporedbom sa sličnim nekretninama.<br />

Trumpov tim pretpostavlja da će se bogati kupci pojaviti,<br />

da će dozvole biti izdane i da ih gradnja kuća uz golfterene<br />

neće ništa koštati. Baš kao u stara vremena, naša<br />

se procjena svodi na trećinu Trumpove.<br />

Uz Trumpov brend, čiju vrijednost njegov tim<br />

često izražava u fantomskim milijardama, mi dosljedno<br />

pišemo nulu (vidi okvir). Smatramo da je vrijednost<br />

brenda za ostvarene poslove već ugrađena u Trumpovu<br />

neto vrijednost, a da se današnja teoretska vrijednost<br />

brenda ne može odnositi na buduće poslove.<br />

PROCJENA BRENDA TRUMP<br />

FORBES NIKOME S LISTE 400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA ne daje ustupke na račun<br />

brenda. Tu politiku provodimo dosljedno, smatrajući da njihove neto vrijednosti već<br />

uključuju vrijednost brenda. To vrijedi za vas, za Oprah Winfrey, za Stevena Spielberga<br />

- i za Donalda Trumpa.<br />

No, kao akademska vježba pitanje je u redu. Koliko, dakle, vrijedi brend Donald<br />

Trump odvojen od Trumpove ukupne vrijednosti? On kaže da vrijedi tri milijarde dolara<br />

ili više. Je li u pravu?<br />

<strong>Forbes</strong> je radi određivanja konačne vrijednosti zatražio anonimno mišljenje dvadesetak<br />

stručnjaka za brendove. Najprije loša vijest za Trumpa: nitko nije potvrdio brojku od<br />

tri milijarde dolara. Najviša spomenuta vrijednost bila je 1,1 milijardu, što nikako nije malo.<br />

Dobra je vijest da nijedan stručnjak ne smatra kako brend nema nikakvu vrijednost.<br />

Najniža procjena bila je 125 milijuna dolara; medijan je dobrih pola milijarde. Još bolje<br />

za Trumpa: nakon što su mu kontroverzni komentari o meksičkim useljenicima odnijeli<br />

niz poslova, od onog s NBC Universalom do posla s robnim kućama Macy, snažna<br />

prisutnost tijekom ljeta pokazala se vrlo unosnom za njegov brend.<br />

“Vrijednost tog brenda sad je vjerojatno malo uža, ali intenzivnija”, kaže jedan<br />

analitičar i dodaje: “Ako Donald Trump stavi svoje ime na nešto, to će se prodati po 3,7<br />

puta višoj cijeni nego inače.” Što je svakako bolje od mlitavaca koji se natječu na izborima<br />

u nadi da će svoje govore moći naplaćivati 5000 dolara više. —Jennifer Rooney<br />

Ipak, Trump i njegov tim ispravili su nekoliko naših<br />

pogrešaka: naveli smo premalu kvadraturu Niketown Squarea<br />

i preuveličali opterećenost zgrada Trump Park Avenue i<br />

Old D.C. Post Office dugom (iznosi osam, a ne 170 milijuna<br />

dolara). Na njegovo smo traženje ponovili i analizu za Trump<br />

Tower i golf-igralište Doral. Sve u svemu, početnoj procjeni<br />

Trumpove neto vrijednosti dodali smo 700 milijuna dolara.<br />

U međuvremenu, Trump je po običaju oštar na<br />

riječima. “On je alfa mužjak, i to u piku”, kaže kolega s<br />

liste Phil Ruffin, čije je partnerstvo s Trumpom u Las Vegasu<br />

obojici donijelo po 96 milijuna dolara. “On je jak i<br />

sklon natjecanju - izuzetno sklon natjecanju. ”<br />

“Mislim da me pokušavate prikazati što siromašnijim”,<br />

kaže Trump u čijoj prijavi za kampanju piše da je njegova<br />

vrijednost samo ove godine narasla za 8,7 milijardi<br />

(3,3 milijarde od brenda Goodwill), na više od 10 milijardi<br />

dolara. Tijekom razgovora to je pretvorio u “puno više<br />

od 10 milijardi”, dodavši da ga jedan drugi “ugledni časopis”<br />

procjenjuje na 11,5 milijardi dolara.<br />

“Ispast ćeš loše”, dodaje Trump. “A ja na to mogu reći<br />

samo da je <strong>Forbes</strong> bankrotirani časopis koji ne zna što govori.<br />

I to je sve što ću reći. Naravno da mi to stvara neugodnosti.”<br />

Moje konačno pitanje za Trumpa je jednostavno: Misli<br />

li on da se <strong>Forbes</strong> u procjeni njegove vrijednosti služi<br />

drukčijom metodologijom nego u procjeni drugih nekretninskih<br />

divova na listi? “Da, mislim”, odgovara Trump.<br />

Stvarno? A zašto? “Zato što sam ja slavan, a oni nisu. Zato<br />

što [Richard] LeFrak, kad želi večerati u Joe’s Stone Crabu,<br />

nazove mene i pita mogu li mu pomoći<br />

oko rezervacije.”<br />

Da ne bi bilo zabune: Trumpu je stalo.<br />

Reporterima <strong>Forbes</strong>ove liste već nekoliko<br />

godina šalje rukom pisane poruke<br />

priložene uz po njega povoljne članke.<br />

(“Na ovoliko me procjenjuju osiguravatelji<br />

i drugi developeri, a ne ja”, napisao je<br />

markerom uz rub svog osobnog primjerka<br />

časopisa Golf, Inc. koji nam je poslao.)<br />

One večeri kada se trebao pripremati za<br />

nastupe u 60 Minutes i kod Colberta nazvao<br />

me da mi objasni status jedne hipoteke<br />

na zgradi iz svog portfelja, a u ponedjeljak<br />

kada je objavljivao svoj porezni plan<br />

njegov pomoćnik skenirao je i mailom mi<br />

poslao njegovu osobnu poruku o rasponu<br />

kretanja vrijednosti njegovog brenda.<br />

Na kraju našeg zadnjeg intervjua<br />

Trump pita imam li već naslov za ovu<br />

priču. Odgovaram iskreno da nemam.<br />

Ima li on kakav prijedlog? Populist koji<br />

želi biti predsjednik s milijardama na<br />

računu i s papinskim balkonom, odgovara<br />

kao iz topa: “Kralj.” F<br />

52 | FORBES STUDENI, 2015<br />

Trump (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 52<br />

10/22/2015 8:23:07 PM

Trump (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 53<br />

10/22/2015 8:23:18 PM

AMERIČKI IZBORI 2016.<br />

KOLIKO SU<br />

BOGATI<br />

AMERIČKI<br />

PREDSJEDNIČKI<br />

KANDIDATI<br />

UREDILI DAN ALEXANDER I AGUSTINO FONTEVECCHIA<br />

Donald Trump<br />

4,5 mlrd. USD<br />

Daleko najbogatiji kandidat je<br />

favorit za republikansku nominaciju.<br />

Carly Fiorina<br />

58 mil. USD<br />

Bivša šefica HP-a ima više od<br />

tisuću investicija.<br />

Hillary Clinton<br />

45 mil. USD<br />

Polovica moćnog para; Clintonovi<br />

su u 2014. zaradili 28 milijuna dolara.<br />

Lincoln Chafee<br />

32 mil. USD<br />

Naslijedio bogatstvo u autorskim<br />

pravima; prvi mandat u Senatu SAD-a.<br />

Ben Carson<br />

26 mil. USD<br />

Umirovljeni neurokirurg sjedio je u<br />

odborima kompanija Costco i Kellogg.<br />

TAJNA NESTALIH MILIJUNA HILLARY CLINTON<br />

OTKAKO SU 2001. OTIŠLI IZ BIJELE KUĆE, Bill i Hillary Clinton zaradili su supruga.”<br />

više od 230 milijuna dolara. U poreznoj prijavi tvrde međutim da im je<br />

Malo je vjerojatno da su Clintonovi sve to potrošili. Pedeset milijuna<br />

neto vrijednost negdje između 11 i 53 milijuna. Na temelju višegodišnjih tijekom nešto više od 14 godina značilo bi u prosjeku 3,6 milijuna dolara<br />

poreznih prijava i podataka o povratu poreza, <strong>Forbes</strong> njihovu zajednički dodatnih troškova godišnje ili 9800 dolara na dan.<br />

neto vrijednost procjenjuje na 45 milijuna dolara. Kamo je otišao toliki<br />

Kamo je moglo nestati toliko novca? Clintonovi već godinama drže<br />

novac? To, čini se, nitko ne zna, a Clintonovi ne nude odgovore.<br />

govore širom svijeta i njihova tvrtka troši milijune na putne troškove. Nejasno<br />

je jesu li iz vlastitog džepa plaćali dodatne putne troškove. Malo je<br />

Moćni par je od 2001. do 2014. godine platio 95 milijuna dolara<br />

poreza. Hillary je za predsjedničku kampanju 2008. potrošila 13 milijuna vjerojatno, no mogli su taj novac potrošiti u inozemstvu: donacije stranim<br />

dobrotvornim organizacijama ne odbijaju se od poreza i ne bi bile<br />

dolara. Njihove dvije kuće zajedno su koštale pet milijuna, a 22 milijuna<br />

Clintonovi su dali u dobrotvorne svrhe. Sve se to vidi iz poreznih prijava, zabilježene u obliku povrata. Ili su možda dali milijune kćeri Chelsea<br />

upisa imovine i višegodišnjih povrata poreza, a zajedno iznosi 135 milijuna<br />

dolara.<br />

udala za menadžera hedge fonda Marca Mezvinskyja. Problem je što su<br />

iako ima dosta vlastitog novca nakon što je godinama radila, a 2010. se i<br />

Ako su Clintonovi zaradili 230 milijuna dolara, potrošili 135 milijuna, sve ovo samo nagađanja.<br />

a ostalo im je 45 milijuna, što se dogodilo s razlikom od 50 milijuna dolara?<br />

“To je čudno”, kaže Walter Deyhle, knjigovođa Joea Bidena. “Mora va predsjedničkog mandata dugovali milijune dolara za sudske pristo-<br />

Ono što znamo jest da su Bill i Hillary Clinton po svršetku njego-<br />

se prijaviti sva imovina. Morate prijaviti i imovinu u vlasništvu supruge ili jbe i zapravo bili u bankrotu. No Bill je u idućih 14 godina iskoristio slavu<br />

ODOZGO PREMA DOLJE, SLIJEVA: SCOTT OLSON/GETTY IMAGES; BILL CLARK/CQ ROLL CALL/GETTY IMAGES; SCOTT OLSON/GETTY IMAGES;<br />

ADAM BETTCHER/GETTY IMAGES; DANIEL ACKER/BLOOMBERG; JOHNNY LOUIS/GETTY IMAGES; CHIP SOMODEVILLA/GETTY IMAGES;<br />

JOHN MINCHILLO/AP; IDA MAE ASTUTE/ABC/GETTY IMAGES; CHARLIE NEIBERGALL/AP; CHARLIE NEIBERGALL/AP;<br />

J. SCOTT APPLEWHITE/AP; PAUL SANCYA/AP; JAHI CHIKWENDIU/THE WASHINGTON POST/GETTY IMAGES; ETHAN MILLER/GETTY IMAGES;<br />

JOHN LAMPARSKI/GETTY IMAGES; ANDREW BURTON/GETTY IMAGES; ALEX WONG/GETTY IMAGES; SCOTT OLSON/GETTY IMAGES;<br />

PAUL J. RICHARDS/AFP/GETTY IMAGES<br />

54 | FORBES STUDENI, 2015<br />

RL candidates (2)_<strong>84</strong>.indd 54<br />

10/23/2015 5:01:27 PM

Jeb Bush<br />

22 mil. USD<br />

Imetak mu se povećao 16 puta otkako<br />

je 2007. otišao s guvernerske dužnosti.<br />

George Pataki<br />

13 mil.<br />

Bivši guverner New Yorka pravni<br />

je savjetnik za energiju i okoliš.<br />

John Kasich<br />

10 mil. USD<br />

Guverner Ohija radio je u banci Lehman<br />

Bros.; vodio show na Fox TV-u.<br />

Mike Huckabee<br />

9 mil. USD<br />

Dugogodišnji radijski voditelj zaradio<br />

je milijune na Foxu; drži govore.<br />

Jim Gilmore<br />

7 mil. USD<br />

Bivši guverner i državni odvjetnik<br />

Virginije posjeduje gotovinu i dionice.<br />

Jim Webb<br />

6 mil. USD<br />

Bivši senator iz Virginije napisao<br />

je scenarij za film Ratna pravila.<br />

Bobby Jindal<br />

5 mil. USD<br />

Guverner Louisiane zarađuje<br />

oko 130 tisuća dolara na godinu.<br />

Ted Cruz<br />

3,5 mil. USD<br />

Član pokreta Tea Party bavio se pravom;<br />

supruga radi u Goldman Sachsu.<br />

Chris Christie<br />

3 mil. USD<br />

Supruga je zarađivala na Wall Streetu, a<br />

on je vodio saveznu državu New Jersey.<br />

Rand Paul<br />

2 mil. USD<br />

Prodao oftalmološku praksu za 220<br />

tisuća dolara; napisao četiri knjige.<br />

Rick Santorum<br />

2 mil. USD<br />

Bivši senator iznajmljuje šest nekretnina<br />

blizu sveučilišta Penn State.<br />

Lindsey Graham<br />

1 mil. USD<br />

Senator iz Južne Karoline ima<br />

prihod od plaće i kuća.<br />

Bernie Sanders<br />

700.000 USD<br />

Senator iz Vermonta nekad je<br />

radio kao stolar i bavio se filmom.<br />

Marco Rubio<br />

100.000 USD<br />

Senator iz Floride ima kuću, čamac,<br />

studentsku štednju i puno dugova.<br />

Martin O’Malley<br />

nula<br />

Bivši guverner Marylanda podignuo je<br />

kredit kako bi djeci omogućio studij.<br />

PROCJENA NETO VRIJEDNOSTI UKLJUČUJE IMOVINU SUPRUŽNIKA<br />

bivšeg predsjednika kako bi nastupao širom svijeta, naplaćujući oko 225<br />

tisuća dolara po nastupu (a ponekad i mnogo više). Milijune je zaradio i<br />

radeći kao savjetnik financijaša i milijardera Ron Burklea.<br />

Napustivši Bijelu kuću, Clintonovi su do kraja 2012. zaradili 174 milijuna<br />

dolara, a ipak u saveznoj poreznoj prijavi iz travnja 2013. godine<br />

tvrde da posjeduju imovinu (bez one “za osobne potrebe” poput primarnog<br />

stambenog prostora) vrijednu negdje između 5,1 i 25,4 milijuna<br />

dolara. Čak i najviši spomenuti iznos mnogo je manji od onog što bi se<br />

očekivalo.<br />

Uzevši u obzir rekordne zarade u 2013. i 2014. godini, zaključili smo<br />

da aktiva Clintonovih iznosi oko 40 milijuna dolara plus vrijednost stambenih<br />

prostora (računicu možete provjeriti na www.forbes.com / Hillary).<br />

Ostaje, dakle, 50 milijuna dolara kojima se gubi svaki trag.<br />

Hillary se u prilog može reći da je objavila više podataka o ostvarenom<br />

povratu poreza nego ijedan drugi predsjednički kandidat, ali<br />

tu njezina otvorenost završava. <strong>Forbes</strong> se uredu Clinton prvi put obratio<br />

u svibnju. Njezin stožer i zakladu kontaktirali smo desetak puta,<br />

a u rujnu smo čak i posjetili sjedište njezine kampanje u Brooklynu.<br />

Nismo dobili nikakvo objašnjenje ili odgovor, samo pristojnu preporuku<br />

“Pošaljite nam e-mail”. Zagonetku će, čini se, morati riješiti birači.<br />

— Dan Alexander.<br />

IZVORI PRIHODA BRAČNOG PARA CLINTON<br />

BESTSELERI, GOVORI, SAVJETOVANJE: SVE TO DONIJELO IM<br />

JE U PROTEKLIH 14 GODINA 230 MILIJUNA DOLARA<br />

PISANJE<br />

SAVJETOVANJE<br />

RONA BURKLEA<br />

SAVJETOVANJE<br />

GOVORI<br />

7%<br />

7%<br />

12%<br />

OSTALO<br />

8%<br />

6%<br />

PISANJE<br />

17%<br />

GOVORI<br />

44%<br />

n HILLARY<br />

n BILL<br />

UKUPNA ZARADA U RAZDOBLJU 2001.-14.: 229,319.855 USD<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 55<br />

RL candidates (2)_<strong>84</strong>.indd 55<br />

10/23/2015 5:01:35 PM

DIONICE GODINE<br />

U znaku<br />

Adrisa i<br />

vječnog HT-a<br />

Zahvaljujući nagađanjima o preuzimanju, koja<br />

su sredinom listopada punila stupce domaćih<br />

medija, Adris je ozbiljno ugrozio dosad neupitnu<br />

lidersku poziciju dionica Hrvatskog telekoma<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

ZA RAZLIKU OD<br />

PRIJAŠNJIH GODINA,<br />

U 2015. SU REDOVNE<br />

I POVLAŠTENE<br />

DIONICE ADRISA<br />

PROMETOM USPJELE<br />

NADMAŠITI ČAK I<br />

NEDODIRLJIVI HT<br />

Borba za kontrolu Adrisa<br />

nekako se tek sredinom<br />

listopada, nakon niza<br />

medijskih špekulacija,<br />

našla u fokusu šire javnosti,<br />

skrenuvši pozornost na zbivanja u<br />

Rovinju o kojima je još uvijek malo<br />

toga poznato. No brojke koje opisuju<br />

zbivanja na domaćem tržištu kapitala<br />

puno su ranije dale naslutiti da se nešto<br />

krupno pomalja, otkrivajući pojačani<br />

interes investitora. To se u prvom<br />

redu očituje u pojačanoj aktivnosti<br />

obaju dionica, i redovne i povlaštene.<br />

Doduše, potonja ne nosi pravo glasa,<br />

ali je do nje puno lakše doći, te predstavlja<br />

posredan način kojim je moguće<br />

povećati izloženost portfelja. S druge<br />

pak strane, njena minorna uloga u<br />

kontekstu korporativnog upravljanja<br />

čini je znatno manje atraktivnom u<br />

odnosu na redovne dionice, i upravo<br />

je ta činjenica isprovocirala zamjetnu<br />

divergenciju cijene.<br />

Naime, tijekom prvih devet mjeseci<br />

ove godine, povlaštene su dionice<br />

namaknule tek mizernih 0,9%<br />

rasta cijene, što je još uvijek znatno<br />

bolje od tržišnog prosjeka (CROBEX<br />

je na kraju promatranog razdoblja<br />

tavorio u minusu od 3,4%), ali znatno<br />

lošije od R (redovne) serije, koja<br />

je pak namaknula rast cijene od čak<br />

24% (nadmašivši prošlogodišnju, više<br />

nego solidnu izvedbu). Impresivan<br />

je rezultat pratio i odgovarajući rast<br />

prometa, kojim se Adris našao u samom<br />

vrhu ljestvice, opasno prijeteći<br />

već neupitnom lideru domaćeg tržišta<br />

kapitala. I dok je u prvih devet mjeseci<br />

prošle godine HT s pola milijarde<br />

kuna ubrao više od petine ukupnog<br />

prometa dionicama na Zagrebačkoj<br />

burzi, u ovoj se godini ta cifra gotovo<br />

prepolovila, jedva umaknuvši pratnji<br />

tandema Adrisovih dionica. Pritom<br />

je povlaštenima uknjižen gotovo<br />

56<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Filantropija je već<br />

godinama jedna<br />

od ključnih točaka<br />

prepoznatljivosti<br />

dioničara Adris<br />

grupe<br />

STUDENI, 2015 FORBES 57

DIONICE GODINE<br />

ADRIS<br />

dvostruko veći promet (253 milijuna<br />

kuna), dok su skor za redovne doslovno<br />

upeterostručio, na 239 milijuna<br />

kuna. Od toga čak 160 milijuna kuna<br />

otpada na prijavljene blok –transakcije<br />

koje pak nedvojbeno svjedoče o<br />

krupni(ji)m promjenama unutar vlasničke<br />

strukture.<br />

Navedeni je tercet zaslužan za čak<br />

trećinu ostvarenog prometa, što je u<br />

skladu sa strukturom prometa evidentiranom<br />

tijekom istog razdoblja<br />

prošle godine. Baš kao i podatak da<br />

je, identično prošlogodišnjoj statistici,<br />

prvih deset izdanja prema kriteriju<br />

ostvarenog prometa odnijelo gotovo<br />

dvije trećinu ukupnog iznosa. Trećina<br />

pak otpada na kvintet malobrojnih<br />

- izdanja kojima se tijekom 2015.<br />

godine svakodnevno (bez iznimke)<br />

trgovalo. A kad smo već kod usporedbi,<br />

nemoguće je ne zamijetiti pesimističnu<br />

intonaciju brojki i nastavak<br />

negativnih trendova koji i dalje, nepunih<br />

osam godina od posljednjeg<br />

SVJEDOČEĆI O NISKOJ<br />

RAZINI LIKVIDNOSTI,<br />

SAMO TRI IZDANJA<br />

ODNIJELA SU ČAK<br />

TREĆINU UKUPNOG<br />

PROMETA NA<br />

ZAGREBAČKOJ BURZI U<br />

PRVIH DEVET MJESECI<br />

NAJVEĆI DOBITNICI MEĐU NAJLIKVIDNIJIM IZDANJIMA<br />

rekorda za CROBEX, karakteriziraju<br />

trgovinu na Zagrebačkoj burzi. I dok<br />

je protekla godina, barem u kategoriji<br />

realiziranog prometa, ponudila tračak<br />

nade, iznjedrivši neznatna poboljšanja,<br />

prosječan dnevni promet u ovoj<br />

se godini spustio na svega 11 milijuna<br />

kuna, nepogrešivo upućujući na<br />

slabašnu aktivnost domaćih investitora.<br />

Broj izdanja na burzi i dalje se<br />

smanjuje, zbog čega se na ukupnom<br />

popisu izlistanih dionica po prvi puta<br />

našlo manje od 20% izdanja kojim se<br />

niti jednom u ovoj godini nije trgovalo.<br />

No slabašna je to utjeha pored<br />

činjenice da se tek nešto više od 14%<br />

svih izdanja može pohvaliti redovitim<br />

pojavljivanjem u dnevnim izvješćima<br />

Zagrebačke burze, što je ujedno i ne-<br />

PROMJENA UČESTALOST UKUPAN TRŽIŠNA KOEFICIJENT<br />

RANG NAZIV SIMBOL (%) TRGOVANJA (%) PROMET (HRK M) KAPITALIZACIJA (HRK M) LIKVIDNOSTI<br />

1. Genera d.d. VERN-R-A 227,3 88,7 13,99 324,70 17,6<br />

2. Maistra d.d. MAIS-R-A 81,6 89,8 10,27 2682,46 1,2<br />

3. RIZ - odašiljači d.d. RIZO-R-A 75,8 87,6 12,61 39,48 46,9<br />

4. Badel 1862 d.d. BD62-R-A 38,5 65,6 4,50 70,60 4,9<br />

5. Liburnia Riviera hoteli d.d. LRH-R-A 34,6 78,0 20,52 1383,07 2,5<br />

6. Jadroagent d.d. JDGT-R-A 33,0 68,3 9,69 109,74 18,0<br />

7. Excelsa nekretnine d.d. ATLN-R-A 26,5 77,4 3,99 350,26 2,1<br />

8. Kraš d.d. KRAS-R-A 25,4 97,3 27,16 632,02 14,5<br />

9. Adris grupa d.d. ADRS-R-A 24,1 86,6 238,83 4413,70 2,5<br />

10. Ingra d.d. INGR-R-A 21,0 93,5 11,78 40,64 49,0<br />

11. Tankerska Next Generation d.d. TPNG-R-A 19,7 79,0 9,27 578,38 1,3<br />

12. HUP Zagreb d.d. HUPZ-R-A 11,4 67,2 12,48 875,91 0,9<br />

13. Podravka d.d. PODR-R-A 11,1 97,3 109,98 2321,12 8,0<br />

14. Riviera Adria d.d. RIVP-R-A 10,8 100,0 145,44 2346,15 21,5<br />

15. Zagrebačka banka d.d. ZABA-R-A 10,4 90,9 35,34 11.839,35 0,4<br />

16. Privredna banka Zagreb d.d. PBZ-R-A 9,5 68,3 18,40 11.466,80 0,1<br />

17. Imunološki zavod d.d. IMZV-R-A 8,9 61,3 3,36 14,72 20,0<br />

18. Dalekovod d.d. DLKV-R-A 6,8 97,8 31,65 374,99 24,3<br />

19. Luka Ploče d.d. LKPC-R-A 6,7 83,9 23,11 301,40 6,4<br />

20. AD Plastik d.d. ADPL-R-A 6,5 94,6 26,55 411,35 12,3<br />

21. Plava laguna d.d. PLAG-R-A 6,1 64,0 14,22 2376,48 0,8<br />

22. Lošinjska plovidba d.d. LPLH-R-A 4,8 76,9 3,49 145,73 7,5<br />

23. Ledo d.d. LEDO-R-A 4,0 73,7 82,56 1871,45 1,4<br />

24. Proficio d.d. PRFC-R-A 3,0 60,8 1,09 78,26 2,1<br />

25. Arenaturist d.d. ARNT-R-A 0,9 92,5 18,16 704,95 6,1<br />

26. Adris grupa d.d. ADRS-P-A 0,9 100,0 252,95 2327,62 31,9<br />

58<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

ostali<br />

52%<br />

HT<br />

13%<br />

PODR<br />

5%<br />

ADRS-P-A<br />

12%<br />

RIVP<br />

7%<br />

ADRS-R-A<br />

11%<br />

Samo tri dionice uzele su trećinu prometa…<br />

100,0<br />

(%)<br />

80,0<br />

60,0<br />

40,0<br />

20,0<br />

0,0<br />

> 80 %<br />

< 80 %<br />

< 60 %<br />

< 40 %<br />

< 20 %<br />

neaktivne<br />

2007. 2009. 2011. 2013. 2015.<br />

… a samo 15% njih je svakodnevno aktivno<br />

350,0<br />

promet (HRK m)<br />

HT<br />

300,0<br />

ADRS-R-A<br />

250,0<br />

ADRS-P-A<br />

200,0<br />

RIVP<br />

150,0<br />

100,0<br />

PODR<br />

ATGR<br />

50,0<br />

EPLT SNHO<br />

LEDO<br />

ERNT<br />

promjena cijene (%)<br />

0,0<br />

-75,0 -50,0 -25,0 0,0 25,0 50,0<br />

Dobitnici su ipak donijeli veći promet<br />

30,0<br />

(%)<br />

25,0<br />

20,0<br />

15,0<br />

10,0<br />

5,0<br />

0,0<br />

Top 10<br />

Top 20<br />

2007. 2009. 2011. 2013. 2015.<br />

Udio najvećih dobitnika u ukupnom prometu<br />

90,0<br />

HRK<br />

m<br />

75,0<br />

60,0<br />

45,0<br />

30,0<br />

15,0<br />

0,0<br />

2007. 2009. 2011. 2013. 2015.<br />

Prosječan dnevni promet na ZSE opet pada<br />

PRITISNUT MASOVNOM<br />

RASPRODAJOM NA<br />

GLOBALNOJ RAZINI,<br />

CROBEX SE PRVI PUT<br />

OD LIPNJA PROŠLE<br />

GODINE SPUSTIO<br />

ISPOD RAZINE OD<br />

1700 BODOVA<br />

što slabije od dugoročnog prosjeka.<br />

Uostalom, razloga za zadovoljstvo<br />

ne nudi niti izvedba CROBEX-a koji<br />

se, po prvi puta od početka lipnja<br />

prošle godine, spustio ispod granice<br />

od 1.700 bodova, pritisnut rasprostranjenom<br />

korekcijom koja je zahvatila<br />

globalna financijska tržište. Tomu je<br />

najviše kumovala panika isprovocirana<br />

zbivanjima u Kini, nanijevši dvoznamenkaste<br />

gubitke povećem broju<br />

burzovnih indeksa razvijenih zemalja,<br />

no CROBEX je izbjegao tu sudbinu,<br />

letargično vrludajući unutar relativno<br />

uskog raspona, pri vrhu omeđenog<br />

barijerom od 1.800 bodova.<br />

Unatoč negativnoj izvedbi indeksa,<br />

dionice s evidentiranim rastom cijene<br />

prednjačile su brojnošću, ali i uknjiženim<br />

prometom, namaknuvši 1,3 milijarde<br />

kuna prometa, dok su gubitnici<br />

zaslužni za zamjetno manjih 820 milijuna<br />

promet. Ali je zato vrh ljestvice<br />

dobitnika, kao uostalom i svake godine,<br />

napučen slabo likvidnim izdanjima<br />

koja su na kratko zabljesnula, i u dobroj<br />

mjeri zahvaljujući oskudnom prometu<br />

UNATOČ NEGATIVNOJ<br />

IZVEDBI INDEKSA,<br />

IZDANJA S OSTVARENIM<br />

RASTOM VRIJEDNOSTI<br />

UKNJIŽILA SU<br />

ZAMJETNO VEĆI<br />

PROMET U ODNOSU<br />

NA GUBITNIKE<br />

uspjela rastom skrenuti pozornost na<br />

sebe, i upravo je niska razina likvidnosti<br />

jedan od najvažnijih katalizatora<br />

dramatičnih fluktuacija cijene.<br />

Sličan odnos snaga dominira i ljestvicom<br />

skrojenom prema kriteriju<br />

koeficijenta likvidnosti. Riječ je zapravo<br />

o omjeru ostvarenog prometa i<br />

tržišne kapitalizacije, kvantificiranom<br />

izrazu obrtaja pojedine dionice koji<br />

na određeni način može poslužiti i<br />

kao vodič u najpopularnija izdanja<br />

domaćeg tržišta kapitala. Neka od<br />

njih redovito iskaču na radaru ulagača,<br />

poput Ingre, RIZ Odašiljača, Đure<br />

Đakovića, Varteksa i Dalekovoda, koji<br />

su i ove godine našli mjestu unutar<br />

Top 10 segmenta. S druge pak strane,<br />

korporativni giganti koji su tržišnom<br />

kapitalizacijom odmakli daleko od<br />

ostatka, i ujedno ih karakterizira i relativno<br />

nizak free-float (udio dionica<br />

koje nisu pod kontrolom strateških<br />

investitora, fokusiranih na dugoročni<br />

vremenski horizont ulaganja), u<br />

pravilu se ne mogu pohvaliti osobito<br />

visokim koeficijentom likvidnosti.<br />

Krasi ih, ovisno o kutu gledanja,<br />

tromost ili stabilnost (relativno skromne<br />

cjenovne oscilacije), te ih špekulanti<br />

najčešće zaobilaze u širokom<br />

luku, svjesni kako značajniji pomaci<br />

iziskuju tektonske poremećaje u vlasničkoj<br />

strukturi. Naravno, s vremena<br />

na vrijeme se dogodi i kakva iznimka,<br />

poput spomenutog Adrisa; užurbana<br />

aktivnost ulagača u ovoj je godini povlaštenim<br />

dionicama priskrbila trostruko<br />

veći koeficijent likvidnosti od<br />

prošlogodišnjeg. A to vjerojatno još<br />

nije kraj priče.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 59

DIONICE GODINE<br />

TANKERSKA NEXT GENERATION<br />

Igra s većim rizikom<br />

budi sva osjetila<br />

Zahvaljujući sretnom spletu okolnosti, brodarska se kompanija za Johna<br />

Karavanicha pokazala boljim i zanimljivijim izborom od bankarstva<br />

PIŠE: DRAGANA RADUSINOVIĆ<br />

John Karavanich nikada nije<br />

sanjao da će karijeru posvetiti<br />

tankerima i uzbudljivom poslu<br />

ugovaranja prijevoza naftnih<br />

derivata po svjetskim morima<br />

i oceanima.<br />

Rođen u New Yorku, iz obitelji podrijetlom<br />

s Paga, nakon završetka studija<br />

na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta<br />

u Zagrebu prije nešto više od 20<br />

godina htio je raditi u banci. No, tada<br />

je završio i do sada ostao u zadarskoj<br />

Tankerskoj plovidbi. Kako? “Slučajno”,<br />

kaže kratko.<br />

Početkom devedesetih godina<br />

mladi je ekonomist sjeo u Gradsku<br />

kavanu na glavnom zagrebačkom<br />

trgu čekajući rezultate natječaja za<br />

posao u banci na koji se prijavio. Da<br />

skrati vrijeme, na kiosku je kupio tadašnji<br />

Narodni list i u njemu pročitao<br />

da Tankerska plovidba traži pripravnike,<br />

pa joj je poslao životopis. Primili<br />

su ga i ubrzo je stigao u Zadar.<br />

Iako slučajan, Karavanich danas,<br />

dok sjedimo u novoj gradskoj kavani<br />

“Johan Frank”, kaže da je to bio bolji<br />

izbor od bankarstva.<br />

Karavanich je na čelu kompanije<br />

Tankerska Next Generation (TNG),<br />

tvrtke kćeri Tankerske plovidbe, nove<br />

kompanije kojoj je 2015. prva godina<br />

poslovanja. U prvom polugodištu<br />

ostvarili su 43,2 milijuna kuna prihoda.<br />

Godinu su počeli inicijalnom<br />

javnom ponudom dionica, prvom<br />

takvom, namijenjenom, osim velikim,<br />

i onim malim ulagačima, na Zagrebačkoj<br />

burzi još od 2007. godine. I da,<br />

nakon radnog naziva za novu kompaniju<br />

koji je glasio Tankerska plovidba<br />

2, ime je na kraju inspirirano serijom<br />

“Star Trek: The Next Generation”. Tankerska<br />

plovidba odlučila je izdvojiti<br />

tvrtku kćer za prijevoz naftnih derivata,<br />

obvezavši se da se sama više neće<br />

baviti tim dijelom posla.<br />

Prije kraja trećeg poslovnog kvartala<br />

208 milijuna kuna, koliko je<br />

TNG skupio od ulagača prodajući im<br />

CIJENA SIROVE NAFTE<br />

JE DUGOROČNO<br />

NEODRŽIVA, ALI NE<br />

UTJEČE PRESUDNO<br />

NA POSLOVANJE<br />

JER KOMPANIJA<br />

NIJE VEZANA ZA<br />

PRIJEVOZ DERIVATA<br />

dionice u IPO-u po 65 kuna, uloženo<br />

je u ekobrodove nove generacije,<br />

koji troše puno manje goriva nego<br />

sadašnji i novi su trend u svjetskom<br />

brodarstvu.<br />

Nakon još jedne specijalne javne<br />

ponude dionica kojom su u lipnju od<br />

velikih investitora prikupili novac i<br />

podigli temeljni kapital kompanije<br />

za 76,6 milijuna kuna, na 436,7 milijuna,<br />

tvrtka majka, Tankerska plovidba,<br />

ostala je vlasnik 51,01 posto<br />

dionica, institucionalni i mali ulagači<br />

drže 30,79 posto tvrtke, a na tržištu se<br />

slobodno trguje sa 18,2 posto dionica.<br />

To im je omogućilo da floti dodaju još<br />

jedan, šesti brod.<br />

Iz zone poslovanja s najmanjim<br />

mogućim rizikom, TNG je, otkriva<br />

njegov direktor Karavanich, spreman<br />

malo zaigrati i na rizičnijem tržištu.<br />

“Spremni smo s jednim brodom<br />

zaigrati na spot tržištu”, kaže Karavanich<br />

i ostavlja dojam kako ga to silno<br />

veseli, objašnjavajući da se takve<br />

ideje čvrsto drži. Razlog? “Izuzetno<br />

povoljna i osigurana zaposlenost te<br />

pozitivan dugoročni sentiment u sektoru”,<br />

kaže Karavanich, obrazlažući<br />

zašto su spremni koristiti mogućnost<br />

koju dosad nisu koristili zato što su<br />

im srednjoročne i dugoročne naja-<br />

60<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

John<br />

Karavanich.<br />

Njujorškozagrebački<br />

pažanin s<br />

adresom u<br />

Zadru<br />

mnine bile izuzetno primamljive.<br />

Investitori vole mirno more, odnosno<br />

predvidljiv profit. Zato je temeljni<br />

poslovni model s kojim su početkom<br />

godine stali pred ulagače i privukli ih<br />

na ulaganje u TNG davanje brodova<br />

u dugoročni najam na tri do pet godina<br />

kako bi se osigurali od gubitaka<br />

u slučaju pada vozarina. Druga strana<br />

medalje je odricanje od većeg profita<br />

ako vozarine porastu.<br />

Karavanich tumači kako je kompanija<br />

spremna jedan brod uposliti<br />

na spot tržištu, dok će preostalih pet<br />

ostati u stalnom najmu. Spot tržište<br />

na kojem proizvođači preko brokera<br />

za prijevoz robe angažiraju slobodne<br />

brodove na moru čiji se brodari natječu<br />

za posao nesigurnije je, rizičnije,<br />

ali donosi veći profit.<br />

DNEVNA NAJAMNINA<br />

ZA PRODUKT<br />

TANKERE OVE SE<br />

GODINE KRETALA<br />

OD 16 DO 19 TISUĆA<br />

DOLARA, ZA ONE KOJI<br />

SU BROD IZNAJMILI<br />

NA CIJELU GODINU<br />

U takvu utakmicu, prema aktualnim<br />

planovima TNG-a, trebao bi se<br />

uključiti tanker Pag, koji s navoza u<br />

brodogradilištu u Južnoj Koreji izlazi<br />

u prosincu, ili tanker Vinjerac, kojem<br />

u travnju istječe srednjoročni najam.<br />

U TNG-u još nisu donijeli konačnu<br />

odluku. Ostali brodovi u floti su uposleni,<br />

Vukovar do travnja 2018., Zoilo<br />

do srpnja 2018., a Dalmacija nakon<br />

isporuke u studenom iduće tri godine.<br />

Velebitu, pak, novi posao treba tražiti<br />

od rujna iduće godine.<br />

“Dnevna jednogodišnja najamnina<br />

u 2015. za produkt tankere kretala se<br />

otprilike od 16 do 19 tisuća dolara”,<br />

kaže Karavanich.<br />

Odluka Tankerske plovidbe, čiji<br />

STUDENI, 2015 FORBES 61

DIONICE GODINE<br />

TANKERSKA NEXT GENERATION<br />

tankeri već 60 godina prevoze naftu,<br />

da izdvoji biznis prijevoza naftnih<br />

derivata u tvrtku kćer poklopio se s<br />

jednim od najvećih padova cijene sirove<br />

nafte u posljednjih nekoliko desetljeća.<br />

Pitanje o utjecaju globalnog problema<br />

s naftom na njihov biznis Karavanich<br />

je dočekao s osmijehom.<br />

“Trenutno je niska cijena sirove<br />

nafte dugoročno neodrživa, no<br />

i ona se ipak razlikuje od tržišta do<br />

tržišta i ne utječe presudno na naše<br />

poslovanje jer mi s našim brodovima<br />

prevozimo ponajprije naftne<br />

derivate, ali istodobno i kemikalije i<br />

jestiva ulja. Volatilnost tržišta nafte,<br />

a posljedično i derivata stvara oportunitetno<br />

globalno trgovanje, što<br />

dodatno potiče potražnju za pomorskim<br />

prijevozom”, kaže Karavanich.<br />

Ujedno tumači da se flotom brodova<br />

nikako ne može upravljati ako u jednadžbu<br />

na temelju koje biste trebali<br />

donijeti odluku uključujete samo parametre<br />

poput cijene sirove nafte, usporavanja<br />

kineskoga gospodarstva ili<br />

pitanja kao što je hoće li Europa rasti<br />

i koliko. “Treba gledati fundamente”,<br />

kaže Karavanich i nastavlja: “Naše<br />

poslovanje pokreće selidba rafinerija<br />

iz dvorišta potrošača u dvorišta proizvođača<br />

nafte, na Srednji istok”. Po<br />

toj logici, potreba za prijevozom sirove<br />

nafte brodovima od nalazišta do<br />

udaljenih rafinerija trebala bi opadati,<br />

a potreba za morskim prijevozom<br />

naftnih derivata iz rafinerija sa Srednjeg<br />

istoka trebala bi rasti. “Brodarske<br />

kompanije često padaju na ispitu<br />

zbog prevelike zaduženosti, krivog<br />

čitanja ciklusa i neprilagođenosti<br />

tržišnim uvjetima. To su tri ključne<br />

pogreške”, sažima Karavanich.<br />

TNG se za brodove zadužuje u<br />

iznosu 60 do 65 posto investicije.<br />

Brodarski biznis po mnogočemu<br />

je “naopak” u odnosu na druge. To<br />

na terenu otkrivaju i menadžerska<br />

pojačanja koja u kompaniju dolaze<br />

iz drugih industrija. Tako je Mario<br />

Devošić, glavni financijaš Tankerske<br />

Next Generation koji je došao iz Ine,<br />

upoznajući se s poslovnim odjelima<br />

pitao gdje je odjel koji se bavi nenaplaćenim<br />

potraživanjima. U TNG-u<br />

toga odjela nema, jer nema ni nenaplaćenih<br />

potraživanja. U biznisu<br />

brodskog prijevoza plaća se unaprijed.<br />

A što ako brodovi potom ne<br />

prevezu teret? “Punih 60 godina Tankerskoj<br />

se to nije dogodilo”, kaže Karavanich,<br />

objašnjavajući time koliko<br />

je za dobivanje posla bitan prethodni<br />

staž, u slučaju TNG-a tvrtke majke.<br />

Druga “naopaka” situacija u Tankerskoj<br />

su kadrovi. Recesija im je uz<br />

dugogodišnju simbiozu s Pomorskom<br />

školom u Zadru pogodovala.<br />

“Bilo nam je teže privući kadar kad<br />

se u dobrim godinama za hrvatsko<br />

gospodarstvo drugdje nudilo više<br />

prilika”, kaže Karavanich, tumačeći<br />

kako sada puno više ljudi kuca na<br />

vrata Tankerskoj. “Prijevoz naftnih<br />

DANAS SE OD<br />

IZVRŠNIH DIREKTORA<br />

BRODARSKIH TVRTKI<br />

TRAŽI DA OBILAZE<br />

BRODOVE NA TERENU.<br />

NEKADA SE TO<br />

RADILO IZ MATIČNOG<br />

UREDA KOMPANIJE<br />

derivata u načelu je prilično sofisticiran,<br />

s visokim ulaznim barijerama<br />

kako za kompanije tako i za posadu,<br />

što u konačnici podrazumijeva viši<br />

standard pomoraca, pa smo u prilici<br />

privući najbolje”, objašnjava.<br />

Globalni trend promijenio se<br />

i kad je riječ o prirodi posla predsjednika<br />

uprave u brodarskoj branši.<br />

Nekada su upravljali iz ureda, a sada<br />

ih proizvođači naftnih derivata žele<br />

osobno vidjeti na brodovima. “Danas<br />

se od izvršnih direktora brodarskih<br />

tvrtki traži da obilaze brodove, to<br />

je novi trend”, kaže Karavanich, koji<br />

osobno ide u Južnu Koreju po tanker<br />

Dalmacija, a dva puta godišnje obilazi<br />

palube TNG-ove flote, koja prema<br />

posljednjem prospektu za specijalnu<br />

javnu ponudu iz lipnja vrijedi 131,48<br />

milijuna dolara.<br />

“Na visokoj je cijeni kompanija<br />

čiji brodovi imaju homogenu posadu<br />

koja govori isti materinji jezik i<br />

povezuje ju ista kultura”, ističe Karavanich<br />

te dodaje da je tu zapravo<br />

riječ o međusobnom razumijevanju<br />

posade u mogućim kriznim situacijama<br />

na moru, kada je presudno da se<br />

neupitno razumiju. Pomorci TNG-a<br />

zaposlenici su Tankerske plovidbe i<br />

posada se sastoji isključivo od hrvatskih<br />

pomoraca, što Karavanich ističe<br />

kao veliku prednost u ugovaranju<br />

poslova.<br />

Brodarski biznis salijeću mnogi<br />

rizici. Tankerska Next Generation<br />

sa svojom temeljnom imovinom na<br />

moru i prihodima u dolarima ne ovisi<br />

gotovo nimalo o tome hoće li hrvatsko<br />

gospodarstvo rasti ili padati,<br />

hoće li se povećati nezaposlenost ili će<br />

pasti. Međutim, na udaru je svih globalnih<br />

rizika navedenih u prospektu<br />

u povodu inicijalne javne ponude dionica<br />

u čak 27 točaka. Menadžment<br />

TNG-a mora tako doskakati brojnim<br />

izazovima kako bi uspješno brodarili,<br />

ostvarili profit i isplatili dividendu.<br />

Među njima su ciklička priroda industrije<br />

tankera i promjenjive vozarine,<br />

smanjena potražnja za brodovima<br />

zbog promjene na naftnim tržištima,<br />

negativni trendovi globalnog gospodarstva,<br />

prevelika ponuda tankerskih<br />

kapaciteta, krivi tajming u zapošljavanju<br />

brodova na dugoročne ugovore<br />

u trenutku kada vozarine rastu, teroristički<br />

napadi, ekološka katastrofa,<br />

zapljena broda, nestašica kvalificiranog<br />

kadra... Dva ih rizika ipak vežu<br />

uz Hrvatsku... prihode generiraju u<br />

američkom dolaru, ali dio troškova<br />

imaju u drugim valutama pa promjene<br />

tečaja mogu štetiti poslovnim rezultatima.<br />

Trenutačno su im prilike<br />

naklonjene. Domaći pomorci, koje<br />

navode kao veliku snagu, svoja prava<br />

osiguravaju kolektivnim ugovorom,<br />

pa je kompanija u prospektu navela<br />

da na njezino poslovanje negativno<br />

može utjecati svaki poremećaj po<br />

tom pitanju.<br />

62<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

DIONICE GODINE<br />

STJEPAN PLANINIĆ, RIZ ODAŠILJAČI<br />

Povratak s ruba<br />

propasti<br />

RIZ nakon dugo vremena posluje pozitivno, a njegova je dionica u<br />

posljednje vrijeme jedna od najtraženijih na Zagrebačkoj burzi<br />

PIŠE BORIS OREŠIĆ<br />

SNIMILA BERISLAVA PICEK<br />

Petnaestoro mladih inženjera<br />

elektrotehnike i strojarstva u<br />

rujnu je dobilo posao u RIZ<br />

Odašiljačima, a još petero bi<br />

ih trebalo biti zaposleno do<br />

kraja godine. Sve je brojniji tim stručnjaka<br />

koji u Zagrebu, u tvornici smještenoj<br />

uz rub maksimirske šume, razvijaju<br />

najsofisticiranije digitalne radioodašiljače<br />

na svijetu. Potražnja za njima sve<br />

je veća i RIZ-ovci ih postavljaju po<br />

svim kontinentima. Vrijednost jednog<br />

takvog uređaja, koji se najčešće koristi<br />

za emitiranje radijskog programa, ali i<br />

u znanstvene, pa i vojne svrhe - iznosi<br />

između dva i tri milijuna eura.<br />

Prihod tvrtke lani je bio 80 milijuna<br />

kuna, a ove godine u prvih devet mjeseci<br />

dostigao je 60 milijuna te je izvjesno da će<br />

do kraja godine premašiti prošlogodišnji<br />

iznos. Za drugi kvartal ove godine RIZ je<br />

prikazao dobit od 6 milijuna kuna, no u<br />

prethodnom kvartalu imao je minus od<br />

2,8 milijuna. Prošlu, 2014. godinu RIZ je<br />

završio s dobiti od 0,7 milijuna kuna, ali<br />

je zato u 2013. imao gubitak od 13 milijuna,<br />

u 2012. od 9 milijuna, a u 2011. od<br />

4,8 milijuna. Nameće se zaključak da je<br />

tvrtka trošila kapital koji je imala u zalihi<br />

i napokon prošle godine dočekala preokret,<br />

odnosno da je nakon dugo vremena<br />

počela zarađivati sa svim izgledima da će<br />

i 2015. završiti sa zavidnim plusom. To<br />

se, dakako, odrazilo i na vrijednost RIZove<br />

dionice, koja se na Zagrebačkoj burzi<br />

sada prodaje za 140 kuna, a prije nešto<br />

manje od dvije godine cijena joj je bila<br />

na povijesnom minimumu od samo 17<br />

kuna.<br />

U Hrvatskoj se neki još sjećaju RIZovih<br />

televizora i iščuđavaju se kada čuju<br />

da tvrtka po istim imenom i danas radi.<br />

Na istome mjestu gdje je i započela s proizvodnjom<br />

davne 1948. godine. Istina,<br />

više je puta bila na rubu propasti, do grla<br />

u dugovima i problemima, kadrovski i<br />

moralno devastirana neuspjelim privatizacijama,<br />

lošim poslovnim potezima<br />

i aferama čije repove vuče i danas. No,<br />

brojke potvrđuju da RIZ nakon dugo<br />

vremena posluje pozitivno, a njegova je<br />

dionica u posljednje vrijeme jedna od<br />

najtraženijih na Zagrebačkoj burzi. Nastave<br />

li se pozitivni trendovi, RIZ ima<br />

ogromne šanse da od bolesnika postane<br />

snažan izvoznik koji teško da će ikada<br />

RIZ MNOGI<br />

PAMTE PO PRVIM<br />

JUGOSLAVENSKIM<br />

TELEVIZORIMA.<br />

KOMPANIJA JE<br />

OD TADA DALEKO<br />

ODMAKLA, ALI SJENE<br />

PROŠLOSTI SU ŽIVE<br />

opet zapošljavati 5000 radnika kao u socijalističkim<br />

vremenima, ali je već danas<br />

stabilna tvrtka s ogromnom potencijalima<br />

koja ne bi trebala strahovati za svoj<br />

opstanak. Ipak, traumatizirani RIZ-ovi<br />

radnici i dalje su sumnjičavi i kažu da će<br />

mirno spavati tek kada kao mali dioničari<br />

postanu većinski vlasnici. Sada je to<br />

država, koji ima gotovo 56 posto dionica<br />

koje, očito, nema namjeru prepustiti<br />

radnicima, zbog čega oni svako malo<br />

prosvjeduju na Markovu trgu, gdje su se<br />

posljednji put okupili krajem svibnja. No,<br />

njihov je prosvjed tada ostao gotovo neprimijećen<br />

jer su baš isti dan pred Sabor<br />

stigli branitelji iz Savske, čija je pobuna<br />

bila medijski daleko atraktivnija i svakako<br />

politički osjetljivija. Ukratko, RIZ-ovci<br />

uporno tvrde da je država nezakonito<br />

stekla većinsko vlasništvo i boje se da bi<br />

je privatizacijom mogla predati u ruke<br />

nekome komu namjera nije razvijati<br />

proizvodnju nego upropastiti tvrtku, što<br />

su već jednom doživjeli 90-ih godina. I<br />

u tom su svi složni, od portira i čistačice<br />

do direktora Stjepana Planinića, koji je i<br />

sam više puta sudjelovao u prosvjedima.<br />

A upravo njega RIZ-ovci s kojima samo<br />

razgovarali smatraju najzaslužnijim za<br />

pozitivne trendove koji su zavladali posljednje<br />

dvije godine, što se otprilike i poklapa<br />

s razdobljem u kojem je, uz punu<br />

podršku radnika, došao na čelo tvrtke u<br />

kojoj je godinama radio kao inženjer, a<br />

koja je u tom trenutku bila pred stečajem.<br />

64<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Stjepan<br />

Planinić<br />

svojedobno je<br />

sudjelovao u<br />

prosvjedima<br />

protiv<br />

zatvaranja<br />

RIZ-a.<br />

Danas vodi<br />

kompaniju<br />

STUDENI, 2015 FORBES 65

DIONICE GODINE<br />

RIZ ODAŠILJAČI<br />

Planinić skromno kaže da sve uspjehe<br />

duguje upravo radnicima, koji su se jako<br />

žrtvovali za opstanak RIZ-a. Izbjegava<br />

medije jer smatra da još mnogo toga<br />

treba napraviti. No, za <strong>Forbes</strong> je pristao<br />

kratko prokomentirati stanje u tvrtki.<br />

“Zadovoljan sam kako se razvijaju<br />

poslovi s odašiljačima u inozemstvu.<br />

RIZ-ovi inženjeri razvijaju tehnologiju<br />

po najvišim svjetskim standardima,<br />

a naši su kupci to prepoznali. Razvoj<br />

nove tehnologije jako je skup i dugotrajan<br />

proces, ali pozitivni rezultati i ugovori<br />

čija je realizacija upravo u tijeku<br />

pokazuju da se jedino tako može biti<br />

konkurentan na svjetskom tržištu. Voljeli<br />

bismo u razvoj ulagati i sredstva iz<br />

fondova EU, na čije bismo se natječaje<br />

mogli javljati, ali trenutno to ne možemo<br />

jer je većinski vlasnik RIZ-a država<br />

pa bi europska regulativa to smatrala<br />

potporom, što nije dopušteno i ne možemo<br />

sudjelovati”, objašnjava Planinić.<br />

“Pokazali smo da na svjetskom tržištu<br />

imamo što ponuditi te da možemo<br />

dugoročno profitabilno poslovati, širiti<br />

poslovanje i zapošljavati nove radnike.<br />

RIZ svoje<br />

odašiljače<br />

prodaje<br />

isključivo u<br />

inozemstvu.<br />

Domaće<br />

tržište<br />

opskrbljuje<br />

brojilima za<br />

električnu<br />

energijiu<br />

ZA ISKORAK PREMA<br />

TRŽIŠTIMA RIZ-u JE<br />

KLJUČNO RJEŠAVANJE<br />

VLASNIŠTVA.<br />

UPRAVA JE SKLONA<br />

ZADRŽAVANJU<br />

PAKETA DIONICA U<br />

RUKAMA ZAPOSLENIH<br />

No, za veći iskorak dobro bi nam došlo<br />

što skorije rješavanje pitanja vlasništva,<br />

pri čemu smo uvjereni da bi najbolje za<br />

tvrtku bilo kada bi većinski paket dionica<br />

bio u rukama njezinih radnika, koji<br />

su unatrag dva desetljeća pokazali da<br />

su vrijedni i vjerni. Tvrtka je nekoliko<br />

puta bila pred stečajem i likvidacijom,<br />

a oni su više puta radili bez plaće”, ističe<br />

direktor, koji je mnogo truda uložio<br />

u otvaranje novih tržišta, od arapskih<br />

zemalja do Dalekog istoka.<br />

Prije dvije godine RIZ je postavio<br />

odašiljače u Jemenu. Libiji su prošle godine<br />

isporučili odašiljač od 300 kW za<br />

državnu radioteleviziju kao dio većeg<br />

projekta, ali je nastavak narudžbe zaustavljen<br />

dok se ne popravi sigurnosna<br />

situacija u toj zemlji. Ove je godine šest<br />

odašiljača postavljeno u Saudijskoj Arabiji,<br />

također za državnu radioteleviziju,<br />

koja će uskoro raspisati i nove natječaje i<br />

RIZ bio na njima mogao dobiti još posla.<br />

Jedna njihova ekipa trenutno je u Južnoj<br />

Koreji, gdje radi na instalaciji odašiljača<br />

koji je tamošnjem kupcu poslan u rujnu.<br />

U toj će državi također zasigurno biti<br />

još narudžbi. Do kraja godine trebale bi<br />

proraditi i RIZ-ove stanice u Australiji,<br />

Novoj Gvineji i Hong Kongu.<br />

I BBC radijski program diljem svijeta<br />

emitira preko odašiljača proizvedenih<br />

u Zagrebu, koji se već nekoliko<br />

godina nalaze u Velikoj Britaniji i na<br />

vulkanskom otočiću Ascension usred<br />

Atlantskog oceana, između obala Afrike<br />

i Južne Amerike. Najjači su snage 500<br />

kilovata i emitiraju globalno. Svaki je<br />

drukčiji, izrađen prema specifičnim že-<br />

66<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

ljama naručitelja. U RIZ-u se kreiraju i<br />

hardver i softver. Kada je odašiljač gotov,<br />

prvo se u Zagrebu ispita njegova funkcionalnost<br />

pa na terenu slijedi montaža i,<br />

prije puštanja u rad, još niz finalnih provjera<br />

svih funkcija. Današnji odašiljači,<br />

u usporedbi s onima otprije samo 20-ak<br />

godina, nisu toliko glomazni, troše manje<br />

električne energije, a odašilju bolji<br />

signal, koji jamči veću kvalitetu zvuka.<br />

Jedino su antene ostale više-manje nepromijenjene.<br />

RIZ je među prvima u svijetu isporučio<br />

digitalni radioodašiljač. Većina<br />

europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku,<br />

još koristi analogne odašiljače, no<br />

s vremenom će svi prijeći na digitalne,<br />

što RIZ-u može značiti sve više posla s<br />

obzirom na to da mu kvalitetom može<br />

konkurirati još samo nekoliko proizvođača<br />

u svijetu. Naime, mnoge svjetski<br />

poznate kompanije odustale su od proizvodnje<br />

odašiljača, ocijenivši je nedovoljno<br />

isplativom.<br />

Dok odašiljače prodaje isključivo<br />

u inozemstvu, domaće tržište RIZ opskrbljuje<br />

digitalnim brojilima električne<br />

energije za kućanstva i tvrtke. Prošle<br />

godine su potpisali dvogodišnji ugovor<br />

s HEP-om, vrijedan sto milijuna kuna.<br />

S tom državnom tvrtkom, koja kupuje<br />

brojila za svoje krajnje korisnike, RIZ<br />

godinama izvrsno surađuje, a kako će<br />

se stara brojila, koja je nekada za cijelu<br />

bivšu Jugoslaviju proizvodila slovenska<br />

Iskra, u idućih nekoliko godina u cijeloj<br />

Hrvatskoj zamijeniti digitalnima, RIZ<br />

može očekivati nove narudžbe. Jedini<br />

je proizvođač brojila u Hrvatskoj. Proizvodi<br />

ih od 1994. i do danas je u Hrvatskoj<br />

i BiH prodao više od pola milijuna<br />

primjeraka. Samo u ovoj godini RIZ će<br />

HEP-u isporučiti oko 140.000 komada.<br />

Uz državu, koja trenutno ima 55,62<br />

posto vlasničkog udjela, ostalo drže mali<br />

dioničari, od kojih je na dan pisanja<br />

ovoga teksta, s udjelom od 5,75 posto<br />

najveći bio bivši direktor Darko Cvjetko,<br />

koji je 90-ih, nakon prve privatizacije,<br />

imao većinski paket dionica koje je jeftino<br />

kupio uglavnom od radnika. PBZ<br />

ima 3,52 posto, ali je to skrbnički račun<br />

što znači da podaci o stvarnom vlasniku<br />

nisu javno dostupni. Slijede Erste Banka,<br />

Država je većinski<br />

vlasnički udio<br />

stekla 2009.<br />

uplatom 18 milijuna<br />

dolara, kada je riz<br />

spašen od propasti.<br />

Radnici tvrde da je<br />

i taj novac bio riz-ov<br />

odnosno također skrbnički fond, sa 2,63<br />

posto te poduzetnik i investitor Nenad<br />

Bakić sa 1,66 posto dionica. Od početka<br />

ove godine najviše je dionica na burzi<br />

prodao Cvjetko, koji je udio smanjio sa<br />

7,1 na 5,75 posto, a prodaje ih i Bakić,<br />

koji je imao 2,69 posto. Neznatno je, sa<br />

56,5 na 55,62 posto, pao i udio države.<br />

Najviše je dionica kupila Erste banka za<br />

nepoznatog vlasnika.<br />

Burzovni analitičari s kojima smo<br />

razgovarali slažu se s time da je vrijednost<br />

RIZ-ove dionice, iako rekordno<br />

visoka, i dalje podcijenjena te da bi, s<br />

obzirom na dobro poslovanje, i dalje<br />

mogla rasti. Iz tog se razloga u posljednje<br />

vrijeme njome dosta trguje. RIZ-ovi<br />

radnici kažu da ne prate burzu, niti ih<br />

se puno tiče vrijednost dionice. Ne<br />

smatraju osobito važnim tko je prodao,<br />

a tko kupio nekoliko postotaka. Zabrinjava<br />

ih neodlučnost države, odnosno<br />

Državne agencije za upravljanje državnom<br />

imovinom, koja, usprkos njihovim<br />

prosvjedima na kojima uporno tvrde<br />

da im pripada većinsko vlasništvo, ne<br />

daje nikakav signal da im je sprema prepustiti<br />

svojih 55,62 posto dionica ili im<br />

dati priliku da ih kupe po cijeni koja bi<br />

bila osjetno niža od burzovne.<br />

Njihov je glavni argument da je država<br />

većinski vlasnički udio 2009. stekla<br />

uplatom 18 milijuna dolara uvećanih za<br />

kamate. RIZ je tom financijskom injekcijom<br />

spašen od propasti do koje ga je<br />

dovelo tadašnje vodstvo pod većinskim<br />

Cvjetkovim vlasništvom. Radnici prosvjednici<br />

tvrde da taj novac nije bio državni,<br />

nego RIZ-ov, te da se nalazio na<br />

računima tvrtke u SAD-u, a zbog rata u<br />

bivšoj Jugoslaviji bio je blokiran. Nakon<br />

što je odblokiran, novac je, pod do danas<br />

ne posve razjašnjenim okolnostima,<br />

umjesto izravno RIZ-u uplaćen na račun<br />

Ministarstva financija, na kojem je stajao<br />

četiri godine. Uplatom novca RIZ-u<br />

je povećan temeljni kapital, a tadašnji<br />

Hrvatski fond za privatizaciju obećao je<br />

da će se vlasnička struktura formirati po<br />

sistemu radničkog dioničarstva. To se,<br />

međutim, do danas nije dogodilo. RIZovci,<br />

organizirani oko Radničkog vijeća,<br />

pravdu su pokušali istjerati sudskim<br />

putem, no sudovi, kažu nam, već nekoliko<br />

godina ne rješavaju njihov predmet.<br />

Zato su izašli na ulicu, kako bi vladajuće<br />

u državi upoznali sa svojim problemom.<br />

No, do danas nisu ništa postigli. RIZ-ovci<br />

– oni koji su cijeli radni vijek proveli u<br />

Božidarevićevoj te će uskoro u mirovinu<br />

kao i oni koji su došli prije nekoliko godina<br />

– ostavljaju dojam da su fanatično<br />

vezani uz svoju tvrtku. Dobri poslovni<br />

rezultati, o kojima se glas sve više širi,<br />

ispunjavaju ih optimizmom.<br />

Prvi čovjek Državnog ureda za<br />

upravljanje državnom imovinom Mladen<br />

Pejnović otvoreno je rekao da se<br />

protivi ustupanju većinskog vlasništva<br />

radnicima za 1 kunu po dionici. Smatra<br />

da neki budući vlasnik RIZ-a dionice<br />

od države mora otkupiti. Svoj stav obrazlaže<br />

činjenicom da se iznos na američkom<br />

računu pojavio naknadno, nakon<br />

što je 90-ih provedena privatizacija, te<br />

da sve što nije bilo procijenjeno i otkupljeno<br />

od novih vlasnika pripada državi,<br />

odnosno svim građanima.<br />

RIZ-ovo bogatstvo nisu samo inženjeri,<br />

koji znaju konstruirati najbolje<br />

odašiljače na svijetu, nego i vrijedno zemljište,<br />

koje bi se moglo izdašno unovčiti<br />

kada bi se na mjestu današnjih tvorničkih<br />

hala sagradile stambene zgrade<br />

smještene uz rub maksimirske šume.<br />

Mnogima je to već padalo na pamet<br />

i vrijedne nekretnine tako su postale<br />

RIZ-ovo prokletstvo. Što ako netko od<br />

države kupi tvornicu samo radi zemljišta?<br />

To će pitanje do daljnjega visjeti u<br />

zraku i radnici ga se još dugo neće osloboditi<br />

jer s privatizacijom RIZ-a i konačnim<br />

rješavanjem vlasničkih odnosa<br />

država i dalje odugovlači.<br />

studeni, 2015 forbes 67

DAMIR BULIĆ,<br />

PREDSJEDNIK UPRAVE<br />

KRAŠA, NA TOP JE<br />

MJESTO STIGAO 2011.,<br />

KADA JE KRIZA BILA<br />

NA VRHUNCU. KRAŠU<br />

JE NAJTEŽE PALO<br />

OTVARANJE GRANICA<br />

68<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

DIONICE GODINE<br />

KRAŠ<br />

Braća<br />

Pivac<br />

vole<br />

slatko<br />

Kraš je na ovogodišnjoj <strong>Forbes</strong>ovoj listi<br />

najlikvidnijih dionica na osmom mjestu s<br />

dionicom koja je gotovo svakodnevno bila u<br />

fokusu investitora i rastom prosječne vrijednosti<br />

PIŠE: GORDANA GALOVIĆ<br />

Konditorska industrija ušla je u najvažniji dio godine. Zadnji,<br />

zimski kvartal nekim proizvođačima nosi i do 50 posto ukupne<br />

godišnje prodaje. Potvrđuju to i u najvećoj domaćoj konditorskoj<br />

industriji Kraš, koja je zbog toga upravo za zadnji dio<br />

godine sačuvala lansiranje 18 od ukupno tridesetak novih proizvoda<br />

u ovoj godini. Sa zadnjim, izvjesno odličnim kvartalom očekuju da<br />

će i 2015. godinu zaključiti stabilno, s prihodima na razini Kraš Grupe, iznad<br />

milijardu kuna, uz godišnji rast od dva do tri posto te sa solidnom dobiti.<br />

Kraš je na ovogodišnjoj <strong>Forbes</strong>ovoj listi najlikvidnijih dionica na osmom<br />

mjestu s dionicom koja je gotovo svakodnevno bila u fokusu investitora i ra-<br />

STUDENI, 2015 FORBES 69

DIONICE GODINE<br />

KRAŠ<br />

stom prosječne vrijednosti. Svakako su<br />

najuporniji ulagači iz Mesne industrije<br />

braća Pivac, koja je proteklih godina<br />

uspjela kupiti 18,26 posto dionica, te<br />

su na drugom mjestu po visini udjela,<br />

odmah iza ESOP-a, dakle, bivših i sadašnjih<br />

zaposlenika, koji zajedno drže<br />

19,76 posto udjela u Krašu.<br />

Predsjednik Uprave Kraša Damir<br />

Bulić, koji je na tu funkciju stigao usred<br />

krize u studenom 2011. godine, ističe<br />

kako je upravo kriza, koja je značajno<br />

srušila kupovnu moć u Hrvatskoj i<br />

regiji, otežala tržišne pozicije konditorske<br />

industrije, pa i Kraša. Drugi je<br />

veliki otežavajući faktor bilo otvaranje<br />

tržišta nakon ulaska Hrvatske u Europsku<br />

uniju, čime je uvelike povećan<br />

uvoz konditorskih proizvoda. Samo u<br />

prošloj godini uvoz čokolade i sličnih<br />

proizvoda u Hrvatsku premašio je 110<br />

milijuna dolara, što je bio novi rast<br />

od 33 posto u odnosu na godinu prije.<br />

Proizvođači se žale da su u tom dijelu<br />

potpuno izostale bilo kakve mjere<br />

države da zaštiti domaće proizvođače.<br />

Tvrde da kamioni inozemnih proizvođača<br />

ulaze u Hrvatsku bez ikakvih problema,<br />

dok njihovi kamioni na carinama<br />

stoje i po mjesec dana zbog ciljano<br />

otežanog uvoza od drugih zemalja.<br />

I bez kriznog i uvoznog udara, konditorska<br />

industrija je žestok biznis u<br />

kojem globalno tržištem vladaju jaki<br />

igrači, predvođeni kompanijama kao<br />

što su Mondelez International i Nestlé.<br />

Ta bitka na hrvatskom tržištu izgleda<br />

tako da se Mondelez i Kraš iz mjeseca<br />

u mjesec nadmeću i izmjenjuju na prvom<br />

mjestu u prodaji čokolade, s tržišnim<br />

udjelima između 27 i 28 posto.<br />

“Ovo je zanimljiva industrija, u kojoj<br />

doista vladaju veliki globalni igrači.<br />

Međutim, na svakom tržištu naći ćete i<br />

barem jednog jakog lokalnog proizvođača<br />

koji drži vjernost domaćih potrošača.<br />

Tako je, recimo, u Poljskoj, ali i<br />

Hrvatskoj”, ističe Damir Bulić.<br />

Dakle, potrošači su lojalni prema<br />

jakim domaćim brendovima, što potvrđuje<br />

i primjer Kraša, ali istovremeno<br />

i razmaženi. Lako se može zaključiti<br />

da oni, ustvari, žele sve - dobru cijenu,<br />

kvalitetne proizvode, a po mogućnosti<br />

i svako malo neki novi i inovativan proizvod<br />

koji će ih iznenaditi. Zato je Kraš<br />

ove godine na tržište lansirao niz novih<br />

proizvoda, među kojima i novu bajaderu<br />

Amarus. Sve je češća i suradnja<br />

jakih brendova na tržištu. Nakon dvije<br />

godine pripreme projekta pokrenuli<br />

su i suradnju s McDonald’som, koja je<br />

rezultirala sladoledom McFlurry Kraš<br />

Napolitanka.<br />

“Od nas se, kao vodećeg proizvođača<br />

konditorske industrije u Hrvatskoj i<br />

regiji, očekuje da budemo predvodnik<br />

u inovacijama na tržištu i lansiranju<br />

novih proizvoda. Ulaskom Hrvatske<br />

u EU, pritiskom uvoza i velike saturacije<br />

tržišta, možemo doista reći da su<br />

potrošači razmaženi, ali na pozitivan<br />

način. Dostupno je sve i kupci stalno<br />

traže nešto novo. Sam životni vijek<br />

proizvoda stoga je danas puno kraći,<br />

više ne traje pet ili šest godina”, zaključuje<br />

Bulić.<br />

OD PROŠLE GODINE<br />

KRAŠ IZVOZI I U<br />

JAPAN, A PRODAJA<br />

MU NAJVIŠE RASTE U<br />

ARAPSKIM ZEMLJAMA,<br />

KAMO ODLAZI 10<br />

POSTO SVEGA ŠTO<br />

PROIZVEDE<br />

Kraš tako u asortimanu drži brojne<br />

dugogodišnje brendove kojima su kupci<br />

vjerni, kao što su Napolitanke, Bajadera<br />

i Životinjsko carstvo, ali i stalno<br />

uvodi novitete u asortiman. Bulić otkriva<br />

da je u kategoriji čokolada uvijek<br />

40 do 50 proizvoda koji se stalno mijenjaju.<br />

To je praksa svih sličnih kompanija<br />

i model da se zadrži kupce.<br />

Kraš je lani povećao proizvodnju<br />

za 3,7 posto, na ukupno 33.682 tone.<br />

Ukupni prihodi na razini Kraš Grupe<br />

povećani su 2,5 posto, na 1023 milijuna<br />

kuna. Uz 559 milijuna kuna prihoda<br />

na domaćem tržištu, prihodi od<br />

prodaje u inozemstvu dosegnuli su 436<br />

milijuna kuna s udjelom od 44 posto<br />

u ukupnim prihodima od prodaje. S<br />

novim rastom izvoza, taj je udio ove<br />

godine dosegnuo 47 posto. Cilj je Kraša<br />

dosegnuti udio prihoda u izvozu od<br />

60 posto.<br />

“Kraš uz zemlje regije i Europe izvozi<br />

na brojna značajna svjetska tržišta<br />

na svim kontinentima. Uz izvoz na<br />

tradicionalna tržišta prošle smo godine<br />

otvorili i nova tržišta Japana, Republike<br />

Koreje, Grčke i Rumunjske. Ostvarili<br />

smo značajan rast i na prekomorskim<br />

tržištima. Najveći rast, od 15,6 posto,<br />

ostvaren je u Saudijskoj Arabiji, a povećali<br />

smo i izvoz u Australiju i SAD”,<br />

pojašnjava predsjednik Uprave Kraša.<br />

Samo u Saudijsku Arabiju Kraš<br />

izvozi više od 10 posto ukupne proizvodnje<br />

na razini grupe. Na tom tržištu<br />

odlično prolaze Napolitanke, koje su<br />

uspjele ući čak i u škole i vrtiće. Kupce<br />

u Južnoj Koreji osvojili su pak bomboni<br />

Kiki. Uz rast na azijskim tržištima,<br />

u planu Uprave Kraša je i dodatni<br />

iskorak iz etničkih dućana u redovnu<br />

maloprodaju u SAD-u i Australiji. Kad<br />

je pak riječ o europskom tržištu, cilj je<br />

značajniji iskorak u zemljama srednje<br />

Europe.<br />

70<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

“U Europi okrupnjujemo distributere<br />

i pokušavamo značajnije ući na<br />

mnoga tržišta, ali to je uvijek izazovno.<br />

Otvaranje novih tržišta je dugotrajan<br />

i zahtjevan posao. Primjerice, iskorak<br />

na tržište Koreje trajao je dvije godine<br />

od prvog kontakta s tamošnjim kupcima.<br />

U konditorskoj industriji iznimno<br />

je teško probijati nova tržišta. Svakako<br />

je to jedan od najizazovnijih sektora u<br />

robi široke potrošnje”, zaključuje Damir<br />

Bulić.<br />

Poslovanje konditora posljednje<br />

dvije godine opterećuje i rast cijena sirovina,<br />

prije svega kakaovca i lješnjaka.<br />

Samo su cijene lješnjaka skočile 200<br />

do 300 posto i ove godine dosegnule<br />

12 dolara. Istodobno, zbog rasta uvoza<br />

i pada kupovne moći, svi su proizvođači<br />

išli na snižavanje cijena proizvoda.<br />

Znatan udio tržišta pritom su preuzele<br />

i robne marke trgovačkih lanaca, koje,<br />

doduše, nakon velikog rasta posljednje<br />

tri godine u kategoriji ipak padaju zbog<br />

ukupnog pada cijena. Samo u kategoriji<br />

čokolada, robne marke u posljednje<br />

su tri godine pale 20 posto.<br />

Većina proizvođača dugo se opirala<br />

robnim markama, a onda su ih ipak i<br />

sami počeli proizvoditi za domaće i<br />

OBITELJ PIVAC DANAS<br />

JE DRUGI NAJVEĆI<br />

DIONIČAR KRAŠA,<br />

ALI U KOMPANIJI NE<br />

ŽELE KOMENTIRATI<br />

NOVE VLASNIKE KOJI<br />

DOLAZE IZ POTPUNO<br />

RAZLIČITE INDUSTRIJE<br />

strane trgovačke lance. U Krašu tvrde<br />

da je proizvodnja robnih marki iz usluge<br />

uvijek do razine od sedam posto<br />

ukupne proizvodnje.<br />

Analizirajući poslovanje Kraša, moglo<br />

bi se zaključiti da su proteklih godina<br />

trebali biti hrabriji u akvizicijama.<br />

U Upravi Kraša, pak, kažu da su išli za<br />

stabiliziranjem poslovanja u sve težim<br />

uvjetima i to je, tvrde, uspjeh.<br />

“Kraš nije radio velike akvizicije<br />

iako smo o njima razmišljali i proučavali<br />

potencijalne mete . Imali smo velik<br />

uvozni udar s ulaskom Hrvatske u EU,<br />

a zatim i udar deflacije. Prosječna cijena<br />

čokolade spuštena je oko 30 posto<br />

unatrag tri godine. To nije omogućilo<br />

veliki rast prihoda u te tri godine, ali<br />

smo kvalitetnijim upravljanjem procesima<br />

proizvodnje omogućili stabilne<br />

prihode”, pojašnjava Damir Bulić.<br />

U poslovanju Kraša neizbježan je<br />

aspekt radničkog dioničarstva, zbog<br />

kojeg menadžment u Krašu nikada<br />

nije posezao za bolnim rezovima, osobito<br />

kad je riječ o broju zaposlenih. U<br />

Kraš Grupi trenutno je oko 2400 radnika.<br />

Takva poslovna politika pripisuje<br />

se i poziciji Marice Vidaković, koja je<br />

od nekadašnje sindikalne predstavnice<br />

kao predstavnica zaposlenika dioničara<br />

stigla do pozicije prokuristice i<br />

uvijek je bila nezaobilazna karika svim<br />

upravama kompanije.<br />

U aktualnoj Upravi Kraša tvrde da<br />

se radničko dioničarstvo pokazalo kao<br />

dobar model jer radnici koji participiraju<br />

u dobiti osjećaju veću privrženost<br />

i motiviraniji su za rad.<br />

“U nekim stvarima što se tiče poslovanja<br />

to može biti opterećenje, ali<br />

u drugim stvarima je velika prednost.<br />

Mi u Krašu mislimo da je to jedan od<br />

modela koji je trebao zaživjeti i u nekim<br />

drugim hrvatskim kompanijama”,<br />

zaključuje Bulić, koji ipak radije govori<br />

o borbi za pozicije na tržištu.<br />

Ne želi komentirati niti rast udjela<br />

Mesne industrije Pivac. Ističe samo da<br />

je riječ o investitorima u zdravu kompaniju<br />

na slobodnom tržištu kapitala.<br />

Uz stalan rast izvoza, predsjednik<br />

Uprave Kraša ipak dugoročno očekuje<br />

oporavak potrošnje i na domaćem<br />

tržištu jer kompanija bi tada, kaže, sa<br />

svojom kvalitetom, znanjem i cijenama<br />

sigurno profitirala. Da bi očuvali<br />

pozicije na domaćem tržištu i osigurali<br />

stalni rast izvoza, u Krašu iz godine u<br />

godinu investiraju u proizvodnju. U<br />

protekle dvije godine investicije su<br />

iznosile po šest milijuna eura. Kraševe<br />

proizvodne linije zbog toga se ubrajaju<br />

u sam vrh svjetske tehnologije. Sličan<br />

tempo investicija u tehnologiju i nova<br />

tržišta planiran je i za iduću godinu. Uz<br />

sva nova tržišta, jedan od ciljeva uvijek<br />

je i da Dorina preskoči Milku u onoj<br />

borbi iz mjeseca u mjesec za vodeću<br />

poziciju na hrvatskom tržištu.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 71

GLAS PARTNERA<br />

EY PODUZETNIK GODINE<br />

Hollywoodska<br />

poduzetnička priča<br />

Mohed Altrad djetinjstvo je proveo s beduinima,<br />

lutajući pustinjom. Njegova Altrad grupa danas<br />

ima 1700 zaposlenih, u više globalnih središta,<br />

i lider je u proizvodnji građevinske opreme<br />

Svoju je priču Mohed Altrad<br />

ispričao ovog lipnja u sklopu<br />

globalnog programa EY<br />

Poduzetnik godine.<br />

Mohed Altrad, danas 67-godišnji<br />

poduzetnik, ovog je ljeta bio glavna<br />

zvijezda 15. po redu EY Svjetskog<br />

poduzetnika godine, koji se tradicionalno<br />

održava u Monte Carlu.<br />

Njegova priča o uspjehu te životni<br />

put koji je sve samo ne uobičajen, a<br />

gotovo je i filmski, bez riječi je ostavila<br />

javnost diljem svijeta. Altradov<br />

životni put započeo je u pustinjama<br />

Sirije, gdje je rođen u beduinskoj<br />

obitelji. Potresna sudbina rezultirala<br />

je smrću njegove maloljetne majke,<br />

a brigu o tada četverogodišnjem Altradu<br />

preuzela je njegova baka.<br />

Kao beduin, Altrad je putovao<br />

pustinjom, bez prilike za obrazovanjem<br />

te bezbrižnim životom djeteta.<br />

Njegova baka odlučila je da<br />

mu obrazovanje nije potrebno jer<br />

će biti stočar te nastaviti obiteljsku<br />

tradiciju. Ipak, Mohedova želja za<br />

obrazovanjem i interes za školom<br />

su prevagnuli. U Francusku dolazi<br />

1969. godine, ne poznajući francuski<br />

jezik, a kako je bio napomenuo,<br />

često ne znajući hoće li toga dana<br />

imati što za jelo. Njegova ambicija i<br />

želja rezultirale su na kraju formalnog<br />

obrazovanja stjecanjem titule<br />

doktora računarstva.<br />

Poslovnu karijeru Altrad započinje<br />

u računarskim tvrtkama, a preokret<br />

se događa 1985. godine, kada s<br />

partnerom kupuje propalu tvornicu<br />

skela na jugu Francuske. Iako nije<br />

znao gotovo ništa o samoj industriji,<br />

ubrzo počinje stvarati rezultate.<br />

Mohed je danas predsjednik Uprave<br />

Altrad Grupe koja zapošljava 17.000<br />

ljudi u 170 podružnica diljem svijeta<br />

i bilježi promet od 1,8 milijardi eura<br />

te je svjetski lider u proizvodnji miješalica<br />

za beton i europski lider u proizvodnji<br />

skela i građevinskih kolica.<br />

Svoju je priču Mohed Altrad ispričao<br />

ovoga lipnja, kada je u sklopu<br />

globalnog programa EY Poduzetnik<br />

godine proglašen svjetskim poduzetnikom<br />

godine. “Želim posvetiti<br />

ovu nagradu svim ljudima, zbog toga<br />

što je cilj življenja pomoći čovječanstvu.<br />

Moja priča pokazuje da je moguće<br />

promijeniti vlastitu sudbinu”,<br />

istaknuo je tom prigodom Altrad.<br />

Njegov poslovni uspjeh te želja<br />

za poduzetništvom zaslužna je za<br />

pobjedu u konkurenciji 65 poduzetnika<br />

iz 53 zemlje, među kojima se<br />

prvi put našao i hrvatski predstavnik.<br />

Altradov životni put i poduzetnička<br />

priča može biti inspiracija mnogima,<br />

a hrvatski poduzetnici isto tako<br />

imaju priliku ispričati svoju priču.<br />

Drugo izdanje izbora hrvatskog EY<br />

Poduzetnika godine je pokrenuto,<br />

prijave traju do 30. listopada, a sve<br />

dodatne informacije možete saznati<br />

na internetskom linku www.ey.com/<br />

HR/en/Home/EY-hr-eoy.<br />

AUTOR FOTOGRAFIJE: ERNST&YOUNG<br />

72<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

FONDOVI I TRŽIŠTA<br />

IVA BIONDIĆ PARAĆ<br />

Ljeto je fondovima<br />

izbrisalo dio prinosa<br />

Dvoznamenkasti rast među dioničkim<br />

fondovima bilježi samo FIMA Equity,<br />

dok ostali tek kaskaju za njom. Usprkos<br />

nadanjima, oporavak je spor i zapravo i dalje<br />

ne možemo reći da smo izašli iz krize, dok su<br />

ostale razvijene zemlje uspjele vratiti korak<br />

Iako su prinosi domaćih dioničkih i uravnoteženih fondova u prvih šest<br />

mjeseci obećavali još jednu rekordnu godinu, ljeto je donijelo mnoštvo<br />

iznenađenja koja su u konačnici rezultirala brisanjem dobrog dijela<br />

prinosa. Dvoznamenkasti rast među dioničkim fondovima tako 15.<br />

listopada bilježi 16-ak milijuna kuna vrijedna FIMA Equity (gotovo 20<br />

posto), dok ostali fondovi tek kaskaju za njom. U fokusu ovog fonda najviše su<br />

hrvatske vrijednosnice, koje čine 73 posto portfelja, slijede slovenske s udjelom<br />

od 13 posto, a na trećem mjestu su njemačke vrijednosnice (pet posto portfelja).<br />

Pogleda li se prvih deset ulaganja ovog fonda, na prvom mjestu će se naći<br />

Jadranski luksuzni hoteli iz Lukšić grupe (devet posto), Jamnica (sedam posto),<br />

a oko pet posto ulaganja čine dionice Adrisa, Valamar Riviere i SN holdinga te<br />

čak i udjeli u najstarijem hrvatskom dioničkom fondu, KD Victoriji.<br />

Prema prvih pet ulaganja ovog fonda, moglo bi se naslutiti da hotelijerstvo<br />

i turizam čine značajan dio portfelja ovog fonda i zaista je tako - čak trećina<br />

ulaganja ovog fonda u tom je sektoru, a gotovo petina se nalazi u financijskim<br />

i bankarskim vrijednosnicama. Upravo u tim dvama sektorima krije se i ključ<br />

uspjeha ovog fonda. Naime, iako su CROBEX i CROBEX 10 ovu godinu dočekali<br />

na razinama s kraja godine, CROBEXturist je sredinu listopada dočekao s<br />

rastom od 21 posto. Na drugom mjestu dobitnika među uravnoteženim fondovima<br />

nalazi se najveći fond u ovoj skupini, gotovo 300 milijuna kuna vrijedan<br />

ZB euroaktiv, čiji prinos u ovoj godini iznosi 7,2 posto. Drugi po veličini dionički<br />

fond, ZB aktiv, sa 263 milijuna kuna imovine<br />

pod upravljanjem, bilježi, pak, samo 3,1 posto<br />

prinosa, a s oko 209 milijuna kuna upravljaju<br />

dva fonda: PBZ Equity fond, koji je u ovoj<br />

godini zabilježio skromnih 1,3 posto rasta, te<br />

Erste Adriatic Equity, koji je ipak bio nešto<br />

uspješniji i broji 4,1 posto prinosa. ZB euroaktiv,<br />

za razliku od FIMA-e, u fokusu ima<br />

vrijednosnice razvijenih ekonomija EU, po<br />

Viši prosječni<br />

godišnji prihod<br />

bilježe fondovi<br />

koji su s radom<br />

počeli nakon<br />

kraha iz 2008.<br />

petinu portfelja drži u francuskim i švicarskim,<br />

britanske vrijednosnice čine 15 posto<br />

portfelja, a desetina se nalazi u njemačkim,<br />

odnosno španjolskim vrijednosnicama. Za<br />

ovakav portfelj je logična i valutna izloženost<br />

od 53 posto u eurima te dvadesetak posto u<br />

švicarskim francima i britanskoj funti. Pogleda<br />

li se sektorska struktura ulaganja, financijska<br />

industrija je zastupljena sa 19 posto,<br />

zdravstvo čini 14 posto, a sirovine i ostala<br />

potrošačka roba sudjeluju s desetak posto.<br />

Na drugoj strani raspona našao se NETA<br />

US Algorithm, koji je sredinu listopada dočekao<br />

na negativnom teritoriju (-13 posto).<br />

Uz njega dvoznamenkasti minus bilježi i ZB<br />

trend (-10 posto). No, pogleda li se prosječan<br />

godišnji prinos (PGP), ovaj fond, uz Allianz<br />

Equity, jedan je od pobjednika. Skoro četiri<br />

godine star Allianz Equity u ovoj je godini<br />

ostvario solidnih šest posto prinosa, no kada<br />

se prinos ovog fonda uprosječi tijekom<br />

godina njegova poslovanja, dobiva se respektabilnih<br />

devet posto prosječnog godišnjeg<br />

prinosa (PGP). Na drugome mjestu po<br />

veličini ostvarenog prinosa nalazi se NETA<br />

US Algorithm, koji je u sedam godina poslovanja<br />

ostvario prosječan godišnji prinos od<br />

gotovo 6 posto, što je i dalje daleko više od 2<br />

do 3 posto koje nudi oročenja štednja, no uz<br />

neusporedivo veći rizik.<br />

Najstariji dionički fond, KD Victoria, u<br />

svojih je 16 i pol godina ostvario skromnih<br />

3,5 posto PGP-a. No, pogleda li se koje je sve<br />

turbulencije prošao, to je respektabilan prinos.<br />

Viši PGP bilježe fondovi koji su s radom<br />

počeli nakon kraha iz 2008., kad je gotovo tri<br />

četvrtine kapitala slomom Zagrebačke burze<br />

nestalo u par mjeseci. Usprkos nadanjima,<br />

oporavak je bio spor i zapravo ne možemo<br />

reći da smo izašli iz krize, dok su ostale, razvijene<br />

zemlje uspjele vratiti korak.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 73

MARKET MAKER<br />

MARIO GATARA<br />

Dugoročni interesi ne mogu<br />

konkurirati populizmu<br />

Spomen političkog konsenzusa vjerojatno će kod<br />

mnogih izazvati mučninu, no to je zapravo jedini<br />

način uspješne provedbe strukturnih reformi<br />

U SKLADU S DUGOM TRADICIJOM, godišnju konferenciju Zagrebačke<br />

burze i ovoga je puta otvorio guverner Hrvatske narodne banke, nanizavši<br />

gomilu brojki i aktualnih projekcija, svojski se trudeći dati odgovor na pitanje<br />

„gdje smo i kuda idemo“. I pritom nije baš uspijevao iskopati previše razloga<br />

za optimizam. No i to je već nekako u skladu s tradicijom, barem u zadnje vrijeme.<br />

I ruku na srce, nikoga ne bi trebalo čuditi. Iracionalni optimizam ionako<br />

je uža specijalnost političkih stranaka u službi predizborne kampanje.<br />

Bilo kako bilo, guverner Vujčić je zatrpao auditorij podužom serijom<br />

grafikona, ponudivši detaljnu krvnu sliku hrvatskog gospodarstva, i na prvi<br />

pogled, stvari su se učinile čak i boljima od uvriježene tmurne percepcije<br />

javnosti, obavijene tmurnim tonovima. Riječ je, naime, o pozitivnoj reviziji<br />

prijašnjih prognoza od strane središnje banke, koja upućuje na intenziviranje<br />

ekonomske aktivnosti u zemlji i nešto više stope gospodarskog rasta u ovoj<br />

i idućoj godini, na tragu analiza koje su zauzele dobar dio prostora u ovome<br />

broju <strong>Forbes</strong>a. I tu je ujedno dobrim vijestima kraj.<br />

SVE NAKON TOGA JE MRAK I TAMA. Naime, odškrinuvši vrata u budućnost,<br />

guverner je ponudio samo tmurne prognoze daljnjeg rasta javnog<br />

duga temeljem kojih nije odveć teško u dogledno vrijeme zamisliti čak ni<br />

realizaciju grčkog scenarija. Jer era niskih kamatnih stopa, kojom se hrvatski<br />

ministri financija već godinama obilato koriste, zasigurno ne može trajati<br />

dovijeka. Problem je, naime, strukturne naravi, a njegovo rješavanje iziskuje,<br />

a što drugo nego - strukturne reforme. Od kojih se mnogima diže kosa na glavi.<br />

Pa i političarima. Razlog? Nedostatak motivacije koji bi potakla provedbu<br />

tih istih reformi. Problem leži u činjenici da je interese struktura na vlasti i<br />

njenu sklonost postizanju kratkoročnih političkih poena naprosto nemoguće<br />

uskladiti s potezima koji opipljive rezultate donose tek na duži rok.<br />

Za ilustraciju tog raskoraka dovoljno je navesti promjene s ciljem fleksibilizacije<br />

tržišta rada; iskustva drugih<br />

zemalja pokazuju kako je to jedan<br />

od nužnih preduvjeta poboljšanja<br />

makroekonomskog okruženja. A uz<br />

brojne otpore koji u pravilu prate opsežne<br />

reformske zahvate, valja još<br />

uzeti u obzir i činjenicu da na rezultate<br />

strukturnih reformi tržišta rada,<br />

kako tvrdi guverner, treba čekati i do<br />

osam ili deset godina. Nakon čega se<br />

Koncept fiksiranja<br />

javnog duga kakav<br />

je u SAD-u smišljen<br />

je kako bi se nadišli<br />

kratkoročni interesi<br />

partije na vlasti<br />

s pravom nameće posve logično pitanje - koja<br />

je Vlada spremna na takvu žrtvu, riskirajući<br />

eroziju biračkog tijela s ciljem stvaranja uvjeta<br />

za dinamičniji rast u dalekoj budućnosti? Ili da<br />

jednostavno okrenemo perspektivu - koje je<br />

to biračko tijelo spremno na žrtve i odricanja<br />

u svrhu stvaranja uvjeta za dugoročni prosperitet?<br />

Sigurno ne ono koje strahuje za svoja<br />

radna mjesta, smanjene socijalne transfere ili<br />

značajniji gubitak kupovne moći i životnog<br />

standarda. Još manje ono koje panično reagira<br />

čak i na trivijalnosti poput zaduživanja kojim<br />

se postojeći dug zamjenjuje novim, ali uz zamjetno<br />

niže kamatne stope, stvarajući ponešto<br />

prijeko potrebnog prostora za manevar.<br />

KAO I KOD NEPOSTOJEĆIH, ili u najboljem<br />

slučaju nedovoljno jasno artikuliranih<br />

ekonomskih programa s kojima političke<br />

stranke ulaze u predizbornu kampanju, opet<br />

se suočavamo sa začaranim krugom koji se<br />

doima nemogućim prekinuti - nedostatka<br />

vizije i strategije koja bi iznjedrila pozitivne<br />

promjene na duži rok uslijed pomanjkanja<br />

strpljenja birača; ili je pak njihovo nestrpljenje<br />

zapravo tek plod iritacije i nezadovoljstva<br />

političkim establišmentom, spremnim<br />

isključivo na poteze koji donose neposrednu<br />

opipljivu korist? Nije ni čudo da jedna Vlada<br />

za drugom probleme poput bujajućeg javnog<br />

duga uporno gura pod tepih, pretpostavljajući<br />

ih jeftinom populizmu koji ostavlja kakvetakve<br />

šanse uoči početka novog izbornoga<br />

ciklusa. Koncepti kao što je fiskalna odgovornost,<br />

ili pak fiksiranje iznosa javnog duga u<br />

SAD, smišljeni kako bi se nadišli kratkoročni<br />

interesi stranke na vlasti, daleko su od savršenih<br />

mehanizama. No politički konsenzus je,<br />

koliko god to deplasirano i otrcano zvučalo,<br />

jedini način da se premosti raskorak između<br />

kratkoročnih interesa i političke kratkovidnosti<br />

s jedne, te dugoročnih ciljeva u interesu<br />

svih građana s druge strane.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 75

KOMPANIJE ZA 2016.<br />

MISLAV KODARIĆ LUXURIA ADRIA<br />

76<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Zračni<br />

taksi za<br />

razmažene<br />

klijente<br />

Aviobroker je u Hrvatskoj novo i nepoznato<br />

zanimanje. Mislav Kodarić iz ureda na<br />

Britanskom trgu u Zagrebu upravla operacijama<br />

po cijelom svijetu. Iako se svi žele na manjak<br />

novca, klijenata je sve više<br />

PIŠE: BORIS OREŠIĆ<br />

FOTOGRAFIJE: DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />

STUDENI, 2015 FORBES 77

KOMPANIJE ZA 2016.<br />

LUXURIA ADRIA<br />

Veselim se zimi da malo posao<br />

padne jer sam se stvarno<br />

naradio. Ljeto je doba kada<br />

svi koji se bave putovanjima<br />

i turizmom imaju najviše posla, a ove<br />

se godine baš osjetilo da je turistička<br />

sezona bila jako dobra. Avijacija radi<br />

i po zimi, ali je putovanja ipak daleko<br />

manje nego u ljetnim mjesecima<br />

– govori Mislav Kodarić, vlasnik tvrtke<br />

Luxuria Adria koji je zadnjih mjeseci<br />

većinu vremena proveo u svom uredu<br />

kroz čiji se prozor pruža pogled na<br />

Britanac, jedan od najživopisnijih zagrebačkih<br />

trgova. Četvrtak je popodne<br />

i na štandovima se prodaju starine, a u<br />

retro stilu Kodarić je uredio i svoj radni<br />

prostor. Na stolu mu je maketa aviona,<br />

jedini detalj po kojem se da naslutit da<br />

se ovaj 34-godišnji diplomirani ekonomist<br />

bavi avijacijom. On je aviobroker.<br />

U Hrvatskoj je to poprilično novo i još<br />

uvijek jako rijetko, premda sve traženije,<br />

zanimanje.<br />

„Neke destinacije su teško dostupne<br />

redovnim avio linijama jer treba više<br />

puta presjedati pa bi putovanje moglo<br />

potrajati i dva dana što je mnogim<br />

poslovnim ljudima nezamislivo. Oni<br />

žele do svog odredišta doći u najkraćem<br />

mogućem roku i spremni su za<br />

to platiti i nešto višu cijenu. Tada se<br />

najčešće odlučuju za najam poslovnog<br />

zrakoplova koji će ih iz Zagreba<br />

ili nekog drugog grada u Hrvatskoj<br />

prevesti do bilo kojeg mjesta u Europi<br />

i svijetu. S malim poslovnim avionom<br />

se može sletjeti na puno više manjih<br />

aerodroma, primjerice Brač i Mali Lošinj<br />

u Hrvatskoj, ili neke aerodrome<br />

u švicarskim Alpama na koje ne voze<br />

redovne avionske linije, a bliže su željenom<br />

odredištu te se tako izbjegavaju<br />

velike gužve, zrakoplovna čvorište i<br />

gnjavaža s dugotrajnim transferima“,<br />

govoru Kodarić dodajući kako ne organizira<br />

samo prijevoz iz Hrvatske nego<br />

i letove po cijeloj Europi.<br />

„Evo baš danas sam za jednog klijenta<br />

organizirao let iz Tunisa u Bukurešt.<br />

To je bio prijevoz tereta, a<br />

naručitelj je bio poslovni čovjek iz<br />

Njemačke koji je do mene došao preko<br />

jedne njemačke agencije s kojom<br />

Jedan od zrakoplova<br />

kakvima Kodarić<br />

opslužuje klijente.<br />

Kompanija u svojem<br />

vlasništvu zasad<br />

nema nijedan<br />

surađujem“, otkriva Kodarić. Više od<br />

dvije trećine njegovih klijenata, naime,<br />

nisu iz Hrvatske. Klijenti koji žele<br />

privatnim avionima putovati do željenih<br />

odredišta, zovu svog aviobrokera<br />

koji će im u najkraćem mogućem roku<br />

pronaći slobodan avion koji odgovara<br />

njihovim zahtjevima i dogovoriti<br />

putovanje. Najčešće će im ponuditi<br />

nekoliko opcija, odnosno nekoliko<br />

različitih zrakoplova o čijoj snazi, veličini<br />

i komforu ovisi i konačna cijena<br />

usluge. U svom katalogu Kodarić<br />

ima nekoliko desetaka zrakoplova<br />

hrvatskih i stranih aviokompanija, a<br />

po potrebi surađuje i s drugim kompanijama<br />

i aviobrokerima u Europi.<br />

Njegova tvrtka jedna je od rijetkih u<br />

Hrvatskoj specijalizirana baš za takvu<br />

vrstu usluge.<br />

KLIJENTI SU NAJČEŠĆE<br />

ONI KOJI SU SHVATILI<br />

DA GUBE BITKU S<br />

VREMENOM, A NIJE IM<br />

PROBLEM PLATITI VIŠE<br />

ZA USLUGU<br />

Uglavnom su to zrakoplovi za od 5<br />

do 14 putnika. Osim o veličini, vrsti i<br />

kapacitetu zrakoplova, cijena najviše<br />

ovisi o satima leta. Na primjer povratni<br />

let iz Zagreba za Dubrovnik manjim<br />

avionom za šest osoba košta oko 3500<br />

eura, a do Londona trostruko više. Interkontnetalni<br />

let, iz južne Europe do<br />

istočne obale Amerike recimo do New<br />

Yorka, malo jačim avionom za desetak<br />

putnika, može koštati i stotinjak tisuća<br />

eura. Takav avion ima i kuhinju,<br />

kupaonicu s tušem i krevete. Naravno<br />

da ta cijena može biti i dostruko veća<br />

ovisno o vrsti zrakoplova. Neki su<br />

opremljeni i zlatnim pipama te imaju<br />

radne i konferencijske sobe. Kada je<br />

luksuz u pitanju, samo je nebo granica.<br />

Za svoje klijente Kodarić organizira i<br />

charter prijevoz velikim avionima, za<br />

grupe do 250 ljudi. Redovito surađuje<br />

s 30-ak aviokompanija iz Hrvatske i<br />

okolnih zemlja. On je između ostalog<br />

prodajni predstavnik hrvatske aviokompanije<br />

Delić Air koja ima nekoliko<br />

i mala aviona.<br />

„Priroda posla je takva da klijenti<br />

svoja putovanja ne planiraju dugo<br />

unaprijed. Obično im njihove obaveze<br />

diktiraju da hitno moraju negdje otputovati.<br />

Redovito se događa da me<br />

78<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

navečer nazove klijent koji želi putovati<br />

rano ujutro ili čak istu večer, a<br />

zovu i nedjeljama , subotama, praznicima...<br />

Radno vrijeme u mom poslu ne<br />

postoji što mi je u početku bilo dosta<br />

stresno, ali sam s vremenom navikao<br />

da mi je mobitel stalno na stolu i da<br />

sam dostupan. To očekujem i od svojih<br />

partnera, predstavnika aviokompanija<br />

koje znam nazvati i kasno navečer. Bez<br />

njihove podrške ne bih mogao raditi<br />

ovaj posao jer jedino svi zajedno možemo<br />

realizirati hitan let. Surađujem<br />

i s aviobrokerima u inozemstvu koji<br />

me zovu kada imaju potražnju u mojoj<br />

regiji, što je prvenstveno Hrvatska, ali<br />

sve više i Crna Gora. Ljeti su to najčešće<br />

putnici koji u Hrvatsku dolaze<br />

na odmor“, govori Kodarić i otkriva<br />

kako među putnicima zna biti i svjetski<br />

poznatih imena. Prije nekoliko tjedana<br />

je organizirao prijevoz jedne od<br />

trenutno najtraženijih hollywoodskih<br />

glumica. Više od toga Kodarić o njoj ne<br />

smije kazati jer je jedno od osnovnih<br />

pravila njegovoga posla stroga zaštita<br />

privatnosti klijenata. Upravo da bi na<br />

svojim putovanjima prošli neviđeno,<br />

mnoge poznae osobe iz svijeta umjetnosti,<br />

sporta i biznisa radije lete privatnim<br />

avionima, umjesto redovnim<br />

Nebom iznad<br />

Europe svakog<br />

dana leti i u<br />

prosjeku 2600<br />

malih iznajmljenih<br />

aviona, a sve<br />

je više i velikih<br />

zrakoplova<br />

u charteru.<br />

Korporativnim<br />

klijentima<br />

važna je brzina i<br />

točnost dolaska<br />

na odredište.<br />

Celebrityji traže<br />

anonimnost, ali<br />

i veći luksuz od<br />

poslovnjaka<br />

STUDENI, 2015 FORBES 79

KOMPANIJE ZA 2016.<br />

LUXURIA ADRIA<br />

linijama. U većini slučajeva su, tvrdi<br />

Kodarić, najveće zvijezde i uspješni<br />

biznismeni savim normalni ljudi bez<br />

posebnih zahtjeva. Rijetko se događa<br />

da netko traže posebnu ponudu hrane<br />

i piće, stjuardese ili prijevoz luksuznim<br />

vozilima od aerodroma do hotela. Ali<br />

putnicima koji sve to požele, Luxuria<br />

Adria to može organizirati.<br />

„Naravno nije samo stvar u prijevozu<br />

nego i u doživljaju letenja. U malim<br />

avionima putnici imaju visoku razinu<br />

komfora, ponudu hrane i pića koju<br />

požele, internet, otvoreni bar, mogu<br />

razgovarati s kapetanom i pogledati<br />

pilotsku kabinu, a ako se leti manjim<br />

avionom i bolji pogled na zemlju jer<br />

oni lete na manjim visinama. Poseban<br />

užitak nekima je letenje helikopterima<br />

koji su posebno praktični za turistička<br />

razgledavanja prirodnih ljepota, poput<br />

Brijuna ili Plitvičkih jezera, ili za<br />

transfere na jahte ili udaljenije otoke.<br />

Obično takvi putnici privatnim zrakoplovima<br />

dođu do većih obalnih zračnih<br />

luka poput Splita, Dubrovnika ili Zadra,<br />

gdje se ukrcaju u helikopter koji<br />

će ih odvesti do željenih otoka ili jahti“,<br />

ističe Kodarić koji posreduju i u iznajmljivanju<br />

raznih plovila, prvenstveno<br />

luksuznih jahti i jedrilica za odmor.<br />

Prije desetak godina se počeo baviti<br />

brodskim charterom i s vremenom je<br />

od svojih klijenata imao sve više upita<br />

za najam privatnih letjelica. Takao se<br />

odlučuje ući u posao s avijacijom pa<br />

2011. Otvara svoju agenciju. Kako je<br />

avijacija veoma specifična djelatnost<br />

o kojoj nije mnogo znao u počecima<br />

mu je dragocjena bila pomoć nekolicine<br />

ljudi koji su cijeli život vezani uz<br />

pilotiranje i zračni promet. Od njih je,<br />

kaže, puno naučio.<br />

„Kada sam krenuo, mnogi su se za<br />

mene pitali tko je sada ovaj i što hoće.<br />

Ali već nakon nekoliko desetaka<br />

odrađenih letova prepoznali su me<br />

kao ozbiljnog partnera, a to prije svega<br />

znači da klijent kojem treba let ima<br />

povjerenje da ću ja sve napraviti da ga<br />

u željeno vrijeme na željenom mjestu<br />

čeka zrakoplov i da će tu uslugu dobiti<br />

po najboljoj cijeni“, zaključuje Mislav<br />

Kodarić.<br />

Nebom iznad Europe, prema njegovim<br />

riječima, svakodnevno leti oko<br />

2500 malih zrakoplova koje klijenti<br />

iznajmljuju. Također je i sve više veli-<br />

KADA SAM KRENUO<br />

U BIZNIS S BRODSKIM<br />

CHARTEROM, SHVATIO<br />

SAM DA JE NAJVEĆI<br />

PROBLEM DOĆI DO<br />

BRODA. ONI KOJI<br />

PLOVE, VOLE LETJETI<br />

kih aviona u charteru. U Hrvatsku su,<br />

otkriva, zadnjih godina stigla dva nova<br />

poslovna aviona, čiji su vlasnici hrvatske<br />

kompanije. U narednim se godina<br />

očekuje povećanje flote jer je i među<br />

hrvatskim poslovnim ljudima, a posebice<br />

među turistima sve veća potražnja<br />

za ovakvim oblikom prijevoza.<br />

Od osnutka Luxuria Adria svake godine<br />

bilježe rast od oko 150 posto godišnje.<br />

Od početka ove godine su imali<br />

više od 50 letova, najviše u razdoblju<br />

od lipnja do rujna. Za usporedbu, u<br />

prvoj godini poslovanja su odradili 6<br />

letova.<br />

Kodarić ističe kako je iznimno je<br />

80<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

U avijaciji vrijedi pravilo da se<br />

sve plaća unaprijed. Letovi su<br />

skupi, a aviobroker raspolaže<br />

novcem klijenta koji plaća<br />

najam, gdje se često radi<br />

o vrtoglavo visokim<br />

iznosima. Kodarić<br />

kaže kako mirno<br />

spava tek kada<br />

mu jave da<br />

je let koji je<br />

ugovorio<br />

za klijenta<br />

uspješno<br />

odrađen.<br />

važno oglašavanje na internetu, od<br />

tražilica do portala. Aviobroker reklamira<br />

točno određene avione za koje je<br />

s njihovim vlasnicima, aviokompanijama<br />

ili pojedincima, sklopio ugovor o<br />

marketingu i prodaji kapaciteta. Njegova<br />

se ponuda može vidjeti na stranici<br />

www.airchater-croatia.com. No, sve<br />

mu se više klijenta javlja na preporuku<br />

što je siguran znak da su prepoznali<br />

kvalitetu usluge. Hvali suradnju s kolegama<br />

aviobrokerima iz inozemstva,<br />

ali i Hrvatske koji se međusobno ne<br />

doživljavaju kao ljuta konkurencija nego<br />

jedni drugima pomažu jer je svima<br />

važno da se odradi posao.<br />

„Posebno su stresne situacije kada<br />

ti aviokompanija dan prije dogovorenog<br />

leta, a ponekad i samo nekoliko<br />

sati prije, javi da se avion pokvario. U<br />

takvim je situacijama jako važno imati<br />

dobru mrežu suradnika među kolegama<br />

koji će ti pomoći da najkraćem<br />

mogućem vremenu nađeš drugog prijevoznika,<br />

odnosno drugi avion i da<br />

tu promjenu, ako je moguće, klijent<br />

u konačnici ni ne osjeti“, objašnjava<br />

zagrebački aviobroker uvjeren da će se<br />

za usluge koje on pruža tržište i dalje<br />

širiti, ponajviše zahvaljujući turizmu,<br />

ali i jačanju hrvatskog gospodarstva.<br />

Očekuje porast broja letova, putnika<br />

i u skladu s time i prihoda svoje tvrtke.<br />

„Svakako bih htio širiti poslovanje.<br />

Nadam se da ću preuzeti prodaju<br />

i marketing za još neke avione<br />

za iznajmljivanje. Također bih<br />

htio naći nekoga tko bi htio investirati<br />

u kupovinu aviona koji<br />

bi koristio za vlastite potrebe,<br />

a u ostalo vrijeme bismo ga mi<br />

iznajmljivali i brinuli o posadi i<br />

održavanju čime bi vlasniku<br />

troškovi imanja aviona<br />

bili svedeni na najmanju<br />

moguću mjeru“,<br />

kaže Mislav Kodarić<br />

koji će, ako mu<br />

posao bude i dalje<br />

rastao ovakvim<br />

tempom kao<br />

zadnjih godina,<br />

sljedeće godine<br />

zasigurno i<br />

NAJSTRESNIJE SU<br />

SITUACIJE KADA<br />

KOMPANIJA KOJA<br />

JE VLASNIK AVIONA<br />

PRIJAVI KVAR UOČI<br />

SAMOG POLIJETANJA.<br />

BACKUP JE NUŽAN<br />

zaposliti još jednu osobu koja bi se bi<br />

se, po njegovoj ideji, prvenstveno bavila<br />

marketingom. Svjestan je da će teško u<br />

Hrvatskoj naći nekoga tko može poput<br />

njega odmah raditi kao aviobroker jer<br />

mu nije poznato da na tržištu rada ima<br />

slobodnih ljudi koji istodobno imaju i<br />

znanja vezana uz avijaciju kao i dobre<br />

kontakte u tom sektoru koji se izgrađuju<br />

godinama. Uz to, dodaje, avibroker poput<br />

svakog drugog brokera mora i biti<br />

spreman preuzeti veliku odgovornost.<br />

Naime, letovi su, objašnjava, jako skupi,<br />

a aviobroker raspolaže novcem svoga<br />

klijenta koji je platio najam zrakoplova.<br />

U avijaciji vrijedi pravilo da se sve plaća<br />

unaprijed, što znači da klijent plaća<br />

prije leta, kao što uostalom i u običnom<br />

zračnom prometu svaki putnik prvo<br />

mora kupiti kartu da bi se mogao ukrcati<br />

u avion. Zato Kodarić mirno spava<br />

tek kada mu jave da je avion čiji je let<br />

organizirao, uspješno odrađen. Priznaje<br />

da je jako zavolio svoj posao i avione<br />

kao što je volio brodove i jedrenje, ali<br />

kaže da su mu kao iskusnom jedriličaru<br />

jedrilice i dalje najveća strast.<br />

„Iza svakog uspjeha stoji naporan<br />

rad i upornost. Sve drugo dolazi samo.<br />

Koliko se trudiš toliko ti dođe. Ne bih<br />

ovaj posao ni za što mijenjao. Izazov<br />

je kada dobijem neki zahtjev koji se<br />

čini nemoguć. Svaki zahtjev je drugačiji.<br />

Nema ponavljanja. Uvijek su neki<br />

novi aerodromi na koje nikad nisi letio,<br />

kompanije s kojima nikad nisi surađivao,<br />

modeli avione koje nikada prije<br />

nisi bukirao“, govori Mislav Kodarić<br />

koji na prste jedne ruke može nabrojati<br />

situacije kada je morao teška srca odbiti<br />

klijenta jer usred turističke sezone<br />

nije bilo raspoloživih aviona.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 81

GLAS PARTNERA<br />

CORP2IN<br />

Design Thinking…<br />

što je to?<br />

U Hrvatskoj danas postoji tek desetak entuzijasta koje se zanimaju za<br />

inovativne procese razmišljanja. Konferencija CORP2IN okupila je u<br />

Zagrebu vodeće svjetske stručnjake za to područje<br />

AUTORI: VEDRAN ANTOLJAK I VELEBIT MIRIĆ<br />

Ako ste poslovna osoba<br />

zainteresirana za temu<br />

upravljanja inovacijama,<br />

menadžer odgovoran za<br />

nove proizvode ili usluge ili ste poduzetnik<br />

koji pokušava pronaći rješenje<br />

za poslovni izazov, onda ste<br />

vjerojatno već čuli za Design Thinking.<br />

Trenutno najpopularniji način<br />

pronalaženja inovativnih rješenja<br />

koji promovira Sveučilište Stanford,<br />

Design Thinking, predstavlja definirani<br />

proces kolaboracije koji se može<br />

primijeniti za rješavanje složenih<br />

izazova u svakodnevnom poslovnom<br />

svijetu, ali i za niz različitih životnih<br />

situacija. Ali, ako ste osoba koja ne<br />

pripada u navedene kategorije, onda<br />

vas možda zanima što je to Design<br />

Thinking, pristup koji je pomogao<br />

kompanijama poput Applea, WhatsAppa,<br />

Bank of America ili pak Starbucksa<br />

kreirati atraktivne pametne<br />

telefone, nove načine komunikacije,<br />

financijske usluge ili pak osmisliti<br />

doživljaj ispijanja kavice koji se sviđa<br />

stotinama milijuna korisnika.<br />

Što je Design Thinking?<br />

Albert Einstein je rekao kako ne<br />

možemo riješiti probleme za koje<br />

smo koristili isti način razmišljanja<br />

kao kada smo ih stvorili. Tako i Design<br />

Thinking predstavlja novi pristup<br />

i niz novih poslovnih alata za rješavanje<br />

postojećih izazova na način<br />

prilagođen modernim društvenogospodarskim<br />

potrebama. Kako bi<br />

izbjegli nesporazume i usmjerili se<br />

na razumijevanje ovog pojma važno<br />

je naglasiti što nije Design Thinking!<br />

Prva reakcija ljudi koji prije<br />

nisu čuli za ovaj pojam u velikoj većini<br />

slučajeva poistovjetit će Design<br />

Thinking izravno s dizajnerima. Ali<br />

ono nije samo način kako dizajnirati<br />

atraktivan oblik, odabrati odgovarajuće<br />

boje ili kreirati atraktivan interijer.<br />

Design Thinking nije linearan<br />

način pronalaženja rješenja namijenjen<br />

isključivo dizajnerima, niti je<br />

rezerviran samo za osobe kreativnih<br />

industrija. To je multidisciplinaran<br />

način pronalaženja inovativnih rješenja<br />

koji danas primjenjuju vodeće<br />

tvrtke, organizacije i vlade svijeta.<br />

Njima Design Thinking pomaže novim<br />

pristupom i kroz suradnju osoba<br />

različitih profila i iskustva pronaći<br />

rješenja prvenstveno prilagođena<br />

čovjeku i njegovim potrebama. Pritom<br />

Design Thinking uzima u obzir<br />

sve koristi tradicionalnog pristupa<br />

koji se oslanja na statističke podatke,<br />

studije slučaja i njihovu analizu, te<br />

ih kombinira s intuitivnim procesom<br />

tj. kvalitetnim razumijevanjem<br />

stvarnih potreba i želja korisnika,<br />

oslanjajući se pritom na suradnju<br />

članova tima kroz niz jednostavnih<br />

koraka. Design Thinking je izrastao<br />

iz metodologija iteracije tj. ponavljanja<br />

koje koriste dizajneri pri izradi<br />

prototipa, s ciljem boljeg razumijevanja<br />

i predviđanja reakcije korisnika<br />

na novi proizvod ili uslugu. Ono<br />

uzima u obzir cjelokupno iskustvo<br />

korisnika, te objedinjuje duboko<br />

suosjećanje s korisnicima, kolaboraciju<br />

različitih profila i ponavljanje,<br />

do trenutka dok nismo zadovoljni s<br />

konačnim rezultatom, bio on proizvod,<br />

usluga, prostor, iskustvo ili<br />

poslovna strategija.<br />

Izjava Stevea Jobsa kako “dizajn<br />

nije samo kako nešto izgleda, već na<br />

koji način funkcionira” pomaže u<br />

boljem poimanju spoja dizajna i poslovnih<br />

izazova. Design Thinking je<br />

najbolje razumjeti usporedimo li ga<br />

s tradicionalnim pristupom razvoja<br />

proizvoda ili usluga koje koristi većina<br />

tvrtki. U tradicionalnom pristupu<br />

razvoja novog proizvoda, iskusni<br />

stručnjaci počinju s proučavanjem<br />

korisnika kroz npr. fokusne grupe<br />

te su usmjereni na rano kreiranjem<br />

inicijalnog izgleda proizvoda. Oni<br />

koriste uobičajene poslovne alate,<br />

pokazatelje, predloške i smjernice;<br />

koje kombiniraju s kvantitativnom<br />

analizom i statističkim parametrima.<br />

Ti rezultati ih usmjeravaju u<br />

pronalaženju adekvatnog oblika i<br />

funkcionalnosti proizvoda, te utje-<br />

82<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

ču na izradu “najboljeg mogućeg”<br />

prototipa i dizajna pakiranja, koji<br />

su onda spremni za izlazak na tržište.<br />

Za razliku od tog pristupa, Design<br />

Thinking se ne oslanja samo na<br />

stručna znanja već u procesu koristi<br />

široku lepezu raznovrsnih parametara.<br />

To podrazumijeva i formiranje<br />

timova s članovima različitih profila<br />

koji se usredotočuju na duboko<br />

razumijevanje korisnikovih potreba,<br />

te proučavaju kulturu i navike<br />

korisnika kako bi bolje shvatili njegove<br />

stvarne potrebe kojih možda<br />

niti sam nije svjestan. Timovi se tako<br />

kroz promatranje i terenski rad<br />

upoznaju i izravno komuniciraju s<br />

potencijalnim korisnicima. Ovakav<br />

pristup povezivanja s korisnicima<br />

puno ranije u procesu omogućuje<br />

upoznavanje korisnika s “dovoljno<br />

dobrim” prototipom proizvoda ili<br />

usluge. Naposljetku se koraci procesa<br />

ponavljaju u kratkim i brzim<br />

ciklusima, kontinuirano poboljšavajući<br />

proizvod ili uslugu do trenutka<br />

kada je korisnik u potpunosti<br />

zadovoljan. Ovaj pristup ne samo<br />

da daje bolji konačni rezultat, već<br />

se pokazao iznimno efektivan način<br />

osiguravanja prihvaćanja, financiranja<br />

i organizacijske podrške menadžmenta<br />

za tržišnu komercijalizaciju<br />

novog i inovativnog proizvoda ili<br />

usluge. Međutim, koristeći kratke i<br />

brze cikluse izrade prototipa te ponavljanja<br />

i vraćanje na prethodne<br />

korake procesa, donosioci odluka i<br />

korisnici se kontinuirano upoznaju s<br />

izazovima izrade proizvoda ili usluge,<br />

njihovim poboljšanjima i prilagodbom<br />

temeljenom na povratnim<br />

informacijama dobivenim tijekom<br />

testiranja.<br />

Kako Design Thinking izgleda<br />

u praksi?<br />

Design Thinking svakodnevno<br />

u svijetu primjenjuju najuspješnije<br />

tvrtke poput Applea, Samsunga,<br />

Pepsija, Googlea, SAP-a, Toyote,<br />

Starbucksa i Bank of America, a broj<br />

korisnika i dalje raste iz dana u dan.<br />

Nažalost, u Hrvatskoj, osim Sense<br />

Consultinga, postoji desetak entuzijasta<br />

koji se zanimaju za Design<br />

Thinking te još manje tvrtki koje ga<br />

aktivno primjenjuju. Međutim, samo<br />

je pitanje vremena kada će se u<br />

Hrvatskoj ovaj pristup početi koristiti.<br />

Konferencija CORP2IN u Zagrebu<br />

(22.-23.10.) okupila je vodeće<br />

inozemne i domaće<br />

stručnjake za upravljanje<br />

inovacijama i<br />

Design Thinking.<br />

Ako mislite da vam<br />

Design Thinking može<br />

pomoći u radu,<br />

stojimo vam na raspolaganju.<br />

10 stvari koje trebate<br />

znati o Design Thinkingu<br />

1. Design Thinking je proces. Dizajn je pristup<br />

rješavanju složenih problema koji se odnosi na<br />

kolaboraciju i razumijevanje korisnika.<br />

2. Design Thinking nije linearan. Tijekom<br />

procesa ne postoji samo izravan put od točke<br />

A do B. Umjesto toga, Design Thinking se<br />

prilagođava potrebama korisnika i uobičajeno<br />

je da se rješenje pojavi nakon mnogo obilaznica.<br />

3. Design Thinking zahtjeva empatiju. Design<br />

Thinking pretpostavlja “ući u cipele” korisnika,<br />

bilo da je kupac ili učenik. To znači vidjeti svijet<br />

kroz korisnikove oči. Pristup je usredotočen<br />

na potreba i navike čovjeka, uzimajući u obzir<br />

tehnologiju i poslovne specifičnosti.<br />

4. Rješenje uzima u obzir kontekst.<br />

Dobra primjena Design Thinkinga uključuje<br />

promišljanja o kontekstu u kojem se nalazimo i<br />

promatrajući korisnike u tom kontekstu.<br />

5. Design Thinking uključuje izradu prototipa.<br />

Dobra praksa Design Thinkinga podrazumijeva<br />

brzu izrado „dovoljno dobrog“ prototipa kako<br />

bi ga korisnik mogao isprobati.<br />

6. Design Thinking vapi za kolaboracijom.<br />

Izvrstan dizajn ne može biti izrađen u vakuumu.<br />

Dizajn Thinking se temelji na radu timova iz<br />

različitih područja i s različitim vještinama.<br />

7. Design Thinking zahtjeva otvoran um. Za<br />

motiviranje na ideje i drugačije razmišljanje<br />

moramo početi pitanjem: “Što ako?” Ovaj<br />

pristup omogućuje nam da promislimo nepristrano<br />

o rješenjima. Tako se možemo kasnije<br />

uhvatiti u borbu s izazovima, ograničenjima i<br />

preprekama.<br />

8. Design Thinking treba vremena. Teško<br />

je biti kreativan kada je to potrebno. Neka<br />

rješenja znaju uzeti puno vremena, te stoga<br />

morate omogućiti dovoljno vrijeme za razvoj<br />

rješenja.<br />

9. Design utječe na poslovanje. Dizajn Thinking<br />

utječe na performanse i rezultate tvrtke.<br />

Design Thinking transformira pristup razvoju<br />

proizvoda ili usluga iz analitičko-kvantitativnog<br />

pristupa u pristupu čovjeku.<br />

10. Design Thinking mijenja društvo.Pokušajte<br />

percipirati vašu poziciju u budućnosti jer<br />

je za uspjeh i sreću važno imati poimanje,<br />

ideju ii plan za budućnost. Što su bolja naša<br />

predviđanja, to bolje možemo djelovati.<br />

Proces Design Thinkinga<br />

STUDENI, 2015 FORBES 83

KOMPANIJE ZA 2016.<br />

DAMIR SABOL, PhotoMath<br />

Kako naučiti<br />

ne mrziti<br />

matematiku<br />

Kada je prije godinu dana predstavio<br />

besplatnu internetsku aplikaciju koja rješava<br />

zadatke, u prvim ju je danima s mreže<br />

skinulo sedam milijuna korisnika. Tada su,<br />

kaže, znali da su na pravom putu<br />

PIŠE: BORIS OREŠIĆ<br />

FOTOGRAFIJE: SANDRA ŠIMUNOVIĆ/CROPIX<br />

Na 14. katu novog poslovnog<br />

tornja u Strojarskoj ulici<br />

sve još miriše na svježu<br />

boju. Posebnu, prilično<br />

skupu, koja se na zidovima suši pet<br />

dana da bi se dobila glatka površina<br />

po kojoj se, kao po školskoj ploči, može<br />

pisati flomasterima i zatim brisati,<br />

objašnjava Damir Sabol s podjednakom<br />

strašću kao i kada govori o PhotoMathu,<br />

jednoj od najpopularnijih<br />

mobilnih aplikacija na svijetu svih<br />

vremena, koju je upravo on osmislio i<br />

realizirao uz pomoć nekoliko najbližih<br />

suradnika u tvrtki Microblink. Već dvije<br />

godine po cijele dane rade na projektu<br />

kojem je konačni cilj da učenici<br />

diljem svijeta lakše uče matematiku<br />

i manje je mrze. I dok neke želudac<br />

zaboli od same pomisli na jednadžbe<br />

iako su ih posljednji put rješavali i prije<br />

nekoliko desetljeća, iskusni poduzetnik,<br />

inženjer računarstva, odaje dojam<br />

da ga rad na tom matematičkom<br />

projektu dobro zabavlja. Zato ga brinu<br />

zidovi u prostranim poslovnim prostorijama<br />

u koje su se nedavno uselili jer<br />

se soboslikari koje su angažirali nisu<br />

pokazali doraslima zadatku. Stoga su<br />

se Sabol, koji ne krije da je po prirodi<br />

perfekcionist, i njegovi programeri za<br />

vikend uhvatili valjaka i kistova i sada<br />

bi to sve trebalo izgledati onako kako<br />

je zamislio. Bolje da proces nastajanja<br />

traje dulje pa da rezultat bude bolji.<br />

Kada smo razgovarali prije otprilike<br />

godinu dana, Sabol je taman svjetskoj<br />

javnosti u Londonu predstavio Photo-<br />

Math i ostao i sam nemalo pozitivno<br />

iznenađen podatkom da je tu besplatnu<br />

aplikaciju u samo desetak dana<br />

skinulo nevjerojatnih sedam milijuna<br />

korisnika. Do danas je ta brojka gotovo<br />

trostruko veća, a svakodnevno se diljem<br />

svijeta pomoću PhotoMatha riješi<br />

oko 750.000 matematičkih zadataka.<br />

Tada Sabol nije bio posve siguran na<br />

koji će način svoj proizvod komercijalizirati<br />

i dalje ga razvijati. Danas ima<br />

jasnu viziju što želi. Iako mu je tržište<br />

cijeli svijet, odlučio je ne zanemariti i<br />

ovo malo hrvatsko, pa je prihvatio ponudu<br />

Hrvatskog telekoma da preuzme<br />

promociju aplikacije u Hrvatskoj.<br />

PHOTOMATH IH JE<br />

IZBACIO U ORBITU.<br />

PHOTOPAY BI MOGAO<br />

PUNO BRŽE DONIJETI<br />

ZARADU. DANAS JE<br />

ULOG JOŠ UVIJEK<br />

VEĆI OD DOBITI<br />

<strong>84</strong><br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Damir Sabol<br />

napravio je jednu<br />

od najpopularnijih<br />

aplikacija za školarce<br />

“Hrvatska je malo tržište, ali je ipak<br />

tržište. T-Com je najjači mobilni operater<br />

u Hrvatskoj, s najviše korisnika.<br />

Imaju marketinšku snagu i mogućnost<br />

prenositi poruke i ideje koje mi ne možemo.<br />

Mi smo za to premali. Jako su<br />

entuzijastični oko PhotoMatha. Žele<br />

ići u popularizaciju matematike i žele<br />

da PhotoMath bude dio te priče. Vide<br />

da imamo proizvod za svjetsko tržište<br />

koji oni mogu pomoći etablirati.<br />

Vjerujem da ta suradnja neće stati na<br />

Hrvatskoj. Tek počinjemo. Imamo<br />

velike planove. Ideja je da pokušamo<br />

približiti i matematiku i PhotoMath širem<br />

krugu ljudi. Vjerujem da će to biti<br />

uspješno”, govori Sabol, kojem je HT<br />

dobro poznat poslovni partner, kojem<br />

je 2007. prodao Iskon, brend bez kojeg<br />

je danas nemoguće zamisliti internet<br />

u Hrvatskoj. Sabol ga je osnovao 1997.<br />

godine, izgradio iz temelja, a deset godina<br />

kasnije tvrtku je HT-u prodao za<br />

100 milijuna kuna, od čega je, ne skriva,<br />

osobno uprihodio oko 10 posto, koliki<br />

je bio njegov vlasnički udio. Zarada mu<br />

je omogućila da rasterećeno krene u<br />

nove projekte.<br />

Prvo su razvili aplikaciju PhotoPay,<br />

odnosno “slikaj i plati” tehnologiju,<br />

koja znatno olakšava plaćanje računa<br />

mobitelom. Kamera telefona usmjeri<br />

se prema papirnatoj uplatnici i u roku<br />

STUDENI, 2015 FORBES 85

KOMPANIJE ZA 2016.<br />

od nekoliko sekundi podaci za plaćanje<br />

su spremni. Novo rješenje odmah se<br />

svidjelo hrvatskim bankama, a danas<br />

su im klijenti banke diljem svijeta, od<br />

čega Sabolova tvrtka ostvaruje većinu<br />

svojih prihoda. No, PhotoPay je bio i<br />

temelj za razvoj PhotoMatha.<br />

Revolucionarnu matematičku aplikaciju<br />

njezin idejni tvorac opisuje kao<br />

aplikaciju koja pomoću kamere smartphonea<br />

rješava matematičke zadatke.<br />

Kamera skenira jednadžbu i za nekoliko<br />

trenutaka na ekranu se pojavljuje<br />

rezultat praćen postupkom, korak<br />

po korak, uz pisano objašnjenje što je<br />

napravljeno. Na ideju da stvori Photo-<br />

Math Sabol je došao dok je pomagao<br />

svojem danas 13-godišnjem sinu Lovri<br />

u rješavaju zadaća iz matematike. Odnosno,<br />

Sabolu se nije dalo računanjem<br />

provjeravati je li sin dobro riješio zadatke<br />

pa je odlučio napraviti aplikaciju<br />

koja će to raditi. Većini drugih roditelja<br />

koji ne znaju matematiku dobro poput<br />

njega PhotoMath je zasigurno još korisniji<br />

upravo u situacijama kad djeca<br />

kod kuće ne znaju riješiti zadatke pa za<br />

pomoć pitaju roditelje, koji im najčešće<br />

ne znaju pomoći. Cilj je, naglašava,<br />

da djeca nauče matematiku, a ne da<br />

prepišu zadaću.<br />

PhotoMath, otkriva, funkcionira na<br />

gotovo svim modelima smartphonea<br />

koji imaju malo bolju kameru, odnosno<br />

na većini prosječnih uređaja. Znatno je<br />

dorađen u posljednjih godinu dana i u<br />

završnoj fazi pripreme nova je, naprednija<br />

verzija. Novi PhotoMath rješava<br />

zadatke na razini najzahtjevnijeg srednjoškolskog<br />

programa, a to su sustavi<br />

jednadžbi kao i trigonometrijske jednadžbe,<br />

pa čak i derivacije u integrale.<br />

Bit će moguće i upisati zadatak, a do<br />

sada ga se moglo samo skenirati.<br />

“Aplikacija je vrlo zahtjevna i u posljednjih<br />

godinu dana nastojali smo<br />

od nje napraviti pravi proizvod. Sada<br />

učenicima može biti korisna svaki dan,<br />

što se najbolje i vidi po broju korisnika.<br />

Prije svega želimo olakšati učenicima,<br />

ali vesele nas i pozitivne reakcije profesora.<br />

Djeci treba pomoći da nauče<br />

matematiku, a do sada često nisu kod<br />

kuće imala pomoć kada im je trebala.<br />

Zato su djeca zbog matematike imala<br />

nervozu u želucu. Siguran sam da će uz<br />

korištenje ove aplikacije učenici manje<br />

mrziti matematiku. Sve se može zlorabiti,<br />

pa tako i računala i kalkulatori.<br />

Naravno da djeca ne mogu na testu iz<br />

matematike imati mobitele. Ako netko<br />

misli da će korištenje PhotoMatha<br />

djecu poticati da varaju na testovima,<br />

onda je naše školstvo stvarno u velikom<br />

problemu. Ako netko u ovome<br />

vidi problem, onda se školstvo mora<br />

ZA APLIKACIJU KOJA JE<br />

USREĆILA RODITELJE<br />

NA CIJELOM SVIJETU<br />

ZASLUŽAN JE SABO-<br />

LOV SIN LOVRO, ZA-<br />

PRAVO NJEGOVE ZA-<br />

DAĆE IZ MATEMATIKE<br />

mijenjati”, govori Sabol. Dodaje kako<br />

njegov sin sada koristi PhotoMath kada<br />

zapne prilikom rješavanja nekog<br />

zadatka. Uzme PhotoMath i provjeri<br />

gdje je pogriješio.<br />

Kako bi od PhotoMatha napokon<br />

i nešto zaradio, nova verzija imat će<br />

oglase koji će se pojavljivati na ekranu<br />

kada netko otvori aplikaciju. Imaju,<br />

naime, dovoljan broj korisnika<br />

koji im omogućava oglasnu monetizaciju.<br />

Također, rade i na mogućnostima<br />

za pokrivanje puno većeg matematičkog<br />

područja, odnosno teže<br />

matematike, i takva bi se aplikacija<br />

naplaćivala, dok će osnovna verzija i<br />

dalje biti besplatna.<br />

“Uložili smo puno više nego što smo<br />

dosad zaradili. To je dugoročni projekt.<br />

Ništa ne ide preko noći. U jednom<br />

smo trenutku bili aplikacija broj jedan<br />

u svijetu. Iznad Facebooka i Instagrama.<br />

Čak smo i u Japanu bili na prvome<br />

mjestu. A tamo je matematika jako po-<br />

86<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

Od ljudi traži<br />

kombinaciju kreative i<br />

talenta za matematiku.<br />

Kaže da kombinacija<br />

i nije toliko rijetka,<br />

suprotno uvriježenom<br />

mišljenju<br />

pularna. Ljeti nam je popularnost malo<br />

pala, no već smo ujesen, čim je počela<br />

nastava u SAD-u, izbili na prvo mjesto<br />

najtraženijih aplikacija. Naravno<br />

da nam je cilj da PhotoMath postane<br />

isplativ. Na njemu osmero ljudi radi<br />

puno radno vrijeme i radit će još intenzivnije”,<br />

ističe Sabol, čiji Microblink<br />

sada ima 20 zaposlenih, što je gotovo<br />

dvostruko više nego prije godinu dana.<br />

Planira rasti i dalje, i u novim prostorijama<br />

ima slobodnih mjesta za još mladih<br />

programera, uglavnom inženjera<br />

računarstva. U Iskonu je Sabol imao<br />

180 zaposlenih. Danas mu, kaže, nije<br />

ambicija da mu tvrtka baš toliko naraste.<br />

Lijepo je, kaže, zapošljavati ljude,<br />

ali smatra da manji timovi mogu više<br />

napraviti. U 2013. godini prihod tvrtke<br />

bio je oko 1,6 milijuna kuna, lani oko 2,7,<br />

a ove bi godine, očekuje, mogao narasti<br />

na 3,5 do 4 milijuna. Više od 90 posto<br />

uprihode u inozemstvu. Značajniji rast<br />

prihoda Sabol očekuje s početkom prave<br />

komercijalizacije PhotoMatha.<br />

Dok stojimo nasred prostorije iz koje<br />

se na tri strane svijeta kroz ogromne<br />

staklene površine pruža pogled na cijeli<br />

Zagreb, Sabol govori da je jako važno<br />

ljudima omogućiti da rade u ugodnom<br />

radnom prostoru jer to dokazao donosi<br />

bolje poslovne rezultate. Da bi rezultati<br />

bili dobri, zaposlenici, uvjeren je, moraju<br />

biti zadovoljni jer će tvrtki vraćati<br />

onoliko koliko se ona pošteno brine za<br />

njih. Stoga, tvrdi, zaposleni moraju sudjelovati<br />

u uspjehu tvrtke i doživljavati<br />

je kao svoju vlastitu, a uspjeh se mora<br />

odražavati na njihov status, plaću, pa<br />

i vlasnički udio. U odnosu prema suradnicima<br />

i zaposlenicima nastoji se<br />

držati dogovora i obećanja. A što traži<br />

od svojih ljudi?<br />

“Idealna je kombinacija kreative i<br />

matematike. Ali to je sada tako u svakom<br />

poslu. Svi ti sadržaji - aplikacije<br />

- to čista su kreativa. Zato djecu treba<br />

pustiti da se izražavaju kreativno. A<br />

ako je netko još k tome talentiran za<br />

matematiku, danas mu je to garancija<br />

da će dobro proći u životu. Uspjeh<br />

nije slučajan. A lijepo je. I danas se<br />

pitam jesmo li na dobrom putu. Može<br />

li sve to otići u lošem smjeru? Jako<br />

uživam u svemu ovome. Kada vidim<br />

uspjeh nakon toliko rada, to je dobar<br />

osjećaj. A taj dobar osjećaj gura stvari<br />

naprijed. Nikada ne razumijem zašto<br />

ljudi pokušavaju spašavati tvrtke<br />

kojima ne ide dobro i koje moraju<br />

propasti. Najbolje je da tvrtke koje ne<br />

mogu dalje odu u stečaj, a da vuku<br />

oni koji mogu, jer oni su lokomotiva”,<br />

komentira Sabol.<br />

Danas, sa 45 godina i 20-ak godina<br />

poduzetničkog iskustva, zaključuje da<br />

USPJEH NIJE SLUČA-<br />

JAN. UŽIVAMO U POSLU<br />

IAKO NE ZNAMO KADA<br />

ĆEMO KRENUTI U KRI-<br />

VOM SMJERU. KAD SE<br />

TO DOGODI, NE TREBA<br />

NAS SPAŠAVATI<br />

mu je drago što uspjeh koji je postigao<br />

s Iskonom nije bio slučajan, što ga nije<br />

samo pomazila početnička sreća. Tada<br />

je imao više energije, bio je mlad i pun<br />

očekivanja, ali i hrabrosti jer nije znao<br />

što ga čeka. A sada ima iskustva.<br />

“Naravno da treba imati sreće. Ali veseli<br />

kad opet nešto postigneš pa saznaš<br />

da se uspjeh ipak ne događa slučajno.<br />

Danas znam koliko onda nisam znao.<br />

Tada smo radili neke svjetske stvari,<br />

ali toga nismo bili svjesni pa se nismo<br />

orijentirali na svjetsko tržište, nego<br />

na hrvatsko. Uvijek sam htio kreirati<br />

tehnologiju sa svjetskim dosegom. Pokušavaš,<br />

radiš, eksperimentiraš, ulažeš<br />

novac... I tako dođeš do prilika. Još neću<br />

reći da smo uspjeli, ali siguran sam<br />

da smo na dobrom putu. A tu je bitna ta<br />

moja upornost. To mi je stil. Ne raditi<br />

nabrzinu, nego godinama. Takav sam.<br />

Nisam superefikasan menadžer, radije<br />

ću raditi polako i dugoročnije. Znam<br />

koje su mi loše strane i u kojim projektima<br />

ne bih bio uspješan, ali ima nekih<br />

gdje vidim dalje od ostalih”, zaključuje<br />

Damir Sabol, koji je godinama dio svoje<br />

zarade investirao u mlade stručnjake<br />

s dobrim IT projektima. S kolegama<br />

poduzetnicima Sašom Cvetojevićem,<br />

Mihovilom Barančićem i Ivom Špigelom<br />

osnovao je udrugu poslovnih<br />

anđela koji pomažu mladima, među<br />

kojima je upoznao niz talentiranih ljudi<br />

s izvrsnim idejama. Danas više ne<br />

ulaže vlastiti novac, ali u Zagrebačkom<br />

inkubatoru poduzetništva start-up<br />

tvrtkama kroz edukacije pomaže da<br />

svoje ideje razviju u posao prije nego<br />

što bi to sami uspjeli. A postoji i neki<br />

novčani fond koji je skupljen crowfoundingom<br />

i iz kojeg je već uloženo u<br />

neke projekte.<br />

“Investiranje je posebna disciplina.<br />

Ja nisam investitor. Više sam poduzetnik.<br />

Ta mi je uloga draža. Shvatio<br />

sam da nisam dobar investitor. Tzv.<br />

Angel investiranje jako je teško jer<br />

moraš biti spreman izgubiti novac,<br />

ali i naći projekte u koje želiš uložiti.<br />

Hrvatska za to baš i nije super<br />

okružje. Ali, godišnje se ipak nađu<br />

jedan do dva projekta u koje se isplati<br />

investirati”, govori Sabol.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 87

KOMPANIJE ZA 2016.<br />

KIRCEK<br />

Silvio Gotić<br />

stigao je<br />

u tvrtku s<br />

najmlađom<br />

generacijom<br />

obitelji. Danas<br />

je direktor<br />

prodaje<br />

Sami smo osvojili<br />

europsko tržište,<br />

a onda i Ikeu<br />

U Ikeu bi u 2016. trebalo ići 20 posto Kircekove<br />

proizvodnje. Osim posla, od Šveđana su dobili i<br />

stručne savjete vrijedne desetke tisuća eura<br />

PIŠE: GORDANA GALOVIĆ<br />

FOTOGRAFIJE: ŽELJKO HAJDINJAK/CROPIX<br />

Jedan poziv iz srpnja 2014. godine<br />

pokazao se presudnim. Maloj<br />

tvrtki Kircek iz Ljubešćice koja<br />

se bavi drvnom proizvodnjom<br />

stigao je tada prvi upit iz Ikee. Švedski<br />

proizvođač namještaja pokazao je interes<br />

za suradnju s relativno malim hrvatskim<br />

proizvođačem s iskustvom u izvoznim<br />

poslovima. Poziv je na kraju rezultirao<br />

i ugovaranjem posla pa su iz tvorničkih<br />

pogona nedaleko od Varaždina proteklih<br />

tjedana krenule prve isporuke masivnih<br />

drvenih ploča od hrastovine koje se koriste<br />

za izradu radnih ploha za kuhinje.<br />

Hrvatske ploče od rujna se nalaze u europskim<br />

prodajnim centrima Ikee. Kircek<br />

je uspio postati tek drugi hrvatski<br />

88<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

dobavljač koji radi za zahtjevnog švedskog<br />

proizvođača.<br />

U obiteljskoj tvrtki koju danas vodi<br />

treća generacija obitelji Gotić priznaju<br />

da su pregovori i zadovoljavanje strogih<br />

standarda koje traži Ikea bili izuzetno zahtjevni,<br />

ali korist će biti višestruko veća.<br />

Već iduće godine iz tvorničkih pogona u<br />

Ljubešćici trebalo bi otići oko 20 tisuća<br />

masivnih drvenih ploča. Proizvodnja za<br />

Ikeu u 2016. godini trebala bi dosegnuti<br />

oko 20 posto ukupne proizvodnje i kontinuirano<br />

rasti dalje te osiguravati rast<br />

prihoda, koji su lani iznosili 21,6 milijuna<br />

kuna.<br />

“Kada smo u srpnju 2014. godine primili<br />

prvi Ikein upit, ponudu smo poslali<br />

u najkraćem mogućem roku. Početkom<br />

2015., nakon nekoliko odrađenih međusobnih<br />

sastanaka, dobili smo potvrdu<br />

da je naša ponuda prošla te da možemo<br />

krenuti u sljedeću fazu - pokretanje posla”,<br />

otkriva Silvio Gotić, direktor prodaje<br />

tvrtke Kircek.<br />

Iako u Kirceku ističu da u proizvodnji<br />

poštuju sve hrvatske i europske propise i<br />

standarde, pa i više od toga, susreli su se<br />

s vrlo strogim zahtjevima. Naime, Ikea<br />

ima svoje nadstandarde, koje svi njezini<br />

dobavljači moraju strogo poštovati. Ikeini<br />

predstavnici stoga su tijekom cijele<br />

ove godine stalno stizali u tvorničke pogone<br />

Kirceka i provjeravali sve detalje<br />

proizvodnje i poslovanja. Vrlo temeljito<br />

kontrolirali su sve procese proizvodnje,<br />

kvalitetu sirovina i repromaterijala. Na<br />

analizu je otišlo čak i ljepilo koje koriste u<br />

proizvodnji ili, pak, materijal koji koriste<br />

za pakiranje.<br />

“Provjerili su i naš sustav kontrole kvalitete<br />

proizvoda, a kontrolirali su čak i<br />

poštujemo li njihove visoke standarde<br />

sigurnosti na radu te ekološke standarde,<br />

odnosno uzrokuje li naša proizvodnja<br />

negativne učinke na okoliš te imamo li<br />

temeljito razrađen plan zbrinjavanja otpada<br />

koji nastaje u proizvodnji”, ističe<br />

Silvio Gotić.<br />

Tek drugi hrvatski dobavljač koji je uspio<br />

dogovoriti posao s Ikeom priznaje da<br />

je riječ o zahtjevnom partneru, ali upravo<br />

OBRT JE U TVRTKU<br />

PRERASTAO 1991., KAD<br />

JE POSAO PREUZELA<br />

TREĆA GENERACIJA<br />

OBITELJI. OD 2007. TO<br />

JE OZBILJAN POGON<br />

ZA OZBILJNE IZAZOVE<br />

zato i odličnoj referenci za poslove s drugim<br />

partnerima.<br />

“Uvjeti koje postavlja Ikea nisu komplicirani,<br />

ali inzistiraju da se svaki zahtjev<br />

trajno implementira i kontinuirano dokumentira,<br />

pa je samim time proces dugotrajan,<br />

ali i dugoročno vrlo koristan.<br />

Ikeini zaposlenici cijelo su vrijeme asistirali<br />

i pomagali u provođenju implementacije<br />

njihovih standarda, a na taj način<br />

smo dobili strukturu proizvodnje i stručne<br />

savjete koje bismo na tržištu sigurno<br />

platili nekoliko desetaka tisuća eura. Naš<br />

je tim odradio i nekoliko školovanja u<br />

Ikei kako bismo se bolje upoznali s njihovim<br />

standardima, web aplikacijama i<br />

ostalim detaljima”, pojašnjava Gotić, koji<br />

priznaje da su marže u drvnoj industriji<br />

iznimno niske, a konkurencija velika pa<br />

je jako bitan kontinuitet poslovanja.<br />

Iako su u fokus došli tek nakon ugovaranja<br />

posla s Ikeom, iz tvorničkih pogona<br />

u Ljubešćici i dosad su uspješno<br />

ugovarali izvozne poslove. Godišnje proizvedu<br />

oko tri tisuće prostornih metara<br />

masivnih ploča koje uglavnom plasiraju<br />

na europsko tržište. Većinu proizvodnje<br />

U FOKUS SU DOŠLI TEK<br />

NAKON UGOVARANJA<br />

POSLA S IKEOM, ALI<br />

KOMPANIJA JE I DOSAD<br />

ŽIVJELA OD IZVOZA NA<br />

EUROPSKO TRŽIŠTE.<br />

POSTOJE OD 1950.<br />

izvoze na europsko tržište, a najveći dio<br />

u Dansku, Švedsku, Norvešku, Englesku,<br />

Irsku, Njemačku i Češku. Na domaće<br />

tržište plasiraju tek manji dio svega što<br />

proizvedu.<br />

Tvrtka u kojoj danas radi 54 zaposlenih<br />

s uspješnim izvoznim plasmanom<br />

izrasla je iz male pilane i obrta koji je 1950.<br />

godine pokrenuo Ivan Gotić. Budući da<br />

je razvoj privatne tvrtke, odnosno obrta<br />

u to vrijeme bio ograničen, tek krajem<br />

osamdesetih godina dolazi do prvog malog<br />

iskoraka kroz povezivanje s izvoznim<br />

kućama, zahvaljujući kojima su počeli<br />

izvoziti svoje proizvode na europsko<br />

tržište. Krajem 80-ih obrt preuzimaju<br />

Jadranka i Dragutin Gotić, a početkom<br />

1991. godine mali obiteljski obrt prerasta<br />

u tvrtku Kircek, koju polako preuzima<br />

treća generacija obitelji. U veću proizvodnju<br />

masivnih ploča krenuli su 1995.<br />

godine nakon gradnje dviju proizvodnih<br />

hala i sušare. Ozbiljna proizvodnja koja<br />

ih je dovela do suradnje s Ikeom počinje<br />

2007. godine, kada pokreću proizvodnju<br />

dijelova za namještaj, kuhinjskih radnih<br />

ploča, dijelova za stepeništa te razne drvne<br />

galanterije.<br />

U Kirceku ističu da im je današnju tržišnu<br />

poziciju osiguralo stalno ulaganje u<br />

nove strojeve za povećanje proizvodnih<br />

kapaciteta te kvaliteta i efikasnost proizvodnje<br />

jer samo tako mogu odgovoriti<br />

zahtjevnom tržištu.<br />

“Ideja je kupcima nuditi moderne i<br />

njihovim potrebama prilagođene drvne<br />

proizvode, odnosno proizvodnju učiniti<br />

maksimalno fleksibilnom i prilagoditi je<br />

potrebama tržišta, a rokove izrade i isporuke<br />

učiniti što kraćima. Stalnim ulaganjem<br />

u nove i poboljšane tehnologije, cilj<br />

je podizati tehnološku opremljenost tvrtke,<br />

a time i stalno podizati razinu usluge i<br />

kvalitetu proizvoda”, ističe Silvio Gotić.<br />

Posao za Ikeu donosi im, dodaje<br />

Gotić, dugoročno stabilno poslovanje,<br />

kao i pristup novim tržištima i novim<br />

kupcima. Sve to omogućit će i nove investicije<br />

u proizvodne pogone i edukaciju<br />

zaposlenika, a u konačnici i novo<br />

zapošljavanje.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 89

PODUZETNICI<br />

PRAVILA MALOG BIZNISA<br />

Suosnivači Angela<br />

Ceresnie i Matt Burton<br />

zbližili su se tijekom<br />

partije karata<br />

Novi<br />

Moody’s?<br />

Orchard Capital, savjetodavna<br />

tvrtka za davatelje online<br />

zajmova, raste velikom brzinom<br />

PIŠE ROBB MANDELBAUM<br />

Dvaput dnevno, u 8 i 16 sati po pacifičkom<br />

vremenu, internetska<br />

stranica za povezivanje malih<br />

zajmoprimaca i zajmodavaca<br />

Prosper Marketplace objavljuje<br />

popis zajmova raspoloživih za financiranje.<br />

Taj popis željno očekuju hedge fondovi i druge<br />

ustanove zainteresirane za davanje neosiguranih<br />

potrošačkih kredita uz kamatnu stopu i do<br />

32%. Svi zajmovi se razgrabe u nekoliko sekundi.<br />

Investitori, dakle, nemaju puno vremena za<br />

pažljiv odabir onih koji zadovoljavaju njihove<br />

kriterije rizika i prinosa. Tu stupa na scenu<br />

newyorški startup Orchard Platform.<br />

Orchard izrađuje softver za kupnju kredita<br />

i prikuplja sve podatke dostupne na Prosperu<br />

i drugim online tržnicama zajmova kako bi<br />

analizirao učinkovitost tih pozajmica tijekom<br />

vremena. Sada tvrtka obavlja kupnju za svoje<br />

klijente na tri od dvadesetak američkih online<br />

tržnica zajmova, a s još sedam prikuplja podatke.<br />

Suosnivač Matt Burton, elokventni 30-<br />

godišnjak rodom iz San Antonija, došao je na<br />

ovu ideju 2013. godine, kada je kao mladi konzultant<br />

obilazio male upravljače novcem na<br />

JAMEL TOPPIN ZA FORBES<br />

90<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

NEUGODNA IZNENAĐENJA ZA MALE TVRTKE<br />

Otkako je 2003. otvorila ured u<br />

Cookevilleu u Tennesseeju, odvjetnica<br />

specijalizirana za nekretnine Joy Buck<br />

Gothard (56) zapošljava četvero zaposlenika.<br />

Smatra ih, kaže, članovima<br />

obitelji i omogućila im je da uplaćuju<br />

zdravstveno osiguranje izravno s<br />

računa njezinog ureda na račun osiguravatelja<br />

po svom izboru. Gothard<br />

posjeduje i ranč pa je početkom<br />

godine pročitala uznemirujuću vijest<br />

u časopisu The Progressive Farmer:<br />

Obamacare (Zakon o priuštivoj<br />

zdravstvenoj skrbi) od 1. srpnja 2015.<br />

takve aranžmane smatra protuzakonitim<br />

i kažnjava sa 100 dolara globe<br />

na dan ili 36.500 dolara godišnje po<br />

zaposleniku. Ubrzo potom Gothard su<br />

iz knjigovodstvenog servisa upozorili<br />

da više neće moći sa svog računa<br />

uplaćivati zdravstveni doprinos za<br />

zaposlenike.<br />

Gothard je odmah počela tražiti<br />

odgovarajući skupni plan zdravstvenog<br />

osiguranja među rješenjima za<br />

male biznise, što i jest cilj Obamacarea.<br />

Nije, međutim, uspjela pronaći<br />

odgovarajući plan. Gothard, naime, ne<br />

podliježe obvezama koje Obamacare<br />

predviđa za poslodavce jer ima manje<br />

od 50 zaposlenika. Stoga je na savjet<br />

knjigovođe privremeno povećala<br />

plaće, kako bi zaposlenici lakše<br />

plaćali individualno osiguranje. To nije<br />

idealno rješenje: na više plaće Gothard<br />

mora plaćati više poreze, a njezini<br />

zaposlenici moraju platiti porez i na<br />

taj dodatni prihod.<br />

No barem ne krši<br />

zakon.<br />

“To je frustrirajuće.<br />

Ljudi i ne znaju<br />

kako se lako mogu<br />

naći na udaru<br />

kazne jer nastoje<br />

postupati ispravno<br />

”, kaže Gothard.<br />

To je samo najnovija<br />

od brojnih<br />

pravnih, poreznih i<br />

regulatornih zamki<br />

koje iscrpljuju<br />

američke poduzetnike<br />

i njihove<br />

bankovne račune.<br />

Oni stoga od<br />

samog pokretanja startupa moraju<br />

znati odgovore na nekoliko važnih<br />

pitanja. Primjerice, žele li imati korporaciju<br />

ili ustrojiti biznis kao poslovno<br />

partnerstvo? Žele li imati zaposlenike<br />

ili angažirati samostalne pružatelje usluga?<br />

Pogrešna odluka može pothvat<br />

pretvoriti u katastrofu. Kako izbjeći<br />

pogreške?<br />

• Djelujte pravodobno. Primamljivo je<br />

zanemarivati administrativne poslove,<br />

ali predugim odgađanjem poduzetnik<br />

si sužava mogućnosti i riskira plaćanje<br />

kazni.<br />

• Oslonite se na vanjske usluge. Poduzetnici<br />

po prirodi teško ispuštaju uzde<br />

iz svojih ruku, ali plaće, zdravstveno i<br />

mirovinsko osiguranje su područja u<br />

U zamci: Joy Buck Gothard našla se u<br />

prekršaju kada su se promijenili propisi<br />

kojima propisi i<br />

papirologija mogu<br />

preopteretiti malo<br />

poduzeće. Kako<br />

nije pronašla<br />

odgovarajući plan<br />

zdravstvenog<br />

osiguranja za<br />

svoje zaposlenike,<br />

Gothard<br />

će, kaže, vjerojatno<br />

angažirati<br />

stručnog posrednika<br />

za pitanja<br />

osiguranja.<br />

• Nađite savjetnike<br />

od povjerenja.<br />

Gothard je<br />

na akciju potaknuo<br />

poziv njezinog dugogodišnjeg<br />

knjigovođe. Pronađite dobar knjigovodstveni<br />

i porezni servis s kojim<br />

ćete trajno surađivati. S praćenjem<br />

poreznih rokova i promjena mogu se<br />

nositi samo profesionalci, a i njima to<br />

nije uvijek lako.<br />

• Ne oslanjajte se samo na profesionalce.<br />

Kaznu zbog prekršaja ili<br />

propuštenog roka plaćate iz svog<br />

džepa, stoga zakonske promjene<br />

koje se najviše tiču vaše djelatnosti<br />

pratite preko strukovnih publikacija i<br />

na internetu.<br />

— Kelly Phillips Erb<br />

Više savjeta za male biznise potražite<br />

na forbes.com/smallbiztraps.<br />

Zapadnoj obali. Nijedan od njih nije imao dobar<br />

sustav za praćenje portfelja malih kredita.<br />

“Svi su ti momci pokušavali sve raditi sami”,<br />

kaže Burton. “Na letu natrag odlučio sam pokrenuti<br />

Orchard.”<br />

U međuvremenu je Orchard, koji sad<br />

im 42 zaposlenika i u 2015. očekuje oko tri<br />

milijuna dolara prihoda, postao najveći od<br />

nekoliko startupa za pružanje usluga analize<br />

industriji posuđivanja novca mimo banaka.<br />

Po Morgan Stanleyju, vrijednost zajmova<br />

ugovorenih preko online posrednika prošle<br />

je godine iznosila 14 milijardi dolara i do<br />

2020. će rasti po složenoj godišnjoj stopi od<br />

STUDENI, 2015 FORBES 91

PODUZETNICI<br />

47 posto. Orchard klijentima naplaćuje oko<br />

tri bazna boda mjesečnog iznosa povjerenog<br />

na upravljanje ili uloženog preko tvrtke. U<br />

srpnju je 59 klijenata uz njihovu pomoć kupilo<br />

227 milijuna dolara zajmova. Krug financiranja<br />

održan prošle jeseni donio je Orchardu<br />

12 milijuna dolara, što mu je procijenjenu<br />

vrijednost podiglo na 50 milijuna dolara. Među<br />

financijerima su bivši šef Citigroupa Vikram<br />

Pandit, nekadašnji predsjednik Morgan<br />

Stanleyja John Mack te Nigel Morris, osnivač<br />

fonda Capital One.<br />

“To je vrlo vrijedna ideja”, kaže Charles<br />

Moldow iz Foundation Capitala koji je zaradio<br />

milijune dolara ulažući na tržnicama zajmova.<br />

“Inače bi institucije morale same raditi<br />

niz analiza kako bi usporedile zajmove s različitih<br />

platformi. Ovo je kao rejting agencija.”<br />

Orchard je začet 2011. godine, kada je Burton<br />

razvijao proizvod za Admeld, tvrtku koja<br />

je spajala online oglašivače s kupcima oglasa.<br />

Admeld se pripremao za prodaju Googleu i<br />

Burton je imao viška vremena. Kada je otkrio<br />

Lending Club i njegove duge liste zajmova,<br />

to mu se činilo poznatim, “vrlo sličnim ranim<br />

platformama za oglašavanje”. Bio je zapanjen<br />

količinom informacija koje je Lending Club<br />

objavljivao o svojim zajmovima, iako ih, kaže,<br />

većinom nije razumio. S vremenom se upustio<br />

i u financiranje nekoliko zajmova.<br />

Na odmoru na Fire Islandu, u lipnju 2012.<br />

godine, preko zajedničkih je prijatelja upoznao<br />

Angelu Ceresnie, potpredsjednicu za<br />

upravljanje rizicima u odjelu malih kredita u<br />

Citibanku. Ceresnie, sada 33-godišnjakinja, po<br />

prirodi je povučena, a Burton je vrlo društven,<br />

no oboje vole pobjeđivati. Njihovo poslovno<br />

partnerstvo počelo se formirati nakon partije<br />

karata u kojoj je Burton pobijedio. “Kasnije se<br />

ispostavilo da oboje ulažemo u zajmove preko<br />

Lending Cluba. Ona je izvukla svoj portfelj, ja<br />

svoj”, prisjeća se Burton, a Ceresnie dodaje:<br />

“Moji su prinosi bili visoki, oko 15 ili 16 posto,<br />

dok je Matt zarađivao devet ili deset posto.”<br />

Ceresnie je počela poučavati Burtona o<br />

kreditima. Zajedno su pokrenuli i blog o tržnicama<br />

zajmova, a od 2013. organiziraju stručne<br />

skupove za ljude iz te djelatnosti. “Svi su<br />

ZAVRŠNA MISAO<br />

“Kvaliteta posuđivanja novca važnija je od kvantitete.”<br />

— LEWIS THOMPSON PRESTON<br />

PRAVILA MALOG BIZNISA<br />

nam govorili da moramo postati hedge fond”,<br />

kaže Burton. “Nisam ih poslušao, uglavnom<br />

zato što nikada nisam radio u hedge fondu”.<br />

Umjesto toga počeli su savjetovati upravljače<br />

novcem privučene mogućim prinosima na internetu.<br />

“Bojali su se pratiti 100 milijuna dolara<br />

tešku investiciju napravljenu u koracima od<br />

po 8000 dolara”, kaže Burton.<br />

Po povratku sa Zapadne obale, dodaje,<br />

“rekao sam Angeli kako raspolažemo vještinama<br />

da takvo što napravimo sami.” Udružili<br />

su se s još dvojicom suosnivača - softverskim<br />

inženjerom iz Googlea Jonathanom Kelferom<br />

i Davidom Snitkofom, bivšim potpredsjednikom<br />

za male tvrtke i poslovno bankarstvo u<br />

Citibanku - i Orchard je pokrenut.<br />

Jay Posner, upravljački partner u Blue Cub<br />

Capital Managementu, kaže da mu Orchard<br />

kao klijentu “donosi terensku prednost. U<br />

stanju sam kupovati kredite djelić sekunde<br />

nakon što postanu dostupni i tako se mogu<br />

natjecati s većim fondovima, koji imaju više<br />

resursa.”<br />

“Orchard se pokazao jako dobrim” u kupnji<br />

kredita, kaže Aaron Vermut, izvršni direktor<br />

Prospera čiji predsjednik Ron Suber ima vlasnički<br />

udjel u Orchardu. “Brzi su, rade dobar<br />

odabir i njihove ponude vrlo često pobjeđuju.”<br />

Burton priznaje da njegovi veliki planovi s<br />

Orchardom, uključujući razvoj sekundarnog<br />

tržišta online kredita, nailaze na prepreke:<br />

“To je vrlo obećavajuća industrija, ali stvari<br />

još ne idu glatko.”<br />

Jedna od prepreka su sami zajmodavci,<br />

većinom još premali za izgradnju automatiziranog<br />

sustava distribucije kakav zamišlja<br />

Burton. Ipak, na stručnim skupovima koje<br />

Orchard i dalje svakih nekoliko tjedana priređuje<br />

u New Yorku i drugdje, ne manjka<br />

entuzijazma. “Naš prvi skup bio je sastanak<br />

sedmero ljudi u baru na Lower East Sideu”,<br />

kaže Ceresnie. Ove zime morala je, međutim,<br />

vikati kako bi je čuli svi okupljeni u sali u San<br />

Franciscu: “Pogledajte ovu prostoriju. Neki su<br />

ljudi doletjeli u San Francisco samo zbog ovog<br />

događaja! Oduševljena sam!”<br />

DA<br />

MOŽDA<br />

NE<br />

MOTORI<br />

PROMJENE<br />

Koji su novi projekti<br />

trenutačno u trendu?<br />

Evo što je pokazala<br />

treća godišnja<br />

lista 25 najinovativnijih<br />

potrošačkih i maloprodajnih<br />

brendova<br />

koju sastavlja CircleUp.<br />

KULTNO VJEŽBANJE<br />

Naprezanje u teretani je<br />

out. U trendu je “iskustvo<br />

vježbanja”. Tough Mudder,<br />

Barry’s Bootcamp i<br />

SoulCycle (koji je upravo<br />

prijavio IPO) ušli su na<br />

listu.<br />

IZRAVNA VEZA S<br />

POTROŠAČEM<br />

Casperovi madraci, brijaći<br />

pribor iz e-dućana Harry’s,<br />

pretplata na donje rublje<br />

preko servisa MeUndies:<br />

brendovi dostupni samo<br />

online nadjačavaju tradicionalnu<br />

maloprodaju.<br />

SLATKO I SLANO<br />

Današnji potrošači traže<br />

hranu bolju za zdravlje,<br />

na primjer Skinnypopove<br />

kokice i niskokalorične<br />

napitke tvrtke Bai Brands.<br />

Čuvaj se, Pepsi!<br />

ROSS GILMORE/GETTY IMAGES<br />

92<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

TEHNOLOŠKE TVRTKE<br />

TRANSFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA<br />

Vladari protoka<br />

Troje stručnjaka za obradu podataka izdvojilo se iz LinkedIna i osnovalo<br />

jednu od najboljih malih tvrtki tehnološkog sektora<br />

PIŠE: ALEX KONRAD<br />

Kafkijanci: Osnivači<br />

Confluenta Jay<br />

Kreps, Neha<br />

Narkhede i Jun<br />

Rao sudjelovali su<br />

u izradi softvera<br />

za Netflix, Uber i i<br />

Twitter<br />

Da biste stigli do jedne od najvećih<br />

novih tehnoloških zamisli, morate<br />

proći pokraj sjedišta Googlea i<br />

LinkedIna i zaustaviti se nekoliko<br />

kilometara dalje, ispred bungalova<br />

tik uz zubarsku ordinaciju u Mountain Viewu. Tu<br />

se iza neoznačenih vrata smjestio Confluent, godinu<br />

dana star startup odgovoran za protok podataka<br />

u nekim od najvećih i informacijama najbogatijih<br />

kompanija Silicijske doline, uključujući Uber i LinkedIn.<br />

Osnivači i 17 zaposlenika još uvijek stanu u<br />

jedinu sobu za sastanke, kojom odjekuje smijeh<br />

izvršnog direktora Jaya Krepsa. “Sada smo korak<br />

dalje od garaže”, kaže i počinje se smijati usred<br />

rečenice.<br />

Neće tu biti još dugo. Uskoro se sele u lijep<br />

novi prostor u Palo Altu, dostojniji kompanije<br />

koja je izmislila stabilne sustave statističke obrade<br />

tvitova za Twitter, preporučivanja filmova za<br />

Netflix i dinamičnog modela naplate za Uber.<br />

Confluent svoj biznis temelji na Apache Kafki,<br />

open-source softveru za obradu podataka što<br />

FOTOGRAFIJE: GABRIELA HASBUN ZA FORBES. STILIST: JOSEPH DEACETIS. DOTJERIVANJE: AMY LAWSON. JAY KREPS I JUN RAO NOSE ODJEĆU THEORY. NEHA NARKHEDE NOSI HALJINU MILLY I NARUKVICU ALEXIS BITTAR<br />

94<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

ga je tvrtkin tim stvorio 2011., dok su još radili u<br />

LinkedInu. Besplatnom verzijom softvera sada se<br />

koriste deseci tisuća ljudi, a preuzimanje je u prvih<br />

šest mjeseci 2015. poraslo za 400 posto. Biznis<br />

namjeravaju graditi na prodaji usluga i alata koji<br />

olakšavaju upotrebu Kafke. Index Ventures i rani<br />

ulagač Benchmark nedavno su u tvrtku investirali<br />

24 milijuna dolara pa Confluent planira udvostručiti<br />

broj zaposlenih. U listopadu će predstaviti<br />

novu verziju softver kako bi svoju bibliju protoka<br />

podataka približili još većem broju netehnoloških<br />

kompanija.<br />

Bolje korištenje podataka postalo je prioritet za<br />

većinu kompanija, i tehnoloških i netehnoloških.<br />

Bolji podaci mogu kompaniji otkriti kome se treba<br />

oglašavati, na koga ciljati u akcijskim prodajama<br />

i kada će skočiti potražnja, ali broj promatranih<br />

podataka postaje nevjerojatno velik. LinkedIn,<br />

primjerice, svakodnevno obradi 300 milijardi (pazite:<br />

milijardi!) korisničkih aktivnosti. Od posjeta<br />

web-stranicama do uporabe mobitela i senzora<br />

svih vrsta, kompanije se bore za pristup toj rijeci<br />

podataka u stvarnom vremenu. Obično se podaci<br />

učitavaju i analiziraju u nizovima, ali kompjutorska<br />

obrada takvih nizova može potrajati satima.<br />

Confluentov softver rješava pitanje neposrednog<br />

pristupa, omogućujući kontinuirani protok svi<br />

dolaznih podataka - nešto nalik čokoladnoj rijeci<br />

u korisnikovoj vlastitoj Wonka tvornici čokolade.<br />

Prateći podatke dok protječu takvom rijekom,<br />

kompanije mogu odmah mijenjati cijene (u Uberovu<br />

dinamičnom modelu naplate, na primjer) ili<br />

kupcu predložiti proizvod koji mu najbolje odgovara<br />

(u Netflixovom slučaju naslov filma). “Što<br />

se zbiva s vašim podacima, sada možete saznati<br />

jedanput dnevno, u ponoć”, kaže suosnivačica Neha<br />

Narkhede, šefica Confluentovih inženjera. “Mi<br />

pretvaramo podatke u središnji živčani sustav, tako<br />

da možete brže reagirati na događaje.”<br />

Zamisao o korištenju podataka u protocima starija<br />

je od Confluenta, ali je u praksi bila ograničena<br />

na internu uporabu u velikim tehnološkim kompanijama,<br />

gdje rade ljudi upućeni u tajnu obrade podataka<br />

u stvarnom vremenu, vrlo slični osnivačima<br />

Confluenta. Kreps (35) već dugo živi u Kaliforniji<br />

i napredovao je kroz inženjersku hijerarhiju LinkedIna<br />

do mjesta šefa tehničkog tima zaduženog<br />

za tvrtkine algoritme relevantnosti i podatkovne<br />

sustave. Narkhede, podrijetlom iz Indije, magistrirala<br />

je na Tehnološkom institutu u Georgiji i radila<br />

na internim projektima u LinkedInu dok se nije<br />

skrasila u Kafki. Jun Rao, doktor znanosti rođen u<br />

Pekingu, deset je godina bio IBM-ov istraživač, da<br />

bi se 2010. pridružio timu podatkovnih stručnjaka<br />

u LinkedInu. Sada se usredotočio na open-source<br />

Kafku i edukaciju ranih korisnika.<br />

Njih troje i nekoliko drugih zaposlenika LinkedIna<br />

stvorili su osnovni Kafka softver i omogućili<br />

drugim kompanijama da ga koriste i poboljšavaju.<br />

“Radimo to iz strasti”, kaže Rao,“jer je infrastruktura<br />

sredstvo za postizanje mnogih ciljeva.”<br />

Softver je brzo stekao rane korisnike na Airbnbu,<br />

Boxu, Ciscu, PayPalu, Squareu i Yahoou.<br />

Kada je trojka početkom prošle godine odlučila<br />

graditi zaseban biznis oko Kafke, snažno su ih podržali<br />

njihovi šefovi: LinkedIn je uložio u Confluent,<br />

što je njihova prva investicija u startup.<br />

Confluent danas ima minimalne prihode, no<br />

postoje snažni dokazi da bi već ubrzo mogao zarađivati<br />

rijeke novca. Tvrtkina verzija Kafke mjesečno<br />

bilježi 50 tisuća preuzimanja, a i bez pravog<br />

prodajnog tima ili velikog marketinga uspjeli su<br />

steći klijente koji plaćaju, uključujući vodeću klasičnu<br />

maloprodaju, najveću oglašivačku agenciju<br />

na svijetu, veliku kartičarsku kuću i medijski holding.<br />

U idućih nekoliko mjeseci Confluent će softveru<br />

dodati niz sigurnosnih značajki i tutorijala za<br />

više vrsta programera. “Što više ulaza napravite, to<br />

vam više vrijedi autocesta”, kaže Mike Volpi koji je<br />

vodio investiciju Index Venturesa u Confluent.<br />

Stručnjaci smatraju da bi se tvrtkini prihodi<br />

iduće godine mogli popeti na blizu 10 milijuna<br />

dolara, a u 2017. premašiti 50 milijuna. Confluent<br />

bi mogao ponoviti nedavni uspjeh Dockera, još<br />

jednog open-source miljenika koji je rekordnu<br />

prihvaćenost svojih računalnih alata, takozvanih<br />

kontejnera, pretvorio u rastući biznis procijenjen<br />

na milijardu dolara.<br />

Confluent danas vjerojatno vrijedi šestinu tog<br />

iznosa, ali ne zadugo. “Svaki novi zaposlenik znači<br />

dodatne milijune prihoda od prodaje “, kaže rani<br />

investitor Eric Vishria iz Benchmarka. “Postoji<br />

stvarni potencijal [da Confluent] postane fenomen<br />

u poduzetništvu.”<br />

GADGETI KOJE<br />

VOLIMO<br />

GIMME<br />

SHELTER<br />

Oslonite se na<br />

Talijane ako tražite<br />

savršen zaklon za<br />

svoj Lamborghini<br />

ili obitelj koja pod<br />

toskanskim suncem<br />

uživa u slasnim<br />

raviolima. Gazebox<br />

(cijena još nepoznata)<br />

svojevrsni<br />

je oklop na kolnom<br />

prilazu: može se<br />

lepezasto proširiti<br />

iz sjenice u garažu<br />

od ugljičnih vlakana,<br />

manju od standardne,<br />

ali dovoljnu da<br />

zaštiti vaš automobil<br />

ili motocikl od<br />

snijega, kiše i ptičjeg<br />

izmeta, istodobno<br />

dopuštajući protok<br />

zraka. Stilski savjet:<br />

boju ugrađene LED<br />

rasvjete možete daljinskim<br />

upravljačem<br />

prebaciti na “disko”.<br />

Dodatna oprema<br />

uključuje klima-uređaj,<br />

protuprovalni<br />

alarm i solarne<br />

ploče.<br />

ZAVRŠNA MISAO<br />

“Najveća je pogreška teoretizirati dok nemate sve podatke. Neprimjetno počnete<br />

prilagođavati činjenice teorijama, umjesto teorije činjenicama.” — Arthur Conan Doyle<br />

STUDENI, 2015 FORBES 95

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA KEVIN PLANK<br />

Robin Thurston, autor<br />

aplikacije MapMyFitness,<br />

sada vodi sve digitalne<br />

operacije u Under<br />

Armouru<br />

96 | FORBES STUDENI, 2015<br />

96-103 RL plank (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 96 10/23/2015 4:27:42 PM

SPORTAŠ<br />

PROTIV<br />

GEEKOVA<br />

KEVIN PLANK IZ KOMPANIJE UNDER ARMOUR DAO JE GOTOVO<br />

MILIJARDU DOLARA ZA APLIKACIJE KAKO BI PRETEKAO SILICIJSKU<br />

DOLINU, A K TOMU JE POD MANJIM PRITISKOM. NJEMU GADGETI<br />

SLUŽE SAMO ZA BOLJU PRODAJU ODJEĆE I OBUĆE<br />

PIŠE: PARMY OLSON<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 97<br />

96-103 RL plank (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 97 10/23/2015 4:27:53 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA<br />

KEVIN PLANK<br />

K<br />

evinu Planku postaje vruće dok sunce<br />

sve jače obasjava novi newyorški ured<br />

kompanije Under Armour. Prostor uređen<br />

poput teretane pun je mladih dizajnera, a<br />

police krcate fluorescentnim majicama i<br />

sportskim hlačicama od elastina. No, Plank se odlučio za<br />

sivo odijelo po mjeri i sad to plaća. Žustro ustaje s kožnatog<br />

stolca i sjeda na kauč smješten u sjeni. Razgovaramo<br />

o budućnosti fitness aplikacija, satova i narukvica za<br />

praćenje zdravstvenog stanja. Plank već po običaju ocrnjuje<br />

konkurenciju. Većina te tehnologije, kaže, dosadni<br />

su i neučinkoviti produkti modno neupućenih ljudi iz<br />

Silicijske doline. Smije se ironiji da modu<br />

za takve uređaje diktiraju tehnolozi. “San<br />

Francisco je jedan od daleko najgore odjevenih<br />

gradova na svijetu. ... Kao da se nitko<br />

ne želi dotjerati.”<br />

Kompaniji Under Armour, sa sjedištem<br />

u Baltimoreu, nosiva tehnologija nije<br />

osnovni biznis, ali to tržište raste brže od<br />

tržišta sportske odjeće. Prodaja mobilnih<br />

zdravstvenih aplikacija i uređaja mogla bi<br />

do 2020. premašiti 120 milijardi dolara.<br />

Plank je puno potrošio kako bi uhvatio<br />

korak. U studenome 2013. Under Armour<br />

je platio 150 milijuna dolara za aplikaciju<br />

MapMyFitness, a u veljači ove godine kupili<br />

su aplikaciju za brojanje kalorija My-<br />

FitnessPal za 475 milijuna i europsku fitness<br />

aplikaciju Endomondo za 85 milijuna<br />

dolara. Budući da se na neku od njihovih<br />

aplikacija barem jedanput mjesečno prijavi<br />

62 milijuna ljudi, Under Armour sada kontrolira<br />

najveću digitalnu zdravstvenu platformu<br />

na svijetu. Plank je za to dao iznos<br />

jednak zbrojenoj dobiti prije oporezivanja<br />

u protekle tri godine.<br />

Popis dobavljača odjeće i obuće koji su<br />

se uspješno ubacili na tržište tehnologije<br />

više je nego kratak: ne sadrži niti jedno<br />

ime. Nokia se svojedobno prebacila s<br />

izrade gumenih čizama na proizvodnju<br />

mobitela, a znamo što joj se dogodilo. Čak<br />

je i svemogući Nike odbacio svoj FuelBand<br />

prije nego što je Appleov sat pomeo tržište.<br />

Plank ne mari za zaradu od aplikacija.<br />

Novca već ima dovoljno. Pokušao je sklopiti<br />

265 milijuna dolara vrijedan ugovor<br />

s Kevinom Durantom, krilom Oklahoma<br />

City Thundera, ali je Nikeova ponuda bila<br />

veća. Aplikacije postoje kako bi ljudi više vježbali i kupovali<br />

više sportske odjeće i obuće, a to će 43-godišnjem<br />

samoniklom milijarderu Planku uvijek biti najvažnije.<br />

Igrač američkog nogometa sa Sveučilišta u Marylandu<br />

počeo je dizajnirati i prodavati sportske majice 1966.<br />

godine iz bakinog podruma. S vremenom je pretvorio<br />

Under Armour u drugog najvećeg dobavljača sportske<br />

odjeće u SAD-u, iza Nikea. Vrijednost tvrtkine dionice<br />

povećala se za 16 puta od IPO-a 2005. godine. Prihod od<br />

prodaje ove bi godine trebao biti malo ispod četiri milijarde<br />

dolara, a proklamirani je cilj 7,5 milijardi do 2018.<br />

Dobit je u protekle četiri godine rasla po godišnjoj stopi<br />

Robin Thurston, suosnivač MapMyFitnessa, sada<br />

se bavi digitalnim operacijama Under Armoura<br />

MATT RYB<br />

98 | FORBES STUDENI, 2015<br />

96-103 RL plank (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 98 10/23/2015 4:28:02 PM

dobavljač odjeće i obuće pa zašto ne bismo uspjeli ako<br />

ljudi to žele nositi?”<br />

Tijekom odrastanja Plank je stalno nastojao dokazati<br />

da je jednako dobar kao oni veći od njega. Bio je najmlađi<br />

od petorice sinova u obitelji pripadnika srednje klase iz<br />

Kensingtona, u državi Maryland. Jednom je kao tinejdžer<br />

s braćom prodavao pletene narukvice na koncertu<br />

Grateful Deada i zaradio nekoliko puta više od njih. U<br />

srednjoj školi je igrao nogomet, a zatim bio i vođa napada<br />

sveučilišne momčadi, unatoč sitnoj građi. Kad se zbog trčanja<br />

u teškom, znojem natopljenom dresu razbolio, krenuo<br />

je u potragu za majicama koje će ostati lagane i suhe.<br />

Mogao ih je prodati na tisuće igračima kakav je bio i sam.<br />

Dovezao se u newyorški Garment District i krenuo<br />

u obilazak salona duž Sedme avenije, tražeći savršenu<br />

kombinaciju sušenja i rastezljivosti materijala. Upućivali<br />

su ga od imena do imena dok nije obišao cijeli opskrbni<br />

lanac i napokon stigao do sada zatvorene tvornice Guilford<br />

Mills u unutrašnjosti države New York. Poslije je<br />

pronašao i njihov pogon u Ohiju te za početak naručio<br />

nekoliko stotina majica. Počeo ih je prodavati bivšim<br />

suigračima koji su se probili u NFL. Zaljubili su s u njih.<br />

Plankova supruga Desiree Jacqueline, koju je upoznao<br />

na studiju, pomagala je primati narudžbe u svako doba<br />

dana i noći. Potrošio je 20 tisuća dolara prikupljenih s<br />

nekolicinom drugih malih poduzetnika i do maksimuma<br />

opteretio kreditnu karticu. Ipak, jedva je održavao<br />

na životu tvrtku koju je vodio iz bakine skromne kuće u<br />

Kensingtonu.<br />

Kako bi dobio poslove, Plank je prikazivao Under Armour<br />

većim nego što je bio. Jednom treneru rekao je da<br />

tražene zimske dresove ima na zalihama, a onda odjurio<br />

predati hitnu narudžbu. Kada su prvi klijenti iz NFL-a<br />

željeli posjetiti njegov ured, odveo ih je umjesto toga u<br />

fini restoran.<br />

U 1996. godini tvrtkin je prihod iznosio 17 tisuća dolara.<br />

Prijelomna je bila 1999. kada je Plank za 12 tisuća dood<br />

21%, a rast Under Armoura na međunarodnom tržištu<br />

tek predstoji.<br />

Jedino što zanima ulagače jest kako će 710 milijuna<br />

dolara potrošenih za aplikacije utjecati na prodaju odjeće<br />

i obuće, kaže analitičarka tržišta Corinna Freedman<br />

iz BB&T-ja. Plank se slaže. Na ploči u njegovom uredu<br />

godinama je pisalo “Ne zaboravite prodavati majice i tenisice”.<br />

U usporedbi s dostizanjem Nikea, ovo s tehnologijom<br />

je teško. U siječnju je Under Armour predstavio aplikaciju<br />

Record, namijenjenu praćenju zdravlja, spavanja<br />

i tjelesne spreme. Record radi s nizom gadgeta drugih<br />

tvrtki i dobio je dobre ocjene, ali uz stotine suparničkih<br />

aplikacija nije ga preuzelo mnogo ljudi. Plank se nada da<br />

će se to promijeniti početkom 2016. kada izlazi nova verzija.<br />

Pokazuje nam maketu na svom iPhoneu 6: cijeli zaslon<br />

zauzima šareni krug posut brojkama o napravljenim<br />

koracima, satima sna i korisnikovu “općem stanju”. Aplikacija<br />

će raditi s nizom spravica, primjerice s narukvicom<br />

Grip koju je osmislio proizvođač pametnih telefona HTC<br />

i čiji je debi pomaknut sa svibnja ove također na početak<br />

iduće godine. Tajni tim u Baltimoreu razvija i sofisticirane<br />

senzore utkane u buduće majice za vježbanje, ali “od<br />

toga smo još uvijek dalje nego što mi se sviđa”, priznaje<br />

Plank.<br />

To možda vrijedi i za cijelo tržište. Apple je navodno<br />

prodao samo tri-četiri milijuna svojih satova, koji tek trebaju<br />

postati omiljeni kao drugi Appleovi proizvodi. Fitbit<br />

je prodao više od 20 milijuna fitness trackera i u lipnju<br />

“NAJVEĆI SMO SVJETSKI<br />

DOBAVLJAČ ODJEĆE I<br />

OBUĆE PA ZAŠTO NE BISMO<br />

USPJELI AKO LJUDI TO<br />

ŽELE NOSITI?”<br />

na IPO-u prikupio 421 milijuna dolara, ali je vrijednost<br />

dionice nakon snažnog skoka počela padati prema inicijalnoj<br />

cijeni. Jawbone je odgodio lansiranje nove narukvice,<br />

a prati ih glas da im se spravice često kvare. Svi<br />

su se mučili s privlačenjem sumnjičavih potrošača. “Ja<br />

sam sve to isprobao”, kaže Plank i skida sako kako bi nam<br />

pokazao prazna zapešća. “Mislim da svi imaju problema<br />

s izvedbom. Kažu vam da napravite 8000 koraka, ali vam<br />

ne kažu što s time.” Tvrdi da čak i najnoviji Appleov softver<br />

za praćenje zdravlja “nije uvjerljiv”.<br />

Under Armour je oduvijek bio tehnološka tvrtka, tvrdi<br />

Plank, jer sva njihova odjeća ima konkretnu funkciju.<br />

Kompresijske košulje smanjuju vjerojatnost ozljeda, a<br />

sintetičke tkanine izrađene su tako da uklanjaju znoj s<br />

kože ili odbijaju sunčeve zrake. “Kad sam vam rekao da<br />

je to Under Armour majica, trebali ste me pitati što je<br />

njezina funkcija”, kaže Plank. “Mi smo najveći svjetski<br />

Sjedište Under Armourova Connected Fitnessa u teksaškom gradu Austin<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 99<br />

96-103 RL plank (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 99 10/23/2015 4:28:11 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA<br />

KEVIN PLANK<br />

lara zakupio pola oglasne stranice u magazinu ESPN, što<br />

muje donijelo milijun dolara prihoda. Milijun se u 2000.<br />

pretvorio u pet milijuna. U 2001. prodaja je skočila na 20,<br />

a u 2002. na 50 milijuna dolara. U iduća dva desetljeća<br />

Under Armour je postajao sve uspješniji, izbjegavajući<br />

modne trendove i poboljšavajući osobine proizvoda. Dok<br />

su Nikeove i Adidasove tenisice šetale Tjednom mode u<br />

New Yorku, Under Armour je predstavljao svoje high-tech<br />

olimpijske kombinezone za brzo klizanje, razvijene u<br />

suradnji s Lockheed Martinom.<br />

Digitalni udar stigao je tek u siječnju 2011. godine, kada<br />

se Plank našao u gomili posjetitelja najvećeg godišnjeg<br />

sajma tehnologije, Consumer Electronics Showa. Beskraj-<br />

ni redovi televizora s ravnim ekranima, dizajnom i osobinama<br />

sličnih jedan drugome kao jaje jajetu, učinili su se<br />

Planku razbacivanjem inženjerskog talenta: “Što? Sve te<br />

kompanije došle su na istu veliku ideju u isto vrijeme?”<br />

Zamišljao je kako bi bilo da okupi tisuću inženjera iz Samsunga,<br />

LG-a i Sonyja, odvede ih u dućan sportske odjeće i<br />

provjeri koje bi od proizvoda mogli poboljšati.<br />

Industrija sportske odjeće angažirala je malo inženjera.<br />

“Mislim da u našoj industriji nisu radili tako pametni<br />

ljudi”, iskren je Plank. Po povratku u Baltimore zgrabio<br />

je primjerak prve Under Armourove majice namijenjene<br />

prodaji, otišao do jednog od suosnivača, šefa operacija<br />

Kipa Fulksa, i rekao mu: “Vidi kako ovo možete pretvoriti<br />

ČEMU OVO SLUŽI?<br />

UNDER ARMOUR JE SEBE SMATRAO TEHNOLOŠKOM<br />

KOMPANIJOM I PRIJE OKRETANJA APLIKACIJAMA.<br />

JOŠ NEKI OD NJIHOVIH NOSIVIH UREĐAJA:<br />

Kompresijska<br />

majica E39 nije<br />

u širokoj prodaji.<br />

Koristi se na<br />

događajima<br />

poput NFL-ovog<br />

Combinea, a broji<br />

otkucaje srca,<br />

mjeri toplinu kože i<br />

ubrzanje.<br />

Nove košarkaške<br />

tenisice Curry<br />

Two izrađene su<br />

od superlaganog<br />

materijala<br />

SpeedForm koji<br />

se prilagođava<br />

stopalu. S trkačkim<br />

tenisicama Apollo<br />

osjećate se kao da<br />

trčite bosi.<br />

Majice iz nove<br />

kolekcije<br />

Luminous<br />

krajnje su<br />

mekane, ali i<br />

opremljene<br />

svjetlucavim<br />

printom pa<br />

je trkač lakše<br />

uočljiv noću.<br />

Otvori za palce<br />

drže rukave na<br />

mjestu.<br />

100 | FORBES STUDENI, 2015<br />

96-103 RL plank (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 100 10/23/2015 4:28:31 PM

u digitalno.” Zapanjeni proizvodni tim ostavljen je da sam<br />

otkrije što bi to trebalo značiti. “Ne znam je li on znao što<br />

bi ta majica točno trebala moći”, kaže Kevin Haley, zadužen<br />

za nove. “Samo je imao viziju.”<br />

Haleyjev tim nisu činili stručnjaci za elektroniku. “Mi<br />

smo imali opskrbni lanac tekstila, a ne žica i baterija”, sjeća<br />

se on. “Za nas je to bio velik, ogroman pothvat”. Pitali<br />

su trenere i stručnjake za znanost o sportu kakav bi po<br />

njima trebao biti dres iz snova. Većinu su zanimali samo<br />

biometrički podaci. Nakon tri godine, uz pomoć kompanije<br />

Zephyr Technology iz Marylanda koja za NASA-u i<br />

specijalne jedinice Američke vojske izrađuje alate za nadzor<br />

tjelesnih funkcija, razvili su E39. Riječ je o 127,5 grama<br />

teškoj kompresijskoj majici u koju je sprijeda nevidljivo<br />

ušiven okrugli senzorski sklop za mjerenje ritma disanja i<br />

otkucaja srca, temperature kože i ubrzanja.<br />

U veljači 2011. nade sveučilišnog nogometa nosile su<br />

E39 tijekom godišnjeg predstavljanja skautima iz NFL-a,<br />

poznatog kao Combine. Gornji dio dresa slao je preko<br />

Bluetootha biometrijske podatke igrača na trenerov laptop.<br />

Under Armour je majicama opskrbio i svaki sljedeći<br />

NLF-ov Combine, ali zbog visoke cijene one nikada nisu<br />

došle u dućane. Haley ne želi navesti iznos, no sličan Athosov<br />

dres opremljen senzorima danas košta 400 dolara.<br />

Plank je htio imati i proizvod za široku potrošnju.<br />

U FORMI ZA RAST<br />

SATOVI I PAMETNE NARUKVICE I DALJE ĆE DOMINIRATI<br />

GLOBALNIM TRŽIŠTEM ZAHVALJUJUĆI MOBILNOM<br />

PRISTUPU TJELESNOJ FORMI I ZDRAVLJU<br />

MODULARNI<br />

UREĐAJI<br />

IZVOR: IDC.<br />

OSTALO 6%<br />

NAUŠNICE

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA<br />

KEVIN PLANK<br />

rekao mu kako je krajnji cilj izrada aplikacije koja bi pratila<br />

cjelokupno zdravstveno stanje, kao središnja nadzorna ploča<br />

na kojoj će se korisnici moći igrati svojim zdravstvenim<br />

pokazateljima, priča Thurston. Kao i u slučaju elektroničke<br />

majice, razradu vizije Plank je prepustio drugima.<br />

Thurston je brzo uvidio da bi Under Armour mogao<br />

iskoristiti zvijezde s kojima ima ugovore, primjerice tenisača<br />

Andyja Murraya i balerinu Misty Copeland, kako<br />

bi ljude poticali na vježbanje. U ožujku 2014. predložio<br />

je izradu aplikacije Record, centrale zdravlja s kojom bi<br />

surađivali i popularni sportaši. Aplikacija bi davala i odgovore<br />

na pitanja o osobnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti<br />

i navikama spavanja kako bi se korisnik općenito osjećao<br />

bolje. Znala bi da ste noćas spavali samo šest sati i za doručak<br />

bi vam preporučila zobenu kašu.<br />

Apple, Google i Samsung za nekoliko uskoro su trebali<br />

lansirati svoje velike digitalne platforme za praćenje<br />

zdravlja. “Mi moramo biti veći i puno brži”, rekao je Plank<br />

svom digitalnom timu u listopadu 2014. Under Armour<br />

još nije imao brojač kalorija pa je Plank posegnuo za najuspješnijom<br />

postojećom aplikacijom, MyFitnessPal, također<br />

pozvavši u Baltimore osnivački tim iz San Francisca.<br />

S kupljenim aplikacijama došli su milijuni njihovih<br />

“OSOBNI ZDRAVSTVENI PODACI<br />

DOSTUPNI SU U CIJELOSTI<br />

I ODMAH. IMA IH POSVUDA.<br />

ZNATE LI TKO JE ZASLUŽAN<br />

ZA TO? NOGOMETAŠ SA<br />

SVEUČILIŠTA U MARYLANDU.”<br />

vjernih korisnika. Prioritet je održati ih dugoročno zaokupljenima<br />

pod kontrolom Under Armoura. Za tri godine,<br />

kaže Plank, kompanija će sve to svesti na dvije aplikacije.<br />

(Spajanje aplikacija nije u neposrednim planovima, kažu<br />

u tvrtki.) One će, nadaju se, s vremenom postati centri za<br />

tjelesnu aktivnost i zdravlje, podsjećajući vas da kupite<br />

dodatnu opremu kada vam zatreba. “Preporuke donose<br />

Amazonu 40 posto prihoda”, kaže Plank. “I mi možemo<br />

slati preporuke, ali na temelju vašeg ponašanja: ‘U zadnje<br />

vrijeme manje vježbate. Trebate li nove tenisice?’”. Ili<br />

recimo da korisnica iz Miamija odlazi na planinarenje u<br />

Vermont i unosi moguće rute na MapMyHike: “Znamo da<br />

živi u Miamiju i da vjerojatno nema opremu za planinarenje”,<br />

kaže Thurston. “Možemo joj preporučiti potrebnu<br />

opremu i čak joj je dostaviti u hotel.”<br />

Trik je u suptilnoj prodaji, dodaje Plank. “Kod brendova,<br />

sve je u redigiranju reklamne poruke. Steve Jobs je<br />

mom glavnom rivalu [Nikeu] rekao ‘Prestanite gomilati<br />

toliko loših kadrova.’” (Redaktorska napomena: točan<br />

navod Jobesovih riječi Marku Parkeru glasi “Samo se riješite<br />

loših i usredotočite se na dobre kadrove.”) Plank se<br />

naslađuje poantom: “Razmislite o tome - prestati s glupim<br />

porukama. Ne treba mi poruka ‘Samo naprijed, možeš to<br />

učiniti danas.’ Što to uopće znači?!” (iz Nikea nisu odgovorili<br />

na zahtjev za komentarom.)<br />

U Danskoj, gdje gotovo polovica odraslih na telefonima<br />

ima Endomondo, Under Armour preko te aplikacije<br />

šalje savjete i tako približava svoj brend Dancima. “Gear<br />

tracker”, nova značajka aplikacije MapMyRun, podsjeća<br />

stotine tisuća korisnika da im nakon tisuću prijeđenih<br />

kilometara trebaju nove tenisice. “Je li to reklama ili usluga?<br />

”, pita Mette Lykke, osnivačica Endomonda. “Oboje<br />

pomalo, ako to radite kako treba.”<br />

Plank objašnjava kako će se svi ti podaci funkcionirati<br />

zajedno. Under Armour ima “vrlo velik” tim podatkovnih<br />

stručnjaka (nekoliko desetaka ljudi). Stručnjaci u<br />

Jawboneu godinama su pokusno obrađivali velike količine<br />

korisničkih podataka kako bi otkrili najpoticajnije<br />

zdravstvene poruke. Jedan projekt omogućuje korisnicima<br />

da s fitness narukvicom UP povežu svoje najvažnije<br />

podatke s Netflixa, kako bi im Jawboneova aplikacija<br />

mogla predlagati TV-emisije poslije kojih će bolje spavati.<br />

Sličnu analitiku razvija i Microsoft za svoj zdravstveni<br />

gadget Microsoft Band. “Odgovaramo na pitanja poput<br />

‘Hoću li brže trčati ako spavam više od sedam sati?’”, kaže<br />

Amish Patel, jedan od glavnih kreatora Banda.<br />

Under Armour se može uklopiti u nove trendove zahvaljujući<br />

iskustvu s tehnologijama i bliskoj povezanosti<br />

sa sportašima i sportskim fiziolozima, tvrdi Thurston.<br />

Njihova je odjeća sve popularnija među ženama, pokazuje<br />

istraživanje Cowen Grupe, što se lijepo podudara s činjenicom<br />

da MyFitnessPal koriste uglavnom žene. Plank je<br />

pun samopouzdanja: “[Osobni zdravstveni podaci] dostupni<br />

su u cijelosti i odmah. Ima ih posvuda. Znate li tko<br />

je zaslužan što je to postalo jednostavno? Nogometaš sa<br />

Sveučilišta u Marylandu.”<br />

Autori aplikacija sada nastoje urediti svoj odnos s milijarderom<br />

Plankom. Mike Lee, osnivač MyFitnessPala<br />

koji je odbio nekoliko ponuda za akviziciju prije nego što<br />

je odabrao Under Armour, povremeno dobiva e-mailove<br />

u kojima ga veliki šef pita zašto su neke aplikacije pune<br />

bugova. Čini se da ga to ne smeta. “Kevin je vrlo karizmatičan”,<br />

izjavljuje sa smiješkom u svom uredu u San<br />

Franciscu, odjeven u Under Armourovu polo majicu.<br />

Osnivačica Endomonda Lykke i Thurston također govore<br />

o Plankovoj snažnoj osobnosti. “Morate imati snažan stav<br />

i on će vas slušati”, kaže Thurston. “U suprotnom će vas<br />

prilično grubo odgurnuti.”<br />

Vraćamo se u New York. Plank izlazi na prostranu verandu<br />

svog ureda u četvrti Chelsea i promatra ulicu kojom<br />

je prije 20 godina hodao u potrazi za materijalom. “Nije li<br />

ovo divan grad? Kako možeš ne voljeti New York?”, pita<br />

uz širok osmijeh, očito sretniji vani nego unutra. “Volim<br />

Ameriku”, dodaje udarajući šakama zrak poput boksača<br />

koji se odbija predati. “Volim svijet!” F<br />

102 | FORBES STUDENI, 2015<br />

96-103 RL plank (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 102 10/23/2015 4:28:52 PM

96-103 RL plank (2+2+2+1)_<strong>84</strong>.indd 103 10/23/2015 5:22:05 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA<br />

TOP<br />

20<br />

BILL GATES JE I DALJE NAJBOGATIJI. VELIKE ZARADE DOVELE SU MEĐU PRVIH 10<br />

PIONIRE TEHNOLOŠKOG SEKTORA, JEFFA BEZOSA IZ AMAZONA I MARKA ZUCKERBERGA<br />

IZ FACEBOOKA, A NAKON 18 GODINA U TOP 20 SE VRATIO ŠEF NIKEA PHIL KNIGHT<br />

POLITIČKI KAPITAL<br />

1. Bill Gates<br />

76 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: MICROSOFT<br />

DOB: 59 PREBIVALIŠTE: MEDINA, WASHINGTON<br />

Najbogatiji čovjek svijeta troši svoje milijarde ponajprije za dobrobit<br />

čovječanstva. U srpnju su europski regulatori odobrili prvo cjepivo<br />

protiv malarije, razvijeno u suradnji kompanije GlaxoSmithKline i<br />

neprofitne organizacije PATH koju podupire Zaklada Billa i Melinde<br />

Gates. Gates je usmjeren i na socijalnu politiku u SAD-u. Daje velike<br />

priloge za unapređivanje obrazovanja, sa suprugom je donirao milijun<br />

dolara inicijativi za kontrolu nošenja oružja u državi Washington u<br />

kojoj žive, a s kolegama Adelsonom i Buffettom potpisao je uvodnik u<br />

New York Timesu, pozivajući Kongres na reformu useljeničke politike.<br />

Gates nije uplatio donaciju nijednom sadašnjem predsjedničkom kandidatu,<br />

ali je dao prilog za Obaminu kampanju 2012. godine. Njegova zaklada dala je<br />

više od 25 milijuna dolara Zakladi Clinton. Danas, 40 godina nakon što je s Paulom<br />

Allenom (28. na listi) osnovao Microsoft, Gatesov udio u kompaniji manji je od 3% (i čini<br />

oko 13% njegovog bogatstva). S mjesta predsjednika Microsofta odstupio je u veljači 2014.<br />

104 | FORBES STUDENI, 2015<br />

ILUSTRACIJE STEPHEN WEBSTER ZA FORBES<br />

104-109 RL top20 (6)_<strong>84</strong>.indd 104 10/23/2015 5:04:25 PM

3. Larry Ellison<br />

47,5 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: ORACLE<br />

DOB: 71 PREBIVALIŠTE: WOODSIDE, KALIFORNIJA<br />

Iako je u rujnu 2014. dao ostavku na mjesto<br />

izvršnog direktora Oraclea, Ellison još uvijek<br />

utječe na odluke u podatkovno-softverskom<br />

divu. U lipnju je najavio širenje na planu<br />

računalnih oblaka, čime Oracle ulazi u izravni<br />

dvoboj s Amazonovom poslovnom jedinicom<br />

Web Services. Oracleu bi dobro došao novi<br />

izvor rasta. Kompanija je do svibnja ove<br />

godine imala 38,2 milijarde dolara prihoda,<br />

nešto manje nego u istom razdoblju lani.<br />

Nakon što je izgradio baze podataka za<br />

CIA-u, Ellison je 1977. osnovao Oracle kao<br />

odgovor na rastuće potrebe kompanija za<br />

upravljanje odnosom s kupcima preko baza<br />

podataka. Oboje njegove djece gradi karijeru u<br />

Hollywoodu. Kći Megan je financirala filmove<br />

Zero Dark Thirty i Američki varalice, a sin<br />

David je producent filmskih serijala poput<br />

Terminatora i Nemoguće misije.<br />

POLITIČKI KAPITAL<br />

2. Warren Buffett<br />

62 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: BERKSHIRE HATHAWAY<br />

DOB: 85 PREBIVALIŠTE: OMAHA<br />

Buffett je jedan od najvećih zagovornika Hillary Clinton. Već<br />

dugo podupire nastojanja nekadašnje prve dame da se vrati u<br />

Bijela kuću, i to ne samo donacijama nego i ugledom, što je možda<br />

još važnije. Pa iako čvrsto stoji iza Clinton, iskazao je divljenje<br />

prema pripadniku krajnje ljevice, senatoru iz Vermonta Bernieju<br />

Sandersu. Iskreni liberal Buffett zgrožen je nepravednošću<br />

američkog poreznog sustava (kaže da porez plaća po nižoj stopi<br />

nego njegov tajnik), a potiho je postao veliki podupiratelj pokreta<br />

Planirano roditeljstvo i skupine za kontrolu nošenja oružja<br />

Everytown for Gun Safety. Na poslovnom planu, gdje je Buffett<br />

zbog mudrih investicija s vremenom stekao status korporativnog<br />

božanstva, njegov je Berkshire Hathaway u kolovozu objavio<br />

dosad najveću akviziciju: platili su 37 milijardi dolara za<br />

proizvođača zrakoplovnih i industrijskih dijelova Precision<br />

Castparts. U posljednje vrijeme često se udruživao s 3G Capitalom,<br />

investicijskim društvom kojim upravlja nekolicina brazilskih<br />

milijardera, primjerice u ponudama za Kraft Foods, Heinz, Burger<br />

King i lanac kafića. Berkshire Hathaway među ostalim posjeduje<br />

kompanije Geico, Dairy Queen i Fruit of the Loom.<br />

4. Jeff Bezos<br />

47 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: AMAZON.COM<br />

DOB: 51 PREBIVALIŠTE: SEATTLE<br />

Bezosu ide dobro. Amazon.com je u drugom<br />

kvartalu ostvario dobit veću od očekivane, 92<br />

milijuna dolara, objavljeno je u srpnju. Ta vijest<br />

je znatno podigla vrijednost dionice, učinivši<br />

Bezosa najvećim dobitnikom na ovogodišnjoj<br />

listi: bogatstvo mu je naraslo za 16,5 milijardi<br />

dolara i napredovao je s 11. na 4. mjesto. No, nije<br />

sve ružičasto. New York Times je objavio oštru<br />

priču o stresnim uvjetima i prekovremenom<br />

radu u kompaniji. Bezos je u svom Washington<br />

Postu odgovorio pismom zaposlenicima,<br />

tvrdeći da ne prepoznaje kompaniju opisanu u<br />

članku, ali da bi svaki radnik “bio lud da ostane”<br />

u njoj. Bezos nastavlja s velikim ulaganjima u<br />

nove tehnologije. Kompanija je krajem srpnja<br />

donijela plan dostave paketa potrošačima<br />

pomoću superbrzih dronova. U rujnu je Bezos<br />

najavio da će njegova svemirska kompanija<br />

Blue Origin uložiti više 200 milijuna dolara<br />

u gradnju raketa za višekratnu uporabu i do<br />

kraja desetljeća lansirati ih u orbitu s Cape<br />

Canaverala.<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 105<br />

104-109 RL top20 (6)_<strong>84</strong>.indd 105 10/23/2015 5:04:34 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA<br />

TOP 20<br />

POLITIČKI KAPITAL<br />

5. Charles Koch<br />

41 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: DIVERSIFIED<br />

DOB: 79 PREBIVALIŠTE: WICHITA<br />

5. David Koch<br />

41 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: DIVERSIFIED<br />

DOB: 75 PREBIVALIŠTE: NEW YORK<br />

“Hoćete li stati uz nas i pomoći nam da spasimo našu zemlju?”, upitao je Charles Koch okupljene<br />

na konferenciji Freedom Partners Policy Leaders, održanoj u kolovozu u Kaliforniji. Kako bi<br />

odali počast Kochu, na skup su došli Jeb Bush, senator s Floride Marco Rubio i teksaški senator<br />

Ted Cruz, republikanske uzdanice u predsjedničkoj utrci. Donald Trump (121. na listi) nije bio<br />

pozvan. Svoj križarski rat za manju vladu i ekonomske slobode Charles uspoređuje s borbom<br />

za građanska prava, a njegova mreža od nekoliko stotina bogatih konzervativaca mogla bi dati<br />

300 milijuna dolara za podršku predsjedničkim kandidatima i još 600 milijuna za napore da<br />

se smanje regulacije i reformira kaznenopravni sustav. Kochov stroj za politički utjecaj ima<br />

mnogo lica. Ove stavove zagovara pokret Americans for Prosperity, a skupina Freedom Partners<br />

daje novac ne samo za konferenciju već i za high-tech projekte kao što je i360, aplikacija s<br />

pojedinačnim profilima 191 milijun registriranih birača koji uključuju povijest glasanja te podatke<br />

o potrošačkim navikama, ponašanju i načinu života. Charles i dalje upravlja konglomeratom Koch<br />

Industries, sa 115 milijardi dolara prihoda drugom najvećom privatnom kompanijom u SAD-u.<br />

Kompaniju od 1967. kada je vrijedila 50 milijuna dolara. Sada se procjenjuje na 100 milijardi.<br />

David Koch, najbogatiji stanovnik New Yorka, vodi kemijski biznis kompanije. Bogatstvo braće<br />

lani se neznatno smanjilo zbog slabosti u proizvodnom sektoru i poslovanju cjevovoda.<br />

7. Mark<br />

Zuckerberg<br />

40,3 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: FACEBOOK<br />

DOB: 31<br />

PREBIVALIŠTE: PALO ALTO<br />

U kolovozu je Facebook prvi<br />

put zabilježio milijardu posjeta<br />

u jednom danu. Godinu dana<br />

nakon kupnje Oculusa Facebook<br />

je najavio da Rift, tvrtkin uređaj<br />

za virtualnu stvarnost, stiže u<br />

prodaju početkom 2016. Bogatstvo<br />

osnivača Zuckerberga lani je<br />

zbog svega toga naraslo za 6,3<br />

milijarde dolara pa se prvi put<br />

plasirao u Top 10 <strong>Forbes</strong>ove liste<br />

400 najbogatijih Amerikanaca.<br />

Zuckerberg je društvenu mrežu<br />

osnovao 2004. godine, ispisao<br />

se s Harvarda i preselio tvrtku u<br />

Silicijsku dolinu. Od pokretanja<br />

inicijative Internet.org, u srpnju<br />

2014. godine, Facebook je osigurao<br />

besplatne osnovne internetske<br />

usluge za više od milijardu ljudi u<br />

17 zemalja Azije, Afrike i Latinske<br />

Amerike. Zuckerberg i supruga<br />

Priscilla Chan u svibnju su bili<br />

među osnivačima AltSchoola,<br />

koji su tu tvrtku za promicanje<br />

high-tech personaliziranog<br />

obrazovanja uložili 100 milijuna<br />

dolara. U lipnju je par donirao<br />

pet milijuna dolara fondu za<br />

stipendiranje visokog obrazovanja<br />

neregistriranih imigranata.<br />

Zuckerberg je donirao i 100<br />

milijuna dolara za poboljšanje<br />

sustava javnih škola u Newarku,<br />

u državi New Jersey, ali program<br />

započet 2010. godine nije<br />

rezultirao širokom reformom koju<br />

je zagovarao. Krajem srpnja je<br />

u iznenađujuće osobnom postu<br />

na Facebooku otkrio da on i<br />

supruga nakon tri pobačaja čekaju<br />

djevojčicu.<br />

106 | FORBES STUDENI, 2015<br />

NASLIJEĐENO<br />

ZARAĐENO<br />

POTPISNIK ZAVJETA DAVANJA<br />

104-109 RL top20 (6)_<strong>84</strong>.indd 106 10/23/2015 5:04:45 PM

POLITIČKI KAPITAL<br />

8. Michael Bloomberg<br />

38,6 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: BLOOMBERG LP<br />

DOB: 73 PREBIVALIŠTE: NEW YORK<br />

Bloomberg, koji je kao gradonačelnik New Yorka bio najbogatiji američki<br />

političar, sada je uglavnom zaokupljen osnaživanjem istoimene kompanije za<br />

pružanje financijskih informacija. Od povratka na mjesto izvršnog direktora<br />

početkom 2015. godine prodrmao je Bloomberg News, smijenivši glavnog<br />

urednika i navodno započevši s otpuštanjem čak stotinu drugih urednika<br />

kako bi smanjio političku obojenost i vratio tvrtku osnovama, poslovnim<br />

vijestima. Bloomberg je cijelog života bio demokrat prije nego što se na<br />

republikanskoj listi natjecao za mjesto gradonačelnika i odradio tri mandata.<br />

Još uvijek ima golemu političku moć i daje milijune dolara za napredne<br />

inicijative poput kontrole nošenja oružja i ekonomskog osnaživanja žena.<br />

Njegovi napori donijeli su mu moćne pobornike: konzervativni Rupert<br />

Murdoch (38. na listi) u kolovozu ga je javno pozvao da se kandidira<br />

za predsjednika SAD-a. Bivši gradonačelnik to nije komentirao. Dosad<br />

Bloomberg nije službeno podržao nijednog kandidata, ali je za New York<br />

Times izjavio da se “samo Hillary i Jeb razumiju u posao”. Veliki filantrop<br />

Bloomberg u lipnju je najavio da će dati 100 milijuna dolara Cornellovom<br />

tehnološkom kampusu u New Yorku, čime će se ukupni iznos njegovih<br />

donacija popeti na 3,7 milijardi dolara. U travnju je navodno platio 25<br />

milijuna dolara za drugu kuću u Londonu. Ima posjede diljem svijeta,<br />

uključujući nekretnine na Long Islandu i Manhattanu, u okrugu Westchester<br />

County, Coloradu i na Bermudima.<br />

9. Jim Walton<br />

33,7 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: WAL-MART<br />

DOB: 67 PREBIVALIŠTE: BENTONVILLE<br />

10. Larry Page<br />

33,3 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: GOOGLE<br />

DOB: 42 PREBIVALIŠTE: PALO ALTO<br />

Osnivači Googlea Page i Brin<br />

u kolovozu su objavili plan<br />

rekonstrukcije kompanije. U<br />

četvrtom kvartalu formirat će<br />

novu roditeljsku kompaniju<br />

Alphabet. Cilj je “napraviti<br />

ambicioznije stvari”. Google,<br />

i unutar njega YouTube, bit će<br />

jedna od kompanija u sastavu<br />

Alphabeta. Neke od ostalih su<br />

Calico s fokusom na dugovječnost,<br />

Nest čija su specijalnost pametni<br />

kućni termostati, Google Ventures<br />

i Google X. Page će postati CEO,<br />

a Brin predsjednik Alphabeta.<br />

Formiranje Alphabeta je pokušaj<br />

stvaranja formalnog korporacijskog<br />

okvira za ambiciozne projekte<br />

kojima se dvojac dosad bavio<br />

unutar Googlea. Google X je,<br />

na primjer, napravio Google<br />

Glass (kompjutor-naočale<br />

čiji je razvoj, čini se, zastao),<br />

kao i autonomne automobile<br />

(prototipovi predstavljeni lani).<br />

U srpnju je Googleova dionica<br />

postigla rekordnu vrijednost nakon<br />

što je nova šefica financija Ruth<br />

Porat najavila strogu financijsku<br />

disciplinu, te zahvaljujući dobrom<br />

poslovanju YouTubea i odjela<br />

mobilnog pretraživanja.<br />

11. Sergey Brin<br />

32,6 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: GOOGLE<br />

DOB: 42 PREBIVALIŠTE: LOS ALTOS<br />

NAPREDAK PAD NEPROMIJENJENO DEBITANT POVRATNIK NA LISTU<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 107<br />

104-109 RL top20 (6)_<strong>84</strong>.indd 107 10/23/2015 5:04:56 PM

400 NAJBOGATIJIH AMERIKANACA<br />

12. Alice Walton<br />

32 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: WAL-MART<br />

DOB: 66 PREBIVALIŠTE: FORT WORTH<br />

13. S. Robson Walton<br />

31,7 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: WAL-MART<br />

DOB: 70 PREBIVALIŠTE: BENTONVILLE<br />

14. Christy Walton<br />

i obitelj<br />

30,2 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: WAL-MART<br />

DOB: 66 PREBIVALIŠTE: JACKSON<br />

Nakon gotovo četvrt stoljeća, Rob<br />

Walton je u lipnju odstupio s mjesta<br />

predsjednika Wal-Marta na kojem je<br />

bio od smrti oca Sama 1992. godine.<br />

Kao najstariji sin, ostaje s bratom<br />

Jimom član odbora kompanije.<br />

Predsjednik je Robov zet Gregory<br />

Penner. Njihova sestra Alice i šogorica<br />

Christy ne sudjeluju u upravljanju<br />

Wal-Martom i općenito su malo u javnosti.<br />

Christy je bila supruga Samova<br />

drugog sina, Johna, koji je poginuo u<br />

zrakoplovnoj nesreći 2005. I Alice i<br />

Jim tradicionalno su podržavali republikance,<br />

no Alice već neko vrijeme<br />

podupire Hillary Clinton kojoj je u<br />

studenome 2013. priložila je 25 tisuća<br />

dolara. Troje braće i šogorica zajedno<br />

posjeduju 51% najvećeg svjetskog<br />

lanca s 11 tisuća trgovina. Dijelom<br />

i zbog usporavanja ključnih tržišta<br />

poput brazilskog i kineskog, cijena<br />

Wal-Martove dionice prošle je godine<br />

pala za 15%, odnijevši obitelji ukupno<br />

16 milijardi dolara. Sam Walton je s<br />

bratom Budom osnovao Wal-Mart<br />

1962. godine u Rodgersu, u državi<br />

Arkansas. Brzo su osvojili Amerikance<br />

niskim cijenama i neposrednošću<br />

tipičnom za male američke gradove<br />

(kada je Wal-Mart 19<strong>84</strong>. ostvario dobre<br />

financijske rezultate, Sam Walton<br />

je, dobivši okladu sa zaposlenicima,<br />

plesao hulu na Wall Streetu).<br />

POLITIČKI KAPITAL<br />

15. Sheldon Adelson<br />

26 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: KOCKARNICE<br />

DOB: 82 PREBIVALIŠTE: LAS VEGAS<br />

Las Vegas Sands, najveća američka<br />

kompanijajza upravljanje kockarnicama,<br />

donosi Adelsonu milijarde dolara,<br />

a on tim novcem kupuje utjecaj u<br />

Republikanskoj stranci. Veličinu<br />

njegovog utjecaja najbolje ilustrira<br />

događaj poznat kao Adelsonovi<br />

predizbori: Jeb Bush, John Kasich, Chris<br />

Christie i drugi kandidati došli su 2014. u Las<br />

Vegas kako bi Adelsonu iznijeli svoje političke<br />

vizije, nadajući se njegovoj podršci i novčanoj<br />

potpori. Prema izvješćima, Kasich je rekao: “Hvala<br />

na pozivu, Sheldon. Ja ne dolazim na mnogo ovakvih<br />

događaja, ali ovaj smatram iznimno važnim. Bog vas blagoslovio za<br />

ovo što radite.” Adelson navodno svakog mjeseca razgovara s Mittom Romneyjem, republikanskim<br />

kandidatom na predsjedničkim izborima 2012. godine, o tome kako bi konzervativni mainstream<br />

mogao dobiti predstojeće izbore. Dosad se nije izjasnio o svom favoritu, ali je javno priložio novac za<br />

kampanje Marca Rubia i senatora iz Južne Karoline Lindseyja Grahama. Adelson je 2014. s Gatesom<br />

i Buffettom (1. i 2. na listi) napisao uvodnik za New York Times zagovarajući kompromisno rješenje<br />

za imigrante. “Vjerujemo da graniči s ludilom osposobljavati inteligentne i motivirane ljude na našim<br />

sveučilištima - često ih i stipendirati - a onda ih kad završe studij deportirati”, napisali su. Dakle,<br />

Donald Trump (121. na listi) vjerojatno neće dobiti njegovu potporu kao republikanski kandidat.<br />

POLITIČKI KAPITAL<br />

16. George Soros<br />

24,5 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: HEDGE FONDOVI<br />

DOB: 85 RESIDENCE: KATONAH<br />

TOP 20<br />

Soros je preživio nacističku okupaciju Mađarske<br />

i kao tinejdžer pobjegao od komunističkog<br />

režima. Prije no što je postao najbogatiji<br />

menadžer hedge fondova na svijetu radio je<br />

kao nosač na željeznici i konobar u Londonu.<br />

Legendarni burzovni trgovac ujedno je jedan<br />

od stupova Demokratske stranke. Ove je godine<br />

dao već dva milijuna dolara političkIm odborima<br />

koju podupiru Hillary Clinton. Napredne<br />

programe u SAD-u Soros je počeo financirati 1996.<br />

godine, zalažući se za legalizaciju droge, reformu<br />

imigracijske politike i skrb o starima. Godine 2004. poveo<br />

je osobni križarski rat protiv predsjednika Georgea W. Busha,<br />

poduprijevši s 27 milijuna dolara skupine koje su se zalagale za njegov<br />

opoziv. Od tada je babaroga za desnicu. Čak je sam sebe nazvao “izdajnikom svoje klase” založivši se<br />

za više poreze i preraspodjelu bogatstva. Soros je 2008. podržao predsjedničku kandidaturu Baracka<br />

Obame, ali je njegov entuzijazam do 2012. splasnuo: rekao je da je Obamin tim “iscrpljen” i da se<br />

Obama ne razlikuje puno od Romneyja. Soros je bio i glavni pobornik aktivista u Fergusonu nakon<br />

što je bijeli policajac u kolovozu 2014. ubio nenaoružanog crnog tinejdžera.<br />

108 | FORBES STUDENI, 2015<br />

NASLIJEĐENO<br />

ZARAĐENO<br />

POTPISNIK ZAVJETA DAVANJA<br />

104-109 RL top20 (6)_<strong>84</strong>.indd 108 10/23/2015 5:05:06 PM

18. Forrest Mars Jr.<br />

23,4 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: SLATKIŠ<br />

DOB: <strong>84</strong> PREBIVALIŠTE: BIG HORN<br />

18. Jacqueline Mars<br />

23,4 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: SLATKIŠ<br />

DOB: 76 PREBIVALIŠTE: THE PLAINS<br />

POLITIČKI KAPITAL<br />

17. Phil Knight<br />

24,4 MLRD. USD SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: NIKE<br />

DOB: 77 PREBIVALIŠTE: HILLSBORO, ORE.<br />

Sportskom divu predstoje promjene. Nakon odličnih poslovnih rezultata<br />

(vrijednost dionice narasla je za 35% u proteklih 12 mjeseci), Phil Knight je u<br />

lipnju najavio odlazak s mjesta predsjednika Nikea. Istodobno je njegov sin<br />

Travis ušao u odbor kompanije, a Knight je najveći dio svog udjela prenio u<br />

Swoosh d.o.o. Mjesto predsjednika sprema se preuzeti Mark Parker, sadašnji<br />

CEO koji je u Nikeu gotovo od početka: došao je 1979. kao dizajner obuće.<br />

Knight je osnovao kompaniju 1964. godine, ubrzo pošto je diplomirao na<br />

poslovnoj školi u Stanfordu, obišao svijet i uspio dogovoriti susret s japanskim<br />

dobavljačima obuće. On i njegov trener trčanja Bill Bowerman dali su po 500<br />

dolara i pokrenuli tvrtku Blue Ribbon Sport. Knight ju je 1978. preimenovao u<br />

Nike po grčkoj božici pobjede. Otisak njihovih prvih tenisica, koje je dizajnirao<br />

Bowerman, nadahnut je kalupom za vafle Bowermanove supruge. Knight je ove<br />

godine dao jednu od svojih rijetkih političkih donacija, podržavši Republikanski<br />

nacionalni odbor i senatora iz Utaha Orrina Hatcha.<br />

18. John Mars<br />

23,4 MLRD. USD <br />

SELF-MADE REJTING:<br />

IZVOR BOGATSTVA: SLATKIŠ<br />

DOB: 79 PREBIVALIŠTE: JACKSON<br />

Mars Inc. je najveći američki<br />

proizvođač slatkiša i sve svoje<br />

proizvode za američko tržište<br />

proizvodi u SAD-u. Kompanija, koja<br />

je u privatnom vlasništvu, u srpnju je<br />

najavila da će uložiti još 100 milijuna<br />

dolara u novu tvornicu čokolade<br />

u Topeki, u Kansasu. U svoju prvu<br />

tvornicu čokolade nakon 35 godina lani<br />

su već uložili 330 milijuna. Njihovi su<br />

proizvodi američki poput američke<br />

pite: M & M, Snickers i Milky Way te<br />

namirnice poput Uncle Ben’s riže i<br />

hrane za mačke Whiskas. Braća Mars<br />

su slika i prilika povučenih nasljednika,<br />

gotovo se nikad ne viđaju u javnosti.<br />

U prošlosti su znali podržati ponekog<br />

političkog kandidata, ali u ovom<br />

izbornom ciklusu još nisu podržali<br />

nikoga. Biznis je pokrenuo njihov djed<br />

u kuhinji svoje kuće u Tacomi, u državi<br />

Washington. Bankrotirao je, no sreća<br />

mu se nasmijala 1923. godine kad je<br />

lansirao Milky Way.<br />

POSEBNE ZAHVALE TVRTKAMA: ORBIS BUREAUA VAN DIJK, PRIVCO, LW HOSPITALITY ADVISORS REAL CAPITAL ANALYTICS, CENTER FOR RESPONSIVE POLITICS I FACTSET TE SVIMA KOJI SU POMOGLI<br />

U SASTAVLJANJU IZVJEŠĆA I PROCJENA: ERIC ANTON, HFF; JIM BARRETT, C.L. KING & ASSOCIATES; BROWN HARRIS STEVENS; RON BUSS, BUSS-SHELGER ASSOCIATES; JIM BUTLER, PREDSJEDNIK<br />

JMBM-OVE GLOBAL HOSPITALITY GROUP; CBRE; CENTER FOR RESPONSIVE POLITICS; S. CRAIG COGNETTI, GRAIL PARTNERS; COSTAR; JEFF DAVIS, FAIRWAY ADVISORS; PAULA DEL NUNZIO, CHRIS<br />

DENICOLO, STANDARD & POOR’S RATINGS SERVICES; CUSHMAN & WAKEFIELD; FACTSET; TRUMAN FLEMING, PLATINUM REAL ESTATE PROFESSIONALS; RONALD M. GOLD, RONALD M. GOLD, INC.;<br />

GREEN STREET ADVISORS; BJORN HANSON, PROFESSOR, NEW YORK UNIVERSITY PRESTON ROBERT TISCH CENTER FOR HOSPITALITY AND TOURISM; JONES LANG LASALLE; KEVIN KAMEN, KAMEN<br />

& COMPANY GROUP SERVICES; DAVID KUSIN, KUSIN & CO.; ADAM LASOFF, CUSHMAN & WAKEFIELD; CLIFF LEIMBACH, IHS; DANIEL LESSER, LW HOSPITALITY ADVISORS; DAVID LOEB, RW BAIRD; PHIL<br />

MAHONEY, NEWMARK CORNISH & CAREY; MARCUS & MILILCHAP; MATTHEW GALVIN, MORNINGSTAR GOLF & HOSPITALITY, LLC; JACK MCCABE OF MCCABE RESEARCH AND ASSOCIATES; JONATHAN<br />

MILLER, MILLER SAMUEL REAL ESTATE APPRAISERS & CONSULTANTS; TOM MCGOVERN, CUSHMAN & WAKEFIELD; ORBIS BY BUREAU VAN DIJK; IAN PECK, ART CAPITAL GROUP; CLAYTON PRESS, LINN<br />

PRESS ART ADVISORY SERVICES; PRIVCO; PROPERTYSHARK; REAL CAPITAL ANALYTICS; NAVEEN SARMA, STANDARD & POOR’S RATINGS SERVICES; JULIA SEGAL, BOLD NEW YORK; DYLAN SINGH,<br />

STANDARD & POOR’S RATINGS SERVICES; S&P CAP IQ; STAFFING INDUSTRY ANALYSTS; STEPHEN ALGERMISSEN, COLLIERS; STEVEN KHALILZADEGAN, SAVI REALTY; STEVEN FRANKEL, DOUGHERTY &<br />

COMPANY; STIFEL; MATTHEW TARPLEY, CUSHMAN & WAKEFIELD; NORMA TOERING I JOSH TOERING, CHARLEMAGNE INTERNATIONAL PROPERTIES; TREPP; BRIAN TUNICK, RBC<br />

CAPITAL; BETSY VAN HEES, WEDBUSH SECURITIES; GREG WASIK, LOS ANGELES VALUATION GROUP; BRIDGET WEISHAAR, MORNINGSTAR; JEFF WOOLSON, CBRE; PETER ZALEWSKI, CRANESPOTTERS.<br />

STUDENI, 2015 FORBES | 109<br />

104-109 RL top20 (6)_<strong>84</strong>.indd 109 10/23/2015 5:05:21 PM

FORBES KLUB<br />

1<br />

2<br />

3 4<br />

Izgradnja boljeg<br />

društva<br />

Gospodarski Forum AmChama i <strong>Forbes</strong>a<br />

u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u<br />

Zagrebu privukao je sam vrh domaće scene<br />

Uatmosferi u kojoj se uvreda smatra osnovnim alatom za preuzimanje<br />

države, Forum koji smo zamislili kao prvu u nizu zajedničkih<br />

akcija pokazao je da postoji snažna volja za izgradnju društva<br />

daleko kvalitetnijeg od ovoga u kojemu danas živimo.<br />

“Mekani grčki scenarij”, kakav konzultant Hrvoje Zgombić sluti<br />

da slijedi u skoroj budućnosti Hrvatskoj jer ”neodrživa razina javnog duga teško<br />

da će nam dopustiti drukčiju priliku”, mogao bi se pokazati građanima ugodnijom<br />

varijantom od scenarija tvrdog oporavka koji bi nas mogao dočekati nakon<br />

što 9. studenoga, zajedno s izborima, završi sezona obećanja. S izborima iza leđa,<br />

novo ili staro vodstvo države moglo bi, naime, prionuti poslu koji je davno trebao<br />

biti obavljen - transformaciji Hrvatske u modernu ekonomiju 21. stoljeća.<br />

Da se dogodilo na vrijeme, to što nam danas savjetuju stručnjaci koje smo<br />

slušali na Gospodarskom forumu AmChama i <strong>Forbes</strong>a moglo je proći gotovo<br />

neprimjetno. U današnjoj nereformiranoj<br />

Hrvatskoj i najbolja statistika, međutim, zvuči<br />

prijeteći, jer nitko zapravo ne zna koje sve<br />

žrtve treba podnijeti da bi se postigli standardi<br />

bez kojih nema iskoraka nabolje.<br />

Joseph Quinlan, glavni strateg za tržišta<br />

US Trusta, Bank of America, ali i znanac zagrebačke<br />

publike, koja ga je već imala priliku<br />

slušati, hrvatskim kompanijama savjetuje<br />

prelazak na nešto što on naziva “američkim<br />

strategijama”, iako je zapravo riječ o pozivu<br />

na konačan sastanak sa zdravim razumom:<br />

proizvedite više, s manje resursa, na manje<br />

lokacija i, na kraju, sve to napravite kod kuće.<br />

Kome se čini da ta formula uključuje i određenu<br />

dozu otpuštanja viška zaposlenih, u<br />

pravu je, ali to je ujedno i jedini put prema<br />

oporavku. I ne, unatoč prizivanju “američke<br />

110<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015

5<br />

6<br />

7 8<br />

9<br />

10<br />

FOTOGRAFIJA: DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />

strategije”, jer to nema nikakve veze s Amerikom osim činjenice da i tamo, kao i<br />

svagdje drugdje, kompanije koje su usvojile mantru produktivnosti preživljavaju<br />

bolje od onih koje nisu.<br />

Nastup ministra financija Borisa Lalovca, ovaj put, na sreću, oslobođen od<br />

predizborne retorike, pokazao je iznenađujuću bliskost s Quinlanovim idejama,<br />

iako zbog kašnjenja Lalovac nije stigao odslušati američkog gurua. “Nova vlada<br />

treba odmah očistiti sve ono što se može privatizirati ili, s druge strane, tvrtke<br />

slati u stečaj”, rekao je Lalovac. Razlog: glavni generator duga nije država, nego<br />

su to javna poduzeća u državnom vlasništvu kojima se loše upravlja. Nismo to<br />

čuli prvi put, ali ministar Lalovac, čini se, zna da neke stvari treba ponavljati do<br />

beskraja, sve dok netko ne pristane konačno ih i napraviti. To je, naime, ono restrukturiranje<br />

gospodarstva o kojemu govorimo od 1995. do danas, ali ga se nitko<br />

nije usudio napraviti.<br />

Ako negdje kompaniju<br />

možete osnovati za šest<br />

minuta, ako to možete<br />

napraviti online i ako<br />

vam za to treba samo<br />

e-državljanstvo zemlje u<br />

kojoj kanite raditi, nema<br />

razloga da to, uz Estoniju,<br />

ne bude i u Hrvatskoj<br />

Priča Anne Pipperal,<br />

Estonke zadužene za objašnjavanje<br />

estonske cyberdržave<br />

ostalim stanovnicima<br />

planeta, pokazala je kako se<br />

i u maloj zemlji, s malo ljudi<br />

(Estonaca je oko 1,3 milijuna)<br />

i s relativno malo novca<br />

može napraviti nevjerojatno<br />

puno za privlačenje globalne<br />

investitorske zajednice.<br />

Ako negdje kompaniju možete<br />

osnovati za šest minuta,<br />

1. Joseph Quinlan govori o TTIP-u 2. James<br />

Higgiston, Branko Baričević te 3. Boris Lalovac<br />

i Carlos Pinerua (Svjetska banka) 4. Felix<br />

Winnekens (S&P) i Hrvoje Zgombić (PWC)<br />

5. Adrian Ježina iz Vipneta 6. Julieta Valls<br />

Noyes, nova veleposlanica SAD-a, s Brankom<br />

Baričevićem (EU) i Carlosom Pineruom 7.<br />

Winnekens i Zgombić 8. Publika u hotelu<br />

Esplanade u Zagrebu 9. Ana Piperal govori o<br />

Estonskoj e-državi 10. Ivan Vidaković (Microsoft)<br />

i ministarfinancija Boris Lalovac<br />

ako to možete napraviti online, gotovo bez<br />

troška, s bilo koje točke na svijetu, ako je za<br />

to dovoljno imati estonsko e-državljanstvo<br />

(da, internetsko državljanstvo doista postoji)<br />

i ako je jedino važno da kasnije na vrijeme<br />

točno plaćate poreze koji nisu previsoki,<br />

ulagači će vam ostaviti svoj novac, zaposliti<br />

vaše ljude i spasiti ekonomiju čak i ako, kao<br />

što se dogodilo Estoniji 2008., zaroni više<br />

od 20 posto u dubinu. Priču o e-Hrvatskoj<br />

znamo. Danas je bolje nego ikada, ali daleko<br />

od dobroga.<br />

U danima kada smo zbog blizine izbora<br />

svakodnevno pod pritiskom svojevrsne političke<br />

pornografije, krcata Smaragdna dvorana<br />

zagrebačkog hotela Esplanade (ulaz nije<br />

bio besplatan) znak je da ambicija stvaranja<br />

bolje i uspješnije Hrvatske još nije umrla.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 111

CITYLINE<br />

ANA MUHAR — LONDON<br />

London s preprekama<br />

Naša verzija Londona svodi se na šetnju ulicama koju naseljavaju luksuzni<br />

automobili i izlozi butika koje si nitko ne može priuštiti<br />

Kada nam gosti iz inozemstva<br />

dolaze u posjet, uvijek<br />

me dočeka ista dvojba<br />

- koji im London pokazati.<br />

Londonskih verzija ima<br />

napretek. London za obitelj s kvartovskim<br />

kavama punim toplih razgovora,<br />

večernjim koktelom u kakvom<br />

hotelskom baru Mayfaira i izletom<br />

u Sussex vikendom. London za single<br />

prijatelje uključuje jeftini šoping<br />

u Camdenu, lutanje Notting Hillom,<br />

noćne klubove u South Kensingtonu<br />

i turističke atrakcije po želji. Prijatelji<br />

s obitelji imaju manji izbor, na što su,<br />

uostalom, i navikli - njihov se London<br />

svodi na osrednji restoran koji ne mari<br />

za dječje nepodopštine, šetnju Hyde<br />

Parkom i potragu za igračkama.<br />

Nedavno se, pak, dogodilo da se jedan<br />

posjet toliko oduljio da osmišljavanje<br />

prikladne verzije Londona nije<br />

dolazilo u obzir. London će biti onakav<br />

kakav mi živimo, odlučno sam zaključila,<br />

dočekujući svoju gošću na stanici<br />

Victoria. Hvatala me za rub kaputa<br />

dok smo se probijale prema izlazu, ja s<br />

bebom u jednoj, a s mobitelom u drugoj<br />

ruci, tipkajući Uberu gdje da nas<br />

čeka. Moje obećanje da živimo deset<br />

minuta od Victorije pokazalo se smiješnim.<br />

Bile smo prisiljene probijati se<br />

kroz kišu i vjetar kroz krcati Fulham<br />

Road. Još smo morale savladati stepenice<br />

u našoj viktorijanskoj kućici da<br />

bismo se napokon našle ispred kamina,<br />

gdje sam joj davala upute za kretanje<br />

gradom. Karte podzemne, kvarta<br />

i turističkih atrakcija rastegnule su se<br />

poput nerješivih formula i na njezinu<br />

sam licu ugledala očaj. Tako je to s<br />

mojom verzijom Londona; lišena filtara,<br />

prikazuje grad kakav on doista<br />

NIZ FOTOGRAFIJA<br />

NAJBOLJEG GRADA<br />

NA SVIJETU KAO<br />

DISNEYLANDA ZA<br />

ODRASLE MOJU JE<br />

GOŠĆU USREĆIO<br />

jest - pun prepreka.<br />

Srećom, već idućeg jutra zasjalo je<br />

sunce pa se moja gošća radosno prošetala<br />

kvartom. Ima nešto u tim uličicama<br />

lijepih kvartova što trenutno<br />

daje osjećaj doma – u lokalnoj pekari<br />

voditelj smjene me prepoznaje pa<br />

nam uz capuccino servira tople kolačiće,<br />

prodavač novina ljuljuška mojeg<br />

sina dok prebiremo po časopisima, a<br />

gospođa iz čistionice napušta radnju<br />

kako bi s nama podijelila tračeve. Dečki<br />

iz lokalnog restorana pomažu nam<br />

s kolicima, cure iz trgovine poklanjaju<br />

vreću sicilijanskih rajčica. Moja je gošća<br />

opijena londonskim osmijesima.<br />

Istoga tjedna bit će opijena i londonskim<br />

novcem, koji će ju nespremnu<br />

dočekati u subotnjoj šetnji Knightsbridgeom,<br />

gdje je je upoznala<br />

najimpresivniji vozni park na svijetu<br />

i Harrods s izlošcima za milijunaše.<br />

Posjeti prijatelja imaju sjajnu osobinu<br />

- daju nam novi pogled na naš život,<br />

naš grad. Odjednom svakodnevica<br />

prestaje biti rutinom. Umjesto ogorčenosti<br />

prometnim gužvama, osjećam<br />

ponos što se u njima spretno snalazim.<br />

Umjesto žaljenja zbog veličine grada,<br />

hvalim njegovu prostranost.<br />

Kad je moja gošća bila na odlasku,<br />

obuzela me grižnja savjesti. Od<br />

deset top-atrakcija u njezinu vodiču,<br />

nisam joj pokazala niti jednu. Posramila<br />

sam se činjenice da je naša verzija<br />

Londona lišena gotovo svega što<br />

ga čini najboljim gradom na svijetu.<br />

U njoj je Tower Bridge samo jedan<br />

od mostova na suprugovoj svakodnevnoj<br />

ruti do Cityja, Big Ben sam<br />

prestala primjećivati, a Piccadilly i<br />

Oxford Street, poput svih lokalaca,<br />

izbjegavam. Moju grižnju savjesti<br />

nije ublažila serija fotografija koju<br />

nam je listala - po njoj, naša verzija<br />

Londona svodi se na šetnju ulicama<br />

koju naseljavaju luksuzni automobili<br />

i izlozi butika sa stvarima koje si<br />

nitko ne može priuštiti. Crni Bugatti,<br />

procijenjen na 1,5 milijuna funti,<br />

bundica Baby Dior za 11 tisuća, vila<br />

na perivoju Boltons u prodaji za 75<br />

milijuna funti. Fotografirala je skupine<br />

Arapkinja kako u crnim abajama<br />

biraju donje rublje La Perla i redove<br />

Kineskinja ispred Chanela.<br />

Dok se ona zadovoljno smješkala<br />

svojoj dokumentaciji britanske prijestolnice,<br />

ja sam očajavala - trebala sam<br />

ju čuvati od sveg tog igrokaza koji ju<br />

je zabljesnuo i zaludio, izgradio joj sliku<br />

grada kao Disneylanda za odrasle.<br />

Srećom, prije polaska još jednom smo<br />

prošetale kvartom. Željela se pozdraviti<br />

s akterima njezine londonske svakodnevice<br />

- uz capuccino, toga je dana<br />

dobila suvenir, a od prodavača novina<br />

poljubac za rastanak. U taksiju prema<br />

Victoriji sjetno je gledala kroz prozor.<br />

Dok mi je nabrajala što će joj sve nedostajati<br />

- londonska jutra i pročelja<br />

boje magnolije, osmijesi prolaznika i<br />

poslijepodnevne šetnje - laknulo mi je.<br />

Među svim mogućim verzijama Londona,<br />

moja uopće nije tako loša.<br />

STUDENI, 2015 FORBES 113

FORBES<br />

PODVUČENO<br />

FLASHBACK - Morali smo odbiti posao vrijedan<br />

20 milijuna eura. Nismo htjeli riskirati da nam<br />

država pošalje inspektore. Neki propisi doneseni<br />

u dobroj namjeri da se povećaju prava radnika,<br />

na kraju tim radnicima donose štetu jer nisu u<br />

skladu s realnim životom i uvjetima poslovanja,<br />

JOŠKO MIKULIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE VIADUKTA, FORBES,<br />

STUDENI 2012.<br />

REZULTATI<br />

Zaboravite na stil;<br />

bavite se rezultatima.<br />

- BOBBY ORR<br />

Kultura stvara sjajne<br />

rezultate.<br />

- JACK WELCH<br />

Od sedamdesetih<br />

pitam studente bi li<br />

prvo spasili svog psa<br />

koji se utapa ili stranca<br />

koji se utapa. I četrdeset<br />

godina dobivam iste<br />

odgovore: trećina bi<br />

spasila svog psa, trećina<br />

stranca, a zadnja trećina<br />

ne zna što bi učinila.<br />

DENNIS PRAGER<br />

Plodove<br />

vašeg truda<br />

možda će<br />

ubirati treća<br />

generacija.<br />

Vjerujte,<br />

čak i kad<br />

ne vidite<br />

rezultate.<br />

- HENRI NOUWEN<br />

Ako kažete ljudima gdje idu, ali<br />

ne i kako da tamo dođu, bit ćete<br />

zaprepašteni rezultatima. - GEORGE S. PATTON<br />

Sada ovdje radi više od 70 ljudi, do<br />

kraja godine bit će ih oko 160. A ja<br />

ovdje želim vidjeti tisuću ljudi već<br />

2020., koji će godišnje proizvoditi<br />

nekoliko stotina automobila! Takav je<br />

bio plan otpočetka i mi idemo prema<br />

tome, već sada ostvarujemo bolje<br />

rezultate nego što smo planirali prije<br />

četiri godine.<br />

- MATE RIMAC, VLASNIK TVRTKE RIMAC AUTOMOBILI<br />

Nemojte biti posramljeni<br />

porazima, učite iz njih i<br />

krenite iznova. - RICHARD BRANSON<br />

Pravo mjerilo čovjekove iskrenosti nije<br />

njegova prijava poreza, nego to je li mi<br />

vaga u kupaonici namještena ili ne.<br />

- ARTHUR C. CLARKE.<br />

114<br />

FORBES<br />

STUDENI, 2015<br />

“<br />

Proizvodnja previše<br />

korisnih stvari stvara previše<br />

beskorisnih ljudi. KARL MARX

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved