You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Bogdanović<br />
postrojbi koje su u rujnu 1943. napale Glavni<br />
štab partizanskih odreda Hrvatske koji se<br />
tada nalazio u Otočcu zajedno s članovima<br />
ZAVNOH-a. Nešto prije sloma NDH (u travnju<br />
1945.) imenovan je pomoćnikom zapovjednika<br />
Desete hrvatske divizije. Tada je već<br />
bio bojnik. Kad je Vrhovništvo NDH zajedno<br />
s Pavelićem napuštalo Hrvatsku u svibnju<br />
1945., nije se htio povlačiti u inozemstvo.<br />
Smatrao je da treba ostati u zemlji i nastaviti<br />
borbu. Sa svojom grupom križara skrivao se<br />
po špiljama i zemunicama u okolici Kosinja,<br />
Kutereva i Ličkog Lešća nastojeći uspostaviti<br />
veze s drugim križarima radi pokretanja<br />
otpora širih razmjera. U svojim nakanama nije<br />
uspio. Prema navodima Ozne sam se ubio u<br />
zemunici kad je vidio da je opkoljen i da nema<br />
mogućnost za uzmak.<br />
LIT.: Tko je tko u NDH-Hrvatska 1941. – 1945., Minerva,<br />
Zagreb, 1997. – Bogdan Krizman: Pavelić i ustaše, Globus,<br />
Zagreb, 1978. – Nikola Bićanić, Vila Velebita, Zagreb, 1991.<br />
– Mario Jareb, Ustaški pukovnik i general Tomislav Sertić,<br />
Časopis za suvremenu povijest, god. 32., br. 2, str. 271 –<br />
315., Zagreb, 2000. – Ivica Mataija: Križari na gospićkom<br />
području 1945. – 1950., u Senjski zbornik 32, 2005, 197 –<br />
222. J.K.<br />
BOGDANOVIĆ, Iso, narodni poslanik<br />
u Kraljevini Jugoslaviji, (Vrebac, 1888. –<br />
Beograd, 1949.).<br />
Osnovnu je školu pohađao u rodnom<br />
mjestu, a Gimnaziju u Gospiću. Pred Prvi<br />
svjetski rat upisao je u Zagrebu studiji prava,<br />
ali je uskoro bio mobiliziran u austro-ugarsku<br />
vojsku. U sukobu sa srpskom vojskom<br />
dezertirao je i prešao na srpsku stranu. Srpska<br />
vlada ga je nakon rata poslala u Ženevu gdje<br />
je završio studij prava. Tad je imenovan za<br />
šefa kabineta Svetozara Pribičevića, ministra<br />
unutarnjih poslova Kraljevine SHS. Nakon<br />
što je položio odvjetnički ispit otvorio je u<br />
Gospiću odvjetnički ured. Ubrzo je pristupio<br />
Radikalnoj stranci te kao član bio ubrzo biran<br />
za narodnog poslanika. U tri mandata, kao<br />
narodni poslanik u beogradskoj skupštini,<br />
pomogao je zavičaju. Financirao je izgradnju<br />
mostova i društvenih domova u Vrebcu,<br />
Zavođu i Pavlovcu. Bio je i osnivač Društva<br />
Ličana i Banijaca u Beogradu.<br />
LIT.: Vrebac, Zavođe i Pavlovac koreni vekovnog trajanja,<br />
Beograd, 1991. I.B.<br />
BOGOVIĆ, Mile, gospićko-senjski biskup<br />
u miru i crkveni povjesničar, (Cerovac kraj<br />
Slunja, 8. I. 1939.).<br />
Sin je Mije i Mande r. Piršić. Osnovnu<br />
školu (4 razreda) pohađao je u Nikšiću kod<br />
Slunja, dva razreda u Sjemenišnoj gimnaziji<br />
u Pazinu, a 7. i 8. razred u Osmogodišnjoj<br />
školi u Slunju. Više razrede gimnazije završio<br />
je u Srednjoj vjerskoj školi za spremanje<br />
svećenika u Pazinu 1958. i iste godine<br />
upisao bogosloviju na Visokoj teološkoj<br />
školi. Nakon prve godine bogoslovije<br />
služio je vojsku, a zatim nastavio studij.<br />
Za svećenika je zaređen 28. VI. 1964. te<br />
imenovan kapelanom u Senju i upraviteljem<br />
župe Krivi Put, gdje je ostao jednu školsku<br />
godinu kroz koju je položio petu godinu<br />
na Visokoj teološkoj školi u Pazinu i dobio<br />
apsolutorij. Nakon toga poglavari ga šalju<br />
na studij crkvene povijesti u Rim, privremeno<br />
ne dobiva putovnicu i tek u listopadu<br />
1966. odlazi u Rim. Bio je nastanjen u<br />
Hrvatskom zavodu sv. Jeronima, a crkvenu<br />
je povijest slušao i uspješno završio na<br />
46
Change language