Leksikon_Licana

Anić
FAO (Food and Agriculture Organization)
i IUFRO (International Union of Forestry
Research Organizations). Bio je predsjednik
Saveza inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske (1960. – 1966.);
Saveza inženjera i tehničara Hrvatske (1964.
– 1968.), Republičkog vijeća Narodne tehnike
Hrvatske (1971. – 1975.), a od 1977. bio je
predsjednik Jugoslavenskog društva za širenje
znanstvenih saznanja Nikola Tesla; član
predsjedništva Republičke konferencije
SSRN Hrvatske, i član više komisija CK
SKH. Sudjelovao je u radu redakcija nekoliko
znanstvenih i stručnih časopisa, redakcije
Enciklopedije Jugoslavije; bio je urednik
Šumarskog lista (1952. – 1962.) i Šumarske bibliografije
(II. dio 1958). Sudjelovao je referatima
na više međunarodnih skupova. Znanstvene
i stručne radove objavljivao je u publikacijama:
Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu
(1950.), Šumarski list (1950. – 1952., 1955.,
1956., 1958., 1959., 1961., 1965., 1969., 1977.,
1978.), Zaštita bilja (1951., 1952., 1955., 1959.,
1963., 1967.), Biljna proizvodnja (1956.), Revue
de Pathologie végétable et d’entomologie agricole de
France (1956.), Bilten Stručnog udruženja šumskoprivrednih
organizacija (1957.), Glasnik za šumske
pokuse (1957.), Narodni šumar (1958.), Boletin
del Servicio de Plagas Forestales (1966., 1969.), IT
novine (1966.); više radova objavio je u zbornicima:
Lugarski priručnik, 1953.; Priručnik za
mehanizaciju u šumarstvu, 1959.; Razvoj šumarstva
i drvne industrije Jugoslavije od 1945. – 1956.,
Beograd 1959.; Šumarska nastava u Hrvatskoj
1860. – 1960., 1963.; Simpozij o zaštiti prirode
na našem kršu, Zagreb 1971.; Lika u prošlosti i
sadašnjosti, 1973. Bio je suradnik Šumarske enciklopedije
JLZ-a. Pisao je na suvremen način o
povezanosti faktora koji uzrokuju patološka
stanja šume te prvi u nas započeo neka fundamentalna
istraživanja zaštite šuma (npr. krvne
reakcije insekticidima uništavanih kukaca). U
međunarodnim je okvirima bio osobito cijenjen
kao poznavatelj štetnika borova mediteranskog
područja, posebno borova prelca
gnjezdara. Primio je više priznanja i odlikovanja
(Orden rada sa zlatnim vijencem te
nagradu Ruđer Bošković, 1979).
DJELA: Uloga i značaj zaštite šuma u prinosu prirodnih
šuma. Beograd, 1960. – Zaštita šuma i njeno ekonomsko
značenje za privredu Jugoslavije. Beograd, 1960. – Primjena
zrakoplovstva u šumarstvu.Zagreb 1961. – Aviokemijska
metoda zaštite šuma, Beograd, 1965. – Pokusi suzbijanja
gubara (L. dispar L.) u prirodi domaćim preparatom –
Bacillus thuringiensis. Zagreb, 1965. – Izbor metode i određivanja
optimalnog vremena suzbijanja borovog četnjaka.
Zagreb, 1968. – Osnovi zooekotogije s osobitim osvrtom na
entomofaunu. Zagreb, 1970. – Ekološki i ekonomski aspekti
zaštite slavonskih šuma (u djelu: Zbornik o stotoj obljetnici
šumarstva jugoistočne Slavonije). Vinkovci – Slavonski
brod 1974. – Morfološkoekološka istraživanja moljca jelinih
iglica (zajedno s K. Opalički). Jastrebarsko, 1975. –
Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja
hrasta u slavonskim šumama. Zagreb, 1975.
LIT.: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860. – 1960. Zagreb,
1963., 387–391. Oskar Piškorić
Preuzeto iz Hrvatski biografski leksikon, LZMK, Zagreb,
1983., gl. Ur. Nikica Kolumbić, str. 151 – 152.
ANIĆ, Milan, šumarski stručnjak, akademik,
(Plitvički Ljeskovac, 8. X. 1906. –
Zagreb, 20. VI. 1968.).
Sin je Marka Anića, šumara i Marije rođ.
Tomaić, oboje iz Krasna. Prve dvije godine
života proveo je u Pl. Ljeskovcu, a zatim
se obitelj vratila u Krasno, gdje je pohađao
osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Senju
i Sušaku, a studij šumarstva na Poljoprivredno
-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Inženjer šumarstva postao je 1929. i zaposlio
se na Fakultetu kao asistent u Zavodu za
uzgajanje šuma. Državni stručni ispit položio
je 1931., a asistentski 1934. Doktorirao je 1939.
s disertacijom Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori.
Godinu dana kasnije habilitirao je s temom
Sociologija bilja i njena važnost za naše šumarstvo.
Temeljem objavljenih i zapaženih brojnih
znanstvenih radova iste godine postavljen
je za docenta iz predmeta Dendrologija
(znanost o poznavanju vrsta drveća i grmlja,
njihovih morfoloških i bioloških osobina) i
Šumarska fitocenologija (znanost o biljnim zajednicama).
God. 1945. postao je izvanredni,
14