PDF prospekt

PROSPEKT 

Izdanje municipalnih amortizirajućih obveznica Grada Vinkovaca 

HRK 42.000.000,00 

Kamatna stopa 5,50%. Dospijeće 2017. 

Cijena izdanja 99,827% 

_______________________ 

Ukupno izdanje municipalnih obveznica Grada Vinkovaca ("Vinkovci" ili "Grad" ili "Izdavatelj"), 

kamatne stope 5,50%, dospijeća 23.10.2017. iznosi HRK 42.000.000,00 (“Obveznice”). 

Prinos izdanja Obveznica utvrđen je na temelju prinosa na interpolirani 7-godišnji kupovni prinos 

kunske obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske utvrđen 2 radna dana prije Datuma 

izdanja Obveznica i uvećan za premiju koja odražava kreditni rizik Izdavatelja te trenutačno stanje na 

tržištu kapitala. U trenutku podnošenja obvezujućih ponuda za upis Obveznica, investitori su bili 

upoznati s indikativnim iznosom premije. 

Obveznice su izdane 23.10.2007. ("Datum izdanja") u nematerijaliziranom obliku, na ime i u 

denominaciji od HRK 1. Kamata će se obračunavati po fiksnoj godišnjoj stopi od 5,50% od i 

uključujući Datum izdanja. Kamata će se isplaćivati polugodišnje u jednakim iznosima. Otplata 

glavnice Obveznica je amortizirajuća. Prilikom sljedećih šest isplata kamata glavnica se ne isplaćuje, 

prilikom sljedeće četiri isplate kamata isplaćuje se 5% ukupne glavnice, prilikom sljedećih osam 

isplata kamata isplaćuje se 7,5% ukupne glavnice, a prilikom posljednje dvije isplate kamata isplaćuje 

se 10% ukupne glavnice. 

Grad Vinkovci 13. srpnja 2007. primljen je u članstvo Središnje depozitarne agencije d.d. ("SDA"), a 

23. listopada 2007. Obveznice su uvrštene u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire SDA. 

ISIN oznaka Obveznica je HRGRVIO17AA5. 

Obveznice će biti uvrštene 25. listopada 2007. u Redovito tržište Zagrebačke burze d.d. i vodit će se 

pod oznakom GRVI-O-17AA. 

____________________________ 

Agent i Pokrovitelj izdanja 

Privredna banka Zagreb d.d. 

Agent uvrštenja 


23. listopada 2007.

Vinkovci (“Vinkovci” ili “Grad” ili “Izdavatelj”) prihvaćaju odgovornost za sadržaj ovog prospekta. 

Prema vlastitom uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima Grad Vinkovci raspolažu, podaci iz 

ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog 

položaja, poslovanja Grada Vinkovaca, kao i prava i obveza sadržanih u obveznicama Grada 

Vinkovaca. Prema najboljem saznanju Grada Vinkovaca, nijedna činjenica koja bi mogla utjecati na 

potpunost i istinitost ovog prospekta nije izostavljena. 

Na temelju članka 105. stavka 1. Zakona o proračunu (NN 96/03), Vlada Republike Hrvatske na 

sjednici od 25. svibnja 2007. donijela je Odluku kojom se daje suglasnost Izdavatelju za zaduženje 

izdavanjem municipalnih obveznica u ukupnom iznosu od HRK 42.000.000,00. 

U skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, ovaj prospekt odobrila je 23. kolovoza 2007. 

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Odobrenjem ovog prospekta Hrvatska 

agencija za nadzor financijskih usluga potvrdila je da Prospekt sadrži sve podatke utvrđene zakonima 

i propisima Republike Hrvatske te da može biti objavljen. 

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu 

sadržani u ovom prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na 

podatke i izjave čije je objavljivanje odobrio Grad Vinkovci ili Privredna banka Zagreb – dioničko 

društvo (“Agent” ili “Pokrovitelj” ili "Privredna banka Zagreb" ili “PBZ”) kao Agent i Pokrovitelj 

izdanja. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Agenta za istinitost i potpunost 

takvih podataka. Također, ništa iz ovog prospekta ne smije se smatrati jamstvom Agenta. Izdavanje 

ovog prospekta niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Grad 

Vinkovce nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog prospekta. 

Ovaj prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za 

račun Grada Vinkovaca, Privredne banke Zagreb ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima 

povezana, njihovih afilijacija ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj zemlji u kojoj je davanje takvih 

ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito. 

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica, upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog 

položaja Grada Vinkovaca te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike među kojima i one opisane 

u poglavlju 4. Čimbenici rizika. 

Ako drukčije nije navedeno, svi godišnji podaci, uključujući podatke o financijskim izvještajima, 

temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani; prema tome, brojevi 

prikazani za istu vrstu podataka mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički agregati. Upućivanje 

u ovom dokumentu na EUR označava euro, USD američki dolar, CHF švicarski franak a HRK ili kn 

hrvatske kune. 

ii

SADRŽAJ 

1 PODACI, NAČIN I UVJETI IZDANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA ....................................... 7 

1.1 Uvjeti izdanja Obveznica ........................................................................................................... 7 

1.2 Izdavanje, upis i uplata............................................................................................................... 7 

1.3 Izdavatelj .................................................................................................................................... 8 

1.4 Agent i pokrovitelj izdanja, Agent uvrštenja i Administrativni agent........................................ 8 

1.5 Naziv i adresa osoba koje jamče za obveze Izdavatelja po vrijednosnim papirima................... 8 

1.6 Iznos izdanja............................................................................................................................... 8 

1.7 Obračun kamate.......................................................................................................................... 9 

1.8 Isplata kamate............................................................................................................................. 9 

1.9 Kašnjenje s plaćanjem kamate ................................................................................................. 10 

1.10 Isplata glavnice o dospijeću ..................................................................................................... 11 

1.11 Prijevremeni otkup Obveznica ................................................................................................. 12 

1.12 Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica ................................................................................ 12 

1.13 Isplate iz Obveznica bez odbitaka............................................................................................ 13 

1.14 Izjave i obveze Izdavatelja ....................................................................................................... 13 

1.15 Slučajevi povrede obveze......................................................................................................... 14 

1.16 Skupština vlasnika Obveznica.................................................................................................. 14 

1.17 Upis u Depozitorij SDA i prijenos prava vlasništva ................................................................ 15 

1.18 Trgovanje na sekundarnom tržištu ........................................................................................... 15 

1.19 Platni agent............................................................................................................................... 17 

1.20 Obavijesti ................................................................................................................................. 17 

1.21 Zastara ...................................................................................................................................... 18 

1.22 Mjerodavno pravo i nadležnost ................................................................................................ 18 

1.23 Namjena stečenog prihoda ....................................................................................................... 18 

1.24 Ograničenja odgovornosti ........................................................................................................ 18 

1.25 Odobrenje za zaduživanje Ministarstva financija Republike Hrvatske.................................... 19 

2 HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA......................................... 20 

2.1 Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira........................................................................ 21 

2.2 Tržište municipalnih obveznica u Republici Hrvatskoj ........................................................... 23 

3 REPUBLIKA HRVATSKA ........................................................................................................ 25 

3.1 Teritorij i stanovništvo ............................................................................................................. 25 

3.2 Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast .................................................................... 25 

3.3 Međunarodni odnosi................................................................................................................. 26 

3.4 Odabrani makroekonomski pokazatelji Hrvatske u usporedbi s razvijenim zemljama i 

zemljama u tranziciji ................................................................................................................ 28 

3.5 Porezni sustav........................................................................................................................... 29 

iii

3.6 Tečaj hrvatske kune.................................................................................................................. 30 

4 ČIMBENICI RIZIKA.................................................................................................................31 

4.1 Politički rizik............................................................................................................................ 31 

4.2 Hrvatski pravni sustav.............................................................................................................. 31 

4.3 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira......................................................................................... 32 

4.4 Kamatni rizik............................................................................................................................ 32 

4.5 Kreditni rizik ............................................................................................................................ 32 

4.6 Viša sila – Force majeure ......................................................................................................... 33 

5 PODACI O IZDAVATELJU...................................................................................................... 34 

5.1 Geografski položaj Grada Vinkovaca ...................................................................................... 34 

5.2 Prirodno-geografska obilježja prostora .................................................................................... 36 

5.2.1 Reljef i topografija terena............................................................................................... 36 

5.2.2 Klimatske prilike ............................................................................................................ 36 

5.2.3 Hidrografske prilike........................................................................................................ 36 

5.3 Stanovništvo Grada Vinkovaca................................................................................................ 37 

5.4 Struktura stanovništva.............................................................................................................. 38 

5.4.1 Dobna struktura .............................................................................................................. 38 

5.4.2 Obrazovna struktura ....................................................................................................... 38 

5.4.3 Struktura kućanstva ........................................................................................................ 39 

5.4.4 Zaposlenost i plaće u Gradu Vinkovcima i Vukovarsko-srijemskoj županiji ................ 40 

5.5 Ekonomsko okruženje Grada Vinkovaca ................................................................................. 42 

5.5.1 Bogatstvo prirodnih resursa............................................................................................ 42 

5.6 Gospodarstvo Grada Vinkovaca............................................................................................... 46 

5.7 Pretpristupni fondovi Europske Unije...................................................................................... 49 

5.8 Promet i veze............................................................................................................................ 50 

5.8.1 Strategija prostornog i prometnog razvitka Republike Hrvatske ................................... 50 

5.8.2 Prostorni i prometni plan Županije Vukovarsko-srijemske............................................ 51 

5.8.3 Prostorni i prometni plan uređenja Grada Vinkovaca .................................................... 51 

5.8.4 Telekomunikacije ........................................................................................................... 51 

5.8.5 Željeznički promet.......................................................................................................... 52 

5.8.6 Cestovni promet.............................................................................................................. 55 

5.8.7 Poštanski promet, telekomunikacije i RTV sustav veza................................................. 56 

5.8.8 Telekomunikacije i RTV sustav veza............................................................................. 57 

5.8.9 Nepokretna mreža........................................................................................................... 58 

5.8.10 Pokretna mreža ............................................................................................................... 59 

5.8.11 Radio i TV sustav veza................................................................................................... 59 

5.9 Vanjsko trgovinska aktivnost ................................................................................................... 60 

iv

5.10 Turizam u Gradu Vinkovcima.................................................................................................. 64 

5.11 Kultura...................................................................................................................................... 69 

5.11.1 Dramska umjetnost......................................................................................................... 71 

5.11.2 Književnost..................................................................................................................... 72 

5.11.3 Glazbeni život................................................................................................................. 72 

5.12 Gradske manifestacije .............................................................................................................. 73 

5.12.1 Vinkovačke jeseni .......................................................................................................... 73 

5.12.2 Ostale gradske manifestacije .......................................................................................... 74 

5.13 Sport 75 

5.14 Strateški prioriteti Grada Vinkovaca ....................................................................................... 76 

5.14.1 Opis strateških projekata Grada Vinkovaca ................................................................... 77 

5.15 Kapitalni projekt Grada Vinkovaca koji se financira izdavanjem Obveznica ......................... 79 

5.15.1 Kulturno poslovni centar "Hrvatski Dom-Vinkovci" ..................................................... 79 

5.15.2 Vinkovačko dvoransko plivalište ................................................................................... 81 

5.16 Gospodarenje imovinom .......................................................................................................... 83 

5.16.1 Pregled nekretnina Grada Vinkovaca............................................................................. 83 

5.16.2 Trgovačka društva s vlasničkim udjelom Grada Vinkovaca .......................................... 85 

5.17 Proračun Grada Vinkovaca ...................................................................................................... 93 

5.17.1 Postupak planiranja, izrade i donošenja proračuna......................................................... 93 

5.17.2 Izvršavanje proračuna..................................................................................................... 98 

5.17.3 Proračunska zaliha.......................................................................................................... 98 

5.17.4 Nadzor proračuna i proračunskih korisnika.................................................................... 98 

5.17.5 Udjeli u zajedničkim porezima....................................................................................... 99 

5.17.6 Rezultat izvršavanja proračuna u 2004., 2005. i 2006. godini i prvim tromjesječima 

2005., 2006. 2007. godine ............................................................................................ 104 

5.17.7 Struktura prihoda i rashoda Grada Vinkovaca u 2004., 2005. i 2006. godini .............. 107 

5.17.8 Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Vinkovaca u razdoblju 2004.-2006., s planom za 

2007. godinu................................................................................................................. 116 

5.17.9 Proračun Grada Vinkovaca za 2007. godinu. ............................................................... 120 

5.17.10 Projekcija Proračuna Grada Vinkovaca za 2008. i 2009. godinu ................................. 124 

5.18 Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vinkovaca ...................................... 126 

5.19 Izvještaj o novčanom tijeku.................................................................................................... 128 

5.20 Zakonska ograničenja vezana uz mogućnost zaduživanja Grada Vinkovaca ........................ 131 

5.20.1 Opis i prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Vinkovaca ................................... 131 

5.20.2 Popis i opis postojećih kredita Grada Vinkovaca......................................................... 132 

5.20.3 Opis danih jamstava Grada Vinkovaca ........................................................................ 133 

5.21 Podaci o zaduženosti Grada Vinkovaca ................................................................................. 134 

v

5.22 Prikaz godišnjih obveza Grada Vinkovaca (uključujući procjenu otplate municipalnih 

obveznica) za razdoblje od 2007. do 2017. ............................................................................ 135 

5.23 Odnos državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ....................... 137 

5.24 Ustrojstvo Grada Vinkovaca .................................................................................................. 138 

5.25 Gradsko vijeće Grada Vinkovaca........................................................................................... 139 

5.26 Gradonačelnik ........................................................................................................................ 142 

5.27 Poglavarstvo Grada Vinkovaca.............................................................................................. 142 

5.28 Mjesna samouprava................................................................................................................ 144 

5.29 Obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga grada....................................... 144 

5.30 Odgovorne osobe.................................................................................................................... 145 

5.31 Zaposleni u gradskoj upravi ................................................................................................... 146 

5.32 Sudski postupci, pravna pitanja, ugovorni odnosi i partnerstvo............................................. 146 

5.33 Izvanredne okolnosti .............................................................................................................. 146 

5.34 Najznačajniji dobavljači......................................................................................................... 146 

6 OPOREZIVANJE..................................................................................................................... 147 

6.1 Oporezivanje kamata.............................................................................................................. 147 

6.2 Oporezivanje glavnice............................................................................................................ 147 

6.3 Oporezivanje kapitalne dobiti ................................................................................................ 147 

7 OPĆE INFORMACIJE............................................................................................................ 148 

7.1 Odobrenja............................................................................................................................... 148 

7.2 Uvrštenje Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze ................................................... 148 

7.3 Depozitorij, prijeboj i namira ................................................................................................. 148 

7.4 Dokumenti.............................................................................................................................. 148 

8 POTPISNIK PROSPEKTA...................................................................................................... 149 

9 SUDIONICI IZDAVANJA MUNICIPALNIH OBVEZNICA ............................................... 150 

vi

1 PODACI, NAČIN I UVJETI IZDANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA 

1.1 Uvjeti izdanja Obveznica 

Izdanje Obveznica Grada Vinkovaca, ukupnog nominalnog iznosa HRK 42.000.000,00, u 

nematerijaliziranom obliku, na ime, prenosivih, u denominaciji od HRK 1, uz fiksnu godišnju kamatnu 

stopu od 5,50%, dospijeća 23.10.2017. Otplata glavnice Obveznica je amortizirajuća. Prilikom 

sljedećih šest isplata kamata glavnica se ne isplaćuje, prilikom sljedeće četiri isplate kamata isplaćuje 

se 5% ukupne glavnice, prilikom sljedećih osam isplata kamata isplaćuje se 7,5% ukupne glavnice, a 

prilikom posljednje dvije isplate kamata isplaćuje se 10% ukupne glavnice. 

Datum izdanja Obveznica je 23.10.2007. ovisno i na temelju Ugovora o upisu izdanja Obveznica 

Grada Vinkovaca, koji je sklopljen 23.10.2007. između Grada Vinkovaca kao Izdavatelja i Privredne 

banke Zagreb kao Agenta i Pokrovitelja izdanja. 

Cijena izdanja iznosi 99,827%. Cijena izdanja utvrđena je na temelju kamatne stope i prinosa izdanja. 

Obveze Izdavatelja iz Obveznica predstavljaju neosigurane, izravne i bezuvjetne obveze Izdavatelja, 

međusobno su ravnopravne i barem jednakog ranga (pari passu) sa svim drugim, sadašnjim i budućim 

neosiguranim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih 

propisa. 

Prinos izdanja Obveznica utvrđen je kao odgovarajuća referentna kamatna stopa na temelju 

interpoliranog 7-godišnjeg kupovnog prinosa kunske obveznice MF RH koja odgovara prosječnom 

dospijeću amortizirajuće municipalne obveznice Grada Vinkovaca i premije rizika instrumenta 

Izdavatelja. U trenutku podnošenja obvezujućih ponuda za upis Obveznica, investitori su bili upoznati 

s indikativnim iznosom premije. 

Temeljna prava vlasnika Obveznica jesu pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate. 

1.2 Izdavanje, upis i uplata 

Dan otvaranja upisa utvrđen je i objavljen u javnom pozivu na upis vrijednosnih papira u dnevnim 

novinama u kojem su bila naznačena mjesta na kojima se Prospekt može besplatno dobiti te adresa na 

kojoj se može besplatno naručiti poštom. Razdoblje upisa Obveznica trajalo je 9 (devet) radnih dana 

od dana otvaranja upisa. Datum i vrijeme zatvaranja razdoblja upisa bilo je naznačeno u javnom 

pozivu na upis. U trenutku upisa investitoru su bili poznati barem okvirni podaci o minimalnoj 

kamatnoj stopi odnosno maksimalnoj cijeni izdanja. Mjesto upisa i uplate za institucionalne investitore 

bilo je u sjedištu Agenta izdanja. 

Mjesto upisa i uplate za fizičke osobe bilo je u poslovnicama Privredne banke Zagreb. Popis 

poslovnica sa adresama i kontaktima u kojima se mogao obaviti upis i uplata, bio je naznačen u 

javnom pozivu na upis. 

Agent izdanja je 1 (jedan) radni dan nakon zatvaranja razdoblja upisa tj. knjige upisa, obavijestio 

svakog investitora o rezultatu upisa Obveznica. 

Razdoblje uplate trajalo je 1 (jedan) radni dan počevši 2. (drugog) radnog dana nakon zatvaranja 

razdoblja upisa. Datum i vrijeme razdoblja uplate naznačeno je u javnom pozivu na upis. Sredstva na 

ime upisa Obveznica uplaćena su u razdoblju uplate (na Datum izdanja) prema instrukciji plaćanja 

koju je Agent izdanja neposredno uručio prilikom upisa, ukoliko je riječ o investitoru fizičkoj osobi, ili 

poslao jedan radni dan nakon zatvaranja razdoblja upisa, ukoliko je riječ o pravnoj osobi, odnosno 

institucionalnom investitoru. 

Dan razdoblja uplate bio je na Datum izdanja Obveznica. 

Investitori fizičke osobe su u razdoblju upisa deponirali iznos potrebnih sredstava za kupnju 

nominalnog iznosa Obveznica na račun, u svrhu primarne emisije, Agenta izdanja. 

7

Također, investitor fizička osoba je potpisanom Upisnicom dao nalog Agentu izdanja da u razdoblju 

uplate (na Datum izdanja) izvrši uplatu u korist Izdavatelja. Razliku između deponiranog iznosa 

sredstava i konačnog iznosa uplate (broj upisanih Obveznica po Cijeni izdanja Obveznica), bit će bez 

odgode vraćena investitorima, a najkasnije u roku od 2 radna dana nakon Datuma izdanja. 

Privredna banka Zagreb kao Agent i Pokrovitelj izdanja, te Grad Vinkovci kao Izdavatelj, sklopili su 

na datum izdanja Ugovor o upisu Obveznica Grada Vinkovaca u iznosu od HRK 42.000.000,00 

dospijeća 2017. (“Ugovor o upisu”), kojim je Grad Vinkovci izdao, a Agent i Pokrovitelj izdanja 

upisao i uplatio one vrijednosne papire koji su ostali neupisani od strane investitora u okviru upisa i 

uplate Obveznica javnom ponudom, do iznosa od najviše HRK 42.000.000,00 Obveznica s dospijećem 

2017. godine po Cijeni izdanja 99,827% na način predviđen Ugovorom o upisu. Investitori su 

Obveznice upisali putem Upisnica, a PBZ na temelju Ugovora o upisu. 

Agent izdanja je na Datum izdanja Obveznica, Središnjoj depozitarnoj agenciji (“SDA”) dostavio 

Registar Obveznica s pozicijama investitora sukladno nominalnim iznosima upisanih i uplaćenih 

Obveznica. Nakon primitka Registra Obveznica, SDA je otvorila vlasničke račune na koje je 

preknjižila Obveznice sukladno Registru Obveznica te je vlasnicima dostavila obavijesti o stanju na 

njihovim računima. 

Prag uspješnosti izdanja predstavlja upis i uplata minimalno 75% cjelokupnog izdanja. U razdoblju za 

upis i uplatu Obveznica upisano je i uplaćeno 100% cjelokupnog izdanja. 

1.3 Izdavatelj 

Izdavatelj Obveznica je Grad Vinkovci, Bana Josipa Jelačića 1, 32100 Vinkovci, kojeg zastupa 

gradonačelnik Mladen Karlić, dr. med. 

1.4 Agent i pokrovitelj izdanja, Agent uvrštenja i Administrativni agent 

Privredna banka Zagreb – dioničko društvo sa sjedištem u Zagrebu, Račkoga 6, koju zastupa mr. Božo 

Prka, predsjednik Uprave, MBS: 080002817. Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu 

26. lipnja 1995. 

Privredna banka Zagreb kao Agent i pokrovitelj izdanja organizirala je, strukturirala i provela izdanje 

Obveznica te je pripremila svu potrebnu dokumentaciju i organizirala alokaciju Obveznica. Agent 

uvrštenja Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze je Privredna banka Zagreb. Agent uvrštenja 

dostavio je svu potrebnu dokumentaciju za uvrštenje Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze. 

Privredna banka Zagreb je Administrativni agent izdanja Obveznica. 

Administrativni agent Obveznica će 28 dana prije dospijeća kamate i/ili glavnice iz Obveznica 

dostaviti Izdavatelju obavijest o datumu dospijeća i dospjelom iznosu, a dan prije dospijeća kamate 

i/ili glavnice Obveznica dostaviti Izdavatelju i SDA obavijest o pripadajućem iznosu kamate po 

Obveznici. 

1.5 Naziv i adresa osoba koje jamče za obveze Izdavatelja po vrijednosnim papirima 

Obveze Izdavatelja po Obveznicama nisu osigurane garancijama ni jamstvima trećih osoba. 

1.6 Iznos izdanja 

Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 25. svibnja 2007. daje se suglasnost Gradu Vinkovcima za 

zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica (“Odluka Vlade RH”). Grad Vinkovci je dobio 

suglasnost za zaduženje na domaćem tržištu kapitala izdavanjem municipalnih obveznica, u ukupnom 

iznosu od HRK 42.000.000,00. 

8

1.7 Obračun kamate 

Obveznice nose kamatu na glavnicu po nepromjenjivoj stopi od 5,50% godišnje. Kamatna stopa 

računa se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu, podijeljena s učestalošću isplate kamate 

po dospjelim kuponima iz Obveznica na godišnjoj razini. Budući da kuponi dospijevaju dva puta 

godišnje, kamata će se isplaćivati polugodišnje, a polugodišnja kamatna stopa Obveznica iznosi 

2,75%. 

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana ("Actual/Actual") u razdoblju za 

koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, 

ali ne uključujući, dan dospijeća sljedećeg kupona. 

Drugim riječima apsolutni iznos kamate po jednoj Obveznici po danu računa se na sljedeći način: 

1 HRK obveznice * pool faktor iz tekućeg razdoblja * (kamatna stopa/(učestalost isplate kamate * broj 

dana u tekućem razdoblju)). 

1.8 Isplata kamate 

Isplata kamate je polugodišnje, na iznos koji se dobije množenjem broja Obveznica s pool faktorom. 

Prva isplata kamate bit će 23.04.2008. za razdoblje od i uključujući datum izdanja 23.10.2007. do, ali 

ne uključujući 23.04.2008. Sljedeće kamate isplaćivat će se polugodišnje prema sljedećem planu: 

23.10.2008. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2008. do, ali ne uključujući 23.10.2008., 


















23.10.2017. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2017. do, ali ne uključujući 23.10.2017. 

Kamate će se isplaćivati polugodišnje u kunama. 

9

1.9 Kašnjenje s plaćanjem kamate 

U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu kamatu od 

dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos glavnice. Zakonska 

zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom 

sljedeće formule: 

C x p x n 

K= —————— 

100 

K = zatezna kamata 

C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate 

p = stopa zatezne kamate 

n = broj godina 

Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se 

kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula: 

C x p x d 

K= —————— 

36.500 

odnosno za prijestupnu godinu: 

C x p x d 

K= ————— 

36.600 


C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate 


d = broj dana. 

10

1.10 Isplata glavnice o dospijeću 

Glavnica Obveznica u nominalnom iznosu isplatit će se prema sljedećem rasporedu: 

Datum 

Otplata 

glavnice 

(HRK) 

Otplata 

glavnice (%) 

Pool faktor Stanje glavnice 

(HRK) 

Broj 

Obveznica 

23.10.2007 42.000.000 42.000.000 

23.04.2008 1,00 42.000.000 42.000.000 

23.10.2008 1,00 42.000.000 42.000.000 

23.04.2009 1,00 42.000.000 42.000.000 

23.10.2009 1,00 42.000.000 42.000.000 

23.04.2010 1,00 42.000.000 42.000.000 

23.10.2010 1,00 42.000.000 42.000.000 

23.04.2011 2.100.000,00 5% 0,95 39.900.000 42.000.000 

23.10.2011 2.100.000,00 5% 0,90 37.800.000 42.000.000 

23.04.2012 2.100.000,00 5% 0,85 35.700.000 42.000.000 

23.10.2012 2.100.000,00 5% 0,80 33.600.000 42.000.000 

23.04.2013 3.150.000,00 7,5% 0,725 30.450.000 42.000.000 

23.10.2013 3.150.000,00 7,5% 0,650 27.300.000 42.000.000 

23.04.2014 3.150.000,00 7,5% 0,575 24.150.000 42.000.000 

23.10.2014 3.150.000,00 7,5% 0,500 21.000.000 42.000.000 

23.04.2015 3.150.000,00 7,5% 0,425 17.850.000 42.000.000 

23.10.2015 3.150.000,00 7,5% 0,350 14.700.000 42.000.000 

23.04.2016 3.150.000,00 7,5% 0,275 11.550.000 42.000.000 

23.10.2016 3.150.000,00 7,5% 0,200 8.400.000 42.000.000 

23.04.2017 4.200.000,00 10% 0,100 4.200.000 42.000.000 

23.10.2017 4.200.000,00 10% 0,000 0 42.000.000 

Udjel nedospjele glavnice u nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) predstavlja 

koeficijent kojim se nominalni iznos vrijednosnog papira svodi na iznos nedospjelog duga. 

Pri dospijeću dijela glavnice imateljima Obveznica isplaćuje se iznos glavnice koji je proporcionalan 

količini vrijednosnog papira u vlasništvu. Nominalni iznos vrijednosnog papira ubilježen na vlasničkoj 

poziciji neće se smanjivati smanjenjem iznosa nedospjelog duga, već će se udjel nedospjele glavnice u 

nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) smanjiti za omjer isplaćenog dijela glavnice u 

odnosu na ukupni nominalni iznos vrijednosnog papira. 

Udjel nedospjele glavnice u nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) prikazuje se kao 

decimalni broj koji ne može biti manji od 0 niti veći od 1. 

Neotplaćeni dio glavnice i pool faktor računaju se na sljedeći način: 

Neotplaćeni dio glavnice = broj Obveznica u optjecaju * pool faktor 

Početni pool faktor = 1 

Početni pool faktor je efektivan do datuma prve isplate dijela glavnice. 

Nakon datuma prve isplate dijela glavnice, pool faktor za navedeno razdoblje računa se na sljedeći 

način: 

11

Pool faktor u tekućem razdoblju = pool faktor u prethodnom razdoblju umanjen za postotak glavnice 

koji je otplaćen na datum posljednje isplate dijela glavnice. 

1.11 Prijevremeni otkup Obveznica 

Izdavatelj može, u bilo koje vrijeme, vlasnicima Obveznica ponuditi otkup dijela ili cijelog iznosa 

Obveznica kojim raspolažu uz uvjet da takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima 

Obveznica. 

Niti jedan vlasnik Obveznica nije dužan prihvatiti ponudu Izdavatelja niti je obvezan prodati 

Izdavatelju bilo koji iznos Obveznica kojim raspolaže. 

Izdavatelj može tako prikupljene Obveznice poništiti bez posebne suglasnosti vlasnika Obveznica. 

1.12 Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica 

U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu kamatu od 

dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos glavnice. Zakonska 

zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom 

sljedeće formule: 

C x p x n 

K= —————— 

100 


C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice 


n = broj godina 

Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine, primjenjuje se 

kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula: 

C x p x d 

K= —————— 

36.500 

odnosno za prijestupnu godinu: 

C x p x d 

K= ————— 

36.600 


C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice 


d = broj dana 

12

1.13 Isplate iz Obveznica bez odbitaka 

Sve isplate glavnice i kamata iz Obveznica bit će obavljene bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili 

budućih poreza, akontacije poreza ili pristojbi bilo koje prirode, osim ako takva ustega ili odbitak nije 

zakonska obveza. 

Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Izdavatelj će platiti dodatne iznose koji su potrebni 

da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo. 

1.14 Izjave i obveze Izdavatelja 

Izdavatelj ovime izjavljuje i jamči: 

(i) da Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Izdavatelja, međusobno 

su ravnopravne i barem jednakog ranga (pari passu) sa svim drugim, sadašnjim i budućim 

slično neosiguranim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem 

kogentnih propisa; 

(ii) da preuzima i prihvaća odgovornost za izvršenje svih svojih obveza iz Obveznica i za sadržaj 

Prospekta izdanja te za istinitost i potpunost podataka koje sadrži Prospekt; 

(iii) da izdanje Obveznica predstavlja pravno valjanu obvezu Izdavatelja te da je Izdavatelj za 

izdanje Obveznica ishodio sva potrebna odobrenja i suglasnosti; 

(iv) da izdanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima; 

(v) da prema najboljem saznanju Izdavatelja, protiv njega nisu pokrenuti parnični, upravni, 

arbitražni ili slični postupci čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost Izdavatelja da 

uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica; 

(vi) da sva financijska izvješća priložena uz Prospekt istinito, cjelovito i točno odražavaju 

poslovanje te financijski i materijalno pravni status Izdavatelja te da od vremena objave 

financijskih izvješća nije bilo nepovoljnih promjena; 

(vii) da neće, bilo u jednom ili u nizu pravnih poslova, međusobno povezanih ili ne, dobrovoljno ili 

prisilno, prodati, iznajmiti, prenijeti ili na drugi način raspolagati bilo kojim dijelom svoje 

imovine ili poslovanja, ukoliko se očekuje da bi ishod navedenih poslova imao bitno 

negativan utjecaj na sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava svoje obveze iz Obveznica; 

(viii) da se poslovanje i materijalno-financijski status Izdavatelja nije pogoršao toliko da bi time bila 

ugrožena sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava svoje obveze iz Obveznica; 

(ix) da će, sve dok je i jedna Obveznica neisplaćena, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme 

sve potrebno kako bi se osigurao kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, 

evidencija ili sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz 

Obveznica ili njihove valjanosti i naplativosti; 

(x) da će ispunjavati sve obveze prema Zagrebačkoj burzi vezane za održanje Obveznica u 

Redovitom tržištu Zagrebačke burze; 

(xi) da će ispunjavati sve obveze prema Središnjoj depozitarnoj agenciji vezane za održanje 

članstva u SDA i za održanje Obveznica u uslugama depozitorija, prijeboja i namire; 

(xii) da Agent ni na koji način ne odgovara i ne jamči Izdavatelju niti bilo kojim trećim osobama 

(ulagatelji, upisnici, vlasnici Obveznica i sl.) bilo izravno ili posredno za izvršenje obveza 

Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i potpunost podataka u Prospektu; 

13

(xiii) da se navedena jamstva odnose na cijelo vrijeme trajanja Obveznica od datuma izdanja 

Obveznica pa do potpunog dospijeća svih obveza Izdavatelja po Obveznicama; 

(xiv) da će obavijestiti Agenta i Pokrovitelja izdanja o svakoj promjeni činjenica koja bi mogla 

utjecati na gore navedena jamstva. 

1.15 Slučajevi povrede obveze 

Vlasnici Obveznica nemaju pravo proglasiti bilo koju Obveznicu dospjelom i plativom prije njenog 

dospijeća, osim u slučaju: 

(i) povreda obveze plaćanja: ako Izdavatelj ne izvrši obvezu plaćanja o dospijeću bilo kojeg 

iznosa koji proizlazi iz Obveznica (osim u slučaju kad je takvo neispunjenje posljedica 

tehničke ili administrativne greške koja ne traje dulje od 15 kalendarskih dana); ili 

(ii) neispunjenja bilo kojih nespornih financijskih obveza Izdavatelja prema bilo kojoj osobi, u 

iznosu većem od EUR 3,5 milijuna, osim ako neispunjenja nisu rezultat tehničkih ili 

administrativnih grešaka i ako neispunjenje obveze traje više od 60 kalendarskih dana; ili 

(iii) da su bilo koja izjava i jamstvo Izdavatelja bitno netočni ako to može imati utjecaja na 

njegovo ispunjenje ugovornih obveza iz Obveznica i zbog takvih netočnosti položaj vlasnika 

bude nepovoljniji nego što je bio prije takva događaja; ili 

(iv) izjave Izdavatelja o njegovoj nesposobnosti za plaćanje dospjelih obveza, insolventnost ili 

drugi analogni postupci Izdavatelja; ili 

(v) objave Izdavatelja o obustavi plaćanja obveza; ili 

(vi) objava općeg moratorija, odnosno prekida ili bilo kakva prestanka plaćanja obveza po 

kreditima, izdanim vrijednosnim papirima ili obveza temeljem izdanih jamstava Izdavatelja; 

U slučaju povrede obveze od strane Izdavatelja koja traje duže od 60 dana od pismene obavijesti o 

povredi, koju Agent izdanja, na zahtjev vlasnika Obveznice, dostavi Izdavatelju, kvalificirana većina 

vlasnika Obveznica koji predstavljaju najmanje 75% od ukupne nominalne vrijednosti Obveznica (u 

daljnjem tekstu “kvalificirana većina”) može proglasiti prijevremeno dospijeće i poduzeti mjere 

naplate. 

1.16 Skupština vlasnika Obveznica 

Skupštinu čine svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica nosi jedan glas na skupštini. 

Pravo sazivanja skupštine imaju svi vlasnici Obveznica koji zajednički raspolažu s najmanje 50% 

glasova. Odluke se donose kvalificiranom većinom, koju čine vlasnici Obveznica s više od 75% od 

ukupnog broja glasova. 

Skupština ima sljedeće ovlasti: 

(i) proglasiti slučaj povrede obveze Izdavatelja; 

(ii) donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate; 

(iii) donijeti odluku o prijevremenom dospijeću; 

(iv) donijeti odluku o izmjeni ovih uvjeta , u suglasnosti s Izdavateljem. 

Skupštinu će voditi Administrativni agent izdanja, sazvat će se sukladno odredbama ovih uvjeta i 

zakona, objavom u najmanje jednim dnevnim novinama i Narodnim novinama, održat će se u sjedištu 

Administrativnog agenta izdanja, a zapisnik će voditi Administrativni agent izdanja. 

14

Odluke skupštine obvezujuće su za sve vlasnike Obveznica i Izdavatelja i dužan ih je provoditi Agent 

izdanja za račun svih vlasnika. 

Troškove održavanja skupštine snose pro rata vlasnici Obveznica, a regresiraju se od Izdavatelja. 

1.17 Upis u Depozitorij SDA i prijenos prava vlasništva 

Upis u Depozitorij 

Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA 

("Depozitorij"), te su uvrštene u Usluge prijeboja i namire SDA. 

Prijenos prava vlasništva 

Vlasništvo nad Obveznicama prenosi se prijenosom vlasničke pozicije s računa vrijednosnih papira 

prodavatelja u korist računa vrijednosnih papira kupca. Prijenos prava vlasništva provodi SDA na dan 

namire, a o izvršenom prijenosu Obveznica SDA izvješćuje kupca izvodom o stanju njegove vlasničke 

pozicije. 

Pravo vlasništva nad Obveznicama stječe se danom kad je vlasnička pozicija upisana na računu 

vrijednosnih papira vlasnika računa u sustavu SDA. Dokaz vlasništva nad Obveznicama je stanje u 

Depozitoriju SDA. 

Na Depozitorij, prijeboj i namiru Obveznica primjenjuje se Zakon o tržištu vrijednosnih papira i 

pravila i upute SDA, te svi ostali odgovarajući propisi Republike Hrvatske. 

1.18 Trgovanje na sekundarnom tržištu 

Obveznice će biti uvrštene u Redovito tržište Zagrebačke burze dana 25.10.2007., a poslove uvrštenja 

obavit će Agent izdanja. 

Cijena Obveznica temeljit će se na tzv. “čistoj cijeni”, što znači da ne obuhvaća stečenu kamatu. 

Plaćanje po obavljenoj kupnji Obveznica na Burzi obavlja se prema cijeni po kojoj se trgovalo, 

uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate po dospjelom kuponu pa sve do 

pretpostavljenog dana namire, ne uključujući pretpostavljeni dan namire. 

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se 

obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodne kamate do, ali ne 

uključujući, dan dospijeća sljedeće kamate. 

15

Kupon 

Isplata 

kupona 

Početak 

razdoblja 

Kraj 

razdoblja 

Broj 

dana 

Stečena kamata 

po danu (%) 

Stečena kamata po 

danu po Obveznici 

(HRK) 

1. 23.04.2008 23.10.2007 22.04.2008 183 0,015027322 0,00015027322 

2. 23.10.2008 23.04.2008 22.10.2008 183 0,015027322 0,00015027322 

3. 23.04.2009 23.10.2008 22.04.2009 182 0,015109890 0,00015109890 

4. 23.10.2009 23.04.2009 22.10.2009 183 0,015027322 0,00015027322 

5. 23.04.2010 23.10.2009 22.04.2010 182 0,015109890 0,00015109890 

6. 25.10.2010 23.04.2010 22.10.2010 183 0,015027322 0,00015027322 

7. 25.04.2011 23.10.2010 22.04.2011 182 0,015109890 0,00015109890 

8. 24.10.2011 23.04.2011 22.10.2011 183 0,015027322 0,00015027322 

9. 23.04.2012 23.10.2011 22.04.2012 183 0,015027322 0,00015027322 

10. 23.10.2012 23.04.2012 22.10.2012 183 0,015027322 0,00015027322 

11. 23.04.2013 23.10.2012 22.04.2013 182 0,015109890 0,00015109890 

12 23.10.2013 23.04.2013 22.10.2013 183 0,015027322 0,00015027322 

13. 23.04.2014 23.10.2013 22.04.2014 182 0,015109890 0,00015109890 

14. 23.10.2014 23.04.2014 22.10.2014 183 0,015027322 0,00015027322 

15. 23.04.2015 23.10.2014 22.04.2015 182 0,015109890 0,00015109890 

16. 23.10.2015 23.04.2015 22.10.2015 183 0,015027322 0,00015027322 

17. 25.04.2016 23.10.2015 22.04.2016 183 0,015027322 0,00015027322 

18. 24.10.2016 23.04.2016 22.10.2016 183 0,015027322 0,00015027322 

19. 24.04.2017 23.10.2016 22.04.2017 182 0,015109890 0,00015109890 

20. 23.10.2017 23.04.2017 22.10.2017 183 0,015027322 0,00015027322 

Stečena kamata po danu (%) = 

Godišnja kamatna stopa 

Godišnja učestalost isplate kamate x Broj dana u razdoblju 

Stečenu kamatu po danu izraženu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem 

godišnje kamatne stope (5,50%) s godišnjom frekvencijom isplate kamate po dospjelim kuponima iz 

Obveznica (godišnje) i brojem dana u razdoblju između dvije isplate kamata po dospjelim kuponima. 

Stečena kamata (HRK) = Stečena kamata po danu (%) x Broj Obveznica x Pool faktor x Broj dana od 

zadnjeg dospijeća kamate do, ali ne uključujući, dan namire x nominalna vrijednost Obveznica (HRK 

1). 

Apsolutni iznos stečene kamate dobiva se množenjem stečene kamate po danu po Obveznici, izražene 

kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, pool faktorom te brojem dana proteklim 

od zadnje isplate kamata po dospjelom kuponu do, ali ne uključujući, dan namire i nominalnom 

vrijednošću Obveznica (HRK 1). 

16

Primjer izračuna ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom tržištu: 

1. Vrijednosni papir: Municipalna obveznica Grada Vinkovaca dospijeća 2017. 

2. Kamatna stopa: 5,50% 

3. Datum trgovanja: 20-lip-08 

4. Datum namire: 25-lip-08 (datum namire na burzi = 3. + 3 radna dana) 

5. Datum zadnjeg dospijeća kupona: 

6. Cijena Obveznica na Burzi 

23-tra-08 

(“čista cijena”): 101,00% (% nominalne vrijednosti Obveznica) 

7. Broj obveznica: 1.500.000 

8. Pool faktor: 1,00 

9. Ukupna čista cijena (HRK): 

10. Broj dana od zadnjeg dospijeća 

1.515.000,00 (9.=8. x 7. x 6. x HRK 1) 

kupona do dana namire: 

11. Stečena kamata po 

63 (10.=4.-5.) 

danu po Obveznici (HRK): 0,00015027322 (iz tabele “Stečena kamata”) 

12. Stečena kamata po obveznici (HRK): 0,00946721286 

13. Stečena kamata po obveznici (%): 0,946721286% 

14. Stečena kamata (HRK): 

15. Ukupna cijena 

14.200,82 (14. = 11. x 10. x 8. x 7.) 

(čista cijena + stečena kamata): 

16. Ukupno 

101,946721286% (15. = 13.+ 6.) 

(čista cijena + stečena kamata): 1.529.200,82 (16.=14. + 9.) 

1.19 Platni agent 

Platni agent je Središnja depozitarna agencija d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a. 

Sredstva primljena od Izdavatelja na ime kamate i glavnice Obveznica, koja je Izdavatelj Obveznica 

obvezan na račun SDA uplatiti jedan radni dan prije dana dospijeća kamate odnosno glavnice, SDA 

će, na datum dospijeća kamate, odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava vlasniku Obveznica, 

bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava od strane Izdavatelja u 

korist SDA primjenjivat će se Pravila SDA i Ugovor o Platnom agentu koji će biti sklopljen između 

Izdavatelja i SDA. 

Ukoliko je dan dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica neradni dan, 

isplata će dospjeti prvog sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SDA, 

te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj. 

1.20 Obavijesti 

Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, obavijesti vlasnika Obveznica Izdavatelju 

moraju biti dostavljene putem Administrativnog agenta izdanja, telefaksom, uz naknadnu potvrdu 

poštom na sljedeću adresu: 

17

PRIVREDNA BANKA ZAGREB – DIONIČKO DRUŠTVO 

Sektor investicijskog bankarstva 

Direkcija tržišta kapitala 

Predmet: Izdanje obveznica Grada Vinkovaca dospijeća 2017. 

Račkoga 6 

10 000 Zagreb 

Faks: (01) 6360-743 

Obavijesti Agenta i Pokrovitelja izdanja moraju biti dostavljene telefaksom, uz naknadnu potvrdu 

poštom na sljedeću adresu: 

1.21 Zastara 

Grad Vinkovci 

Upravni odjel Financija 

Bana Josipa Jelačića 1 

32 100 Vinkovci 

Faks: 032/332-236 

Potraživanja prema Izdavatelju iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od 3 (tri) godine od datuma 

dospijeća pojedinog iznosa kamata, dok potraživanja prema Izdavatelju iz glavnice Obveznica 

zastarijevaju u roku od 5 (pet) godina od datuma dospijeća glavnice. 

1.22 Mjerodavno pravo i nadležnost 

Mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske uz isključenje kolizijskih normi međunarodnog 

privatnog prava 

Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njihovog 

valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se 

riješiti pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. 

1.23 Namjena stečenog prihoda 

Neto prihod od izdavanja Obveznica bit će upotrijebljen za financiranje kompleksa zatvorenih bazena 

s centrom za rekreaciju i rehabilitaciju te izgradnju Hrvatskog doma koji će obuhvaćati knjižnicu s 

pratećim sadržajima, višenamjensku dvoranu s 400 sjedala i poslovne sadržaje. 

1.24 Ograničenja odgovornosti 

Izdavatelj prihvaća odgovornost za sadržaj ovog Prospekta. 

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom obveznica, a koji nisu sadržani 

u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i 

izjave čije je objavljivanje odobrio Izdavatelj ili Agent izdanja. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, 

nisu dana od strane Agenta i Pokrovitelja izdanja za istinitost i potpunost takvih podataka. 

Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun 

Grada Vinkovaca i PBZ-a, ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih 

povezanih društava ili predstavnika, obveznica u bilo kojoj državi u kojoj je davanje takvih ponuda ili 

poziva od strane takvih osoba protuzakonito. 

18

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog 

položaja Grada Vinkovaca, te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike. 

Izdavanje ovog Prospekta, niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz 

Grad Vinkovce nisu izmijenile od datuma izdavanja Prospekta. 

Agent izdanja ni na koji način ne odgovara ni ne jamči Izdavatelju niti bilo kojim trećim osobama 

(ulagateljima, upisnicima, vlasnicima Obveznica i sl.) bilo izravno ili posredno za izvršenje obveza 

Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost podataka u 

Prospektu. 

Davanjem naloga za kupnju Obveznica investitor izjavljuje da je upoznat sa Prospektom i da ga u 

cijelosti prihvaća tj. prihvaća činjenicu da Agent izdanja ne odgovara prema imateljima Obveznica niti 

za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama niti za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost 

podatka u Prospektu. 

1.25 Odobrenje za zaduživanje Ministarstva financija Republike Hrvatske 

Grad Vinkovci podnio je Ministarstvu financija Republike Hrvatske Zahtjev za izdavanje suglasnosti 

Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje Grada Vinkovaca izdavanjem municipalnih obveznica, 

KLASA: 400-08/07-01/17, URBROJ: 2188/01-02-07-7, 11. svibnja 2007. godine., sukladno Odluci o 

kapitalnim projektima koji se financiraju izdavanjem municipalnih obveznica KLASA: 400-08/07- 

01/17 URBROJ: 2188/01-01-07-2, od 22. ožujka 2007. godine i Odluci Gradskog vijeća o zaduživanju 

Grada Vinkovaca izdavanjem municipalnih obveznica, KLASA: 400-08/07-01/17, URBROJ: 

2188/01-01-07-5 od 10 svibnja 2007. godine. 

Odlukom Vlade Republike Hrvatske KLASA: 403-01/07-02/09, URBROJ: 5030120-07-2 od 25. 

svibnja 2007. godine, Gradu Vinkovcima odobreno je zaduživanje izdavanjem municipalnih 

obveznica u ukupnom iznosu od HRK 42.000.000,00. 

19

2 HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA 

Hrvatsko tržište kapitala neprestano se razvija i iz godine u godinu postavlja nove rekorde po 

ostvarenom burzovnom prometu, vrijednosti burzovnih indeksa i tržišnoj kapitalizaciji. Tako je i u 

2006. godini nastavljen pozitivan trend rasta i razvoja hrvatskog tržišta kapitala, a posebno se ističu 

dva događaja: proces javnog preuzimanja Plive d.d. te javna ponuda i uvrštenje dionica INE d.d. u 

Službeno tržište Zagrebačke burze koji su u velikoj mjeru utjecali na razvoj hrvatskog tržišta kapitala i 

povećanju interesa za trgovanje na burzama. U 2006. godini ostvareno je ukupno HRK 49,0 milijardi 

prometa što je dosad najveći iznos ostvaren u povijesti, od čega 92,4% čini promet ostvaren na 

Zagrebačkoj burzi, a 7,6% promet ostvaren na Varaždinskoj burzi. Ukupan godišnji promet 

Zagrebačke burze iznosio je HRK 45,3 milijardi što je povećanje od 32,5% u odnosu na ukupan 

promet od HRK 34,2 milijardi ostvareni u 2005. godini. Istovremeno, ukupan promet na Varaždinskoj 

burzi iznosio je HRK 3,7 milijardi i povećan je za 66,3% u odnosu na prethodnu godinu kada je 

ukupan ostvareni promet iznosio HRK 2,2 milijarde. Proteklu godinu obilježili su i rekordni dnevni i 

tjedni promet ostvaren na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi te rekordne vrijednosti burzovnih indeksa 

CROBEX i VIN. CROBEX je porastao za 60,7% (3.209,50 na 29.12.2006.), a VIN 49,7% (2.963,45 

na 29.12.2006.). U 2007. nastavljen je daljnji vrtoglavi rast CROBEX-a te je krajem svibnja 2007. isti 

iznosio 4.976,8 (porast od čak 55,1%). 

Redoviti promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u 2006. iznosio je gotovo HRK 10,5 milijardi što je 

povećanje od 121,1% u odnosu na 2005. godinu kada je isti iznosio 4,7 milijardi kuna. 

U prvom tromjesečju 2007. ukupan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 20,6 milijardi što 

predstavlja povećanje od 70,2% u odnosu na isto razdoblje u 2006. U prvom tromjesečju 2007. 

redoviti promet dionicama na Zagrebačkoj burzi iznosio je gotovo HRK 4,9 milijardi što predstavlja 

povećanje od čak 142,0% u odnosu na isto razdoblje 2006. 

U 2006. godini zabilježen je i rast tržišne kapitalizacije koja je na Zagrebačkoj burzi porasla za 75,2% 

odnosno sa HRK 115,1 milijardi (stanje 31.12.2005.) na HRK 201,3 milijardi (stanje 31.12.2006.). 

Tržišna kapitalizacija dionica porasla je za 100,3%, a obveznica 16,3%. Na Varaždinskoj burzi tržišna 

kapitalizacija porasla je za 15,1% sa HRK 63,3 milijardi na HRK 72,8 milijardi. Tržišna kapitalizacija 

dionica porasla je za 17,7%, a obveznica 7,7%. U 2006. godini u najviše kotacije burzi uvršteno je 

jedno izdanje obveznica financijskih institucija, dva izdanja municipalnih obveznica, izdanje druge 

tranše kunskih državnih obveznica dospijeća 2015., dvije tranše kunskih državnih obveznica dospijeća 

2013. te tri izdanja korporacijskih obveznica. 

Dana 16. ožujka 2007. godini došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala pripajanjem 

Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi čime je stvoreno centralizirano mjesto trgovanja što će dati novi 

pozitivni impuls rastu likvidnosti na domaćem tržištu. 

Ukupna tržišna kapitalizacija na Zagrebačkoj burzi u prvom tromjesečju 2007. iznosila je HRK 307,0 

milijardi što je povećanje od čak 123,0% u odnosu na isto razdoblje 2006. Tržišna kapitalizacija 

dionica u promatranom razdoblju iznosila je HRK 264,3 milijuna i činila je 86,1% ukupne 

kapitalizacije Zagrebačke burze, dok je tržišna kapitalizacija obveznica iznosila 13,9% odnosno HRK 

42,7 milijuna. U prvom tromjesečje tržišna kapitalizacija dionicama u odnosu na isto razdoblje 2006. 

porasla je za čak 161,3%, dok je tržišna kapitalizacija obveznica porasla za 17,0%. 

Dana 31. prosinca 2006. godine ukupan broj uvrštenih vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi 

iznosio je 256, od čega je nešto više od tri četvrtine (76,9%) vrijednosnih papira tijekom 2006. godine 

bilo aktivno, a od ukupno 427 uvrštenog vrijednosnih papira na Varaždinskoj burzi, njih 51,5% bilo je 

aktivno tijekom protekle godine. 

U prvom tromjesečju 2007. broj aktivnih vrijednosnih papira iznosio je 317 što je za čak 149,6% više 

u odnosu na isto razdoblje 2006. 

20

2.1 Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira 

U prvoj kotaciji (“Službeno tržište”) Zagrebačke burze na dan 18. lipnja 2007. uvršteno je ukupno 

trideset izdanja obveznica. Od toga, jedanaest izdanja otpada na obveznice Republike Hrvatske, jedno 

izdanje na Fond za naknadu oduzete imovine, jedno izdanje na obveznice izdane od strane s državom 

povezanih institucija (HBOR – obveznice za isplatu kojih u cijelosti jamči Republika Hrvatska), četiri 

izdanja na municipalne obveznice (Grad Koprivnica, Grad Zadar, Grad Rijeka i Grad Split), dva 

izdanja na obveznice financijskih institucija (HAAB, RBA) te jedanaest izdanja na korporacijske 

obveznice (Atlantic Grupa (uz valutnu klauzulu), Atlantic Grupa (kunska obveznica), Belišće, Bina 

Istra, HEP, Ingra, Medika, NEXE Grupa, Pliva, Podravka i "JADRAN"-Galenski laboratorij), dok su u 

kotaciji Usporedno tržište uvrštena tri izdanja korporacijskih obveznica (Hospitalija trgovina, 

Metronet telekomunikacije, i OT – Optima telekom). Od kratkoročnih vrijednosnih papira, u Službeno 

tržište uvrštene su tri tranše komercijalnih zapisa Belišća te dvije tranša komercijalnih zapisa Medike, 

dok su u Redovitom tržištu uvrštene tri tranše Plodina, po dvije tranše Atlantske plovidbe, 

Dalekovoda, "JADRAN"-Galenskog laboratorija, Magme i PBZ Carda te po jedna tranša 

komercijalnih zapisa Dukata, Ingre, Jadranke, KING ICT, M SAN Grupe, Oktal Pharme i Rijeka 

prometa. 

Iako je u protekloj godini znatno zaživjelo trgovanje dionicama, promet i volumen trgovanja 

obveznicama i dalje je u konstantnom su rastu i dominira u ukupnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi. 

U 2004. zabilježen je promet obveznicama u iznosu od HRK 21,1 milijardi (povećanje od 95,4% u 

odnosu na 2003.) čime je nastavljen pozitivan trend rasta prometa obveznicama, čemu su doprinijela i 

izdanja novih obveznica (tri tranše obveznica RH dospijeća 2014., obveznice dospijeća 2007. i 2019. 

te obveznice Podravke prehrambene industrije d.d. dospijeća 2007., Plive farmaceutske industrije d.d. 

dospijeća 2011., Atlantic Grupe dospijeća 2007. te gradova Koprivnice i Zadra) te uvrštenje 

euroobveznica HBOR-a i Agrokora u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Daljnji 

razvoj tržišta duga može se uočiti i iz prometa obveznica u 2005. godini koji je iznosio HRK 29,5 

milijardi što predstavlja povećanje od 39,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet 

obveznicama sudjelovao je s 86,2% u ukupno ostvarenom prometu na Zagrebačkoj burzi u 2005. 

godini. U navedenom razdoblju u kotaciju Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno je pet novih 

izdanja obveznica i to tri izdanja obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2010., 2015. (2 izdanje 

obveznica: jedno uz valutnu klauzulu, a jedno kunsko izdanje) te dva izdanja korporacijskih obveznica 

(Belišće i Medika). U 2006. godine nastavljen je trend rasta prometa obveznicama te je isti iznosio 

HRK 34,8 milijarde što je za 18,2% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini 76,9% 

ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi. U promatranom razdoblju izdana je druga tranša kunske 

obveznice RH dospijeća 2015. i dvije tranše kunske obveznice RH dospijeća 2013., municipalna 

obveznica Grada Rijeke i dvije tranše obveznice Grada Splita, obveznica Raiffeisenbank Austria, 

korporacijske obveznice Metronet telekomunikacija i Hospitalija trgovine dospijeća 2009., Podravke, 

NEXE Grupe, Ingre i Atlantic Grupe dospijeća 2011. te obveznica HEP-a dospijeća 2013. Od početka 

2007. do sredine 2007. izdano je novo izdanje obveznica Republike Hrvatske u iznosu HRK 2,5 

milijarde i dospijeća 2017 čime je dodatno produžena kunska krivulja prinosa kao preduvjet kunskog 

zaduživanja na domaćem tržištu kapitala, izdanje druge tranše municipalnih obveznica Grada Rijeke u 

iznosu EUR 8.191.504,00, te izdanje korporativnih obveznica OT – Optima telekom i "JADRAN"- 

Galenskog laboratorija koje je prvo izdanje obveznica u RH s fluktuirajućom kamatnom stopom. 

Na Varaždinskoj burzi, u 2006. bilo je uvršteno sedam izdanja obveznica Republike Hrvatske 

dospijeća 2007., 2010. (kunska obveznica), 2013. (kunska obveznica), 2014., 2015., 2015. (kunska 

obveznica) i 2019., obveznice Fonda za naknadu oduzete imovine te municipalne obveznice Grada 

Rijeke i Grada Koprivnice. U 2004. godini ukupni promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio 

je HRK 75,8 milijuna. U 2005. isti je iznosio HRK 124,0 milijuna što predstavlja povećanje od 63,6% 

u odnosu na 2004. U 2006. promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 101,0 milijuna 

što predstavlja smanjenje od 18,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. 

21

Promet obveznicama u prvom tromjesečju 2007. na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 15,7 milijardi i 

činio je 76,4% ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi, te je za 55,9% viši u odnosu na isto razdoblje 

2006. 

Grafički prikaz 1. Državne obveznice u optjecaju od siječnja 2000. do sredine lipnja 2007.* 

5.000 

4.500 

4.000 

3.500 

3.000 

2.500 

2.000 

1.500 

1.000 

500 

0 

EUR mil. 

300 

133 

500 

225 

105 

222 

200 

200 

225 

105 

222 

200 

200 

225 

105 

222 

200 

200 

225 

222 

200 

400 

650 

133 

500 

200 

225 

474,9 

542,7 

339,2 

542,7 

746,3 746,3 

350 350 350 

400 400 400 

200 200 200 

400 400 400 

650 650 650 

133 133 133 

500 500 500 

200 200 200 

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 

HZZO 2004 DAB 2003 DAB 2005 MF 2004 MF 2008 

MF 2012 MF 2008 (HRK) MF 2014 MF 2007 MF 2019 

MF 2010 (HRK) MF 2015 MF 2015 (HRK) MF 2013 (HRK) MF 2017 (HRK) 

* Napomena: stanje krajem godine, iznimno u 2007. stanje na 15. lipnja 

Izvor: ZSE, PBZ 

22

Grafički prikaz 2. Korporacijske obveznice i obveznice financijskih institucija u optjecaju od 

siječnja 2002. do sredine lipnja 2007.* 

600 

560 

520 

480 

440 

400 

360 

320 

280 

240 

200 

160 

120 

80 

40 

0 

mil. EUR 

27,1 

17,0 

33,9 

27,1 

67,8 67,8 

16,3 

10,2 10,2 

16,3 

101,8 101,8 

81,4 81,4 

15 

75 

16,5 

15 

75 

15,6 

16,5 

75 

15,6 

16,5 

75 

17 12 

20,4 

12 17 

27 

20,4 

17 

27 

20,4 

8 

50,9 

20,4 

8 

50,9 

20,4 

8 

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 

Belišće Plava Laguna Hypo Alpe-Adria-Bank 

Podravka Pliva Atlantic Grupa 

Medika Raiffeisenbank NEXE Grupa 

Metronet telekomunikacije Hospitalija trgovina HEP 

Ingra Optima JGL 



2.2 Tržište municipalnih obveznica u Republici Hrvatskoj 

U Republici Hrvatskoj do sredine lipnja 2007. izdano je četiri izdanja municipalnih obveznica. 

Obveznica Grada Koprivnice izdana je u tri tranše u 2004. godini ukupnog nominalnog iznosa HRK 

60 milijuna, dospijeća 29. lipnja 2011. Obveznica Grada Koprivnice je amortizirajuća obveznica. 

Glavnica iz obveznica isplaćuje se u 14 polugodišnjih anuiteta tako da se na datum dospijeća isplaćuje 

i 1/14 glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze i prvu 

kotaciju Varaždinske burze. Od uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet 

ovom obveznicom iznosio je HRK 49,6 milijuna. 

Obveznica Grada Zadra izdana je u ukupnom nominalnom iznosu od EUR 18,5 milijuna 1. rujna 

2004., dospijeća 1. rujna 2011. Obveznica Grada Zadra je obveznica s jednokratnim dospijećem 

glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od uvrštenja na 

Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet ovom obveznicom iznosio je HRK 130,2 

milijuna. 

Prva tranša obveznica Grada Rijeke izdana je 18. srpnja 2006. u iznosu EUR 8.191.504,00, a druga 

tranša 17. svibnja 2007. u iznosu EUR 8.191.504,00. Također u 2008. planirano je izdanje treće tranše 

obveznica Grada Rijeke u iznosu EUR 8.191.505,00 te će ukupan iznos obveznica Grada Rijeke u 

optjecaju u 2008. iznositi EUR 24.574.513,00. Konačno dospijeće glavnice iz obveznica je 18. srpnja 

2016. Obveznica Grada Rijeke je amortizirajuća obveznica. Isplata kamata iz Obveznica je 

polugodišnja. Prilikom prvih šest isplata kamata glavnica se ne isplaćuje, prilikom sljedećih osam 

isplata kamata isplaćuje se 5% ukupne glavnice, a prilikom posljednjih šest isplata kamata isplaćuje se 

10% ukupne glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od 

23

uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet ovom obveznicom iznosio je 

HRK 7,1 milijuna. 

Grada Split izdao je prvu tranšu obveznica u srpnju 2006. u iznosu EUR 4 milijuna, a drugu tranšu u 

istom iznosu u prosincu 2006. Prva i druga tranše obveznica Grada Splita isplatit će se u srpnju 2012. i 

2013. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od uvrštenja na 

Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet ovom obveznicom iznosio je HRK 4,0 

milijuna. 

Grafički prikaz 3. Municipalne obveznice u optjecaju od siječnja 2004. do sredine. lipnja 2007. 

55 

50 

45 

40 

35 

30 

25 

20 

15 

10 

5 

0 

EUR mil. 

8,2 

16,4 

18,5 18,5 18,5 18,5 

8 8 8 8 

2004. 2005. 2006. 2007. 

Grad Koprivnica Grad Zadar Grad Rijeka Grad Split 



8 

8 

24

3 REPUBLIKA HRVATSKA 

3.1 Teritorij i stanovništvo 

Republika Hrvatska zauzima ukupnu površinu od 87.609 km 2 (od čega na more otpada 31.067 km 2 ). 

Ukupna gospodarska površina Republike Hrvatske iznosi 113.680 km 2 . Glavni grad Republike 

Hrvatske je Zagreb, koji je ujedno i najveći grad, sa 779.145 stanovnika prema zadnjem popisu 

stanovništva iz 2001., dok je ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske bio 4.437.460. 

3.2 Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast 

Prema Ustavu Republike Hrvatske iz 1990., Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva 

demokratska i socijalna država. Ustav je revidiran u studenome 1997., u studenome 2000. i u ožujku 

2001. godine. Odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora o proglašenju promjena 

Ustava Republike Hrvatske od 9. studenoga 2000. Hrvatska je prešla iz polupredsjedničkog sustava u 

parlamentarni. 

U Republici Hrvatskoj, državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti, na zakonodavnu, izvršnu i 

sudbenu. 

Hrvatski sabor (Sabor) jednodomno je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u 

Republici Hrvatskoj. Između ostaloga, Sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja 

javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnici se biraju na 

vrijeme od četiri godine i nemaju obvezujući mandat. Posljednji izbori za Zastupnički dom Sabora 

održani su 23. studenog 2003. Ukupno su izabrana 152 saborska zastupnika. Na konstituirajućoj 

sjednici Hrvatskog sabora, održanoj 22. prosinca 2003., za predsjednika Sabora izabran je Vladimir 

Šeks. 

Tablica 1. Rezultati parlamentarnih izbora održanih u studenome 2003. 

Stranka Br. zastupničkih mjesta Postotak 

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 66 43,40% 

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 34 22,40% 

Hrvatska narodna stranka (HNS) 10 6,60% 

Hrvatska seljačka stranka (HSS) 10 6,60% 

Hrvatska stranka prava (HSP) 8 5,30% 

Istarska demokratska stranka (IDS) 4 2,60% 

LIBRA 3 2,00% 

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 3 2,00% 

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) 2 1,30% 

Liberalna stranka (LS) 2 1,30% 

Demokratski centar (DC) 1 0,70% 

Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS) 1 0,70% 

Primorsko-goranski savez (PGS) 1 0,70% 

Samostalna demokratska srpska stranka 3 2,00% 

Zastupnici nacionalnih manjina 4 2,60% 

Ukupno 

Izvor: Izvješće Državnoga izbornog povjerenstva 

152 100,00% 

25

Predsjednik Republike bira se neposrednim izborima na vrijeme od 5 godina. Posljednji izbori održani 

su 16. siječnja 2005. kada je za predsjednika Republike ponovno izabran Stjepan Mesić. 

Vlada Republike Hrvatske sastoji se od predsjednika, kojega predlaže predsjednik Republike, te 

članova, koje predlaže predsjednik Vlade, a kojima Sabor iskazuje povjerenje većinom glasova 

zastupnika. Povjerenje predsjedniku i članovima Vlade Republike Hrvatske Sabor je iskazao 23. 

prosinca 2003. Predsjednik Vlade je dr. Ivo Sanader, a ministar financija Ivan Šuker. 

3.3 Međunarodni odnosi 

Europska unija i SAD priznale su Republiku Hrvatsku 1992. kao suverenu državu. Iste godine 

Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih naroda i punopravnom državom-sudionicom OESS-a, a 1993. 

članicom Međunarodnog monetarnog fonda (“MMF”). Nakon toga slijedi članstvo u Svjetskoj banci, 

te nizu drugih međunarodnih financijskih (IDA, IFC, EBRD, BIS) i drugih institucija (ILO, CEI). 

Republika Hrvatska postaje članicom Vijeća Europe 1996. Od 1999. Hrvatska je sudionica Pakta o 

stabilnosti za jugoistočnu Europu. Na putu prema članstvu u NATO-u, Hrvatska je u svibnju 2000. 

primljena u članstvo Partnerstva za mir, a u svibnju 2002. godine pozvana je u Akcijski plan za 

članstvo (MAP). Članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Hrvatska postaje 30. listopada 

2000., a 5. prosinca 2002. potpisan je ugovor o pristupanju CEFTA-i. 

Jedan od glavnih strateških ciljeva Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Europskoj uniji. U 

listopadu 2000. Hrvatska je, prihvaćanjem Smjernica za vođenje pregovora i sklapanje Sporazuma o 

stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica 

(“SSP”), s Europskom unijom započela pregovore o pridruživanju. SSP parafiran je 14. svibnja 2001., 

a potpisan je na marginama sastanka Vijeća ministara u Luksemburgu 29. listopada 2001., te je stupio 

na snagu ratifikacijom u parlamentima svih 15 država članica, te Saboru i Europskom parlamentu. Tim 

sporazumom Republika Hrvatska postaje pridružena članica Europske unije, što je najvažniji korak 

prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Privremeni sporazum primjenjuje se od 1. siječnja 

2002., a na snagu je stupio 1. siječnja 2002. SSP je ratificiran u Saboru 5. prosinca 2001., u 

Europskom parlamentu 12. prosinca 2001., te u državama članicama EU do kraja listopada 2004. SSP 

stupio je na snagu 01. veljače 2005. godine. Republika Hrvatska je 21. veljače 2003. u Ateni predala 

zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Europska komisija predala je 10. srpnja 2003. Hrvatskoj Upitnik 

s 4.560 pitanja na koje je Republika Hrvatska uručila odgovore 9. listopada 2003. Republika Hrvatska 

potpisala je s Europskom komisijom dodatni Protokol 7 SSP-a kojim se regulira trgovina s proširenom 

Unijom koji se privremeno primjenjivao od 01. svibnja 2004., a stupio je na snagu također 1. veljače 

2005. Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo 

u EU 20. travnja 2004. 

Europsko vijeće odlučilo je 18. lipnja 2004. promaknuti Hrvatsku u Službenog kandidata za članstvo u 

EU. Sukladno statusu kandidata za članstvo u EU Republika Hrvatska morala je izraditi Pretpristupni 

ekonomski program (PEP) za razdoblje 2005.-2007. koji je prihvaćen na sjednici Vlade RH 30. 

studenoga 2004. godine. Zemljama kandidatima za članstvo u EU to je strateški dokument, kojim se 

utvrđuje ekonomska politika za razdoblje koje prethodi ulasku u članstvo i strukturne reforme 

potrebne za što uspješnije pridruživanje EU. Također, to je prvi ekonomski dokument na osnovi kojeg 

će Europska komisija ocjenjivati provođenje reformi u RH. Vlada Republike Hrvatske i Svjetska 

banka 20. rujna 2005. godine potpisale su Ugovor za prvi Programski zajam za prilagodbu (PAL 1) 

vrijedan EUR 150 milijuna, a koji je namijenjen podršci strukturnim i institucionalnim reformama u 

hrvatskom javnom i privatnom sektoru odnosno u provedbi reformi koje su nužne i u ispunjavanju 

uvjeta za priključenje EU. 

Vijeće ministara Europske Unije u Luxembourgu, 03. listopada 2005. odlučilo je otvoriti pristupne 

pregovore Hrvatske s Europskom Unijom. Prva i vrlo važna faza u procesu pregovaranja je screening. 

Svrha je screeninga da se utvrde razlike između europskog zakonodavstva i zakonodavstva zemlje 

kandidata. U pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom Unijom pregovora se o 35 poglavlja 

acquis communautaire. Nakon završetka analitičkoga pregleda (screeninga) Odluku o otvaranju 

pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti države kandidatkinje, donose države 

članice u okviru Vijeća Europske unije. Otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju započinje 

26

sadržajna faza pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima će država kandidatkinja 

prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu stečevinu Europske unije u tom poglavlju, uključujući 

prijelazna razdoblja koja je eventualno zatražila država kandidatkinja. 

Sadržajni pregovori vode se na temelju pregovaračkih stajališta Europske unije i države kandidatkinje, 

koja se pripremaju za svako pojedino poglavlje pregovora slijedom rezultata screeninga. 

Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju 

pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. 

Formalnu odluku o tome donosi međuvladina konferencija na ministarskoj razini. Sve do sklapanja 

Ugovora o pristupanju EU, ako se u tom poglavlju pravne stečevine donesu bitno novi propisi ili ako 

država kandidatkinja ne ispuni preduvjete i obveze koje je preuzela za to poglavlje pregovora, postoji 

mogućnost njegova ponovnog otvaranja. 

Nakon otvaranja pristupnih pregovora 3. listopada 2005. godine, Hrvatska je 18. listopada 2006. 

godine završila postupak analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva s pravnom stečevinom 

Europske unije ili tzv. screening. Europska komisija poslala je Vijeću 31 izvješće o screening-u (od 

ukupno 33). 

Hrvatska je predala svoje pregovaračko stajalište za ukupno 14 poglavlja. Prva dva izvješća (znanost i 

istraživanje, obrazovanje i kultura) Vijeće je prihvatilo bez uvođenja minimalnih preduvjeta 

(benchmarks) te su ta poglavlja privremeno zatvorena. 

Tri poglavlja - ekonomska i monetarna politika, industrijska politika i carinska unija - formalno SU 

otvorena 21. prosinca 2006. godine, dok je poglavlje pravo intelektualnog vlasništva otvoreno 29. 

ožujka 2007. godine. Za ova četiri poglavlja postavljena su mjerila za zatvaranje poglavlja. Nacrti 

zajedničkog stajališta za osam preostalih poglavlja - financijski nadzor, pravo poslovnog nastanka i 

sloboda pružanja usluga, pravo trgovačkih društva, statistika, informacijsko društvo, financijske 

usluge, zaštita potrošača i zdravlja i vanjski odnosi - upravo se pripremaju. 

Tri izvješća o screnning-u bez minimalnih preduvjeta (porezi, prometna politika i sloboda kretanja 

radnika) dogovoreni su u Vijeću i očekuje se pregovaračko stajalište Hrvatske. 

Sedam izvješća o screnning-u rezultirala su uvođenjem minimalnih preduvjeta, a to su izvješća za 

poglavlja javne nabave, tržišno natjecanje, pravda, sloboda i sigurnost, socijalna politika i 

zapošljavanje, sloboda kretanja roba i kapitala i poljoprivreda. Za poglavlje pravda, sloboda i 

sigurnost, Komisija je predložila Vijeću da je minimalni preduvjet zadovoljen te da poglavlje može 

biti otvoreno. 

O četiri izvješća o screnning-u bez minimalnih preduvjeta (ribarstvo, trans- europske mreže, 

financijske i proračunske odredbe, energetika) i tri izvješća s minimalnim preduvjetima (okoliš, 

sigurnost hrane, regionalna politika) trenutno su na raspravi u Vijeću. 

Preostala dva izvješća o screnning-u za poglavlja koordinacija strukturnih instrumenata i pravosuđe i 

temeljna prava očekuju se u travnju odnosno svibnju ove godine. 

U studenom 2006. uspješno je završen stand by aranžman koji je Hrvatska sklopila s MMF-om u 

kolovozu 2004. 

U istom mjesecu Vlada je usvojila Pretpristupni ekonomski Program za razdoblje 2007.-2009. PEP 

2007.-2009. prikazuje smjer ekonomske politike RH u srednjoročnom razdoblju s ciljem poticanja 

dugoročno održivog gospodarskog rasta i održavanja makroekonomske stabilnosti s naglaskom na 

povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i povećanja životnog standarda hrvatskih građana 

na putu prema Europskoj Uniji. 

2007. godina osim nastavka pregovora, Hrvatskoj donosi i nove mogućnosti korištenja pretpristupnih 

fondova EU i to kroz, u prošloj godini uspostavljen novi, jedinstveni instrument pretpristupne pomoći 

IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). Financijska vrijednost programa IPA prelazi 11 

milijardi eura, a namijenjen je državama kandidatima za članstvo (Hrvatska, Makedonija i Turska) te 

državama potencijalnim kandidatima (Albanija, BIH, Crna Gora i Srbija). Program IPA zamjenjuje 

dosadašnje pretpristupne programe kao što su CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD i u ovoj je godini 

27

što se tiče Hrvatske za programe IPA namijenjeno 138,5 milijuna eura. Ukupno je do 2010. godine za 

Hrvatsku unutar programa IPA osiguran iznos od 589,9 milijuna eura. 

3.4 Odabrani makroekonomski pokazatelji Hrvatske u usporedbi s razvijenim zemljama i 

zemljama u tranziciji 

Tablica 2. Odabrani makroekonomski pokazatelji razvijenih i tranzicijskih zemalja i Hrvatske 

(stopa rasta prema istom razdoblju prethodne godine, u %) 

BDP, realna 

stopa rasta 

Državna 

potrošnja, 

realna stopa 

rasta 

Investicije u 

kapital, 

realna stopa 

rasta 

Izvoz roba i 

usluga, 

realna stopa 

rasta 

Q3 

Q2 

Q2 

2005. 4) 2005. 5) 2005. 6) 2005. 

2006. 2006. 2006. 

Q2 

6) 2005. 

2006. 

Uvoz roba i 

usluga, 

realna stopa 

rasta 

Industrijska 

proizvodnja 

Q2 

2006. 6) 2005. 7) 

X 

2006. 8) 2005. 9) 

Inflacija - 

Potrošačke 

cijene 

Stopa 

nezaposl., 

standardiz. 

XI 

2006. 10) 2005. 11) 

XI 

2006. 12) 

Hrvatska 1) 4,3 4,7 0,8 1,5 4,8 9,3 4,6 2,2 3,5 5,5 5,1 8,3 3,3 2,5 12,4 12,1 

zemlje OECD-a 2) 2,7 3,3 1,6 1,9 5,0 4,8 5,7 9,5 6,2 9,0 2,1 5,0 2,6 1,7 6,6 5,9 

SAD 3,2 3,0 1,0 1,0 6,5 2,5 6,8 9,0 6,1 9,0 4,1 3,8 3,4 2,0 5,1 4,5 

Japan 2,6 2,7 1,7 0,4 3,3 3,4 7,0 10,1 6,2 10,1 1,6 7,4 -0,3 0,3 4,4 4,0 

EU-25 1,7 2,9 1,6 2,2 3,0 5,3 5,2 7,2 5,7 7,6 - 3,4 2,2 2,1 8,8 7,7 

Austrija 2,0 3,3 1,9 1,6 0,3 4,9 6,4 4,0 5,2 1,5 3,9 7,6 2,1 1,6 5,2 4,6 

Belgija 1,1 3,1 -0,6 3,1 4,0 -1,0 2,8 4,3 3,5 5,3 -0,2 7,8 2,5 2,0 8,4 8,2 

Danska 3,0 3,6 1,3 0,1 9,2 7,7 8,4 14,6 11,8 17,2 -0,2 4,4 1,7 1,8 4,8 3,3 

Finska 2,9 6,6 1,6 -0,1 3,3 4,7 7,3 13,1 12,3 6,7 -2,6 -0,8 0,8 1,3 8,4 7,5 

Francuska 1,2 1,8 1,1 2,5 3,6 4,5 3,1 9,1 6,1 10,3 2,5 2,5 1,9 1,6 9,7 8,6 

Grčka 3,7 4,4 3,1 - -1,4 - 2,9 2,5 -1,2 10,2 0,0 1,6 3,5 3,2 9,8 8,7 

Irska 5,5 4,9 5,9 3,9 12,7 17,1 3,9 4,2 6,5 5,6 1,5 6,1 2,2 2,4 4,3 4,2 

Italija 0,0 1,5 1,2 0,7 -0,6 2,9 0,3 5,2 1,4 3,4 -0,9 3,7 2,2 2,0 7,7 6,9 

Luksemburg 4,0 5,4 4,8 - 2,2 - 8,0 - 9,3 - -1,3 2,4 3,8 1,8 4,5 4,8 

Nizozemska 1,5 2,6 0,3 8,2 3,6 4,0 5,5 6,7 5,1 6,9 -1,2 -0,5 1,5 1,6 4,7 3,8 

Njemačka 0,9 2,8 0,6 0,7 0,8 6,2 6,9 11,3 6,5 10,6 2,8 3,4 1,9 1,5 9,5 8,0 

Portugal 0,4 0,9 1,8 -0,3 -3,0 -5,4 0,9 7,6 1,8 -0,3 0,0 2,8 2,1 2,6 7,6 7,1 

Španjolska 3,5 3,8 4,8 4,4 7,2 6,1 1,5 5,3 7,0 7,9 1,7 5,4 3,4 2,7 9,2 8,4 

Švedska 2,7 4,8 0,7 1,5 8,5 8,7 6,4 9,2 7,3 8,3 2,6 1,1 0,8 1,5 7,8 - 

Velika Britanija 1,9 2,7 2,8 2,1 2,7 5,9 7,1 19,1 6,5 19,1 -1,8 0,1 2,1 2,7 4,7 5,5 

Cipar 3,8 3,6 2,6 - 2,6 - 3,1 - 3,4 - -1,3 3,7 2,0 1,3 5,3 5,0 

Češka 6,1 6,5 1,0 -2,6 1,3 5,5 10,4 14,0 4,8 13,2 18,8 8,7 1,6 1,0 4,1 6,8 

Estonija 10,5 11,8 1,1 3,0 12,7 - 21,5 17,0 15,9 15,5 12,6 7,0 4,1 4,7 7,9 8,4 

Latvija 10,2 11,1 2,7 3,9 18,6 13,4 20,7 13,1 13,5 15,9 6,3 4,5 6,9 6,3 8,9 6,2 

Litva 7,6 7,1 4,9 6,2 9,2 10,7 14,5 21,6 16,0 12,9 16,9 6,8 2,7 4,4 8,3 5,6 

Mađarska 4,2 3,7 1,9 -0,6 5,6 3,2 11,6 11,8 6,8 7,4 4,3 11,8 3,5 6,4 7,2 7,7 

Malta 2,2 5,5 0,6 - 7,4 - -6,2 0,6 -1,8 3,5 - - 2,5 0,9 7,3 7,4 

Poljska 3,2 5,6 2,8 0,9 6,2 14,3 7,1 15,4 3,4 12,6 10,4 12,3 2,2 1,3 17,7 13,6 

Slovačka 6,0 9,8 -0,6 7,4 17,5 7,6 13,8 20,9 16,6 17,5 8,3 11,1 2,8 3,7 16,3 12,3 

Slovenija 4,0 5,6 2,2 4,2 1,5 8,3 10,5 11,5 7,0 11,3 4,1 8,3 2,5 2,4 6,5 5,6 

Bugarska 5,5 6,7 3,5 0,7 19,0 15,9 7,2 9,0 14,6 13,7 6,7 3,6 5,0 6,1 10,1 8,0 

Rumunjska 4,1 7,8 4,5 2,6 13,0 13,7 7,6 11,4 17,2 19,1 2,0 9,3 9,1 4,7 7,7 7,9 

Turska 3) 7,4 3,4 2,4 15,4 24,0 9,4 8,5 5,7 11,5 1,7 6,1 2,5 8,1 9,86 10,3 9,1 

Izvor: Eurostat, obrada HGK 

1) Izvor: DZS, obrada HGK 

2) Izračun HGK prema originalnim podacima OECD-a 

3) Izvor:Turkstat, Central Bank of the Republic of Turkey 

4) Podatak za Dansku, Finsku, Irsku, Luksemburg, Portugal, Švedsku, Češku, Estoniju, Latviju, Maltu, Poljsku, Sloveniju i za skupinu zemalja OECD-a je za 

Q2 2006. g., podatak za Rumunjsku je za razdoblje I-IX.2006., a izvor statistički zavod Rumunjske 

5) Podatak za SAD, Japan, EU-25, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku je za Q3 2006., a za Irsku je Q1 2006 i za Mađarsku Q4 2005, podatak za Bugarsku i 

Rumunjsku su njihovi statistički zavodi, a za Rumunjsku I.-IX.2006. 

6) Podatak za SAD, Japan, EU-25, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku je za Q3 2006., a za Irsku i za Mađarsku Q4 2005, podatak za Bugarsku i Rumunjsku su 

njihovi statistički zavodi, a za Rumunjsku I.-IX.2006. 

7) Izvor podataka za SAD je FED, za Japan je Bank of Japan; podaci za zemlje EU-25 obuhvaćaju industrijsku proizvodnju bez graditeljstva, podatak za 

Bugarsku je National Statistical Institute, a za Rumunjsku Business Monitor International 

8) Izvor podataka za SAD je FED (studeni 2006.g.), za Japan je Bank of Japan; podaci za zemlje EU-15 obuhvaćaju industrijsku proizvodnju bez 

graditeljstva; podaci za Austriju, Cipar, Mađarsku su za rujan 2006, podaci za skupinu zemalja OECD-a su za kolovoz 2006. 

9) Pojedinačan podatak za zemlje članice EU-25 te za skupinu zemalja EU-15 je HICP; podatak za Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku i Tursku je CPI 

10) Pojedinačan podatak za zemlje članice EU-25 te za skupinu zemalja EU-25 je HICP; podatak za Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku je CPI, Izvor 

za Japan je Statistical Bureau of Japan; za SAD je U.S. Department of labour, podatak za zemlje OECD-a i za Portugal su za listopad 2006. 

11) Izvor:Eurostat, nezaposleni od 15-74 godine 

12) Podatak za Hrvatsku je za prvo polugodište 2006. g., podaci za Italiju su za lipanj 2006; podaci za skupinu zemalja OECD-a, Dansku i Rumunjsku su za 

listopad 2006; za V. Britaniju i Grčku za rujan 2006. 

28

3.5 Porezni sustav 

Porezni sustav u Hrvatskoj uključuje direktno oporezivanje kroz porez na dohodak i porez na dobit, te 

indirektno oporezivanje kroz porez na dodanu vrijednost. 

Fiskalna godina jednaka je kalendarskoj, a ukupan broj pravnih i fizičkih osoba – poreznih obveznika 

iznosi oko 2,2 milijuna. Značajan korak u prilagodbi poreznog sustava s onim u Europskoj uniji 

učinjen je u siječnju 1998. uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (“PDV”). Porez na dodanu 

vrijednost obračunava se po stopama od 0% i 22%. Od 01. siječnja 2006. godine po stopi od 10% 

plaća će se porez na dodanu vrijednost na sve turističke usluge pa tako i na usluge organiziranog 

boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Porez na dodanu vrijednost po stopi od 0% plaća se 

na sve vrste kruha, sve vrste mlijeka, knjige, određene lijekove, proizvode koji se kirurškim putem 

ugrađuju u ljudsko tijelo – implantate, kao i ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog 

oštećenja ili nedostatka, znanstvene časopise te usluge javnog prikazivanja filmova. Osim stope 0 % u 

Republici Hrvatskoj postoje i brojna oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Porez na 

dodanu vrijednost na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi od 22% na poreznu 

osnovicu. 

Prema propisima o porezu na dohodak što su sada na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj, 

dohodak se oporezuje po četiri stope, 15%, 25%, 35% i 45%. Osobni odbitak poreznog obveznika 

iznosi HRK 1.600. Poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka: dohodak od 

nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, 

dohodak od osiguranja, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Porezni obveznici, rezidenti Republike 

Hrvatske, oporezuju se i prirezom porezu na dohodak, kao vrstom lokalnog poreza, i to po stopama 

koje utvrde nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno gradovi i 

općine. Prirez porezu na dohodak plaća se prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta 

obveznika prireza. Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na 

oročene depozite i depozite po viđenju, na žiro, tekuće i devizne račune, a koje fizičke osobe ostvaruju 

od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Dohotkom se ne smatraju niti kamate po 

vrijednosnim papirima koji su izdani u skladu s posebnim zakonom, kao ni dohoci od otuđenja 

financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika. Od 01. siječnja 2005. godine dohotkom 

se ne smatraju ni primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se isplaćuju po 

rasporedu dobiti ostvarene poslije 01. siječnja 2005. godine. 

Porez na dobit plaća se po stopi od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu. Prema propisima o porezu na 

dobit što su sada na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj, nerezidenti, inozemne pravne osobe, 

ne plaćaju porez na dobit po odbitku (withholding tax) na dividende i udjele u dobiti ostvarene u 

Republici Hrvatskoj. Nerezidenti, inozemne pravne osobe, ne plaćaju porez na dobit po odbitku 

(withholding tax) ni na kamate što ih u Republici Hrvatskoj ostvare od državnih i korporacijskih 

obveznica. 

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što ih je 

Republika Hrvatska sklopila s drugim državama. Sukladno tim ugovorima izbjegava se dvostruko 

oporezivanje određenih oblika dohodaka odnosno prihoda i imovine utvrđenih ugovorom na način da 

se porez plaća samo u jednoj od država ugovornica ili se plaća po stopi manjoj od stope propisane 

domicilnim poreznim propisima. 

Trošarine se naplaćuju za sljedeće skupine proizvoda: duhanske proizvode, naftne derivate, kavu, 

pivo, automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, alkoholna i bezalkoholna pića i luksuzne 

proizvode. 

U Republici Hrvatskoj, osim prireza porezu na dohodak, kao lokalnog poreza, plaćaju se i druge vrste 

poreza koje služe kao izvori sredstava za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) 

samouprave. To su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, 

porez na automate za zabavne igre, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na tvrtku ili 

naziv i porez na korištenje javnih površina. 

29

U Republici Hrvatskoj plaća se porez na promet nekretnina po stopi od 5%. 

3.6 Tečaj hrvatske kune 

Tablica 3. Kretanje srednjeg tečaja hrvatske kune u odnosu na euro na kraju mjeseca za 

razdoblje od siječnja 2001. do veljače 2007. 

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 

Siječanj 7,676 7,568 7,556 7,670 7,551 7,359 7,373 

Veljača 7,703 7,438 7,620 7,607 7,508 7,308 7,345 

Ožujak 7,681 7,403 7,692 7,395 7,442 7,324 7,382 

Travanj 7,527 7,396 7,567 7,534 7,364 7,291 7,373 

Svibanj 7,279 7,378 7,546 7,370 7,307 7,264 7,309 

Lipanj 7,321 7,321 7,509 7,366 7,311 7,257 

Srpanj 7,186 7,395 7,542 7,407 7,297 7,258 

Kolovoz 7,611 7,377 7,458 7,392 7,378 7,315 

Rujan 7,542 7,341 7,571 7,548 7,439 7,382 

Listopad 7,444 7,498 7,594 7,490 7,381 7,369 

Studeni 7,432 7,431 7,655 7,601 7,400 7,334 

Prosinac 7,370 7,442 7,647 7,671 7,376 7,345 

Izvor: HNB 

30

4 ČIMBENICI RIZIKA 

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i 

povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u obveznice 

Grada Vinkovaca potencijalni ulagatelj trebao bi uzeti u obzir čimbenike rizika izložene u nastavku, 

ali se ulagatelj upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Grada Vinkovaca, uvjeta 

izdanja, kao i ostalih utjecaja i informacija koje mogu utjecati na uspješnost izdanja. 

4.1 Politički rizik 

Rizik poslovnog okruženja određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i 

regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja domaćih poslovnih subjekata. 

Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom nestabilnošću, a u 

svojoj krajnosti uključuje i integritet i opstojnost države. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i 

vanjsko-političke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija čiji je glavni vanjskopolitički 

cilj uspješno uključivanje u Europsku uniju i NATO. 

Hrvatska je proces približavanja Europskoj uniji započela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i 

pridruživanju s Europskom unijom, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005., provedbom kojega 

Republika Hrvatska ubrzano ispunjava političke, gospodarske i pravne kriterije za članstvo u 

Europskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena). Također, komponenta Sporazuma o stabilizaciji i 

pridruživanju koja se u svojim zahtjevima odnosi na jačanje regionalne suradnje neposredno djeluje na 

učvršćivanje stabilnosti šire regije što je jedan od preduvjeta uspješnog gospodarskog razvoja. 

Sukladno cilju uspješnog pridruživanja Europskoj uniji Hrvatska je znatan dio svojih aktivnosti 

usmjerila na reforme potrebne za uspješno usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije 

(acquis communautaire-om), kao i na razvoj i održavanje intenzivnih partnerskih odnosa sa zemljama 

članicama Europske unije. Službenim početkom pregovora o priključenju Europskoj uniji 3. listopada 

2005. Republika Hrvatska intenzivirala je aktivnosti vezane uz prilagodbu europskim standardima i 

normama. 

Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utječu na političku stabilnost države već 

predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u međunarodnim 

odnosima, kao što to čine i sve druge razvijene države. 

Politički i opći društveni rizik svojstven je svim dijelovima jednog društva i na njega se iz perspektive 

pojedinca, u pravilu, ne može individualno utjecati. 

4.2 Hrvatski pravni sustav 

Budući da Republika Hrvatska još uvijek prolazi proces tranzicije, zasad ne postoji u cijelosti 

zaokružen pravni sustav koji bi, kao cjelina, bio usporediv s pravnim sustavima najznačajnijih 

europskih zemalja. Proces usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom 

Europske unije (acquis communautaire), koji teče kroz izmjene postojećih propisa i donošenje novih, 

još nije dovršen. Dobar dio zakona i propisa kojima se uređuju vlasnički odnosi, tržište vrijednosnih 

papira, ulaganja, porezi još uvijek nije u potpunosti usklađen s europskom pravnom stečevinom. Stoga 

se može konstatirati da još uvijek ne postoji u dovoljnoj mjeri stabilna, poznata i relevantna sudska i 

administrativna praksa te se ne mogu u potpunosti isključiti slučajevi različite primjene i tumačenja 

zakona i propisa. 

Uz navedeno, poznata je i činjenica o velikom broju neriješenih pravnih sporova u nadležnosti 

hrvatskih sudova, što također uvelike pridonosi neučinkovitosti u pružanju pravne zaštite. Najveći 

problem svakako je sporost sudova u rješavanju predmeta, posebice vezanih za naplatu potraživanja, 

stečaj i likvidaciju brojnih nelikvidnih trgovačkih društava. 

31

4.3 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira 

Tržište vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj bilježi veliki napredak od svoje uspostave pa do 

danas, ali je još uvijek znatno manje likvidno i bitno nestabilnije od etabliranih tržišta vrijednosnih 

papira poput onih u SAD-u i Europskoj Uniji. Na mali broj izdavatelja otpada nerazmjerno velik 

postotak tržišne kapitalizacije i prometa, što rezultira povećanjem volatilnosti cijena na hrvatskom 

tržištu vrijednosnih papira. 

Dana 31. prosinca 2006. godine ukupan broj uvrštenih vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi 

iznosio je 256, od čega je tri četvrtine (76,9%) vrijednosnih papira tijekom 2006. godine bilo aktivno, 

a od ukupno 427 uvrštenog vrijednosnih papira na Varaždinskoj burzi, njih 51,5% bilo je aktivno 

tijekom protekle godine. 

U 2006. godini na Zagrebačkoj burzi ostvareno je ukupno HRK 45,3 milijardi prometa, što je za 

32,5% više u odnosu na 2005. godinu. Na veći ostvareni promet, najviše je utjecalo povećanje 

redovnog prometa dionicama za HRK 5,7 milijardi ili 121,1%, zatim povećanje institucionalnog 

prometa za HRK 4,4 milijardi kuna ili 17,8%, te prijavljenog prometa za HRK 944,5 milijuna ili 

23,6% u odnosu na 2005. godinu. 

Na Varaždinskoj burzi u 2006. godini ukupno je ostvareno HRK 3,7 milijardi prometa, što je 66,3% 

više u odnosu na 2005. godinu kada je ostvareno HRK 2,2 milijardi. Ukupni promet na Zagrebačkoj i 

Varaždinskoj burzi u 2006. godini iznosio je HRK 49,0 milijardi što je za 34,6% više u odnosu na 

2005. godinu. 

U 2006. godini primjetan je trend financiranja društava i njihovog poslovanja na tržištu kapitala 

nasuprot klasičnog financiranja putem bankarskog sustava, što upućuje na daljnji nastavak razvoja 

domaćeg tržišta kapitala, naročito tržišta dužničkih vrijednosnih papira što se može potkrijepiti 

činjenicom da je u 2006. godini u Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno šest novih korporativnih 

izdanja obveznica. 

4.4 Kamatni rizik 

Kamatne stope ovog izdanja prilagođene su razinama kamatnih stopa na financijskom tržištu i tržištu 

dužničkih vrijednosnih papira na dan izdanja. 

Grad Vinkovci nema utjecaja na ponašanje kamatnih stopa na tržištu pa tako povećanje kamatnih 

stopa na tržištu može prouzročiti pad cijene Obveznica, što se može negativno odraziti na investitore. 

Isto tako, pad kamatnih stopa na tržištu može dovesti do povećanja cijena, što će imati pozitivan 

učinak na investitore. 

4.5 Kreditni rizik 

Iako Grad Vinkovci početkom 2007. godine nije imao kreditni rejting dobiven od neke od vodećih 

svjetskih rejting agencija, na cijenu ovog izdanja mogla bi utjecati moguća promjena kreditnog 

rejtinga Republike Hrvatske. 

Te promjene ovisit će u najvećoj mjeri o makroekonomskim kretanjima u domaćem gospodarstvu, a u 

slučaju neočekivanog povećanja proračunskog manjka ili deficita u bilanci tekućih transakcija, mogle 

bi dovesti do revizije postojećeg investicijskoga kreditnog rejtinga Republike Hrvatske, a zatim i 

njegova snižavanja, što bi se u konačnici moglo negativno odraziti na cijene svih dužničkih 

vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj. 

32

Tablica 4. Dugoročni kreditni rejting Republike Hrvatske 

Dugoročni dug Moody's FITCH S&P R&I 

Dugoročni dug u 

stranoj valuti 

Dugoročni dug u 

domaćoj valuti 

Outlook 

Izvor: Bloomberg 

Baa3 

(27.01.1997.) 

Baa1 

(02.03.1999.) 

STABLE 

(24.05.2006.) 

BBB- 

(28.06.2001.) 

BBB+ 

(28.06.2001.) 

STABLE 

(23.06.2006.) 

Tablica 5. Kratkoročni kreditni rejting Republike Hrvatske 

BBB 

(22.12.2004.) 

BBB+ 

(30.06.1998.) 

STABLE 

(27.07.2006.) 

BBB+ 

(10.11.2006.) 

Kratkoročni dug Moody's FITCH S&P 

Kratkoročni dug u stranoj 

valuti 

Kratkoročni dug u 

domaćoj valuti 

Izvor: Bloomberg 

4.6 Viša sila – Force majeure 

NR 

P-1 (24.05.2006.) F3 (28.06.2001.) A-3 (17.01.1997.) 

NR NR A-2 (17.01.1997.) 

Pod pojmom "viša sila" razumijevaju se događaji koji imaju negativan utjecaj na poslovanje 

Izdavatelja, kao što su: 

a) rat, invazija, djelovanje vanjskog neprijatelja, terorističko djelovanje, neprijateljstva (bez obzira na 

to je li rat objavljen ili ne), građanski rat, pobuna ili ustanak neprijatelja republike hrvatske 

b) pojava epidemije kojom su pogođeni građani i djelatnici Grada Vinkovaca 

c) bez ograničenja, slučajevi kao što su potresi, tornada, orkani i požari, izuzevši predvidive i 

uobičajene klimatske i prirodne pojave koje uzrokuju oštećenja ili uništenje 

d) bitan zastoj u poslovanju kao posljedice sudskih naloga, zabrana ili sličnih naloga koje su dobile 

treće strane 

e) kolektivni radni sporovi, štrajkovi ili radnje prosvjednika, osim kada utječu na odnose između 

Grada Vinkovaca i njegovih zaposlenika 

33

5 PODACI O IZDAVATELJU 

5.1 Geografski položaj Grada Vinkovaca 

U Slavoniji, u istočnom dijelu panonsko-podunavske Hrvatske, na sjevernom rubu bosutske nizine, 

gdje rijeka Bosut pravi svoju najsjeverniju krivinu, nalazi se najveće naselje jugoistočne Slavonije i 

zapadnog Srijema, Grad Vinkovci. 

Stara gradska jezgra i veći dio grada nalazi se uz lijevu obalu Bosuta, na nešto povišenijem, djelomice 

prapornom terenu, od 85 do 90 metara nadmorske visine. Južno od Bosuta prema rijeci Savi širi se 

prostrana bosutska nizina gdje je nadmorska visina od 80 do 85 metara. Na sjeverozapadnome i 

sjevernom rubu grada završava vinkovačko-đakovački, a na sjeveroistočnom rubu vukovarski lesni ili 

praporni ravnjak. Sjeverno se od tih ravnjaka prostire Vučanska nizina. 

Prostor dodira navedenih prapornih ravnjaka, gdje su nadmorske visine najmanje, od 90 do 100 

metara, najpogodnija je i najkraća prirodna veza između Bosutske i Vučanske nizine, odnosno 

savskoga s dravskim i dunavskim prometnim pravcem na cjelokupnom prostoru Slavonije i zapadnog 

Srijema. Spomenutim prometnim pravcima prolaze vrlo važne uzdužne i poprečne željezničke i 

cestovne prometnice te plovni vodotoci. Zbog toga kao i zbog dobrih topografskih značajki užega 

gradskog i okolnog prostora Vinkovci imaju vrlo povoljan zemljopisni položaj. Grad ima i svoju 

športsku zračnu luku za prihvat i otpremu manjih športskih i turističkih zrakoplova. 

Sam grad nalazi se na 18 48 30 istočne zemljopisne dužine i na 45 17 22 sjeverne zemljopisne širine, 

dakle, gotovo na samoj polovici sjeverne polutke skoro podjednako udaljen od ekvatora i sjevernog 

pola Zemlje. Prostor s takvim geoprometnim položajem, te veoma povoljnim reljefnim, klimatskim, 

pedološkim i hidrografskim osobinama, od davnina je bio privlačan za naseljavanje. 

Kontinuitet naseljenosti s više od 7000 godina rijetkost je i u europskim okvirima. Naselja kojih je 

nekada na mjestu današnjih Vinkovaca bilo i nekoliko istovremeno, imala su različita obilježja, izgled, 

broj stanovnika, snagu, značaj i funkcije 

Gravitacijski prostor Vinkovaca obuhvaća površinu od oko 1.100 kilometara četvornih. U njemu se 

nalazi oko 40, od Vinkovaca mnogo manjih ruralnih naselja. Razvijenija su i više urbanizirana naselja 

bliža gradu. 

Sjeverno od Vinkovaca, na udaljenosti od oko 40 kilometara, nalazi se veće i razvijenije, 

makroregionalno središte istočne Hrvatske, grad Osijek. Sa zapadne se strane, na približno istoj 

zemljopisnoj širini, nalazi oko 35 kilometara udaljeno, brojem stanovnika manje Đakovo. Južno je od 

Vinkovaca smještena uz rijeku Savu, oko 25 kilometara udaljena Županja, a na istoku, uz državnu 

granicu sa Srbijom, uz rijeku Dunav, smješten je najistočniji grad Hrvatske i Vinkovcima 

najudaljeniji, Ilok. Sjeveroistočno od Vinkovaca, na samo 16 kilometara udaljenosti uz Dunav i Vuku, 

zauzeo je mjesto Vukovar, administrativno sjedište Vukovarsko-srijemske županije, županije u kojoj 

se nalaze i Vinkovci. 

Zbog geoprometnog položaja te društveno-ekonomskih, povijesnih i političkih prilika, od sredine 20. 

stoljeća, Vinkovci su se razvili u prometno raskrižje, poglavito željezničkog prometa, ali ne samo 

regionalnoga i državnoga već i međunarodnog značaja. 

Nedaleko Vinkovaca na važnim cestovnim i željezničkim komunikacijama, na udaljenosti 30 do 50 

kilometara, nalazi se nekoliko državnih međunarodnih graničnih prijelaza. Takvi su, primjerice, 

Županja - Orašje i Gunja - Brčko na Savi prema Republici Bosni i Hercegovini. Na granici sa Srbijom 

to su Lipovac, odnosno Bajakovo, Tovarnik – Šid i Ilok – Bačka Palanka na Dunavu. 

Zbog svega navedenog Vinkovci ponosno nose sintagmatski naziv Istočna vrata Hrvatske. 

34

Grafički prikaz 4. Geografski položaj Grada Vinkovaca u okviru Republike Hrvatske 

Grafički prikaz 5. Geografski položaj Grada Vinkovaca u okviru Vukovarsko-srijemske županije 

35

5.2 Prirodno-geografska obilježja prostora 

5.2.1 Reljef i topografija terena 

U reljefnom pogledu područje grada i njegove okolice slabo je raščlanjeno. Pretežito je to ravničarski 

teren, s uočljivim manjim morfološkim različitostima. Teren je sastavljen od mlađih kvartarnih 

sedimenata glinovitih i dijelom pjeskovitih, među kojima su najraširenije naslage močvarnoga i 

pretaloženog prapora ili lesa. Te se naslage pružaju uz Bosut, sve do podnožja prapornih ravnjaka. U 

području grada i njegove najuže okolice ima i pravoga, suhozemnog, kopnenog ili čistog prapora koji 

se prostire uz lijevu stranu Bosuta. Prapora ima i s obje strane udubljenja kojim je nekad tekao 

bosutski pritok, potok Ervenica. 

Lijeva strana Bosuta relativno je visoka, od 84 do 90 metara nadmorske visine. Prostor s desne strane 

Bosuta nešto je niži; od 80 do 85 metara nadmorske visine. Taj je teren prekriven uglavnom mlađim, 

riječnim, aluvijalnim naplavinama. Jugozapadno od gradskoga središta, gotovo u rubnom dijelu grada, 

nalazi se uz desnu stranu Bosuta, praporom prekriven i povišen prostor Sopota. 

5.2.2 Klimatske prilike 

Klimatske prilike vinkovačkog područja veoma su povoljne i naročito pogoduju rastu ratarskih kultura 

i šuma. Ukazujemo na to stoga što su Vinkovci središte veoma značajnoga poljoprivrednog i šumskog 

područja u Hrvatskoj. 

Ljeta su vrlo topla, zime hladne, jeseni blage, a proljeća ugodno svježa. Srednja godišnja temperatura 

zraka iznosi oko 11° C. Temperaturni srednjaci najtoplijega mjeseca, srpnja, iznose oko 22° C, a 

najhladnijeg, siječnja oko -1,1° C . Godišnje je u prosjeku oko 96 vedrih dana, najviše oko 64 u 

razdoblju od travnja do rujna što rezultira i relativno velikim brojem sunčanih sati tijekom godine. 

Uzgoju poljoprivrednih kultura i biljaka veoma dobro pogoduje godišnja raspodjela topline, budući da 

u vegetacijskom periodu koji traje od travnja do rujna, srednja temperatura zraka iznosi 17° do 18° C. 

Srednja količina padalina kreće se između 630 do 700 mm godišnje po četvornom metru. Najviše se 

padalina izluči upravo u vegetacijskom razdoblju, prosječno mjesečno od 60 do 70 mm po četvornome 

metru. U tom se razdoblju izluči od 50 do 55 % od ukupne godišnje količine padalina i to najviše u 

svibnju i lipnju. Najmanji oborinski prosjek, od 30 do 40 mm po četvornome metru obilježava rujan i 

listopad. 

Broj snježnih dana tijekom zime kreće se od 21 do 23, a broj dana sa snježnim pokrivačem, dobrim 

zaštitnikom usjeva pri niskim temperaturama, godišnje je oko 38 dana. 

Vjetrovi najčešće pušu sa sjeverozapada (NW - 30 %) i jugoistoka (SE - 20%), a učestali su još 

sjeveroistočnjak (NE – 15 %) i jugozapadnjak (SW - 14 %). Vjetrovi iz ostalih pravaca su rjeđi i 

učestalost im je manja od 5 %. 

5.2.3 Hidrografske prilike 

Vinkovci su jedini grad koji se s još 14 naselja, od kojih je 10 u Hrvatskoj, razvio izravno uz veoma 

neobičnu i zanimljivu rijeku Bosut. Bosut se ne koristi za plovidbu i njegove vode nisu za 

vodoopskrbu stanovništva. Voda je zamjetno onečišćena, a u području grada nije dobra za kupanje. 

36

U cjelokupnom gospodarstvenom razvitku suvremenih Vinkovaca, Bosut nije nikada imao nekog 

značajnijeg utjecaja. Unatoč tome u novije vrijeme Vinkovci su dobili naziv koji Vinkovčani ponosno 

ističu: grad na Bosutu. 

Zbog lijepih zelenih, najvećim dijelom uređenih obala i šetališta, gotovo u samom središtu grada i 

ostataka očuvanog autohtonog šokačkog graditeljstva u dijelovima grada kakvi su Krnjaš i Ervenica, 

zbog mogućnosti bavljenja športskim ribolovom i rekreacijom, Bosut gradu daje poseban ugođaj. 

Bosut je neobičan po mnogočemu. To je rijeka koja nema pravi izvor, ali ni ušće. Pad riječnog profila 

od 0,048 ‰ predstavlja svjetski hidrografski raritet. Rijeka je to s velikim brojem zavoja –meandara 

(čak 10 većih) i s čestim promjenama smjera toka. Bosut kroz Vinkovce protječe duljinom oko 3,5 

kilometra. Njegova širina u području grada iznosi između 50 do 100 metara. Najveća dubina iznosi od 

3 do 3,5 metra. Protok vode i stanje vodostaja određuje se s dvije brane (ustave) koje se nalaze na 

rubnim dijelovima grada. U Vinkovcima Bosut prima pritoku, potok Nevkoš koji protječe zapadnim 

dijelom Vinkovaca. Ranije je imao kao pritoku i potok Ervenicu. Ona je protjecala sjeveroistočnim 

dijelovima grada, ali je zbog hidrotehničkih i graditeljskih zahvata zatrpana. Poznat je nekadašnji 

slučaj spajanja porječja ( bifurkacija ) između Bosuta i rijeke Vuke preko Ervenice.U pojedinim 

dijelovima grada još uvijek su vidljivi ostatci njezinoga nekadašnjeg korita. 

U zapadnome i sjeveroistočnom dijelu grada zbog radova na iskopu gline za proizvodnju opeke i 

crijepa, nastala su manja umjetna jezera, banje ili bajeri kako ih Vinkovčani nazivaju. 

5.3 Stanovništvo Grada Vinkovaca 

Demografski razvitak Vinkovaca do popisa 1991. godine (do agresije i Domovinskog rata) bio je 

dinamički pozitivan, baziran na gospodarskoj snazi i vitalnosti stanovništva. Vinkovci su bili snažno 

privlačno radno središte zahvaljujući svojoj ulozi važnog željezničkog križišta i razvitku industrijskih 

kapaciteta. Grad je u velikoj mjeri rastao naseljavanjem, koje je bilo najintenzivnije šezdesetih godina. 

Urbanizacijom prigradskih naselja pritisak na Vinkovce se smanjivao, tako da se porast nakon toga 

smanjivao i svoje izvore pretežito imao u prirodnom priraštaju. Pored stalnih stanovnika svakodnevno 

je u Vinkovcima boravilo oko 10.000 dnevnih migranata s područja gotovo cijele bivše općine 

Vinkovci, pa i susjednih općina koji su u Vinkovcima bili zaposleni, školovali ili se liječili. 

Tablica 6. Kretanje stanovništva Vinkovaca, Grada Vinkovaca i Županije 

Područje 

Broj stanovnika po popisnim 

godinama 

Indeksi 

1971. 1981. 1991. 2001. 81/71. 91/81. 2001/91. 

Vinkovci 29.106 33.004 35.367 33.239 113,4 107,9 94,0 

Grad Vinkovci 31.605 35.944 38.580 35.912 113,7 107,3 93,0 

Vukovarsko-srijemska županija 217.423 224.111 231.187 204.768 103,0 103,1 88,5 

Udio Vinkovaca u Gradu Vinkovcima (%) 92,0 91,8 91,7 92,5 - - - 

Udio Vinkovaca u Županiji (%) 13,4 14,7 15,3 16,2 - - - 

Izvor podataka: Popis stanovništva, 1971., 1981., 1991. i 2001. god. 

Nakon 1991. godine su na kretanje stanovništva Vinkovaca utjecale ratne i postratne migracije. 

Vinkovci su u vrijeme agresije i nakon Domovinskog rata bili na samom rubnom području okupiranog 

teritorija, tako da su migracije bile izražene u oba smjera. Dio stanovništva je napustio Vinkovce bilo 

sklanjanjem u sigurnija područja Hrvatske, bilo na stranu agresora, a s druge strane priliv nasilno 

prognanog stanovništva iz okupiranih područja najistočnijih dijelova Hrvatske, a kasnije i izbjeglog iz 

37

susjedne BiH je bio značajan. Povratak prognanika započeo je 1998. godina kada se okupirano 

područje vratilo u ustavni poredak Republike Hrvatske. Do posljednjeg popisa stanovništva 2001. 

godine procesi povratka i obnove nisu bili završeni, ali je još uvijek u Vinkovcima bilo 2.668 

stanovnika manje (6%) nego 1991. godine. 

U trećoj dekadi promatranog razdoblja, prirodni priraštaj stanovništva je bio pozitivan, međutim 

njegove efekte je umanjio negativan migracijski saldo, tako da je stanovništvo po tipu kretanja imalo 

obilježje E3 izrazite depopulacije. 

5.4 Struktura stanovništva 

5.4.1 Dobna struktura 

Stanovništvo Vinkovaca je već osamdesetih godina prošlog stoljeća prešlo prag starenja, i danas ima 

odlike starog stanovništva. 

Tablica 7. Kretanje pokazatelja dobne strukture stanovništva Vinkovaca 

Popisne godine 

Dobne skupine, % 

Mlado stanovništvo Staro stanovništvo 

(0-19 god.) (preko 60 god.) 

Indeks 

starosti 

Dobni tip 

1971. 34,2 10,9 31,9 mladost 

1981. 31,3 10,8 34 kasna mladost 

1991. 29,6 14,3 48,1 na pragu starosti 

2001. 27,1 17,8 65,7 starost 

Izvor podataka: Popisi stanovništva 1971., 1981., 1991. i 2001. god. 

Po navedenim pokazateljima u promatranom razdoblju, procesi starenja stanovništva je napredovao 

kroz cijelo razdoblje, i posebice se intenzivirao u posljednjoj dekadi nakon 1991. godine. Tome je 

doprinijelo iseljavanje mlađeg stanovništva zbog rata i sloma gospodarstva. 

5.4.2 Obrazovna struktura 

Obrazovna struktura u posljednjih 20 međupopisnih godina obrazovna razina stanovništva se 

poboljšala. 

38

Tablica 8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi 

Elementi 

1981. 


1991. 2001. 

bez škole 6,5 4,9 3,2 

nezavršena osnovna škola 27,7 17,3 10,4 

završena osnovna škola 22,1 25,6 22,8 

završena srednja škola 34,7 40,1 52,9 

završena viša škola, I stupanj 

fakulteta i stručni studij 

3,9 4,9 4,2 

završen fakultet (uključujući 

magisterij i doktorat) 

4,0 6,0 9,0 

nepoznato 0,9 1,0 0,2 


Udio nepismenih u stanovništvu starijem od 10 godine je 2001. godine iznosio oko 1%. 

5.4.3 Struktura kućanstva 

Obilježje kretanja u promatranom razdoblju je povećanje broja opadajućom dinamikom do 1991. 

godine i smanjenje broja u 2001. godini. 

Tablica 9. Kretanje i prosječna veličina kućanstva 

Popisna godina Broj kućanstava Indeks 

Prosječna veličina 

(članova) 

1971. 9.219 - 3,2 

1981. 10.597 115 3,1 

1991. 11.795 111,3 3,0 

2001. 11.150 94,5 3,0 


Prosječna veličina se zaustavila na 3,0 člana. 

39

Tablica 10. Struktura kućanstva po broju članova (%) 

Elementi 

1981. 


1991. 2001. 

Ukupan broj kućanstava 10.597 11.795 11.150 

2 člana 20,3 22,2 25,1 

3 člana 21,8 19,3 20,7 

4 člana 27,5 27,1 23,3 

5 članova 8,6 8 10,3 

6 članova 3,3 2,5 4 

7 članova 1,3 0,5 1,1 

8 i više članova 0,5 0,5 0,7 

Izvor podataka Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine 

Broj samačkih kućanstava se povećao na 21,5% u 2001. god. U strukturi kućanstava po broju članova 

uočava se tendencija povećanja dvočlanih kućanstava kojih ima relativno najviše u 2001. godini, dok 

je u prethodnim razdobljima relativno najviše bilo četveročlanih kućanstava. 

5.4.4 Zaposlenost i plaće u Gradu Vinkovcima i Vukovarsko-srijemskoj županiji 

Tablica 11. Stopa nezaposlenosti za Grad Vinkovce na 31.12.2006. 

Zaposleno stanovništvo 16.771 

Nezaposleni 2.658 

Radno aktivno stanovništvo 19.429 

Stopa nezaposlenosti 13,68% 

Izvor: Grad Vinkovci (Podatci dobiveni od HZZ-ispostava Vinkovci, Hrvatski Zavod za 

Mirovinsko Osiguranje- središnja služba) 

40

Tablica 12. Osnovni financijski podaci i zaposlenost. 

iznosi u 000 kuna 

Redni 

broj 

POKAZATELJ 

Grad Vinkovci 

2005. 2006. 

Index 

05/06 

Vukovarsko-srijemska 

županija 

2004. 2005. 

Index 

05/04 

1. Ukupan prihod 3.072.197 3.763.029 122,5 6.408.799 7.347.945 114,7 

2. Ukupni rashodi 3.053.218 3.592.359 117,7 6.231.404 7.157.707 114,9 

3. Dobit prije oporezivanja 107.088 211.637 197,6 253.204 309.725 122,3 

4. Gubitak prije oporezivanja 88.109 40.967 46,5 75.810 110.488 157,6 

5. Porez na dobit 14.981 38.286 255,5 22.404 28.648 127,9 

6. Dobit nakon oporezivanja 92.107 174.087 189,0 231.052 281.136 121,7 

7. Gubitak nakon oporezivanja 88.109 40.976 46,5 76.061 119.547 157,2 

8. Prosječna mjesečna netto 

plaća (u kn) 

2.944 2.892 98,2 2.778 2.914 104,9 

9. Zaposleni – svi 6.734 7.838 116,4 15.439 16.513 107,0 

ZAPOSLENI – MALI 2.627 3.213 122,3 5.343 5.905 119,5 

ZAPOSLENI – SREDNJI 1.594 1.790 112,3 5.170 5.567 107,7 

ZAPOSLENI - VELIKI 2.513 2.835 112,8 4.926 5.041 102,3 

Izvor: Financijska agencija Zagreb 

Grad Vinkovci raspolažu s radnim kontigentom od 19.429 osoba od toga je 16.771 zaposlenih osoba 

na području grada.Prosječna netto plaća Vinkovačkoga gospodarstva u 2006. godini je 2.892 kn netto 

što je znatno niže od prosjeka Republike Hrvatske a u rangu prosječne netto plaće isplaćene na 

području Vukovarsko-srijemske županije u 2005. godini koja je iznosila 2.914 kn, netto. Relativno 

niska prosječna plaća isplaćena u 2006. godini odraz je strukture prihodovne strane gradskoga 

gospodarstva od kojega trgovina na veliko i malo sudjeluje u ukupnom prihodu s 52 % odnosno s 

1.956.809.000 kn. Grad Vinkovci generiraju stopu nezaposlenosti od 13,68 % što je daleko najmanja 

stopa nezaposlenosti na području Vukovarsko-srijemske županije, ( VSŽ u 2005. godini generira stopu 

nezaposlenosti od 27% ).Podatcima o zaposlenosti u Gradu Vinkovcima obuhvaćeni su zaposleni u 

poslovnim subjektima svih oblika vlasništva ( trgovačke ustanove, ustanove, tijela, fondovi i dr ), a 

nisu obuhvaćeni zaposleni u MUP-u Republike Hrvatske i MORHU-u, niti zaposleni u obrtu i u 

djelatnostima slobodnih profesija, kao ni zaposleni u individualnoj poljoprivredi. 

Na nivou Hrvatske prosječna neto plaća svih zaposlenih 2006.g. bila je 4.421 kn a za prosinac 4.735 

kn ili 644 EUR (plaća u Sloveniji u prosincu bila je preko 800 EUR). Plaća u prosincu bila je 3,0 % 

niža nego mjesec ranije (zbog ranijih isplata božićnica). To je 5,9 % više nego godinu dana ranije, ali 

zbog inflacije realno više za 2,7 %. 

Na plaće znatno utječe i stopa inflacije. Prosječna stopa inflacije za cijelu 2006.g. iznosila je 3,2 % (a 

za 2005.g. 3,3 %). U EU iznosila je u prosincu 1,9 % a na godišnjem nivou 2,5 %. U Hrvatskoj na 

inflaciju najviše su utjecale povećane cijene stanovanja (7,8 %), vode i komunalnih usluga (16,6 %), 

energije, plina i drugih goriva (5,4 %), te zdravstva (ti troškovi porasli su na godišnjem nivou 5,4 %) a 

na smanjenje krajem godine najviše je utjecao pad cijena prehrambenih proizvoda, pića, rekreacije, 

kulture i niže vansezonske cijene prometa. 

41

5.5 Ekonomsko okruženje Grada Vinkovaca 

Grad Vinkovci je najmnogoljudniji grad Vukovarsko-srijemske županije prema posljednjem popisu 

stanovništva 2001. godine broje 35.912 stanovnika te participiraju u ukupnom broju stanovnika 

županije s 17,5 %. Gradsko gospodarstvo sudjeluje s 41% prihoda u ukupnim prihodima županije, 

broji 907 obrtnika raznih djelatnosti (dugogodišnja obrtnička tradicija 115 godina), broji 16.771 

zaposlenoga, generira stopu nezaposlenosti od 13,68%, izveze 39.222 mil.USD proizvoda i usluga 

ostvaruje suficit u trgovinskoj bilanci od 13%, . 

U 2007. godini će zaživjeti projekt Poduzetničko-industrijske zone "Jošine" koji se prostire na 7 ha, a 

koja će prema prvim pokazateljima o zainteresiranosti investitora za kupnju komunalno opremljenoga 

zemljišta u narednim godinama zaposliti između 100-200 Vinkovčanki i Vinkovčana te dati vjetar u 

jedra zahuktalom vinkovačkom gospodarstvu. 

Gradska uprava u sklopu Vinkovačkih jeseni najveće smotre tradicijske kulture u republici Hrvatskoj, 

organizirala je Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva najveću sajamsku priredbu 

ovakvoga tipa u županiji. Na sajmu je do sada izlagalo preko 600 izlagača iz Hrvatske te susjednih 

zemalja, a posjetilo ga je preko 50.000 posjetitelja. 

Prema svemu navedenome za Grad Vinkovce možemo slobodno reći da su zamašnjak županijskoga 

gospodarstva, te gospodarski najrazvijeniji grad županije što u budućnosti i planiraju ostati. 

5.5.1 Bogatstvo prirodnih resursa 

Ukupna površina Grada Vinkovaca prostire se na površini od 9.421 ha, od toga na 4.561 otpada na 

poljoprivredno zemljište, 254 ha na voćnjake, 22 ha na vinograde, 54 ha na livade, 28 ha na pašnjake, 

1.871 na neplodno tlo, 2.631 ha otpada na šume. 

Gospodarske potencijale Grada predstavljaju prirodni resursi i to poljoprivredne obradive površine, 

šume, vodni tokovi i zemljopisni položaj, kao i instalirani proizvodni i uslužni kapaciteti, 

visokovrijedni ljudski potencijal, te etno i eko-vrijednosti. 

Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja omogućava 

kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju 

strojnu obradu i visoke prinose. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, suncokret, soja šećerna repa, 

duhan i povrće. U stočarskoj proizvodnji najzastupljenije je svinjogojstvo i govedarstvo. 

Šume koje se prostiru na 2.631 ha Vinkovaca dio su nadaleko poznatoga Spačvanskoga bazena. 

5.5.1.1 Špačvanski bazen 

Spačvanski bazen je najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka na nacionalnom teritoriju, što dovoljno 

govori o prirodnim mogućnostima njegovog razvoja. Ako se tome doda tradicija racionalnog 

gospodarenja ovim šumama te potencijal za razvoj lovnog i izletničkog turizma, onda promatrani 

prostor ima velike mogućnosti afirmacije ne samo u nacionalnim, nego i europskim okvirima. 

Primjer uspješnog prilagođavanja zahtjevima suvremenog tržišta je Drvna industrija Spačva d.d., 

najveći drvoprerađivač županije i grada. U 50 godina svoga djelovanja, kapaciteti za preradu drva 

prerađivali su oko 160 000 m³ trupaca iz spačvanskih šuma i zapošljavali oko 3000 djelatnika 

(2001.god.). Uvođenje novih tehnologija osiguran je u posljednjim godinama kontinuiran rast prihoda, 

iako je broj djelatnika smanjen i danas iznosi 1000. Razvojem novih načina prerade i sušenja drveta, 

ovo je poduzeće potaklo daljnji razvoj finalne prerade i u ostalim tvrtkama i stolarskim obrtima u 

županiji, a najavljeno je proširenje proizvodnih pogona, upošljavanje novih radnika i daljnja 

orijentacija na izvoz koji čini 70% ukupnog prihoda. Najznačajnije tržište Spačve je Italija, zatim 

slijede Slovenija, Francuska, Španjolska i BiH. 

42

Najveći šumski bazen hrasta lužnjaka u Hrvatskoj - Spačva, nalazi se u porječju rijeka Spačve i 

Studve, u Vukovarsko–srijemskoj županiji, koja zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne 

Slavonije i zapadnog Srijema. Površina mu u Hrvatskoj iznosi 39 789 ha, ali se širi spačvanski bazen 

prostire i na dijelu vojvođanskog Srijema i ima ukupnu površinu od 51 592,92 ha. Time predstavlja 

izuzetno velik pošumljeni prostor s dominantnom vrstom drveta – hrastom lužnjakom. O veličini i 

važnosti hrastovih šuma promatranog područja svjedoči podatak da se jedna petina svih lužnjakovih 

šuma u Hrvatskoj nalazi se upravo u Spačvi. 

Šuma, osobito ako je prirodnog sastava, predstavlja danas biološki i ekološki kapital koji svakim 

danom dobiva sve više na vrijednosti. Veliku vrijednost imaju šume u riječnim dolinama koje su u 

Europi danas prava rijetkost. Prostori riječnih nizina već su stoljećima zauzeti naseljima, industrijom, 

prometom i poljodjelstvom jer su čovjeku bili vrlo zanimljivi, kako zbog plodnog tla, tako i zbog 

blizine rijeke. 

Na području grada nalazi se i 4.561 ha poljoprivrednoga zemljišta što daje mogućnost ozbiljnijega 

razvoja poljoprivredne proizvodnje. 

5.5.1.2 Projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem 

U cilju što boljeg gospodarenja prirodnim resursima Vlada RH pokrenula je «Projekt navodnjavanja 

i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama», možemo istaknuti da je ovo najveći 

razvojni projekt u hrvatskoj poljoprivredi, te s tim, u vezi Županija je izradila «Plan navodnjavanja 

Vukovarsko-srijemske županije» čijom će se realizacijom stvoriti preduvjeti za navodnjavanje, prije 

svega, povrtlarskih i voćarskih kultura, a koji obuhvaća i Grad Vinkovce. 

Dosadašnji klimatski uvjeti i struktura sjetve omogućavali su visoku proizvodnju i zbog toga se o 

navodnjavanju nije puno razmišljalo. Potreba za navodnjavanjem postaje aktualna onda kada je došlo 

do uvođenja novih kultura i novih tehnologija koje su puno dohodovnije. Činjenica da je došlo do 

smanjenja godišnjih oborina i to u vegetacionom periodu što bi moglo utjecati na stabilnu 

poljoprivrednu proizvodnju. Zemljište u Županiji ima dobro razvedenu kanalsku mrežu, dobar dio je 

dreniran što sve skupa predstavlja dobre preduvjete za navodnjavanje. Voda za navodnjavanje može 

se koristiti iz vodnih resursa: rijeke Save, Vuke, Bosuta s pritocima, akumulacije na vodotocima, dok 

se glede navodnjavanja najviše očekuje od kanala Dunav-Sava. Naime, ovaj višenamjenski kapitalni 

projekt od strateškog značaja ne samo za Županiju nego i za RH treba biti uvršten u sam vrh prioriteta 

na razini RH kako bi što prije otpočela realizacija koja će se odvijati etapno i fazno. 

Ulaskom Hrvatske u međunarodne integracije kao što su WTO, CEFTA, zatim stjecajem statusa 

kandidata te nastavkom aktivnosti glede otpočinjanja pregovora s Europskom unijom o stjecanju 

punopravnog članstva RH, Hrvatska je preuzela prava i obveze što podrazumijeva da nemamo pravo i 

mogućnost, carinskim i drugim zaštitnim mjerama štititi domaću proizvodnju, ali smo na taj način 

našim poljoprivrednim proizvodima osigurali bescarinski pristup tržištu EU, te isto tako moramo biti 

spremni suočiti se s vrlo jakom konkurencijom poljoprivrednih prehrambenih proizvoda sa tržišta 

Europske Unije. 

Sve ovo ukazuje na to da moramo još čvršće i odlučnije ući u reformu koja neće biti ni laka ni 

jednostavna, ali zasigurno daje nadu jer njenom provedbom trebalo bi doći do značajnijeg razvoja 

poljoprivredne proizvodnje koja će biti konkurentna proizvodnji u EU, a samim time poljoprivrednim 

proizvođačima osigurati primjeren standard. 

Najznačajniji poljoprivredni proizvođači sa područja grad su PIK-Vinkovci d.d. te plantaža Vinka 

d.o.o. (bivša plantaža "Borinci") 

43

Tablica 13. Djelatnosti s najvećim udjelom u prihodima na području Grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije 

Ostvareni ukupni prihod po djelatnostima 

Naziv djelatnosti 

Šifra 

djelatnosti 

Vukovarsko-srijemska županija 

2004. 2005. 

struktura 

struktura u 

iznos 

iznos 

u % 

% 

Grad Vinkovci 

2005. 

struktura u 

iznos 

iznos 

% 

Udjel 

2006. 

Vinkovaca u 

struktura u 

VSŽ u % 2005. 

% 

Poljoprivreda, lov, šumarstvo A 1.097.325 17,1 1.163.830 15,8 308.284 10,0 291.778 7,8 - 

Ribarstvo B - - - - - - - - - 

Rudarstvo C - - - - - - - - - 

Prerađivačka industrija D 1.256.842 19,6 1.566.648 21,3 574.237 18,7 684.045 18,2 - 

Opskrba el. enrgije, plin i voda E 195.254 3,0 240.269 3,3 157.092 5,1 169.245 4,5 - 

Građevinarstvo F 530.716 8,3 570.945 7,7 308.343 10,0 455.693 12,1 - 

Trgovina na veliko i malo G 2.854.543 44,6 3.231.206 43,9 1.535.443 50,0 1.956.809 52,0 - 

Hoteli i restorani H 45.462 0,7 57.324 0,8 32.018 1,0 34.327 0,9 - 

Prijevoz, skladištenje, veze I 174.330 2,7 180.707 2,5 72.233 2,4 79.123 2,1 - 

Financijsko posredovanje J 31.985 0,5 41.455 0,6 272 0,0 245 0,0 - 

Poslovanje nekretninama K 97.223 1,5 155.967 2,1 42.887 1,4 51.006 1,4 - 

Javna uprava,obvezno soc. osiguranje L - - - - - - - - - 

Obrazovanje M 8.762 0,1 10.544 0,2 3.867 0,1 5.963 0,2 - 

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb N 47.391 0,7 49.334 0,7 21.024 0,7 18.944 0,5 - 

Ostale društ. soc. i osob. uslužne djelatnosti O 68.968 1,2 79.705 1,1 16.496 0,5 15.852 0,4 - 

Privatna kućanstva sa zap. osobama P - - - - - - - 

UKUPNO S 6.408.799 100,0 7.347.945 100,0 3.072.197 100,0 3.763.029 100,0 42% 


44

Tablica 14. Ostvareni ukupni prihodi u 2005. godini (prema oblicima vlasništva) prema podacima godišnjih statističkih izvještaja 

GRAD 

VINKOVCI 

VUK.- 

SRIJEMSKA 

ŽUPANIJA 

GRAD VINKOVCI 

VUK.-SRIJEMSKA 

ŽUPANIJA 

iznosi u 000 kuna, udjeli u % 

UKUPNO 3.072.197 7.347.945 100,0 100,0 42,0 

Državno 118.484 501.685 3,8 6,8 23,0 

Privatno 2.415.347 5.204.330 78,2 70,8 46,0 

Zadružno 1.546 229.039 0,5 3,2 0,7 

Mješovito 536.821 1.412.891 17,5 19,2 38,0 


UKUPNI PRIHOD u 000 kuna STRUKTURA UKUPNOG PRIHODA u % 

Tablica 15. Ostvareni ukupni prihodi u 2005. godini (prema veličini poduzetnika) prema podacima godišnjih statističkih izvještaja 

Poduzetnici 

GRAD 

VINKOVCI 


ŽUPANIJA 

GRAD VINKOVCI 


ŽUPANIJA 

% - UKUPNI 

PRIHOD 

GRADA U VSŽ 

iznosi u 000 kuna, udjeli u % 

Svi 3.072.197 7.347.945 100,0 100 42,0 

Mali 1.123.891 2.152.256 36,6 29,3 52,0 

Srednji 938.688 2.349.067 30,0 32 40,0 

Veliki 1.009.618 2.846.622 33,4 38,7 35,0 


UKUPNI PRIHOD u 000 kuna STRUKTURA UKUPNOG PRIHODA u % 

% - UKUPNI 

PRIHOD 

GRADA U VSŽ 

45

5.6 Gospodarstvo Grada Vinkovaca 

Djelatnosti s najvećim udjelima u ukupnim prihodima na području Grada Vinkovaca u 2006. godini 

jesu: 

� trgovina na veliko i malo 52 % 

� prerađivačka industrija 18,18 % 

� građevinarstvo 12% 

� poljoprivreda, lov i šumarstvo 7,75 % 

poljoprivreda, lov i 

šumarstvo 

7,75% 

građevinarstvo 

12,00% prerađivačka 

industrija 

18,18% 

ostale djelatnosti 

10,07% 

trgovina na veliko 

i malo 

52,00% 

Ako se podatci usporede s makroekonomskim podacima iz ranijih razdoblja, vidljiva je velika 

tranzicija u gospodarskoj strukturi. Nekada su Grad Vinkovci imali razvijenu prerađivačku industriju i 

velike prerađivačke kapacitete kao što su: PIK Vinkovci, Kvalitet, Tvornica koža Cibalia, Plantaža 

Borinci, Đuro Salaj, Graditelj, Poljostroj, gdje su bile velike potrebe za radnom snagom i koje su bile 

perjanica vinkovačkoga gospodarstva. Umjesto dominacije nekada velikih gospodarskih subjekata koji 

su ostvarivali gotovo 70% prihoda danas u Vinkovcima prevladavaju male tvrtke koje uprihoduju 

36,6% ukupnoga prihoda. Umjesto prevlasti industrijskoga sektora, u ostatku gospodarstva dominira 

uslužni sektor (uprihoduje 52% od ukupnoga prihoda). Od državnoga vlasništva, koje je nekada 

dominiralo u vinkovačkome gospodarstvu, danas dominira privatni sektor. 

Vinkovačko gospodarstvo je u 2005. godini ostvarilo prihod od 3.072.197.000 kn, a u 2006. godini 

ostvaren je prihod 22,5 % veći odnosno 3.763.029.000 kn, što nam dovoljno govori o jačanju 

gospodarske aktivnosti na području grada. Gradsko gospodarstvo sudjeluje 42% u ukupnom 

županijskom prihodu. Generatori povećanja prihoda su trgovina na veliki i malo te građevinarstvo što 

je razvidno iz tablice br. 7. 

Mali poduzetnici ostvaruju 36,6 % ukupnoga prihoda tijekom 2005. godine, 33,4 % veliki poduzetnici, 

a srednji 30%, što govori da su nosioci gradskoga gospodarstva mali i veliki poduzetnici koji sudjeluju 

s najvećim postotkom u ukupnom prihodu. 

U tablici br. 4 prikazano je učešće pojedinih oblika vlasništva u strukturi ostvarenog ukupnog prihoda. 

U strukturi vlasništva na razini Vinkovaca prevladava privatno vlasništvo sa 78,2%, mješovito sa 

17,5%, državno sa 3,8% te zadružno sa 0,5%, istodobno u Vukovarsko-srijemskoj županiji učešće 

privatnog vlasništva je 70,8%, mješovitog 19,2%, državnog 6,8% i zadružnog svega 3,2%. 

46

Tablica 16. Kretanje broja obrtnika po općinama i naseljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji 

OPĆINA - NASELJE 31.12.2003. 31.12.2004. 31.12.2005 30.06.2006. 

VUKOVAR 518 613 556 603 

1. Vukovar 511 603 548 594 

2. Sotin 7 10 8 9 

Bogdanovci 23 29 25 26 

1. Bogdanovci 11 12 13 10 

2. Petrovci 7 9 7 11 

3. Svinjarevci 5 8 5 5 

Borovo 69 82 77 74 

Lovas 13 13 11 12 

1. Lovas 10 10 9 9 

2. Opatovac 3 3 2 3 

Negoslavci 6 9 12 14 

Tompojevci 24 27 22 22 

1. Berak 7 7 7 9 

2. Bokšić 1 1 1 1 

3. Čakovci 8 8 6 6 

4. Grabovo - - - - 

5. Mikluševci 3 6 4 1 

6. Tompojevci 5 5 4 5 

Tovarnik 30 38 32 34 

1. Ilača 8 8 6 8 

2. Tovarnik 22 30 26 26 

Trpinja 61 71 66 76 

1. Bobota 10 10 11 17 

2. Bršadin 17 20 18 20 

3. Ćelije 1 1 1 1 

4. Ludvinci 1 1 1 1 

5. Pačetin 3 5 4 6 

6. Trpinja 24 28 26 25 

7. Vera 5 6 6 6 

UKUPNO SJEDIŠTE VUKOVAR 744 882 801 861 

VINKOVCI 873 891 848 907 

Andrijaševci 60 57 62 64 

1. Andrijaševci 29 22 30 30 

2. Rokovci 36 35 32 34 

Ivankovo 135 133 124 134 

1. Ivankovo 112 110 104 113 

2. Prkovci 5 7 6 6 

3. Retkovci 20 16 14 15 

Jarmina 32 32 28 28 

Markušica 17 17 18 20 

47

1. Gaboš 2 2 2 3 

2. Karadžićevo - - 1 1 

3. Markušica 10 9 10 10 

4. Ostrovo 5 5 4 5 

5. Podrinje - 1 1 1 

Nijemci 65 79 69 75 

1. Apševci 3 3 2 3 

2. Banovci 3 2 1 2 

3. Donje Novo Selo 3 3 2 3 

4. Đeletovci 8 11 10 11 

5. Lipovac 20 22 20 21 

6. Nijemci 30 32 29 30 

7. Podgrađe 4 5 4 4 

8. Vinkovački Banovci 1 1 1 1 

Nuštar 86 97 99 104 

1. Cerić 20 25 28 29 

2. Marinci 7 7 8 8 

3. Nuštar 59 65 63 67 

Otok 88 90 82 85 

1. Komletinci 19 19 16 17 

2. Otok 69 71 66 68 

Privlaka 44 41 38 41 

Stari Jankovci 60 66 72 78 

1. Novi Jankovci 12 13 13 15 

2. Orolik 5 6 6 7 

3. Slakovci 18 18 21 22 

4. Srijemske Laze 3 4 5 5 

5. Stari Jankovci 22 25 27 29 

Stari Mikanovci 44 52 51 53 

1. Novi Mikanovci 4 5 5 5 

2. Stari Mikanovci 40 47 46 48 

Tordinci 10 17 25 26 

1. Antin 5 8 9 10 

2. Korog 2 4 5 5 

3. Mlaka Antinska - - 1 1 

4. Tordinci 3 5 10 10 

Vođinci 21 22 23 24 

UKUPNO SJEDIŠTE VINKOVCI 1535 1594 1539 1639 

ŽUPANJA 289 319 314 341 

1. Županja 267 296 290 313 

2. Štitar 22 23 24 28 

Babina Greda 48 54 52 58 

Bošnjaci 40 42 38 44 

Cerna 81 82 82 87 

1. Cerna 71 73 73 78 

48

2. Šiškovci 10 9 9 9 

Drenovci 47 86 52 54 

1. Drenovci 27 58 27 27 

2. Posavski Podgajci 6 7 6 7 

3. Rajevo Selo 7 8 8 8 

4. Račinovci 3 5 7 8 

5. Đurići 3 8 4 4 

Gradište 43 42 41 44 

Gunja 77 78 77 78 

Vrbanja 58 55 56 67 

1. Soljani 12 11 11 14 

2. Strošinci 6 8 9 9 

3. Vrbanja 40 36 36 44 

UKUPNO SJEDIŠTE ŽUPANJA 683 758 712 773 

ILOK 109 114 115 124 

1. Ilok 84 87 88 94 

2. Bapska 12 12 12 13 

3. Mohovo 3 3 4 5 

4. Šarengrad 10 12 11 12 

UKUPNO SJEDIŠTE ILOK 109 114 115 124 

UKUPNO ŽUPANIJA 3071 3348 3167 3397 

Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo 

Ukupan broj registriranih obrtnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji s 30.6.2006. godini iznosi 3.397, 

dok sam Grad Vinkovci broji 907 registriranih obrtnika što u ukupnom broju županije iznosi 26,7 % 

što je još jedan pokazatelj da je vinkovačko gospodarstvo nosilac gospodarstva Vukovarsko-srijemske 

županije.Iz tablice 10. razvidno je povećanje broja obrtnika 2005/06. godini za 6,9 %. 

5.7 Pretpristupni fondovi Europske Unije 

Proces približavanja Europskoj uniji temeljni je cilj Republike Hrvatske, a Grad Vinkovci će u 2007. 

godini svojim aktivnostima pomoći u njegovu ostvarenju. Grad Vinkovci je već u prethodnom 

razdoblju predložili projekte i programe koji se financiraju iz fondova Europske unije. Najznačajniji je 

program: 

Poduzetničko-industrijska zona "Jošine" financiran je putem programa CARDS 2003 . Projekt je 

financiran s 8.500.000 kn bespovratnih sredstava, financirano su infrastrukturni radovi unutar zone 

"Jošine". Projektom će se poticati razvoj gospodarstva, te indirektno smanjenje stope nezaposlenosti 

na području Vinkovaca. Očekuje se otvaranje od 100- 200 novih radnih mjesta što znatno doprinosi 

smanjenju stope nezaposlenosti. Radovi se završavaju 1.7.2007. godine te se do kraja godine očekuje 

izgradnja prvih proizvodnih kapaciteta unutar zone. 

49

5.8 Promet i veze 

Položaj grada Vinkovaca u zoni između značajnih prometnih koridora europskog i državnog značaja 

utjecao je i na formiranje prometnog sustava Grada Vinkovaca. 

Područjem Grada prolazi X paneuropski željeznički koridor. Blizina Dunava (VII paneuropskog 

prometnog koridora) i trase državne ceste D2 uz njega, te autoceste Zagreb-Lipovac (X paneuropski 

koridor) utjecalo je na formiranje značajne transverzalne cestovne veze koja prolazi područjem Grada 

Vinkovaca. 

Prometni značaj Grada Vinkovaca zaokružuje planirana trasa višenamjenskog kanala koja će povezati 

plovne putove na rijeci Savi i Dunavu. 

5.8.1 Strategija prostornog i prometnog razvitka Republike Hrvatske 1 

Prema Strategiji prostornog i prometnog razvitka Republike Hrvatske definirani su strateški prometni 

koridori koji su i ugrađeni u Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije, kao i u Prostorni plan 

uređenja Grada Vinkovaca. 

Na području željezničkog prometa planira se rekonstrukcija postojeće mreže. Najznačajniji 

planirani zahvat na željezničkoj mreži je korekcija željezničke pruge Vinkovci-Brčko i to u 

slučaju izgradnje planiranog višenamjenskog kanala Dunav-Sava. 

U cestovnom prometu najznačajniji zahvati su izgradnja istočne i južne zaobilaznice, te u konačnici 

zatvaranje prometnog prstena oko Grada Vinkovaca izgradnjom sjeverne zaobilaznice. 

Rekonstrukcija i uređenje postojećih razvrstanih i nerazvrstanih cesta planira se u cilju postizanja više 

razine služnosti i sigurnosti prometne mreže. 

Osobito su važne rekonstrukcije kritičnih križanja. U dijelovima mreže, uz glavne i sabirne gradske 

prometnice, treba razvijati oblike ''zelenog'' prometa (pješačke i biciklističke staze). 

U neizgrađenim dijelovima Grada Vinkovaca planira se izgradnja nove ulične mreže u skladu s 

Odredbama plana. Mrežu javnog prometa treba razvijati i u budućnosti na način da se javni prijevoz 

učini atraktivnim, a to znači podizanje učestalosti linija, njihove sigurnosti, kao i uređenjem 

autobusnih stajališta. 

Izgradnja novih parkirališnih prostora u široj zoni središta, uz poštovanje uvjeta za izgradnju 

parkirališnih mjesta za višestambene zgrade koje se kao zamjenske pojavljuju u zonama individualne 

izgradnje. 

Izgradnja višenamjenskog kanala donosi još jednu granu prometa na područje Grada. Time se 

ostvaruju uvjeti za razvoj kombiniranog transporta u kojem će plovni kanal sudjelovati putem 

planirane nove luke Vukovar i planiranog pristaništa u Vinkovcima. 

Zračna luka ''Bok'' koja se nalazi na širem području Grada planira se urediti u poslovno-sportsku 

zračnu luku za potrebe servisiranja prvenstveno gospodarstva, a onda i za sportske potrebe. 

1 Generalni urbanistički plan Grada Vinkovaca, Knjiga 1.; Grad Vinkovci, 10. srpnja 2006. god.; klasa: 350- 

02/04-01/27, ur. Broj: 2188/01-01-06-32; str. 43-44. 

50

5.8.2 Prostorni i prometni plan Županije Vukovarsko-srijemske 2 

Planom je predviđena izgradnja sustava autocesta i brzih cesta, te uređenje mreže državnih i 

županijskih cesta, kako bi se prostor Županije bolje povezao s prometnim sustavom Republike 

Hrvatske. 

Za područje Grada Prostornim planom Županije planirano je sljedeće: 

� trasa brze ceste Osijek-Vukovar/Vinkovci-Županja (istočna zaobilaznica Vinkovaca), 

� trase južne i sjeverne zaobilaznice Vinkovaca, 

� rekonstrukcija i modernizacija željezničkog čvora Vinkovci i trasa željezničkih pruga koje se 

u njemu sastaju, 

� razvijati sustave javnog prijevoza i integralnog prometa, 

� planirani višenamjenski kanal Dunav-Sava. 

5.8.3 Prostorni i prometni plan uređenja Grada Vinkovaca 3 

Planirana prometna infrastruktura na širem području Grada Vinkovaca mora osigurati dobru 

prohodnost prostora, kako bi se do svih dijelova Grada moglo što kvalitetnije pristupiti. 

Prostorni plan uređenja Grada Vinkovaca preuzeo je smjernice razvoja prometnog sustava iz 

Županijskog plana u dijelu koji se odnosi na prostor Grada. To su prvenstveno planirane obilaznice 

(cestovni prsten) oko Vinkovaca. 

Željeznički čvor i pripadajuće mu željezničke pruge planirane su u skladu s novim geopolitičkim 

uvjetima koji su utjecali na smanjenje njegovog predratnog značenja. Važan prostorni čimbenik je i 

planirana trasa višenamjenskog kanala koji će izazvati značajne prostorne promjene uz istočnu granicu 

Grada Vinkovaca. 

Planom je predviđena i potreba značajnijeg ulaganja u postojeći prometni sustav (obnova kolnika, 

raskrižja, pješačke i biciklističke staze), te daljnji razvoj javnog gradskog prijevoza. 

5.8.4 Telekomunikacije 

Postojećim PPUG Vinkovci definiran je razvoj nepokretne i pokretne telekomunikacije. Obveze za 

razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže usmjerene su na proširenje kapaciteta postojećih 

komutacijskih čvorova što ne zahtijeva nove prostore, te razvoj mjesne mreže u skladu s poboljšanjem 

komunalne opremljenosti, procesom urbanizacije i razvojem gospodarstva. 

U pokretnoj telekomunikacijskoj mreži obveze se odnose na osiguranje prostora za izgradnju novih 

baznih (osnovnih) postaja, te način njihove izgradnje. 


02/04-01/27, ur. Broj: 2188/01-01-06-32; str. 29-30. 


02/04-01/27, ur. Broj: 2188/01-01-06-32; str. 32. 

51

5.8.5 Željeznički promet 

5.8.5.1 Željeznički promet u Vinkovcima do Domovinskog rata, do 1991. godine 4 

Koliko su bili veliki kapaciteti i propusna moć kako putničkog tako i teretnog kolodvora govore i 

podatci: ukupni dnevni protok svih vlakova u putničkom prometu iznosio je prosječno 300 do 360 

putničkih vlakova u 24 sata, 13 – 15 u satu i čak svakih 4 – 5 minuta po jedan vlak je ulazio u putnički 

kolodvor; prosječni dnevni protok svih teretnih vlakova je bio 1986. godine 100, 1987. godine 110 

teretnih vlakova ili 4 do 5 na sat; dnevna prerada teretnih vagona u teretnom kolodvoru iznosila je 

4.000 do 5.000, kako bi se kasnije taj broj malo smanjivao učešćem četveroosovinskih vagona, a 

ukupna otprema putnika s priključnim prugama godišnje je iznosila oko 4,000.000 putnika. Od toga 

broja putnika s putničkog kolodvora Vinkovci otpremano je 1987.godine 1,199.441, 1988. godine 

1,064.634 putnika. Samo je zagrebački kolodvor u Hrvatskoj imao veći godišnji promet putnika od 

vinkovačkog! Ukupno uposlenih na prugama i čvorištu bilo je 3.600 radnika, da bi se taj broj pred 

Domovinski rat smanjivao zbog modernizacije vuče i signalno-sigurnosnih postrojenja na magistralnoj 

pruzi. Što je taj broj uposlenih značio za našu Županiju, posebno za grad Vinkovce ne treba posebno 

obrazlagati. Potpuno je razumljiv onda bio atribut – "Vinkovci – grad željezničara". 

Ovim fascinirajućim podatcima možemo dodati kako je dugi niz godina vinkovački putnički kolodvor 

imao najveći broj prispjelih i otpremljenih vlakova u bivšoj državi. Na kolodvor je godišnje 

prispijevalo oko 73.000 vlakova, a oko 73.500 vlakova otpremano je s kolodvora. Kroz putnički 

željeznički kolodvor prolazilo je dnevno oko 8.000 putnika u tranzitu, a blizu 4.000 putnika je 

prispijevalo na ili odlazilo s kolodvora. 

5.8.5.2 Željeznički promet u Vinkovcima nakon Domovinskog rata, od 1995. godine 

Nažalost, današnje stanje nekada važnog željezničkog raskrižja je takvo da je došlo do bitnog zastoja u 

razvitku. Presudni negativni čimbenici su: ratna zbivanja, koja su nekad važan longitudinalni pravac 

preorijentirali na druge trase, velike ratne štete na željezničkim prugama, potreba modernizacije 

cjelokupne željezničke infrastrukture u okviru općih trendova racionalizacije i modernizacije, 

nezaobilazni trendovi izrazitog smanjenja udjela željezničkog u putničkom, ali čak i u teretnom 

prometu te opće loše gospodarsko stanje u Hrvatskoj. 

Istina, kako se odmičemo od vremena Domovinskog rata u mirnodopskim uvjetima opći trendovi se 

polako popravljaju, ali nisu ni blizu prijašnjoj snazi i dinamici ukupnog prometa. 

Prema sadašnjim željezničkim statistikama za 2001. godinu prema predviđenom planu voznog reda i 

rezultatima realiziranog prometa, prosječni dnevni protok od oko 10 – 15 teretnih vlakova koji prođu 

kroz kolodvor Vinkovci 8 – 10 puta je manji od predratne dinamike (90 – 100). Međutim, prosječni 

dnevni protok vlakova s prijevozom putnika od oko 80 putničkih i 11 agencijskih vlakova (voze po 

potrebi) (4 na sat), znatno je manja dinamika nego prije Domovinskog rata (300 – 360 na dan i 13 – 15 

na sat). 

Broj otpremljenih putnika s putničkog kolodvora Vinkovci u novije vrijeme ukazuje na rapidno 

smanjenje broja putnika u odnosu na predratno stanje 

Ako usporedimo 1974. (s rekordnih 3,570.000 putnika) i 2000. godinu (s 229.216 putnika) broj 

otpremljenih putnika se smanjio za čak 15,6 puta ili 93,58% ili za 3,340.784 putnika. U svemu tome 

ohrabruje činjenica kako je od 1995. do 2000. godine prisutan spori, ali evidentan trend povećanja za 

72,38% ili 96.249 otpremljenih putnika. 

4 Matica Hrvatska Vinkovci: Monografija Grada Vinkovaca – u pripremi za tisak u 2007. god.; Mr. sc. Ivan 

Karaula: Vinkovci-željezničko čvorište Hrvatske; str. 7-11 

52

5.8.5.3 Željeznički promet u Vinkovcima u bliskoj budućnosti i koridor Vc 

Mora se istaknuti kako će u suvremenom razvojnom značenju i budućnosti Vinkovaca, dakako, i 

nadalje važan udio imati već istaknuta korelacija povoljne mikrolokacije na prolazu između prapornih 

ravnjaka (Đakovačko-vinkovačkog i Vukovarskog) i prirodne veze između najpogodnije te najkraće 

veze naplavnih ravni rijeka Vuke i Bosuta, s jedne strane, te važnih prometnih koridora koji dolaze 

dolinama Save i Drave, s druge strane. 

Vinkovci se, dakle i dalje nalaze na najvažnijim longitudinalnim (posavskim) i transverzalnim 

(podunavskim) smjerovima cesta i željeznica, te neosporno ostaju mjesto križanja tih pravaca, koji se 

nastavljaju na glavne regije Europe, čineći grad na Bosutu prometnim čvorištem i od međunarodnog 

značaja. 

U skladu sa stvaranjem globalnih sveeuropskih željezničkih koridora Vinkovci se neosporno uklapaju 

u Hrvatske željeznice. Prema tim strategijama Vinkovci ostaju na važnom longitudinalnom X. 

koridoru: Salzburg-Zagreb-Solun. Nažalost, nisu direktno položeni na važan europski transverzalni 

tzv. V. koridor ogranak C: Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta, ali su s njim povezani preko 

željezničke pruge Vinkovci-Osijek te zajedno s Osijekom dijele značaj transverzalnog pravca za 

hrvatske interese u skladu s hrvatskom orijentacijom stvaranja "zeleno-plave veze". O značaju tog tzv. 

bosansko-neretvanskog koridora za Bosnu i Hercegovinu ne treba govoriti jer je on jedini pravi 

prometni izlaz i veza s Hrvatskom i Srednjom Europom. 

Osim toga Vinkovci su prugom do Brčkog direktno vezani za gospodarski važan tuzlanski bazen 

(sekundarni transverzalni pravac i osovinu gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine) iz kojega se ta 

trasa preko Doboja opet može uključiti u dominantni bosansko-neretvanski koridor. S velikim 

značenjem je i trasa pruge Vinkovci-Vukovar-Dalj, jer je to važna spojnica na Vukovar kao značajnu 

dunavsku luku i direktna veza na riječno-kanalsku trasu Dunav-Majna-Rajna. Preko Dalja ostvaruje se 

i kontakt sa susjednom Vojvodinom. Za lokalni putnički i teretni promet posebno u sezoni 

poljoprivrednih radova, nije nevažna ni željeznica Vinkovci-Županja. Dakle, s modernizacijom 

željezničkog prometa ostaju otvorene razvojne mogućnosti za sve željezničke pravce koji se zrakasto 

šire od Vinkovaca u 6 smjerova otvoreno prema svim stranama Europe. 

Rješenje gospodarskog zastoja i funkcionalnog slabljenja Vinkovaca očekujemo i u potpuno novoj 

razvojnoj strategiji nakon stvaranje suverene države Hrvatske, čime se bitno mijenja prometnogeografski 

i geostrateški položaj cijelog vinkovačkog gravitacijskog prostora. Njegov kontaktni 

položaj na "novoj" granici neće imati samo negativne nego vremenom i mnoštvo pozitivnih 

predznaka. "Na udaljenosti od samo 30 do 40 km od grada nalazi se 5 državnih međunarodnih 

graničnih prijelaza: prema Bosni i Hercegovini Županja-Orašje i Gunja-Brčko, a na granici prema 

Srbiji i Crnoj Gori to su Lipovac (Bajakovo), Tovarnik-Šid i Ilok-Bačka Palanka na Dunavu. Vinkovci 

su postali, doista, istočna vrata Hrvatske." 

"I u politici prostornog povezivanja sjevernohrvatskih prostora s jadranskim prometnim pročeljem 

nužno nastaju bitne promjene. Riječ je o jačanju osnovne transverzalne razvojne osovine Hrvatske 

(koja je u prijašnjim državama bila zapostavljana) od panonskog prostora do Jadrana, s osobito važnim 

zadatkom što uspješnijeg povezivanja rubnih, graničnih područja istočne Hrvatske. U takvoj novoj 

geostrateškoj i prometnoj orijentaciji glavno križište u istočnoj Hrvatskoj, dakako, ostaju Vinkovci." 

U ovom kontekstu treba spomenuti i uključenje u riječno-plovni sustav i vitalno značenje, ne samo za 

Vinkovce, nego i cijelu Hrvatsku realizacije (starog) plana prokopavanja riječnog kanala Dunav-Sava, 

ali preko Vinkovaca, čime bi grad na Bosutu dobio i direktnu vezu sa srednjom i zapadnom Europom 

preko trase Dunav-Majna-Rajna. Ovim zahvatom bi Vinkovci zaista postali prometno čvorište na 

kome bi se križali, povezivali i nadopunjavali željeznički, cestovni i riječni promet. 

Ni u cestovnom prometu Vinkovci nisu izolirani jer imaju brzi priključak na magistralnu autocestu 

regionalnom cestom Vinkovci-Županja. Ukoliko bi se prema planovima prostornog uređenja 

Hrvatske, gradila suvremena autocesta iz podravskog smjera (Osijeka) išla bi preko šireg područja 

Vinkovaca prema sjevernoj Bosni i Sarajevu (bosansko-neretvanski koridor), a jedan njezin krak išao 

53

i između Vinkovaca i Vukovara i time dodatno pojačao cestovnu povezanost Vinkovaca otvorivši 

veze sa svim najvažnijim nacionalnim i međunarodnim cestovnim pravcima. 

Očito je kako na globalnoj europskoj razini dolazi do neminovne racionalizacije i modernizacije 

željeznica, koja neće mimoići ni Vinkovce. "Ulazeći u 21. stoljeće željeznica kao kičma prometnog 

sustava svake zemlje ima značajan utjecaj na sve promjene koje slijede na crti racionalnosti robnih 

tokova u poratnom razdoblju. Željeznički promet kao sastavni dio proizvodnih tehnoloških procesa 

mora se tržišno prilagoditi. U narednom razdoblju osnovno i prioritetno je uložiti napore u pravcu 

smanjenja transportnih troškova, povećanja ukupnih brzina, a posebno robne brzine, povećati kvalitetu 

usluga i pružiti veću udobnost u prijevozu putnika." 

Unatoč sadašnjem zastoju u razvoju željezničkog prometa s budućom modernizacijom i stvaranjem 

brzih željeznica, vratit će se važnost željeznica, ne samo u teretnom nego i u putničkom prometu. 

Željeznički kolodvori u zemljama zapadne Europe opet su puni. Tu priliku Vinkovci mogu i moraju 

iskoristiti i vratiti prijašnje prometno željezničko značenje. 

Bez obzira na velike ratne štete, trenutne gospodarske i razvojne probleme uz pravilnu valorizaciju 

prometno-geografskih i geostrateških predispozicija Vinkovci će zasigurno dobiti novi zamah u 

napretku te ne postati, nego ostati i dalje, jedno od najvećih željezničkih raskrižja Hrvatske i srednje 

Europe. 

5.8.5.4 Željeznički promet u Vinkovcima danas – 2007. godine 5 

Na području Grada locirano je jedno od najvećih željezničkih čvorišta na mreži Hrvatskih željeznica. 

Željeznički čvor se sastoji od: 

� putničkog i 

� teretnog kolodvora. 

Putnički kolodvor ima 3 perona, te pet kolosijeka za putnički i sedam kolosijeka za teretni promet. 

Teretni kolodvor sastoji se od 50 kolosijeka svrstanih u četiri skupine. U okviru kolodvora nalazi se i 

spuštalica preko koje se ranžiralo i preko 2.000 vagona u jednoj smjeni. Danas je promet preko 

teretnog kolodvora značajno smanjen, a njegova budućnost ovisi i o razvoju projekta višenamjenskog 

kanala, gdje bi se u okviru nove luke mogao koristiti dio postojećih kapaciteta teretnog kolodvora. 


02/04-01/27, Ur. broj: 2188/01-01-06-32; str. 21.-25; 

54

Tablica 17. Željezničke pruge u čvoru Vinkovci 

Oznaka željezničke 

pruge 

MG 2C Magistralna glavna 

MP 14 

I 109 

I 110 

I 111 

II 211 

Izvor: Grad Vinkovci 

5.8.6 Cestovni promet 

Kategorija Dionica Opis željezničke pruge 

Magistralna 

pomoćna 

Željeznička pruga I 

reda 


reda 


rada 

Željeznička pruga 

II reda 

Novska-Vinkovci- 

Tovarnik-državna 

granica 

Vinkovci-Erdut državna 

granica 

Vinkovci-Osijek 

Vinkovci-Drenovci 

Mirkovci-Vrapčana 

Vinkovci-Županja 

Dvokolosječna elektrificirana 

željeznička pruga osposobljena 

za opterećenje od 22,5 t/osovini. 

Jednokolosječna, 

neelektrificirana pruga 

osposobljena za opterećenje za 

20,0 t/osovini. 


neelektrificirana željeznička 

pruga, osposobljena za 

opterećenje od 22,5 t/osovini. 












opterećenje od 22,5 t/osovini 

Trase državnih cesta u funkciji su povezivanja teritorija unutar prostora Republike Hrvatske, kao i 

povezivanje sa širim europskim okruženjem. Prostorom grada Vinkovaca prolaze dvije trase državnih 

cesta: 

� D55 (Borovo (D2)-Vinkovci-GP Županja (gr. BiH), 

� D46 (Đakovo (D7)-Vinkovci-GP Tovarnik (gr. SiCG). 

Državna cesta D55, od Vukovara do Županje, predstavlja značajnu transverzalu (sjever-jug) istočnog 

dijela Republike Hrvatske. Ona povezuje tri najveća grada Vukovarsko-srijemske županije. U samom 

Gradu cesta je izmještena izvan središta Grada, ali i dalje prolazi urbanom i gusto naseljenom zonom 

Grada. 

Državna cesta D46 je longitudinalna veza istočne granice Republike Hrvatske sa središnjim prostorom 

istočne Hrvatske. Značajna je i po tome što predstavlja alternativni (paralelni) cestovni pravac 

autoceste A3 (Zagreb-Lipovac). Kako je trasa prolazila kroz samo središte Grada, izgrađena je dionica 

južne obilaznice Grada koja na dijelu od zapadnog ulaza u Grad do trase državne ceste (D55-pravac za 

Županju) izmješta tranzitni promet izvan urbanih zona Grada. 

55

Sve državne ceste su modernizirane uz potrebu da se njihovo održavanje dovede na višu razinu, u 

skladu s njenom kategorijom i ulogom u cestovnoj mreži. 

Na području Grada imamo četiri trase županijskih cesta: 

� Ž 4126 Nuštar (D55)-Cerić-Vinkovci (D55), 

� Ž 4169 Vinkovci: D46-D55 (Lapovačka-Kneza Mislava-A. Hebranga-Kolodvorska), 

� Ž 4170 Vinkovci (D46)-Cerna-Gradište-Županja (D55), 

� Ž 4171 Vinkovci: Ž 4170-D55, 

i četiri trase lokalnih cesta: 

� L 46006 D518-D55, 

� L 46007 D55-Ž 4136, 

� L 46008 Vinkovci: Ž 4169-D46, 

� L 46009 Vinkovci: D55-D46. 

Ova mreža prvenstveno je u funkciji povezivanja pojedinih dijelova Županije, a u Gradu Vinkovcima 

su većinom položene u okviru glavnih gradskih ulica. Sve su županijske ceste asfaltirane uz potrebu 

da se rekonstrukcijom korigiraju elementi kolnika (širina i nosivost). 

Lokalne i nerazvrstane ceste u funkciji su povezivanja pojedinih četvrti unutar urbanog područja 

Grada. U okviru Grada nivo uređenosti koridora, tih cesta čija je osnovna funkcija osigurati pristup, je 

različit. Dio uličnih koridora je nedovoljne širine što onemogućava kvalitetno uređenje prometnih 

površina, te negativno utječe na nivo komunalnog standarda pojedinih dijelova Grada. Osnovni 

nedostatak dijela pristupnih cesta je što nije asfaltiran, te je to prioritetni zadatak u budućem razvoju 

mreže. Na području Grada veliki problem je i promet u mirovanju. I to ne samo u središtu Grada nego 

i uz sve sadržaje koje privlače veći broj korisnika. 

Na području Grada organiziran je javni autobusni promet. U okviru mreže javnog prijevoza imamo 5 

autobusnih linija. 

5.8.7 Poštanski promet, telekomunikacije i RTV sustav veza 

5.8.7.1 Poštanski promet 

U poštanskom prometu na području grada Vinkovaca postoji: 

� jedna Izvršna jedinica, 

� poštanski ured i 

� šalterske pošte. 

Izvršna jedinica Vinkovci organizacijski pripada Poštanskom središtu (PS) Vukovar. Na području 

Grada ova Izvršna jedinica ima četiri Poštanska ureda (od toga jedan s dostavom preko kojega se 

obavlja cjelokupni poštanski promet grada Vinkovci, te naselja Mirkovci. 

Poštanski uredi (PU) obavljaju sve poštanske usluge, poslove platnog prometa, usluge ostalog 

novčanog poslovanja (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i 

gotovo svih poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke 

poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i 

vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora i dr.). 

Na području obuhvata Prostornog plana grada Vinkovci postoji PU s dostavom pošiljaka: 

PU Vinkovci, M. A. Reljkovića 7. 

Dostava pošiljaka organizirana je po dostavnim rajonima uglavnom pet puta tjedno za najveći broj 

stanovnika, a samo određeni broj manjih sela udaljenih od poštanskih ureda ima dostavu tri ili dva 

puta tjedno, što je u zakonskom okviru. 

56

Ovim PU na području grada Vinkovaca postoje šalterske pošte bez dostave pošiljki: 

� Šalterska pošta, Trg kralja Tomislava 2, 

� Šalterska pošta, Školska ulica 42, 

� Izdvojeni poštanski šalter u MUP-u. 

U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području grada Vinkovci: 

Tablica 18. Poštanska mreža grada Vinkovaca 

POŠTANSKI URED Pripadajuće 

naselje 

Broj stanovnika obuhvaćenih 

dostavom tjedno 

Svega Napomena 

5x 3x (2-3)x 

32 100 Vinkovci Vinkovci 32.938 

Bare 60 + 

Žankovac 42 + 

Jošine 73 + 

Mirkovci 2.673 

Nova Brana 58 + 

Sopot 57 + 

Zalužje 11 + 

UKUPNO: 35.770 142 35.912 

IZVOR: 

- HP-Područna uprava Slavonija; PS-Vukovar 

- ZPO 

Napomena: 

- Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine. 

- + Naselje nije upisano u službenu evidenciju prema Zakonu o području županija, gradova i općine u RH, te je njegovo 

stanovništvo pri Popisu pripisano gradu Vinkovci. 

Dio poštanskog prometa obavljaju i drugi subjekti. 

Ciljevi prostornog uređenja od gradskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće: 

� uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s 

budućim potrebama, 

� dovršenje informatizacije te informatičko povezivanje unutar poštanskih djelatnosti, 

� poboljšanje prijenosa pošiljaka, 

� uvođenje novih usluga. 

5.8.8 Telekomunikacije i RTV sustav veza 

Ciljevi prostornog uređenja telekomunikacija gradskog značaja obuhvaćaju razvoj nepokretne i 

pokretne mreže, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora). 

U RTV sustavu veza, postojeća izgrađenost pruža i u budućnosti velike mogućnosti, a cilj je praćenje 

tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti. 

57

5.8.9 Nepokretna mreža 

Nepokretna mreža u Vukovarsko-srijemskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao dva 

pristupna područja (PP), a jedno od njih je PP Vinkovci. Ovo pristupno područje obuhvaća grad 

Vinkovci i više okolnih općina. 

U gradu Vinkovcima lociran je komutacijski čvor pristupne centrale-mjesne centrale (LC) na koji su 

vezani udaljeni pretplatnički stupnjevi (UPS) s područja grada Vinkovci i okolnih općina uključenih u 

PP Vinkovci. 

Za prijenos u mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi 

prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom 

korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi 

s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev 

ekonomski opravdan. 

U javnoj telekomunikacijskoj mreži grada Vinkovci za spojne putove u prijenosu upotrebljavaju se 

sljedeći prijenosni mediji: 

� svjetlovodni kabeli, 

� bakreni kabeli. 

Ukupni dosadašnji razvoj pristupne mreže na području grada Vinkovci ''HT-Hrvatski Telekom'', d.d., 

kao jedini nositelj razvoja koristio je simetrično bakrene parice. U novije vrijeme koriste se i 

svjetlovodi. 

Stanje komutacija na području grada Vinkovci prikazano je u priloženoj tablici br. 19. U većini 

slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja, međutim, u urbanom, a ponekad u 

ruralnom području mjesna mreža odgovara manjim teritorijalnim jedinicama, blokovima ili 

subpodurčju (dakle više mjesnih mreža). 

Tablica 19. Javne telekomunikacije 

Redni broj 

KOMUTACIJA 

PODRUČJE PREKRIVANJA 

(mjesna mreža) 

1 Vinkovci LC Vinkovci-centar 

2 VK-Borinci UPS Naselje Borinci 

3 VK-Industrijska zona UPS Industrijska zona 

4 VK-Kanovci UPS Stambeno naselje Kanovci 

5 VK-Lenije UPS Stambeno naselje Lenije 

6 VK-Lapovci UPS Stambeno naselje Lapovci 1 

7 VK-Mala Bosna UPS Stambeno naselje Mala Bosna 

8 VK-Mažuranićev blok UPS Stambeno naselje Mažuranićev blok 

9 VK-Novo Selo 1 UPS Stambeno naselje Novo Selo 

10 VK-Novo Selo 2 UPS Stambeno naselje Novo Selo 

11 VK-Radićev blok UPS Stambeno naselje Radićev blok 

12 VK-Slavija UPS Stambeno naselje Slavija 

13 VK-Vrtno naselje UPS Stambeno naselje Vrtno naselje 

14 VK-Zagrebački blok UPS Stambeno naselje Zagrebački blok 

Izvor podataka: ''HT-Hrvatski Telekom'',d.d.; Regija 4-Istok Osijek. 

58

Cjelokupna mreža telekomunikacijskih vodova na području grada Vinkovci kao infrastruktura grada 

Vinkovaca izgrađena je podzemnim vodovima u kabelskoj kanalizaciji u središnjim dijelovima grada i 

glavnim prometnim pravcima, te distribucijskom telekomunikacijskom kanalizacijom (DTK), dok su u 

ostalim ulicama telekomunikacijski vodovi izgrađeni mrežnim kabelima izravno položenim u rov s 

priključcima do priključne (spojne) kutije. Dio mrežnih kabela vodi do pogodno odabranih zgrada s 

kabelskim ormarićem, a od njih do okolnih zgrada vode zračni vodovi. 

U nepokretnoj mreži cilj je u skladu s potrebama povećanje kapaciteta komutacija i proširenje mreže i 

asortimana usluga uključujući i kabelsku televiziju. 

U RTV sustavu veza, postojeća izgrađenost pruža i u budućnosti velike mogućnosti, a cilj je praćenje 

tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti. 

5.8.10 Pokretna mreža 

Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su 

veze u visokofrekventnom području. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom 

kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mreža u sustavu globalne 

pokretne mreže-GSM, te UMTS i to: CRONET (098) i VIP (091). 

Na području grada Vinkovci postoje tri izgrađene bazne (osnovne) postaje. Nositelji razvoja su: ''T- 

Mobile Hrvatska'', d.o.o i ''VIPnet'', d.o.o. 

U pokretnoj mreži cilj je što kvalitetnije pokrivanje prostora signalom i uvođenje sustava novih 

generacija, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora). 

5.8.11 Radio i TV sustav veza 

Na području grada Vinkovci nema izgrađenih građevina Radio i TV (u daljnjem tekstu: RTV) sustava 

veza. Postoji lokalna TV postaja Vinkovci s potrebnim odašiljačem. 

Preko središnjeg dijela građevinskog područja grada Vinkovci prelazi koridor RTV veze ''Jarmina''- 

''Tovarnik''. 

59

5.9 Vanjsko trgovinska aktivnost 

Gospodarski rast Hrvatske i izgledi za otvaranje radnih mjesta vezani su za proizvodnju roba i usluga, 

a time i više nego ikada prije, za izvoz odnosno globalnu ekonomiju. 

Gospodarski napredak nije moguć ako su proizvođači ograničeni samo na domaće tržište, što se 

posebno odnosi na zemlje s malim tržištem kao što je Hrvatska. Stvaranjem tržišta Europske Unije s 

preko 450 mil. potrošača i nestankom protekcionističkih mjera, ima za nužnu posljedicu izlazak 

domaćih poduzeća na strana tržišta. 

Izvori podataka za statistiku robne razmjene s inozemstvom jesu jedinstvene carinske deklaracije o 

izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku od Carinske uprave RH preuzima ovjerene carinske 

deklaracije i dalje ih statistički obrađuje poštujući osnovne metodološke preporuke statističkog ureda 

UN-a. 

Tablica 20. Ostvareni izvoz po gradovima i općinama u Vukovarsko-srijemskoj županiji 

u tis.US dolara 

Županija/gradovi i općine 

2002. 

Godine 

2003. 2004. 2005. 03/02 

Indexi 

04/03 05/04 


županija 

Gradovi 

57.738 87.669 65.081 135.371 151,8 74,2 208,0 

Ilok 902 1.673 3.494 3.550 185,7 208,8 101,6 

Vinkovci 27.408 31.716 29.121 39.222 115,7 91,8 134,7 

Vukovar 3.123 4.558 4.417 11.312 145,9 96,8 256,1 

Županja 

Općine 

22.359 45.382 20.784 73.119 202,9 45,8 351,8 

Andrijaševci 67 - - 31 - - - 

Babina Greda - - 15 - - - - 

Borovo 5 - 2 - - - - 

Bošnjaci 15 1.273 2.036 1.639 8486,6 159,9 80,5 

Cerna 397 522 539 702 131,5 103,3 130,1 

Drenovci 368 588 803 915 159,8 136,6 113,9 

Gradište - 2 1 5 - 50,0 475,4 

Gunja 222 291 488 777 131,1 167,7 159,2 

Ivankovo 2.675 670 447 617 25,0 66,7 138,1 

Jarmina - - - - - - - 

Lovas - 35 - - - - - 

Negoslavci - - - - - - - 

Nijemci 22 133 450 645 604,5 338,3 143,1 

Nuštar 44 30 9 5 68,2 30,0 58,9 

Otok - - - 21 - - - 

Privlaka - - 11 - - - - 

Stari Jankovci 26 290 60 40 1115,4 20,7 67,2 

Stari Mikanovci 1 6 2.169 2.298 600,0 1) 105,9 

Tordinci 22 229 17 4 1040,9 7,4 22,1 

Tovarnik - 9 - - - - - 

Trpinja 24 43 54 28 179,2 125,6 52,7 

Vođinci 5 1 - 16 20,0 - - 

Vrbanja 45 218 163 426 1500,0 484,4 260,8 

1) - podatak je veći od 10 000% 

Izvor: Državni zavod za statistiku – Priopćenje 4.2.22/4./2006. 

60

Prema izvoru Državnog zavoda za statistiku (priopćenje 4.2 2/4./2006.) vidljivo je da je izvoz 

Vukovarsko-srijemske županije iznosio u 2005. godini 135.371 mil.USD dolara što je povećanje za 

108% u odnosu na prethodnu godinu.Vinkovci su u 2005. godini izvezli 39.222 mil. USD što je 

povećanje za 34,7% u odnosu na prethodnu godinu. 

Udio Vinkovaca u izvozu Vukovarsko-srijemske županije u za 2005. godinu je iznosio respektabilnih 

28,9%, što ga svrstava na jedno od vodećih gradova s obzirom na udio u ukupnom izvozu županije. 

Osnovni uzrok ovako znatno povećanom izvozu leži u činjenici da su gospodarstvenici, prije svega, 

grada Županje i Vinkovaca izvezli robe za 112,341 mil. USD odnosno 62,436 mil. USD više na 2004. 

godinu. Ostvareni izvoz od 135,3 mil USD je u 2005. godini, unatoč visokom rastu, dosegao tek 

82,0% prijeratnog izvoza županije te su rezultati izvoza posljedica ratom razrušenog gospodarstva, 

gubitka stranih tržišta, zastarjele tehnologije u trgovačkim društvima, neučinkovite pretvorbe i 

privatizacije, nedovoljnih znanja o funkcioniranju naprednih tržišta te svakako nedostatne kvalitete. 

Svakako i precjenjeni tečaj kune je uvelike utjecao na nesrazmjeran uvoz roba što je u konačnici 

smanjivalo konkurentnost domaće proizvodnje, a time i izvoza. 

Prema prikazu tablice br. 11. ostvarenog izvoza Vukovarsko-srijemske županije u periodu od 2001. – 

2005. godine, gradovi naše Županije ostvarivali su u prosjeku gotovo 60% ukupnog izvoza Županije. 

I u 2005. godini poduzetnici iz gradova Županije ostvarili su 93,9% izvoza, odnosno izvezeno je roba 

u iznosu 127,1 mil. USD, dok su općine izvezle svega 8,2 mil. USD ili 6,1% ukupnog izvoza. Što se 

tiče općina najbolji rezultat bilježi općina Stari Mikanovci, ostvarila je izvoz od 2,3 mil. USD što je 

28,0% ukupnog izvoza općina te sudjeluje s 1,7% u ukupnom izvozu Županije. 

61

Tablica 21. Ostvareni uvoz po gradovima i općinama 

u tis.US dolara 

Županija/gradovi i općine 


2002. 

Godine 

2003. 2004. 2005. 03/02 

Indexi 

04/03 05/04 

županija 

Gradovi 

68.609 99.357 108.955 139.226 144,8 109,7 127,8 

Ilok 571 2.407 4.100 5.079 421,5 170,3 123,9 

Vinkovci 23.180 35.035 33.715 34.615 151,1 96,2 102,7 

Vukovar 29.597 35.414 50.671 61.891 119,7 141,4 122,1 

Županja 

Općine 

8.425 12.241 8.659 23.040 145,2 70,7 266,1 

Andrijaševci 32 65 65 122 203,8 100,0 1887,7 

Babina Greda 7 41 143 - 585,7 348,8 - 

Bogdanovci 4 9 74 298 225,0 822,0 401,3 

Borovo 31 123 291 255 396,8 236,6 87,4 

Bošnjaci 437 737 909 521 168,6 123,4 57,3 

Cerna 608 1.315 1.310 784 216,2 99,6 59,9 

Drenovci 1.164 1.403 1.754 2.108 120,5 125,0 120,2 

Gradište 61 60 18 111 98,4 30,0 615,4 

Gunja 500 456 668 654 91,2 146,5 97,9 

Ivankovo 984 670 563 854 68,1 84,0 151,7 

Jarmina 208 - - - - - - 

Lovas - 1 38 57 - 3800,0 150,4 

Markušica 2 4 3 - 200,0 75,0 - 

Negoslavci - - 13 4 - - 26,5 

Nijemci 1.421 6574 639 1.494 462,6 9,7 234,0 

Nuštar 200 296 92 211 148,0 31,0 230,7 

Otok 84 22 67 188 26,2 304,5 281,2 

Privlaka - 49 55 71 - 112,2 129,4 

Stari Jankovci 40 49 6 689 122,5 12,2 1) 

Stari Mikanovci 110 533 2.534 2.333 484,5 475,4 92,1 

Tompojevci 9 - - - - - - 

Tordinci - 324 221 0 - 68,2 0,2 

Tovarnik 59 - 57 189 - - 330,8 

Trpinja 617 1.194 1.826 2.032 193,5 152,9 111,3 

Vođinci 160 179 337 494 111,9 188,3 146,5 

Vrbanja 98 156 128 32 159,2 82,1 25,4 

1) – podatak je veći od 10 000% 

Izvor: Državni zavod za statistku – Priopćenje 4.2.2/4./2006. 

Uvoz, prije svega, gotovih finalnih roba na domaće tržište uvelike utječe na slabljenje domaćeg 

gospodarstva, pa je tako Vukovarsko-srijemska županija uvezla roba u vrijednosti od 139,226 mil. 

USD što je 27,8% više u odnosu na prethodnu godinu. 

Osnovni razlozi uvoza robe na domaće tržište su: deficit određene robe na domaćem tržištu, 

konkurentnost uvezene robe, nedovoljan stupanj razvoja domaćih proizvođača, stanovništvo RH 

preferira uvezenu robu, percepcija kvalitete i dr. 

Jedan od temeljnih problema hrvatskog gospodarstva je ovisnost o uvozu većine roba, budući je 

domaća proizvodnja zapostavljena. Orijentacija na uvoz posljednjih godina raste te je uvoz dva puta 

veći od izvoza, raste vanjsko-trgovinski deficit, a u strukturi izvoznih proizvoda dominiraju sirovine i 

62

poluproizvodi. U tom smislu svakako treba stimulirati domaću proizvodnju koja će rezultirati 

povećanjem zaposlenosti te omogućiti i tehnološki razvoj. 

Grad Vinkovci u uvozu Vukovarsko-srijemska županije za 2005. godine sudjeluje sa 24,8 % što je 

gotovo na razini prethodnih godina. 

Tablica 22. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene 

u mil. US dolara 

Red.br Elementi 

2002. 

Grad Vinkovci 

2003. 2004. 2005. 1990. 

Vukovarsko-srijemska županija 

2002. 2003. 2004. 2005. 

1. Izvoz 27.408 31.716 29.121 39.222 163 58 88 65 135 

2. Uvoz 23.180 35.035 33.715 34.615 134 69 99 109 139 

3. Bilanca 4.228 -3.319 -4.594 4.607 29 -11 -11 -44 -4 

Pokrivenost uvoza 

4. izvozom (%) 118.2 90,0 86,0 113,0 121,6 84,1 88,9 59,6 97,1 

Izvor: Grad Vinkovci. 

Razmatrajući bilancu vanjsko-trgovinske razmjene, tj. uspješnost uključivanja Grada Vinkovaca u 

ukupnu robnu razmjenu Vukovarsko-srijemske županije bilježimo znatno povoljniji trend vrijednosti 

u Gradu u odnosu na Vukovarsko-srijemsku županiju. 

Za Vukovarsko-srijemsku županiju u 2005. godini vidljivo je smanjenje deficita vanjsko-trgovinske 

bilance; u 2004. godini ostvaren je deficit od 44 mil. USD, 2005. godine 4 mil. USD. 

Vanjskotrgovinska razmjena Grad Vinkovaca je znatno povoljnija od one na razini Županije. Naime, u 

Županiji je ostvaren deficit od 4,0 mil. USD te je pokrivenost uvoza izvozom 97,1%, prethodnih 

godina je iznosila u prosjeku oko 80%. Istodobno na razini Vinkovaca u 2005. godini ostvaren je 

suficit u iznosu od 4.607 mil.USD, odnosno izvoz na području Vinkovaca je veći za 13% od uvoza. 

Suficit trgovačke bilance se ponajprije može zahvaliti velikim izvoznicima kao što su: Spačva d.d., 

Grad-Export d.o.o., PIK-Vinkovci d.d. 

63

5.10 Turizam u Gradu Vinkovcima 

Vinkovci su se smjestili na najjačoj okuci rijeke Bosuta koja ovim područje vijuga u dužini od 187 

km. Na sjeveru se nalaze obronci Krndije, Dilja i Fruške gore dok se prema Savi teren spušta u 

klasičnu ravnicu. Na području samoga grada nalaze se uzvišenja na kojima je život počeo u mlađem 

kamenom dobu, a kontinuitet života se nastavio do danas. 

Status grada dobivaju 1920. god., a svoj grb 1922. god. po idejnom rješenju Izidora Kršnjavija koji je 

jedno vrijeme boravio u Vinkovcima. Nakon II. svjetskog rata razvija se u gradu drvna i opekarska 

industrija s posebnim položajem željeznice koja je kroz Vinkovce prošla u drugoj polovici 19. st. 

Vinkovci postaju jako prometno čvorište, što je utjecalo i na sastav stanovništva. Grad se širi i izvan 

stare jezgre modernim stambenim blokovima, a Domovinski rat dočekuje s oko 35.000 stanovnika. U 

Domovinskom ratu grad je pretrpio velika ratna razaranja. 

Barokno središte danas Trg bana Josipa Šokčevića i prilazne ulice čine staru zaštićenu urbanu zonu 

kao i pojedinačni objekti izuzetne spomeničke vrijednosti. Što se tiče starije povijesti čitav grad je 

zaštićena arheološka zona. 

Vinkovci su dali puno poznatih ljudi, a kulturni život je uvijek bio na visokoj razini. Vinkovčani su se 

istakli na mnogim područjima djelatnosti kako u znanosti, tako u umjetnosti, književnosti, športu i dr. 

Vinkovci imaju muzej koji čuva kulturnu baštinu šireg zavičaja, a kroz mnoga društva njeguje se 

tradicija ovog kraja koja se pojavljuje u punom sjaju za Vinkovačke jeseni. Gradsko kazalište njeguje 

amaterizam ali i osigurava nastupe renomiranih kazališnih kuća. Knjižnica koja je izgorila u 

Domovinskom ratu danas je obnovila svoj fundus i nastavlja svoju stoljetnu tradiciju. U gradu djeluje i 

jedna znanstvena ustanova, a to je Centar za znanstveni rad HAZU. 

Danas Vinkovci prolaze još uvijek težak put obnove dijeleći sudbinu čitave Hrvatske, ali uz 

nepovoljni položaj na istočnoj granici zemlje. 

Pored inicijativnog, receptivnog i tranzitnog turizma, grad Vinkovci i okolica obiluju tradicijskom 

baštinom i načinom življenja, rada i običaja iz prošlosti. 

Razvoj vinkovačkog turizma ogleda se i u „stanovima“ uz šume, koji u posljednje vrijeme izrastaju u 

lijepa i ponudom bogata seoska domaćinstva s ciljem razvoja seoskog turizma Obiteljska gospodarstva 

nemaju mogućnost noćenja gostiju, već nude jednodnevne aranžmane. 

� Stan «Sopot» Vinkovci 

� «Antin stan» Ivankovo 

� «Šimin stan» Rokovci 

� Obiteljsko gospodarstvo Jarmina 

� Obiteljsko gospodarstvo Tordinci 

� «Mustang» Bošnjaci 

� Dretvićev stan Županja 

� «Kapetanova kuća» Šarengrad 

U svojoj ponudi nude tradicijski način života kroz slavonske običaje i gastro ponudu starih jela i 

kolača, te rad na poljima i odmor u sjenovitim dvorištima, šetnju uz rijeke ili ribolov i kupanje. 

Ribolov je moguć na rijeci Bosut i njezinim pritokama kao i jezerima Banja i Bajer, gdje se mogu 

loviti slatkovodne ribe: šaran, smuđ, som, linjak, grgeč, karas i štuka. Razvijen je i športski ribolov. U 

gradu postoji sedam športsko-ribolovnih klubova i to: «Priroda», «Željezničar», «Lavanda», «Bajer», 

«Spačva», «Vodovod» i «Lopoč». U gradu se održavaju i brojna natjecanja kako u športskom ribolovu 

tako i u kuhanju fiša na izletištu «Sopot», kod hotela «Slavonija» ili uz samu rijeku Bosut. 

64

Grad Vinkovci se nalazi uz veliki šumski spačvanski bazen koji obuhvaća 40.000 hektara. Lovački 

savez Vukovarsko-srijemske županije ima 51 lovište o kojima se brinu lovačka društva u gradovima i 

selima diljem Županije. Društva su brojna s članstvom i aktivnim radom brinu o lovištima i divljači 

(jelenima, srnama, divljim svinjama, fazanima i drugim vrstama). Nadomak gradu poznata su lovišta 

«Kunjevci», «Spačva» i «Merolino» gdje se nalaze i lijepo uređene lovačke kuće za domaće i strane 

lovce. Najveći broj stranih lovaca dolazi iz Italije i Njemačke. 

Uz bogate povijesne znamenitostii kao i gospodarske osobitosti koje ovo područje čine zanimljivim, 

Vinkovci s okolicom imaju i svoju raznovrsnu i sveobuhvatnu ugostiteljsko – turističku privlačnost. 

Vinkovci su važno prometno čvorište koje je željezničkim, cestovnim a u novije vrijeme i 

zrakoplovnim vezama povezano sa svim krajevima naše zemlje, a ujedno je i značajna međunarodna 

raskrsnica putova koje spajaju predjele sjeverne i srednje Evrope s atraktivnim i sunčanim krajevima 

u podneblju Jadranskog mora i Sredozemlja. 

U gradu se nalazi šest hotela s ukupno oko 480 ležaja i to hotel «Cibalia», «Kunjevci», «Admiral», 

«Gem», «Slavonija» i «Ledy-M». 

Na auto cesti kod graničnog prijelaza «Bajakovo» nalazi se hotel «Šumski dvori» s 180 ležaja. 

Gurmani u Vinkovcima mogu posjetiti desetak suvremeno opremljenih specijaliziranih restorana sa 

slavonskim specijalitetima, također je velika ugostiteljska ponuda caffe barova i ljetnih terasa. U gradu 

rade i 4 turističke putničke agencije: «Polet», «Mare panonium tours», «Meridijan» i «Panturist». 

«Vinkovačke jeseni» velika su kulturna i turistička manifestacija grada, a tu se Sajam zdravlja, 

Festival glumca, Salon stripa, Turistički forum, Pokladna povorka, izbor najljepše Slavonke, 

Vinkovačko ljeto i brojna sportska događanja od kojih nogomet i tenis imaju najdužu tradiciju. 

Tablica 23. Dolasci i noćenja turista na području grada Vinkovaca 

OPIS 

30.04.2007. 

DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA 

DOMAĆI 11.711 21.529 10.881 21.503 11.946 21.438 4.368 11.192 

STRANI 3.694 6.379 3.565 5.564 3.791 6.331 1.179 1.940 

UKUPNO 15.405 27.908 14.446 27.067 15.737 27.769 5.547 13.132 


2004. 2005. 2006. 

Iz priložene tabelarnog pregleda vidljivo je da primat u turističkom smislu u gradu Vinkovcima imaju 

domaći turisti sa 21.438 ostvarenih noćenja u 2006 godini, dok su strani državljani ostvarili 6.331. Od 

2004. godine do 2006. godine broj dolazaka kako domaćih turista tako i strani gosti bilježe lagani 

porast dolazaka u grad. U 2007. godini mogao bi se ostvariti značajan porast broja gostiju, a to 

potvrđuje broj gostiju i broj noćenja u prva četiri mjeseca. 

65

Grafički prikaz 6. Broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u 2006. godini 

14.000 

12.000 

10.000 

8.000 

6.000 

4.000 

2.000 

24.000 

22.000 

20.000 

18.000 

16.000 

14.000 

12.000 

10.000 

8.000 

6.000 

4.000 

2.000 

0 

0 

Ostvareni dolasci domaćih i stranih turista u 2006. godini u 

usporedbi s 2005. godinom 

DOLASCI 2005.god. 

DOLASCI 2006.god. 

DOMAĆI STRANI 

Ostvarena noćenja domaćih i stranih turista u 2006. godini u 

usporedbi s 2005. godinom 


DOMAĆ I STRANI 

2005.god. 

2006.god. 

66

1400 

1200 

1000 

800 

600 

400 

200 

0 

Grafički prikaz 7. Broj dolazaka i noćenja stranih turista prema zemljama 

Ostvareni dolasci stranih turista u 2006. godini prema 

zemljama pripadnosti turista 


Tablica 24. Struktura dolazaka i noćenja turista na području grada Vinkovaca 

OPIS 

2004. 2005. 2006. 30.04.2007. 


DOMAĆI 76,02% 77,14% 75,32% 79,44% 75,91% 77,20% 78,75% 85,23% 

STRANI 23,98% 22,86% 24,68% 20,56% 24,09% 23,80% 21,25% 14,77% 

UKUPNO 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 


AUSTRIJA 

B i H 

ITALIJA 

NJEMAČKA 

SLOVENIJA 

SRBIJA I CRNA GORA 

VELIKA BRITANIJA 

SAD 

OSTALE 

2500 

2000 

1500 

1000 

500 

0 

Ostvarena noćenja stranih turista u 2006. godini prema 

zemljama pripadnosti turista 

AUSTRIJA 

B i H 

ITALIJA 

NJEMAČKA 

SLOVENIJA 

SRBIJA I CRNA GORA 

VELIKA BRITANIJA 

SAD 

67 

OSTALE

Tablica 25. Dolazak i noćenja stranih turista prema zemljama pripadnosti turista 

2004. 2005. 2006. 

30.04.2007. 

OPIS 


AUSTRIJA 277 392 189 294 153 225 30 42 

B i H 225 326 279 366 317 466 168 215 

ITALIJA 835 1.283 957 1.429 1.017 2.010 279 575 

NJEMAČKA 499 1.178 473 971 483 943 135 278 

SLOVENIJA 445 571 547 765 340 563 226 294 

SRBIJA I CRNA 

GORA 

213 272 178 219 166 217 28 43 

VELIKA 

BRITANIJA 

104 135 72 167 90 122 15 52 

SAD 119 466 72 157 78 110 8 12 

OSTALE 977 1.756 798 1.196 1.147 1.675 290 429 

UKUPNO 3.694 6.379 3.565 5.564 3.791 6.331 1.179 1.940 


Na području grada Vinkovaca u 2006. godini najviše noćenja ostvarili su državljani Italije 2.010, 

slijede državljani Njemačke 943, Slovenije 563, Bosne i Hercegovine 466 i državljani Austrije 225. 

U prva četiri mjeseca 2007. godine trend noćenja ponavlja se tako primat i dalje drže državljani Italije 

575 noćenja, slijede državljani Slovenije 294, državljani Njemačke 278 i državljani Bosne i 

Hercegovine 215. 

Tablica 26. Struktura dolazaka i noćenja stranih turista prema zemljama pripadnosti turista 

2004. 2005. 2006. 

30.04.2007. 

OPIS 


AUSTRIJA 7,50% 6,15% 5,30% 5,28% 4,04% 3,55% 2,54% 2,16% 

B i H 6,09% 5,11% 7,83% 6,58% 8,36% 7,36% 14,25% 11,08% 

ITALIJA 22,60% 20,11% 26,84% 25,68% 26,83% 31,75% 23,66% 29,64% 

NJEMAČKA 13,51% 18,47% 13,27% 17,45% 12,74% 14,89% 11,45% 14,33% 

SLOVENIJA 12,05% 8,95% 15,34% 13,75% 8,97% 8,89% 19,17% 15,16% 

SRBIJA I CRNA 

GORA 

5,77% 4,26% 4,99% 3,94% 4,38% 3,43% 2,38% 2,22% 

VELIKA 

BRITANIJA 

2,81% 2,12% 2,02% 3,00% 2,37% 1,93% 1,27% 2,68% 

SAD 3,22% 7,30% 2,02% 2,82% 2,06% 1,74% 0,68% 0,62% 

OSTALE 26,45% 27,53% 22,39% 21,50% 30,25% 26,46% 24,60% 22,11% 

UKUPNO 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 


Iz priloženih tabelarnih pregleda možemo zaključiti da iskorištenost smještajnih kapaciteta u gradu je 

jako slaba. U 2006. godini prosječna iskorištenost smještajnog kapaciteta u hotelima grada je 15,85% , 

odnosno u prosjeku dnevno u gradu boravi 76,08 turista uz prosječnu popunjenost hotela od 1,58 

kreveta. Od prosječno 43,12 dolazaka turista u grad njih 1,76 ostaje prenoćiti. Ovaj odnos nešto je 

povoljniji za domaće turiste i iznosi 1,79 dok kod stranih turista odnos je 1,67 noćenja u odnosu na 

dolazak. Talijani sa 1,98 i Nijemci sa 1,95 noćenja su najčešći i najbrojniji strani gosti u gradu, dok su 

Slovenci u prosjeku, a svi ostali strani turisti kreću se ispod prosjeka noćenja. 

68

5.11 Kultura 

Vinkovci se nalaze u središnjem dijelu sjeveroistočne Hrvatske. Arhitektonska obilježja, povijesni i 

kulturni razvoj grada, te njegov gospodarski značaj u velikoj su mjeri određeni njegovim 

zemljopisnim položajem – smješten je u plodnoj i šumovitoj slavonskoj ravnici, na obalama rijeke 

Bosuta, na mjestu gdje se međusobno najviše približuju savski i dunavski sliv. Ovo područje su od 

najstarijih vremena presijecali važni kopneni, a u antičko vrijeme i vodeni putovi, što je, uz prirodne 

pogodnosti, poticalo razvoj naselja. 

Vinkovci su grad bogate povijesne i kulturne baštine, naseljeni kontinuirano više od 7 tisuća godina, 

od neolitika do danas. 

Temelji grada čuvaju tragove prapovijesnih naselja na uzvisinama uz Bosut (tržnica, Dirov brijeg, 

Ervenica, Sopot...), u kojima su se smjenjivali nositelji različitih kulturnih skupina i populacija 

(starčevačka, sopotska, vučedolska, vinkovačka kultura…), sve do Breuka i Kelta. 

Početkom 1. stoljeća prije Krista keltski Vinkovci ulaze u sastav Rimskoga carstva, a središte grada je 

i danas smješteno unutar rimskoga grada - Colonia Aurelia Cibalae gdje su rođena dva rimska cara – 

braća Valentinijan I. (364. - 375.) i Valens (364. - 378.). 

U 3. stoljeću grad je sjedište ranokršćanske biskupije pod upravom biskupa Euzebija. On je pogubljen, 

a nekoliko desetljeća nakon njega na isti način je stradao i lektor Polion. Obojica su kasnije proglašeni 

svetima, kao prvi ranokršćanski mučenici na ovim prostorima. Upadi barbarskih plemena (Huna, 

Gota, Gepida, Langobarda...) utječu na propast grada. Avari i Slaveni, koji ovaj dio jugoistočne 

Europe naseljavaju u drugoj polovici 6. stoljeća, nalaze Cibalae u potpunosti srušene. 

Srednjovjekovni Vinkovci vezani su za bjelobrdsku kulturu na Meraji, na čijem temelju nastaje naselje 

Sveti Ilija, koje nakon raznih osvajača (Franci, Bizant, Bugari) 1071. godine potpada pod mađarsku 

vlast. Od 1102. godine Hrvatska i Slavonija su u personalnoj uniji s Ugarskom. 

Iz tog vremena sačuvani su ostatci temelja ranoromaničke crkvice Svetoga Ilije, pokraj koje je 

početkom 14. stoljeća izgrađena veća gotička crkva, posvećena također svetom Iliji. Ta crkva, kao i 

groblje pored nje, prvi put je značajnije oštećena dolaskom Turaka koji poslije mohačke bitke 1526. 

godine osvajaju ove krajeve, uzrokujući raseljavanje domaćega stanovništva i rušenje naselja. Na 

boravak Turaka podsjeća i ime meraja, što znači "mjesto za odmor". 

Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine ovo je područje konačno oslobođeno od Turaka, a 

stanovništvo se polako vraća u svoje razorene domove. Od kraja 17. stoljeća naziv Vinkovci je u 

stalnoj upotrebi. 

Godine 1702. Vinkovci ulaze u sastav vojne granice. Postavši kasnije pukovnijsko, a potom i sjedište 

generala vojne konjice, Vinkovci se naglo naseljavaju i urbaniziraju. Oko novoformiranoga trga, koji 

je u prvo vrijeme služio kao vojno vježbalište, oblikuje se gradska jezgra. Drvene zgrade zamjenjuju 

se novogradnjama od opeke s karakterističnim trijemovima u stilu vojnograničarskoga baroka. 

Sjevernu stranu trga određuje rimokatolička crkva Svetoga Ivana Nepomuka (građena od 1772. do 

1777. godine), današnja crkva Svetih Euzebija i Poliona. Na zapadnoj strani trga smještena je prva 

zidana jednokatnica, zgrada negdašnjega sjedišta 7. Brodske pukovnije iz 1775. godine, današnji 

Gradski muzej. 

Preseljenjem Gimnazije iz Petrovaradina 1779. godine Vinkovci postaju važno prosvjetno, 

gospodarsko i kulturno središte. Sredinom 19. stoljeća trg dobiva obilježja današnjega geometrijski 

oblikovanoga perivoja. 

Iz vinkovačke, šokačke, vojnograničarske obitelji potječe hrvatski ban barun Josip Šokčević, koji je za 

banovanja (1861-1867.) vodio politiku dugoročnog gospodarskog jačanja Hrvatske, te donio cijeli niz 

odluka u oblasti uprave, sudstva, obrazovanja i kulture. 

Razvojačenjem Vojne granice 1873. godine Vinkovci ulaze u novo povijesno razdoblje, a njezinim 

ukidanjem 1881. godine priključuju se Banskoj Hrvatskoj. Gospodarski napredak, temeljen na obrtu, 

69

potaknut je razvojem industrije i željezničkoga prometa (prva željeznička pruga izgrađena je 1878. 

godine). 

Završetkom 1. svjetskoga rata i raspadom Austro-Ugarske monarhije Vinkovci ulaze u sastav 

Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a status grada, kao i svoj grb, dobivaju 1922. Godine 1929. 

Kraljevina SHS mijenja naziv u Kraljevina Jugoslavija, u čijem sklopu je 1939. godine uspostavljena 

Banovina Hrvatska. Zahvaćeni tadašnjim općim kretanjima, i stanovnici Vinkovaca sudjeluju u raznim 

oblicima otpora protiv vladajućega poretka, a u 2. svjetskom ratu daju svoj doprinos u borbi protiv 

fašizma. 

Za vrijeme Jugoslavije, u drugoj polovici 20. stoljeća Vinkovci se učvršćuju kao važno prometno 

čvorište s razvijenom industrijom, poljodjelstvom i stočarstvom. 

Od svibnja 1991. godine Vinkovci su u sastavu samostalne Republike Hrvatske, koja je te godine 

istupila iz jugoslavenske državne zajednice i proglasila svoju neovisnost. U srpnju iste godine 

uslijedila je srpska agresija na grad. 

Tijekom Domovinskoga rata (1991. - 1995. godine) grad je u znatnoj mjeri razrušen, a njegovi 

mještani uz mnoge dragovoljce sudjeluju u pružanju otpora agresoru i oslobađanju zaposjednutih 

dijelova Hrvatske, pridonoseći tako borbi za njezinu nacionalnu i gospodarsku samostalnost. 

Vinkovci se ponose brojnim hrvatskim rodoljubima, znanstvenicima, književnicima i umjetnicima koji 

su u ovome gradu rođeni ili su uz njega vezani obrazovanjem i stvaralaštvom. To su, primjerice: 

hrvatski ban Josip Šokčević, skladatelj hrvatske himne Josip Runjanin, pedagog Ivan Filipović, 

farmakolog dr. Julije Domac, arheolozi dr. Josip Brunšmid, dr. Viktor Hoffiller i dr. Stojan 

Dimitrijević, povjesničari Mijo Brašnić, Ferdo Šišić, Josip Matasović i Stjepan Pavičić, matematičar, 

fizičar i astronom dr. Oton Kučera, liječnici dr. Andrija Štampar i dr. Zlatko Sremec, velikani hrvatske 

književnosti Matija Antun Relković, Ivan i Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vladimir Kovačić, Josip 

Bogner i Slavko Mađer, velikani hrvatske likovne umjetnosti Vanja Radauš, Slavko Kopač, Albert 

Kinert, Ivan Domac, i mnogi drugi. 

Vinkovci imaju razvijeno školstvo (gimnazija stara 220 godina, 7 osnovnih i 7 srednjih škola, osnovna 

a odnedavno i srednja glazbena škola, Stručni studij poljoprivrede, te od 2003. i Stručni studiji 

eletrotehnike i građevine, kao i tri smjera Filozofskog fakulteta iz Osijeka), kulturu i znanost (Gradski 

muzej, Galerija likovnih umjetnosti, Gradska knjižnica i čitaonica, Gradsko kazalište, Ogranak matice 

hrvatske, Centar za znanstveni rad HAZU, Ispostava državnoga arhiva, slavonska naklada Privlačica), 

gospodarstvo (utemeljeno na kvalitetnom panonskom tlu, razvijenom poljodjelstvu i stočarstvu, 

nalazištima gline, prometu, šumarstvu – šumski bazen Spačva u kojem dominira glasoviti slavonski 

hrast). 

Grad je poznat po brojnim sportskim i kulturno-umjetničkim društvima, te priredbama, od kojih su 

najpoznatije Vinkovačke jeseni (prikaz izvornoga hrvatskoga folklora koji je od 1966. godine do 

danas prerastao u najveću turističku, kulturnu i gospodarsku smotru u Hrvatskoj). 

Također se tradicionalno održavaju: Festival glumca, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Salon stripa, Salon 

fotografije i Festival tenisa. 

Vinkovci su grad u kojem ima 8 osnovnih škola od kojih je jedna glazbena, broj djece u osnovnim 

školama kreće se oko 4 200 polaznika. Grad Vinkovci je srednjoškolski centar naše Županije sa oko 4 

200 đaka koji pohađaju nastavu u 7 srednjih škola. Vinkovačka gimnazija proslavila je ove godine 225 

godišnjicu rada kao jedna od najstarijih obrazovnih ustanova na ovom području. U gradu Vinkovcima 

studira oko 680 studenata na dislociranom studiju sveučilišta J. J. Strossmayera iz Osijeka i to: 

� stručnom studiju 

1. građevinarstvo - opći smjer 

2. elektrotehničkom - el. energetika 

informatika 

automatika 

70

3. poljoprivreda 

� sveučilišni studij - Filozofski fakultet Osijek 

1. hrvatski jezik i književnost i knjižničarstvo 

2. engleski jezik i književnost i povijest. 

Vinkovci su grad u kojem se njeguje tradicijska kultura, kulturno-umjetnički život, kroz ustanove 

kulture i kulturno-umjetnička društva i udruge građana. Izuzetno aktivan Gradski muzej Vinkovci sa 

svojim redovnim programom i izložbama, ali i programima kao što su Vinkovački karneval, 

Cibalitanska noć…, aktivna Gradska knjižnica te kazalište Joza Ivakić u kojem osim redovnog 

kazališnog života održava se lutkarsko proljeće, Festival glumca, te koncerti tamburaške glazbe. U 

gradu djeluje tridesetak udruga koje njeguju tradiciju i običaje ovom kraja, kao što su Vinkovački 

šokački rodovi, ili KUD kojih ima desetak i koja su aktivna tokom godine, a kulminacija njihovog 

rada je na kulturnoj manifestaciji Vinkovačke jeseni. 

Grad je poznat po brojnim tamburaškim sastavima iz koji su se regrutirali poznati tamburaši i pjevači, 

te popularizirali ovaj vid glazbe karakterističan za ovaj kraj i Vinkovce. U Vinkovcima djeluju i dvije 

udruge slikara, (u kojima je preko 20 aktivnih akademskih slikara i kipara), tako da je vrlo aktivna i 

slikarska scena. 

5.11.1 Dramska umjetnost 

Kazališna tradicija u Vinkovcima seže od daleke 1917. godine, kada je Diletantsko kazalište izvelo 

"Prosce" Ise Velikanovića. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. 

Narodni kazalište Vinkovci izvelo je 5. srpnja 1945., odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo 

"Požar strasti" Josipa Kosora. Slijede "Inoče" Joze Ivakića (1966.), "Graničari" Josipa Freudenreicha 

(1971.), dramatizirani roman "Đuka Begović" Ivana Kozarca (1974.), "Šokica" Ilije Okrugića (1976.), 

dramatizirani "Mrtvi kapitali" Josipa Kozarca (1977.), "Pouzdani sastanak" Joze Ivakića (1978.), 

musical I. Boždara i Davora Kačića "Bećarske vatre", dramatizirani "Satir iliti divji čovik" M. A. 

Relković (1982.) i mnoga druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku 

razinu svoje glume. Franjo Jelinek Beli bio je izvrstan Đuka Begović. 

Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su Vanja Drach, Nada 

Subotić, Ivo Ficij, Mato Ergović, Žarko Mijatović, Jasna Bašić, Rade Šerbedžija, Ivo Gregurović, 

Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelj kazališta zaslužni su za njegov uspon Vojin Dubajić, Vladimir 

Rem i Miroslav S. Mađer. Osobito uspješan redatelj bio je Himzo Nuhanović, višegodišnji scenarist 

otvorenja "Vinkovačkih jeseni". Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje 

umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac 

Fabijan Šovagović, kao izvrstan Đuka Begović i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. 

Likovna umjetnost 

Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i 

nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, 

ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su Albert Kinert (grafički list Satir), 

Branko Ružić (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i Rudolf Švagel Lešić (poprsje Josipa 

Kozarca). 

Vanja Radauš, akad. kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih 

umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje 

nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama M. A. Relkovića, Josipa i Ivana 

Kozarca, Josipa Kosora, Josipa Lovretića, Ivane Brlić Mažuranić i drugih značajnih osoba. 

Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; 

Ivan Domac, pokazivao interes za pejzaž; Božidar Kopić, slikao portrete, aktove i pejzaže; Joza 

71

Mataković, slikar i scenograf, autor znaka Vinkovačkih jeseni; Đurđena Zaluški , trajno vezana uz 

motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na 

Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz 

odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj 

Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; Dubravko Mataković, jedan od vodećih suvremenih hrvatskih 

majstora stripa, kao i mnogi drugi. 

5.11.2 Književnost 

Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje vukovarsko-srijemske županije obogaćivao 

se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. Matija Antun 

Relković, glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u 18. stoljeću. Osim 

spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". 

U 19. stoljeću najznačajnija književna ličnost je Josip Kozarac, moderni nastavljač ideja 

Reljkovićevih. Josip Lovretić, pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; 

Josip Kosor, romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; Joza Ivakić, 

svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru 

pučkog teatra; Josip Bogner, piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; Ivan 

Kozarac, njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. 

5.11.3 Glazbeni život 

Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti Josipa 

Runjanina (1821.-1878.), skladatelja hrvatske himne, osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. 

U Vinkovcima je 1948. osnovana Gradska muzička škola, 1971. postala je osnovna muzička škola, a 

danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje 

sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. 

Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se Najbolji hrvatski tamburaši (Zlatni dukati), 

Dike, Slavonske lole, Patria, Sinovi ravnice i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je dance 

skupina Colonia - danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj, a na hrvatskoj rock sceni skupina 

Majke. Iako danas bend "Majke" više ne postoji, bivši pjevač "Majki" - Goran Bare, objavio je svoj 

prvi solo album sa sastavom Plaćenici, koji je postavio nove standarde na Hrvatskoj blues sceni, te 

nastavlja s radom izdavanjem novog albuma "Za život". Ne možemo zaobići ni zvijezdu rap glazbe 

Shorty-ia. 

Također, ne možemo ne spomenuti pokojnog "Satana panonskog", možda i jedinog pravog Hrvatskog 

"underground" izvođača, poznatog po svojim krvavim scenskim nastupima i nesvakidašnjom prozom. 

U gradu se odvijaju i njeguju prikladne javne manifestacije, tokom pokladnih dana: Vinkovački 

karneval. Vrlo aktivno pokladno jahanje, kazališna sezona završava lutkarskim proljećem (preko 40 

predstava) za predškolce i osnovnoškolce, te Festivalom glumca jedinstvenim festivalom posvećen 

glumcu, festivalu koji u 10-ak dana predstavi 8 – 12 predstava. 

Uvod u Vinkovačko ljeto započinje sa Olimpijadom dječjih vrtića grada, a finalisti idu na završnu 

priredbu na nivou Hrvatske. Vinkovačko ljeto osim vrhunskih glazbenih koncerata, popa-rocka, 

klasične glazbe, priredbu KUD-ova, ima centralnu manifestaciju proslavu dana Grada za izborom za 

Miss modela, priredbu ljepote i glazbe, športskih natjecanja mladih u 11 disciplina, ali i profesionalni 

teniski turnir na koji dođu tenisači sa svih kontinenata ako svojem kvalitetom mogu upasti u turnir. 

Završna priredba Vinkovačkog ljeta ili početak Vinkovačkih jeseni jest Festival tenisa, najveći teniski 

turnir veterana, koji odavno već ima međunarodni karakter. 

Športsko-zabavna manifestacija Vinkovačko ljeto, odvija se tokom VI, VII i VIII mjeseca na 

igralištima i trgovima grada, koncerti, priredbe, te športske igre mladih sa finalnim natjecanjima 

najboljih iz cijele Hrvatske u Splitu. 

72

5.12 Gradske manifestacije 

5.12.1 Vinkovačke jeseni 

U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne Slavonije i Vukovarsko-srijemske županije, već više od 

četrdeset godina održavaju se u rujnu mjesecu Vinkovačke jeseni. 

Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija 

ne samo Vinkovaca i okolice, već Hrvatske u cjelini. Na jesenima sudjeluju folklorne skupine iz 

različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja Europe i Amerike. 

Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966. godine. U početku bila je to lokalna smotra 

izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i 

Slavonije i Baranje. Godine 1970. uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina Gradišćanskih 

Hrvata i Rusina i Ukrajinaca iz Petrovaca. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih 

dijelova bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Francuske, Švedske i 

SAD. 

Od 1977.godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog folklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od 

1990. godine smotra izvornoga hrvatskoga folklora na kojoj nastupaju i folklorne skupine iz dijaspore. 

Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri.One se održavaju nekoliko večeri prije 

svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju folklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od 1993. 

godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina folklorne večeri imaju natjecateljski 

karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i 

Đakovačkim vezovima. 

Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s 

programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U 

programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i 

narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća 

žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. Svaku priredbu 

izravno prenosi HRT. 

Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani koji se održavaju od 1974. 

godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice., nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati 

izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. 

Mimohod sudionika Smotre folklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih 

sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se 

prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. 

Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih 

nošnji i zvucima folklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i 

drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. 

Smotra folklora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i 

najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača 

Smotra folklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s preko 3.000 izvođača. 

Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. 

Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive 

svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo 

mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve više 

kao hobi i ljubav prema tradiciji svog kraja. 

Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, 1970. godine nastaju Male vinkovačke jeseni, 

koje 1971. godine prerastaju u Dječje jeseni. 

73

Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, folklornih i plesnih 

skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. 

Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi 

kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. 

U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni 

skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. 

Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, 

slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. Dođite bar 

jedanput na naše Jeseni, doživite, osjetite i upoznajte Slavoniju i Hrvatsku, bit ćete nam dragi gosti, a 

kada nas upoznate, vjerujte i prijatelji. 

5.12.2 Ostale gradske manifestacije 

� Pokladni karneval – Vinkovački karneval 

� Pokladno jahanje 

� Lutkarsko proljeće 

� Olimpijada dječjih vrtića 

� Sajam zdravlja 

� Festival glumca 

� Športske igre mladih 

� Vinkovačko ljeto 

� Vinkovci open – prof. teniski turnir 

� Festival tenisa 

� Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva 

� Mjesec knjige 

� Dani Matice hrvatske 

� Dani Ivana i Josipa Kozarca 

74

5.13 Sport 

Sport, kao rekreacija i kao vid natjecanja, na području grada Vinkovaca i županije veoma je 

popularan, osobito u novije vrijeme kada su postizani najzapaženiji rezultati. 

Vinkovački nogometni klub zvao se u početku "Cibalia" (1919.), ali je poslije 1945. morao promijeniti 

ime u "Dinamo". 1982. ušao je u prvu ligu bivše jugoslavenske države i u njoj se natjecao do 1987. 

godine. Iza 1990. klub se vratio svom prvotnom nazivu Hrvatski nogometni klub "Cibalia". 

Na tradicijama srednjoškolskog igranja odbojke u Vinkovcima je nastao Ženski odbojkaški klub 

"Spačva", onda "Vibrobeton" koji se od 1998. natjecao u prvoj ligi. 

Judo klub "Vinkovci" (1969.) u samom začetku imao je veoma uspješnu natjecateljku Ljerku 

Prakaturović, prvakinju Hrvatske i bivše Jugoslavije. Kasnije klub pod imenom "Cibalae banka" od 

1995. godine dominira na hrvatskim natjecanjima pod vodstvom trenera Josipa Petrinovića. Pod 

imenom Judo klub Auto Čuljak postaju prvaci Hrvatske u sezoni 2006/2007. 

Stolnoteniski klub "Lokomotiva" osnovan je 1964. godine. Uspio je 1972. godine postati prvoligaš u 

muškoj konkurenciji. Iz tog razdoblja najpoznatiji su njegovi igrači Damir Jurčić, Ivan Knežević, i 

Branko Božičević. Među najpoznatije sportaše spada i vinkovačka stolnotenisačica Branka Batinić, 

koja je imala istaknuto mjesto među svjetskim imenima stolnog tenisa. 

Tenis se igra u Vinkovcima već u 19. stoljeću. Njime su se bavili bolje situirani građani, vojni stalež i 

njihove supruge, a prvo pravo igralište sagrađeno je 1913. god. na šetalištu zvanom Lenije. Nakon 

Prvog svjetskog rata osnovan je prvi klub pod imenom Cibalia, a tenis se igrao na igralištima u 

Lenijama. Godine 1933, vinkovački tenisači osnivaju novi klub pod imenom VTK. Te godine klub 

postaje dio Tenis saveza i počinje sudjelovati u natjecanjima za prvenstvo ondašnje države. Godine 

1954. sagrađena su dva nova, potpuno opremljena igrališta u sklopu Centra za fizičku kulturu. Začetak 

sadašnjeg igranja tenisa vezan je za 1980. godinu i osnivanje TK "Vinkovci". 

Danas TK Vinkovci ima 9 vanjskih igrališta, te četiri igrališta u teniskoj dvorani. Tenis klub Vinkovci 

dobitnik je zlatne medalje i Grba grada Vinkovaca, Županijske plakete, plakete Hrvatskog teniskog 

saveza za 2006. godinu kao najbolje organiziranom klubu u Hrvatskoj. 

Košarka se organizirano u Vinkovcima igra od 8. lipnja 1963. godine kada je osnovan Košarkaški klub 

VINKOVCI. 

U tih četrdeset godina klub je u nekoliko navrata mijenjao ime – Vinkovci, Dinamo, Telecomp, a 

danas egzistira pod prvotnim imenom KK VINKOVCI. Tijekom bogate klupske povijesti skromni 

klub iz slavonske ravnice vinuo se u prvoligaške visine gdje je nekoliko sezona kontinuirano igrao 

zapaženu ulogu u nacionalnim prvenstvima te se okušao i u europskoj konkurenciji (izborio je 

plasman u poluzavršnicu Kupa Korać). Kroz klub je prošla plejada igračica i igrača, danas akademika, 

istaknutih privrednika i intelektualaca. 

KK VINKOVCI danas, to je stabilan hrvatski košarkaški A-2 ligaš sa prepoznatljivom fizionomijom i 

mjestom u hrvatskoj košarci. 

Kroz dugih 40 godina egzistencije u vinkovačkom, slavonskom i hrvatskom športu košarka je 

dokazala svoju vitalnost, vrijednost i važnost te zasigurno ima dobre predispozicije za nastavak 

kontinuiteta organiziranog igranja košarke te za nove športske uspjehe i dosege. 

75

5.14 Strateški prioriteti Grada Vinkovaca 6 

Strateški ciljevi razvoja grada Vinkovaca i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru grada 

Vinkovaca jesu: 

1. rad u: obrtništvu, malom i srednjem gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu, prehrambenoj 

industriji i visokom školstvu; 

2. kvalitetan smještaja i življenja kroz: kvalitetnu urbanizaciju, infrastrukturu i okoliš; 

3. privrženost prostoru i zajednici kroz partnerstvo komunikaciju, suradnju i druženje i 

4. ponos, zdravlje i samopouzdanje svih Vinkovčana 

Strateški ciljevi razvoja grada Vinkovaca 

jesu da grad Vinkovci u okviru Vukovarsko-srijemske županije, Republike Hrvatske, Europe i svijeta 

postane grad: 

1. atraktivan za mlade ljude i ostale stanovnike, 

2. koji svoje mogućnosti ostvaruje kroz trajan, siguran i brzi razvoj 

3. koji osigurava svojim stanovnicima, bez obzira na dob: zapošljavanje i zaradu, 

4. omogućava kvalitetan smještaj-stanovanje, 

5. te pruža šansu zdravlju i gospodarskom razvitku kroz kvalitetan stil življenja. 

Strateški cilj Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Vinkovaca od 2005.-2008. 

godine, 

jest da grad Vinkovci u okviru Vukovarsko-srijemske županije, Republike Hrvatske, Europe i svijeta 

postane grad koji će strateške ciljeve razvoja Vinkovaca postići korištenjem: 

Prednosti Vinkovaca su: 

1. geopolitički položaj i 

2. prometni položaj. 

Potencijali Vinkovaca su: 

1. ljudi 

2. zemljište, šume, voda, tradicija, 

3. postojeća infrastruktura usmjerena razvoju kvalitetnog života i zdravlju stanovnika, obrtništva, 

poduzetništva, prerađivačke industrije, turizma i visokog školstva a sve utemeljeno na 

zdravom urbanom planiranju u funkciji korisnika prostora. 

Program mjera izrađen je na način da je umrežio sve do sada izrađivane dokumente kojima se 

predviđao razvoj Vinkovaca u segmentima a koji su izrađeni u Poglavarstvu Grada Vinkovaca i u 

drugim službama izvan Poglavarstvu Grada Vinkovaca. 

Svrha Programa mjera jest da omogući usmjereni razvoj prema konkretnim ciljevima uz primjenu 

mjera koje su obrazložene u Programu mjera za svako područje života i rada u zajednici u obuhvatu 

grada Vinkovaca. 

U Programu mjera glavna su usmjerenja prema realizaciji “zelene magistrale” i povezivanju iste s 

“plavom magistralom” što znači ravnopravni gospodarski, društveni i kulturni razvitak kontinentalnih 

6 Izvješće o stanju u prostoru Grada Vinkovaca i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada 

Vinkovaca, Sl. glasnik Grada Vinkovaca,12/04; 

76

Vinkovaca u odnosu na pomorska područja kroz razvoj svih segmenata kontinentalnog turizma, 

gospodarstva, naročito u području prehrane i prerade resursa kojima Vinkovci raspolažu, a 

korištenjem raspoloživih ljudskih potencijala. 

Program mjera jest poticaj mnogim gospodarstvenicima i stanovnicima Vinkovaca za pronalazak svog 

područja rada u prostoru grada Vinkovaca u vremenu koje je pred nama. 

Program mjera ima, između ostaloga cilj da bude živa materija koja će se ostvarivati u prostoru. 

5.14.1 Opis strateških projekata Grada Vinkovaca 

Izvršene kapitalne investicije koje su osigurale zapošljavanje i razvitak Grada Vinkovaca u 

razdoblju od 2003. – 2007. godine: 

� Gospodarstvo, zdravstvo i socijalna skrb: 

1. Donošenje Prostornog plana uređenja Grada Vinkovaca i Generalnog urbanističkog plana 

Vinkovaca, 

2. Izgradnja Centra za rehabilitaciju «Mala Terezija», 

3. Izgradnja, sanacija i uređenje Opće bolnice Vinkovci, 

� Obrazovanje, kultura i šport: 

1. Otvaranje Visokoškolskog studija J. J. Strossmayera Osijek u Vinkovcima, 

2. Proširenje kapaciteta Industrijsko - obrtničke škole S. S. Kranjčevića i Tehničke škole Ruđera 

Boškovića, 

3. Sanacija i rekonstrukcija kazališta Joza Ivakić, 

4. Športska dvorana Ekonomske i trgovačke škole Ivana Domca, 

� Zaštita okoliša, komunalno gospodarstvo i promet: 

1. Razminiranje bivšeg odlagališta komunalnog otpada, lokacija Papuk kod Opće bolnice 

Vinkovci, 

2. Razminiranje Poduzetničko – industrijske zone Jošine i rubnih dijelova Vinkovaca, 

3. Izmuljivanje vodotoka rijeke Bosut, 

4. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i kolektorske mreže, 

5. Uređenje i proširenje groblja, 

6. Uređenje kanalske mreže za odvodnju površinskih voda, 

7. Izgradnja kanalske mreže u Prišincima za odvodnju površinskih voda, 

8. Izgradnja 12 km nove javne rasvjete, 

9. Izgradnja 6,5 km nove kanalizacijske mreže, 

10. Izgradnja 9 km novog sustava vodovoda, 

11. Izgradnja Južne obilaznica, 

12. Izgradnja, sanacija i asfaltiranje 21,54 km cesta, 

13. Izgradnja i uređenje sustava za regulaciju prometa s 4 nova semafora. 

Buduće kapitalne investicije koje osiguravaju zapošljavanje i razvitak Grada Vinkovaca za 

razdoblje od 2007. – 2011. godine: 

� Gospodarstvo, stanovanje, zdravstvo i socijalna skrb: 

1. Izgradnja Poduzetničko - industrijske zone Jošine, 

2. Izgradnja Poslovno - stambene zgrade s 39 stanova, 

3. Privođenje namjeni PIK – ove zgrade, 

4. Izgradnja Centra za socijalnu skrb – Vinkovci, 

77

5. Završetak izgradnje i uređenje kompleksa Opće bolnice Vinkovci, 

6. Izgradnja Doma zdravlja Vinkovci, 

7. Proširenje kapaciteta i uređenje Doma za starije i nemoćne osobe –Vinkovci, 

� Obrazovanje, kultura i šport: 

1. Izgradnja osnovne škole Ivana Mažuranića, 

2. Hrvatski dom s: knjižnicom, višenamjenskom dvoranom, poslovnim prostorom i prostorom za 

nevladin sektor, 

3. Izgradnja i uređenje Multimedijalnog centra za djecu predškolske dobi, 

4. Izgradnja i uređenje ŠRC Banja, 

5. Izgradnja dvoranskog plivališta «Lenije», 

6. Izgradnja športske dvorane u osnovnim školama I. G. Kovačića, J. Kozarca i Bartola Kašića, 

7. Izgradnja Skateboard parka, 

� Zaštita okoliša, komunalno gospodarstvo i promet: 

1. Izgradnja i uređenje Pješačke zone, 

2. Dogradnja i uređenje Zračne luke BOK, 

3. Izgradnja pruge Vinkovci – Osijek, 

4. Izgradnja kolektorske mreže i Istočnog kolektora Vinkovci – Mirkovci, dionica Mirkovci, 

5. Završetak izgradnje južne obilaznice s mostom preko Bosuta, 

6. Izgradnja Istočne obilaznice, 

7. Završetak Unutrašnjeg gradskog prstena s mostom na Staroj brani, 

8. Izgradnja nadvožnjaka u Dugoj ulici za spoj Borinaca, Slavije i centra Vinkovaca, 

9. Uređenje pješačkih i biciklističkih staza, 

10. Izgradnja i uređenje cesta – ukupno 70 trasa cesta, 

11. Izgradnja novog odlagališta komunalnog otpada, 

12. Izgradnja Arboretuma na lokaciji Papuk kod Opće bolnice Vinkovci, 

13. Nastavak razminiranja rubnih dijelova Vinkovaca. 

78

5.15 Kapitalni projekt Grada Vinkovaca koji se financira izdavanjem Obveznica 7 

5.15.1 Kulturno poslovni centar "Hrvatski Dom-Vinkovci" 

Vinkovci su grad koji je od pojave filmske tehnike imao kino, i to ne jedno već dva. Danas u 21. 

stoljeću nema niti jedno. Vinkovci nedostatak kina pokušavaju nadomjestiti prostorom malog i 

oskudnog gradskog kazališta. 

U vihoru Domovinskog rata, 1991. godine, izgorila je narodna, vinkovačka knjižnica s 87.000 knjiga i 

s kompletnim izvornim rukopisima Josipa Kozarca i drugih vinkovačkih pisaca. Izgorila su oba 

vinkovačka kina. Uništeno je kazalište. Uništeno je gospodarstvo ali napaćeni Vinkovci unatoč ratnim 

razaranjima i strahotama, koje je priredio srpski agresor, uspjeli su se izdići, očuvati i zaustaviti 

neprijatelja na sjeveroistočnim vratima Hrvatske u Vinkovcima. Vinkovci su grad koji od 1875 godine 

ima svoju knjižnicu. 

Gospodarska i razvojna uloga Vinkovaca, na trenutak je zaustavljena tijekom Domovinskog rata 

1991–1996. godine kada su Vinkovci sve dali da se očuva i ostvari Lijepa naša domovina Republika 

Hrvatska. 

Unatoč ratnim razaranjima Vinkovci su se uzdigli i Vinkovci su grad koji zna što hoće, Vinkovci su i 

dalje grad koji njeguje svoju kulturu, povijesti i tradiciju koja broji više od 7500 godina. 

Danas su Vinkovci grad umjetnika, pisaca, znanstvenika, poduzetnika, gospodarstvenika, sportaša, 

čitalačke publike, vizija i realnih ciljeva. 

Na lokaciji bivšeg velikog kina i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, u ulici Kralja Zvonimira 9, 

predviđena je izgradnja Kulturno – poslovnog centra «Hrvatski dom – Vinkovci», a u skladu s planom 

i programom rada Poglavarstva Grada Vinkovaca za izgradnju kapitalnih građevina u Vinkovcima. 

Gradnja je predviđena na katastarskim česticama: 1845/3; 1843/1; 1843/8; 1843/9; 1843/10 i 1843/11, 

ukupne površine 7.326 m 2 . Predmetne čestice su u vlasništvu Grada Vinkovaca. 

Uvažavajući prostorno planske odredbe lokacije, te potrebe Vinkovaca i mogućnosti Grada 

Vinkovaca, razrađen je projektni zadatak za: Izradu tehničke dokumentacije za etapnu izgradnju i 

etapno privođenje namjeni Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI . 

Osnovne funkcionalne cjeline jesu ujedno i etape izgradnje Poslovno kulturnog centra HRVATSKOG 

DOMA VINKOVCI: 

Sadržaj Poslovno kulturnog centra HRVATSKOG DOMA VINKOVCI i etape izgradnje: 

� Gradska knjižnica i čitaonica: 

� Multimedijalni centar sa cyber caffeom (višenamjenska dvorana s 400 sjedala s pozornicom, 

kinom, garderobama za umjetnike i ostalim pratećim sadržajima, internet – caffeom...); 

� Kulturni centar VINKOVCI i Centar nevladinih udruga Vinkovci (s radnim prostorom za 10 

nevladinih udruga, višenamjenskom dvoranom od 120 m 2 , ...); 

� Poslovni prostor; 

� Parkiralište; 

� Zelene površine. 

7 

Grad Vinkovci: Odluka o zaduživanju Grada Vinkovaca izdavanjem municipalnih obveznica; Klasa: 400- 

08/07-01/17, ur. Br.: 2188/01-01-07- 5 

79

Za svaku cjelinu Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI izrađen je prijedlog 

projektnog zadatka s pripadajućim sadržajima i veličinama prostora u m 2 . 

Predviđeni rok privođenja namjeni Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI jest tri 

godine. Ukupna predviđena razvijena površina Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM 

VINKOVCI jest 7.875 m 2 . 

Procjena troškova izgradnje bez opreme je 5.600.000,00 eura. 

Svrha projekta Poslovno kulturno centra HRVATSKI DOM VINKOVCI Vinkovci je: 

� obilježavanje važnosti sjećanja na borbu za samostalnost i neovisnost Republike 

Hrvatske, 

� poticanje obnove ratom razrušenih Vinkovaca i obnove arhitektonske visokovrijedne 

povijesne cjeline gradske jezgre i obnove hrvatske kulture i prosvjetiteljstva u korist 

građana Republike Hrvatske, 

� ukazati na temelje Vinkovačke i Hrvatske kulture, poslovnost i pripadnost zajednici 

svih Hrvata u svijetu i Domovini, 

� posjetiteljima svih uzrasta i svjetonazora u prostoru HRVATSKOG DOMA 

VINKOVCI pružiti ugodan boravak i rad putem informacija i audiovizualnih 

suvremenih tehnologija te omogućiti uvid u kulturu Hrvata i u sve što se dešava u 

svijetu suvremenog načina života, 

� svrha HRVATSKOG DOMA VINKOVCI je da to bude mjesto u kojem će se tijekom 

dana i noći zbivati događaji zajedničkog doživljavanja različitih gospodarskih i 

kulturnih aktivnosti te promotivnih susreta, 

� omogućiti svim stanovnicima uključivanje u poslovne, gospodarske, turističke, 

edukacijske i kulturne tijekove 21. stoljeća u svom mjestu stanovanja, 

� poboljšati kulturno-edukacijsko-informatičke sadržaje a time poslovne, gospodarske i 

razvojne ponude u Vinkovcima, Sjeveroistočnoj regiji Hrvatske i šire. 

Izgradnjom multimedijalnog Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI utjecat će 

se na: 

� poboljšanje kvalitete življenja i razvijanje pozitivnog stila življenja Vinkovčana, 

� prevenciju ovisnosti raznih uzroka, 

� očuvanje kulturnog naslijeđa, 

� razvijanje partnerstva i osjećaja pripadnosti zajednici kod svih stanovnika i 

posjetitelja Vinkovaca, 

� poboljšanje društvenog života i sadržaja u Vinkovcima, 

� poticanje obrtnika i poduzetnika da razvijaju tradicionalne vještine i zanate 

iskorištavanjem lokalnih materijala, te lokalnog i inozemnog tržišta, 

� otvaranje novih radnih mjesta i upošljavanje nezaposlenih bez obzira na dob, spol ili 

invalidnost. 

Sadržaj projekta može se izreći jednom riječi: DOBROBIT bez obzira govori li se o stanovniku, 

turistu-gostu, kulturi, gospodarstvu, Gradu Vinkovcima ili Sjeveroistočnoj Hrvatskoj regiji. 

80

Sadržaj projekta utemeljen je na načelima: 

� održivog razvoja – djeluj lokalno misli globalno, 

� cjelovite akcije, 

� uključivanja stanovništva i 

� primjene lokalnih resursa za postizanje dobrobiti. 

Cilj projekta je: 

� eliminirati poslovnu, gospodarsku, kulturnu i turističku izolaciju Vinkovaca, 

� osigurati zaštitu naslijeđa i njegovog unapređenja, 

� osigurati uvjete za kvalitetnu kulturnu, poslovnu, gospodarsku, razvojnu i turističku 

ponudu, 

� razvijanje kulturnog, kongresnog, znanstvenog, sportskog, lovnog i kontinentalnog 

turizma u najširem smislu uz korištene postojećih resursa, 

� partnerstvo, 

� osigurati tržište za proizvodnju, obrtništvo i uslužne djelatnosti, 

� oživljavanje života i sadržaja u Vinkovcima, Vukovarsko-srijemskoj županiji, 

Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu općenito. 

Svi sadržaji Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI moraju biti prilagođeni 

potrebama invalida. 

5.15.2 Vinkovačko dvoransko plivalište 

Za vinkovačko dvoransko plivalište «Lenije» predviđena je izgradnja ispod istočne tribine 

nogometnog stadiona Mladost (NK Cibalie) Vinkovci u Športsko-rekreacijskoj zoni VDP «Lenije». 

Svojim raznolikim sadržajima trebao bi privući raznolike «potrošače» usluga, prvenstveno plivače. No 

predviđeni su bazeni i za obuku neplivača, wellness sadržaji, fitness sadržaji, saune te trgovačkougostiteljske 

usluge. 

Kako je lokacija skoro u samom centru, a okolo objekti sa ostalim športskim objektima za očekivati je 

da će osim obiteljskog okupljanja u VDP «Lenije» biti mjesto i za ostalo vrhunske sportaše. Sam 

objekt sa svim sadržajima treba imati oko 4500-5000 m2, raspisan je natječaj za tehničku 

dokumentaciju, ako sve bude po planu ove godine bi bila gotova plansko-tehnička dokumentacija i 

mogla bi započeti izgradnja. Mogući rok završetka izgradnje jesen-zima 2008. g. Ukupni troškovi 

izgradnje očekuju se oko 34.000.000,00 kn. 

Samo značenje izgradnje VDP «Lenije» je nemjerljiva, ako uzmemo u obzir da djeca između 7-11 

godina njih preko 50% ne zna plivati. 

Ako se zna da je u Vinkovcima plivanje jedan od najpopularnijih športova, a Vinkovački plivački klub 

(VPK), klub sa dugom poviješću obilježen uspjesima – pojedinačni prvaci bivše Jugoslavije, 

Balkanski prvak, smatramo da će Vinkovačko dvoransko plivalište «Lenije» donijeti novu kvalitetu i 

dati novi zamak plivanju. 

Tradicija igranja tenisa u Vinkovcima, te postojeća organizacija turnira, posebice profesionalnog 

turnira Futures – Vinkovci OPEN, Vinkovce svrstava u teniski centar koji je upisan u međunarodni 

kalendar turnira, te razvojem gospodarstva i ovaj turnir će sigurno kročiti prema profesionalnom 

turniru još većeg ranga samim tim što grad Vinkovci zemljopisnim položajem i turnir kalendarom 

imaju odličnu poziciju. 

81

Nogomet kao najpopularniji šport među građanima, sigurno sa svojom tradicijom, poviješću i 

organizacijom kluba garantira dugogodišnje natjecanje u elitnom razredu Hrvatskog nogometa. 

Naročito sa svojom školom nogometa u koju je uključen veliki broj školske djece grada Vinkovaca, ali 

i šire okolice. Judo u Vinkovcima, prvaci Hrvatske, ili reći održano svjetsko vojno Judo prvenstvo 

(2006) na kojem je nastupilo nekoliko Olimpijskih i svjetskih prvaka, samo za sebe govori snagu Judo 

kluba i ljudi okupljenih oko kluba, to je dugogodišnji rad svih ljudi u klubu, a baza veliki broj djece 

koja su garancija budućnosti. Ženska odbojka stabilni prvoligaš te Stolnoteniski klub «Lokomotiva» 

član I lige, su klubovi koji okupljaju velik broj mladeži, i sigurno svojim radom zaslužuju pažnju. I 

navedeni klubovi su motor pokretač i za sve ostale klubove kojih ima oko 60 u gradu Vinkovcima. 

Izgradnjom centra dvoranskog plivališta Lenije utjecat će se na: 

� upošljavanje lokalnog građevinarstava i pratećih industrijskih, obrtničkih i uslužnih 

struka 

� poticanje obrtnika i poduzetnika na razvijanje tradicionalne vještine i zanata 

iskorištavanjem lokalnih materijala 

� očuvanje kulturnog naslijeđa 

� korištenje, održavanje i prilagodbu (gdje je potrebno) tradicionalnih građevina-salašanovim 

potrebama u turizmu 

� razvijanje partnerskih odnosa i osjećaja pripadnosti. 

Sadržaj projekta može se izreći jednom riječi: DOBROBIT bez obzira da li se govori o turistu-gostu, 

stanovniku ili gospodarstvu Vinkovaca. 

Sadržaj projekta utemeljen je na načelima: 

� održivog razvoja, 

� cjelovite akcije, 

� primjene lokalnih potencijala za postizanje dobrobiti i 

� uključivanja stanovništva. 

Cilj projekta je: 

� osigurati uvjete za kvalitetan gospodarski i turistički razvoj, 

� osigurati tržište za proizvodnju, obrtništvo i uslužne djelatnosti, 

� poboljšati uvijete za zdravlje stanovništva, ublažavanje posljedica osoba koje boluju 

od PTSP–a i osoba s invaliditetom, 

� oživljavanje života i sadržaja u Vinkovcima, 

� partnerstvo, 

� razvoj sportskog, kongresnog, lovnog, ruralnog turizam, 

� prevladat gospodarsku i turističku izolaciju Vinkovaca, 

� bolji turistički ugođaj i doživljaj i 

� osigurati zaštitu naslijeđa i njegovog unapređenja. 

Svi sadržaji dvoranskog plivališta «Lenije» moraju biti prilagođeni potrebama invalida. 

82

5.16 Gospodarenje imovinom 

5.16.1 Pregled nekretnina Grada Vinkovaca 

Grad Vinkovci, kao novoosnovana jedinica lokalne samouprave je 1994. godine stekao i uredio 

baroknu zgradu u kojoj je današnje sjedište Grada i u kojoj su smješteni svi gradski uredi. 

Sukcesija bivše Općine Vinkovci okončana je 1996. godine, te su sve nekretnine koje je stekao Grad 

Vinkovci vlasnički upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vinkovcima. Stanovi u 

vlasništvu Grada upisani su u knjigu položenih ugovora. Uspostavljena je evidencija svih gradskih 

nekretnina. 

Grad je sudjelovao u rješavanju lokacija za smještaj pojedinih državnih institucija te je riješeno 

zemljište Centra za rehabilitaciju «Mala Terezija», Ekonomske škole «Ivana Domca» Centra za 

socijalnu skrb, Porezne uprave, smještaj Prometne policije. 

Grad Vinkovci je vlasnik Zračne luke «Bok» - referentnog koda 2C, s površinom većom od 45 

hektara. Privođenjem svrsi, ova zračna luka bi se mogla koristiti za športske i manje putničke 

zrakoplove. 

Atraktivna nekretnina u vlasništvu Grada je stan «Sopot», kupalište «Banja» i drugi športski objekti 

značajniji za razvoj športa, dječja igrališta, vrtići, osnovne škole, objekti mjesnih odbora. 

U samom centru grada su vrlo vrijedne gradske nekretnine: zemljište ratom razrušene knjižnice, 

zemljište nekadašnjeg oficirskog doma, te zgrada bivšeg PIK-a Vinkovci, za koje su u 2007. započeti 

projekti privođenja njihovoj namjeni prema GUP-u Grada Vinkovaca. 

Tijekom jeseni se predviđa početak gradnje stambeno-poslovne zgrade sa 39 stanova za socijalno 

ugrožene obitelji i kadrove potrebne Gradu Vinkovcima. 

� Podaci o stanju najznačajnijih vrsta imovine u vlasništvu Grada: 

Tablica 27. Stanje poslovnih prostora u vlasništvu Grada Vinkovaca za razdoblje od 31. 

prosinca 2004. godine do 31. ožujka 2007. godine 

Godina Broj poslovnih prostora Površina m2 

2004. 28 2.308,12 

2005. 29 2.436,21 

2006. 29 2.436,21 

2007. 29 2.436,21 


U 2007. godini u odnosu na 2004. godinu broj poslovnih prostora u vlasništvu Grada Vinkovaca 

povećao se za jedan te se sadašnja površina ukupnog broja poslovnih prostora u Vlasništvu Grada 

Vinkovaca u tom razdoblju povećala za 128,09 m2 odnosno 5,54 %. 

83

Tablica 28. Stanje stanova u vlasništvu Grada Vinkovaca za razdoblje od 31. prosinca 2004. 

godine do 31. ožujka 2007. godine 

Godina Broj stanova Površina m2 

2004. 202 9.263,72 

2005. 177 7.951,26 

2006. 156 6.867,33 

2007. 136 5.904,17 


Broj stanova u vlasništvu Grada Vinkovaca u razdoblju od 2004. do 31. lipnja 2007. godine smanjio se 

za 66 stanova odnosno za 32,67 % zbog prodaje stanova, te se i sadašnja površina ukupnog broja 

stanova u tom razdoblju smanjila za 3.359.55 m2 odnosno 63,73 %. 

Tablica 29. Stanje zemljišta u vlasništvu Grada Vinkovaca za razdoblje od 2004. do 31. ožujka 

2007. godine 

Godina Broj zemlj. čestica Površina m2 

2004.* 962 3.034.330,00 

2005.* 944 2.975.917,00 

2006.* 936 2.967.604,00 

2007.* 936 3.250.990,00 

*Grad stekao Odlukom o sukcesiji ili drugim pravnim poslom 


U 2007. godini u odnosu na 2004. godinu smanjio se broj zemljišnih čestica zbog prodaje ali se 

povećala površina zemljišta u vlasništvu Grada Vinkovaca za 216.660,00 m2, odnosno 7,14% zbog 

novog stjecanja. 

84

5.16.2 Trgovačka društva s vlasničkim udjelom Grada Vinkovaca 

Grad Vinkovci kao suvlasnik i vlasnik nalazi se u trgovačkom društvu Vinkovački vodovod i 

kanalizacija d.o.o., Polet d.o.o., Vinkovačka televizija d.o.o., Zračna luka Bok d.o.o., Gradsko 

gospodarstvo d.o.o. 

U svom krugu nadležnosti i djelovanja Grad Vinkovci osnivač je osam osnovnih škola, Gradskog 

muzeja Vinkovci, Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, Javne vatrogasne postrojbe Vinkovci, 

Centra za predškolski odgoj Vinkovci, Gradskog kazališta „Joza Ivakić“, te suosnivač Javne ustanove 

za zbrinjavanje otpada Istočne slavonije. 

Kroz svoje aktivnosti, djelovanje i rad Grad Vinkovci aktivno prati rad kako trgovačkih društava, tako 

i ustanova u svom vlasništvu. Cilj gradske uprave je poticati razvoj kvalitete i dostupnosti usluga 

građanima grada Vinkovaca. 

U nastavku dajemo kratak osvrt na trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada Vinkovaca. 

5.16.2.1 Vinkovačka televizija 

Vinkovačka televizija eksperimentalni program započela je o Božiću 1993. godine, a redovito 

emitiranje programa, tada na 27. kanalu a kasnije na 61., počelo je točno 1. veljače 1994. godine. 

Koncesiju za rad Vinkovačka televizija d.o.o. dobila je za područje Vukovarsko-srijemske županije. 

Danas ova medijska kuća broji 45 stalno zaposlenih. 

Od prosinca 2006. godine Vinkovačku televiziju može gledati potencijalnih milijun gledatelja i to 

zahvaljujući puštanju u rad novog odašiljača na Borincima. 

Osim na vukovarsko-srijemskom području u znatno većoj mjeri VTV se vidi i u ostalim slavonskim 

županijama kao i u graničnim područjima Bosne i Hercegovine, Vojvodine i Mađarske. Jačim je 

odašiljačem prošireno područje gledanosti ali je i dosadašnjim gledateljima osiguran kvalitetniji i 

čistiji prijem. 

U minulom razdoblju i programska shema doživjela je brojne promjene, koje su prema istraživanjima 

gledanosti naišle na dobar odjek u javnosti. 

“Lokalno je zakon” moto je pod kojim se i dalje program Vinkovačke televizije temelji na vlastitoj 

proizvodnji. 

Teško je izdvojiti bilo koju emisiju kao posebnu jer je svaka pronašla svoje mjesto u eteru i okupila 

određeni krug gledatelja koji ne propuštaju ni jednu epizodu. Svjesni su toga i urednici emisija, koji uz 

redoviti rad u informativnom programu, ulažu maksimalne napore da održe i u ovome poslu jako bitne 

trendove: kontinuitet, količinu ili broj, te kvalitetu gostiju i tema. 

Dnevno Vinkovačka televizija emitira 7 sati programa kojim dominira središnja informativna emisija 

Dnevnik VTV-a. Tjedno se emitira 20 emisija vlastite proizvodnje od kojih se 5 emisija kontinuirano 

emitiraju i na većini ostalih lokalnih televizija u Hrvatskoj, a to su: Pressica, Zlatna dolina, Gori 

lampa, Život piše priče i Cro Cross. 

Uz vlastite emisije gledateljima se nude i emisije iz proizvodnje ostalih lokalnih televizija ili privatnih 

produkcijskih agencija. Nakon što je Vinkovačka televizija tijekom minulih godina imala uspješnu 

suradnju s HRT-om i Novom TV, trenutno surađuje s RTL televizijom. 

Bogatiji i sadržajniji program rezultat je i bolje tehničke opremljenosti i boljih uvjeta za rad do kojih 

se došlo velikim naporima i velikom željom da konačno i unutarnja slika televizije, a ne samo ona na 

malim ekranima, bude reprezentativna i dostojna epiteta kojega već godinama nosi Vinkovačka 

televizija, po mnogima opravdano, a to je da je najutjecajniji lokalni elektronski medij Istočne 

Hrvatske i jedna od najboljih lokalnih TV postaja među 20 koliko ih je trenutno u medijskom prostoru 

Hrvatske. 

85

5.16.2.2 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. 

Tvrtka Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci, Dragutina Žanića-Karle utemeljena je 

01.srpnja 1971. za djelatnost javne vodoopskrbe i odvodnje komunalnih voda. 

Početno je tvrtka upošljavala 12 djelatnika. Sukladno potrebama građenja, u djelatnosti tvrtke 

postupno je razvijana vlastita operativna služba, koja je početno pokrivala potrebe na gradskom, a 

naknadno i širem području Slavonije i Baranje. 

Djelatnost: 

� skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode 

� opskrba parom i toplom vodom 

� građevinarstvo 

� rezanje, oblikovanje i obrada kamena 

� proizvodnja plina, distribucija plinovitih goriva 

� trgovina na veliko željeznom robom i sl. 

� uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i slične djelatnosti 

� pogrebne i prateće djelatnosti 

� ostala trgovina na veliko 

Temeljni kapital društva upisan je u sudskom registru u iznosu od 276.114.000 kn. Djelovanjem tvrtke 

upravlja Skupština društva, preko stručnog Nadzornog odbora i profesionalne Uprave društva. 

Predsjednik Uprave društva je Dražen Milinković, dipl. inž. U obnašanju djelatnosti tvrtka je 

organizirana prema skupinama djelatnih funkcija koje objedinjavaju potrebe upravljanja, korištenja, 

održavanja, građenja i zaštite, s upravom i devet poslovnih jedinica. Na dan 31.05.2007. godine 

uposleno je 305 djelatnika na neodređeno i 62 djelatnika na određeno vrijeme. Djelatnici na određeno 

vrijeme se angažiraju po potrebi radi povećanja obima poslova na građenju. 

Kapitalni zahvati i aktivnosti Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije ostvareni su: 

� temeljem rezultata kontinuirano provođenih vodoistraživačkih radova i intenzivno rješavanje 

vodoopskrbe grada i naselja u županiji gradnjom lokalnih sustava vodoopskrbe, prema 

tipiziranim rješenjima, 

� uzastopna dogradnja i uključivanje novih vodozahvata, vodocrpilišta i dobavnih cjevovoda na 

lokaciji skupnog vodocrpilišta “Kanovci”, Vinkovci, 

� dogradnja kolektorske mreže Vinkovci – zapadni i južni kolektor, kolektori “Barica-2”, 

”Radićev blok”, “Zvonimirova”, kolektor za sliv “V.N.Selo”,”Mala Bosna”,”Slavija- - 

zapad”,“Blato-Borinci”, “Barica-1” i “Glavni kolektor”, 

� dogradnja ulične mreže vodovoda i kanalizacije u višegodišnjem razdoblju, 

� izgradnja središnjeg uređaja za čišćenje otpadnih voda Vinkovci na lokaciji “Jošine,” 

� gradnja magistralne vodovodne mreže – u regionalnom povezivanju i dogradnji postojećih 

vodocrpilišta za vodoopskrbu gradova i općina na pravcima povezivanja, 

� realizacija dijela međunarodnog projekta zaštite voda hrvatskog Podunavlja, kao cjelovitog 

rješenja dogradnje i uređenja postojećeg odvodnog sustava, 

� na području grada Županje, Otoka i općina naše županije u tijeku su aktivnosti za gradnju 

novih sustava odvodnje u sklopu suvremenih rješenja. 

86

U djelatnosti opskrbe toplinskom energijom, javnog trženja i djelatnosti groblja aktivnosti su 

usmjerene na saniranje i normaliziranje stanja za učinkovito obavljanje djelatnosti, sukladno 

raspoloživim mogućnostima. 

Osnovna djelatnost PJ Održavanje vodoopskrbne i kanalizacijske mreže i priključaka obuhvaća 

upravljanje i održavanje vodoopskrbnom mrežom za grad Vinkovce i 42 naselje u Vukovarsko- 

Srijemskoj Županiji, te sustavom odvodnje za grad Vinkovce, sa pripadnim vodovodnim i 

kanalizacijskim priključcima te novoizgrađenog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za grad 

Vinkovce. 

U sklopu održavanja vodovodnih priključaka vrši se i očitavanje vodomjera te podjela uplatnica za 

isporučene usluge pitke vode, odvodnje i grijanja. 

PJ vrši i određene usluge trećim licima kao što je održavanje podvožnjaka Vinkovci, PN "Blace" 

Rokovci i itd. Kako prema trećim licima tako i za potrebe drugih PJ unutar poduzeća izvodi određene 

radove iz svoje djelatnosti. 

Aktivnosti PJ možemo podijeliti prema njihovoj vrsti i to: 

1. Interventno održavanje: 

� kvarovi na vodoopskrbnoj mreži za grad Vinkovce i naselja 

� kvarovi na kanalizacijskoj mreži 

� kvarovi na vodovodnim i kanalizacijskim priključcima 

2. Redovno održavanje: 

� održavanje prepumpnih stanica na sustavu odvodnje 

� čišćenje i saniranje kanalizacijske mreže 

� ispiranje i zamjena dotrajale vodovodne mreže 

� zamjena i servisiranje vodomjera 

� održavanje i servisiranje ugrađene opreme na vodoopskrbnoj mreži (ventili, muljni ispust, 

zračni ispust,…) 

� upravljanje i održavanje uređajem za pročišćavanje otpadnih voda 

� zbrinjavanje mulja 

3. Investicijsko održavanje: 

� dogradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava, vodovodne mreže i priključaka a u cilju 

sigurnosti sustava i kvalitetnijeg pružanja usluge 

� sanacija i rekonstrukcija kanalizacijske mreže i priključaka 

� analiza stanja mreže, potrošnje, gubitaka u vodoopskrbnom sustavu 

� izrada analiza, planova i programa u cilju poboljšanja sustava 

4.Ostale aktivnosti: 

� očitavanje vodomjera 

� podjela uplatnica 

� održavanje retencijskog bazena i prepumpne stanice podvožnjak Vinkovci 

87

� održavanje vodovodne, kanalizacijske mreže i biodiska za PN "Blace" Rokovci 

� popravci i održavanje unutarnje vodovodne i kanalizacijske mreže trećim licima 

� održavanje, čišćenje mulja na uređaju pitke vode DC "Kanovci" 

� održavanje hidrantske mreže 

� usluge čišćenja i intervencija slivničke i kanalizacijske mreže specijalnom cisternom pod 

visokim pritiskom 

� razne usluge iz djelatnosti za potrebe ostalih PJ unutar poduzeća 

� UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE VODE "KANOVCI" 

Uređaj za pročišćavanje vode „Kanovci“ izgrađen je i pušten u rad 1997.g. Uređaj je projektiran da se 

osigura kvalitetnije snabdijevanje pučanstva vodom za piće sa raspoloživim kapacitetom od 140l/s. 

U svrhu kvalitetnijeg snabdijevanja izgrađen je i rezervoar kapaciteta od 4600m3. 

Ovim rezervoarskim kapacitetom pokrivamo razliku između ”dnevne” i ”noćne” potrošnje vode. 

Drugi aspekt je kvaliteta vode za piće, jer nije zadovoljavala sve parametre prema Pravilniku o 

zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Parametri koji su odstupali od MDK (maksimalno dopuštene 

koncentracije) bili su: amonijak, fosfati, željezo, mangan i arsen. Također između samih zdenaca bila 

je razlika u kvaliteti vode. 

Sustav za pročišćavanje sastoji se od nekoliko tehnoloških postupaka a to su: 

� Aeracija 

� Koagulacija 

� Flokulacija 

� Filtracija 

� Podešavanje pH 

� Dezinfekcija 

� Skladištenje 

� Obrada otpadne vode 

� Distribucija 

Aeracija - otplinjavanje otopljenih plinova (metana i sumporovodika), obogaćivanje vode kisikom iz 

zraka, koji je potreban za oksidaciju mangana, željeza a kasnije i amonijaka. 

Koagulacija - dodavanje otopine željeznog (III) klorida za kompleksijsko taloženje arsena i za 

ukrupnjavanje koloidnih čestica. 

Flokulacija - dodavanje otopine anionskog polielektrolita u svrhu poboljšanja efekata koagulacije. 

Filtracija - fizičko odjeljivanje svih oksidiranih spojeva preko filterskog medija i oksidacija 

amonijaka preko nitrita u nitrate pomoću nitrificirajućih bakterija. 

Podešavanje pH - nakon aeracije i završne oksidacije amonijaka dolazi do porasta pH do 8,5. pH se 

snižava sulfatnom kiselinom na pH od 7 -7,3. Dezinfekcija - uništavanje svih mikroorganizama 

otopinom klor-dioksida, koji se priprema na licu mjesta. 

Skladištenje - rezervoari pitke vode ukupnog kapaciteta od 4600m3. 

Obrada otpadne vode - pročišćavanje otpadne vode od pranja filtera, dodatkom otopine anionskog 

polielektrolita i taloženjem u gravitacijskom taložniku. 

Distribucija - tlačenje vode u distribucijsku vodovodnu mrežu pomoću centrifugalnih pumpi. 

88

Svi ovi tehnološki postupci svakodnevno se prate odgovarajućim analizama u internom laboratoriju. 

� UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA - "JOŠINE" 

Prva faza uređaja je izgrađena i puštena u funkciju 2005. godine, a osnovni podaci za ovu fazu 

izgrađenosti su; 

� Broj ekvivalent stanovnika 43.000 

� Maks. satni protok u sušnom periodu (m3/h) 700 

� Maks. satni protok u kišnom periodu (m3/h) 1.300 

� Prosječni dnevni dotok (m3/d) 9.000 

� Prosječan dotok vode (m3/h) 375 

Uređaj se sastoji od niza različitih objekata koji čine jednu tehnološku cjelinu. 

Sam proces pročišćavanja odvija se produženom aeracijom i uklanjanjem spojeva dušika i ugljika, te 

sa aerobnom stabilizacijom aktivnog mulja. 

Objekti uređaja su slijedeći: 

� retencijski bazen i mehanička rešetka 

� ulazna crpna stanica 

� otvoreni kanal (Venturi) 

� objekt rešetki 

� pjeskolov i mastolov 

� kontaktni bazen 

� aeracijski bazen 

� objekt puhala (kompresori) 

� crpna stanica za mulj i crpna stanica za tehničku vodu 

� sekundarni taložnik 

� uguščivać mulja 

� objekt dehidracije mulja 

� odlagalište mulja 

� prihvat vode septika 

� agregatska stanica 

� kontrolna zgrada 

5.16.2.3 POLET d.o.o. 

POLET društvo s ograničenom odgovornošću za cestovni prijevoz putnika i prateće djelatnosti u 

prometu u vlasništvu je lokalnih jedinica samouprave od kojih je Grad Vinkovci većinski vlasnik sa 

62,22% temeljnog udjela, ostali vlasnici su jedinice lokalne samouprave: Grad Otok, općine Nijemci, 

Stari Jankovci, Tovarnik, Nuštar, Tordinci, Jarmina, Ivankovo, Stari Mikanovci i Rokovci- 

Andrijaševci. 

89

Organi upravljanja društva su skupština društva, uprava i nadzorni odbor. 

Skupštinu čine svi predstavnici lokalne samouprave koji imaju udjel u društvu. 

Uprava društva sastoji se od jednog člana – direktora. Upravu društva svojom odlukom imenuje i 

razrješava skupština društva. 

Nadzorni odbor sastoji se od 5 članova koje bira skupština društva. Članovi nadzornog odbora se 

imenuju na četiri godine i mogu biti ponovo birani. 

Temeljni kapital društva je 19.209.619,86 kn. 

5.16.2.3.1 Djelatnost društva 

Osnovna djelatnost POLET d.o.o. je prijevoz putnika u gradskom, županijskom, međužupanijskom i 

slobodnom prometu. Glavnina aktivnosti usmjerena je na obavljanje gradskog i županijskog prometa 

tj. na povezivanje svih mjesta naše županije i zadovoljavanje potreba stanovništva za prijevozom. 

5.16.2.3.2 Kapaciteti 

Trenutno je u POLETU zaposleno 170 radnika koji svojim znanjem i stručnom spremom 

zadovoljavaju potrebe organiziranog putnika. 

Vozni park sastoji se od 60 autobusa od čega je 7 gradskog, 29 prigradskog tipa, a 24 autobusa su 

turističke izvedbe. Svi turistički autobusi opremljeni su audio i video opremom, kuhinjom, WC-om i 

klima uređajem. Uz to još 12 autobusa prigradskog tipa ima klima uređaje što pridonosi ugodnijoj 

vožnji tijekom ljetnih mjeseci. 

POLET ima vlastiti Autobusni kolodvor na 8805 m², s 13 natkrivenih perona i 7 pomoćnih, te prostor 

za parkiranje. 

Vozila se redovito održavaju i servisiraju u vlastitoj mehaničkoj radioni koja je opremljena potrebitim 

alatima i strojevima te radnicima osposobljenim za servisiranje i održavanje vozila. 

Autobusni kolodvor i mehanička radiona su opremljeni opremom za video nadzor, te ulaznim i 

izlaznim rampama. Svi autobusi imaju ugrađen BUSCARD sustav za automatsku prodaju i kontrolu 

karata, te GPRS i GPS sustav za satelitsko praćenje. 

Organizacija rada podijeljena je na 4 organizacijske jedinice: 

� OJ Putnički promet – linijski prijevoz, slobodni prijevoz, putnička agencija 

� OJ Održavanje vozila – servis i održavanje, skladište, registracija i osiguranje 

� OJ Autobusni kolodvor – prometna služba, prodaja i obračun karata 

� OJ Stručne službe – financije i rač., pravna služba, istraž. i razvoj, komercijala 

5.16.2.3.3 Planovi društva 

� kvalitetom voznog parka, točnim održavanjem linija te stručnim osobljem utjecati na 

povećanje broja putnika u javnom linijskom prijevozu 

� razvojem turizma u našoj županiji, atraktivnom ponudom aranžmana u tuzemstvu i 

inozemstvu povećati prihod od putničke agencije, a time utjecati i na povećano korištenje 

vlastitog voznog parka 

� u novoj, suvremenoj mehaničkoj radioni razvijati djelatnosti za povećanje prihoda, npr. 

automatska praonica za autobuse i kamione, izmjena vjetrobranskih stakala, gumarski radovi, 

podmazivanje. 

90

5.16.2.4 GRADSKO GOSPODARSTVO d.o.o. 

GRADSKO GOSPODARSTVO d.o.o. za održavanje i upravljanje stanovima i stambenim zgradama, 

registrirano je u Trgovačkom sudu u Osijeku 12. veljače 1997.g. u vlasništvu Grada Vinkovci s 

temeljnim kapitalom 1.100.700,00 kn. 

Društvo je registrirano za djelatnost: 

� Upravljanje i promet nekretninama uz naplatu ili po ugovoru 

� Poslovanje nekretninama 

� Djelatnost organiziranja i naplate parkiranja na javnim parkiralištima 

� Kupnja i prodaja robe 

GRADSKO GOSPODARSTVO D.O.O. VINKOVCI kao izabrani upravitelj stanova i stambenih 

zgrada u gradu Vinkovci obavlja poslove upravljanja i održavanja zajedničkih dijelova i uređaja u 

stambenim zgradama, a prema Uredbi Vlade RH od 19.lipnja 1997.g. i temeljem Zakona o vlasništvu i 

dr. stvarnim pravima i potpisanim međuvlasničkim ugovorom. 

Ostali poslovi koje obavlja GRADSKO GOSPODARSTVO D.O.O. VINKOVCI u održavanju 

stambenih zgrada, temelje se na Ugovoru između Grada Vinkovci i Gradskog gospodarstva d.o.o. 

Vinkovci, a to su poslovi: 

� revalorizacija obročne otplate stanova 

� naplata najamnine 

� aneksi ugovora o prekidu obročne otplate stanova 

� razna očitovanja, izdavanja potvrda i dr. u vezi stambenih problema 

Gradsko gospodarstvo d.o.o. obavlja i poslove oko naplate prodanih stanova za Opću Bolnicu 

Vinkovci i Dom zdravlja Vinkovci.Osim toga Gradsko gospodarstvo d.o.o. obavlja i poslove naplate 

najamnine za poslove najamnine za stanove u vlasništvu Županije Vukovarsko-srijemske. 

Najnovija djelatnost Gradskog gospodarstva d.o.o. je djelatnost organiziranja i naplate parkiranja u 

gradu Vinkovci (od 2005.g.). Ovim Društvom upravlja Nadzorni odbor koji se sastoji od predsjednika 

i dva člana i direktora. 

U Gradskom gospodarstvu d.o.o. zaposleno je 29 djelatnika od kojih je 19 djelatnika obavlja poslove 

za parkiranje ( kontrolori naplate, dispečeri, blagajnici). Ostali djelatnici obavljaju poslove upravitelja 

i pričuve. 

91

Tablica 30. Pregled prihoda, rashoda i broja zaposlenih u poduzećima u (su)vlasništvu Grada Vinkovaca 

Godina Djelatnost 

šifra 

Vlasnički udio Grada Vinkovaca na 

dan 31.12. 

nominalni 

iznos 

izraženo u postotku 

participacije u 

vlasničkoj strukturi 

Ukupni 

prihodi 

Broj 

zaposlenih 

INVESTICIJE 

Vrijednost Opis 

Ime društva: VINKOVAČKI VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. 

2004. 41000 136.113.300,00 72,95% 76.768.312,00 76.483.088,00 72.913.090,00 265.201.148,00 336 

Vodovodna i kanalizacijska 

42.477.281,00 

mreža, oprema 

2005. 41000 136.113.300,00 72,95% 87.929.904,00 87.632.817,00 85.535.086,00 353.687.215,00 362 


51.979.401,00 


2006. 41000 201.425.100,00 72,95% 98.948.009,00 98.712.885,00 96.949.296,00 380.465.195,00 372 


35.429.632,00 


31.03.07. 41000 201.425.100,00 72,95% 18.979.990,00 18.922.085,00 18.406.436,00 380.028.010,00 368 426.992,00 Oprema 

Ime društva: POLET D.O.O. 

2004. 60211 14.338.100,00 62,22% 33.161.789,00 33.093.085,00 27.004.075,00 32.708.832,00 161 5.236.892,00 Nabava autobusa 

Izgradnja mehaničke 

2005. 60211 14.338.100,00 62,22% 28.139.116,00 28.108.848,00 26.780.171,00 36.919.707,00 167 6.059.464,00 radionice,nabava Buscard 

sustava za prodaju karata 

2006. 60211 14.338.100,00 62,22% 30.114.395,00 30.048.961,00 28.274.456,00 50.312.601,00 168 14.470.648,00 Nabava autobusa 

31.03.07. 60211 14.338.100,00 62,22% 7.377.481,00 7.370.057,00 6.436.050,00 50.000.980,00 169 46.498,00 Nabava sitne opreme 

Ime društva: VINKOVAČKA TELEVIZIJA D.O.O. 

2004. 92200 1.993.000,00 25,00% 3.656.211,77 4.654.557,83 4.354.414,78 618.511,93 31 65.057,00 Oprema 

2005. 92200 1.993.000,00 25,01% 5.497.452,08 5.027.500,16 4.659.765,44 451.925,01 32 40.526,00 Oprema 

2006. 92200 1.993.000,00 25,02% 6.040.178,26 5.838.078,51 5.472.372,40 948.530,28 37 

Poslovni prostor, oprema 

418.017,00 

vozilo 

31.03.07. 92200 1.993.000,00 25,03% 2.727.136,17 1.762.651,38 1.737.938,71 1.232.848,00 42 

Poslovni prostor, oprema 

391.151,00 

vozilo 

Ime društva: ZRAČNA LUKA "BOK" doo 

2004. 62100 312.559,80 100,00% 72,12 1.936,86 1.936,86 293.922,00 0 

2005. 62100 312.559,80 100,00% 61,96 1.923,45 1.861,49 293.922,00 0 

2006. 62100 312.559,80 100,00% 15.052,75 1.950,59 1.950,59 293.922,00 0 

31.03.07. 62100 312.559,80 100,00% 44,40 37,25 37,25 293.922,00 0 


Ukupni rashodi 

Rashodi 

poslovanja 

Vrijednost 

dugotrajne imovine 

92

5.17 Proračun Grada Vinkovaca 

Odredbom članka 128. Ustava, građanima je zajamčeno pravo na lokalnu samoupravu koje obuhvaća 

pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana, lokalnog značenja, a osobito o uređenju prostora 

i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima, o brizi za 

djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi te zaštiti i unapređenju 

prirodnog okoliša. 

Ustav omogućava i neposredno sudjelovanje građana u upravljanju lokalnim poslovima u skladu sa 

zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave, a predviđa i mogućnost da u naselju ili dijelu naselja 

građani, u skladu sa zakonom i statutom, osnuju i druge oblike mjesne samouprave. 

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt u kojem se procjenjuju 

prihodi/primici i utvrđuju rashodi/izdaci za jednu godinu, a omogućava financiranje poslova i 

programa koje obavljaju upravna tijela jedinice lokalne samouprave radi ostvarivanja javnih potreba i 

prava građana koja se temeljem zakonskih propisa financiraju iz javnih prihoda. 

5.17.1 Postupak planiranja, izrade i donošenja proračuna 

Izrada i izvršavanje proračuna temelji se na načelu zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i 

transparentnosti. 

Svi prihodi i primici proračuna, i svi rashodi izdaci za pojedine namjene iskazuju se u proračunu na 

bruto načelu. 

Načelo uravnoteženosti proračuna je da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke. 

Prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako posebnim propisima nije 

drugačije propisano. 

Proračun se donosi za proračunsku godinu, koja počinje 1.siječnja a završava 31.prosinca, odnosno 

poklapa se sa kalendarskom godinom i vrijedi za tu godinu. Uz proračun se donosi projekcija 

proračuna za dvogodišnje razdoblje. 

Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i jedinica 

lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih korisnika proračuna. Korisnici proračuna mogu 

preuzimati obveze na teret proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene 

proračunom. Ako se tijekom godine usvoje zakoni i drugi propisi na osnovi kojih nastaju nove obveze 

za proračun sredstva će se osigurati u proračunu za sljedeću godinu u skladu s trogodišnjim fiskalnim 

projekcijama i mogućnostima. Stoga, propisi koje Vlada predlaže Saboru obvezno sadrže financijsku 

procjenu posljedica za proračun iz koje mora biti razvidno da li se predloženim propisom povećavaju 

ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna (predviđene prihode i primitke te rashode i izdatke proračuna 

za proračunsku godinu i naredne dvije godine; prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka 

proračuna; prijedloge za nadomjestak smanjenih prihoda i primitaka proračuna; suglasnost 

ministarstva financija). 

5.17.1.1 Izrada proračuna i financijskih planova korisnika proračuna 

Zakonom o proračunu je propisano da država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 

donose proračune, a proračunski korisnici financijske planove, te je i osnovna razlika između 

financijskog plana, proračuna i državnog proračuna razina za koju se donose: 

� Financijski plan je akt proračunskog i izvanproračunskog korisnika kojim su utvrđeni 

njegovi prihodi i primici te rashodi i izdaci (članak 3. točka 11 Zakona o proračunu). 

93

� Proračun je akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se 

procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne 

(regionalne) samouprave (članak 3. točka 44 Zakona o proračunu) 

� Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i 

izdaci države za jednu godinu (članak 3. točka 3 Zakona o proračunu). 

Sadržajne razlike su u tome što se proračun sastoji od općeg i posebnog dijela. Opći dio čini Račun 

prihoda i rashoda i Račun financiranja, a posebni dio se sastoji od plana rashoda i izdataka 

proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe. Dakle, da bi se sastavio proračun 

potrebno je prikupiti podatke o potrošnji korisnika proračuna koji su zato obvezni izraditi financijske 

planove. Financijski plan proračunskih korisnika sastoji se od programa (tekućih i razvojnih) za koje 

se iskazuju prihodi i primici, rashodi i izdaci razrađeni po: 

� vrstama prihoda i primitaka (izvori financiranja), 

� pojedinim programima 

� godinama. 

Programi sadrže: naziv programa, opis programa (općih i posebnih ciljeva), zakonsku osnovu za 

uvođenje programa, potrebna sredstva za provođenje programa, potreban broj djelatnika za provođenje 

programa, procjenu rezultata, procjenu nepredviđenih rashoda i rizika. Programe je potrebno i 

obrazložiti te navesti: 

� zakonsku ili drugu podlogu na kojoj se zasnivaju, 

� usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, 

� ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene sredstava potrebnih za 

provođenje programa, 

� izvještaj o dostignutim ciljevima i rezultatima programa proračunskog korisnika u 

prethodnoj godini i 

� ostala obrazloženja i dokumentaciju. 

Proračun po programima trebao bi široj javnosti, građanima kao i predstavničkim i izvršnim tijelima 

predočiti što država odnosno pojedina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planira 

raditi, kako koristi raspoloživa sredstva te koliko uspješno provodi planirane programe. Proračun po 

programima omogućava ispravak pogrešno donesenih odluka o alokaciji proračunskih sredstava na 

temelju korištenja pokazatelja uspješnosti. Uz razvoj pokazatelja uspješnosti, potrebno je raditi na 

ozbiljnijem pristupu višegodišnjem planiranju kako bi se svaki program mogao promatrati u 

određenom vremenskom periodu. 

5.17.1.2 Priprema i postupak donošenja proračuna 

Do sredine svibnja tekuće godine Vlada Republike Hrvatske donosi smjernice o makroekonomskoj i 

fiskalnoj politici za sljedeće trogodišnje razdoblje. Smjernice proizlaze iz izvještaja o gospodarskoj i 

fiskalnoj politici za tekuću godinu te plana za sljedeću proračunsku godinu i procjenu razvoja za 

sljedeće dvije godine ministarstava nadležnih za gospodarstvo i financija izrađenih najkasnije u 

travnju tekuće godine za sljedeću proračunsku godinu. 

Smjernice sadrže: 

� osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske za izradu 

državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 

� pretpostavke društvenog i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za naredne 

dvije godine, 

� procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike 

Hrvatske, 

94

� okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za 

prethodnu proračunsku godinu, sljedeću proračunsku godinu i za naredne dvije 

godine, 

� predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne 

(regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 

te 

� ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u 

sljedećim godinama i politiku plana razvojno - investicijskih programa što je osnova 

za sljedeće trogodišnje razdoblje. 

Program prodaje imovine države i jedinica lokalne i područne regionalne samouprave važan je zbog 

zajedničkog opredjeljenja provedbe procesa privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu države. 

Ministarstvo financija na temelju Smjernica Vlade RH izrađuje Upute za izradu prijedloga državnog 

proračuna i dostavlja ih proračunskim, izvanproračunskim korisnicima i jedinicama lokalne i područne 

(regionalne) samouprave do kraja svibnja tekuće godine. U jedinicama lokalne i područne (regionalne) 

samouprave nakon primitka smjernica i uputa za izradu državnog proračuna, upravno tijelo za 

financije dostavlja upute svojim korisnicima proračuna. Upute sadrže: 

� osnovne ekonomske pokazatelje, 

� način pripreme i terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova 

korisnika, 

� ocjenu Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja proračuna u sljedeće tri 

godine, 

� okvirni prijedlog opsega financijskog plana pojedinog korisnika u sljedeće tri godine. 

Prijedlog proračuna sadrži: proračun za proračunsku godinu, projekciju proračuna za sljedeće dvije 

godine i proračun tekuće godine, financijske planove izvanproračunskih korisnika sa obrazloženjem, 

te zakone i druge propise koji su potrebni za planiranje i izvršavanje proračuna i financijskih planova 

izvanproračunskih korisnika. 

5.17.1.2.1 Sadržaj proračuna 

Proračun se sastoji od općeg dijela, posebnog dijela i plana razvojnih programa. Opći dio čini: Račun 

prihoda i rashoda i Račun financiranja. 

Račun prihoda i rashoda sastoji se od: 

� prihoda: 

porezi, doprinosi za obvezna osiguranja, pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u RH, donacije, 

administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima, ostali prihodi, prihodi od 

prodaje nefinancijske imovine. 

U smislu Zakona o proračunu proračunski prihodi su porezni i ostali prihodi koji su zakonima i 

drugim propisima donesenim na temelju zakona propisani kao obvezni, prihodi od prodaje 

nefinancijske imovine i ostali prihodi za koje ne postoji zakonska obveza davanja, a proračunski 

primici priljevi su novca od financijske imovine i zaduživanja. 

� rashoda: 

za zaposlene, materijalni i financijski rashodi, subvencije, pomoći, državne potpore i naknade, 

donacije i ostali rashodi, za nabavu nefinancijske imovine. 

U smislu Zakona o proračunu proračunski rashodi propisani su zakonom i propisima donesenim na 

temelju zakona za poslove, funkcije i programe koji se planiraju u proračunu i financijskim planovima 

korisnika proračuna, a proračunski izdaci odljevi su novca za financijsku imovinu i otplatu zajmova. 

95

Račun financiranja iskazuje primitke od financijske imovine, primljene kredite i zajmove, izdatke za 

financijsku imovinu i za otplate zajmova i kredita. U smislu Zakona o proračunu račun financiranja 

iskazuje pozajmljivanje i zaduživanje proračuna države i jedinica lokalne i područne (regionalne) 

samouprave. 

Posebni dio sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika, raspoređene u tekuće i 

razvojne programe za tekuću godinu. Rashodi i izdaci moraju biti raspoređeni prema proračunskim 

klasifikacijama: organizacijska, ekonomska, funkcijska, lokacijska i programska. 

Tablica 31. Rokovi pripreme, izrade i donošenja proračuna propisani su Zakonom o proračunu 

i to kako slijedi: 

Opis Rok 

Smjernice o makroekonomskoj i fiskalnoj politici - donosi Vlada sredina svibnja tekuće godine 

Upute za izradu proračuna – donosi Ministarstvo financija kraj svibnja tekuće godine 

Upute za izradu proračuna i financijskog plana – JLP®S lipanj tekuće godine 

Prijedlog proračunske mase za proračunske korisnike Poglavarstvo grada do kraja lipnja tekuće godine 

Nacrt proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuje 

Upravni odjel financija i dostavlja ga Poglavarstvu grada 

do 15.listopada tekuće godine 

Prijedlog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – 

utvrđuje Poglavarstvo grada i dostavlja Gradskom vijeću 

do 15 studenoga tekuće godine 

Gradsko vijeće – donosi proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) 

samouprave 

do konca godine 


Proračun se objavljuje u službenom glasilu. Predsjednik poglavarstva dostavlja proračun, odluku o 

izvršavanju proračuna i te izmjene i dopune proračuna Ministarstvu financija, a Državnom uredu za 

reviziju u roku od 15 dana od njihova donošenja. Tromjesečni planovi jedinica lokalne i područne 

(regionalne) samouprave dostavljaju se samo Ministarstvu financija. 

5.17.1.2.2 Preraspodjela sredstava i privremene mjere za uravnoteženje proračuna 

Proračunska sredstva mogu se raspodijeliti pod uvjetima i na način kako je utvrđeno Zakonom o 

proračunu, odnosno zakonom ili odlukom o izvršavanju proračuna. 

Preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod korisnika proračuna ili između korisnika 

proračuna može se izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje. 

Proračunske stavke za otplatu glavnice i kamate javnog duga mogu se izvršavati u iznosima iznad 

planiranih. 

Ne mogu se preraspodjeljivati proračunske stavke između Računa prihoda i rashoda i Računa 

financiranja, osim ako je to dozvoljeno godišnjim zakonom odnosno odlukom o izvršavanju 

proračuna. 

Uravnoteženje proračuna tijekom godine provodi se po postupku za donošenje proračuna i to ako se 

zbog izvanrednih prilika i potreba povećavaju rashodi i izdaci, odnosno smanje prihodi i primici. 

Proračun se mora uravnotežiti ili sniženjem predviđenih rashoda i izdataka ili pronalaženjem novih 

prihoda i primitaka. 

Izmjene i dopune proračuna mogu se vršiti tijekom cijele proračunske godine u skladu s dinamikom 

ostvarivanja prihoda i primitaka i izvršavanja rashoda i izdataka. Vlada može, na prijedlog 

Ministarstva financija, najviše 45 dana obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i izdataka, ako se u 

96

tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za proračun ili promjena gospodarskih kretanja 

povećaju rashodi i izdaci, odnosno smanje prihodi i primici. O ovoj odluci Vlada mora izvijestiti 

Sabor (predstavničko tijelo). Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja 

proračuna proračun ne može uravnotežiti Vlada (izvršno tijelo) mora 15 dana prije isteka roka za 

privremenu obustavu izvršavanja proračuna predložiti izmjene i dopune proračuna. Mjerama 

privremene obustave izvršavanja Vlada može zaustaviti preuzimanje obveza, predložiti produljenje 

ugovorenih rokova plaćanja i zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava. Vlada može donijeti 

odluku da proračunski korisnici moraju dobiti prethodnu suglasnost Ministarstva financija za 

zaključivanje ugovora. Mjere privremene obustave izvršavanja moraju se jednakomjerno odnositi na 

sve korisnike proračuna. 

5.17.1.2.3 Izrada prijedloga financijskog plana korisnika proračuna 

U financijskom planu se za svaki program navodi vrsta prihoda i primitaka i godine u kojima će 

teretiti proračun. Proračunski korisnici dužni su navesti: naziv programa, opis programa (općih i 

posebnih ciljeva), zakonsku osnovu za uvođenje programa, potrebna sredstva za provođenje programa, 

potreban broj djelatnika za provođenje programa, procjenu rezultata, procjenu nepredviđenih rashoda i 

rizika. 

Pokazatelji uspješnosti omogućavaju praćenje godišnjeg napretka, odnosno rezultata postizanja općih i 

posebnih ciljeva. Opći ciljevi opisuju željene rezultate za program. Posebni ciljevi su mjerljivi iskazi o 

krajnjim rezultatima koje program želi postići u zadanom vremenu. 

Ministarstvo financija zajedno s prijedlogom državnog proračuna predlaže Vladi financijske planove 

izvanproračunskih korisnika na koje Sabor daje suglasnost zajedno s državnim proračunom. 

Sastavni dio financijskog plana korisnika proračuna su plan radnih mjesta, plan nabave i plan 

razvojnih programa. 

5.17.1.2.4 Plan razvojnih programa 

Plan razvojnih programa obuhvaća rashode za nefinancijsku imovinu (investicije), kapitalne pomoći i 

donacije tijekom tri godine i to: 

� po pojedinim programima proračunskih korisnika, 

� po godinama u kojima će programi teretiti proračune sljedećih godina, 

� po izvorima prihoda za cijeli program. 

Plan razvojnih programa usklađuje se svake godine. 

Plan razvojnih programa čine planovi razvojnih programa korisnika proračuna koji: 

� doprinose razvoju države odnosno lokalne i područne (regionalne) samouprave, 

� doprinose povećanju ili održavanju imovine države, županije, grada odnosno općine, 

� imaju karakter dugoročnog ulaganja i izvedivi su po predviđenoj dinamici, a utvrđeni 

su dokumentom o srednjoročnom planu razvitka, posebnim zakonima ili drugim 

propisima donesenim na temelju zakona. 

Programe investicija se može usvojiti kao višegodišnje obveze iz proračuna samo pod uvjetom da je 

poznata cijela struktura financijskih izvora sredstava za pokriće cijele investicije i struktura rashoda u 

čitavom razdoblju investicijskog ciklusa (od predinvesticijskog elaborata do stavljanja u funkciju i 

korištenja objekata – investicije). 

Prijedlog plana razvojnog programa s obrazloženjem i usklađen s prijedlogom financijskog plana 

izrađuje proračunski korisnik (ustanova) i predlaže ga tijelu nadležnom za proračunskog korisnika 

(ministarstvu, upravnom odjelu), koji izrađuje zajednički prijedlog plana razvojnog programa, 

usklađen s prijedlogom proračuna. 

97

Vlada uredbom utvrđuje tijelo koje temeljem zajedničkih prijedloga planova donosi plan razvojnih 

programa za sve proračunske korisnike. 

Poglavarstvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje tijelo koje donosi 

zajednički plan razvojnih programa za sve svoje korisnike. 

5.17.2 Izvršavanje proračuna 

Nakon donošenja proračuna, korisnici proračuna moraju izraditi financijski plan po mjesecima za 

cijelu godinu. Financijski plan odobrava Upravni odjel financija. 

Upravni odjel financija planira likvidnost proračuna u skladu s novčanim tokom proračuna na osnovi 

mjesečnih planova. Utvrđuje mjesečnu dodjelu sredstava u skladu s likvidnosti proračuna i preuzetim 

obvezama korisnika proračuna, do visine planirane u godišnjem financijskom planu korisnika. O 

dodjeli sredstava nadležni Upravni odjel izvještava korisnika barem 10 dana prije početka razdoblja 

na koje se odnosi. 

Proračun se izvršava na temelju mjesečnih proračunskih odobrenja proračunskim korisnicima u skladu 

s raspoloživim sredstvima. 

Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava osiguranih u posebnom dijelu 

proračuna, ako je njihovo izvršavanje usklađeno s mjesečnom proračunskom dodjelom. 

Proračunski korisnik može preuzimati obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim 

godinama uz suglasnost Gradskog vijeća. 

U Zakonu o izvršavanju proračuna za proračunsku godinu utvrđuje se najviši iznos obveze koja 

zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama i koju korisnik može preuzeti u proračunskoj godini. 

Svaki rashod i izdatak iz proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj 

dokumentaciji kojom se dokazuje obveza plaćanja. 

Državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne regionalne samouprave imaju jedan račun za 

sva plaćanja. 

5.17.3 Proračunska zaliha 

U proračunu se može 0,5% proračunskih prihoda bez primitaka rasporediti u proračunsku zalihu. 

Sredstva proračunske zalihe koriste se za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana 

sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva. 

Sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju elementarnih 

nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja, za izvršavanje sudskih odluka i 

nagodbi, za isplatu naknade i rente te za druge nepredviđene rashode. Zakonom o izvršavanju 

proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna utvrđuje se visina sredstava proračunske zalihe, 

kao i iznos sredstava proračunske zalihe do kojeg raspolaže ministar financija, odnosno predsjednik 

poglavarstva i predsjednik Vlade, te Vlada, odnosno poglavarstvo. O korištenju proračunske zalihe 

ministar financija obvezan je svaki mjesec izvijestiti Vladu, a predsjednik poglavarstva poglavarstvo. 

Vlada, odnosno poglavarstvo obvezno je polugodišnje izvijestiti predstavničko tijelo o korištenju 

proračunske zalihe. 

5.17.4 Nadzor proračuna i proračunskih korisnika 

Nadzorom se obuhvaćaju računovodstveni, financijski i ostali poslovni dokumenti upravnih odjela i 

korisnika proračuna. Proračunski nadzor se obavlja radi provjere pravilnosti korištenja proračunskih 

sredstava, te primjenjivanja zakona i propisa u organizacijskim jedinicama, odnosno da bi se 

proračunska sredstva koristila u visini i za namjene koje su utvrđene u državnom proračunu odnosno 

u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave te kontrolira primjenu propisa koji 

su u izravnoj ili neizravnoj vezi s proračunskim sredstvima. 

98

Proračunski nadzor obavlja se izravnim nadzorom i analizom financijskih izvještaja korisnika 

proračuna. Prije početka nadzora organizacijska jedinica se prethodno obavještava, a čelnik je dužan 

pripremiti svu potrebnu dokumentaciju. 

Ako osoba ovlaštena za proračunski nadzor utvrdi da je u trošenju proračunskih sredstava počinjen 

prekršaj, nepravilnosti se utvrđuju u zapisniku. 

Unutarnja revizija tijelo je proračunskog korisnika koje neovisno i objektivno utvrđuje ostvarivanje 

zadaća i funkcija korisnika proračuna, upozorava na nepravilnosti i neusklađenost sa zakonskim i 

drugim propisima kojima je utvrđeno njihovo poslovanje, predlaže mjere za njihovo otklanjanje i 

mjere za unapređenje poslovanja korisnika. 

Unutarnju reviziju proračunskog korisnika ustrojava čelnik korisnika. Ministar financija pravilnikom 

propisuje uvjete koje moraju imati osobe za obavljanje poslova unutarnje revizije, metodologiju rada, 

kriterije na temelju kojih korisnici mogu urediti unutarnju reviziju. 

Unutarnji revizor ispituje i ocjenjuje valjanost i svrhovitost sustava internih kontrola, upravljačkih 

kontrola i računovodstvenog sustava, preispituje vjerodostojnost, svrhovitost, zakonitost financijskih 

transakcija i procesa proračunskih korisnika. 

Unutarnji revizor podnosi čelniku proračunskog korisnika pismeni izvještaj o rezultatima aktivnosti, 

kao i drugim državnim tijelima nadležnim za poslove nadzora i reviziju u skladu s posebnim 

propisima. Unutarnji revizor odgovoran je čelniku proračunskog korisnika za istinitost i 

vjerodostojnost podnesenih izvještaja. 

Kontrola izvršavanja proračuna 

Kontrola izvršavanja proračuna ostvaruje se preko izvješćivanja Poglavarstva i Gradskog vijeća. 

Gradsko vijeće razmatra i usvaja polugodišnji i godišnji obračun proračuna, koji se dostavljaju 

Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju. 

Revizija 

U skladu sa Zakonom o reviziji, Državni ured za reviziju obvezno jednom godišnje obavlja reviziju 

izdataka proračuna Grada Vinkovaca, financijskih izvještaja i financijskih transakcija proračuna. 

5.17.5 Udjeli u zajedničkim porezima 

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN br. 117/93, 33/00, 

73/00, 59/01, 107/01, 150/02, 147/03, 132/06) uređuje se pripadnost i raspodjela prihoda od 

zajedničkih poreza između državnog proračuna i proračuna općina, gradova i županija. 

Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne 

(regionalne) samouprave (NN br. 132/06), prihodi od poreza na dobit dijelili su se između općine i 

grada (20%), županije (10%) i države (70%). Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i 

područne (regionalne) samouprave koje su stupile na snagu 1. siječnja 2007. godine, prihodi od poreza 

na dobit postaju prihodi državnog proračuna. Kako bi se jedinicama lokalne i područne (regionalne) 

samouprave nadoknadio nedostajući prihod od poreza na dobit, Izmjenama Zakona povećani su 

njihovi udjeli u prihodima od poreza na dohodak. 

U skladu s navedenim, zajednički porezi koje Grad Vinkovci dijeli s županijom i državom su sljedeći: 

99

Tablica 32. Porezi koje Grad Vinkovci dijeli s Županijom i Državom 

Zajednički porezi Grad/općina Županija 

porez na dohodak 52,0% 15,0% 

porez na doh. za osnovno školstvo 3,1% 

porez na dohodak za srednje školstvo 2,2% 

porez na dohodak za socijalnu skrb: 

* centre za socijalnu skrb 0,5% 

* domove za starije i nemoćne osobe 1,7% 

porez na dohodak za zdravstvo 3,2% 

Pomoći izravnanja 

za decentralizirane 

Država 

Porez na dohodak za javne potrebe 1,3% 

Ukupno porez na dohodak 56,4% 22,6% 21,0% 

Porez na promet nekretnina 60,0% 40,0% 

Izvor: iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 132/06) 

Porez na dohodak, čiji je porezni obveznik svaka fizička osoba koja ostvaruje dohodak. U Zakonu o 

porezu na dohodak (NN br. 177/04) utvrđuje se mjesečni osobni odbitak u iznosu od 1.600,00 kuna, 

na koji porezni obveznik ne plaća porez, te porezne osnovice i stope. Na poreznu osnovicu do 

3.200,00 kuna plaća se 15% poreza, dok 25% poreza se obračunava na razliku između 3.200,00 i 

8.000,00 kuna. Na razliku između 8.000,00 i 22.400,00 kuna se obračunava 35%, a porezna osnovica 

iznad 22.400,00 kuna oporezuje se s 45% poreza. 

Porez na promet nekretnina, čija stopa iznosi 5% na tržišnu vrijednost nekretnine. Predmet 

oporezivanja je promet nekretnina, što se u smislu Zakona o porezu na promet nekretnina (NN br. 

69/97,153/02) smatra svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj. 

Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima 

utvrđeni ovim Zakonom ostvareni na njihovu području. 

Porez na promet nekretnina, čija stopa iznosi 5% na tržišnu vrijednost nekretnine. Predmet 

oporezivanja je promet nekretnina, što se u smislu Zakona o porezu na promet nekretnina (NN br. 

69/97,153/02) smatra svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj. 

Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima 

utvrđeni ovim Zakonom ostvareni na njihovu području. 

5.17.5.1 Prihodi od prireza porezu na dohodak 

Najizdašniji prihodi Proračuna Grada Vinkovaca upravo su fiskalnog karaktera – porezni prihodi, dok 

parafiskalni i nefiskalni prihodi po ostvarenju-izdašnosti dolaze iza njih. 

Utjecaj gradske uprave na fiskalne prihode nije toliko izražen koliko je to utjecaj županijskog i 

državnog nivoa. 

Temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prihod od 

prireza porezu na dohodak u cijelosti pripada gradu koji ga je uveo. Prema istom Zakonu grad iznad 

30.000 Stanovnika može obveznicima poreza na dohodak sa svojeg područja propisati plaćanje prireza 

porezu na dohodak po stopi do 15%. Grad Vinkovci je Odlukom o porezima Grada Vinkovaca utvrdio 

visinu prireza porezu na dohodak po stopi od 10%. 

100

Grad Vinkovci kao jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nastoji, u okviru svojih 

mogućnosti, stimulacijom gospodarstvenika, kroz direktne programe vezane za gospodarstvo, te 

indirektnim programima rješavanjem infrastrukturnih i drugih problema, pozitivno utjecati na 

gospodarska kretanja što bi za posljedicu trebalo imati pozitivan fiskalni rezultat po lokalni proračun. 

Porast izvora prihoda iz poreza na dohodak valja s oprezom promatrati i kroz prizmu decentraliziranih 

funkcija. 

Tablica 33. Ostvareni porezni prihodi siječanj – prosinac 2002.-2006. god. 

Ostvarenje Ostvarenje Ostvarenje Ostvarenje Ostvarenje 

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 

Porez na dohodak 26.695.384,08 29.999.584,32 35.644.328,73 35.938.855,41 37.886.109,72 

Porez na dobit 4.413.241,18 7.057.921,14 5.843.385,20 5.880.935,44 8.592.900,84 

Porez na imovinu 

Porez na robu i 

2.082.323,88 2.494.171,03 2.924.611,47 3.149.348,26 4.597.443,20 

usluge 1.073.294,55 1.354.588,98 1.973.947,13 1.536.984,60 1.913.046,51 

Ukupno 34.264.243,69 40.906.265,47 46.386.272,53 46.506.123,71 52.989.500,27 


Tablica 34. Struktura ostvareni porezni prihodi siječanj – prosinac 2002.-2006. god. 

Struktura Struktura Struktura Struktura Struktura 

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 

Porez na dohodak 77.91 73,34 76,84 77,28 71,5 

Porez na dobit 12,88 17,25 12,6 12,65 16,22 

Porez na imovinu 6,08 6,1 6,3 6,77 8,68 

Porez na robu i usluge 3,13 3,31 46113 3,3 3,6 

Ukupno 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 


101

Grafički prikaz 8. Struktura ostvareni porezni prihodi siječanj – prosinac 2002.-2006. god 

40.000.000,00 

35.000.000,00 

30.000.000,00 

25.000.000,00 

20.000.000,00 

15.000.000,00 

10.000.000,00 

5.000.000,00 

0,00 


Porez na 

dohodak 

Porez na dobit Porez na 

imovinu 

Grafički prikaz 9. Struktura poreznih prihoda u 2006. godini 

Porez na dobit 

16,22% 


Porez na imovinu 

8,68% 


usluge 

3,61% 


usluge 

2002. 

2003. 

2004. 

2005. 

2006. 

Porez na dohodak 

71,49% 

102

Od 01. rujna 2003. godine kao decentralizirana funkcija javljaju se i javne vatrogasne postrojbe. Isto 

za posljedicu ima financiranje iz poreza na dohodak kroz izdvajanje od 1%, te potpore izravnanja iz 

poreza na dohodak. 

Od 01. siječnja 2003. godine prirez porezu na dohodak Grada Vinkovaca iznosi 10%, koji se do 

31.12.2002. godine obračunavao po stopi od 7,5%. 

Tablica 35. Kretanje prireza porezu na dohodak kroz godine uz projekciju povećane stope 

2003. 2004. 2005. 2006. 

Ostvareni prirez uz trenutno 

važeću stopu od 10% 

4.637.466,42 5.360.778,19 5.293.709,33 5.630.586,98 

Osnovica obračuna prireza 46.374.664,20 53.607.781,90 52.937.093,30 56.305.869,80 

Projekcija 11% 5.101.213,06 5.896.856,01 5.823.080,26 6.193.645,68 

Projekcija 12% 5.564.959,70 6.432.933,83 6.352.451,20 6.756.704,38 

Projekcija 13% 6.028.706,35 6.969.011,65 6.881.822,13 7.319.763,07 

Projekcija 14% 6.492.452,99 7.505.089,47 7.411.193,06 7.882.821,77 

Projekcija 15% 6.956.199,63 8.041.167,29 7.940.564,00 8.445.880,47 


Mogućnost uvođenja veće stope prireza porezu na dohodak od trenutne 10% rezerva za ostvarivanje 

značajnih prihoda Proračuna Grada Vinkovaca. Nadalje, naplata prireza na porez na dohodak vezana 

je uz naplatu poreza na dohodak, koji pokazuje određeni trend kretanja tijekom godine. U prvom 

dijelu godine evidentna je manja naplata ovog prihoda budući da se po godišnjim prijavama poreza na 

dohodak, a zbog zakonskih poreznih olakšica, isplaćuju povrati preplaćenog poreza i prireza na 

dohodak. Veća naplata poreza i prireza na dohodak evidentna je u srpnju zbog isplata regresa za 

godišnji odmor, te krajem godine zbog isplate godišnjih nagrada zaposlenicima. 

Grafički prikaz 10. Mjesečna dinamika ostvarenja prihoda za 2004, 2005 i 2006 

12.000.000,00 

10.000.000,00 

8.000.000,00 

6.000.000,00 

4.000.000,00 

2.000.000,00 

0,00 

SIJEČANJ 


VELJAČA 

OŽUJAK 

TRAVANJ 

SVIBANJ 

LIPANJ 

SRPANJ 

KOLOVOZ 

RUJAN 

LISTOPAD 

STUDENI 

PROSINAC 

2004 

2005 

2006 

103

5.17.6 Rezultat izvršavanja proračuna u 2004., 2005. i 2006. godini i prvim tromjesječima 

2005., 2006. 2007. godine 

U promatranom trogodišnjem razdoblju izvršenja Proračuna Grada Vinkovaca uočava se kako trend 

porasta proračunske mase oslonjen na prihode poslovanja 

Tablica 36. Izvršenje proračuna u 2004., 2005., i 2006. godini 

Rač. plan O P I S 

Izvršenje 

31.12.2004. 

Izvršenje 

31.12.2005. 

Izvršenje 

31.12.2006. 

1 2 3 4 5 

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 

1. UKUPNI PRIHODI 68.808.677,54 73.185.147,89 81.454.009,89 

Prihodi od poslovanja 66.748.168,74 67.429.769,81 76.992.418,77 

Prihodi od prodaje nefinancijske 

imovine 

2.060.508,80 5.755.378,08 4.461.591,12 

2. UKUPNI RASHODI 64.876.115,72 68.756.328,06 70.223.796,03 

Rashodi poslovanja 51.860.163,49 57.144.414,62 62.731.982,54 

Rashodi za nefinancijsku imovinu 13.015.952,23 11.611.913,44 7.491.813,49 

3. 

RAZLIKA (VIŠAK/MANJAK) (1.- 

2.) 

3.932.561,82 4.428.819,83 11.230.213,86 

B. 

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ 

PRETHODNIH GODINA 

3.159.154,88 5.442.556,20 7.679.318,16 

4. 

Raspoloživa sredstva iz prethodnih 

godina 

3.159.154,88 5.442.556,20 7.679.318,16 

C. 

RAČUN ZADUŽIVANJA/ 

FINANCIRANJA 

5. 

Primici od financijske imovine i 

zaduživanja 

542.897,35 

6. 

Izdaci za financijsku imovinu i otplate 

zajmova 

2.192.057,85 2.192.057,87 10.792.057,86 

7. Neto zaduživanje/ financiranje -1.649.160,50 -2.192.057,87 -10.792.057,86 

8. Višak / manjak tekuće godine (3.+7.) 2.283.401,32 2.236.761,96 438.156,00 


Proračunsko izvršenje kroz promatrano razdoblje od 2004. do 2006. godine, rezultiralo je 

proračunskim viškovima proizašlim iz tekućih prihoda. 

Najznačajnija i najveća skupina prihoda proračuna jesu prihodi poslovanja koji bilježe neprekidan rast 

u promatranom razdoblju (prihodi od poreza, prihodi od imovine i namjenski prihodi po posebnim 

propisima određeni za financiranje utvrđenih namjena). 

Ostale skupine prihoda i primitaka po svojoj su prirodi promjenljive jer se prihodi od prodaje 

nefinancijske imovine planiraju u skladu s realnim tržišnim mogućnostima prodaje imovine, dok se 

primici od zaduživanja mogu planirati samo za dugoročno financiranje kapitalnih projekata koje 

potvrdi predstavničko tijelo Grada. 

104

Rashodi i izdaci proračuna u promatranom razdoblju izvršavali su se u skladu s ostvarenjem prihoda i 

primitaka proračuna. 

Tablica 37. Izvršenje proračuna za prvo tromjesečje 2005., 2006. i 2007. godinu 

RAČUN PRIHODA I RASHODA ZA RAZDOBLJE 1. SIJEČANJA - 31. OŽUJAKA 

2005. 2006. 2007. 

1 2 3 4 5 

6 PRIHODI POSLOVANJA 14.933.356 16.191.471 18.779.094 

61 Prihodi od poreza 11.251.465 11.012.933 13.188.632 

611 Por.i prir.na dohodak 8.686.757 8.796.218 11.883.540 

612 Porez na dobit 1.633.711 1.311.788 

613 Porezi na imovinu 683.930 671.002 1.110.825 

614 Por.na robu i usluge 247.067 233.925 194.267 

63 Pom.iz inozem.i od subj.unutar opće drž. 900.000 141.660 1.219.473 

633 Pomoći iz proračuna 900.000 141.660 1.219.473 

64 Prihodi od imovine 433.180 1.059.027 863.557 

641 Prih.od financ.imov. 20.404 87.736 80.162 

642 Prih.od nefin.imovine 412.776 971.291 783.395 

65 Prih.od admin.prist.i po posebn.propisima 2.343.511 3.968.351 3.503.132 

651 Administr.pristojbe 391.132 527.485 691.693 

652 Prih.po poseb.prop. 1.952.379 3.440.866 2.811.439 

66 Ostali prihodi 5.200 9.500 4.300 

662 Kazne 5.200 9.500 4.300 

7 

PRIHODI OD PRODAJE 

714.045 1.390.908 999.137 

NEFININACIJSKE IMOVINE 

71 Prih.od prodaje neproizved.imovine 437.250 423 2.387 

711 Prih.od prod.mater.im 437.250 423 2.387 

72 Prih.od prod.proizv.dugotr.imovine 276.795 1.390.485 996.750 

721 Prih.od prod.građ.obj. 276.795 1.390.485 996.750 

105

3 RASHODI POSLOVANJA 11.920.388 13.404.482 15.368.490 

31 Rash.za zaposlene 3.801.037 4.084.361 4.380.916 

311 Plaće 3.300.103 3.517.086 3.808.322 

312 Ost.rash.za zaposl. 9.000 30.410 

313 Dopr.na plaće 491.934 536.865 572.594 

32 Materijalni rashodi 4.374.656 5.338.087 6.020.219 

321 Nakn.trošk.zaposlen. 162.547 240.128 264.967 

322 Rash.za mat.i energ. 1.377.090 1.731.242 1.636.013 

323 Rash.za usluge 2.500.652 2.981.242 3.573.268 

329 Ost.nespom.rash.pos 334.367 385.475 545.971 

34 Financijski rashodi 640.681 416.467 373.154 

342 Kamate za prim.zajm 387.814 349.978 312.143 

343 Ost.financ.rashodi 252.867 66.489 61.011 

35 Subvencije 262.742 500.000 840.000 

352 Subv.trg.druš.obrtn.. 262.742 500.000 840.000 

36 Pomoć dane u inoz.i unutar države 0 30.000 30.000 

363 Pom.unut.opće drž. 30.000 30.000 

37 Nakn.građ.i kućanstv. 133.815 134.000 111.651 

372 Ost.nakn.građ.i kuć. 133.815 134.000 111.651 

38 Ostali rashodi 2.707.457 2.830.068 3.545.504 

381 Tekuće donacije 2.347.025 2.659.642 2.744.995 

382 Kapitalne donacije 272.263 82.688 

385 Izvanredni rashodi 88.169 170.426 67.821 

386 Kapitalne pomoći 650.000 

39 Rasp.rash.i prij.rač. 0 71.499 67.046 

392 Prijelazni račun 71.499 67.046 

4 

RASHODI ZA NABAVU 

2.336.027 815.239 840.586 

NEFINANCIJSKE IMOVINE 

41 Rash.za nab.nepr.im. 1.261.487 137.787 163.037 

411 Mater.imov.-prir.bogat 1.257.275 134.969 105.000 

412 Nemater.imovina 4.212 2.818 58.037 

42 Rash.za nab.proizv.dugotr.imov 808.248 651.846 480.758 

421 Građev.objekti 647.844 339.146 51.650 

422 Postroj.i oprema 24.329 94.639 18.858 

424 Knjige,umj.djela i ost. 60.000 70.000 215.670 

426 Nemat.proizv.imovina 76.075 148.061 194.580 

43 Rash.za nab.plem.metala i ost.pohr.vrijed. 16.464 25.606 8.000 

431 Plemen.metali i ostale pohranj.vrijed. 16.464 25.606 8.000 

45 Ras.za dodat.ulag.na nef.imovini 249.828 0 188.791 

451 Dodat.ulag.na gr.obj 249.828 188.791 

5 

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I 

548.014 548.014 548.014 

OTPLATE ZAJMOVA 

54 Izd.za otpl.glav.primlj.zajm. 548.014 548.014 548.014 

542 Otpl.glavn.primlj.zajm.od banaka i ost. 548.014 548.014 548.014 


106

5.17.7 Struktura prihoda i rashoda Grada Vinkovaca u 2004., 2005. i 2006. godini 

Tablica 38. Strukturni prikaz ostvarenih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka u ukupnim 

prihodima i primicima, te rashodima i izdacima Proračuna Grada Vinkovaca za 

2004., 2005. i 2006. godinu s iskazanim indeksom promjena 

u kunama 

107

108


109

110

111


112

113

114


115

5.17.8 Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Vinkovaca u razdoblju 2004.-2006., s planom za 

2007. godinu 

Tablica 39. Izvještaj o izvršenju Proračuzna Grada Vinkovaca u razdoblju 2004.-2006., s 

planom za 2007. 


116

117


118

Grafički prikaz 11. Prihodi proračuna Grada Vinkovaca za razdoblje 2002. – 2006. 

90.000.000 

80.000.000 

70.000.000 

60.000.000 

50.000.000 

40.000.000 

30.000.000 

20.000.000 

10.000.000 


0 

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 

Promatrajući ostvarenje Proračuna Grada Vinkovaca iz podataka o ostvarenim prihodima i primicima, 

te izvršenje kroz rashode i izdatke u promatranom razdoblju od 2004. do 2006. godine slijedi: 

� prihodi od poreza bilježe neprekidan rast, što govori o rastu gospodarstva i rastu 

nominalnih bruto plaća u promatranom razdoblju, a iz kolone plana za 2007. godinu 

razvidna je izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) 

samouprave o kojoj JPL®S više ne participiraju u raspodjeli poreza na dobit. 

� prihodi od imovine i prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje 

utvrđenih namjena također bilježe trend rasta u promatranom razdoblju 

� prihodi od prodaje nefinancijske imovine osciliraju od godine do godine ovisno, a isti 

se koriste u izvršenju razvojnih programa Grada Vinkovaca 

Grad Vinkovci se u promatranom razdoblju 2004.-2006. godina nije zaduživao kod financijskih 

institucija. U planu Proračuna za 2007. godinu razvidno je planiranje zaduživanja u iznosu 

42.000.000,00 kuna putem izdavanja municipalnih obveznica Grada Vinkovaca. 

Iz podataka o izvršenim rashodima i izdacima Proračuna Grada Vinkovaca u promatranom razdoblju 

od 2004.do 2006. godine slijedi: 

� rashodi i izdaci proračuna izvršavali su se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka 

proračuna 

� rashodi poslovanja (rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i dr.) ostvareni su 

sukladno ostvarenju prihoda poslovanja 

(u kn) 

� izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova odnose se na otplatu glavnice 

primljenog kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj 

119

5.17.9 Proračun Grada Vinkovaca za 2007. godinu. 

Proračun Grada Vinkovaca za 2007. godinu usvojen je na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada 

Vinkovaca održanoj 19. prosinca 2006. godine i to prihodi/primici u svoti 108.799.696,80 kuna, te 

rashodi /izdaci u svoti od 110.559.696,80kuna. Razlika od 1.760.000,00 kuna predstavljala je 

planirani preneseni višak iz 2006. godine. 

Prvim Izmjenama i dopunama Proračuna Grada Vinkovaca, usvojenim od strane Gradskog vijeća 

22.ožujka 2007.godine proračunska masa uvećala se za 40.217.028,58 kuna. 

Proračunska masa proračuna Grada Vinkovaca za 2007. godinu iznosi 150.776.725,38 kuna. U istoj je 

sadržan izvor primitaka iz municipalnih obveznica u iznosu 42.000.000,00 kuna za potrebe 

financiranja izgradnje projekata Bazena i Hrvatskog doma. 

U Računu prihoda i rashoda iskazani su prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine 

u svoti od 91.759.251,67 kuna, te rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u svoti 

od 147.376.725,38 kuna. Razlika prihoda i rashoda kao rezultat proračunskog poslovanja 2006. godine 

iznosi 8.117.473,71 kune. 

U Računu financiranja iskazani su izdaci za financijsku imovinu u iznosu 3.100.000,00kuna, primici 

od deponiranih sredstava 8.600.000,00 kuna, primici od zaduženja putem obveznica 42.000.000,00 

kuna. 

120

Tablica 40. Proračun Grada Vinkovaca za 2007. godinu 

BROJ 

KONTA 

VRSTA PRIHODA 

PLAN 

6 PRIHODI POSLOVANJA 81.259.251,67 

61 Prihodi od poreza 48.684.454,67 

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 9.009.797,00 

64 Prihodi od imovine 3.390.000,00 

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 20.150.000,00 

66 Ostali prihodi 25.000,00 

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 10.800.000,00 

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 4.300.000,00 

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 6.500.000,00 

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 50.600.000,00 

81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 8.600.000,00 

82 Primici od prodaje vrijednosnih papira 42.000.000,00 

9 VLASTITI IZVORI 8.117.473,71 

92 Rezultat poslovanja 8.117.473,71 

SVEUKUPNO PRIHODI 150.776.725,38 

VRSTA RASHODA UKUPNO 

3 RASHODI POSLOVANJA 68.956.268,20 

31 Rashodi za zaposlene 18.567.453,66 

32 Materijalni rashodi 30.421.428,92 

34 Financijski rashodi 2.247.808,00 

35 Subvencije 1.410.000,00 

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 110.000,00 

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 672.000,00 

38 Ostali rashodi 15.527.577,62 

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 78.720.457,18 

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 3.122.000,00 

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 70.278.457,18 

43 Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 10.000,00 

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 5.310.000,00 

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 3.100.000,00 

53 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 900.000,00 

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 2.200.000,00 

SVEUKUPNO RASHODI 150.776.725,38 


Proračun Grada Vinkovaca je uravnotežen – iz prihoda i primitaka podmiruju se svi rashodi i izdaci 

� kod prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine planira se dalji 

rast u odnosu na prethodnu godinu 

� kod primitaka od financijske imovine i zaduživanja u 2007. godini planiraju se primici 

od izdanja municipalnih obveznica u iznosu od 42.000.000,00 kuna. 

121

Tablica 41. Plan prihoda i rashoda za 2007. 

Rač. plan O P I S PLAN 2007. 

1 2 3 

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 

1. UKUPNI PRIHODI 92.059.251,67 

Prihodi od poslovanja 81.259.251,67 

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 10.800.000,00 

2. UKUPNI RASHODI 147.676.725,38 

Rashodi poslovanja 68.956.268,20 

Rashodi za nefinancijsku imovinu 78.720.457,18 

3. RAZLIKA (VIŠAK/MANJAK) (1.-2.) -55.617.473,71 

B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 8.117.473,71 

4. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 8.117.473,71 

C. RAČUN ZADUŽIVANJA/ FINANCIRANJA 

5. Primici od financijske imovine i zaduživanja 50.600.000,00 

6. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 3.100.000,00 

7. Neto zaduživanje/financiranje 47.500.000,00 

8. Višak / manjak tekuće godine (3.+7.) -8.117.473,71 


Iz plana Proračuna Grada Vinkovaca razvidan je rast prihoda od poreza u skladu s makroekonomskim 

projekcijama države o rastu gospodarstva i bruto domaćeg proizvoda, rastu broja zaposlenih i 

nominalnih bruto plaća. Bitna novina je donošenje Zakona o izmjenama Zakona o financiranju 

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je Sabor usvojio krajem 2006. godine i 

kojim je promijenjena pripadnost i raspodjela poreza na dobit i poreza na dohodak između državnog 

proračuna i proračuna općina, gradova i županija. Navedenim izmjenama porez na dobit postaje 

prihod državnog proračuna, a nedostajući prihod od toga poreza kompenzira se jedinicama lokalne i 

područne (regionalne) samouprave povećanjem njihova udjela u porezu na dohodak, te pomoćima. 

Prihodi od imovine i prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje utvrđenih namjena 

također se planiraju s trendom rasta 

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ovise o mogućnostima prodaje određene gradske imovine, a 

u 2007. godini planiraju se u iznosu od 10.800.000,00 milijuna kuna. 

Izdanje municipalnih obveznica planirano je kod primitaka od financijske imovine i zaduživanja u 

iznosu 42.000.000,00 kuna. 

122

Tablica 42. Račun zaduživanja / financiranje 

Rač. plan O P I S 

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 50.600.000,00 

81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 8.600.000,00 

815 

Primici (povrati) glavnice zajmova danih bankama i ostalim 

financijskim institucijama izvan javnog sektora 

8.600.000,00 

8151 

Povrat zajmova danih tuzemnim bankama i ostalim financijskim 

institucijama izvan javnog sektora – oročeni depoziti 

8.600.000,00 

82 Primici od prodaje vrijednosnih papira 42.000.000,00 

822 Obveznice 42.000.000,00 

8441 Obveznice - tuzemne 42.000.000,00 

5 

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 

2.200.000,00 

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 2.200.000,00 

542 

Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih 

institucija u javnom sektoru 

2.200.000,00 

5421 


Otplata glavnice primljenih zajmova od tuzemnih banaka i ostalih 

financijskih institucija u javnom sektoru 

2.200.000,00 

Plan rashoda i izdataka Proračuna Grada Vinkovaca za 2007. godinu: 

� rashodi i izdaci proračuna izvršavat će se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka 

proračuna 

� unutar rashoda za nabavu nefinancijske imovine koji se u 2007. godini planiraju u 

iznosu od 78.720.457,18 milijuna kuna, planira se i ulaganje u projekt Bazena i 

Hrvatskog doma, a koji će se financirati izdavanjem municipalnih obveznica 

� izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planiraju se u iznosu od 3.100.000,00 

milijuna kuna za otplatu glavnice ranije primljenih zajmova u iznosu 2.200.000,00 

kuna, te 900.000,00 kuna za temeljni kapital u trgovačkim društvima. 

123

5.17.10 Projekcija Proračuna Grada Vinkovaca za 2008. i 2009. godinu 

Osnovno polazište za izradu Projekcije proračuna za razdoblje 2008.-2009. godine, kojom je 

predviđeno kretanje prihoda i rashoda u navedenom razdoblju, jesu makroekonomski pokazatelji i 

pretpostavke iz Smjernica Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2008. - 2009. godine, usklađeni s 

gospodarskim i fiskalnim pokazateljima i mogućnostima Grada Vinkovaca. 

Tablica 43. Plan prihoda/primitaka u 2007., 2008. i 2009. po skupinama 

BROJ 

KONTA 

OPIS 

PLAN 2007 PLAN 2008 

(u kn) 

PLAN 2009 

6 PRIHODI POSLOVANJA 81.259.251,67 kn 129.620.601,06 kn 117.873.231,93 kn 

61 Prihodi od poreza 

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od 

48.684.454,67 kn 58.120.601,06 kn 60.873.231,93 kn 

63 subjekata 9.009.797,00 kn 33.000.000,00 kn 15.000.000,00 kn 

64 Prihodi od imovine 

Prihodi od administrativnih pristojbi i po 

3.390.000,00 kn 6.000.000,00 kn 6.500.000,00 kn 

65 posebnim propisima 20.150.000,00 kn 32.000.000,00 kn 35.000.000,00 kn 

66 Ostali prihodi 

PRIHODI OD PRODAJE 

25.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn 

7 NEFINANCIJSKE IMOVINE 10.800.000,00 kn 19.000.000,00 kn 7.000.000,00 kn 

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 

Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne 

4.300.000,00 kn 4.000.000,00 kn 3.000.000,00 kn 

72 imovine 

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I 

6.500.000,00 kn 15.000.000,00 kn 4.000.000,00 kn 

8 ZADUŽIVANJA 

Primljene otplate (povrati) glavnice danih 

50.600.000,00 kn 

- kn 

- kn 

81 zajmova 8.600.000,00 kn 

- kn 

- kn 

82 Primici od prodaje vrijednosnih papira 42.000.000,00 kn 

- kn 

- kn 

9 VLASTITI IZVORI 8.117.473,71 kn 13.000.000,00 kn 

- kn 

92 Rezultat poslovanja 8.117.473,71 kn 13.000.000,00 kn 

- kn 

UKUPNO 150.776.725,38 kn 161.620.601,06 kn 124.873.231,93 kn 

3 RASHODI POSLOVANJA 68.956.268,20 kn 

31 Rashodi za zaposlene 18.567.453,66 kn 

32 Materijalni rashodi 30.421.428,92 kn 

34 Financijski rashodi 2.247.808,00 kn 

35 Subvencije 1.410.000,00 kn 

36 

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 

Naknade građanima i kućanstvima na temelju 

110.000,00 kn 

37 osiguranja i druge naknade 672.000,00 kn 

38 Ostali rashodi 

RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE 

15.527.577,62 kn 

4 IMOVINE 78.720.457,18 kn 

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne 

3.122.000,00 kn 

42 imovine 

Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih 

70.278.457,18 kn 

43 pohranjenih vrijednosti 

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj 

10.000,00 kn 

45 imovini 

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I 

5.310.000,00 kn 

5 OTPLATE ZAJMOVA 3.100.000,00 kn 

53 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 900.000,00 kn 

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 2.200.000,00 kn 

UKUPNO 150.776.725,38 kn 


78.758.539,06 kn 

21.691.346,06 kn 

36.863.679,00 kn 

3.742.314,00 kn 

1.510.000,00 kn 

50.000,00 kn 

672.000,00 kn 

14.229.200,00 kn 

80.662.062,00 kn 

2.708.000,00 kn 

51.925.862,00 kn 

10.000,00 kn 

26.018.200,00 kn 

2.200.000,00 kn 

- kn 

2.200.000,00 kn 

161.620.601,06 kn 

80.276.335,93 kn 

22.196.173,93 kn 

37.912.242,00 kn 

3.745.720,00 kn 

1.510.000,00 kn 

- kn 

673.000,00 kn 

14.239.200,00 kn 

42.396.896,00 kn 

1.908.000,00 kn 

29.370.296,00 kn 

10.000,00 kn 

11.108.600,00 kn 

2.200.000,00 kn 

- kn 

2.200.000,00 kn 

124.873.231,93 kn 

124

U 2008. i 2009. godini procjenjuje se nastavak trenda rasta prihoda od poreza, osobito zajedničkih 

poreza, u skladu s predviđenim rastom prosječne bruto plaće, planiranim povećanjem zaposlenosti, te 

povećanjem gospodarske aktivnosti. 

Predviđa se da će i prihodi od pomoći rasti u 2008. i 2009. godini, ponajprije zbog sufinanciranja 

kapitalnih projekata Grada od strane države. 

Ostvarenje prihoda po posebnim propisima (prihodi od komunalnih doprinosa, komunalne naknade, 

prihodi iz cijene komunalnih usluga) procjenjuje se za 2008. i 2009. godinu u većim iznosima u 

odnosu na 2007. godinu zbog predviđenog plana naplate, te zamaha izgradnje u gradu. 

U razdoblju 2008.-2009. godini osnova gradskog proračuna i dalje ostaje izrazita socijalna 

opredijeljenost, nastavak ulaganja u izgradnju prometne i komunalne infrastrukture te nastavak 

realizacije prioritetnih razvojnih gradskih projekata. 

Procjenjuje se da će rashodi za zaposlene i materijalni rashodi rasti u odnosu na 2007. godinu, a dok 

će se naknade građanima i kućanstvima iz proračuna u razdoblju 2008. - 2009. godine zadržati 

približno na nivou 2007. godine. 

U 2008. i 2009. godini procjenjuje se zadržavanje razine za subvencija trgovačkim društvima. 

Ostali rashodi uglavnom se odnose na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture s 

komunalnim društvima (programi otpadnih voda, vodoopskrbe, gospodarenja otpadom i javnog 

gradskog prijevoza) i predviđa se njihovo kretanje u 2008. i 2009. godini sukladno dinamici realizacije 

navedenih razvojnih zahvata. 

Procjena kretanja rashoda za nabavu nefinancijske imovine u 2008. i 2009. godini također prati 

predviđenu dinamiku realizacije gradskih kapitalnih projekata. 

Izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2008. i 2009. godini čine otplate glavnice 

primljenih zajmova. 

125

5.18 Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vinkovaca 

Tablica 44. Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vinkovaca na dan 31. prosinca 2004., 31. prosinca 2005. i 31. prosinca 2006. 

Rač. 

plan 

O P I S 

Stanje na dan 

31.12.2004. 

Stanje na dan 

31.12.2005. 

Stanje na dan 

31.12.2006. 

Indeks (4/3*100) Indeks (5/4*100) 

1 2 3 4 5 7 8 

AKTIVA - IMOVINA 319.574.899,00 294.877.788,00 307.525.329,00 92,27 104,29 

0 Nefinancijska imovina 134.255.567,00 98.707.666,00 102.508.669,00 73,52 103,85 

01 Neproizv.dugotraj. imovina 10.005.702,00 13.191.856,00 13.191.856,00 131,84 100 

02 Proizvedena dugotraj. imovina 118.054.949,00 83.972.175,00 87.989.910,00 71,13 104,78 

03 Plemen.metal i iost. pohranj. vrij. 35.535,00 55.435,00 156 

05 Nefinanc.imovina u pripremi 6.194.916,00 1.508.100,00 1.271.468,00 24,34 84,31 

1 Financijska imovina 185.319.332,00 196.170.122,00 205.016.660,00 105,86 104,51 

11 Novac u banci i blagajni 4.724.701,00 8.682.066,00 8.715.335,00 183,76 100,38 

12 Depoziti u bankama i ostala potraživanja 3.546.308,00 1.933.830,00 10.688.986,00 54,53 552,74 

15 Dionice i udjeli u glavnici 149.764.126,00 153.774.156,00 153.609.440,00 102,68 99,89 

16 Potraživanja za prihode poslovanja 26.028.380,00 28.112.273,00 28.644.335,00 108,01 101,89 

17 Potraživ. od prodaje nefin. imov. 360.252,00 2.616.203,00 2.183.129,00 726,21 83,45 

19 Rashodi budućeg razdoblja 895.565,00 1.051.594,00 1.175.435,00 117,42 111,78 

PASIVA - OBVEZE I VLASTITI IZVORI 319.574.899,00 294.877.788,00 307.525.329,00 92,27 104,29 

2 Obveze 23.970.072,00 22.224.302,00 19.976.284,00 92,72 89,88 

23 Obveze za rashode poslovanja 1.199.558,00 1.528.576,00 1.825.095,00 127,43 119,4 

24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 393.121,00 419.193,00 66.714,00 106,63 15,91 

26 Obveze za zajmove 22.377.393,00 20.276.533,00 18.084.475,00 90,61 89,19 

9 Vlastiti izvori 295.604.827,00 272.653.486,00 287.549.045,00 92,24 105,46 

91 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora 263.556.438,00 233.944.891,00 248.303.306,00 88,76 106,14 

92 Višak/manjak prihoda 5.442.556,00 7.679.318,00 8.117.474,00 141,1 105,71 

96 Obračunati prihodi poslovanja 25.944.780,00 28.112.273,00 28.644.335,00 108,35 101,89 

97 Obračun.prihodi od prodaje nefinancijske imovine 360.252,00 2.616.203,00 2.183.129,00 726,21 83,45 

98 Rezerviranje viška prihoda 300.801,00 300.801,00 300.801,00 100 100 

IZVANBILANČNI ZAPISI 1.799.813,00 1.117.390,00 20.403.037,00 62,08 1.825,95 

99 Izvanbilančni zapisi 1.799.813,00 1.117.390,00 20.403.037,00 62,08 1.825,95 


126

Tablica 45. Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vinkovaca na dan 31. ožujka 2005., 2006. i 2007. 

Rač. 

plan 

O P I S 

Stanje na dan 

31.03.2005. 

Stanje na dan 

31.03.2006. 

Stanje na dan 

31.03.2007. 

Indeks (4/3*100) Indeks (5/4*100) 

1 2 3 4 5 7 8 

AKTIVA - IMOVINA 288.420.301,00 296.714.275,00 310.289.513,00 102,88 104,58 

0 Nefinancijska imovina 98.621.709,00 98.707.666,00 102.508.669,00 100,09 103,85 

01 Neproizv.dugotraj. imovina 10.005.702,00 13.191.856,00 13.191.856,00 131,84 100,00 

02 Proizvedena dugotraj. imovina 82.421.091,00 83.972.175,00 87.989.910,00 101,88 104,78 

03 Plemen. metali i ost. pohranj. vrij 35.535,00 55.435,00 156,00 

05 Nefinancijska imovina u pripremi 6.194.916,00 1.508.100,00 1.271.468,00 24,34 84,31 

1 Financijska imovina 189.798.592,00 198.006.609,00 207.780.844,00 104,32 104,94 

11 Novac u banci i blagajni 5.607.707,00 6.109.664,00 11.718.678,00 108,95 191,81 

12 Depoziti u bankama i ostala potraživanja 2.944.519,00 6.753.349,00 10.288.281,00 229,35 152,34 

15 Dionice i udjeli u glavnici 153.774.156,00 153.774.156,00 153.609.440,00 100,00 99,89 

16 Potraživanja za prihode poslovanja 27.158.693,00 28.913.221,00 30.024.635,00 106,46 103,84 

17 Potraživanja od prodaje nefininancijske imovine 313.517,00 2.456.219,00 2.139.810,00 783,44 87,12 

19 Rashodi budućeg razdoblja 

PASIVA - OBVEZE I VLASTITI IZVORI 288.420.301,00 296.714.275,00 310.289.513,00 102,88 104,58 

2 Obveze 21.997.373,00 20.057.167,00 17.834.331,00 91,18 88,92 

23 Obveze za rashode poslovanja 167.994,00 234.209,00 294.942,00 139,42 125,93 

24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 0,00 94.439,00 2.928,00 3,10 

26 Obveze za zajmove 21.829.379,00 19.728.519,00 17.536.461,00 90,38 88,89 

9 Vlastiti izvori 266.422.928,00 276.657.108,00 292.455.182,00 103,84 105,71 

91 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora 232.480.624,00 234.492.906,00 248.851.320,00 100,87 106,12 

92 Višak/manjak prihoda 6.169.293,00 10.493.961,00 11.138.616,00 170,10 106,14 

96 Obračunati prihodi poslovanja 27.158.693,00 28.913.221,00 30.024.635,00 106,46 103,84 

97 Obračun.prihodi od prodaje nefinancijske imovine 313.517,00 2.456.219,00 2.139.810,00 783,44 87,12 

98 Rezerviranje viška prihoda 300.801,00 300.801,00 300.801,00 100,00 100,00 

IZVANBILANČNI ZAPISI 1.799.813,00 1.117.390,00 19.822.776,00 62,08 1.774,02 

99 Izvanbilančni zapisi 


1.799.813,00 1.117.390,00 19.822.776,00 62,08 1.774,02 

127

5.19 Izvještaj o novčanom tijeku 

Tablica 46. Izvještaj o novčanim tijekovima za 2004., 2005. i 2006. godinu 

Broj konta Opis 2004. 2005. 2006. 

6 PRIHODI POSLOVANJA 66.147.460 67.546.403 76.772.703 

61 Prihodi od poreza 45.935.564 46.775.647 52.770.936 

63 Pom.iz inozem.i od subj.unutar opće drž. 1.070.652 2.491.100 931.157 

64 Prihodi od imovine 3.194.178 2.968.481 4.572.019 

65 Prih.od admin.prist.i po posebn.propisima 15.679.847 15.245.855 18.237.765 

66 Ostali prihodi 267.219 65.320 260.826 

3 RASHODI POSLOVANJA 51.813.613 56.927.988 62.588.095 

31 Rash.za zaposlene 15.401.365 15.519.701 16.841.745 

311 Plaće 13.185.095 13.227.111 14.171.241 

312 Ost.rash.za zaposl. 271.100 303.489 501.850 

313 Dopr.na plaće 1.945.170 1.989.101 2.168.654 

32 Materijalni rashodi 23.582.118 26.989.924 27.855.659 

321 Nakn.trošk.zaposlen. 899.512 861.166 1.120.351 

322 Rash.za mat.i energ. 4.547.202 4.978.935 5.616.392 

323 Rash.za usluge 15.567.714 18.582.517 18.403.303 

329 Ost.nespom.rash.pos 2.567.690 2.567.306 2.715.613 

34 Financijski rashodi 2.060.706 1.943.811 1.681.191 

342 Kamate za prim.zajm 1.668.494 1.514.892 1.361.448 

343 Ost.financ.rashodi 392.212 428.919 319.743 

35 Subvencije 607.766 1.200.000 1.215.000 

351 Subvencije trg.društ. U javnom sektoru 0 100.000 0 

352 Subv.trg.druš.obrtn.. 607.766 1.100.000 1.215.000 

36 Pomoć dane u inoz.i unutar države 100.000 30.000 223.407 

363 Pom.unut.opće drž. 100.000 30.000 223.407 

37 Nakn.građ.i kućanstv. 336.251 468.062 465.116 

372 Ost.nakn.građ.i kuć. 336.251 468.062 465.116 

38 Ostali rashodi 9.725.407 10.776.490 14.305.977 

381 Tekuće donacije 9.239.965 9.497.760 10.591.463 

382 Kapitalne donacije 75.000 844.110 353.530 

384 Izdaci iz proteklih godina 95.547 0 0 

385 Izvanredni rashodi 314.895 434.620 311.043 

386 Kapitalne pomoći 0 0 3.049.941 

39 Rasp.rash.i prij.rač. 

392 Prijelazni račun 

7 PRIH.OD PROD.NEFIN.IMOV. 2.060.509 5.755.378 4.461.591 

71 Prih.od prodaje neproizved.imovine 783.564 437.070 503.540 

72 Prih.od prod.proizv.dugotr.imovine 1.276.945 5.318.308 3.958.051 

128

4 

RASHODI ZA 

NAB.NEFINANC.IMOVINE 

12.778.962 11.585.843 7.844.292 

41 Rash.za nab.nepr.im. 1.521.197 1.734.268 668.702 

411 Mater.imov.-prir.bogat 1.021.328 1.485.892 375.217 


42 Rash.za nab.proizv.dugotr.imov 9.209.707 6.612.754 5.327.655 

421 Građev.objekti 7.600.576 6.129.011 3.658.387 

422 Postroj.i oprema 1.082.339 122.259 1.239.020 

423 Prijevozna sredstva 253.139 116.771 13.999 

424 Knjige,umj.djela i ost. 101.160 80.000 90.000 

426 Nemat.proizv.imovina 172.493 164.713 326.249 

43 Rash.za nab.plem.metala i ost.pohr.vrijed. 42.177 35.536 25.606 

431 Plemen.metali i ostale pohranj.vrijed. 42.177 35.536 25.606 

45 Ras.za dodat.ulag.na nef.imovini 2.005.881 3.203.285 1.822.329 

451 Dodat.ulag.na gr.obj 0 2.671.297 1.517.097 

452 Dodatna ulaganja u postrojenja i opremu 1.864.918 431.989 205.598 

454 

Dodatna ulaganja u ostalu nefinancijsku 

imovinu 

140.963 99.999 99.634 

8 

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I 

ZADUŽIVANJA 

542.897 0 0 

82 Primici od prodaje vrijednosnih papira 542.897 0 0 

822 Obveznice 542.897 

5 

IZDACI ZA FINANC.IMOVINU I 

OTPLATE ZAJMOVA 

2.192.058 2.192.058 10.792.058 

51 Izdaci za dane zajmove 0 0 8.600.000 

515 Izdaci za dane zajmove - oročeni depozit 0 0 8.600.000 

54 Izd.za otpl.glav.primlj.zajm. 2.192.058 2.192.058 2.192.058 

542 Otpl.glavn.primlj.zajm.od banaka i ost. 2.192.058 2.192.058 2.192.058 

1 i 2 OSTALI PRIMICI 451.605 1.730.224 2.057.881 

1 i 2 OSTALI IZDACI 1.204.523 368.752 2.034.461 

UKUPNI NETO PRIMICI 1.213.315 3.957.364 33.269 

UKUPNI NETO IZDACI 0 0 0 

11** 

NOVČANA SREDSTVA NA POČETKU 

RAZDOBLJA 

3.511.387 4.724.702 8.682.066 

11** 

NOVČANA SREDSTVA NA KRAJU 

RAZDOBLJA 

4.724.702 8.682.066 8.715.335 

POVEĆANJE NOVČANIH SREDSTAVA 1.213.315 3.957.364 33.269 


SMANJENJE NOVČANIH SREDSTAVA 0 0 0 

129

Tablica 47. Izvještaj o novčanim tijekovima za prvo tromjesečje 2004., 2005., 2006. i 2007. 

godine 

BROJ 

KONTA 

OPIS 2004. 2005. 2006. 2007. 

6 PRIHODI POSLOVANJA 13.901.733 14.933.355 16.338.808 19.179.214 

61 Prihodi od poreza 10.655.823 11.251.465 11.194.119 13.588.380 

63 Pom.iz inozem.i od subj.unutar opće drž. 110.652 900.000 141.660 1.219.473 

64 Prihodi od imovine 461.743 433.179 1.025.178 863.309 

65 Prih.od admin.prist.i po posebn.propisima 2.506.555 2.343.511 3.968.351 3.503.752 

66 Ostali prihodi 166.960 5.200 9.500 4.300 

3 RASHODI POSLOVANJA 11.256.810 11.919.568 13.629.963 15.616.634 

31 Rash.za zaposlene 3.735.245 3.798.037 4.083.494 4.380.916 

311 Plaće 3.266.334 3.298.490 3.516.218 3.808.322 

312 Ost.rash.za zaposl. 3.000 9.000 30.410 0 

313 Dopr.na plaće 465.911 490.547 536.866 572.594 

32 Materijalni rashodi 4.435.166 4.418.919 5.613.115 6.389.455 

321 Nakn.trošk.zaposlen. 159.603 162.547 267.979 264.967 

322 Rash.za mat.i energ. 1.357.792 1.378.356 1.731.337 1.635.626 

323 Rash.za usluge 2.577.586 2.495.861 3.107.794 3.923.702 

329 Ost.nespom.rash.pos 340.185 382.155 506.005 565.160 

34 Financijski rashodi 452.115 648.241 416.467 371.929 

342 Kamate za prim.zajm 429.203 387.814 349.979 312.143 

343 Ost.financ.rashodi 22.912 260.427 66.488 59.786 

35 Subvencije 0 262.742 500.000 855.000 

352 Subv.trg.druš.obrtn.. 0 500.000 855.000 

36 Pomoć dane u inoz.i unutar države 25.000 0 30.000 30.000 

363 Pom.unut.opće drž. 25.000 0 30.000 30.000 

37 Nakn.građ.i kućanstv. 71.080 133.815 134.000 111.651 

372 Ost.nakn.građ.i kuć. 71.080 133.815 134.000 111.651 

38 Ostali rashodi 2.538.204 2.657.814 2.852.887 3.477.683 

381 Tekuće donacije 2.474.347 2.569.645 2.677.461 2.744.995 

382 Kapitalne donacije 0 0 0 82.688 

385 Izvanredni rashodi 63.857 88.169 175.426 0 

386 Kapitalne pomoći 0 0 0 650.000 

39 Rasp.rash.i prij.rač. 

392 Prijelazni račun 

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 682.293 714.359 1.378.818 1.112.738 

71 Prih.od prodaje neproizved.imovine 261.400 437.250 423 2.387 

72 Prih.od prod.proizv.dugotr.imovine 420.893 277.109 1.378.395 1.110.351 

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 710.781 2.420.122 1.139.993 904.372 

41 Rash.za nab.nepr.im. 369.961 1.295.610 166.869 226.823 

411 Mater.imov.-prir.bogat 0 1.257.275 134.969 105.000 


42 Rash.za nab.proizv.dugotr.imov 270.700 858.221 947.518 480.758 

421 Građev.objekti 0 697.487 622.273 51.650 

422 Postroj.i oprema 201.666 24.659 101.424 18.858 

424 Knjige,umj.djela i ost. 0 60.000 70.000 215.670 

426 Nemat.proizv.imovina 69.034 76.075 153.821 194.580 

43 Rash.za nab.plem.metala i ost.pohr.vrijed. 0 16.464 25.606 8.000 

431 Plemen.metali i ostale pohranj.vrijed. 0 16.464 25.606 8.000 

45 Ras.za dodat.ulag.na nef.imovini 70.120 249.827 0 188.791 

451 Dodat.ulag.na gr.obj 70.120 249.827 0 188.791 

130

8 PRIMICI OD FIN. IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0 0 0 0 

5 IZDACI ZA FIN. IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 548.014 548.014 548.014 548.014 

54 Izd.za otpl.glav.primlj.zajm. 548.014 548.014 548.014 548.014 

542 Otpl.glavn.primlj.zajm.od banaka i ost. 548.014 548.014 548.014 548.014 

1 i 2 OSTALI PRIMICI 181.394 504.003 347.928 

1 i 2 OSTALI IZDACI 126.992 378.007 5.319.986 224.909 

UKUPNI NETO PRIMICI 2.122.823 886.006 0 2.998.023 

UKUPNI NETO IZDACI 0 0 2.572.402 

11** NOVČANA SREDSTVA NA POČETKU RAZDOBLJA 3.511.387 4.724.702 8.682.066 8.715.335 

11** NOVČANA SREDSTVA NA KRAJU RAZDOBLJA 5.634.210 5.610.708 6.109.664 11.713.358 

POVEĆANJE NOVČANIH SREDSTAVA 2.122.823 886.006 0 2.998.023 

SMANJENJE NOVČANIH SREDSTAVA 0 0 2.572.402 0 


5.20 Zakonska ograničenja vezana uz mogućnost zaduživanja Grada Vinkovaca 

Okvir za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je Zakonom o 

proračunu (NN br. 96/03) i Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. 

godinu (NN br. 148/05). 

Sukladno odredbama Zakona o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može 

se dugoročno zadužiti uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira, uz prethodnu suglasnost 

Vlade Republike Hrvatske. Zaduživanje je moguće samo za investiciju - kapitalni projekt koji se 

financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo. U postupku zaduživanja 

potrebno je voditi računa da ukupna godišnja obveza (godišnji anuitet) jedinice lokalne i područne 

(regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi 

godini u kojoj se zadužuje. 

U iznos ukupne godišnje obveze uključena su sva zaduženja, dana jamstva i dospjele a nepodmirene 

obveze iz prethodnog razdoblja. 

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može davati jamstva pravnoj osobi u većinskom 

vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač. Dano jamstvo uključuje se u opseg njezina mogućeg zaduživanja. 

Posebna ograničenja za zaduživanje jedinica lokalne propisana su Zakonom o izvršavanju Državnog 

proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu (NN br. 137/06). Navedenim Zakonom dano je 

ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinici lokalne i 

područne (regionalne) samouprave koja je u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, 

primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2006. (Obrazac: PR-RAS) iskazala 

prihode poslovanja veće od iznosa rashoda poslovanja. Ukupna kvota za zaduženje svih jedinica 

lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2006. godini može iznositi najviše 2,3% ukupno 

ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Zahtjev za izdavanje suglasnosti za zaduživanje podnosi se Ministarstvu financija, koje daje prethodno 

mišljenje, a o zahtjevu za davanje suglasnosti odlučuje Vlada Republike Hrvatske u roku od 40 dana 

od dana podnošenja zahtjeva. 

5.20.1 Opis i prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Vinkovaca 

Pravilnikom o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju 

jamstva za zaduživanje jedinica područne (regionalne) samouprave (NN br. 55/04) propisan je 

postupak, uvjeti i obvezni sastojci zahtjeva, odnosno obvezna dokumentacija koja se mora podnijeti uz 

zahtjev za izdavanje suglasnosti za zaduživanje. 

131

Odredbom članka 10. stavak 1. točka 9. Pravilnika propisano je način utvrđivanja osnovice za izračun 

dužničkog kapaciteta prema podacima iskazanim u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i 

izdacima za razdoblje od 1.siječnja do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. 

Osnovicu za izračun dužničkog kapaciteta čini zbroj iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od 

prodaje nefinancijske imovine umanjen za pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar 

opće države, prihode po posebnim propisima (i to: mjesni samodoprinos i sufinanciranje) te za 

donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države. Jedinica lokalne i područne (regionalne) 

samouprave koja je preuzela obvezu financiranja decentraliziranih funkcija umanjuje svoje prihode i 

za iznos prihoda ostvaren temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak te za dio pomoći izravnanja. 

Ostvareni prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine Grada Vinkovaca u 2006. 

godini, umanjeni za pomoći od subjekata unutar opće države, prihode po posebnim propisima (od 

cijene komunalnih usluga namijenjenih razvoju), za donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće 

države te za iznos prihoda ostvaren temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i dio za pomoći 

izravnanja, iznose 12.812.380,04 kuna. 

Dužnički kapacitet Grada, odnosno dozvoljena ukupna godišnja obveza iznosi 13.728.325,97 kuna. U 

nastavku dajemo prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Vinkovaca. 

Tablica 48. Izračun dužničkog kapaciteta Grada Vinkovaca za razdoblje od 1. siječnja 2006. do 

31. prosinca 2006. 

IZRAČUN IZNOSA OSTVARENIH PRIHODA POSLOVANJA I PRIHODA OD PRODAJE NEFINANCIJSKE 

IMOVINE ZA RAZDOBLJE 01.01. DO 31.12.2006. GODINE 

Ostvarenje prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine za razdoblje 1.1.- 

31.12.2006. godine 

81.454.009,89 

Umanjenje sukladno članku 106. Zakona o proračunu 12.812.380,04 

Pomoći od subjekata unutar opće države 931.157,35 

Prihodi od sufinanciranja građana (nabava kanti,izgradnja objekata odvodnje i vodoopskrbe) 2.226.751,82 

Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 233.958,58 

Decentralizacija-za vatrogastvo i školstvo 9.420.512,29 

OSTVARENI PRORAČUNSKI PRIHODI NAKON UMANJENJA 68.641.629,85 

20% OSTVARENIH PRORAČUNSKIH PRIHODA 13.728.325,97 


5.20.2 Popis i opis postojećih kredita Grada Vinkovaca 

Grad Vinkovci u promatranom razdoblju poslovanja 2004.-2006. godine zadržao je financijsku 

politiku “stabilnog” zaduživanja. Preuzimanje obveza praćeno je dinamikom ostvarenja prihoda i to 

kako po obimu ostvarenja tako i po namjenskim izvorima. Određeno je i da se prihodima poslovanja 

financiraju rashodi poslovanja, a njihovim viškom ulaganja u nefinancijsku imovinu, te izdaci za 

otplatu dugoročnog kredita kod HBOR-a. 

Stabilnost zaduživanja i realizacija nastalih obveza razvidna je i iz financijskih izvješća Grada 

Vinkovaca. 

Grad Vinkovci se ima samo jedno aktivno kreditno zaduženje, a temeljem Ugovora o kreditu broj: KO 

– 48/99 zadužio kod HBOR-a za iznos od 7.261.585,82 DEM. Kredit je realiziran u programu obnove 

i razvitka komunalne infrastrukture. 

Kamatna stopa iz navedenog Ugovora iznosi 8,5%. U siječnju 2003.godine HBOR je za isti kredit 

smanjio kamatnu stopu na 7%. Kredit se otplaćuje u kvartalnim anuitetima u rokovima dospijeća. 

132

5.20.3 Opis danih jamstava Grada Vinkovaca 

Sukladno Zakonu o proračunu članak 107. i 108. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 

može biti jamcem pod slijedećim okolnostima: 

� Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i 

područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i 

područne (regionalne) samouprave smije se zaduživati samo uz suglasnost većinskog 

vlasnika, odnosno osnivača. 

� Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne 

propiše tko odlučuje o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, odluku donosi 

predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razmjerno 

njenu udjelu u vlasništvu. 

� Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo 

financija o danim suglasnostima dvaput godišnje, i to u srpnju i do 31. prosinca tekuće 

godine. 

� Jedinica područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne 

samouprave na svojem području uz prethodnu suglasnost Vlade, pod uvjetima iz 

članka 106. ovoga Zakona. 

� Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može davati jamstva pravnoj 

osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne 

(regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i 

ustanove. Dano jamstvo uključuje se u opseg njezina mogućeg zaduživanja iz članka 

106. ovoga Zakona. 

� Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne 

propiše tko odlučuje o jamstvu iz stavka 2. ovoga članka, odluku donosi 

predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz stavka 2. 

razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu. 

� Ugovore o jamstvu u ime lokalne samouprave sklapa predsjednik poglavarstva. 

� Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo 

financija o danim jamstvima u roku od 30 dana nakon danog jamstva i obvezno do 31. 

prosinca tekuće godine. 

Grad Vinkovci je 1998. godine postao jamcem Vinkovačkom vodovodu i kanalizaciji d.o.o. po 

suglasnosti Ministarstva financija MB – 353. Navedena kreditna linija je zatvorena u potpunosti 

novom kreditnom linijom kod Reiffeisenbank Austria d.d.., Podružnica Osijek. Za istu je Grad 

Vinkovci dao Jamstvo. Stanje preostalog duga za otplatu na dan 31.12.2006. godine iznosilo je 

882.669,92 kune i to za 2007. godinu 423.682,20 kuna, za 2008. godinu 423.682,20 kuna, te za 2009. 

godinu 35.305,62 kune. Jamsto dano tvrtki Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. nije dosada 

aktivirano. 

Trgovačkom društvu u većinskom vlasništvu Grada Vinkovaca, «Polet», d.o.o. Vinkovci, Trg kralja 

Tomislava 1, odobreno je jamstvo Grada Vinkovaca za kreditnu liniju kod poslovne banke, u iznosu 

od 3.890.000 CHF, na dan podnošenja zahtjeva, 24. veljače 2006. godine, a za realizaciju 

investicijskog programa: «Kupovina autobusa – starosti 3 do 6 godina – slijedeće strukture: za gradski 

i županijski promet 21 kom i za turistički promet 4 kom». 

Grad Vinkovci je u 2006.godini izdao jamstvo prema Zagrebačkoj banci d.d. za kreditnu liniju 

trgovačkog društva Polet d.o.o. iz Vinkovaca u iznosu 3.890.000CHF. Kreditna linija odobrena je s 

kamatnom stopom 3,56%, 2 godine počeka, te 10 godina otplate. 

133

5.21 Podaci o zaduženosti Grada Vinkovaca 

Promatrajući trend zaduženost Grada Vinkovaca kroz godine unazad vidljiv je trend „stabilnog“ 

poslovanja i održavanja proračunske ravnoteže i potrošnje. Grad Vinkovci uredno podmiruje sve svoje 

obveze kako iz tekućeg poslovanja tako i po kreditnom zaduženju. Za redovno plaćanje svih obveza 

zaslužna je likvidnost proračuna. Ona je stabilna obzirom na dobro planiranje dinamike ostvarenja 

proračunskih prihoda i primitaka, te izvršenje rashoda i izdataka. 

Grad Vinkovci uz kreditnu zaduženost kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj, bilježi i dva jamstva 

tvrtkama u većinskom vlasništvu Grada. Jamstva su dana Vinkovačkom vodovodu i kanalizaciji d.o.o. 

i tvrtki Polet d.o.o. Navedena jamstva nisu aktivirana obzirom na stabilnost poslovanja tvrtki. 

Tablica 49. Pregled zaduženosti Grada Vinkovaca 

PREGLED ZADUŽENOSTI GRADA VINKOVACA* 

Red. br. OPIS 2007. 2008. 2009. 

1 POLET d.o.o.-jamstvo 675.586,36 1.571.124,99 2.419.042,85 

2 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. jamstvo 423.682,20 423.682,10 35.305,62 

3 UKUPNO JAMSTVA (1+2) 1.099.268,56 1.994.807,09 2.454.348,47 

4 

Obveze Grada Vinkovaca po kreditima i kamatama 

za kredite (HBOR) 

3.400.061,70 3.246.775,89 3.093.173,70 

5 Dospjele obveze 2.512,38 2.000.000,00 2.500.000,00 

6 Obveze po reprogramu duga 

7 UKUPNO (3+4+5+6) 4.501.842,64 7.241.582,98 8.047.522,17 

8 Otplata glavnice municipalnih obveznica 

9 Otplata kamate municipalnih obveznica 2.100.000,00 2.100.000,00 

10 

UKUPNO obveza za povrat municip.obveznica 

(8+9) 

2.100.000,00 2.100.000,00 

11 OTPLATA KREDITA/OBVEZNICA(4+10) 3.400.061,70 5.346.775,89 5.193.173,70 

12 

UKUPNO POTENCIJALNO OPTEREČENJE S 

JAMSTVIMA (11+7) 

4.501.842,64 9.341.582,98 10.147.522,17 

13 

OSNOVICA PRORAČUNA ZA ZADUŽENJE u 

2007...20% 

68.641.629,85 91.069.048,67 105.620.601,06 

14 20% VISINA MOGUĆEG ANUITETA 13.728.325,97 18.213.809,73 21.124.120,21 

Razlika za dodatno zaduženje (14-12) 9.226.483,33 8.872.226,75 10.976.598,04 

*pregled zaduženost Grada Vinkovaca uz izračun kreditne zaduženosti uključujući kredit, jamstva i municipalne obveznice 


134

5.22 Prikaz godišnjih obveza Grada Vinkovaca (uključujući procjenu otplate municipalnih 

obveznica) za razdoblje od 2007. do 2017. 

U daljem pregledu slijedi prikaz obveza Grada Vinkovaca kroz razdoblje 2007.-2017. godina. U 

obveze su uključena jamstva dana tvrtkama Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. i Polet d.o.o., 

kreditna zaduženost Grada Vinkovaca kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj, te procjena prenesenih 

obveza na dan 31.12. 

Obzirom da su kreditne linije i jamstva regulirana valutnom klauzulom kunski iznosi su u pregledu 

izračunati su prema srednjem tečaju HNB na 31.12.2006.g. (1CHF=4,571248 kn; 1EUR=7,345081 

kn). 

Iz prikaza godišnjih obveza za razdoblje od 2007. do 2017. godine, vidljiva je prosječna godišnja 

obveza Grada Vinkovaca po do sada primljenim kreditima, danim jamstvima, preuzetim obvezama s 

uključenom procjenom otplate municipalnih obveznica. Prosječni godišnji anuitet u iznosu od 

8.175.287 kuna čine zbroj prosječnih anuiteta po kreditima, jamstvima, preuzetim obvezama i 

obveznicama koji su izračunati na način da je stanje neotplaćenog duga (glavnica i kamata) 

podijeljeno sa brojem godina otplate. 

Iz prikaza godišnjih obveza je vidljivo da se udio godišnje obveze (anuiteta) u ostvarenim 

proračunskim prihodima za 2006. godinu, u razdoblju 2007.-2009. godine kreće od 6,55% u 2007.g.; 

13,61% u 2008.g. do 14,78% u 2009.g. U tom razdoblju otplaćuju se ranije preuzete kreditne obveze i 

kamata po obveznicama. 

Isplata glavnice municipalnih obveznica Grada Vinkovaca je višekratna. Odvijat će se u HRK prema 

slijedećoj dinamici: 2008.-2010. – 0% glavnice godišnje; 2011.-2012. - 10% glavnice godišnje (isplata 

polovice iznosa polugodišnje); 2013.-2016. - 15% glavnice godišnje (isplata polovice iznosa 

polugodišnje); 2017. - 20% glavnice godišnje (isplata polovice iznosa polugodišnje). 

Pri ocjeni kreditne sposobnosti i davanju mišljenja o zahtjevu za zaduženje, Ministarstvo financija 

Republike Hrvatske uzima u obzir iznos prosječne godišnje obveze, odnosno stopu zaduženosti Grada 

Vinkovaca od 14,87%. 

135

Tablica 50. Prikaz godišnjih obveza Grada Vinkovaca (uključujući procjenu otplate municipalnih obveznica) za razdoblje od 2007. do 2017. 

Red. br. OPIS 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 

1 POLET d.o.o. 675.586 1.571.125 2.419.043 2.234.135 2.283.085 2.098.981 2.206.137 2.078.608 2.014.837 1.944.509 1.848.325 

2 

Vinkovački vodovod i 

kanalizacija d.o.o. 

423.682 423.682 35.306 

3 UKUPNO JAMSTVA (1+2) 

Obveze Grada Vinkovaca po 

1.099.269 1.994.807 2.454.348 2.234.135 2.283.085 2.098.981 2.206.137 2.078.608 2.014.837 1.944.509 1.848.325 

4 kreditima i kamatama za 

kredite (HBOR) 

Dospjele obveze na dan 

3.400.062 3.246.776 3.093.174 2.939.730 2.786.286 2.633.000 2.479.397 2.325.953 557.471 

5 11.svibnja 2007.godine 

(procjena 2008.-2018.) 

2.512 2.000.000 2.500.000 2.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 

6 Obveze po reprogramu duga 

7 UKUPNO (3+4+5+6) 4.501.843 7.241.583 8.047.522 7.673.865 6.569.371 6.231.981 6.185.535 5.904.562 4.072.309 3.444.509 3.348.325 

8 

Otplata glavnice municipalnih 

obveznica 

4.200.000 4.200.000 6.300.000 6.300.000 6.300.000 6.300.000 8.400.000 

9 

Otplata kamte municipalnih 

obveznica 

2.100.000 2.100.000 2.100.000 2.047.500 1.837.500 1.601.250 1.286.250 971.250 656.250 315.000 

10 

Ukupno obveza za povrat 

municip.obveznica (8+9) 

2.100.000 2.100.000 2.100.000 6.247.500 6.037.500 7.901.250 7.586.250 7.271.250 6.956.250 8.715.000 

11 

OTPLATA KREDITA/ 

OBVEZNICA (4+10) 

UKUPNO KREDITNO 

3.400.062 5.346.776 5.193.174 5.039.730 9.033.786 8.670.500 10.380.647 9.912.203 7.828.721 6.956.250 8.715.000 

12 OPTEREĆENJE S 

JAMSTVIMA (11+3) 

4.501.843 9.341.583 10.147.522 9.773.865 12.816.871 12.269.481 14.086.785 13.490.812 11.343.559 10.400.759 12.063.325 


136

5.23 Odnos državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 

Pravni položaj jedinica lokalne samouprave a time i Grada Vinkovaca uporišnu točku ima u Ustavu 

Republike Hrvatske u kojemu su propisana načela na kojima se temelji lokalna i regionalna 

samouprava iz kojih proizlazi odnos središnje državne vlasti i županije kao jedinice područne odnosno 

regionalne samouprave (Ustav RH, NN. RH. br. 124. – pročišćeni tekst). Ovim Ustavom zajamčeno 

pravo građana na lokalnu i područnu samoupravu dobiva i svoju zaštitu (čl. 93. st. 4.) gdje se regulira 

da Pučki pravobranitelj osigurava zaštitu prava na lokalnu i regionalnu samoupravu kao i zaštitu 

lokalne samouprave pred tijelima državne vlasti. 

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi usklađen je s ustavnim promjenama iz 2000.-te 

godine, kojim lokalna samouprava dobiva nova prava i ovlasti. Ovaj zakon s drugim zakonima a 

osobito Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Zakonom o 

financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i Zakonom o izboru članova 

predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postavlja pravne okvire u 

kojima lokalna samouprava i Grad Vinkovci ostvaruje svoja ovlasti. 

Odnos državne uprave i lokalne samouprave razgraničen je na način kooperativnosti, odnosno cilj i 

jedne i druge jest da bude u funkciji građanima i da jača demokratske društvene odnose. Lokalna 

samouprava nezavisna je od središnje državne vlasti po ovlastima i financijski. Nezavisna je također 

od uplitanja središnje državne vlasti u poslove lokalnog značaja gdje odluke potpuno autonomno 

donosi Gradsko vijeće kao političko tijelo lokalne zajednice. Također, Grad Vinkovci samostalno vodi 

lokalnu kadrovsku politiku i oslobođen je uplitanja Vlade, ministarstava ili predsjednika Republike. 

Upravo iz ovih razloga Grad Vinkovci može se razvijati kao izraz volje i moralne i materijalne snage 

sredine u kojoj živimo. 

Odnos između središnje državne vlasti i županije može se opisati kao partnerski jer se prepoznaju 

ciljevi i interes lokalne zajednice i rješavaju problemi, od kojih su mnogi posljedica ratnih razaranja, 

uz zamjetno poboljšanje uvjeta života i rada građana Grada Vinkovaca. 

Za napomenuti je da Grad Vinkovci od svog konstituiranja do danas nije doživio niti prolazio kroz 

stanje izvanrednih političkih okolnosti koje bi se negativno odrazile na poslovanje Grada Vinkovaca, 

niti doveo u upitnost poslovanja gradonačelnika, gradskog Poglavarstva ili gradskog Vijeća. Grad ima 

stabilnu političku situaciju, trenutno je na vlasti koalicija Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske 

stranke prava, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatske stranke umirovljenika. 

137

5.24 Ustrojstvo Grada Vinkovaca 

Grad Vinkovci jedinica je lokalne samouprave i uprave određena Zakonom o lokalnoj samoupravi i 

upravi (NN br. 33/01., 60/01. – vjerodostojno tumačenje i NN br. 129/05.), na području utvrđenom 

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06.). Grad 

Vinkovci je pravna osoba. 

Temeljem Zakona Grad Vinkovci ima status velikog grada. 

Grad Vinkovci obuhvaća naselja Vinkovci i Mirkovci. Sjedište Grada je u Vinkovcima, Ulica bana 

Josipa Jelačića br. 1. 

Grad Vinkovci u okviru svojih nadležnosti obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno 

ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. Ti poslovi 

obuhvaćaju slijedeće: 

� uređenje naselja i stanovanje, 

� prostorno i urbanističko planiranje, 

� komunalno gospodarstvo, 

� brigu o djeci, 

� socijalnu skrb, 

� primarnu zdravstvenu zaštitu, 

� odgoj i obrazovanje, 

� kulturu, tjelesnu kulturu i šport, 

� zaštitu potrošača, 

� zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, 

� protupožarnu i civilnu zaštitu, 

� promet na svom području, 

� održavanje javnih cesta, 

� izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te 

provedbu dokumenata prostornog uređenja, 

� te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. 

Tijela Grada Vinkovaca su: 

� Gradsko vijeće – predstavničko tijelo 

� Gradonačelnik – izvršno tijelo 

� Poglavarstvo – izvršno tijelo 

138

5.25 Gradsko vijeće Grada Vinkovaca 

Gradsko vijeće Grada Vinkovaca broji 31. člana koji se biraju na neposrednim izborima, tajnim 

glasovanjem, svake četiri godine. Posljednji izbori za vijećnike gradskog Vijeća Grada Vinkovaca 

provedeni su 15. svibnja 2005. godine. Gradsko vijeće u okviru svojih nadležnosti obavlja slijedeće 

poslove: 

� donosi Statut Grada, 

� donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog 

djelokruga Grada, 

� donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna, 

� donosi poslovnik o radu Gradskog vijeća, 

� bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća, 

� osniva radna tijela vijeća i bira članove radnih tijela, 

� bira i razrješava gradonačelnika, zamjenike gradonačelnika i članove Gradskog 

poglavarstva, 

� odlučuje o povjerenju gradonačelniku, pojedinim članovima Poglavarstva ili 

Poglavarstvu u cjelini, 

� imenuje i razrješava druge osobe određene odlukom Vijeća i zakonom, 

� uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela, 

� osniva javne ustanove i druge pravne osobe ili vlastite pogone za obavljanje 

gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za stanovnike 

Grada, sukladno zakonu 

� odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim 

jedinicama lokalne samouprave, u slučajevima kada to nije riješeno posebnim 

zakonima, 

� odlučuje o davanju koncesija, 

� odlučuje o sastavu skupština trgovačkih društava u kojima Grad ima 100%-tni udjel, 

� donosi odluku o prijenosu poslova iz samoupravnog djelokruga Grada na županiju, 

odnosno mjesne odbore 

� donosi odluku o uspostavljanju međusobne suradnje s jedinicama lokalne samouprave 

i uprave drugih država i akte o prijateljstvu i suradnji, 

� daje suglasnost za statusne promjene promijene trgovačkih društava u kojima je 

vlasnik, odnosno suvlasnik preko 50%, a koje se odnose na preoblikovanje, pripajanje, 

spajanje ili prestanak trgovačkog društva 

� raspravlja i odlučuje o izvješćima trgovačkih društava i javnih ustanova u kojima je 

pretežiti vlasnik ili osnivač, sukladno zakonu 

� odlučuje o drugim pitanjima iz samoupravnog djelokruga Grada, te 

� obavlja druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug. 

139

Tablica 51. Članovi gradskog vijeća 

Redni 

broj 

IME I PREZIME 

STAROSNA 

DOB 

POLITIČKA 

STRANKA 

OBRAZOVANJE 

1. Ivan Klarić 57 god. HDZ SSS 

2. Anto Blažanović 46 god. HDZ VSS 

3. Ivan Perić 51 god. HDZ SSS 

4. Zdenka Raguž 47 god. HDZ VŠS 

5. Toma Mišić 53 god. HDZ VŠS 

6. Jakov Barišić 49 god. HDZ SSS 

7. Zvonimir Mišić 47 god. HDZ VSS 

8. Vladimir Ćirić 47 god. HDZ VSS 

9. Ivan Barbarić 26 god. HDZ VSS 

10. Željko Matica 47 god. HDZ SSS 

11. Ante Todorić 52 god. HDZ VSS 

12. Ljubo Karaman 44 god. HDZ SSS 

13. Željko Janović 54 god. SDP VSS 

14. Damir Rimac 35 god. SDP VSS 

15. Anica Birač 52 god. SDP VSS 

16. Mate Vukušić 50 god. SDP VSS 

17. Nada Čordašić 44 god. HSS VSS 

18. Milan Mavrović 48 god. HSS VŠS 

19. Josip Vidosavljević 54 god. HNS VSS 

20. Željko Turda 50 god. HNS VSS 

21. Tomislav Zadro 38 god. HDZ VSS 

22. Mirjana Pešec 52 god. HDZ VSS 

23. Igor Smole 45 god. DC VSS 

24. Željko Brkić 47 god. HSP SSS 

25. Tomislav Šarić 42 god. HSP SSS 

26. Tunjo Tomić 56 god. HSP SSS 

27. Senko Bošnjak 45 god. HSLS VSS 

28. Franjo Bilić 30 god. HSLS VŠS 

29. Mihajlo Tomašković 63 god. HSU VSS 

30. Vjekoslav Ivanić 65 god. HSU SSS 

31. Bogdan Maglov 59 god. SDSS SSS 


140

Grafički prikaz 12. Članovi gradskog vijeća 

HSS 2 

HSU 2 


HSP 3 

SDP 4 

DC 1 HSLS 2 HNS 2 

SDSS 1 

HDZ SDP HSU HSS HSP DC HSLS HNS SDSS 

HDZ 14 

141

5.26 Gradonačelnik 

Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti Grada Vinkovaca. Gradonačelnik Grada Vinkovaca svoju 

dužnost obnaša profesionalno (zaposlenik je u Gradu Vinkovcima). Gradonačelnik Grada Vinkovaca 

je Mladen Karlić, dr. med., a funkciju gradonačelnika obnaša po treći puta. 

Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada provodi odluke gradskog 

Vijeća i odgovoran je Vijeću za njihovo provođenje, ima pravo zadržati od izvršenja opći akt gradskog 

Vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Vijeća da u roku od 

15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako gradsko Vijeće to ne učini dužan je u roku od 8 dana o tome 

obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te izvijestiti čelnika središnjeg tijela državne 

uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada lokalne samouprave i uprave, vodi brigu o 

upravljanju gradskom imovinom i naredbodavac je za izvršenje gradskog proračuna, neposredno 

ispred gradskog Poglavarstva usmjerava rad upravnih odjela a obavlja i druge poslove utvrđene 

zakonom, Statutom Grada Vinkovaca i odlukama gradskog Vijeća. Osim toga gradonačelnik rukovodi 

radom gradskog Poglavarstva, saziva sjednice Poglavarstva i predsjedava im te potpisuje akte 

Poglavarstva. 

5.27 Poglavarstvo Grada Vinkovaca 

Gradsko Poglavarstvo izvršno je tijelo Grada Vinkovaca. Poglavarstvo u okviru svoga djelokruga: 

� priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće te daje mišljenje o 

prijedlozima odluka koje podnesu drugi ovlašteni predlagači, 

� izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća, prostornih i 

urbanističkih planova, te drugih akata Gradskog vijeća, 

� upravlja nekretninama i pokretninama kao i prihodima i rashodima Grada, 

� utvrđuje prijedlog godišnjeg proračuna Grada i završni račun, te odluke o 

privremenom financiranju, 

� utvrđuje prijedlog ustrojstva upravnih odjela Grada i usmjerava njihovo djelovanje u 

obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada odnosno poslova državne 

uprave koji se obavljaju u Gradu te nadzire njihov rad, 

� imenuje pročelnike upravnih odjela Grada na temelju javnog natječaja, 

� predlaže osnivanje ili ukidanje mjesnih odbora, 

� obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i drugim aktima Gradskog vijeća 

ili po njegovom ovlaštenju. 

Gradsko poglavarstvo ima 9 (devet) članova. Gradonačelnik je po svom položaju predsjednik 

Poglavarstva i predsjedava sjednicama Poglavarstva. Zamjenici gradonačelnika su po svom položaju 

zamjenici predsjednika Gradskog poglavarstva. 

Članove Poglavarstva bira Gradsko vijeće, na prijedlog predsjednika Gradskog poglavarstva, u pravilu 

iz sastava svojih članova, a mogu se birati i osobe koje nisu izabrane za vijećnike Gradskog vijeća, na 

vrijeme od četiri godine. 

142

Tablica 52. Članovi Poglavarstva Grada Vinkovaca u mandatu od 2005. do 2009. 

Redni broj IME I PREZIME 

STAROSNA 

DOB 

POLITIČKA 

STRANKA 

OBRAZOVANJE 

1. 

Mladen Karlić, gradonačelnik, 

predsjednik Poglavarstva 

44 god. HDZ VSS 

2. Željko Ilić, zamjenik gradonačelnika 40 god. HDZ VSS 

3. Željko Beljo, zamjenik gradonačelnika 56 god. HSP VŠS 

4. Ante Miljak 66 god. HDZ VSS 

5. Petar Šimić 43 god. HDZ VŠS 

6 Dražen Milinković 43 god. HDZ VŠS 

7. Željko Šarčević 38 god. HDZ VSS 

8. Branimir Gali 58god. HDZ VSS 

9. Nada Gagro 49 god. nestranačka VSS 


143

5.28 Mjesna samouprava 

Za dijelove Grada Vinkovaca i naselje Mirkovci Grad Vinkovci osnovao je mjesne odbore. Mjesni 

odbori osnovani su kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima 

od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na određenom području. 

Na području Grada Vinkovaca 12 (dvanaest) je mjesnih odbora. Mjesnim odborom upravlja Vijeće 

mjesnog odbora koje izabire svog predsjednika. Članovi vijeća biraju se neposredno, tajnim izborima, 

svake 4 (četiri) godine. Zadnji izbori za vijeća mjesnih odbora provedeni su u travnju ove godine. 

Mjesni odbori, u okviru svog djelokruga, utvrđuju program potreba građana na svom području, a 

osobito oko: 

� - brige o uređenju područja mjesnog odbora, 

� - poboljšanja kvalitete stanovanja, 

� - unapređivanja komunalnih i uslužnih djelatnosti, održavanja lokalne infrastrukture i 

komunalnog reda, 

� - nastojanja na unapređivanju brige o djeci, obrazovanja i odgoja te javnog zdravlja, 

� - zaštite okoliša, 

� - socijalne skrbi stanovništva te 

� - zadovoljavanja potreba u kulturi, tehničkoj kulturi, tjelesnoj kulturi i športu. 

5.29 Obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga grada 

Za obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova iz nadležnosti Grada Vinkovaca osnovani su Upravni 

odjeli Grada Vinkovaca. Radom upravnih odjela rukovode stručni djelatnici, pročelnici koje je 

izabralo gradsko Poglavarstvo, temeljem javnog natječaja. Pročelnici su za svoj rad odgovorni 

gradskom Poglavarstvu i gradskom Vijeću. 

U Gradu Vinkovcima je ustrojeno 6 (šest) upravnih odjela: 

� Upravni odjel za normativnu djelatnost i opće poslove, 

� Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom i lokalnu samoupravu, 

� Upravni odjel društvenih djelatnosti, 

� Upravni odjel komunalnog gospodarstva i uređenja grada, 

� Upravni odjel gospodarstva i 

� Upravni odjel financija. 

144

5.30 Odgovorne osobe 

Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Grad zastupa i predstavlja 

gradonačelnik. Sukladno istom Zakonu gradonačelnik ima u pravilu dva zamjenika. Gradonačelnik je 

Mladen Karlić, dr. med. 

Zamjenici gradonačelnika su Željko Ilić, dipl. ing. i Željko Beljo, ing. Politički odgovorne dužnosti 

obnašaju i članovi Poglavarstva čiji smo sastav prethodno naveli. 

Pročelnici Upravnih odjela su: 

Zlata Vuić-Resli, dipl. iur., pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom i lokalnu 

samoupravu, izabrana na javnom natječaju 1995. godine. 

Zlatko Dovhanj, dipl. iur., pročelnik Upravnog odjela za normativnu djelatnost i opće poslove, 

izabran na javnom natječaju 2000. godine, 

Sanja Bošnjak, dipl. oec., pročelnica Upravnog odjela financija, izabrana na javnom natječaju 2002 

godine, 

Zdenko Rečić, dipl. ing., pročelnik Upravnog odjela društvenih djelatnosti, izabran na javnom 

natječaju 2005. godine, 

Ante Slišković, dipl. ing., pročelnik Upravnog odjela komunalnog gospodarstva i uređenja grada, 

izabran na javnom natječaju 2004. godine, a čelnik Upravnog odjela gospodarstva je trenutno Mario 

Komšić, dipl. oec., koji ovaj posao obavlja kao vršitelj dužnosti. 

Mladen Karlić, dr.med. – Gradonačelnik Grada Vinkovaca i predsjednik Poglavarstva 

Vinkovci, J. Matasovića 46 

Mladen Karlić diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1988. godine, a specijalizirao je 

internu medicinu u Zagrebu 1996. godine, završio je i poslijediplomski studij iz područja nefrologije. 

1990.- 1992. godine pomoćnik je direktora Medicinskog centra Vinkovci i šef hitne službe, u 

razdoblju 1991.-1992. član je štaba Civilne zaštite za PMP, od 1992. godine načelnik sanitetske službe 

109. brigade HV, s počasnim činom satnika. Odlikovan je Spomenicom domovinske zahvalnosti, 

Redom hrvatskog pletera i Redom hrvatskog trolista. 

U pogledu javne i političke karijere član je Hrvatske demokratske zajednice od 1990. godine. Od 

1994. do 1997. godine član je gradskog Poglavarstva. Od 1997. godine vijećnik je županijske 

Skupštine gdje predsjedava Odborom za rad, zdravstvo i socijalnu politiku. U razdoblju 2000.-2002. 

predsjednik je Gradskog odbora stranke i potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a. Godine 1997. 

prvi put je izabran za gradonačelnika Grada Vinkovaca, koju dužnost obnaša u trećem mandatu. 

Gradonačelnik, Mladen Karlić, dr. med., hrvatske je nacionalnosti, rimokatoličke vjeroispovijesti, 

oženjen je i otac dvoje djece. 

145

5.31 Zaposleni u gradskoj upravi 

Upravne i druge stručne poslove obavljaju službenici i namještenici. Ukupan broj uposlenika u 

upravnim odjelima i službama unutar gradske uprave jest 67 (šezdesetsedma), od čega je 41 

(četrdesetjedna) žena i 26 (dvadesetšest) muškaraca. Trideset zaposlenika je visoke stručne spreme, 3 

(tri) više, 29 (dvadesetdevet) srednje stručne spreme i pet djelatnika niže stručne spreme. U pogledu 

starosne strukture 17 (sedamnaest) djelatnika je do 40. godine starosti, 25 (dvadesetpet) do 50. godine 

starosti, 16 (šesnaest) do 55. godine starosti i 9 (devet) djelatnika preko 55. godine starosti. 

5.32 Sudski postupci, pravna pitanja, ugovorni odnosi i partnerstvo 

U sudskim postupcima u kojima se Grad Vinkovci pojavljuje bilo u osobi tužitelja ili tuženika, a čiji se 

ishod očekuje, ne postoji mogućnost da bi isti mogli materijalno utjecati na financijsku stabilnost i 

poslovanje Grada Vinkovaca. 

Grad Vinkovci je radi naplate svojih redovnih potraživanja pokrenuo veći broj ovršnih i parničnih 

postupaka, a isto tako sudionik je i u brojnim stečajnim postupcima u kojima ima status stečajnog 

vjerovnika, te su mu priznata prijavljena potraživanja. 

Ujedno, Grad Vinkovci sudionik je u upravnim postupcima, a koji se vode radi povrata imovine 

oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a čiji eventualni ishod ne može utjecati na 

umanjenje redovnih financijskih prihoda. 

Sporovi koji se u ovom trenutku vode protiv Grada Vinkovaca, a čiji se pravomoćni ishod očekuje, 

nisu takve prirode da bi u konačnici mogli značajnije utjecati na financijski položaj Grada Vinkovaca, 

te ugroziti bilo koji segment urednog izvršavanja obveza, a koji proizlazi iz izdanja obveznica. 

Ujedno, Grad Vinkovci u svom redovnom poslovanju ne ovisi o tuđim patentima, licencijama ili 

drugim ugovorima s trećima, a koji bi mogli imati veće značenje za njegovo poslovanje. 

5.33 Izvanredne okolnosti 

Ne postoje izvanredne okolnosti koje bi mogle značajnije utjecati na poslovanje Grada Vinkovaca. 

5.34 Najznačajniji dobavljači 

Grad Vinkovci je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi te odabir dobavljača za sve nabave roba, 

usluga i izvođenja radova provodi na temelju odredaba tog Zakona. Temeljem provedenog postupka i 

utvrđenih kriterija Grad odabire najpovoljniju ponudu za svaku pojedinu nabavu te sukladno tome ne 

postoje ključni dobavljači niti isključiva ovisnost Grada o pojedinim dobavljačima. 

146

6 OPOREZIVANJE 

Sljedeći sažetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i drugim 

propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog prospekta. Zakon o porezu na dobit (Narodne novine 

177/04, 90/05 i 57/06) i Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine 95/05) uređuju oporezivanje 

domaćih i inozemnih pravnih osoba, a Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04) i 

Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine 95/05 i 96/06) uređuju oporezivanje domaćih i 

inozemnih fizičkih osoba. 

Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje 

navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice 

za vlasnika Obveznica. 

Porezni tretman vlasnika Obveznica može se razlikovati ovisno o specifičnoj situaciji vlasnika 

Obveznica, te se u tom slučaju na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne 

razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih 

država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike Obveznica. Od nadležnih poreznih tijela 

Republike Hrvatske nije, niti će se tražiti bilo kakva odluka u svezi bilo koje ovdje iznesene 

informacije. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje, pa se tako ne razmatraju niti svi porezni 

aspekti koji mogu biti relevantni za vlasnika Obveznica. 

Svaki sadašnji i budući vlasnik Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o 

poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja 

Obveznicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država 

ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa 

Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene i 

dopune relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predložene do dana izdavanja ovog 

prospekta, te o izmjenama i dopunama relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovog prospekta. 

6.1 Oporezivanje kamata 

Na isplatu kamata iz Obveznica ne obračunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost. 

Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, uključivo i kamate iz Obveznica, ulazi u 

osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. 

Prihod koji fizičke osobe – porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ostvare od kamata iz Obveznica 

ne smatra se dohotkom i ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak pa nije oporeziv. 

U skladu s hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica inozemnim pravnim i fizičkim osobama 

ne podliježe plaćanju poreza po odbitku. 

6.2 Oporezivanje glavnice 

U skladu s hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podložna posebnim porezima. 

6.3 Oporezivanje kapitalne dobiti 

Kapitalna dobit u smislu ovog prospekta jest prihod ostvaren prodajom Obveznice, u iznosu razlike 

između cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je uplaćena, odnosno kupljena. 

Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe, obveznici poreza na dobit, ulazi u osnovicu 

poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. 

Kapitalna dobit koju prodajom obveznica ostvare fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak, ne ulazi 

u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika. 

147

7 OPĆE INFORMACIJE 

7.1 Odobrenja 

Na temelju Zakonu o proračunu (NN br. 96/2003), članak 105., stavak 1., izdanje obveznica Grada 

Vinkovaca odobrila je Vlada Republike Hrvatske Odlukom o davanju suglasnosti Gradu Vinkovcima 

za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica od 25. svibnja 2007., Klasa: 403-01/07-02/09, 

Urbroj: 5030120-07-2. 

Izdanje Obveznica regulirano je Ugovorom o upisu Obveznica Grada Vinkovaca, koji je sklopljen 

23.10.2007. između Grada Vinkovaca kao Izdavatelja i Privredne banke Zagreb d.d. kao Agenta i 

Pokrovitelja izdanja i uvrštenja uz plasman na domaćem tržištu kapitala iznosa od HRK 

42.000.000,00. 

Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, ovaj prospekt odobrila je Hrvatska agencija za nadzor 

financijskih usluga 23. kolovoza 2007. 

7.2 Uvrštenje Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze 

Obveznice će biti uvrštene u Redovito tržište Zagrebačke burze d.d. pod oznakom GRVI-O-17AA. 

Sekundarno trgovanje na Zagrebačkoj burzi d.d. započet će odmah nakon uvrštenja u Redovito tržište 

Zagrebačke burze. 

7.3 Depozitorij, prijeboj i namira 

Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira u Središnjoj 

depozitarnoj agenciji, Heinzelova 62a, Zagreb, pod ISIN oznakom HRGRVIO17AA5. 

Obveznice su uvrštene u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire 23.10.2007. godine u SDA. 

U postupku sekundarnog trgovanja na Zagrebačkoj burzi SDA će, kao dio Usluga prijeboja i namire, 

unositi promjene u vlasničkim pozicijama koje su rezultat trgovanja. 

7.4 Dokumenti 

Kopije sljedećih dokumenata mogu se dobiti na uvid u uredu Grada Vinkovaca, Bana Josipa Jelačića 

1, i kod Agenta i Pokrovitelja izdanja Privredne banke Zagreb, Račkoga 6, Zagreb, za vrijeme 

redovnoga radnog vremena, u razdoblju od 30 dana od datuma ovog Prospekta: 

(i) Prospekt 

(ii) Odluka Gradskog vijeća Grada Vinkovaca o zaduživanju izdavanjem municipalnih 

obveznica od 10. svibnja 2007. 

(iii) Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti Gradu Vinkovcima za zaduženje 

izdavanjem municipalnih obveznica od 25. svibnja 2007. 

(iv) Odluka Gradskog vijeća Grada Vinkovaca o kapitalnim projektima koji se financiraju 

izdavanjem municipalnih obveznica od 22. ožujka 2007. 

(v) Rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o odobrenju Prospekta 

(vi) Statut Grada Vinkovaca 

(vii) Financijske izvještaje proračuna Grada Vinkovaca za 2004., 2005. i 2006 godinu. 

148

8 POTPISNIK PROSPEKTA 

“Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, 

izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i 

dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na 

koje se odnose, te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu 

izostavljene.” 

Za Grad Vinkovce: 

Mladen Karlić, dr.med. 

gradonačelnik 

___________________________ 

149

9 SUDIONICI IZDAVANJA MUNICIPALNIH OBVEZNICA 

Izdavatelj 

Grad Vinkovci 

Bana Josipa Jelačića 1 

32 100 Vinkovci 

Agent i Pokrovitelj izdanja 


Račkoga 6 

10 000 Zagreb 

Agent uvrštenja 


Račkoga 6 

10 000 Zagreb 

Administrativni agent 


Račkoga 6 

10 000 Zagreb 

Platni agent 

Središnja depozitarna agencija d.d. 

Heinzelova 62 a 

10 000 Zagreb 

150

PDF prospekt

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Delete template?

Save as template ?