13.02.2018 Views

ALO-Sprint-broj-1@16-nov-2017

Insertion in daily newspaper ALO! Sport magazine "Sprint" on 12 pages. Creation, design, prepress, layout.

Insertion in daily newspaper ALO! Sport magazine "Sprint" on 12 pages. Creation, design, prepress, layout.

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>ALO</strong>!<br />

OTRGNUTO OD ZABORAVA<br />

2<br />

Nataša Kovačević u autorskom<br />

tekstu za “Alo! <strong>Sprint</strong>” podseća<br />

na zaboravljeni podatak:<br />

PRVI SELEKTOR<br />

Jugoslavije bio je<br />

FRANCUZ<br />

Naša košarkašica pokrenula<br />

inicijativu da se podigne<br />

spomenik tvorcima srpske<br />

košarke koje je od 1948. do<br />

1950. vodio Anri Hel<br />

Na antologijskoj<br />

fotografiji iz januara<br />

1950. u Nici, Anri Hel<br />

nosi trenerku<br />

Francuske<br />

N<br />

Piše: Nataša Kovačević<br />

eki su priču o meni nazvali „velikim povratkom“,<br />

neki su je doživeli kao „priču o hrabrosti“, međutim,<br />

moja priča je, kao uostalom i sve naše - priča<br />

o ljudima...<br />

Postoje dobre i loše okolnosti, baš kao što postoje<br />

dobri i loši ljudi. Sudbina u podeli karata može ponekad<br />

i da blefira, ali ono što poslovično znamo jeste da u<br />

izuzetno teškim okolnostima lakše prepoznajete vrednost<br />

ljudi. Imala sam sreću da iza mene stanu institucije<br />

poput Košarkaškog saveza Srbije (KSS) i Crvene zvezde<br />

i jačina njihove podrške me je, na neki način, obavezala<br />

na snagu. Smatram da ne bih bila poštena kada<br />

bih nabrajala sva imena, a opet, sva imena zalužuju da<br />

budu na<strong>broj</strong>ana. Ipak, usudiću se da kažem da svi koji<br />

su bili uz mene, a oni će se već prepoznati, imaju moju<br />

večitu zahvalnost. Ima ta neka čudna veza našeg naroda,<br />

koji se, čini se, u kriznim situacijama najviše poveže<br />

i pomaže. Tada nema razlika i sad kad razmislim, čini<br />

mi se da su svi Srbi iz Mađarske bili u mojoj bolničkoj<br />

sobi. To je ta naša vrednost, kad je nateže - mi smo tu.<br />

KAD OSTANEŠ BEZ JEDNE NOGE,<br />

ČEZNEŠ ZA NOVIM OSLONCEM<br />

Kada se prebrodio onaj momenat u kojem sam se pitala<br />

kako uopšte dalje, došao je momenat - šta sad. Kad<br />

ostaneš bez jedne noge, prirodno je da čezneš za <strong>nov</strong>im<br />

osloncem, a ono što me je iznenadilo jeste što sam<br />

ogromnu podršku dobila od ljudi koje dotad nisam videla,<br />

u zemlji koja nije moja. Tu pre svega mislim na<br />

Francusku, na Žan-Pjera Situ, Gorana Radonjića i ostale<br />

iz Košarkaške federacije Francuske (FFBB). Oni su postali<br />

poseban deo mog života.<br />

Kada sam pre dve godine dobila ponudu od producentske<br />

kuće „Sinesport“ da se snimi dokumentarac o<br />

meni, to me nije toliko zainteresovalo koliko prilika da<br />

putem tog projekta pošaljem poruku. A ta dubina zahtevala<br />

je da to ne bude samo moja puka zahvalnost<br />

svima koji su mi pritekli u pomoć u najtežem trenutku<br />

u životu već I da bude traganje za nekim skrivenim, paralelnim<br />

vezama, tražeći širu sliku i u njoj onu suptilnu<br />

sponu koja nas sve, kao ljude, povezuje.<br />

KOŠARKA ME JE VASPITALA<br />

Ono što je suštinski važno za ovu priču jeste činjenica<br />

da posle nesreće nikada ne bih igrala košarku da nije<br />

bilo Žan-Pjera i Gorana (verovatno ne bih bila ni ambasador<br />

FIBA za mlade). A košarka je za mene više od<br />

sporta. Košarka me je vaspitavala, sa loptom sam rasla<br />

i na terenu sam se oformila kao osoba. Poznato je<br />

da sam od njih dobila najbolju sportsku protezu, da je<br />

ona napravljena po mojoj meri u Ministarstvu odbrane<br />

Francuske u Parizu, ali volela bih da upoznam javnost<br />

s mojom idejom da kroz film „Skok“ (snima se već dve<br />

godine i u završnoj je fazi) ostavim u Beogradu trag<br />

i spomen tradicionalno dobrim odnosima Francuske<br />

i Srbije, ali i omaž pionirima francusko-srpskog prijateljstva<br />

u košarci. Istorijski gledano, to prijateljstvo je<br />

bilo podrazumevano, više nego negovano, ali je, kao i<br />

u mom slučaju, bilo tu kad kod je bilo neophodno.<br />

OVAKO JE POČELO<br />

SRPSKO-FRANCUSKO SAVEZNIŠTVO...<br />

Srpsko-francusko košarkaško savezništvo je počelo<br />

onog trenutka kada je Anri Hel stigao iz Pariza u Beograd,<br />

1948. godine, i postao prvi profesionalni (struč-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!