Leksikon_Licana

Devčić
(Slavonische Presse, 1893; Agramer Tagblatt, 1897,
1909, 1910; Agramer Zeitung, 1899; Noues Tagblatt,
1912.) te na češki i slovački. Bavio se i prevođenjem
s engleskog jezika.
DJELA: Crtice iz života, Gospić, 1887. – Uzdarje dobroj
djeci, Gospić, 1889. – Odbijeni prosac, Zagreb, 1894. –
Bunjevačka buna, Zagreb, 1897. – Brinjsko-lički ustanak
god. 1746., Zagreb (s.a.), - Kobna osveta, Zagreb (s.a.) –
Hrvati i Hrvatska pod Napoleonom Velikim, (Zagreb s.a.)
– Pad kneza Gregorije Kurjakovića, Zagreb (s.a.) – Bog
svojih ne ostavlja, povijesne pripovijetke za mladež, Zagreb,
1902. – U krvi i plamenu, Zagreb u.a. – Nevenčice, priče i
pripovijetke za mladež, Zagreb, 1903. – Uskočka osveta,
Zagreb, 1904. - Ružice, priče i pripovijetke za mladež,
Zagreb, 1905. - S ličkih vrleti, Zagreb, 1906. – U gradu
prestupka (Zadar poč. XIII. st.), Zagreb, 1906. – Pad kneza
Mladena II., Zagreb, 1908. – Posljednji knez otoka Krka,
Zagreb 1908. – Smilje i kovilj, Pripovijetke i priče, Zagreb,
1910. – Junačtva hrvatskih graničara, Zagreb (s.a.)
LIT.: I.Filipović: Crtice iz života, Književna smotra, 5
(1887.) 11, str. 85 – 86. – J. Ciganović: Uzdarje dobroj djeci
poklanja Ivan Devčić. Ibid., 8 (1890.) 4, str 29 – 30. – R.F.
Magjer: Ivan Devčić, Prosvjeta, Zagreb, 16 (1908.) 23, str.
738 – 739. – Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga,
Zagreb, 2000., str. 168 – 169. – Hrvatski biografski leksikon,
tom II (BJ – C), Zagreb, 1989., str. 344 – 345. – J.
Karakaš: Mačevi, topovi, muze i popovi, Nova knjiga Rast,
Zagreb, 2004., str. 111 – 113.
J.K.
a završio u Rimu, kao pitomac Papinskog
zavoda Germanicum et Hungaricum. Tu je
magistrirao i doktorirao filozofiju. Doktorsku
tezu Der Personalismus bei Nikolaj A. Berdjajew.
Versuch einer Philosophie des Konkreten obranio
je 1980. U međuvremenu je, 1975., zaređen
za svećenika te je, između ostaloga, obavljao
dužnosti: profesora filozofije na riječkoj teologiji,
vicerektora Bogoslovije, rektora Sjemeništa
itd. Sveti papa Ivan Pavao II. imenovao ga je
17. XI. 2000. riječkim nadbiskupom i metropolitom.
Za biskupa je posvećen 16. XII. Član
je Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije;
trenutno obnaša i službe predsjednika
Odbora za sredstva društvene komunikacije
i predsjednika Vijeća za laike, a član je i
Komisije HBK za odnos s Europskom unijom.
DJELA: Obzori nade. Tragom kršćanskog humanizma,
1995. – Pred Bogom blizim i dalekim. Filozofija o religiji,
1998. – Osmi dan stvaranja - Filozofija stvaralaštva Nikolaja
A. Berdjajeva, 1999. – Bog i filozofija, 2003. – Širenje obzora
nade, 2005. – Raspiruj milosni dar Božji, 2010.
LIT.: Josip Vajdner: Katolička tiskovna agencija, 2012. –
www.wikipedija.hrI.M.
DEVČIĆ, Ivan, riječki nadbiskup, (Krasno,
1. I. 1948.)
Rođen je u obitelji Antuna i Kate rođ.
Devčić. Osnovnu je školu završio u Krasnu,
a srednju školu u Rijeci i Pazinu gdje je i
maturirao. Teologiju je započeo u Rijeci,
DEVČIĆ, Ivan–Pivac, ustaški časnik,
(Lukovo Šugarje, 16. II. 1904. – Buenos
Aires, 28. I. 1974.)
Po zanimanju je bio mornar i bavio se
prijevozom građevinskog drva na relaciji
Sušak – Split. Ustaškom je pokretu pripadao
od njegovih samih početaka. Svojom bracerom
Anica doplovio bi i do Italije i odande
švercao propagandni materijal, oružje i
eksploziv kao za Brušansko-velebitski ustanak.
Glavni punktovi s kojima je kontaktirao
bili su Zadar, Rijeka i Lastovo. Žandari
su sumnjali u njegove poslove pa su 1932.,
dok je pripremao dopremljeno oružje za daljnju
distribuciju iz Lukova Šugarja, opkolili
njegovu kuću i uhitili ga, ali im je uspio
pobjeći s lisičinama na rukama, sklonio se
u Zadar i tamo dalje nastavio s pripremama
ustanka. U napadu na brušansku žandarmeriju
noću, 6. IX. 1932., bio je predvodnik svoje
86