09.05.2016 Views

EGO

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.

<strong>EGO</strong><br />

MAGAZIN<br />

0012<br />

2016


K o n t a k t B e o g r a d: A N T A R E S S T O L I C E d.o.o.<br />

Srbija Novi Beograd 11070 Antifašističke Borbe 23Đ<br />

Tel: +381 11 63 03 962 fax: +381 11 31 21 315<br />

mobilphone: +381 62 669 068<br />

mail:officebeograd@antares-stolice.com - See more at:<br />

http://www.antares-stolice.com/#sthash.qamuD53z.dpuf<br />

CAPE COD<br />

The new bathroom series by Philippe Starck. www.duravit.pl


Colorland, Cara Dušana 68, Beograd tel. +381 11 3284 619 , +381 11 3284 918 E-mail: mail@colorland.rs www.colorland.rs


004/005<br />

Ego magazin<br />

maj 2016 / N°0012<br />

008/009<br />

Hotel du Ministere, Paris, Francuska<br />

010/011<br />

El Pinton, Sevilja, Španija<br />

012/013<br />

Joseph Dirand, Surf Club, Majami<br />

014/015<br />

Lampe Metalarte<br />

016/017<br />

Noam Pivo<br />

018/019<br />

Novi Brijač RZR<br />

020/021<br />

Isolate akvarijum<br />

024/035<br />

I Wallspace - Fantoni<br />

036/045<br />

KITCH’T- Dsignedby<br />

046/061<br />

Dom Katarine i Igora - Autori<br />

062/075<br />

Aires Mateus<br />

076/087<br />

Mar Adentro Hotel & Residences<br />

088/103<br />

Casa Meztitla- EDAA<br />

104/113<br />

Dsignedby Robert Konieczny-KWK Promes<br />

loft.szczecin.pl Autori


008/009<br />

www.ego-magazine.com<br />

NOVOSTI<br />

Hôtel du Ministère Penthouse Apartment<br />

Pariz, Francuska<br />

Pariski Hôtel du Ministère je svojoj ponudi nedavno dodao novi penthaus apartman.<br />

Zašto je odabrano ime ‘La Tête dans les Étoiles’ (‘Glava među zvezdama’),<br />

postaje očigledno čim se uđe u prostrani dnevni boravak sa pogledom na jugozapad,<br />

gde se kroz velike prozore u čeličnim ramovima pruža pogled na<br />

romantične krovove grada. Enterijeri dizajnera François Champsaura su skromnija<br />

verzija Mondrijanove teme, idu dalje od grafičkih linija i osnovnih<br />

boja, i umesto njih sadrže šik crne, sive i plave nijanse oživljene jarkim bojama<br />

u spavaćim sobama. U međuvremenu, njegovi prepoznatljivi podovi od sirovog<br />

hrasta stvaraju osnovu za elegantni nameštaj od orahovine, koji sa kuhinjom<br />

i trpezarijom nagoveštava da je ovaj penthaus zapravo vlasnik hotela izgradio<br />

za sebe. Na samo nekoliko koraka od bulevara Champs-Élysées, ovaj hotel je<br />

lociran na savršenom mestu, a posetioci, zavaljeni u Eamsove fotelje, teško bi se<br />

odrekli ovog luksuza i odlučili za neki drugi.<br />

Tekst: Jelena Blagojević<br />

http://www.ministerehotel.com/uk


010/011<br />

www.ego-magazine.com<br />

NOVOSTI<br />

El Pintón - Sevilja, Španija<br />

Samo jedan pogled na ovaj objekat u srcu Sevilje dovoljan je da se shvati da istorija<br />

vreba iza svakog ugla. Smeštena na samo nekoliko koraka od katedrale (treće<br />

najveće crkve na svetu), zgrada Peyré, nekadašnje skladište tekstila podignuta<br />

je 1790.godine a obnovio ju je 1919. lokalni arhitekta Aníbal González. Njena najnovija<br />

inkarnacija je El Pintón, najnoviji tapas i koktel bar. Zamoljeni da izvrše<br />

‘totalni remont’ objekta, arhitekti iz Madrida Cristina Domínguez Lucas i Fernando<br />

Hernández-Gil osvežili su njegovu lepotu, ističući originalnu strukturu;<br />

unutrašnje dvorište ispunjeno svetlom, koje je postalo prostor za ručavanje sa<br />

biljkama i drvećem, dok se obloge od drveta i metala izrađene po meri u žutoj,<br />

plavoj i zelenoj boji savršeno slažu sa seviljskim pločicama otkrivenim prilikom<br />

rekonstrukcije u jednoj od sadašnjih trpezarija. ‘Različiti prostori organizovani<br />

su oko dvorišta koje se nalazi u srcu restorana koji briše granicu između enterijera<br />

i eksterijera,’ objašnjavaju arhitekti. ‘Ojačali smo ovu dvosmislenost sadnjom<br />

velikog broja biljaka u centralnoj prostoriji.’ Hrana šefa Javiera Carmonea<br />

predstavlja eklektični spoj tipičnog tapas bara i mešavine mediteranskih i azijskih<br />

‘nota’ spojenih u savršenom balansu. Ovde možete probati ukusnu šunku i krokete<br />

od senfa, svinjetinu sa iberijskim nudlama i francuski brioš sa mlečnim kremom<br />

kao dezert.<br />

Tekst: Jelena Blagojević<br />

http://www.elpinton.com/


012/013<br />

www.ego-magazine.com<br />

NOVOSTI<br />

Joseph Dirand, Surf Club<br />

Surf Club će biti jedno od najtraženijih mesta za boravak u Majamiju. Kao dodatak<br />

originalnoj zgradi Russel Pancoast koja je pažljivo restaurirana i novom<br />

hotelu Four Seasons koji je projektovao Ričard Majer, obnovljeni Surf Club<br />

raspolagaće nizom koliba koje je dizajnirao Jozef Diran. Diranov dizajn se nadovezuje<br />

na enterijer Surf Cluba hotela Four Seasons. To je jedno jednostavno,<br />

elegantno i ušuškano mesto na obali mora. Naklonošću arhitekte prema<br />

ovim čuvenim kolibama i dizajnerskim rešenjem, evocira se njihovo značenje<br />

kao mesta glamura, luksuza i diskrecije kojima su vlasnici kluba težili. Novim<br />

dizajnom, kabine će imati tropski nameštaj od ratana, elegantni teraco pod i<br />

slobodnostojeća ogledala koja će naglasiti stilski modernizam dvadesetprvog<br />

veka. Paleta boja – osvežavajuća mint zelena, bela i ledeno plava – izgleda još<br />

rafiniranije upotpunjena mesinganim svetiljkama i mermernim površinama u<br />

kupatilima.<br />

Tekst: Jelena Blagojević<br />

http://thesurfclub.com/


014/015 www.ego-magazine.com<br />

NOVOSTI<br />

Lampe Metalarte<br />

Lázara Rosa Violána<br />

Ako provodite šik vikend u Barseloni velike su šanse da ćete posetiti bar jedan<br />

od barova i restorana koje je dizajnirao Lázaro Rosa-Violán. Katalonski dizajner<br />

enterijera osvojio je grad svojim prepoznatljivim potpisom koji je spoj<br />

više različitih stilova. Nije zato neobično prepoznati uticaje Provanse, južnog<br />

Mediterana i tropskog ar-dekoa u njegovim enterijerima u kojima su svi ovi<br />

stilovi spojeni. Postigavši uspeh projektima za objekte El Nacional, Ultramarinos<br />

i Boca Grande, bilo je samo pitanje vremena kada će Rosa-Violán početi<br />

da dizajnira. Prva dva objekta – lampe pod nazivom ‘Eva’ i ‘Frank’ – proizvela je<br />

kompanija Metalarte, španski proizvođač dekorativnih lampi. ‘Lampe su nastale<br />

kao proizvod potrebe da se uklope u enterijere koje smo projektovali,’<br />

kaže dizajner. ‘One imaju istu namenu – da podare osećajnost fizičkim objektima.’<br />

Elegantna lampa ‘Frank’ proizvodi se u dve varijante – podnoj i stonoj<br />

– dok je lampa ‘Eva’ dizajnirana prvenstveno kao stona lampa. U proizvodnji su<br />

upotrebljeni materijali kao što su mermer, koža, mesing i staklo. ‘Ovi materijali,<br />

tokom obrade, kreću se od forme bloka do nečega što je skulptoralno i<br />

nežno na dodir,’ kaže dizajner. ‘Vremenom samo dobijaju na atraktivnosti.’ Rosa-Violán’s<br />

studio, poznatiji pod nazivom Contemporain, osnovao je odeljenje<br />

za industrijski dizajn kako bi ispratio nastanak ‘Eve’ i ‘Franka’. Pitanje koje im<br />

se često postavlja je da li će ove lampe imati i naslednike? ‘Da,’ potvrđuje Rosa-<br />

Violán ne otkrivajući detalje – ‘Dizajn je u toku.’<br />

Tekst: Jelena Balgaojević<br />

http://www.lazarorosaviolan.com/


016/017<br />

www.ego-magazine.com<br />

NOVOSTI<br />

Noam pivo<br />

Daniel Noah Sheikh<br />

Proizvodnja i konzumacija takozvanog ’craft’ piva postale su veoma moderne<br />

među hipsterima - baš kao i njihove brade i tetovaže. Lager pivo (zrelo pivo),<br />

nekada vrlo popularno piće, ostavljeno je na cedilu. Jedan mladi stanovnik<br />

Minhena je, ipak, odlučio da povrati slavu čuvenog bavarskog piva. Trenutno<br />

stanovnik Berlina, Daniel Noah Sheikh nekada je leteo između Londona,<br />

Milana i Sidneja i radio kao brend menadžer u Adidasu pre nego što je počeo<br />

da razrađuje plan o lansiranju sopstvenog lager piva. Zatim se obratio ekspertima.<br />

Samo pivo osmislio je Dr Florian Schull, nekadašnji šef odseka za<br />

pivo Naučno-istraživačkog centra pri Tehničkom univerzitetu u Minhenu.<br />

’Studirao sam na univerzitetu, i znao sam za taj fakultet,’ kaže Noah Sheikh.<br />

’Osećali smo da treba da ponovo otkrijemo šta je to pivo. Tako smo shvatili da<br />

je naša pivara zaista jedna prava laboratorija, sa možda najmodernijom opremom<br />

za istraživanje. Radili smo vrlo akademski.’ Proizvedeno od hmelja iz dolina<br />

pokrajine Hellertau u Bavarskoj, pivo ima blagi ukus ‘sa ‘potpisom’ biljne<br />

note kao osnove’, a poseduje i 5,2 procenta alkohola. ‘To je omaž bavarskim dolinama,’<br />

kaže Noah Sheikh. ‘I veoma fin, čisti ukus koji je teško održati.’ Dizajn<br />

flaše i brendiranje uradio je studio Acne iz Stokholma, uprkos budžetskim restrikcijama<br />

koje su sprovele mnoge nemačke kompanije. ‘Nakon telefonskog<br />

poziva odleteo sam u Stokholm i dao im ideju,’ kaže Noah Sheikh. ‘Mislim da im se<br />

ideja svidela, verovali su u viziju i bili su dovoljno hrabri da rizikuju.’ Providna<br />

staklena flaša sa žlebovima proizvodi se u Italiji, a nalepnice se lepe ručno.<br />

Noah Sheikh kaže da u pivu ‘Noam’ vidi nešto više od običnog luksuznog objekta.<br />

‘To je jedna nova kategorija na tržištu piva,’ naglašava. ‘Predvideli smo<br />

post-craft evoluciju. To je slogan piva Noam. Mi ga vidimo kao proizvod koji će<br />

se servirati uz šampanjac.’<br />

Tekst: Jelena Blagojević<br />

http://noam.beer/


018/019 www.ego-magazine.com<br />

NOVOSTI<br />

Novi brijač kompanije RZR<br />

Nedavno osnovana kompanija RZR proizvela je muški brijač kako bi evocirala<br />

‘tradicionalni muški ritual brijanja’ bez gubljenja komfora koji pružaju moderna<br />

sredstva za brijanje. RZR je holandska kompanija specijalizovana za dizajn<br />

i proizvodnju sredstava za brijanje. Koncept koji prati novi proizvod bio je da se<br />

dizajnira brijač sa izraženom muževnošću, pošto se smatra da su muški brijači<br />

postali suviše slični ženskim. Kompanija RZR tvrdi da je postigla ovu razliku<br />

kombinujući zanatstvo starinskih brijača sa vrhunskim kvalitetom komfora<br />

tehnologije brijanja. Materijali su bili ključni problem prilikom dizajniranja<br />

novog brijača, sa titanijumom koji je odabran zahvaljujući svojoj čvrstini i<br />

trajnosti. Očekujuči da opravda poverenje, brijač će imati doživotnu garanciju<br />

– što je deo koncepta zahvaljujući kome će biti smanjena emisija ugljenika<br />

i zagađenje. Holandska kompanija se nada da će brijač u masovnu prodaju<br />

biti pušten nakon kampanje na Kickstarteru. Sa početnom cenom od 89€, i tvrdnjom<br />

da je proizvod zasnovan na ‘komforu, dobrom dizajnu, održivosti i povoljnoj<br />

ceni’, kompanija RZR se nada da će sredstva vrlo brzo sakupiti. Svojim divnim<br />

minijalističkim dizajnom i doživotnom garancijom, novi brijač ima velike<br />

mogućnosti da osvoji tržište.<br />

Tekst: Jelena Blagojević<br />

https://www.kickstarter.com/projects/992104484/rzr-shaving-combiningboth-beauty-and-comfort


020/021 www.ego-magazine.com<br />

NOVOSTI<br />

‘Isolate’: novi akvarijum<br />

u lancu Okeanos Aquascaping<br />

Firma Okeanos Aquascaping realizovala je novi akvarijum u nadi da će privući<br />

nove korisnike. Autori projekta su Martin Schapira i Nathan Kamelhar, a projekat<br />

je predstavljen kao ‘integrisani samonosivi objekat koji spaja najsavremeniju<br />

tehnologiju sa savremenim dizajnom.’ Dizajn tanka sastoji se od elegantne<br />

estetike kojoj, iako je minimalistička - ne nedostaje praktičnost. Akvarijum je<br />

nazvan ‘Isolate’, a njegov osnovni cilj je da omogući fanaticima, ljubiteljima ribe<br />

koji ih kupuju da kreiraju ‘potpuno personalizovano minijaturno okruženje.’<br />

Dizajneri se nadaju da ovi tankovi mogu naći mesto u domovima kupaca, u kojima<br />

će moći sedeti, uživati i diviti se lepoti prirode izolovane iz svog prvobitnog<br />

okruženja. Nova morska staništa kulminacija su višegodišnjeg iskustva<br />

njujorške firme koja je sarađivala sa različitim ljudima iz sveta arhitekture,<br />

dizajna i umetnosti, i koji su svoje radove izlagali u čuvenim institucijama kao<br />

što je njujorška MOMA ili pariski Centar Pompidu. Kako su prethodno realizovali<br />

preko 150 projekata širom sveta, ’Isolate’ je samo prvi u lancu projekata za koje se<br />

tim Okeanos Aquascaping nada da će realizovati širom sveta. Svojim neobičnim,<br />

jedinstvenim dizajnom i modernim izgledom, akvarijumi ‘Isolate’ će sasvim sigurno<br />

glatko ‘zaplivati’ sa posetiocima.<br />

Tekst: Jelena Blagojević<br />

http://isolat-e.com/


022/023<br />

www.ego-magazine.com<br />

Ljubomir Janković<br />

Ego magazin # 0012<br />

Glavni i odgovorni urednik: Ljubomir Janković<br />

It + web: o3art<br />

Asistent urednika: Dostana Janković<br />

Novinar: Jelena Blagojević<br />

foto: Vladimir Milosavljević, PIKI<br />

Casa Meztitla- EDAA<br />

Naslovna stranica Ego magazina [0012],<br />

http://autori.rs/<br />

Foto: Relja Ivanić<br />

Poštovani čitaoci ,<br />

pred Vama je dvanaesti broj PDF izdanja Ego magazina. I u ovom broju Vam donosimo<br />

najzanimljivije prikaze iz oblasti arhitekture, enterijera i dizajna. Centralna tema<br />

broja je intervju sa Ksenijom Bulatović, liderom studija Cubex, koji je realizovao projekat<br />

Cvetnog trga u Beogradu. Rekonstrukcija trga izazvala je brojne komentare na<br />

društvenim mrežama, gotovo svi su bili negativni. Ego magazin je pružio priliku Kseniji<br />

Bulatović da odgovori na reakcije građana. Šta ona misli o Cvetnom trgu i događajima<br />

koji su ga pratili, možete saznati u dva odvojena teksta. Prvi je klasičan Ego intervju o<br />

poduhvatu projektovanja i izgradnji Cvetnog trga a drugi tekst čine odgovori na negativne<br />

komentare koje su postovali čitaoci sajta B92. Nekako mi je prirodno da završim<br />

ovaj tekst sa izjavom nedavno preminule Zahe Hadid 1950-2016.<br />

“Ako želite lak život nemoj te biti arhitekta.”<br />

Robert Konieczny-KWK Promes<br />

114/125<br />

Thorbjörn Andersson + Sweco architects<br />

126/137<br />

Berlinski Loft<br />

138/149<br />

The Musket Room-New York<br />

150/173<br />

Ksenija Bulatović<br />

174/191<br />

Zaha Hadid-Vitra Fire Station<br />

I Wallspace - Fantoni


024/025<br />

www.ego-magazine.com<br />

PROMO<br />

Pregradni zidovi I-Wallspace<br />

Fantoni<br />

Zidni sistem I-Wallspace je pregradni sistem od stakla,<br />

osmišljen da se lako integriše sa sistemom koji apsorbuje<br />

zvuk, nudeći apsolutnu kreativnu slobodu u stvaranju<br />

kompletnih rešenja za poslovni prostor.<br />

tekst: Ego<br />

Fotografije: http://www.fantoni.it/home.html<br />

http://www.fantoni.it/home/sistemi-ufficio/Pareti/I-Wallspace.html


026/027 www.ego-magazine.com


028/029 www.ego-magazine.com


030/031 www.ego-magazine.com<br />

Fantoni<br />

Prilikom projektovanja najsavremenijih enterijera, sav fokus je usmeren na staklo<br />

upravo zbog njegovih jedinstvenih osobina, a to su transparentnost i blistavost –<br />

a oni ovaj stakleni panel koji se pričvršćuje skrivenim profilima u podu ili plafonu<br />

čine sasvim inovativnom pregradom. Ambijenti izdeljeni staklenim panelima ostaju<br />

prozračni, jer ovaj sistem diskretno razdvaja prostorije, iako ih istovremeno<br />

drži vizuelno povezanim sa celinom preostalog radnog okruženja. Oslobađajući<br />

prostor strogo definisanih granica, kakve nameću puni zidovi, te pregrađivanjem<br />

lakim, sjajnim i dinamičnim strukturama, ostvaruje se vizija arhitektonskog<br />

rešenja novog kvaliteta. Pregradni sistem I-Wallspace čini savršenu mešavinu<br />

tehničkih zahteva i estetskih vrednosti: njegov dizajn je prilagodljiv, može biti<br />

opremljen i kanalicama za kablove i sistemom za apsorpciju zvuka. Sistem se<br />

može lako ugraditi u bilo koji tip plafona i zida, koristeći profile ugrađene i<br />

skrivene u plivajućem podu ili spuštenom plafonu. Ova novina omogućava da<br />

se u njega ugrade akustične pregrade, stvarajući barijeru koja povećava zvučnu<br />

izolaciju čak i do 41dB.


032/033 www.ego-magazine.com


034/035 www.ego-magazine.com


036/037<br />

www.ego-magazine.com<br />

DIZAJN<br />

KITCH’ T<br />

Irena Kilibarda<br />

dsignedby<br />

Studio DsignedBy iz Beograda je već više puta uspešno nastupio na<br />

sajmovima širom sveta. Vode ga sestre Irena i Iva Kilibarda, a njihovo<br />

poznavanje novih tehnologija i materijala bilo je više puta<br />

nagrađeno. Sto Table T® je postigao veliki međunarodni uspeh, i bio<br />

je tek uvertira u projekat koji je ove godine predstavljen na milanskoj<br />

Nedelji dizajna – kuhinja Compact Kitch’T®! Dizajnerski koncept<br />

je trebalo da odgovori na mogućnost mobilnosti i prilagodljivosti<br />

kuhinje različitim ambijentima, a prema potrebama korisnika. Kako<br />

je sve smešteno ispod radne ploče, gornji kuhinjski elementi nisu<br />

potrebni. Dugačka 365cm i široka 92cm, ova kuhinja poseduje sve što<br />

jednoj kuhinji treba kada su u pitanju i uređaji i prostor za odlaganje.<br />

Dimenzije kuhinje proizašle su iz širine stola Table T® (92cm), i<br />

dužine ploče materijala Corian® Dupont (365cm). Dužina stola TableT®<br />

koji je deo kuhinje iznosi 100cm i može udobno ugostiti tri osobe.<br />

Elementi sa ugrađenim Bosch aparatima su samo 80cm široki i koriste<br />

se sa obe strane korpusa. Površine za kuvanje i pranje su sa jedne<br />

strane, dok je prostor za piće, kafu i hlađenje sa druge strane.<br />

Teks: Ego<br />

http://www.dsignedby.com/<br />

Fotografije: Mirko Nahmijas/ location: CrossFit Prvi Tim Belgrade


038/039 www.ego-magazine.com


040/041 www.ego-magazine.com


042/043 www.ego-magazine.com<br />

Irena Kilibarda<br />

dsignedby<br />

dsignedby. we do stuff<br />

Internacionalnih Brigada 20<br />

11118 Belgrade, Serbia<br />

www.dsignedby.com<br />

+381 69 346 00 96 – contact Irena Kilibarda, CEO<br />

https://www.facebook.com/Dsignedby<br />

http://instagram.com/dsignedby<br />

http://dsignedby.tumblr.com/<br />

https://fr.pinterest.com/dsignedby/<br />

Armatura Atlas R.W. savršeno se slaže sa ukupnim industrijskim karakterom dizajna zahvaljujući<br />

hrapavosti metalne noseće strukture. Upotrebljeni su i klizači proizvođača Hafele i Loox toplo<br />

led svetlo. Frižider je nešto veća varijanta mini bara proizvođača Dometic. Dekoracija dobijena<br />

led sijalicama ispod radne površine samo su jedan primer dizajnerskih kreativnih mogućnosti<br />

koje nudi kolekcija Corian® DuPont Illumination. Frontovi nemaju ručke, pa kuhinja pruža<br />

komfor koji koji nudi dodir sa prirodnim materijalom (punim drvetom crvenog hrasta) od<br />

koga su frontovi izrađeni. Radna površina, ojačana vertikalama od Coriana® i vodootpornim<br />

masivnim drvetom, sadrži i Corian® punjač ugrađen na površini kao i usb priključke. Kitch’T<br />

kuhinja se jednostavno povezuje sa vodovodom i elektro mrežom priključcima sa leve i desne<br />

strane. Compact Kitch’T kuhinja je idealno mesto okupljanja i druženja nakon radnog vremena.<br />

Poredeći odnos kvaliteta i cene, može se zaključiti da je kuhinja veoma pristupačna mladim<br />

ljudima koji žele visoki kvalitet u svom okruženju.


044/045 www.ego-magazine.com


046/047 www.ego-magazine.com<br />

Dom Katarine i Igora-studio Autori


048/049 www.ego-magazine.com


050/051<br />

www.ego-magazine.com<br />

Studio Autori<br />

PROJEKAT ENTERIJERA<br />

dom Katarine i Igora<br />

površina: 80m2<br />

lokacija: ulica Majke Jevrosime, Beograd<br />

foto: Relja Ivanić<br />

OBRAZLOŽENJE ARHITEKATA:<br />

Polovinom 2015. godine počeli smo sa radom na kompletnom preuređenju stana za mladi<br />

bračni par. Reč je o stanu u samom centru Beograda, u zgradi iz šesdesetih godina prošlog<br />

veka, tipičnoj za stambenu beogradsku arhitekturu tog perioda. U skladu sa željama investitora<br />

koji imaju savremen pogled na organizaciju životnog prostora, kreirali smo potpuno<br />

pregledan, otvoren i svetao prostor. Koncentrisali smo aktivnosti i vizure u jedan dominantni,<br />

centralni prostor, oko koga se ostali sadržaji dalje razvijaju. Ovaj prostor uključuje dnevnu<br />

sobu, kuhinju i trpezariju, na koju se nadovezuje radna soba odvojena staklenom pregradom.<br />

Noćna zona sa toaletom i svetlim kupatilom je jasno odvojena i gleda na raskošno zelenilo u<br />

unutrašnjosti bloka. Obrada podova i zidova je svedena i čista - fino polirani betonski pod i<br />

autentična “avramenko” tavanica koja se krila ispod spuštenog plafona. Veliki broj komada u<br />

enterijeru smo namenski dizajniranirali za ovaj prostor - kuhinjski blok, police, rasvetu, klupe,<br />

kupatilski blok… Promišljanje i realizacija ovih custom made komada je zaista izazov za nas.<br />

Veoma brižljivo smo pristupili odabiru materijala i boja. Custom made nameštaj smo kombinovali<br />

sa vintage komadima koje smo reparirali, kao i sa savremenim dizajnom poput FLOS i<br />

Vertigo Bird rasvete. Volimo da radimo enterijere privatnih stambenih prostora gde nam je cilj<br />

da svaki od njih bude posebna priča o korisniku, što je zaista izazovan zadatak.


052/053 www.ego-magazine.com


054/055 www.ego-magazine.com


056/057 www.ego-magazine.com


058/059 www.ego-magazine.com


060/061 www.ego-magazine.com


062/063 www.ego-magazine.com<br />

Kuća u Litoral Alentejano - Aires Mateus


064/065 www.ego-magazine.com


066/067 www.ego-magazine.com


068/069 www.ego-magazine.com<br />

Aires Mateus<br />

Arhitekti: Aires Mateus<br />

Lokacija: Alentejo Litoral<br />

Projektanti: Manuel Aires Mateus, Francisco Aires Mateus<br />

Saradnici: Maria Rebelo Pinto, Patrícia Marques<br />

Površina: 170m2<br />

Godina izgradnje: 2000<br />

Fotografije: Daniel Malhão<br />

Obrazloženej arhitekata<br />

Projekat se sastoji od četiri kuće i rezervoara za vodu. Poziciju<br />

svake od kuća odabrali su njihovi vlasnici. Prva kuća je kvadratna.<br />

Dnevni boravak je organizovan oko dvorišta koje obezbeđuje indirektno<br />

osvetljenje. Sekundarne prostorije nalaze se među debelim<br />

zidovima koji formiraju centralni dnevni boravak. Ovi prostori,<br />

umanjeni podignutim podom i spuštenim plafonom, postali<br />

su prostorije grupisane tako da uokvire i definišu ‘spoljašnji volumen’,<br />

naglašavajući ga kao glavni prostor kuće.


070/071 www.ego-magazine.com


072/073 www.ego-magazine.com


074/075 www.ego-magazine.com


076/077 www.ego-magazine.com<br />

Mar Adentro Hotel and Residences - San José del Cabo, Mexico


078/079 www.ego-magazine.com<br />

San José del Cabo<br />

http://maradentrocabos.com/<br />

Sa brojnim galerijama, pijacama i drugim kreativnim<br />

sadržajima, San Jose del Cabo je mirniji i opušteniji deo grada<br />

Cabo San Lucas na jugozapadu zemlje. Meksički arhitekta<br />

Miguel Ángel Aragonés dopunio je ovu atmosferu svojim<br />

novim objektom – hotelom Mar Dentro sa 205 soba. Smešten<br />

na obali u zalivu Baja California Sur, kompleks se proteže na<br />

osam hektara i okružen je veštačkim kanalima, bazenima sa<br />

slanom vodom, privatnim bioskopom i prostorima namenjenim<br />

jogi i pilatesu. Sobe u obliku kocke orijentisane su ka<br />

okeanu, ali ono što hotel Mar Adentro izdvaja je specifični<br />

umetniki i muzički program. Zajednički prostori su ukrašeni<br />

delima poznatih umetnika, dok program artist-in-residence<br />

zajedno sa hotelom Café obezbeđuje dinamično okruženje<br />

za mlade muzičare. Zanimljivih pratećih detalja je na pretek,<br />

uključujući i vodenu masažu, kliničku aromaterapiju a, za one<br />

sa prozaičnijim sklonostima, kamion na plaži služi sveži riblji<br />

takos.


080/081 www.ego-magazine.com


082/083 www.ego-magazine.com


084/085 www.ego-magazine.com


086/087 www.ego-magazine.com


088/089<br />

www.ego-magazine.com<br />

Casa Meztitla – EDAA


090/091 www.ego-magazine.com


092/093 www.ego-magazine.com<br />

EDAA<br />

http://www.edaa.mx/proyectos--projects<br />

Lokacija: Tepoztlán, Mor. Mexico<br />

Odgovorni projektant: Luis Arturo García<br />

Projektni tim: Juan Hernández, Jahir Villanueva, Antonio Rivas, Ana Fernanda<br />

Rodríguez, Diego Ruiz Velazco<br />

Površina: 400m2<br />

Godina izgradnje: 2014<br />

Fotografije: Yoshihiro Koitani<br />

Casa Meztitla je intervencija sa prirodnim scenarijem. Ona prikazuje<br />

luksuznu vrednost slobodnog vremena, tropske klime, jarkog sunčevog<br />

svetla, mirisa prirode, zelenih terasa koje postoje već preko 500 godina i<br />

uvek prisutne stenovite planine: El Tepozteco. Sve je to kontekst za sebe.<br />

Kuća je podignuta na steni, a prostire se ispod drveća u ravni sa kamenjem<br />

obraslim mahovinom. To je kreacija čistog prostora u prirodi. Iako<br />

je introvertna, ona je i otvorena ka svom okruženju. Samo dva elementa<br />

otkrivaju njeno prisustvo u spoljašnjem svetu: šareni cvetovi bugenvilije<br />

koji se probijaju kroz guste krošnje i oznčavaju granice parcele; i masivni<br />

monolitni beli volumen koji se probija kroz zelenilo. Lokaciju je sam<br />

arhitekta odabrao prema zahtevu investitora koji je glasio ‘nađi odlično<br />

mesto i sagradi kuću’. Lokacija je odabrana prvo zbog povoljne cene. Drugo,<br />

zbog izvanrednog pejzaža u okruženju i blizine planine El Tepozteco,<br />

nacionalnog parka. Objekat je smešten u području koje se zove Meztitla<br />

(na jeziku Nahuatl znači ‘mesto blizu Meseca’) na periferiji grada Tepoztlán,<br />

grada 90km južno od Meksiko sitija u provinciji Morelos.


094/095 www.ego-magazine.com


096/097 www.ego-magazine.com


098/099 www.ego-magazine.com


100/101 www.ego-magazine.com<br />

EDAA<br />

Materijali<br />

Konstruktivni materijali su mineralne osnove, lokalno proizvedeni i<br />

obrađeni: beton za temelje, podrum i glavne konstruktivne elemente; vulkanski<br />

kamen i cementni blokovi za zidove; mešavina belog cementa i<br />

gipsa za malterisanje zidova obojenih u belo. Razlozi za ovaj jednostavni<br />

i logični izbor materijala u projektu su ekonomski i kontekstualni, jer je<br />

zahtev klijenta bio da u suptropskoj šumi ima kuću koja se lako održava.<br />

Materijali će prirodno da stare i stapaće se sa okruženjem.<br />

Rotirajuća staklena vrata<br />

Razlog za ovaj izbor je jednostavan: parcela se nalazi u izvanrednom prirodnom<br />

okruženju a klima je blaga; prema rečima arhitekata, trebalo je<br />

da to bude kuća koja se nikada ne zatvara, koja će biti stalno otvorena i<br />

u dodiru sa prirodom, ali se klijentima nije svidela ideja o kući toliko otvorenoj.<br />

Ideja o zatvaranju otvora rotirajućim vratima bila je dobro rešenje.<br />

Svako je u mogućnosti da sebi prilagodi stepen izloženosti zadržavajući<br />

konstantnu vizuelnu vezu sa spoljašnjošću. Osim toga, rotirajući paneli su<br />

vrlo izražajno arhitektonsko sredstvo.<br />

Upotreba kišnice<br />

Projektovana su dva glavna rezervoara vode: rezervoar pijaće vode koji se<br />

nalazi ispod travnatog atrijuma i rezervoar tehničke vode koji je kružnog<br />

oblika i otvoren ka okruženju. Opisani sistem obezbeđuje kući dovoljno<br />

vode tokom cele godine. Suštinski, ovaj sistem čuva bukvalno svaku kapljicu<br />

kiše koja dodirne zemlju na imanju (3800m2), i koristi je na različite<br />

načine. U ovoj regiji kišna sezona traje od jula do septembra, pa je rezultat<br />

voda u izobilju i parče tla koje se konstantno navodnjava.


102/103 www.ego-magazine.com


104/105 www.ego-magazine.com<br />

Betonska kuća nad planinskim pejzažom južne Poljske


106/107 www.ego-magazine.com


108/109 www.ego-magazine.com


110/111 www.ego-magazine.com<br />

Robert Konieczny<br />

KWK Promes<br />

http://www.kwkpromes.pl/<br />

Slikoviti zeleni planinski pejzaž južne Poljske bilo je ključna inspiracija<br />

firmi KWK Promes iz grada Katovice, za projekat stambenog<br />

objekta na obroncima planine Brene. Kada se bliže pogleda, nije<br />

teško zaključiti kako je objekat Barka Konieczny dobila ime. Objekat<br />

je izgrađen za vlasnika firme - Roberta Koniecznyja, i projektovan je<br />

tako da ‘lebdi’ nad padinom, dobivši na taj način oblik i estetiku barke,<br />

omogućavajući vodenim tokovima da neometano teku ispod.<br />

Isti razlog je na arhitekte uticao da odluče da za objekat ne projektuju<br />

vrt, već da to budu okolna zelena polja. Lokacija je udaljena od<br />

grada i nalazi se u prirodi, a da bi bila obezbeđena stabilnost objekta,<br />

ceo volumen je zarotiran, tako da samo jedan od njegovih uglova<br />

ima kontakt sa tlom. To je i mesto gde je pozicioniran glavni ulaz,<br />

zaštićen podiznom rampom. Liveni beton je glavni građevinski materijal.<br />

Čitava konstrukcija postala je čvršća izgradnjom eksternih<br />

zidova koji primaju sile nastale zahvaljujući obliku ‘obrnutog krova’.


112/113 www.ego-magazine.com


114/115<br />

www.ego-magazine.com<br />

Vrt Novartis - Thorbjörn Andersson + Sweco architects


116/117<br />

www.ego-magazine.com


118/119<br />

www.ego-magazine.com<br />

Thorbjörn Andersson<br />

Sweco architects<br />

Lokacija: Novartis Campus, 4056 Bazel, Švajcarska<br />

Tim: Pege Hillinge, Johan Krikström, Johnny Lindeberg , Emma Norrman,<br />

Therese Egnor, Alexander Cederroth, Markus Moström, Pål Svensson<br />

Površina: 2800m2<br />

Godina izgradnje: 2012<br />

Fotografije: Jan Raeber, Sweco Architects<br />

Pejzažna arhitektura: Thorbjörn Andersson + Sweco architects<br />

Investitor: Novartis Pharma<br />

Kosultanti: Schönholzer + Staufer GmbH/ Beat Rösch, Basler + Partner<br />

Fizički vrt (The Physic Garden) je mesto koje slavi fenomen svih čula. To je mesto<br />

bogato neobičnim mirisima, bojama koje se menjaju, i na kome se može uživati<br />

u svim sezonskim promenama. To je takođe i eksperimentalno područje za farmaceutska<br />

istraživanja. Fizički vrt kampusa Novartis nastao je inspiracijom manastirskim<br />

vrtovima gde su, u drevna vremena, monasi uvećavali svoje znanje<br />

o farmaceutskim svojstvima biljaka, znanje koje je stvorilo osnove za današnje<br />

istraživačke uspehe. To su najčešće bila skrivena mesta, laboratorije na otvorenom,<br />

izolovane od javnog života, koje su sadržale tajne od najveće važnosti.<br />

Tako je i Fizički vrt Novartisa sakriven, prostorno organizovan kao pozorište, ili<br />

kao lavirint, ili kao luk sa mnogo slojeva. Vrt je poluzatvoren, a posetioci ulaze<br />

krećući se cik-cak putanjom kroz ‘zavese’ visokih živica tise i bukve, postepeno ga<br />

otkrivajući korak po korak. ‘Onaj koji traži naći će’ - tvrdnja je koja je današnjem<br />

istraživaču relevantna isto kao što je bila i srednjevekovnom monahu. Stigavši u<br />

centar, posetilac se nalazi kraj ukopane površine pokrivene biljkama, a sadrži 31<br />

vrstu farmaceutskih biljaka zasađenih u linearnim lejama. Ova blago upuštena<br />

bašta doprinosi da smeštene unutar okvira – niskog granitnog zida, ove nežne<br />

vrste biljaka deluju vrlo dragoceno i postaju nedodirljive. Biljke se posmatraju sa<br />

visine, pa se ova bašta doživljava kao šarena slika ili čak kao tepih. Lagana konstrukcija<br />

premošćava baštu, dozvoljavajući hrabrom posetiocu da izbliza posmatra<br />

biljke, od kojih je svaka obeležena izgraviranom pločicom postavljenom<br />

na zid. Duž strana bašte nalaze se četiri gomile trupaca naslaganih čije forme<br />

upotpunjavaju platna živice i podsećaju na biblioteku. Tipovi odabranog drveća<br />

su vrste od kojih se dobijaju supstance koje se koriste u etnofarmakologiji. Sve u<br />

svemu, u vrtu je izloženo čak 70 biljnih vrsta.


120/121<br />

www.ego-magazine.com<br />

114/115


122/123<br />

www.ego-magazine.com


124/125<br />

www.ego-magazine.com


126/127 www.ego-magazine.com<br />

E N T E R I J E R<br />

Svetli berlinski loft<br />

projekat dizajna enterijera je nastao kao posledica restauracije<br />

prostora. Dizajner enterijera Jacek Kolasiski koristi<br />

poljsku i češku keramiku godina i nameštaj iz 50-tih i 60-tih godina<br />

prošlog veka. Enterijer je svetao, vazdušast, skoro skandinavski,<br />

sa svojom paletom bele boje. Nameštaj sredine 20-tog<br />

veka daje upečatljiv utisak. Fotograf Karolina Bak savršeno<br />

hvata prostor. ‘’Moj koncept bio je da koristim klasične elemente<br />

Bauhausa 20-tih godina kombinovane sa skandinavskim<br />

elementima i nekim poljskim akcentima’’ kaže Jacek.<br />

Tekst: Ego<br />

Foto: : Karolina Bak<br />

www.loft.szczecin.pl


128/129 www.ego-magazine.com


130/131 www.ego-magazine.com


132/133 www.ego-magazine.com


134/135 www.ego-magazine.com


136/137 www.ego-magazine.com


138/139<br />

www.ego-magazine.com<br />

ENTERIJER<br />

The Musket Room - New York<br />

Musket Room restoran u kvartu Nolita na Menhetnu, mali je i sofisticirani<br />

objekat sa atmosferom žurke ispred objekta i mladim talentovanim<br />

kuvarom u kuhinji. Restoran je 2014.godine ocenjen Michelin<br />

zvezdicom i sastoji se od bar-kafea opremljenog barskim stolicama<br />

Mater High Stool, barom dužine 6 metara izrađenim od orahovine i<br />

relativno mirnom trpezarijom u pozadini koja gleda napolje kroz<br />

velike prozore, na vrt ukrašen svetiljkama. Autor projekta enterijera<br />

je studio Alexander Waterworth Interiors. Restoran Musket<br />

Room je pobednik u kategoriji najboljih restorana i dobitnik nagrade<br />

Restaurant and Bar Design Award za 2014.godinu.<br />

Teks: Ego<br />

http://www.themusketroom.com/


140/141 www.ego-magazine.com


140/141 www.ego-magazine.com


144/145 www.ego-magazine.com


146/147 www.ego-magazine.com


148/149 www.ego-magazine.com


150/151<br />

www.ego-magazine.com<br />

KsenijaBulatović- Cvetni trg, Beograd<br />

Foto: Ljubomir Janković


152/153<br />

www.ego-magazine.com<br />

<strong>EGO</strong>: Trgovi su sastavni deo<br />

urbanih celina. Šta je po vama<br />

Cvetni trg?<br />

K.B: Beograd pripada grupi gradova<br />

koji prave trgove i nemaju,<br />

odnosno beogradski trgovi ne<br />

ispunjavaju kriterijume. Evo zašto<br />

Cvetni trg ipak možemo nazvati<br />

tgom, navešću nekoliko razloga:<br />

prema značenju - jer prevazilazi<br />

pojam ulice; prema nameni<br />

- preteča beogradskih pijaca na<br />

trgu; prema načinu formiranja -<br />

nekada je bio zatvoren, omeđen<br />

trg, a danas potpuno otvoren i<br />

komunikativan. Dizajn projekta<br />

za Cvetni trg rađen je na osnovu<br />

konkursnog rešenja koje je dobilo<br />

prvu nagradu 2000. Godine u<br />

Beogradu.<br />

Projekat potpisuje autorski tim:<br />

Ksenija Bulatović, Igor Čubra,<br />

Jelena Čubra, Biljana Mihajlović,<br />

kasnije se priključuje Nikola<br />

Baković. Elementi lokacije jesu<br />

trg, stepenice, paviljoni i drvo. Ovi<br />

elementi se prepliću čineći jedinstven<br />

arhitektonsko-urbanistički<br />

volumen. Neprestano se vodilo<br />

računa o odnosima, proporcijama<br />

i vizurama kako bi slika bila<br />

jedinstvena i unikatna iz svih<br />

važnih uglova. Stabilni, fiksni i<br />

pročišćeni oblici pružaju jasnu<br />

percepciju. U arhitektonsko izrazu<br />

primenjene su jasno sažete<br />

primarne forme zasnovane na<br />

morfološkom arhetipu, sa diskretnim<br />

supstrakcijama i upotrebom<br />

elemenata sekundarne plastike.<br />

Paviljoni, supermarket sa<br />

nadstrešnicom i drvo predstavljaju<br />

jednu arhitektonsku celinu.<br />

Specijalan odnos drveta starog<br />

hrasta i ljudi karakterističan je i<br />

veoma dragocen. Poetika tog susreta<br />

je neprocenjiva. Cvetni trg<br />

predstavlja karakteristično mesto<br />

okupljanja, društvene razmene<br />

i slobodnog kretanja. Trg dobija<br />

moto – praznina je događaj.<br />

<strong>EGO</strong>: Da li ste novim rešenjem<br />

Cvetnog trga formirali potpuno<br />

nov identitet mesta i da li je<br />

došlo do novog odnosa između<br />

publike i prostora?<br />

K.B: Koncept nastanka Cvetnog<br />

trga, u formi koju smo mu mi zadali,<br />

može se razmatrati sa više<br />

aspekata: Karakteristika predmetne<br />

lokacije je krstobraznost<br />

podloge, rastera u kojima se elementi<br />

razigravaju i punktiraju<br />

određene položaje. Četiri kubusa<br />

koji se nalaze na trgu i imaju aluziju<br />

na četiri osnovna elementa u<br />

prirodi – vatra, zemlja, vazduh,<br />

voda. Ovaj koncept i u svom<br />

filozofskom smislu dobija svoje<br />

utemeljenje i značaj u prostoru<br />

Beograda. Dizajn koji spaja istoriju<br />

i identitet. Lokacija predstavlja<br />

središte istorijskih stilova: secesija,<br />

postmoderna, moderna...<br />

Odnosi: Jugoslovensko Dramsko<br />

Pozorište, kod koga je povezanost<br />

između istorije i važnosti<br />

mesta postignut arhitektonskim<br />

dizajnom i Cvetni trg koji daje<br />

podršku i scenografiju za ovaj<br />

značajani objekat. Socijalna komponenta<br />

je sadržana u arhitektonskom<br />

projektovanju. To je zato<br />

što je pozorište vezano za istoriju<br />

a trg postaje značajno mesto okupljanja<br />

na Vračaru u poslednjih<br />

nekoliko godina. Lokacija trga<br />

zbog pozorišta ima nacionalni<br />

značaj, zbog supermarketa i kafea<br />

- lokalni značaj, i<br />

zbog cvećara i novog načina opljanja<br />

ima gradski značaj. Tendencija<br />

viskozne zajednice jeste<br />

da se svi sadržaji sistemski organiziju<br />

oko matice čineći na taj<br />

način organsku strukturu i jedinstvo,<br />

a samim tim i međusobnu<br />

zavisnost elemenata. Očigledna<br />

je snažna zavisnost od glavnog<br />

motiva starog hrasta koji je već<br />

formirao identitet trga. Modus<br />

klizanja. Teren je u padu, a pošto<br />

je trougao u pitanju suočili smo<br />

se sa različitim nagibima sve tri<br />

ulice. Matematički sklop svih<br />

arhitektonsko urbanističkih elemenata<br />

sa vitopernom ravni<br />

terena izveden je virtuozno, na<br />

način da je svaki element esencijalni<br />

činilac organizma. Teatralnost.<br />

Sama organizacija Cvetnog<br />

trga je takva da može da primi<br />

sadržaje javnog gradskog života<br />

kao što su koncerti, pozorišne i bioskopske<br />

predstave, performansi,<br />

predavanja itd. kao i da posluži<br />

kao produžena ruka, odnosno<br />

scena na otvorenom, obližnjem<br />

pozorištu.<br />

<strong>EGO</strong>: Kako danas izgledaju<br />

potrebe savremenog čoveka u<br />

velikim gradovima, da li se socijalizacija<br />

seli u virtuelni svet?<br />

K.B: Nekada se na ovoj lokaciji<br />

nalazila zelena pijaca starog dela<br />

grada. Naša ideja bila je da to<br />

mesto pretvorimo u cvetnu pijacu<br />

gde će se iz cvetnih paviljona<br />

iznositi cveće na trg i stepenice.<br />

Osnovni kvalitet jednog urbanog<br />

prostora jeste reakcija ljudskih<br />

čula na konstalaciju arhitektonskih<br />

oblika u okruženju. Percepcija<br />

ljudskog oka, kao i čula sluha<br />

i dodira govori nam da li je jedan<br />

prostor prijatan i poželjan za boravak<br />

ili ne. Beli beton nije samo<br />

dekoracija već pečat doživljaja,<br />

zbir značenja i znanja: kombinacija<br />

belo-sive osnove predstavlja<br />

dobru podlogu za isticanje<br />

svih drugih boja i oblika u okolini<br />

(susedna arhitektura, drveće,<br />

ljudi, događaji...).<br />

Otvoreni prostor Cvetnog trga<br />

nebom nas odvlači do obližnjeg<br />

velikog parka ispred pozorišta, a<br />

stari hrast kao da daje smernice<br />

prema zelenom okruženju kojem<br />

težimo. Priča o Cvetnom trgu<br />

jeste priča o starom hrastu, predvodniku,<br />

koji nekoliko stoleća<br />

stoji čuvajući grad. Svedok je<br />

događaja i razvoja ljudske zajednice<br />

ovog podneblja.<br />

<strong>EGO</strong>: Da li mislite da ovakav<br />

radikalni pristup remodelovanja<br />

donosi nove kvalitete na<br />

lokaciji?<br />

K.B: Pa, da li je radikalan pristup<br />

ja ne znam, mislim da je primenjen<br />

klasičan pristup što znači<br />

udružiti lepo i korisno. Klasičan<br />

pristup pruža najviše i traje<br />

najduže, a prilagođen je savremenim<br />

i budućim potrebama.<br />

<strong>EGO</strong>: Na koji način bi Cvetni<br />

trg i njegov arhitektonski jezik<br />

mogao da se razvija u budućim<br />

godinama?<br />

K.B: Organizacija unutrašnjeg<br />

prostora zasnovana je na konceptu<br />

fleksibilnosti i principima<br />

razvojnosti. Karakteristika za<br />

ovu beogradsku lokaciju je prepoznatljivost<br />

ukupne simbolike<br />

sa tendencijom stvaranja dominantnog<br />

motiva urbane percepcije<br />

Beograda. Prostor Cvetnog<br />

trga predstavlja mesto okupljanja<br />

ljudi, razmene njihovih energija,<br />

misli i ideja u lepoti druženja i<br />

kontakta. Vreme će pokazati u<br />

kom pravcu će ići korišćenje ovog<br />

prostora. Kakvo će korišćenje<br />

nametnuti kulturni identitet<br />

sredine. Tradicija, mentalitet,<br />

navike, temperament i iskustvo<br />

sredine definisaće upotrebu, odn.<br />

čitanje prostora i odslikati sliku<br />

o korisnicima i nama samima...<br />

Prof. Ružica Bogdanović<br />

<strong>EGO</strong>: Koje senzacije posetioci<br />

mogu da otkriju na Cvetnom<br />

trgu?<br />

K.B: Među najinteresantnijim platoima<br />

su: terase za bašte restorana<br />

sa kojih se prostire širok pogled u<br />

okean neba, pa imate osećaj kao<br />

da ste na brodu, i plato prema ulici<br />

Kralja Milana koji nagoveštava<br />

mogućnost prostora koji može da<br />

primi kulturološki sadržaj; visoke<br />

stepenice koje se mogu koristiti za<br />

predah – površina za sedenje na<br />

jastucima…. To je prostor koji u<br />

ravnoteži slobodnih umetničkih<br />

razmišljanja daruje posebne<br />

štimunge i vizuelne impresije na<br />

nivou jedne nove konkretnosti.<br />

To se priklanja humanoj potrebi<br />

da umetnost i arhitektura imaju<br />

moć komunikacije sa životom<br />

trga…. Skulptor u arhitekturi<br />

Dara Fanka<br />

<strong>EGO</strong>: Kako Vam je izgledala<br />

srpska arhitektonska scena prethodnih<br />

15 godina?<br />

K.B: Teško mi je to da kažem pošto<br />

sam uglavnom zauzeta svojim radom<br />

na projektima i konkursima,<br />

a slabo se bavim teorijom arhitekture.<br />

Ono što sam primetila došlo<br />

je do smene generacije, s tim što<br />

mladi arhitekti<br />

nemaju baš priliku da rade velike<br />

objekte već su to mahom enterijeri<br />

što nikako ne umanjuje<br />

kvalitet posla.<br />

<strong>EGO</strong>: Kako bi opisala Vaš lični<br />

koncept, Vaš <strong>EGO</strong>?<br />

K.B: Amater misli onako kako<br />

oseća, odnosno iz centra sebe<br />

te često podleže egocentrizmu.<br />

Ja sam profesionalac već dvadesetpet<br />

godina, a profesionalci su<br />

obrazovani ljudi koji formiraju<br />

svoje mišljenje u saglasnosti sa<br />

okolinom, vremenom u kojem<br />

deluju i samim sobom.<br />

<strong>EGO</strong>: Kakvi su Vam dalji planovi<br />

na polju arhitekture u narednom<br />

periodu?<br />

K.B: Vi i sami znate u kom vremenu<br />

živimo, mislim da niko ne<br />

može da vam odgovori na ovo<br />

pitanje. Konkursi se otvaraju ili<br />

ne otvaraju, a mi im pristupamo<br />

od mogućnosti….<br />

Četiri kubusa koji se nalaze<br />

na trgu i imaju aluziju<br />

na četiri osnovna elementa<br />

u prirodi – vatra,<br />

zemlja, vazduh, voda.<br />

Ovaj koncept i u svom<br />

filozofskom smislu dobija<br />

svoje utemeljenje i<br />

značaj u prostoru Beograda.<br />

Dizajn koji spaja<br />

istoriju i identitet.<br />

Lokacija predstavlja<br />

središte istorijskih stilova:<br />

secesija, postmoderna,<br />

moderna...


154/155 www.ego-magazine.com<br />

Ksenija Bulatović-Cubex<br />

<strong>EGO</strong>: Nedavno je renoviran Cvetni trg. Projekat konkursnog rešenja za koje ste dobili<br />

prvu nagradu 2001. godine, izazvao je brojne komentare na društvenim mrežama.<br />

Većina njih je bila negativna (30.03.2016. sajt B92, 76 negativnih komentara). Kako<br />

komentarišete reakcije čitalaca sajta?<br />

K.B: Kojoj socijalnoj kategoriji i kom društvenom sloju pripadaju pojedinci koji su komentarisali?<br />

Sociolozi kulture u svojoj nauci klasifikuju kategorije stanovništva prema<br />

socijalnom statusu, obrazovanju, geografskom poreklu, načinu razmišljanja sredine iz<br />

koje su potekli i u kojoj žive. Za kvalitetno mišljenje jako je važno obrazovanje. Poznato<br />

je da gimnazija oblikuje ličnost, poznato je da umetnost pripada najvišoj kategoriji luksuza<br />

/ prof.doc. Smiljan Lazin /. Arhitektura je vrhunska umetnost te kao takva ima strukovna<br />

udruženja kao što su: Udruženje arhitekata Srbije, Društvo arhitekata Beograda,<br />

Inženjerska komora, Udruženje primenjenih umetnika..., svi oni učestvuju kad najbolji<br />

biraju najbolje. Narod je masa koja se mesi, po definiciji poznatih filozofa. Svako ima<br />

pravo na svoje mišljenje, što ne garantuje i da ima kapacitet misli prve klase. To se takođe<br />

stiče radom i obrazovanjem.....<br />

<strong>EGO</strong>: Ko su bili članovi komisije koji su izabrali pobedničko rešenje na konkursu i<br />

koji su bili kriterijumi pri ocenjivanju?<br />

K.B: Članovi komisije su bili: Prof. Predrag Cagić, arh. Branislava Radulović, Prof. Darko<br />

Marušić, arh.Borivoje Jovanović, arh. Milica Grozdanić, arh. Žaklina Gligorijević i arh.<br />

Dejan Miljković. A za kriterijume, bi oni najbolje mogli da vam kažu.<br />

<strong>EGO</strong>: Da li se može govoriti o efikasnom arhitektonskom rešenju?<br />

K.B: Rekonstruisani Cvetni trg se pokazao efikasnim već prilikom prvih manifestacija<br />

održanih na njemu. Na primer tokom obeležavanja dana Beograda kada je postavljena<br />

pozornica za koncerte, na trgu se okupila masa ljudi i sasvim lepo su bili dočekani u ovom<br />

prostoru. Takođe bašte kafea su stalno pune, po 100 do 150 ljudi u svakom trenutku tu<br />

sedi kada je lepo vreme a i klupe i tribine uveliko se koriste od strane građana.<br />

<strong>EGO</strong>: Da li je bilo razgovora o tome da se projekt unapredi kroz razradu, buduči da<br />

je prošlo dosta vremena od kada je konkurs održan?<br />

K.B: Projekat je prilagođen savremenim uslovima i potrebama.<br />

Foto: Ksenija Bunjak


156/157 www.ego-magazine.com<br />

Foto: Rade Kovač


158/159 www.ego-magazine.com<br />

Foto: Ksenija Bunjak


160/161<br />

www.ego-magazine.com<br />

Ksenija Bulatović-Cubex<br />

<strong>EGO</strong>: Postoje neki neobični podaci na Wikipediji a to je da ste vi studirali na Megatrend<br />

Univerzitetu i da vam je mentor bio Mića Jovanović. U prvom delu teksta se ne<br />

spominje da ste studirali na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu?<br />

K.B.Ja sam diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu kod akademika profesora<br />

Milana Lojanice, sa ocenom deset. Zadržala sam se na istom fakultetu još četiri<br />

godine kao asistent iz programa mladi talenti kod prof. Lojanice i prof. Anđelkovića.<br />

Posle čega sam se okrenula praksi a kasnije i naučnom radu.... Svakom čoveku na planeti<br />

su dostupni podatci o meni na Wikipediji, isto tako svako može na svoju ličnu, moralnu<br />

i materijalnu odgovornost da dodaje i menja te podatke, u tome je čar ove internet enciklopedije.<br />

Ovi podatci o kojima vi pričate zaista su se pojavili , odnosno veoma atraktivno<br />

nastali i nestali sa Wikipedije. A ja bih mogla da pitam i vas ko je to prepravljao, obzirom<br />

da to pripada krivičnom delu publikovanja lažnih informacija....Ali mi i onako ne živimo<br />

u vreme prava.<br />

<strong>EGO</strong>: Prva zamerka je da ima previše betonskih površina a premalo zelenila, radi se<br />

o cvetnom trgu?<br />

K.B: Trg nije park. Gradsko zelenilo je posadilo u žardinjere sadni materijal koji raste i<br />

brine se o njegovom održavanju. Trg Concorde u Parizu je toliko veliki da treba dvadeset<br />

minuta da se prođe sa jednog na drugi kraj trga. Trg Sv. Marka u Veneciji sadrži prazninu<br />

mnogo veću od Cvetnog trga. Ova praznina je namenjena da se ispuni ljudima i<br />

događajima. Zna se šta je trg.... Kada se kaže Cvetni trg ne misli se bukvalno da se tu sadi<br />

cveće, već da predstavlja mesto za prodaju i sajam cveća.....pa i simbolično ljudi predstavljaju<br />

cveće.<br />

<strong>EGO</strong>: Kako se desilo da su mini paviljoni izabrani za glavni motiv na trgu i da je cela<br />

geometrija podređena njima?<br />

K.B: To nije tačno, trgom dominira stari hrast. Paviljoni su minimalnih gabarita, prozračni<br />

i ničim se ne nameću već pripadaju urbanom uređenju.<br />

Foto: Ksenija Bunjak


162/163 www.ego-magazine.com<br />

Foto: Ksenija Bunjak


164/165 www.ego-magazine.com<br />

Foto: Ljubomir Janković


166/167 www.ego-magazine.com<br />

Foto: Ksenija Bunjak<br />

Foto: Ksenija Bunjak


168/169 www.ego-magazine.com<br />

Ksenija Bulatović-Cubex<br />

<strong>EGO</strong>: Jadna od glavnih zamerki odnosi se upravo na materijalizaciju mini paviljona,<br />

kućica za prodaju cveća. Staklo je tanko, kada je sunčano zagreva se, zimi ne uspeva<br />

da sačuva toplotu, pod je mokar od slivanja kišnice, plafon vlažan zbog lošeg kontakta<br />

stakla i betona. Da li postoji neka toplotna izolacija u sklopu betonske ploče?<br />

Da li je urađena građevinska fizika, šta su rekli proračuni? Da li je nedostajalo vreme<br />

za bolju razradu projekta?<br />

K.B: To su urbana skloništa, estetski lepo uređena i praktično namenjena uličnoj prodaji<br />

cveća. To nisu objekti za boravak, koncepcija je takva da se može računati i kao sklonište<br />

za čoveka koji tu radi od vremenskih nepogoda. To nisu klasični lokali građevinskog<br />

karaktera već je to urbani mobilijar prilagođen potrebi skloništa. Izvedene su sve potrebne<br />

instalacije pa se paviljoni mogu po potrebi i klimatizovati, a u slučaju velike vrućine bi ionako<br />

bilo potrebno postaviti suncobrane radi zaštite cveća, kao što je to bio nekada običaj<br />

na Cvetnom trgu, čak i u zimsko vreme su štitili cveće od sunca suncobranima.<br />

<strong>EGO</strong>: Majke sa decom su zabrinute zbog velike denivelacije na mest gde se trg spaja<br />

sa ulicom kralja Milana, postoji mogućnost da deca padnu i da se povrede. Da li ste<br />

razmišljali da na tom mestu postavite neku barijeru kako bi se povećala bezbednost<br />

dece?<br />

K.B:Trg nije dečija igraonica ni skakaonica... Kao u svakom javnom urbanom prostoru<br />

roditelji moraju brinuti o svojoj deci. A naravno u gradu postoje mesta koja su potpuno<br />

prilagođena samostalnoj igri dece.<br />

<strong>EGO</strong>: Velike betonske površine obojene su belom bojom, stvaraju se fleke i vidljivi su<br />

tragovi od rđe. Da li je bilo i drugih dobrih rešenja za materijalizaciju površina?<br />

K.B: Ovim se Beograd priključio Asocijaciji Belih gradova što je ove godine predstavljeno<br />

na sajmu turizma.Nije cilj da ne vaspitavamo našu omladinu koja pljuje i baca<br />

žvake na sve strane. Ne postoji materijal na kojem se neće primetiti zgažena žvaka pa i<br />

nepravilno obrađen čelik koji otpušta rđu...<br />

<strong>EGO</strong>: Postoje primedbe na izbor rasvete u podu. Sugrađani tvrde da reflektori emituju<br />

veliku toplotu. Zašto nije ugrađena LED rasveta, ona je trajnija i savremenija?<br />

K.B: Upotebljeni su standardni reflektori sa sertifikatom za javnu gradsku upotrebu.<br />

<strong>EGO</strong>: Da li se može napraviti dobar projekat a u isto vreme udovoljiti političarima?<br />

K.B: To je zagonetno pitanje. U vreme Rembranta je isto bilo politike ali mi znamo za<br />

Rembrantovo delo, a o tadašnjim političarima veoma malo....<br />

Foto: Ksenija Bunjak


170/171<br />

www.ego-magazine.com<br />

Foto: Ljubomir Janković


172/173 www.ego-magazine.com<br />

Foto: Ksenija Bunjak


174/175<br />

www.ego-magazine.com<br />

I C O N<br />

Vitra Fire Station - Zaha Hadid<br />

ZAHA HADID 1950-2016<br />

Arhitekti: Zaha Hadid Architects<br />

Lokacija: Charles-Eames-Straße 2, 79576 Weil-am-Rhein, Nemačka<br />

Projektni tim: Simon Koumjian, Edgar Gonzalez, Kar Wha Ho, Voon Yee-Wong, Craig Kiner, Cristina Verissimo,<br />

Maria Rossi, Daniel R. Oakley, Nicola Cousins, David Gomersall, Olaf Weishaupt<br />

Lokalni saradnik: Roland Mayer<br />

Površina: 852m2<br />

Godina izgradnje: Year1993<br />

Iako je Zaha Hadid započela svoju sjajnu karijeru krajem sedamdesetih godina, tek početkom<br />

devedesetih su njeni crteži i slike doživeli svoje otelotvorenje. Vatrogasna stanica Vitra (Vitra<br />

Fire Station), projektovana za potrebe istoimenog fabričkog kompleksa u gradu Weil-am-Rhein<br />

u Nemačkoj, bila je među prvim projektima Zahe Hadid koji su realizovani. Kose isprepletane<br />

betonske površine koje služe da oblikuju i naglase ulicu koja se proteže kroz čitav kompleks,<br />

predstavljaju prve pokušaje da se autorkini fantastični, moćni konceptualni crteži pretvore u<br />

funkcionalni arhitektonski prostor.<br />

Vitra kampus je veliki kompleks koji se sastoji od fabrika, izložbenih salona i Vitra Design<br />

Muzeja. Pošto je prvobitni muzej uništio požar 1981.godine, Vitra je tražila da bude zamenjen<br />

objektima poznatih svetskih arhitekata: Franka Gheryja, Tadao Anda, Alvara Size, i još nekih,<br />

a svi objekti nalaze se na istoj parceli. Pošto je udar groma prouzrokovao požar koji je uništio<br />

više od polovine kampusa u samo jednoj noći, kompanija Vitra je bila odlučna da spreči sličnu<br />

katastrofu koja bi uništila njen novi kompleks.<br />

Hadid je prvobitno zamoljena da isprojektuje samo vatrogasnu stanicu. Projekat je trebalo da<br />

se proširi i da obuhvati obodne zidove, prostor za vežbanje, nadstrešnicu za bicikle. Ovi elementi<br />

je trebalo da se nalaze duž glavne ulice u okviru kampusa. Ulica, zajedno sa vatrogasnom<br />

stanicom, projektovana je kao linearna zona pejzaža, i da podseća na okolno poljoprivredno<br />

zemljište. Put, kao i fabrički pogoni koji uokviruju lokaciju, upravo su ti koji su definisali ideju<br />

rešenja. Kako je to Zaha Hadid pedvidela, Vatrogasna stanica Vitra je trebalo da bude više od<br />

pukog objekta u prostoru. Autorka je objekat iskoristila da definiše ulicu duž koje se proteže.<br />

Takođe je trebalo da posluži i kao zaštita kompleksa od tradicionalne okolne arhitekture.<br />

Autori projekta: Zaha Hadid, Patrik Schumacher<br />

Odgovorni projektant: Patrik Schumacher<br />

Investitor: Vitra International AGDesign<br />

Foto: Christian Richters, Helene Binet, Zaha Hadid Architects


176/177 www.ego-magazine.com


178/179 www.ego-magazine.com


180/181 www.ego-magazine.com<br />

Zaha Hadid Architects<br />

Ovi projektantski ciljevi rezultirali su dugačkom uzanom strukturom koja je rasporedila svoj<br />

program duž ulice. Sam objekat komponovan je serijom linearnih betonskih zidova i elementima<br />

krova, sa sadržajem smeštenim u međuprostore. Zidovi su probijeni, iskošeni ili nabrani<br />

kako bi odgovorili na sadržaje kao što su komunikacija unutar objekta i druge aktivnosti.<br />

Površine koje formiraju zidove livene su na licu mesta. Hadid je naglasila da je vizuelna čistota<br />

ovih elemenata strogo zadržana kao cilj, pa su obloga krova i opšivke izbegnute. Izražena vizuelna<br />

jednostavnost provučena je u svakom aspektu zgrade, od zastakljenih površina bez ramova<br />

do tretmana osvetljenja u enterijerima; same svetlosne linije koje se protežu obimom<br />

stanice logične su i jasne.<br />

Insistirajući na estetskoj jednostavnosti, Hadid je želela da naglasi visoko-konceptualnu prirodu<br />

dizajna. Suvišni detalji bi ugrozili apstrakciju prizmatičnih betonskih volumena, smanjujući<br />

uticaj na sam koncept. Rezultat je izraženo skulptoralna zgrada. Ovaj objekat, kao i samo slikarstvo<br />

Zahe Hadid, nosi snažan utisak pokreta. Utisak o zgradi se dramatično menja tokom<br />

kretanja kroz objekat. Linije utisnute u betonski pod reflektuju pokret. Čak i zidovi objekta<br />

izgledaju spremni da prođu jedan pored drugog.<br />

Konačni utisak je da je ovaj objekat jedan ‘zamrznuti pokret’. To je odgovarajuća arhitektonska<br />

ideja za vatrogasnu stanicu koja je konstantno u pripravnosti. Dizajn reflektuje tenziju, kao i<br />

mogućnost da se pređe u akciju u bilo kom trenutku. S obzirom na to koliko je napora Hadid<br />

uložila da reprezentuje prirodu vatrogasne stanice, ironično je da objekat nikad nije služio svojoj<br />

pravoj svrsi – sada se koristi kao izložbeni prostor.<br />

Ipak, ovaj objekat predstavlja značajnu prekretnicu u karijeri Zahe Hadid. Tokom realizacije<br />

projekta, dokazala je da je sposobna da svojom reputacijom ‘arhitekte na papiru’ stvori arhitektonski<br />

prostor koji je funkcionalan koliko i radikalan. Iako je Hadid naredne dvadesettri godine<br />

provela stvarajući revolucionarnu arhitekturu, njena Vatrogasna stanica Vitra ostala je jedan od<br />

njenih najznačajnijih projekata – koji se ističe čak i u izuzetno raznovrsnom kompleksu Vitrinih<br />

arhitektonskih projekata.


182/183 www.ego-magazine.com


184/185 www.ego-magazine.com


186/187 www.ego-magazine.com


188/189 www.ego-magazine.com


190/191 www.ego-magazine.com


Arts & Crafts, Gospodar Jevremova 25, Beograd tel. +381 11 630 44 43, e-mail: diagonalplus@open.telekom.rs

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!