EGO
EGO, MAGAZIN POSVEĆEN IZUZETNIM LJUDIMA ARHITEKTURA, ENTERIJER, DIZAJN, LIFESTYLE
EGO, MAGAZIN POSVEĆEN IZUZETNIM LJUDIMA
ARHITEKTURA, ENTERIJER, DIZAJN, LIFESTYLE
Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!
Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.
<strong>EGO</strong><br />
MAGAZIN<br />
DVA ARHITEKTA<br />
http://www.dva-arhitekta.hr/<br />
0018<br />
2017
Colorland, Cara Dušana 68, Beograd tel. +381 11 3284 619 , +381 11 3284 918 E-mail: mail@colorland.rs www.colorland.rs
COOL<br />
WORKING<br />
by<br />
www.actiu.com<br />
CAPE COD<br />
Distributer i zastupnik za Srbiju: arcoSITE<br />
kontakt 0113376020 / 0114045482, e-mail: office@arcosite.com<br />
The new bathroom series by Philippe Starck. www.duravit.pl
008/009<br />
www.ego-magazine.com<br />
Ego magazin<br />
maj 2017 / N°0018<br />
Fera Palace Hotel<br />
Dva Arhitekta<br />
Mauritzhof hotel<br />
010/011<br />
Casa Cavia Restaurant<br />
012/013<br />
The Ascott Murunouchi<br />
014/015<br />
Wally<br />
016/017<br />
Centar Botin<br />
018/019<br />
Salvador de Bahia, Brasil<br />
020/021<br />
Fredericia<br />
024/029<br />
Geberit<br />
030/039<br />
Siniša Ubović<br />
040/051<br />
Herzog & de Meuron<br />
052/065<br />
Snøhetta<br />
066/075<br />
Dva Arhitekta<br />
076/089<br />
Deklava Gregorić Arhitekti
010/011<br />
www.ego-magazine.com<br />
NOVOSTI<br />
Casa Cavia Restaurant<br />
Buenos Aires, Argentina<br />
Od kad je otvoren 2014.godine u jednom dinamičnom kvartu Buenos<br />
Airesa, restoran Casa Cavia postao je vrlo popularan, privukavši veliki<br />
broj posetilaca u svoju mrežu prostorija visokih plafona koje su<br />
uređene u različitim stilovima i pretvorene u restoran, izdavačku<br />
kuću, knjižaru, cvećaru i parfimeriju. Verovatno zbog ekonomskih<br />
uslova pod kojima se vodi jedan multifunkcionalni prostor, vlasnica<br />
Guadalupe Garcia Mosqueda obogatila je ponudu hrane i pića.<br />
Za projekat su bili angažovani arhitekti iz studija Kallos Turin Architects,<br />
čiji je zadatak bio da prošire prostor restoranskog dela<br />
velikom kuhinjom, kao i dvorištem koje okružuje bazen, i da ga<br />
oplemene ozelenjenim zidom i visokim stolicama od mesinga i kože.<br />
Još značajniji korak predstavljalo je imenovanje Juliete Caruso za<br />
šefa kuhinje. Nekada isključivo argentinski, meni je sada postao<br />
fantastična mešavina svih svetskih kuhinja. Iako literarna potka<br />
nije uvek tako očigledna, na meniju se mogu naći specijaliteti inspirisani<br />
književnošću – govedina sa povrćem kao u romanu ‘Kuća<br />
Uloa’ Emilie Pardo Bazan ili čokoladni keksići sa pelivom od mleka<br />
kao u delu ‘Prohujalo sa vihorom’ Margaret Mičel. Za koktel od<br />
nane, žalfije, viskija od zelene jabuke i cimeta treba zahvaliti nikome<br />
drugome do - Vilijemu Fokneru!<br />
Tekst: Jelena Blagojević<br />
https://www.facebook.com/casacavia/
012/013 www.ego-magazine.com<br />
NOVOSTI<br />
The Ascott Marunouchi<br />
Tokio, Japan<br />
U krcatim betonskim kanjonima Tokija, preduzimači su se uključili<br />
u pravi žestoki rat kako bi došli do malobrojnih najatraktivnijih<br />
lokacija. Tako je nastao veliki broj divnih prostora, objekata i usluga<br />
namenjenih stambenim sadržajima više kategorije, za kojim su Japanci<br />
ludi. Za prvi ulazak u Japan, singapurska kompanija The Ascott<br />
group odabrala je neboder koji je u pomodnom kvartu Marunoči<br />
projektovala firma Mitsubishi Estate Co. Zauzevši prostor od 22. do<br />
29. sprata, hotel ne poseduje samo vizure ka Carskoj palati, već i kompletni<br />
tim batlera i osoblja. Osim toga, hotel se sastoji od 130 apartmana,<br />
jednokrevetnih i dvokrevetnih soba koje su opremile firme<br />
MDI i Kian Liew, pod nadzorom menadžmenta samog hotela Ascott<br />
grupe. Enterijer je otelotvorenje inspiracije nađene u motivima<br />
godišnjih doba, i sadrži motive cvetova trešnje, drvenih skulptura,<br />
mermera, nameštaja Pierre Frey i masivne hrastovine. To su samo<br />
neki od detalja koji umiruju nerve premorene dinamičnošću Tokija.<br />
Direktna veza sa stanicom Otemachi je prednost lokacije, baš kao i<br />
restoran Triple One čiji meni inspirisan singapurskom kuhinjom nudi<br />
specijalitete kao što su laksa rezanci i pirinač sa piletinom.<br />
Tekst: Jelena Blagojević<br />
http://www.the-ascott.com/en/japan/tokyo/ascott-marunouchi-tokyo/index.<br />
html
014/015 www.ego-magazine.com<br />
NOVOSTI<br />
Wally<br />
Nova Wally jahta nazvana ‘93’ vizionarski je projekat firme Shipyard<br />
Wally Yachts iz Monaka. Brod od tikovine dugačak 28 metara trenutno<br />
je u izgradnji, i predstavlja rezultat sinergije konstruktora<br />
i arhitekata u idealnim uslovima – kada budžet nije ograničen!<br />
Izgradnju jahte ‘93’ nadgleda projektantska firma Judel Vrolijk,<br />
dok je za enterijer zadužen studio Sans Tabu. Trup broda u crnoj<br />
boji i ogromna jedra jahti daju sofisticirani izgled i upečatljivi oblik.<br />
Komforna luksuzna paluba od tikovine nudi sasvim dovoljno<br />
otvorenog prostora za goste koji tu mogu uživati na povetarcu,<br />
posmatrati pučinu ili odmarati na suncu. Teška ‘samo’ 35,5 tona, ova<br />
moćna jahta spremna je za umerene uslove plovidbe, dok velika<br />
jedra može ‘nositi’ brzina vetra od 16 čvorova. Površina jedara u<br />
gornjoj zoni je 500m2, a u donjoj čak 1060m2. Dizel motor od 255 konjskih<br />
snaga snažan je dovoljno da jahtu pokreće čak i kada nema<br />
vetra. Jahta ’93’ biće porinuta sledećeg leta, na već najavljenom<br />
takmičenju Maxi Yacht Rolex Cup 2018.godine.<br />
Tekst: Jelena Blagojević<br />
https://www.wally.com/
016/017 www.ego-magazine.com<br />
NOVOSTI<br />
Centar Botin, Renzo Piano<br />
Dobitnik Prickerove nagrade, italijanski arhitekta Renzo Piano<br />
(poznat po čuvenoj saradnji sa Ročardom Rodžersom na projektu za<br />
centar Žorž Pompidu u Parizu, zatim po projektima The Shard (ljuska) u<br />
Londonu i Muzeju Vitni u Njujorku), uskoro će najaviti otvaranje svog<br />
novog objekta – kulturnog centra Botin u Santanderu. To će biti prvi<br />
Pianov objekat u Španiji. Kako je površina lokacije ogromna, oko 10285m2,<br />
bilo je potrebno šest godina da se objekat sagradi na obali grada Santandera,<br />
orijentisan ka zalivu, sa izdignutim šetalištem nad morem, i<br />
sa ogromnim prozorima koji uokviruju vizure ka okruženju. Sada, kada<br />
je objekat konačno završen i spreman za otvaranje 23.juna, ljubitelji Pianovog<br />
haj-tek postmodernističkog stila voleće njegov oblik svemirskog<br />
broda koji se oslanja na ‘štule’, sa sivim metalnim stepeništem i dva<br />
bloka u obliku slova D, pokriven sa 270000 svetlucavih keramičkih diskova<br />
koji reflektuju obilje svetla na severnoj španskoj obali. Kao i uvek, i<br />
u dizajnerskom rešenju i u estetici, Piano je pronašao ravnotežu između<br />
prirodnog okruženja i funkcionalnosti, između industrijskih materijala<br />
i prirodnih kvaliteta. Površina starog vrta Pereda, u kome se Muzej<br />
nalazi, udvostručena je projektom koji je Piano izradio u saradnji sa<br />
pejzažnim arhitektom Fernandom Karunčom, naglašavajući Pianovo<br />
interesovanje za povezivanje objekta sa okruženjem, stvarajući pravu<br />
arenu namenjenu umetnosti na otvorenom, kao što je nedavno otkupljena<br />
skulptura sa tekućom vodom umetnice Kristine Iglesias. Centar<br />
Botin biće sedište Fondacije Botin, jedne od najvećih kolekcija internacionalne<br />
savremene umetnosti, a osim stalne postavke, u Muzeju će<br />
se održavati specijalne privremene izložbe u prostoru površine 2500m2.<br />
Izložbe koje će biti otvorene prilikom otvaranja Muzeja prikazivaće<br />
lokalnu istoriju i globalnu sadašnjost: instalacija umetnika Karstena<br />
Holera (koji se po prvi put predstavlja španskoj publici) predstavljaće<br />
jednu sobu u kojoj će biti rotirajući krevet koji će posetioci moći da<br />
rezervišu unapred kako bi izložbu videli iz različitih perspektiva, dok<br />
će velika Gojina izložba nuditi jedno statično iskustvo izloženim<br />
crtežima na kojima je prikazana kulturna istorija Španije.<br />
Tekst: Jelena Blagojević<br />
http://www.rpbw.com/
018/019 www.ego-magazine.com<br />
NOVOSTI<br />
Salvador De Bahia, Brazil<br />
Fera Palace Hotel<br />
Marcelo Lima i Antonio Mazafera, nekadašnji direktori marketinga<br />
u lancu hotela Maybourne nisu mogli da nađu idealniju lokaciju<br />
za svoj prvenac u novom lancu hotela – Fera. Sagrađen u stilu<br />
čuvene njujorške zgrade Flatiron iz 1934.godine, Hotel Palace predstavljao<br />
važni ar-deko reper u kvartu Salvador de Baia Pelurinjo.<br />
Među njegovim najpoznatjim gostima bili su i Karmen Miranda, Orson<br />
Vels i Pablo Neruda. Pre nego što su ga Lima i Mazafera kupili,<br />
hotel je više od decenije bio zatvoren. Pod vođstvom danskog<br />
arhitekte Adama Kurdala, hotel Fera Palace renoviran je i otvoren,<br />
i raspolaže sa 81 sobom. Projektom enterijera, zadržani su originalni<br />
prozori, dok su sobe i javni prostori unutar hotela opremljeni<br />
detaljima od mat čelika, komadima nameštaja Chesterfield i<br />
malim bifeima obloženim ogledalima. Na krovnoj terasi nalazi se<br />
spa centar sa bazenom dugačkim 25 metara, a sve to je samo uvod u<br />
kulinarski meni inspirisan lokalnim specijalitetima. Fera lanac hotela<br />
uskoro će dobiti još jednog člana – Fera Baixo Augusta, čije otvaranje<br />
se očekuje u avgustu sledeće godine.<br />
Tekst: Ego<br />
http://www.ferapalacehotel.com.br/en/
020/021<br />
www.ego-magazine.com<br />
NOVOSTI<br />
Fredericia u Kopenhagenu<br />
Tu su sofe brenda Borge Mogensen, stolovi Huga Pasosa, fotelje Gam-<br />
Fratesi, stolice Welling/Ludvika, betonski podovi i – panoramske vizure!<br />
Najvažnije je ipak svetlo, zapravo mnogo svetla koje u prostor<br />
ulazi kroz prozore duple visine i kroz krovne prozore... Radi<br />
se o novoj centralnoj radnji brenda Fredericia koja je nedavno otvorena<br />
u Kopenhagenu. Na vrhu nekadašnje Kraljevske pošte u centru<br />
grada, na dva nivoa, sa pogledom na toranj crkve Svetog Petra,<br />
nalazi se novi salon površine od preko 1100m2. Osim prepoznatljive<br />
klasike dugogodišnjeg dizajnera Mogensena, izloženi su i komadi<br />
nameštaja i upotrebni predmeti i drugih dizajnera iz celog sveta<br />
- od Japana do Amerike. Saloni Fredericia su postojali i ranije, ali<br />
nikada nisu sadržali ovako kompletnu kolekciju eksponata nastalih<br />
tokom 106 godina postojanja. Mogensenova originalna sofa<br />
pod nazivom ‘2213’ koja se nekada nalazila u njegovom domu, sada<br />
je izložena u osunčanom foajeu; njegove stolice ‘Spanish’ i ‘Hunting’<br />
nalaze se odmah do sofe ‘Kile’ Džaspera Morisona i divana ‘Spine’<br />
proizvođača Space Copenhagen. I skoro sve je na prodaju. Direktorka<br />
Kaja Moler salon naziva ‘dnevnim boravkom’ jer sadrži i radni<br />
prostor i galeriju sa privremenim izložbama: ‘Trudimo se da okupimo<br />
arhitekte, klijente i druge posetioce iz celog sveta kako bi naš<br />
brend doživeli u ovom jedinstvenom ambijentu.’<br />
Tekst: Ego<br />
http://www.fredericia.com/
022/023<br />
www.ego-magazine.com<br />
Ljubomir Janković<br />
Light Years<br />
Glavni i odgovorni urednik: Ljubomir Janković<br />
It + web: o3art<br />
Asistent urednika: Dostana Janković<br />
Novinar: Jelena Blagojević<br />
Foto: Mia Janković<br />
Naslovna stranica Ego magazina [0018]<br />
DVA ARHITEKTA<br />
http://www.dva-arhitekta.hr/<br />
Poštovani čitaoci,<br />
pred Vama je OSAMNAESTI broj PDF izdanja Ego magazina. I u ovom broju Vam donosimo<br />
najzanimljivije prikaze iz oblasti arhitekture, enterijera i dizajna koje smo prikupili u<br />
prethodna dva meseca. BAVLJENJE KREATIVNIM DISCIPLINAMA ČESTO PUTA MOŽE BITI STRESNO I<br />
BEZNADEŽNO. UKOLIKO VAM SE NE DOPADA VAŠA REALNOST MOŽDA MOŽETE PRONAĆI “PUT PROM-<br />
RNE” U ISKAZIMA SINIŠE UBOVIĆA. OTKRIJTE PONOVO SVOJE CILJEVE, PRONAĐITE SREĆU U STVARAN-<br />
JU I NARAVNO, NIKADA NE ODuSTAJTE OD SVOJIH SNOVA.<br />
Carl Hansen & Son<br />
090/097<br />
Studio Simović<br />
098/065<br />
Hotel Munster<br />
108/115<br />
Chris Dyson Architects<br />
116/123<br />
Carl Hansen & Son<br />
124/127<br />
Andtradition<br />
128/131<br />
Light Years - GamFratesi<br />
132/137<br />
Henning Larsen<br />
138/153<br />
Brooklyn Bridge New York
024/025 www.ego-magazine.com<br />
Geberit<br />
Dizajn i funkcionalnost idu zajedno<br />
Christoph Behling je industrijski dizajner koji živi i radi na relaciji<br />
Švajcarska – London crpeći svoju inspiraciju iz obe sredine. Njegova<br />
rešenja prepoznatljiva su u domenu dizajna luksuznih upotrebnih<br />
predmeta - osim što je idejni tvorac prepoznatljivih modela TAG<br />
Heuer satova, sarađivao je sa Reebok-om, Donatellom Versace na<br />
dizajnu Versace mobilnih telefona, ali i kompanijom Geberit evropskim<br />
liderom u oblasti sanitarne tehnike. Geberit prepoznatljivost<br />
svojih proizvoda u velikoj meri duguje ovom dizajneru.<br />
Teks: GEBERIT<br />
http://www.geberit.rs/sr_rs/index.html
026/027 www.ego-magazine.com<br />
Geberit<br />
http://www.geberit.rs/sr_rs/index.html<br />
Svakom dizajneru je potreban izazov – a Christophu<br />
Behlingu je u saradnji sa Geberitom bilo smanjenje<br />
eksploatacije vode i energije upotrebom trajnih inovativnih<br />
rešenja uz prepoznatljivu estetiku proizvoda.<br />
Saradnja sa Geberitom traje od 2007. i od tada<br />
je realizovano nekoliko kolekcija. Behling i njegov<br />
tim saradnika zaslužni su za dizajn najpopularnijih<br />
i najprepoznatljivijih tipki za aktiviranje ispiranja,<br />
kao što su najprodavanija Sigma 20, elegantna i kupcu<br />
prilagodljiva Sigma 50 i minimalistička sigma 60, ali i<br />
sve prisutnija Sigma40 sa integrisanom jedinicom za<br />
ventilaciju neprijatnih mirisa Geberit DuoFresh. Varijacije<br />
u dizajnu, funkcijama, estetici, od velikog su<br />
značaja za krajnjeg korisnika koji je u trenutku opremanja<br />
svog kupatila suočen sa gomilom izbora koji će<br />
ga pratiti godinama. U značajnoj meri olakšan je i rad<br />
arhitekata koji rade enterijere kupatila, a koji u moru<br />
različitih rešenja mogu da pronađu najadekvatnije za<br />
zadatu situaciju. U saradnji dugoj gotovo deset godina,<br />
granice estetike i funkcionalnosti neprestano<br />
se pomeraju. Ko zna šta još možemo da očekujemo od<br />
saradnje Behliga i Geberita, ali sigurni smo da će biti<br />
upečatljivo i inovativno.
028/029 www.ego-magazine.com
030/031<br />
www.ego-magazine.com<br />
INTERVJU<br />
Siniša Ubović<br />
Put promene<br />
<strong>EGO</strong>: Sve stvari se sastoje od atoma - materija nije “čvrsta stvar”<br />
već elementi koji vibriraju; sa druge strane - ljudi se doživljavaju<br />
kroz energiju koju emituju, ne kako izgledaju, niti šta govore,<br />
rade, već na koji način emituju to što jesu. Pošto svi žele promene<br />
- da bude uvek bolje nego što jeste, kako MISAO utiče na stvari i<br />
događaje? Predpostavljam da je misao prva koja menja, bez obzira<br />
na to u kom se pravcu procesi razvijaju - na bolje ili na gore.<br />
S.U: Misao je svakako polazište. Jedna misao kreira u nama osećanje,<br />
a to osećanje dovodi do toga da mi u životu radimo ili ne radimo<br />
određene stvari. Ali svaka misao koja je kreirala određenu emociju<br />
dovela je do toga da mi delamo na određeni način. na osnovu tog<br />
našeg delanja, mi doživljavamo određeno iskustvo, imamo faktički<br />
rezultat i od tog rezultata koji imamo u svojoj stvarnosti se kreira<br />
nova misao. Ta uvećana misao je krenula od jedne male misli, koja<br />
je dovela do određene emocije, emocija je stvorila određenu aktivnost,<br />
aktivnost je proizvela određeni rezultat. Na osnovu toga<br />
šta je rezultat, ja imam utisak da je to moja realnost. A na osnovu<br />
realnosti koju živim, ja imam svoje misli koje su u skladu sa tom<br />
realnošću. Jedna mala misao ne mora mnogo da znači, ali suštinski<br />
- ona ima tendenciju da se nagomilava. Od kvaliteta te početne misli<br />
zavisi i šta će biti naša realnost. Ukoliko nam se ne dopada realnost<br />
koju živimo, ono što je svakako potrebno da uradimo je da počnemo<br />
da razmišljamo kakve mi to misli imamo. O čemu mi razmišljamo? I<br />
kakve su naše misli po pitanju tih određenih životnih polja? To je<br />
okosnica mog rada sa ljudima: da utvrdimo koje su to misli dovele<br />
do toga da danas živim tako kako živim. Svako od nas ima svoj<br />
doživljaj života, a svi mi živimo u istom prostoru, pod istim okolnostima,<br />
isto nas sunce greje, delimo istu klimu,... ali svako od nas<br />
ima potpuno različit doživljaj.<br />
Tekst: Ego<br />
http://www.putpromene.com/<br />
Foto : Ljubomir Janković
032/033 www.ego-magazine.com<br />
<strong>EGO</strong>: Kako funkcioniše zakon<br />
privlačenja? Ljudi se žale kao da je<br />
to “slučaj neuzvraćene ljubavi” - u<br />
smislu: ja nešto želim, ali to mi se<br />
ne dešava (?).<br />
S.U: (smeh) . Ja sam potpuno siguran<br />
da će jednog dana i taj Zakon<br />
privlačenja (a ne privlačnosti) imati<br />
neku svoju težinu, baš kao i zakon<br />
gravitacije. Gravitacija je oduvek<br />
postojala, ali dok Njutnu nije pala<br />
jabuka na glavu, o tome nismo znali<br />
dovoljno. Pa tako će nekome, nadam<br />
se, ponovo da padne na pamet nešto<br />
što će dovesti do novih zaključaka<br />
iz kojih bi ovaj zakon mogao da se<br />
izučava. Kako stvari funkcionišu?<br />
pa upravo na nivou energije - mi<br />
privlačimo u svoj život predmete<br />
svog razmišljanja. Najplastičnije<br />
pojašnjeno: kad pomislite na nekoga<br />
koga baš dugo niste videli, pa tog<br />
dana vam se ta osoba javi ili dobijete<br />
informaciju o njoj; ili: prvi put<br />
u životu čujete za neki izraz (sin,<br />
kad se vratio iz škole, izgovorio je<br />
neku meni potpuno nepoznatu reč,<br />
a onda, odjednom) a u sledeća tri<br />
dana na deset mesta čujete tu istu reč<br />
sa svih strana. Kako to funkcioniše?<br />
Mi živimo u jednom energetskom,<br />
jednom informacionom polju, i<br />
mi sebe otvaramo da vidimo neke<br />
stvari ili smo za te stvari zatvoreni.<br />
Od stepena informisanosti i zatvorenosti<br />
zavisi šta će to ulaziti u<br />
naše vidno polje i naše iskustvo.<br />
AKo ja sada počnem da razmišljam<br />
u određenom pravcu, sigurno će<br />
se predamnom otvarati putevi koji<br />
će me voditi do toga da imam sve<br />
više potrebnih informacija koje će<br />
me podržati u ostvarenju nečega. I<br />
to nije nešto što ljudi ne prepoznaju.<br />
Na predavanju često navodim<br />
primer trudnih žena: trudnica će,<br />
od trenutka začeća, na svakom koraku<br />
videti trudnice. Ili - ako želim<br />
da kupim novi auto i<br />
krenem da razmišljam o tom modelu,<br />
najčešće će baš on da mi ulazi<br />
u fokus - ne zato što su odjednom<br />
svi počeli to da voze, nego zato što<br />
je moja pažnja usmerena ka tome i<br />
otvoreniji sam da primetim upravo<br />
to što je predmet mog razmišljanja.<br />
Taj zakon je uvek na delu! I upravo<br />
je zato, ako znamo kako zakon<br />
privlačenja funkcioniše, jako važno<br />
da osvestimo o čemu razmišljamo.<br />
Da li smo okrenuti ka lošim mislima,<br />
takvim očekivanjima, negativnim<br />
projekcijama ili smo otvoreniji za<br />
to da pronađemo rešenje. Svaki<br />
put, kada pričamo o bilo čemu, mi<br />
možemo da pričamo sa dva različita<br />
aspekta: o trenutnoj situaciji, koja je<br />
takva kakva jeste i da i dalje u svom<br />
iskustvu imamo potvrde da to jeste<br />
tako kako jeste ili da izaberemo<br />
drugačiji pogled - da razmišljamo i<br />
govorimo o rešenju koje bi mi voleli<br />
da pronađemo! Tada se otvaraju<br />
mogučnosti.<br />
<strong>EGO</strong>: Da li vaši motivacioni treninzi<br />
mogu trajno da promene energiju<br />
neke osobe?<br />
S.U: Ne. Treninzi koje ja vodim ne<br />
mogu ništa da urade za nekoga ko<br />
nije tome posvećen istinski. Čak<br />
sam i u svojim knjigama pisao da<br />
ne postoji program koji će nama da<br />
donese trajnu sreću. Ali, mi kroz<br />
određeni program dobijamo alate,<br />
dobijamo informacije, dobijamo<br />
tehnike koje mogu da nam pomognu<br />
u trenucima kada ne možemo<br />
više i skrenemo sa puta, da nas kao<br />
neki GPS vrate na pravi put. Ja ne<br />
verujem u “konačno rešenje svega”<br />
zato što život onda ne bi imao smisla<br />
- odem kod nekoga, taj neko mi<br />
da neku mantru i isceli me i ja sam<br />
od tog trenutka srećan i zadovoljan.<br />
Život ne funkcioniše tako jer mi<br />
živimo život, a život je promenljiv,<br />
stvari se dešavaju oko nas. U naš<br />
život ulaze ljudi i iz našeg života<br />
izlaze ljudi. Imamo drugačija iskustva.<br />
Samo je pitanje kako se mi nosimo<br />
sa svim tim životnim stvarima.<br />
To je ono što učim i što prenosim<br />
ljudima: kako da u pronađem bolji<br />
pogled na situaciju, kako da iz onoga<br />
što mi se dešava izvučem ono<br />
što bi mogla da bude esencija nekog<br />
koraka ka uspehu i da na taj način<br />
sam sebe vodim u pravcu rešenja,<br />
u pravcu mira. Sve ovo što radim<br />
sa ljudima jesu bukvalno tehnike,<br />
alati, načini kako da prevaziđemo<br />
najrazličitije životne izazove. Ne<br />
postoji univerzalni recept koji kaže:<br />
“ ovo uvek uradi i ovo će uvek da<br />
prođe!”. Neće uvek tako da bude,<br />
jer je situacija potpuno drugačija,<br />
za dve godine ćemo biti u novoj fazi<br />
i mi ćemo biti potpuno drugačiji.<br />
Već danas smo potpuno drugačiji<br />
u odnosu na ono što smo bili juče.<br />
Samo naša spremnost da gledamo i<br />
idemo u pravcu rešenja je onaj prvi,<br />
najvažniji korak, a onda se, verujem,<br />
uključi i taj zakon privlačenja<br />
i sve potrebno da nam pomogne u<br />
ostvarenju.<br />
<strong>EGO</strong>: Većina ljudi mašta o uspehu,<br />
o stanju u kojem je sve idealno.<br />
To je neko zamišljeno stanje u<br />
kojem se nižu događaji u kojima vi<br />
napredujete. Svi bi želeli da imaju<br />
dovoljno da se osećaju odlično, da<br />
su zadovoljni i priznati, da žive u<br />
izobilju.<br />
S.U: Izobilje je stanje svesti.<br />
Nemoguće je privlačiti u svoj<br />
život izobilje ukoliko je naša svest<br />
skučena. Ukoliko ja ne mogu da vidim<br />
izobilje u onome što mi se trenutno<br />
dešava, ma kako to jeste, ja ne<br />
mogu da pravim korak ka tom nekom<br />
višem nivou. Šta to znači? Ako<br />
nisam neko ko može da pronađe u<br />
sebi zahvalnost za one male stvari<br />
koje imam, teško da mogu da otvorim<br />
vrata nekog većeg uspeha.<br />
Zašto? Zato što život upravo tako<br />
funkcioniše - ako nisam neko ko<br />
može da primeti, ko može da vidi,<br />
ko može da nađe radost i u nečemu<br />
malom, onda ću ja konstantno tragati<br />
za nekim velikim uspesima i<br />
imaću utisak da je uvek potrebno<br />
da se desi “ovo” i “još ovo” i... konstantno<br />
ću biti u trci za nečim,<br />
uvek ću imati utisak da mi uspeh<br />
izmiče. Zato što nikad ne umem da<br />
primetim tu lepotu u trenutku kada<br />
mi se nešto dešava. Najveći problem<br />
mnogih ljudi koji žele da ostvare<br />
određene ciljeve je činjenica da -<br />
kada dođu do tog cilja, oni ga ni ne<br />
primete, ne uživaju u tom uspehu,<br />
ne daju sebi malo oduška u svemu<br />
tome, već razmišljaju šta bi novo<br />
mogli. Jer, uspeh mora da je nešto<br />
više od onoga što ja sada imam. Ali<br />
izobilje je u svemu! Izobilje je i u<br />
komunikaciji, ne odnosi se samo na<br />
materijalne stvari. Izobilje svega je<br />
izobilje radosti, mira, prijateljstva,...<br />
da li ja to primećujem, da na osnovu<br />
onog što imam krenem da gradim<br />
neku drugačiju sliku ili sam sklon<br />
da budem fokusiran samo na ono<br />
što mi nedostaje<br />
<strong>EGO</strong>: U stvari - da li je čaša polu<br />
puna ili je polu prazna...<br />
S.U: Bukvalno je tako! Nije to nikakva<br />
new age teorija. Zaiste je tako<br />
- ukoliko je moja svest tkao skučena,<br />
ukoliko ne umem da primetim<br />
ono što već imam, ja kao da šaljem<br />
poruku životu: “ja nemam!” Kako<br />
da uđem u zonu izobilja ako verujem<br />
u nemaštinu? Ako verujem u<br />
oskudicu - oskudica će biti moje<br />
prirodno stanje. Čovek koji živi kao<br />
i ja, u istim uslovima, radi u istoj<br />
firmi, na istoj poziciji, ali živi u potpunom<br />
izobilju. Pitanje je onda: “šta<br />
ta osoba zna drugačije u odnosu na<br />
mene?”.<br />
<strong>EGO</strong>: Kako čovek da otkrije svoj<br />
potencijal i da spozna šta može da<br />
uradi u životu? Onaj koji misli da<br />
je izabrao pogrešnu školu,<br />
pronašao posao koji mu ne odgovara,<br />
ušao u vezu koja mu ne donosi<br />
radost... niz okolnosti zbog<br />
kojih se oseća zarobljen u zamku.<br />
Možda oseća da postoji bolji put,<br />
ali ne pronalazi unutrašnju snagu<br />
da dođe do tog novog stanja.<br />
S.U: Činjenica je da uglavnom<br />
živimo tako što reagujemo na stvari.<br />
Reagujemo na događaje. I to reagujemo<br />
u trenutku i na to se svede<br />
ovaj brzi život - da budemo bića<br />
koja samo reaguju, ne zastanu da se<br />
zapitaju “hej, da li meni ovo stvarno<br />
treba?”, “Šta ja mislim o ovome, da<br />
li je ovo u redu?”, “da li ja pristajem<br />
ovo da radim zato što želim ili<br />
zato što mislim da moram?”... jednostavno:<br />
dok ne počnemo malo<br />
više da osluškujemo sebe, teško<br />
ćemo doći do odgovora koji je naš<br />
full potencijal, šta je to što mi stvarno<br />
možemo, koja je svrha našeg<br />
života. Kad pokušamo da se malo<br />
više fokusiramo na sebe, kada praktikujemo<br />
da u toku ovih brzih dana<br />
imamo neki kontakt sa sobom, a<br />
to može da bude šetnja, meditacija,<br />
vođenje dnevnika, zapisivanje<br />
nekih svojih misli, osećanja, mogli<br />
bi da dođemo do važnih odgovora.<br />
A svi odgovori zaista leže u nama.<br />
Na radionicama koje radim, postoje<br />
mnoge vežbe koje nas povezuju sa<br />
tim delom našeg bića, gde se nalaze<br />
ti odgovori. A to je negde, kada se<br />
vratimo u neke trenutke iz detinjstva,<br />
da se prisetimo u čemu smo<br />
tada uživali. Život i jeste igra koju<br />
smo nekad, kao deca, mnogo bolje<br />
igrali. Sada smo prihvatili pravila<br />
nekih odraslih ljudi koji to rade na<br />
određen način, pa se trudimo da se<br />
uniformišemo, da budemo kao i svi<br />
drugi i naravno da u tom okruženju<br />
teško da možemo da se setimo ko<br />
smo. Zato i jeste važno da se kroz<br />
neku vežbu, kroz neki kontakt sa<br />
sobom, vratimo do tog dela našeg<br />
bića, da se setimo u čemu smo to<br />
zaista uživali, šta volimo da radimo.<br />
I onda? Pa čak i ako sam izabrao<br />
pogrešnu profesiju, da vidim kako<br />
mogu da te neke elemente u kojima<br />
zaista uživam, da unesem u to, u tu<br />
situaciju u kojoj jesam, pa da vidim<br />
kako će stvari početi da se menjaju.<br />
A promene su, zaista, fascinantne.<br />
<strong>EGO</strong>: Šta nas uči Louise Hay?<br />
S.U: Najveća lekcija Louise Hay je<br />
- važnost ljubavi prema sebi. Ona<br />
misli i ona kroz sva svoja dela govori<br />
da najveći problemi koje imamo<br />
u životu nastaju jer ne znamo,<br />
nismo naučili da dovoljno volimo<br />
sebe. To znači da smo konstantno<br />
ljuti na sebe. Stalno kritikujemo<br />
sebe, stalno zameramo sebi, nalazimo<br />
sebi mane, osuđujemo sebe,<br />
prebacujemo sebi zbog stvari koje<br />
su se desile, koje smo uradili, koje<br />
nismo uradili,... na taj način smo,<br />
u stvari, udaljeni od sebe. Prava<br />
promena počinje kad počnemo da<br />
prihvatamo ono što jesmo. Možda<br />
postoje divne osobine koje imamo,<br />
možda postoje i neke manje divne,<br />
ali to ne znači da smo loši ljudi -<br />
zato što smo doneli određene odluke<br />
u svom životu, važno je da<br />
presečemo i kažemo: “OK, od ovog<br />
trenutka, zaista je važno da budem<br />
blag prema sebi, da prestanem da<br />
konstantno zameram sebi i da sebe<br />
držim u zatvoru prošlosti zbog<br />
nekih događaja i zbog nekih odluka<br />
koje sam doneo ili sam prepustio da<br />
neko drugi donese umesto mene;<br />
ovaj trenutak je sada moja šansa da<br />
se približim sebi, da prihvatim sebe,<br />
da zavolim sve te delove sebe kako<br />
bih mogao da idem dalje”. Ono što<br />
je najvažnije je da se oslobodimo<br />
tereta prošlosti i da malo više poradimo<br />
na opraštanju. Kako sebi,<br />
tako i drugima.<br />
<strong>EGO</strong>: Koja je vaša najveća nagra
034/035 www.ego-magazine.com
036/037 www.ego-magazine.com<br />
da, sada - kada ste pronašli svoj<br />
put, kada dobijate potvrdu da to<br />
što radite znači ljudima, da im<br />
pomaže i da na neki način služite<br />
drugima. Šta je najbolje što ste dobili<br />
od tog čitavog procesa?<br />
S.U: Možda je najveća nagrada upravo<br />
to - ta povratna informacija<br />
koju dobijam od ljudi. Kada vidite<br />
kakva se promena desi u ljudima,<br />
kada pošalju email kako ih je moja<br />
lična priča inspirisala da i oni krenu<br />
da razmišljaju o sebi na drugačiji<br />
način. Ili: kada prođu neki trening<br />
ili radionicu i vidite transformaciju<br />
koja se desi nakon samo dva-tri<br />
dana rada. To je nešto što govori u<br />
prilog tome da sam zaista na pravom<br />
putu. To je jedna stvar. Druga<br />
stvar je to što sam kroz ovaj način<br />
rada promenio sliku koju imam o<br />
sebi, što sam sebi dao dozvolu da<br />
budem ono što jesam. Konačno. Da<br />
radim ono u čemu zaista uživam -<br />
da budem uglavnom sa ljudima koji<br />
žele da rade na sebi, koji su otvoreni.<br />
Da biram na osnovu želje svog srca,<br />
a ne na osnovu mišljenja drugih.<br />
Da živim svoju svoju autentičnost.<br />
Zašto sad spajam ove dve stvari?<br />
Zato što mislim da je za mene upravo<br />
najveća satisfakcija da vidim<br />
da veliki broj ljudi sa kojima sam<br />
radio - počinje da živi na taj način.<br />
To ne znači da oni neće imati neke<br />
dodatne životne izazove, niti da<br />
ih ja neću imati u svom životu, ali<br />
- ukoliko želimo da živimo svoju<br />
Istinu, mnogo ćemo lakše dolaziti<br />
do rešenja za najrazličitije situacije.<br />
<strong>EGO</strong>: Prirodno bi bilo da svako<br />
ima intuiciju i da kroz taj prirodni<br />
proces, selekcijom informacija,<br />
dođe do toga šta je dobro za njega<br />
- a to se u praksi ne dešava. Iako su<br />
za nama vekovi razvoja, evolucije,<br />
građanin metropole raspolaže sa<br />
mnogo manje intuicije. Kako da<br />
čovek ponovo probudi svoju in<br />
tuiciju? S.U: Fantastično pitanje<br />
stoga što nas vraća na ono što smo<br />
dotakli - šta je intuicija? Kako povratiti<br />
svoju intuiciju? Pa tako što<br />
razvijam poverenje u sebe, razvijam<br />
poverenje u život! Da bih to radio,<br />
ja moram da ostvarujem taj kontakt<br />
sa sobom, da malo više osluškujem<br />
sebe i svoje potrebe. Da počnem<br />
da se prisećam svih tih stvari koje<br />
već znam: ko sam ja? šta ja želim?<br />
na koji način želim da živim život?<br />
Češćim kontaktima sa sobom, barem<br />
15 minuta dnevno da budem u<br />
tihoj komunikaciji sa sobom, bez<br />
reči - sebi dajem dozvolu da budem<br />
u kontaktu sa svojim emocijama.<br />
Da budem povezan sa svojim mislima<br />
na jedan zdraviji način. Što više<br />
sebe osvešćujem, sve mi je i lakše da<br />
osluškujem poruke koje moje biće<br />
ima meni da pošalje. Da bismo razvijali<br />
intuiciju - potrebno je da razvijamo<br />
kontakt sa sobom. Jedino na<br />
taj način možemo da oslušnemo te<br />
poruke i da se ne plašimo da napravimo<br />
određene korake. Svako od<br />
nas je bio u takvim životnim situacijama<br />
kada je apsolutno znao da<br />
nešto ne treba da uradi, ali je uradio<br />
“zato što je morao”. E sada - hajde<br />
da ne uradimo! To je stvar vežbe.<br />
Nije to “sad sam pročitao da treba<br />
da sledim intuiciju” - onda ćemo<br />
da se zbunimo! Jedno je intuicija, a<br />
drugo je moja projekcija. Da bismo<br />
sve te zamke izbegli, potrebno je da<br />
pratimo svoj unutrašnji osećaj, ali i<br />
da vežbamo da snosimo odgovornost<br />
za svoje izbore. Na taj način<br />
vežbamo i drugačije prisustvo u<br />
životu i u toj životnoj kreaciji.<br />
<strong>EGO</strong>: U knjigama koje se bave<br />
sličnom temom, nalazi se rečenica<br />
sa kojom se možete složiti ili ne:<br />
“ubeđenja su jača nego želje”.<br />
Kako promeniti putanju kojom<br />
vas taj autopilot rutinski vozi uvek<br />
do iste tačke (ukoliko ste nezado<br />
voljni)? S.U: Ja više volim da koristim<br />
izraz “uverenje” umesto<br />
“ubeđenje”. Jer, gledajući koren reči<br />
- u ubeđenju imamo bedu, a u uverenju<br />
- veru! Šta da uradimo kad je to<br />
toliko jako? Mi često nismo svesni<br />
u šta verujemo, nemamo pojma.<br />
Mi imamo utisak da su stvari takve<br />
kakve jesu , a kroz programe, radionice,<br />
najviše ove dvodnevne koje<br />
radim, najveći zadatak je dospeti<br />
do toga koja su to uverenja, šta je to<br />
u šta ja verujem po pitanju ljubavi,<br />
posla, novca, uspeha? Često imam<br />
utisak, a ne bavim se time, ali ako<br />
malo zagrebem - shvatiću: nesvesno<br />
sam preneo neka verovanja o životu<br />
od svojih roditelja, od ljudi sa kojima<br />
sam najviše provodio vremena.<br />
Zato danas, u nekim srednjim<br />
godinama, možemo da zateknemo<br />
sebe kako izgovaramo rečenice koje<br />
nas podsete na naše roditelje, a da<br />
ne želimo da to bude tako. Otkud<br />
to? Godinama se taložilo. Ali ja ne<br />
mogu to da promenim, ukoliko ne<br />
osvestim svoja verovanja. Svako ko<br />
želi da promeni neko polje u kojem<br />
misli da stvar ne funkcioniše,<br />
treba to i da zapiše. Primer: šta ja<br />
to verujem o braku? Kakav su brak<br />
imali moji roditelji? U kakvom se<br />
okruženju krećem - kakvi su brakovi<br />
ljudi sa kojima sam najviše -<br />
stabilni ili se lako završavaju? Da li<br />
verujem da je brak insititucija ili zajednica<br />
u kojoj svako ima pravo da<br />
se razvija na najbolji mogući način?<br />
Šta je ono u šta verujem po pitanju<br />
bilo čega? Kada otkrijem šta je to,<br />
ono što mi pomaže da promenim to<br />
uverenje, to jeste proces, jer - tu su<br />
se neuronske veze toliko prespojile i<br />
napravile neke putanje za koje mislimo<br />
da su nepromenljive. Međutim<br />
- promeljive su! Ukoliko krenem da<br />
vežbam drugačije - da radim afirmacije,<br />
vizuelizacije, različite tehnike<br />
na svakodnevnom nivou<br />
- ja ću uspeti da te neuronske veze<br />
prespojim na jedan malo drugačiji<br />
način. To je ono o čemu u svojim<br />
knjigama priča Louise Hay. I ja sam<br />
čitavu knjigu posvetio afirmacijama.<br />
To su pozitivne misli koje nas<br />
vode u drugačijem pravcu. Zadatak<br />
svake afirmacije je da u našem umu<br />
stvori drugačiju sliku, da stvori sliku<br />
ishoda koji ja želim da imam u<br />
svom životu. Ne sviđa mi se posao<br />
koji radim? Mene u pravcu rešenja<br />
neće voditi ako govorim šta mi se<br />
sve ne sviđa na poslu. AKo kažem<br />
da mi je muka od posla koji radim<br />
- ja i dalje fokus stavljam na posao<br />
koji je takav kakav jeste. Ali ako<br />
krenem da razmišljam da sam sada<br />
spreman za posao u kojem svi moji<br />
talenti dolaze do izražaja, za posao<br />
gde ću moći da napredujem, gde<br />
ću da imam fenomenalnu komunikaciju<br />
sa kolegama, ja počinjem<br />
sebe da otvaram, da u svom umu<br />
stvaram drugačije slike. A te slike<br />
u meni počinju da izazivaju potpuno<br />
drugačiju emociju, a te emocije<br />
mene vode da reagujem na drugačiji<br />
način, što dovodi do drugačijih rezultata.<br />
Prema tome: otkriti uverenja<br />
je jedan od stubova uspeha kada<br />
je bilo koja stvar u pitanju.<br />
<strong>EGO</strong>: Znači - sudbinu je moguće<br />
promeniti? Ljudi misle da je to<br />
posle 30 ili 40 godina nemoguće...<br />
S.U: Čvrsto verujem u to! Moj život<br />
i moje iskustvo, sve što sam kroz knjige<br />
opisao upravo svedoči o tome -<br />
ja sam bio neko ko je mislio da su<br />
stvari takve kakve jesu, da meni sve<br />
u životu mora da ide na teži način,<br />
to sam imao kao konstantno iskustvo,<br />
zaista! Vožnju sam iz petog puta<br />
položio; glumu sam iz petog puta<br />
upisao; i kada dođem do određenog<br />
uspeha, kažem da je naravno moralo<br />
da dođe sa mukom. Kada sam shvatio<br />
da je to moje uverenje, počeo<br />
sam da radim sa određenom afir<br />
macijom. Jedna od afirmacija koju<br />
sam koristio svakodnevno, mesecima,<br />
bila je: “meni se sve u životu<br />
dešava sa lakoćom i na savršen<br />
način”. To nije bila istina u tom<br />
trenutku! Ali je to bio putokaz za<br />
mene. To je bila slika koju sam ja<br />
svom umu želeo da pošaljem. To su<br />
te neuronske veze koje sam ja želeo<br />
da prespojim, želeo sam da u tom<br />
pravcu idem. To ne znači da meni<br />
sada sve ide lako! Ali, u trenucima<br />
kada se dešavaju određene promene,<br />
a to se dešava svakodnevno, ja sam<br />
otvoren da pronađem lakoću. Čak i<br />
u teškim trenucima, ja gledam kako<br />
mogu sebi da olakšam tu situaciju,<br />
kako da bezbolnije prođem. To ne<br />
znači da neću da imam određena<br />
iskustva koja možda neće uvek da<br />
budu divna, ali znam da neću neprestano<br />
da ponavljam kako mora<br />
da bude teško.<br />
<strong>EGO</strong>: Koliko je bilo potrebno da<br />
afirmacije počnu da deluju u svesti?<br />
S.U: Meni se to desilo jako brzo. Ja<br />
sam prvi nalet uzbuđena doživeo<br />
gledajući film “Secret” (“Tajna”),<br />
to je bio planetarni hit, kada su<br />
ljudi počeli da pominju taj Zakon<br />
privlačenja. U to vreme sam držao<br />
piceriju, tavorio tri godine, sam, bio<br />
u očaju, u kreditima, situacija je bila<br />
sve gora iz dana u dan. Onda sam<br />
odgledao taj film i shvatio: “jao,<br />
moje misli!” To me je držalo dvetri<br />
nedelje, a onda sam video da se<br />
ništa ne menja. Mešutim, život je<br />
pružio novu priliku i tada u moj<br />
život uđe knjiga Louise Hay i ona<br />
priča o tome kako sam ja doprineo<br />
tome da živim tako kako živim. Tu<br />
se pominje priča o uverenjima. Ona<br />
tu daje neke vežbe. Ja sam krenuo<br />
da sam sa sobom radim te stvari i<br />
krenuo sam da, za sebe, u glavi otvaram<br />
drugačiju perspektivu kroz<br />
afirmacije. Radio sam svakodnevno,<br />
odlazio na probe (radili smo predstavu)<br />
u pozorište pola sata ranije da<br />
bi sam sebi u glavi govorio. Na mene<br />
je to delovalo trenutno. Davalo je rezultate<br />
za nekoliko dana. I to me je<br />
negde osnažilo da krenem dublje da<br />
istražujem tu oblast. Zato sam sada<br />
već godinama u toj priči. Video sam<br />
koliko se drastično stvar menja kada<br />
se posvetimo nekoj drugačijoj perspektivi,<br />
kad promenimo pogled. Taj<br />
napredak je zaista dugo išao. Onda<br />
sam opet imao neki pad, pa sam<br />
se u tom padu setio koliko je bilo<br />
važno da se održim u tom nekom<br />
ipak boljem raspoloženju, da imam<br />
bolji pogled na rešenje i tako sam<br />
sam sa sobom radio.I danas sam sa<br />
sobom radim. I veoma sam srećan<br />
što i dalje imam taj entuzijazam da<br />
verujem da sam krojač svog života i<br />
da mogu da pravim izbore.<br />
<strong>EGO</strong>: Moderno društvo se bazira<br />
na kontroli, živimo u kulturi straha.<br />
Ljudi žive u strahu od kredita,<br />
od gubitka posla, od prekida veze,<br />
od prerane smrti, od mnogo čega<br />
što ne mora da bude tako. Da li je<br />
strah upozorenje ili može da bude<br />
podsticaj za nove pobede? Kako<br />
treba da gledamo na strah?<br />
S.U: Ono što nama može da bude<br />
konstruktivno - to je da posmatramo<br />
strah kao odskočnu dasku<br />
da napravimo korak dalje. Jedan<br />
od najvećih strahova je strah od<br />
promene. A promene se dešavaju<br />
neverovatnom brzinom. Mi<br />
možemo da provedemo ceo život<br />
vođeni strahom da uradimo nešto, i<br />
da živimo u žaljenju što nismo probali.<br />
Ali možemo i da zaista skočimo<br />
i da zaplivamo. Pa da vidimo gde<br />
nas to vodi. Naravno, ne treba biti<br />
lud u svemu tome pa skakati kada<br />
ne treba da se skoči, ali ne treba<br />
da se plašimo promene. Nekada je<br />
strah samo prilika, gde nas život<br />
malo pogura da iskoračimo iz te
038/039 www.ego-magazine.com<br />
neke zone u kojoj se mi osećamo<br />
sigurno, jer nam je sve poznato. Ali,<br />
kada prevaziđemo taj strah, uvidimo<br />
da nije bilo posebnog razloga<br />
za to. Često je strah tako veliki da<br />
nas parališe: mi hiljadu puta odustanemo<br />
od sebe zato što ne želimo<br />
da se suočimo sa izazovima, sa<br />
novim stvarima u životu. Stojimo<br />
tu gde jesmo i kažemo: “tako je, to<br />
je moja sudbina!” Treba samo da<br />
zakoračimo i da vidimo šta nam to<br />
nepoznato donosi, da li ima i nešto<br />
dobro u tome. Ako se vratimo unazad<br />
i vidimo događaje koje nisu bili<br />
sjajni, ali smo ih preživeli, možemo<br />
da shvatimo da su nas ti događaji<br />
(ma kakvi bili) naučili nešto novo<br />
o sebi, novo o životu, otkrili neke<br />
svoje uspavane potencijale, otkrili<br />
neku veštinu unutar sebe. Prema<br />
tome, kada zakuca strah na vrata,<br />
možemo da kažemo sebi da je to<br />
samo jedna misao. Msiao mogu da<br />
prevaziđem. A šta je iza? Hajde da<br />
otkrijem, pa da onda vidim da li je<br />
zaista imalo smisla. A često vidimo<br />
da nema.<br />
<strong>EGO</strong>: Kako ego staviti u funkciju<br />
uspeha?<br />
S.U: Ako pričamo o egu, postoje te<br />
dve kategorije (o njima sam pisao u<br />
svojoj knjizi “Put promene”): postoji<br />
Ljubav i postoji Strah. Ljubav<br />
je naše poverenje u život, ljubav je<br />
vera u druge ljude, sve najdivnije u<br />
našem životu. I postoji strah, koji<br />
uvek negde oslikava nepoverenje,<br />
oslikava sve suprotno od ljubavi.<br />
Ljubav je rast, a strah je stajanje u<br />
mestu. (pauza) Za mene je Ljubav -<br />
Bog. A ego je - strah.<br />
Jer, ego nas dovodi u situacije da<br />
mislimo: “čekaj, da li ti stvarno misliš<br />
da si toliko dobar?” ili nas vodi do<br />
toga da budemo suviše kritični, da<br />
se ljutimo, da se povlačimo u sebe,<br />
da se zatvaramo, da nemamo poverenja,...<br />
ako dozvolimo egu da<br />
vlada nama, bićemo u tom jednom<br />
začaranom krugu gde ćemo se plašiti<br />
života, plašićemo se ljudi, plašićemo<br />
se sebe, jer ne želimo ni da pogledamo<br />
u to ko smo. I u svakoj situaciji,<br />
mogli bi da pitamo “kako bi ljubav<br />
odgovorila?... a kako bi ego odgovorio?”.<br />
Da li bi rekao “e, nemoj” ili<br />
“srljaj! i budi bolji od drugih!!!” ?<br />
Ego nije samo trka u odnosu prema<br />
nekom drugom, ego je i kada sebe<br />
sputavamo, to su upravo ti neki<br />
unutrašnji glasovi, sećanja i uverenja<br />
koja nas konstantno podsećaju da<br />
nije pravo vreme, da nije prava situacija.<br />
Ili - da moramo da budemo<br />
bolji od drugih. Suština života je da<br />
uvek pronađemo način da budemo<br />
bolji od sebe. Da pronađemo snagu<br />
u sebi. Zato je u stvari ljubav rešenje<br />
za svaku situaciju. U svakoj situaciji<br />
treba da pitamo sebe: “čega sam se<br />
ja sada uplašio? “ Ovo je sada pravo<br />
vreme da unesem više ljubavi<br />
u ovaj odnos, u ovaj posao, da ne<br />
osuđujem, da budem podrška,... da<br />
budem ono što jesam!<br />
<strong>EGO</strong>: Kako bi opisali Vaš lični<br />
koncept?<br />
S.U: (smeh) Moj lični koncept je<br />
“biti, živeti sa sobom i u skladu sa<br />
svojom isitnom”.<br />
<strong>EGO</strong>: Šta očekujete od vremena<br />
koje dolazi?<br />
S.U: Od vremena ne očekujem<br />
ništa. Ja verujem u procvat, jer je<br />
priroda našeg postojanja da se razvijamo<br />
i da idemo napred. Verujem<br />
da dolazi vreme u kom se sve više<br />
ljudi budi, u kojem sve više ljudi<br />
shvataju da je došlo vreme da malo<br />
više ljubavi unesemo u odnose i u<br />
sve ono što se dešava, jer ovaj način<br />
funkcionisanja sveta nije način koji<br />
vodi napred. Ali da bi se napredak<br />
desio, potrebno je da mi na individualnom<br />
nivou, da svako u svom<br />
mikro svetu počne da osvešćuje<br />
značaj upravo tih kvaliteta. Ako ja<br />
sam, kao ličnost, nemam potrebu da<br />
ostavim ovaj svet boljim, kako mogu<br />
uopšte da očekujem da se desi neka<br />
promena? Ja mogu da provedem<br />
život u tom strahu, verujući u tu iluziju,<br />
rukovođen egom, da su drugi<br />
krivi za ono što se meni dešava.<br />
Ali ako želim da popravim svet u<br />
kom živim, hajde da popravim svoj<br />
mikro-svet, šta delim sa drugima,<br />
kako funkcionišem. Tek tada može<br />
da se desi neka velika promena. Ja<br />
zaista verujem da to vreme dolazi,<br />
jer je sve više ljudi koji shvataju da<br />
su sva ova razdvajanja koja su nam<br />
se desila i koja se i dalje dešavaju, da<br />
to ipak ne vodi boljitku. Promena<br />
se dešava, a koliko će vremena biti<br />
potrebno - to niko ne zna. Važno je<br />
da ne odustajemo do sebe. Ako ne<br />
odustanemo od sebe, onda nećemo<br />
odustati ni od koga drugog.<br />
Sve ovo što radim sa<br />
ljudima jesu bukvalno<br />
tehnike, alati, načini<br />
kako da prevaziđemo<br />
najrazličitije životne<br />
izazove. Ne postoji univerzalni<br />
recept koji kaže:<br />
“ ovo uvek uradi i ovo će<br />
uvek da prođe!”. Neće uvek<br />
tako da bude, jer je situacija<br />
potpuno drugačija, za<br />
dve godine ćemo biti u novoj<br />
fazi i mi ćemo biti potpuno<br />
drugačiji. Već danas<br />
smo potpuno drugačiji u<br />
odnosu na ono što smo<br />
bili juče. Samo naša spremnost<br />
da gledamo i idemo<br />
u pravcu rešenja je onaj<br />
prvi, najvažniji korak, a<br />
onda se, verujem, uključi<br />
i taj zakon privlačenja i<br />
sve potrebno da nam pomogne<br />
u ostvarenju.
040/041 www.ego-magazine.com<br />
Herzog & de Meuron u Velikoj Britaniji
042/043 www.ego-magazine.com<br />
Herzog & de Meuron<br />
https://www.herzogdemeuron.com/index.html<br />
Nalik igri Jenga, koja se sastoji od ređanja malih drvenih blokova,<br />
arhitekti Herzog & de Meuron podarili su stambenom objektu<br />
u londonskom kvartu Canary Wharf prave modernističke<br />
vrednosti. Radi se o prvom stambenom objektu čuvenog arhitektonskog<br />
dvojca u Velikoj Britaniji. Rasporedivši 483 stambene<br />
jedinice na 58 spratova, arhitekti su stvorili objekat formiran od<br />
balkona, terasa i erkera. Prilikom projektovanja primenjena su<br />
tri stambena tipa koji se smenjuju na etažama, a to je omogućilo<br />
formiranje balkona i erkera u svakoj stambenoj jedinici. Stanovi<br />
tipa ‘loft’, visokih plafona i prostranih terasa, smešteni su<br />
na nižim spratovima, manji stanovi zauzimaju središnji deo objekta,<br />
dok su na najvišim spratovima smešteni trosobni stanovi.<br />
Geometrijski usklađeni, ali ipak složeni, ponovljeni su forma i<br />
slog opeke koji su Herzog i de Meuron upotrebili na svom prethodnom<br />
projektu Switch House, dok su stambene jedinice složene<br />
u vidu slojeva, aludirajući na stambene objekte kao što su Barbican,<br />
Alexandra Road i Brunswick. Prodaja stanova počela<br />
je u martu ove godine, a završetak radova očekuje se 2018.godine,<br />
kada će se tokom prve faze prvi stanari useliti u deo od<br />
oko 330 stanova izgrađenih u ovoj zoni. Kako je Canary Wharf<br />
ne samo arhitektonski, već i socijalni eksperiment, okupljeni su<br />
najpoznatiji arhitekti koji će izgraditi identitet ovog kvarta.<br />
Osim studija Herzog & de Meuron, u kvartu su svoje projekte realizovali<br />
i Stanton Williams Architects, Allies and Morrison,<br />
Grid Architects, KPF, Darling Associates, Patel Taylor i Wirtz International,<br />
u toku prve faze doprinevši razvoju urbane transformacije.
044/045 www.ego-magazine.com
046/047 www.ego-magazine.com
048/049 www.ego-magazine.com
050/051 www.ego-magazine.com
052/053 www.ego-magazine.com<br />
Pešački trg na Tajms skveru - Snøhetta
054/055 www.ego-magazine.com
056/057<br />
www.ego-magazine.com<br />
Snøhetta<br />
http://snohetta.com<br />
Arhitektura i pejzažno uređenje: Snøhetta<br />
Projekat konstrukcije: Buro Happold<br />
Projekat osvetljenja: Arup / Leni Schwendinger Light Projects<br />
Površina: 2ha Budžet: 55 miliona dolara<br />
Studio Snøhetta autor je najnovijeg projekta rekonstrukcije<br />
čuvenog njujorškog Tajms skvera, udvostručivši površinu ovog<br />
javnog prostora. Ono što je nekada bio gusti saobraćajni čvor<br />
transformisano je u javni prostor površine 2 hektara u samom<br />
srcu Menhetna. Noseći nadimak ‘raskrsnica sveta’, ovaj trg poseti<br />
preko 45 miliona posetilaca godišnje, čineći je najposećenijom<br />
lokacijom u SAD. Pojedini delovi ulice Brodvej zatvarani su<br />
za saobraćaj još od 2009.godine, kako bi se promovisao pešački<br />
saobraćaj. Rešenje studija Snøhetta predvideo je jedistvenu<br />
površinu od fasade do fasade, uklonivši gustu infrastrukturu.<br />
U srcu trga nalazi se deset granitnih klupa dužine 15 metara,<br />
postavljenih tako da omoguće kretanje pešaka.
058/059 www.ego-magazine.com
060/061 www.ego-magazine.com<br />
Snøhetta<br />
http://snohetta.com<br />
Nazvana u šali ‘leptir mašna’, lokacija se nalazi u centru<br />
pozorišnog kvarta, Tajms skvera, i okružena je ulicama Brodvej<br />
i Sedmom avenijom, između 42. i 47.ulice. Od kada je u proleće 2014.<br />
godine prvi deo pešačke ulice otvoren, povrede pešaka opale su<br />
za 40%, saobraćajne nezgode za 15% a ukupna stopa kriminala u<br />
ovoj zoni za 20%. Takođe se veruje da je zagađenje vazduha opalo<br />
za 60%. Svakodnevno preko Tajms skvera pređe preko 330000<br />
ljudi, pa su razumevanje razmere, priroda gužve, kao i putanja<br />
kretanja bili najvažniji aspekti projekta. Novi trg bi trebalo<br />
da suptilnim dizajnerskim rešenjima prihvati i različite brzine<br />
kretanja pešaka. Osmišljen kao ‘soba na otvorenom’, projekat<br />
i njegove jasne pešačke zone i površine definišu celu lokaciju<br />
kao svojevrsnu pozornicu. Parter je obložen prefabrikovanim<br />
pločama od dve tone, u koje su utisnuti mali čelični diskovi<br />
koji reflektuju sjaj i svetla reklama i znakova odozgo. Dugačke<br />
granitne klupe postavljene duž ose uokviruju javni trg. Osim<br />
toga, u klupe je ugrađena i nova infrastruktura, što eliminiše<br />
potrebu za dizel generatorima i privremenim kablovima, što je<br />
sve potrebno za više od 350 javnih događaja koji se svake godine<br />
održe na ovom mestu. ‘Očekuje se da se uspeh ovog projekta meri<br />
ne samo njegovom novom estetikom već i dugotrajnim fizičkim,<br />
psihološkim i ekonomskim uticajima na zajednicu, obnova Tajms<br />
skvera služi kao model za to kako dizajn našeg urbanog pejzaža<br />
može uneprediti zdravlje i kvalitet života njegovih korisnika,<br />
obezbeđujući istovremeneo važno mesto javnog okupljanja,’<br />
kaže Kreg Dikers, arhitekta i suosnivač studija Snøhetta.
062/063 www.ego-magazine.com
064/065 www.ego-magazine.com
066/067<br />
www.ego-magazine.com<br />
Kuća za odmor<br />
Murter, Hrvarska<br />
Kuća u okruženju koje karakteriziraju dvije (nažalost)<br />
tipične dalmatinske situacije - kuća za tržište koja ide u<br />
visinu, po principu sagradi što više apartmana, sa zapadne<br />
strane i pseudotradicionalna raskošna vila s bazenom sa<br />
istočne strane.Uska i dugačka parcela definirala je formu<br />
objekta, a vlasnikova ljubav prema egzotičnom bilju pobudila<br />
je u nama ideju da na taj način riješimo problem kontaktne<br />
zone sa susjednim građevinama i stvorimo svijet za sebe.<br />
Tekst: DVA ARHITEKTA<br />
http://www.dva-arhitekta.hr/
068/069<br />
www.ego-magazine.com<br />
DVA ARHITEKTA<br />
http://www.dva-arhitekta.hr/<br />
PUNI SLUŽBENI NAZIV OSTVARENJA kuća za odmor na Murteru<br />
LOKACIJA (cjelovita adresa)otok<br />
Murter, Hrvatska<br />
INVESTITOR<br />
privatni<br />
AUTORI<br />
Tomislav Ćurković / Zoran Zidarić<br />
SURADNICI<br />
Tomislav Burgund d.i.a., Maja Markus d.i.a.<br />
FOTOGRAF<br />
Damir Fabijanić<br />
PROJEKTNA TVRTKA<br />
DVA ARHITEKTA doo<br />
GODINA PROJEKTIRANJA 2014.<br />
GODINA DOVRŠETKA GRADNJE 2016.<br />
POVRŠINA LOKACIJE<br />
1215 m2<br />
UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA<br />
351 m2<br />
Taj svijet je kadriran sa dva okvira; prvi, gornji, uokviruje loggiu<br />
koja služi za dnevne aktivnosti i funkcionalno objedinjuje<br />
kuhinju, blagovanje i lounge, a zapravo je velika sjenica za<br />
odmor i svakodnevne aktivnosti uz bazen (poput gradske lože<br />
na Mediteranu). Drugi, donji, uokviruje pogled na ozelenjeni<br />
vrt sa zapadne strane u koji samo u jednom kratkom intervalu<br />
direktno upada sunce. Longitudinalni vrt kroz koji struji blagi<br />
vjetar mjesto je za bijeg i kontemplaciju. Arhitektura kadrira<br />
vrtove i bazen, artificijelno stvorenu sekvencu, distancirajući<br />
se na taj način od neinspirativnog susjedstva. Odabir hortikulture<br />
snažno određuje ovaj projekt i u takvim okolnostima<br />
arhitektura gentlemanski prepušta centralno mjesto (poziciju)<br />
vegetaciji. Forma kuće je elementarna, ona je proizašla<br />
iz inicijalnog dijagrama i potom minimalno dorađena. Esencijalni<br />
pristup prisutan je i u izboru materijala – kulir na podu, a<br />
pročelje u vrlo sličnom materijalu tako da se ta dva arhitektonska<br />
elementa čitaju kao jedinstvena cjelina.
070/071 www.ego-magazine.com
072/073 www.ego-magazine.com
074/075 www.ego-magazine.com
076/077 www.ego-magazine.com<br />
Dimnjak-kuća, Dekleva Gregorič Arhitekti
078/079 www.ego-magazine.com
080/081 www.ego-magazine.com<br />
Dekleva Gregorič Arhitekti<br />
http://dekleva-gregoric.com/<br />
Lokacija: Logatec, Slovenija<br />
Period izgradnje: 2012-2016<br />
Investitor: Andrej Dolenc<br />
fOTOGRAFIJE: Flavio Coddou<br />
Projekat ove pomalo neobične kuće baziran je prvenstveno na<br />
pravilima lokalne arhitekture. Ona poštuje oblikovne vrednosti<br />
tradicionalnog graditeljskog konteksta, upućujući na<br />
dominantni tip kuće sa krovnim zabatom i poštujući parametre<br />
volumena i materijala. Sad druge strane, kuća-dimnjak predstavlja<br />
i transformaciju ovog tipa kuće – transformaciju koju<br />
su potakle potrebe samih korisnika. Kuhinja, sa višenamenskom<br />
peći na drva, igra ključnu ulogu u privatnom i društvenom<br />
životu para koji živi na selu. Dimnjak peći, centralno postavljen,<br />
određuje čitav koncept kuće rasporedom prostorija duž ose.<br />
Vrh dimnjaka stvara kontinualni krovni prozor koji se linearno<br />
proteže kroz kuću i svim prostorijama obezbeđuje dovoljne<br />
količine prirodnog svetla. Smeštena na obodu sela, kuća jasno<br />
korespondira sa obližnjom brvnarom od tamnog drveta. Svojim<br />
inovativnim oblikovnim identitetom razlikuje se od lokalne<br />
arhitekture, ali i povezuje sa crkvom iz 16.veka. Nauljeni paneli<br />
od ariša u potpunosti definišu spoljašnjost objekta u odnosu na<br />
tradicionalnu finalnu površinsku obradu lokalnih brvnara.<br />
Sekundarni krovni pokrivač od drveta predstavlja kontinuitet<br />
u upotrebi tamnog drveta upotrebljenog za oblaganje fasade.<br />
‘Omotač’ kuće razvio se kao debeli zid integrišući ostave,<br />
pomoćnu kuhinju i male prozorske niše koje pažljivo usmeravaju<br />
prirodno svetlo i nude prelepe vizure ka okruženju. Enterijer<br />
je takođe osmišljen prema potrebama korisnika: nauljena hrastovina<br />
upotrebljena je za sve površine koje su ‘u dometu’ ljudskog<br />
tela – koje se mogu dodirnuti, dok je konstrukcija krova<br />
ojačana betonom, otkrivajući tragove skela, što omogućava<br />
kontinuitet teksture drveta u celokupnom enterijeru. Podižući<br />
pogled, počevši od unutrašnjih površina zidova, ka zenitu, može<br />
se otkriti i posmatrati stalno promenljivo nebo koje je na ovaj<br />
način postalo deo svakodnevice u kući.
082/083 www.ego-magazine.com
084/085 www.ego-magazine.com
086/087 www.ego-magazine.com
088/089 www.ego-magazine.com<br />
roof plan<br />
0 2.5 5<br />
longitudinal section A-A<br />
ground floor plan<br />
basement plan<br />
0<br />
2.5 5
090/091 www.ego-magazine.com<br />
N1 Housing<br />
Studio Simović<br />
Stambeni objekat N1 sa četiri stana u Nemanjinoj ulici broj 1 u Kragujevcu<br />
je smešten u najužem gradskom jezgru, na uskoj plarceli koja<br />
je tipična za haotično urbano okruženje nasleđeno iz prošlosti.<br />
Projekat za ovaj objekat je nastao bez direktnog obaziranja na<br />
najuži kontekst ulice, jer se on tokom godina izgubio u onom smislu<br />
koji podrazumeva odnos objekta prema ulici, gradu, prolaznicima<br />
i na kraju korisnicima. Kontekst profane jednoporodične arhitekture,<br />
bez jasnih stilskih odlika i nedefinisanog odnosa prema urbanitetu<br />
je postao teren koji je jedino moguće bilo negirati, dok sa<br />
druge strane objekti koji su imali određenu estetiku međuratne<br />
arhitekture namenjene za tada nešto boljestojeće korisnike, ostali<br />
su kao setna reminiscencija na prošlost. Takođe deo ulice čini jedan<br />
višeporodični objekat izgrađen u poslednjih 10 godina, koji je primer<br />
klasičnog graditeljstva za tržišnu upotrebu.<br />
Teks: Studio Simović<br />
http://studiosimovic.com/<br />
Fotografija: Relja Ivanic
092/093 www.ego-magazine.com<br />
Studio Simović<br />
http://studiosimovic.com<br />
Arhitekte: Petar i Marija Simović<br />
Lokacija objekta: Nemanjina 1, Kragujevac, Srbija<br />
Godina završetka: 2016<br />
Bruto kvadratura: 441 m2<br />
Površina parcele: 245 m2<br />
Fotograf: Relja Ivanic<br />
Sajt fotografa: www.reljai.com<br />
Objekat N1 je projektovan isprva sa slobodnim prizemljem za<br />
zelenilo i parkiranje, ali kako su se isprečila birokratska<br />
ograničenja, objekat je „potopljen“, zadržavajući sve zamišljene<br />
morfološke karakteristike na parceli koja ima ulični front<br />
oko 7m. Tako je projektantskim rešenjem ulaz u objekat kao i<br />
parkiranje premešteno u formalno podrumsku etažu. Zelenilo je<br />
nadomešteno parternom baštom na koju izlazi jedan od stanova<br />
u prizemlju, kao i dvema krovnim baštama namenjene za dva<br />
dupleksa. Zbog oblika objekta koji se definiše kao neprekinuti<br />
niz, on komunicira sa ulicom samo preko ulične fasade. Kako bi<br />
se ona zaštitila od kasnijih deformacija i intervencija korisnika,<br />
tretirana je tako da nema terasa, a ventlisanom fasadom<br />
čiji pločasti HPL materijal je postao i materijal koji je poslužio<br />
da se razreši zasenčenje stanova, rezultirala je jednom preciznom<br />
i „akontekstualnom“ fasadom. Dvorišna fasada je sa<br />
druge strane tretirana tako da postaje nenametljiva u odnosu<br />
na haotičnu unutrašnjost bloka i svojim oblikom ne sugeriše<br />
višeporodično stanovanje. Diskretan kontekstualizam sa objektima<br />
međuratne arhitekture koja je jedino uzeta u obzir kao<br />
merodavan okvir okruženja. na prvi pogled je neuočljiv i ogleda<br />
se u urednoj fenestraciji i restauriranim ulaznim vratima sa<br />
jednoporodičnog objekta koji se prethodno nalazio na parceli.<br />
U tipološkom smislu zgrada se sastoji od dva dvosobna i dva triplex<br />
stana na čijoj se trećoj etaži nalaze zeleni krovovi sa kojih<br />
se pružaju vizure na gradsko jezgro. Posebna pažnja je posvećena<br />
konstrukciji koja je izvedena kao armiranobetonska sa rasponima<br />
od jedne do druge bočne granice parcele i to od 7-7,5m zbog<br />
trapezoidnog oblika parcele. Time je omogućeno budućim korisnicima<br />
da svoje stambene jedinice organizuju kako žele i sa<br />
punom slobodom, bez konstruktivnih ograničenja u vidu stubova<br />
ili nosećih zidova unutar stanova.
094/095 www.ego-magazine.com
096/097 www.ego-magazine.com
098/099 www.ego-magazine.com<br />
Skandinavski dizajn za novi hotel u Münster-u
100/101<br />
www.ego-magazine.com<br />
Kresing Architects<br />
http://www.mauritzhof.de/en/<br />
Arhitektonski studio, Kresings Architects, nedavno je<br />
završio rekonstrukciju Mauritzhof hotela koji se nalazi u<br />
gradu Münster-u na severozapadu Nemačke. Enterijer hotela<br />
sadrži elemente skandinavskog modernizma koji je bio<br />
popularan sredinom prošlog veka. Arhitekte su sa tamnom<br />
gamom boja i aktuelnom ponudom danskih proizvođača<br />
nameštaja na sasvim nov način interpretirali ovaj popularan<br />
arhitektonski stil. Vešto odabrani materijali i elementi<br />
enterijera poput mesinga na postolju stolova, tapacirungu<br />
u boji zlata ili jorgovana na stolicama, crnih podnih lampi i<br />
lustera sa providnim staklenim kuglama, kreiraju ambijent<br />
visokog stila. Kompanija Gubi opremila je sobe i hol hotela<br />
stolicama Beetle Chair sa tapaciranim sedištem i naslonom,<br />
dizajn studia GamFratesi a u holu pored ovih stolica nalaze<br />
se stolovi GamFratesi TS Table u crnoj boji. Na radnom stolu<br />
u sobama, nalaze se &Tradition, Bellevue Table Lamp AJ 8, dizajn<br />
Arne Jacobsen iz 1929. godine. Kraj šanka nalaze se stolice<br />
kompanije Mater pod nazivom High Stool, dizajn danskog<br />
studia Space Copenhagen. Na kružnoj ploči stola, pored<br />
kamina, nalazi se Baby Dom lampa od mesinga koju proizvodi<br />
kompanija Mater. Više informacija o danskim kompanijama<br />
Gubi, Mater i &Tradition možete dobiti u salonu nameštaja<br />
i rasvete IDC, LUKA BEOGRAD, Žorža Klemansoa 24, Beograd.<br />
Telefon: 011 303 7 303 E-Mail: info@idc.rs
102/103 www.ego-magazine.com
104/105 www.ego-magazine.com
106/107 www.ego-magazine.com
108/109<br />
www.ego-magazine.com<br />
Apartman u Londonu
110/111 www.ego-magazine.com
112/113 www.ego-magazine.com<br />
Chris Dyson Architects<br />
http://www.chrisdyson.co.uk/<br />
Arhitektonski studio Chris Dyson Architects nedavno<br />
je završio rekonstrukciju stambenog objekta iz 19. veka,<br />
smeštenog u centralnom delu Londona u kvartu Clerkwell.<br />
Prvobitno je zdanje služilo za proizvodnju buradi<br />
a zatim kao sedište francuske kozmetičke kompanije, da bi<br />
nakon rekonstrukcije postalo luksuzni apartman na tri<br />
etaže. Dnevni boravak, kuhinja i trpezarija smešteni su ispod<br />
nivoa ulice a spavaće sobe na višim etažama. Dizajn studio<br />
Scotscape uradio je projekat enterijera. Za opremanje<br />
trpezarije odabrani su proizvodi danske kompanije Carl<br />
Hansen & Son, stolice CH 24, Wishbone Chair i sto CH 339 - dizajn<br />
Hans J. Wegner. Pored kamina nalazi se podna lampa<br />
Grasshöpa kompanije Gubi, dizajn Grete M. Grossman. Za<br />
spavaću sobu, iznad kreveta, odabrane su crne zidne lampe<br />
kompanije La Lampe Gras. Više informacija o poizvodima kompanijama<br />
Gubi, Carl Hansen & Son i La Lampe Gras možete dobiti<br />
u salonu nameštaja i rasvete IDC, LUKA BEOGRAD, Žorža<br />
Klemansoa 24, Beograd. Tel: 011 303 7 303 E-mail: info@idc.rs
114/115 www.ego-magazine.com
116/117 www.ego-magazine.com<br />
Milanski dom kompanije Carl Hansen & Son
118/119 www.ego-magazine.com
120/121<br />
Carl Hansen & Son<br />
http://www.carlhansen.com/<br />
www.ego-magazine.com<br />
Danski brend za opremanje doma Carl Hansen & Son obojio je stanmaketu<br />
živim bojama i opremio ga nameštajem iz pedesetih godina<br />
prošlog veka za potrebe svoje izložbe u okviru ovogodišnje milanske<br />
nedelje dizajna. Nazvana ‘Milanski dom’, ova scena dizajnirana<br />
je da bi istražila šta prostor čini toplim, i ulogu koju nameštaj igra<br />
u transformaciji domaćeg ambijenta u svetilište. Čuveni brend je<br />
preispitao ulogu različitih prostorija kao posledicu promena navika<br />
i potreba ljudi tokom prethodnih nekoliko godina. Na primer,<br />
kuhinja je smeštena u srcu doma kako bi se naglasila njena novootkrivena<br />
važnost. Projektovan kao mesto okupljanja cele porodice,<br />
dnevni boravak smešten odmah do trpezarije otvorenog<br />
plana poziva na zajedničku večeru. Komode i police proizvedeni su<br />
od tamnog drveta, dok su obližnji trpezarijski stolovi okruženi<br />
različitim stolicama. ‘’Ovaj od nedavno veoma važni prostor za<br />
stanovanje stvara potrebu da se okružimo divnim i bogatim materijalima<br />
koji ulepšavaju naše susrete – to je gozba za sva čula,’’<br />
kažu u kompaniji Carl Hansen & Son. Odvojena trpezarija, odmah do<br />
kuhinje, namenjena je posebnim okupljanjima. Ova prostorija sadrži<br />
formalnije detalje kao što su drvene zidne obloge od orahovine<br />
i trpezarijski sto za šest osoba. Brend je kao prateći asesoar odabrao<br />
niski nameštaj od drveta, zaobljenih formi, kako bi se sprečio<br />
suviše strog i krut utisak. Instalacija je ispitivala i ideje o domu<br />
kao ‘neprobojnoj tvrđavi’, napravivši prolaz između dveju soba.<br />
Sto PK predstavljen je kao radni sto, dok nedaleko od njega kožna<br />
fotelja predstavlja mesto za odmor onih kojima je dom kancelarija.<br />
U kupatilu, tamne pločice kontrastiraju bledo ružičastim – nijansi<br />
koja je dominirala na ovogodišnjoj milanskoj izložbi. Boja je<br />
ponovljena i u dnevnoj sobi, sa kontrastirajućim nijansama plave,<br />
crvene, purpurne i sive boje, inspirisanih arhitekturom tridesetih<br />
godina prošlog veka.U sobi se nalazi i ugaoni kamin, napravljen<br />
kao omaž modernističkom arhitekti Poulu Henningesenu. ‘’Nekada<br />
se ni dom ni život nisu mogli zamisliti bez vatre,’’ kažu u Kompaniji.<br />
‘’Ovaj simbolizam kamina daje snažan identitet domu i stvara toplinu<br />
i atmosferu – skoro kao danski koncept ‘hygge’.’’Carl Hansen<br />
osnovao je svoju stolarsku radionicu u gradu Odense u Danskoj<br />
1908.godine. Kompanija se na međunarodnom tržištu proslavila<br />
četrdesetih godina prošlog veka proizvodnjom nameštaja prema<br />
dizajnu danske legende Hansa J.Wegnera, koji je projektovao<br />
čuvenu stolicu ‘Wishbone chair’. Danas Kompanija ponovo proizvodi<br />
nameštaj čuvenih dizajnera sredine dvadesetog veka. Osim<br />
Wegnerovog dizajna, proizvode se i komadi nameštaja Poula Kjaerholma<br />
i Fritsa Henningsena.
122/123 www.ego-magazine.com
124/125<br />
www.ego-magazine.com<br />
D I Z A J N<br />
Working Title, Andtradition<br />
Harri Koskinen<br />
Finski dizajner Harri Koskinen poseduje jedinstven talenat za oblikovanje<br />
predmeta. Prihvatio je izazov od strane danske kompanije<br />
Andtradition da osmisli svetiljku koja može biti sastavni deo savremenih<br />
stambenih enterijera ali da u isto vreme bude i idealno rešenje<br />
za Home Office. Working Title lampa se sastoji od tri elementa: baze,<br />
vertikalnog nosača i senila. Izrađena je od brušenog aluminijuma,<br />
on čini lampu elegantnom i prijatnom na dodir. Svetiljka ima multifunkcionalni<br />
karakter i može biti deo svakog prostora. Poseduje<br />
dimer tako da se može koristiti za rad pored laptop-a ili kompjutera<br />
ali i za kreiranje lepe atmosfere u prostoru. Ona ima LED sijalicu<br />
koja pripada najnovijoj energetski efikasnoj tehnologiji. Boja svetla<br />
može biti bela ili žuta u rasponu od 2700 - 7000 K. Više informacija<br />
o proizvodima danske kompanije Andtradition možete dobiti u salonu<br />
nameštaja i rasvete IDC, LUKA BEOGRAD, Žorža Klemansoa 24 . Tel:<br />
011 303 7 303 E-mail: info@idc.rs<br />
Teks: Ego<br />
http://www.andtradition.com/
126/127 www.ego-magazine.com
128/129<br />
www.ego-magazine.com<br />
D I Z A J N<br />
Suspence, Light Years<br />
GamFratesi<br />
Studio GamFratesi napravio je dizajn novog lustera, pod nazivom<br />
Suspence, za dansku kompaniju Light Years. Svetiljka ima organsku<br />
formu koju upotpunjuju meke, blago zakrivljene ivice. Izrađuje se u<br />
crnoj, sivoj i beloj boji. Telo lampe sastoji se od senila sa spoljne i difuzora<br />
sa unutrašnje strane koji usmerava svetlosni zrak i sprečava<br />
odsjaj. Više informacija o proizvodima danske kompanije Light Years<br />
možete dobiti u salonu nameštaja i rasvete IDC, LUKA DUNAV, Žorža<br />
Klemansoa 24, Beograd. Tel: 011 303 7 303 E-mail: info@idc.rs<br />
Teks: Ego<br />
http://www.lightyears.dk/
130/131 www.ego-magazine.com
132/133 www.ego-magazine.com<br />
Restoran Guru, Kopenhagen, Danska
134/135 www.ego-magazine.com<br />
Henning Larsen<br />
http://www.henninglarsen.com/projects/design/guru.aspx<br />
Lokacija: Kopenhagen, Danska Restoran: GURU Dizajn i realizacija:<br />
2014 - 2014 Fotografije: Rasmus Heltoft & Peter Nørby<br />
Za opremanje enterijera arhitekte su izabrale lustere kompanije<br />
Light Years, model Orient - dizajn Jo Hammerborg iz<br />
1963 godine i stolice Gubi, dva modela, Gubi 5 i barske stolice<br />
Gubi 3D - dizajn Komplot Design. Više informacija o danskim<br />
kompanijama Light Years i Gubi možete dobiti u salonu<br />
nameštaja i rasvete IDC, LUKA BEOGRAD, Žorža Klemansoa 24,<br />
Beograd. Telefon: 011 303 7 303 E-mail: info@idc.rs
136/137 www.ego-magazine.com
138/139<br />
www.ego-magazine.com<br />
I C O N<br />
Bruklinski most – Džon Rebling<br />
Arhitekta: Džon Rebling<br />
Lokacija: Njujork, SAD<br />
Godina izgradnje: 1883<br />
Kao jedan od najstarijih i nesumnjivo najpoznatijih visećih mostova u<br />
Njujorku, a verovatno i u svetu, Bruklinski most i danas oduševljava<br />
kao i onog dana kada je izgrađen. Projekat za most je izradio Džon<br />
Rebling kasnih šezdesetih godina devetnaestog veka, a izgradnja je<br />
završena 1883.pod nadzorom njegovog sina Vašingtona i snaje Emili<br />
Rebling. Upravo je ovaj most, u konstruktivnom smislu, promenio<br />
odnos čovečanstva prema čeličnoj konstrukciji. Zahvaljujući reci<br />
Ist river, koja i nije prava reka već zapravo moreuz, Njujork i Bruklin<br />
su veći deo devetnaestog veka proveli kao dva odvojena grada. Do<br />
1883.godine, jedina veza između dva grada bili su nesigurni i neredovni<br />
trajekti. Zato je bilo više nego neophodno nešto uraditi, i nije bilo<br />
političara niti biznismena koji nije sanjao o spajanju ova dva grada.<br />
Teks: Ego<br />
http://www.history.com/topics/brooklyn-bridge
140/141 www.ego-magazine.com
142/143 www.ego-magazine.com
144/145<br />
www.ego-magazine.com<br />
John Roebling<br />
http://www.history.com/topics/brooklyn-bridge<br />
Tajms je pisao da će za Njujork to značiti smanjenje prenaseljenosti i<br />
stope kriminala, a Bruklin će dobiti na značaju kao grad, povećaće<br />
se cene zemljišta, dok će stanovnici Njujorka dobiti savršenu alternativu<br />
trajektima. Predlozi za novi most bili su raznovrsni – od drvenih<br />
konstrukcija do čak tunela! Ipak, nijedno rešenje se nije na pravi<br />
način uhvatilo u koštac za ćudljivom rekom. Dno reke je toliko<br />
duboko, da bi bilo potrebno izraditi šipove na koti najnižoj do tada.<br />
Reka je, takođe, bila poznata i kao jedan od ‘najprometnijih slanovodnih<br />
tokova na planeti’. Zbog svih ovih ograničenja i izazova, neophodno<br />
je bilo isprojektovati arhitektonsko i konstruktivno remek-delo!<br />
1867.godine Rebling je predložio viseći most okačen na dve<br />
masivne gotske kule, pa bi tako reka bila premošćena jednim velikim<br />
‘skokom’. Kota kolovoza raste od kula ka središtu raspona, i to od 36<br />
metara nadmorske visine kod kula, do 40 metara na sredini raspona.<br />
Sam raspon od 490 metara između kula bio je dugo najveći na svetu,<br />
sve do 1903.godine.
146/147 www.ego-magazine.com
148/149 www.ego-magazine.com
150/151 www.ego-magazine.com<br />
John Roebling<br />
http://www.history.com/topics/brooklyn-bridge<br />
Kako bi to postigao, Rebling je projektovao dve kule dovoljno<br />
snažne da nose opterećenje od kablova prečnika 38 centimetara koji<br />
nose kolovoz, i postavljene tako da raspon drže dovoljno visoko<br />
kako ne bi remetili rečni saobraćaj. Kule od granita i krečnjaka bile<br />
su niže samo od tornja crkve Trojstva. Rebling je o kulama rekao:<br />
‘Ogromne kule služiće kao reperi gradovima koji su se tako spojili, i<br />
biće imenovane za nacionalni spomenik.’’ Srećom, most je 1964.godine<br />
postao upravo to - nacionalna istorijska znamenitost. Verovatno<br />
najzanimljiviju karakteristiku mosta predstavlja izdignuti pešački<br />
tok. Slično Fredriku Olmstedu koji je projektovao Central park, Rebling<br />
je smatrao da će ovo šetalište biti neprocenjivo za prenaseljeni<br />
trgovački grad : ‘Kolovoz na jednom nivou opsluživao je dnevne<br />
potrebe grada, dok je šetalište iznad bilo namenjeno pešacima’. Ipak,<br />
Reblingovo insistiranje da se upotrebe čelične sajle, bilo je upravo<br />
ono što je najviše uticalo na arhitekturu. Nijedan most niti zgrada<br />
u svetu, pre Bruklinskog mosta, nisu koristili čelik za svoju strukturu.
152/153 www.ego-magazine.com
PROJEKTOVANJE<br />
ENTERIJERA<br />
REALIZACIJA<br />
“KLJUČ U RUKE”<br />
LIGHT YEARS LIGHT YEARS LIGHT YEARS<br />
materdesign.com materdesign.com materdesign.com<br />
20 GODINA ISKUSTVA<br />
www.jankovicljubomir.com