Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.

g zd 

gradimozadar.hr 

5 

godina s vama! 

SPECIJALIZIRANI MAGAZIN ZA GRADNJU, ARHITEKTURU, 

UREĐENJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST 

Broj 15 

PROLJEĆE/LJETO 2019. 

BESPLATAN PRIMJERAK 

ISSN 1849-3866 

9 771849 386006 

ARHITEKTURA SE NE 

RADI, ONA SE ŽIVI 

KUĆA JERINI - 

KUĆA SUŽIVOTA 

ENERGETSKI UČINKOVITI 

MATERIJALI 

SUSTAVI GRIJANJA NAJAVE DIZAJN KOLUMNE NOVITETI ODVODNJA UREĐENJE

g zd 


Besplatan primjerak gzd magazina 

preuzmite na kiosku Borelli 4 (između 4 

kantuna i Zgrade suda) 

Impressum: 

GLAVNI UREDNIK 

Tomislav Jurin, dipl. ing. građ. 

+385 98 1611 115 

Riječ urednika 

MARKETING 

Andrijana Jurin, dipl. oec. 

+385 98 565 572 

SAVJETNIK UREDNIŠTVA 

Vladimir Macan, dipl. ing. građ. 

NOVINAR 

Nataša Rožić MIkolašević, dipl. nov. 

FOTOGRAFIJE I GRAFIČKA OBRADA 

Tomislav Jurin 

STRUČNI SURADNICI 

Pavle Marušić 

Vladimir Macan 

Vjekoslav Pavlaković 

Enes Seferović 

Željka Kolak, krajobrazna arhitektica 

Hrvatski savjet za zelenu gradnju 

Filip Babić, ovlašteni serviser 

Valentina Ilić, mag. phil. croat. 

Duje Šegvić, dipl. ing. arh. 

Nikša Bilić, dipl. ing. arh. 

Bojan Milovanović, doc. dr. sc. 

Nenad Vertovšek, doc. dr. sc. 

NASLOVNA FOTOGRAFIJA 

Robert Matić 

DOBROVOLJNA POMOĆ 

PRI LEKTORIRANJU 

Valentina Ilić, mag. phil. croat. 

DIREKTOR 

Tomislav Jurin 

IZDAVAČ 

T&S d.o.o. 

Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar 

ADRESA REDAKCIJE 



Tel. +385 23 321 383 

Fax. +385 23 321 383 

info@gradimozadar.hr 

www.gradimozadar.hr 

ŽIRO RAČUN 

HR2524020061100040300 

NAKLADA 

3.000 primjeraka 

TISAK 

Tiskara Zelina d.d. 

K. Krizmanić 1, 10380 Sv. I. Zelina 

www.tiskara-zelina.hr 

Design by VESTIBUL 

Zabranjeno je svako kopiranje tekstova 

ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog 

odobrenja izdavača. 

Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese 

te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska 

u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo. 

Sve informacije u ovom broju gradimozadar.hr magazina 

dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima. 

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. 

Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama 

sugovornika. 

Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih 

oglasa. 

ISSN 1849-3866 

Poštovani čitatelji, 

brojem koji je pred Vama gzd magazin bilježi 

svojih pet godina postojanja, kroz proteklo smo 

vrijeme izvještavali sa više od 60 različitih tema: 

kolumni, intervjua i projekata. 

Zadaća našeg magazina bila je i nastavlja biti 

prenošenje ideja, promišljanja i iskustva kroz 

razgovore sa stručnjacima od inženjera, graditelja, 

arhitekata, dizajnera sve do onih bez kojih 

ne bi bilo ni jedne kuće - investitora. 

Želimo na taj način, ovom tiskovinom ostaviti jedan mali trag vremena u kojem 

živimo, jer kako kaže akademik Kovačić; „Arhitektura bilježi i svjedoči povijest”. 

Vjerujemo kako će kroz gzd magazin i budući naraštaji moći čitati o tome tko, zašto 

i kako je gradio u našem vremenu. 

I za kraj ugodno Vam čitanje proljetnog broja, te nam se nastavite javljati sa svojim 

projektima, prijedlozima za intervjue, ali i Vašim cijenjenim oglasima, kako bismo 

zajedno bilježili povijesti. 

Toliko do idućeg čitanja! 

! 

TOMISLAV JURIN, UREDNIK 

OBAVIJEST 

o Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka (GDPR) 

Poštovani čitatelji, ukoliko želite nastaviti primati gzd 

magazin na Vašu osobnu adresu, lijepo Vas molimo da 

se prijavite putem linka: 

www.gradimozadar.hr/prijava-magazin 

Ukoliko ne potpišete privolu, magazin će prestati 

stizati na Vašu adresu! 

ili skeniraj QR kod 

9 771849 386006

SADRŽAJ 

Proljeće / Ljeto 2019. 

6 

9 

Kolumne & Razgovori 

Mladen Zelenika 

Razgovor sa stručnjakom za žetvu kišnice 

Dinko Kovačić 

Arhitektura se ne radi, ona se živi 

42 

15 

Branimir Medić 

Hrvatski arhitekt s nizozemskom adresom 

18 

Ljubomir Miščević 

Pasivne kuće 

20 

22 

24 

25 

26 

Fibran 

Plin radon i kako utječe na zdravlje 

Emilija Vlahek 

Javni prostori nekad i sad 


Kolumna 

URETEK 

Sanacija temeljnog tla 

Matt Grocoff 

Kuće nulte energije 

39 

Građenje & Opremanje 

28 

30 

32 

34 

ACO građevinski elementi d.o.o. 

Diskretna odvodnja 

Razgovor s arhitektima 

Rekonstrukcija industrijske baštine 

Jasmina Šarotar 

Razgovor s arhitekticom 

SITE PROJECT 

Tvrtka s dugogodišnjim iskustvom 

46 

47 

36 

Villa PS deluxe 

Razrada izvedbenog projekta recept za uspjeh 

39 

40 

eurotrade 90 

Stvorite impresivan interijer 

Hörmann 

Svijet je nastao u garaži 

36 

42 

44 

Kuća Jerini 

Kuća suživota 

Filip Babić 

Brzina zagrijavanja i hlađenja 

46 

47 

Rockwool Adriatic d.o.o. 

Energetski učinkoviti materijali 

Velux Active with Netatmo 

Pametni domovi su budućnost 

49 

Vijesti 

28

KOLUMNE & Razgovori 

RAZGOVOR SA 

STRUČNJAKOM 

ZA ŽETVU 

KIŠNICE, 

prof. dr. sc. Mladen Zelenika 

većina se od nadležnih zahtijeva i uspijeva priključiti u sustav 

regionalnih vodoopskrbnih sustava te plaća skupu vodu 

umjesto korištenja besplatne kišnice. 

Ugledne međunarodne organizacije ulažu znatna financijska 

sredstava u žetvu kišnice u podnebljima gdje oborinskih 

voda u kišnoj sezoni ima u izobilju. I sami ste kao savjetnik 

UNICEF-a sudjelovali u nekoliko inozemnih projekata pa nam 

prenesite svoje iskustvo. 

Razgovarao: gzd 

Foto: iz arhive Mladena Zelenike 

I dok se u svijetu projektiraju i grade suvremeni 

objekti za žetvu kišnice, kod nas primjena 

tradicionalnih vodoopskrbnih objekata 

poput cisterni i lokvi polako pada u zaborav 

pa je danas velik broj njih zapušten ili neadekvatno 

održavan 

U 

brojnim kućanstvima koja nemaju mogućnost priključenja 

na regionalni vodoopskrbni sustav, problem 

je posebno izražen u nekim ruralnim naseljima 

i na prostoru većine hrvatskih otoka, više-manje 

zadržala se tradicija prikupljanja i korištenja oborinske 

vode. Za razliku od one u lokvama, voda u dobro održavanim 

cisternama obično zadovoljava standarde propisane za 

pitku vodu. 

Troškovi prikupljanja i korištenja vode su relativno niski, 

no nužno je prije svega adekvatno održavanje ovih objekata i 

zaštita vode od zagađivanja tijekom cijelog procesa, naglašava 

prof. dr. sc. Mladen Zelenika s kojim smo razgovarali na temu 

suvremene žetve kišnice, inače autoritet na području istraživanja 

i pridobivanja podzemnih voda za piće. 

Iz njegova bogatog domaćeg i inozemnog znanstvenog iskustva 

svakako treba izdvojiti nekadašnju funkciju stalnog savjetnika 

UNICEF-a za ruralnu vodoopskrbu i ekološku sanitaciju 

u Libanonu, Vijetnamu i Sudanu, a za što je primio posebno 

odličje tamošnje vlade. Trenutačno obnaša funkciju redovitog 

profesora hidrologije na Građevinskom fakultetu u Mostaru. 

BESPLATNA KIŠNICA 

Usporedite primjenu tradicionalnih objekata za žetvu kišnice 

nekada i sada. 

–– 

Rođen sam u u Hercegovini na dinarskom kršu. Obitelj je 

imala svoje tri cisterne za kišnicu, a koristili smo i podzemnu 

vodu kaptiranjem plitkog podzemnog vodonosnika na rubu 

Mostarskog Blata. Pametniji otočani i puk u selima na dinarskom 

kršu održavaju i koriste svoje cisterne i poneku lokvu, a 

–– 

Tijekom rada za UNICEF, u Libanonu, koji je na kršu sličnom 

našem dinarskom, od listopada do ožujka padne 1000 mm, a 

u periodu od travnja do kraja rujna nema oborina niti ih se 

očekuje. Njihova su sela uglavnom priključena na regionalne 

vodoopskrbne sustave, ali me impresioniralo njihovo djelotvorno 

skupljanje i skladištenje kišnice te održavanje i poboljšavanje 

njihovih cisterni i seoskih lokvi; tako skupljena kišnica 

se ne plaća, a voda iz vodovoda je skupa! U Sudanu sam bio 

impresioniran njihovim hafirima te pregradama uz koje su 

stvoreni novi nanosi koji se efikasno napajaju tijekom kratkotrajnih 

monsunskih kiša koje su manje od 300 mm/godinu. 

Tamo sam shvatio prednost žetve kišnice u odnosu na kaptiranje 

podzemnih voda. 

Kakva se geotehnička rješenja za žetvu kišnice projektiraju i 

koriste u svijetu i što bi se od toga moglo primijeniti kod nas 

s obzirom na prirodne potencijale? 

–– 

UNICEF je na moj prijedlog u razdoblju od 1985. do 1988. 

financirao održavanje i gradnju novih hafira u Zapadnom, te 

pregrada na sezonskim potocima u Istočnom Sudanu, što se 

pokazalo veoma korisno. Ovi objekti se mogu koristiti i kod 

nas; hafiri na krškim poljima i ravničarskim terenima, a pregrade 

u koritima naših krških sezonskih potoka. Naši su krški 

tereni veoma vodopropusni pa treba osmisliti i koristiti ade- 

6 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.

kvatne izolacijske „plahte“ kako bi se voda sačuvala od infiltriranja 

u tlo, te uredili nasipi i na njima raslinje radi reduciranja 

evaporacije. 

ADEKVATNO ODRŽAVANJE SUSTAVA 

Što biste savjetovali investitorima kod gradnje kuće na vlastitom 

terenu; da li da u svoje projekte ugrađuju alternativne 

izvore pitke vode i kakve? Koji su stručnjaci u Hrvatskoj čije 

usluge pritom mogu zatražiti? 

–– 

Prilikom gradnje privatnih ili javnih zgrada, uz mala dodatna 

ulaganja, preporuča se uređivanje otvorenih ili zatvorenih 

bazena (lokve/jezerca, cisterna), gdje bi se skupljala i skladištila 

oborinska voda s krovova i terasa. Ona se može koristiti 

za uzgoj povrća, ukrasnog bilja, eventualno gašenje požara 

itd. Svakako treba osigurati preljev vode iz ovih bazena u 

smjeru sustava odvodnje, a takvi bazeni mogu, u izvjesnoj 

mjeri, reducirati intenzitet poplava. 

Kaže se da Dalmatinci vole piti kišnicu. Koliko je ona zdravstveno 

sigurna i kako osigurati mikrobiološku kakvoću vode 

u objektima za žetvu kišnice? 

–– 

Uz adekvatnu pažnju posvećenu skupljanju oborinske vode 

s čistih površina u čiste cisterne, koje treba održavati i prati, 

potrebno je filtrirati oborinsku vodu propuštanjem kroz sanduke 

šljunka i pijeska adekvatnog granulometrijskog sastava, 

te provoditi sustavnu kontrolu kakvoće vode. Ukoliko se laboratorijskom 

analizom utvrdi bilo kakvo zagađenje, potrebna 

je adekvatna purifikacijska intervencija po savjetu lokalnog 

Doma zdravlja ili druge relevantne institucije. 

U svijetu i kod nas sve se češće poziva na racionalno gospodarenje 

prirodnim resursima kao što je voda. Koliko je važno 

ulagati u ovakve objekte u svrhu osiguranja pitke vode 

putem ekološki prihvatljivog rješenja, ali i u svrhu očuvanja 

njihove kulturno-povijesne vrijednosti? 

–– 

Vrijedan je prirodni potencijal relativno velike ukupne količine 

oborina koje svake godine padnu na dinarski krš, uključujući 

i jadranske otoke. Kako su količine oborina najmanje 

tijekom vegetacijske sezone, kada je i najveća potrošnja vode 

u domaćinstvima i turističkim organizacijama, preporučuje 

se žetva kišnice tijekom kišne sezone i racionalno, higijenski 

ispravno učinkovito skladištenje vode. Treba ispravno osmišljavati, 

projektirati i graditi adekvatne objekte te obučiti 

korisnike kišnice za adekvatno održavanje tih sustava koji bi 

djelovali pozitivno i na prirodni okoliš. Postojeći objekti za 

skladištenje kišnice, posebno brojne cisterne uz crkve škole 

i neke druge javne objekte, prestavljaju vrijednu kulturnu 

baštinu pa ih treba održavati i štititi, što se najdjelotvornije 

postiže korištenjem tih vrijednih objekata. U Libanonu su 

prastare lokve poboljšane radi povećanja volumena, a dekoracije 

dogradnjom viših zaštitnih zidova pa predstavljaju 

ukras sela, te se voda iz njih koristi. 

ISKORISTITI POTENCIJAL 

U potrazi za novim izvorima, svojevremeno ste sudjelovali 

u brojnim hidrogeološkim istraživanjima podzemnih voda u 

zemlji, jedno od njih provedeno je i na Dugom otoku. Što su 

Vaše terenske analize pokazale? 

–– 

Malo jezero na Žmanskom polju na Dugom otoku 

ima tradicijske zdence s pitkom vodom, dok je 

voda u zdencima Velog jezera zaslanjena. Ja sam 

locirao kaptažu na mjestu gdje sam očekivao 

slatku vodu i zamolio crpljenje crpkom do najviše 

5 l/s. Ta je kaptaža produbljena i crpi se iz nje veća 

količina od 5 l/s jer su potrebe veće pa je došlo do 

očekivanog zaslanjenja. Zbog toga je instaliran 

desalinizator iz kojeg zaslanjeniju vodu, preporučeno 

je, treba uklanjati dalje od kaptaže kako se 

ne bi vraćala u kaptažu. Na primjeru Žmanskog 

polja može se preporučiti uređenje adekvatne 

akumulacije oborinskih voda na Malom jezeru, što 

nije jeftina zadaća obzirom na vodopropusnost 

slijevne poršine tog vrijednog malog krškog polja. 

UREĐENI SPREMNIK OBORINSKE VODE 

(HAFIR) 

1.GLAVNI VODOSPREMNIK S NASIPIMA I 

PRODUŽENIM KRILIMA (BRANOM) 

2. POMOĆNA BRANA 

3. OKNO S REŠETKOM ZA ULIJEVANJE VODE 

4. ZASUNSKO OKNO 

5. ZDENAC ZA CRPLJENJE VODE 

6. CIJEVI ZA DOVOD VODE U GLAVNI BAZEN (1) 

7. DODVOD VODE U EKSPLOATACIJSKI 

ZDENAC 

8. TALOŽNI BAZEN IZ KOJEG SE VODA TROŠI 

PRIJE NEGO IZ GLAVNOG REZERVOARA (1) 

9. POTOK ULAZNI 

10. PRELJEV VIŠKA VODE PREKO KRILA 

GLAVNE BRANE. 

Kako biste ocijenili dosadašnje napore u rješavanju 

problematike vodoopskrbe na otocima? 

–– 

Učinjeni su značajni pothvati, napori i uložena 

vrijedna sredstva radi rješavanja problematike 

vodoopskrbe na otocima. Zahvaljujući značajnim 

elektroprivrednim investicijama na dinarskom 

kršu, vrijedni hidrotehničari zaposleni u vodoprivredi 

i elektroprivredi u Splitu projektirali su i 

izveli podmorske vodovodne cjevovode od obale 

na otoke i dovele vodu na veći broj naseljenih 

otoka. Lošinjski arhipelag ima svoju vodu iz Vranskog 

jezera, a otok Vis ima svoj podzemni vodonosnik 

kojeg uspješno kaptira zdencima. Moj je prijedlog 

da se u svim otočkim naseljima i naseljima 

na dinarskom kršu intenzivnije koristit oborinska 

voda projektiranjem i realiziranjem adekvatnih 

objekata te racionalno upravlja raspoloživim oborinskim 

vodama koje prestavljaju veoma vrijedan 

potencijal. 

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 7

Renoviranjem danas, 

oblikujemo sutra 

Ono što radimo s postojećim zgradama određuje naslijeđe 

koje ostavljamo budućim generacijama. Suočeni sa sve manjim 

zalihama energije i sve očitijim učincima klimatskih promjena, više 

nije dovoljno samo postaviti visoke standarde za nove zgrade, 

već i raditi na kvalitetnim energetskim obnovama postojećih 

zgrada. 

Više na www.rockwool.hr 

50 % 

zgrada koje postoje 

danas, bit će u 

upotrebi i 2050. 

godine. 

IZOLACIJSKA RJEŠENJA OD 

KAMENE VUNE

KAD BI KUĆE PRIČALE, ŠTO BI KAZALE O NAŠEM VREMENU? 

Danas, općom površnošću 

i linijom manjeg otpora, u 

ime osamostaljene ljepote, 

prelilo se u arhitekturu mnogo 

dizajna, a dizajn je u arhitekturi 

neophodan kao začin u hrani i 

ništa više. 

Akademik DINKO KOVAČIĆ: 

Arhitektura se ne radi, ona se živi 

Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević 

Nakon što se u svibnju 2017. retrospektivnom 

izložbom „Rekapitulacije“ službeno rastao 

od arhitekture, Dinko Kovačić zaključio je 

u ožujku ove godine svoju „zadnju stranicu 

knjige“ nagradom struke za životno djelo. Akademik 

Kovačić jedna je od najrelevantnijih figura hrvatske 

arhitektonske scene 20. stoljeća te važan predstavnik 

kritičkog regionalizma. Nagrada Viktor Kovačić 

donosi mu zasluženu medijsku pozornost, Slobodna 

Dalmacija, Jutarnji list, radio Split, HRT prenose 

razgovore sa Dinkom Kovačićem, a radi prijateljstva 

sa našim zajedničkim suradnikom arhitektom i 

dizajnerom Dujom Šegvićem, pristaje na intervju i u 

GZD magazinu, pojašnjavajući: “Ako je nešto i rečeno 

što sam već kazao, razumite ja sam ipak arhitekt i važno 

je samo da mi se kuće ne ponavljaju” 



KUĆE SU KAO LJUDI 

Vašeg prezimenjaka nazivaju ocem moderne hrvatske arhitekture, 

karizmatikom, ali i kontroverznom ličnošću, jednim od 

najvećih tragičara hrvatske moderne. Jeste li vi baštinili nešto 

od njegove arhitektonske misli? Jeste li u svom profesionalnom 

radu imali uzora? 

–– 

Nedvojbeno je da je Viktor Kovačić najveća ličnost moderne 

hrvatske arhitekture. Svojim djelovanjem, pa i svojom karizmom, 

rekao bih, svojom snagom, ostavio je trag na svim generacijama, 

pa tim slijedom vjerojatno i na mene. Na dio pitanja, 

jesam li sam imao uzora, odgovorio bih: „Direktno ne“, 

međutim, imao sam svoje profesore od kojih sam učio. Učitelje. 

Pri tome mislim na profesora Šegvića i nadasve, profesora 

Magaša. Vjerojatno baš ta dvoja moja učitelja naučili su me 

kako. Kao iz one stare kineske priče: Stajao je čovjek uz rijeku 

i lovio ribu. Ulov je bio bogat. Priđe mu čovjek i reče: „Gladan 

sam, daj mi jednu ribu.“ „Ne dam ti ribu, nego naučit ću te kako 

se lovi riba.“ Eto, toliko o uzorima. 

Kada čitate popis zasluga kojima ste zadužili struku i prostor, 

a koje u svom obrazloženju nagrade navodi Udruženje hrvatskih 

arhitekata, postoji li još nešto što biste Vi osobno dodali? 

Nazivaju Vas čuvarom i promotorom duha mjesta i neraskidive 

veze čovjeka i prostora. Kako bi pjesnik u Vama rekapitulirao 

vlastiti arhitektonski lik i djelo? 

–– 

Mislim da je i to previše rečeno. Nemam ja što tu dodati, osim, 

veliko im hvala na tome! Vi kažete čuvar i promotor? Ja to 

podrazumijevam samo najelementarnijom svojom nezaobilaznom 

dužnošću. Znam, samo dosljednom pristojnošću, 

odmjerenom suvremenošću i nadasve poštovanjem, može 

se odgovoriti najsuptilnijim očekivanjima i mjesta i vremena. 

Kuće su kao i ljudi. Žive su, iskreno stvorene i s mjerom odmjerene 

pa i mentalitet imaju. To su moja betonska bića što bilježe 

vrijeme i štuju zavičaj. 

Kroz karijeru ste dobivali brojne značajne nagrade za svoja 

arhitektonska ostvarenja. Kakav su značaj i utjecaj one imale 

na Vas, a pogotovo ova Udruženja hrvatskih arhitekata kao 

svojevrsni sukus ukupnog rada, jedan lijep epilog nakon vašeg 

službenog umirovljenja? 

–– 

Da, dobio sam, kako Vi kažete, brojne i značajne nagrade. 

Svaka do ove je podrazumijevala podstrek. Doživljavao sam ih 

kao stimulans za još i za bolje. 

Ovu sam doživio potpuno drukčije. Takva je dob. Doživio sam 

je kao stisak ruke moje struke, i doživio sam je kao upozorenje 

da je vrijeme za rekapitulaciju učinjenoga. Vrijeme je da se 

okrenem za vlastitom brazdom. 

Zadaću arhitekture povezujete s onom kroničara koji tvrdim 

betonom zapisuje vrijeme i sva događanja u ljudima i društvu. 

Kad bi kuće mogle govoriti, što bi one ispričale o nama kakvi 

smo nekada bili i kakvi smo sada? 

–– 

Pred arhitekturom je bila i bit će uvijek ista dvojaka zadaća. 

Najprije, da pravi ljudima predispozicije za sretan život i još, 

baš još, da zapisuje događanja u društvu. Čak i bez našeg htijenja, 

arhitekturom se, još od prapočetaka pa sve do danas, i 

uvijek će tako biti, bilježi i svjedoči povijest. Kako jedan pjesnik 

reče: „I kad nas ne bude, govorit će stine.“ Kad bi kuće mogle 

govoriti? Uvijek samo istina. 

Bez mogućnosti utjecanja na to, pričale bi o ljudima koji određuju 

vrijeme. Pričale bi o potpuno raslojenome društvu, o 

profiterstvu i koruptivnosti kao značajkama vremena. Pričale 

bi o novom praktičnom moralu i žutim ljudima koji žive po 

rubu pravnih i moralnih normi, kojima materijalne mogućnosti 

nadilaze kvalitetu njihovih želja. Sfera je to obijesti, kad 

život postaje parada. Pričale bi o nezajažljivoj želji za profitom 

i osobnom promidžbom. Pričale bi o izblijedjelim odnosima 

među ljudima, o vremenu kad sreća polako ustupa mjesto prostom 

zadovoljstvu. 

Ekonomski fakultet, Split 

Kad bi kuće pričale... Pričale bi 

o potpuno raslojenome društvu, 

o profiterstvu i koruptivnosti kao 

značajkama vremena. Pričale bi 

o nezajažljivoj želji za profitom i 

osobnom promidžbom. Pričale 

bi o izblijedjelim odnosima među 

ljudima, o vremenu kad sreća 

polako ustupa mjesto prostom 

zadovoljstvu. 


Hotel Bretanide, Bol 

Najelementarniji savjeti 

studentima: 

- svaki oblik koruptivnosti 

savjesti za arhitekturu je 

poguban, 

- ne poigravajte se, u ime 

osobne promidžbe, s ničijim 

„parama”, a nadasve, 

ne poigravajte se ničijim 

sudbinama, 

- nikada ne smijete 

zloupotrijebiti ukazano vam 

povjerenje, 

- ne crtaj blagovaonicu, 

crtaj ručak. 

Vaša je temeljna teza da su kuće kao i ljudi, a pristojnost njihova 

zajednička obveza. Vremena, ljudi i prostor su se promijenili. 

Oni stariji će reći da je nekada bilo bolje, a što se s ulogom 

arhitekture dogodilo u međuvremenu, podržava li ona još uvijek 

to prijateljstvo ljudi i prostora? 

–– 

Podržava i uvijek će ga podržavati, onoliko koliko joj to ljudi 

dozvole. I zapamtimo, da ambijent čine zajedno, neodvojivo 

zajedno, prostor i ljudi. Tek nakon postignutog sklada, tog 

zajedništva, napne se aura što se zove život. I opet, kuće su 

kao i ljudi, a pristojnost je zajednička obveza. Da se zna, kuća 

je kao žena, pa može biti samo lijepa. Danas, općom površnošću 

i linijom manjeg otpora, u ime te osamostaljene ljepote, 

prelilo se u arhitekturu mnogo dizajna, a dizajn je u arhitekturi 

neophodan kao začin u hrani i ništa više. Što se tiče prijateljstva 

prostora i ljudi, rekao bih da je svakoj arhitekturi bila i bit 

će dužnost podržavati to prijateljstvo i svakome arhitektu je 

zadaća stvarati preduvjete za odnose među ljudima, jer jedino 

naši odnosi čine nas ljudima. 

ODGOVORITI ZAHTJEVIMA VREMENA 

U Vaša značajnija djela ubrajaju se neboder na Gripama, naselje 

Split3, Ulica Šime Ljubića, Ekonomski fakultet u Splitu, hotel 

Bretanida u Bolu, ceremonijalni prostori groblja Drenova u 

Rijeci... Kakav je osjećaj biti graditelj takvih antologijskih prostora 

i što osjećate kada danas prolazite tim istim prostorom? 

–– 

Osjećam ponos, a sve istine kroz čitav život, sve moje kuće, u 

ovoj su dobi doživjele preobrazbu. Prešle su u sferu sjećanja. 

U radost, doživljenu tijekom profesionalnog trajanja. Prolazeći 

ili prisjećajući ih se, mogu sa svakom iskreno razgovarati. 

Prateći život u njima, zaključio bih da su danas sve one moja 

okamenjena oduševljenja. Moji su anđeli čuvari. Nadasve sam 

sretan što sam prema svemu i svima uvijek bio dobronamjeran, 

a jedino savjesti odgovoran. I još sam sretan što se ni jedan 

ustupak nije provukao mimo mojih uvjerenja. 

Rad na projektu Split3 nazvali ste najbolje provedenim danima 

u životu, obilježenim entuzijazmom koji se vjerojatno nikada 

neće ponoviti u povijesti Splita. Jeste li u međuvremenu taj 

entuzijazam prepoznali u nekom novijem urbanističko-arhitektonskom 

projektu u Hrvatskoj? Prepoznajete li u nekom od 

svojih kolega tu radost stvaranja i življenja arhitektonskog 

posla na način kakvim ste ga i sami vodili? 

–– 

O Splitu 3, u jedno vrijeme mojoj najvećoj radosti, danas najrađe 

ne bih. On u ovom trenutku proživljava fizičku i moralnu 

eroziju. Upotrijebljen je, bolje reći zloupotrijebljen, u ime čistog 

koristoljublja, a što je najgore, sve to pod zastavom splitskog 

Arhitektonskog fakulteta. A o entuzijazmu, kao i poštenju? Uvijek 

ga je bilo i vjerujem da će ga uvijek biti. Istoga nikada. Prepoznajem 

ga među svojim studentima, produžecima mojim, 

kako ih ja volim zvati, a ljudi što uvjetuju vrijeme i okolnosti, 

posve su različiti. Prosti su i svojim htijenjem ne usmjeravaju 

ka sreći, već se zadovoljavaju i zaustavljaju na osamostaljenoj 

ljepoti. Ne osuđujem, ali iskreno prizivam, u svome gradu, 

organizaciju Urbanističkog zavoda, što bi bila jedina garancija, 

za strukom vođen red u prostoru. Samo tako može se odgovoriti 

zahtjevima vremena, baš kako to vrijeme, određeno ljudima, 

očekuje od nas. 



Gradili ste i za mlade: osnovne škole Meterize i Žrnovnica, Ekonomski 

fakultet, Srednjoškolski centar, Studentski dom Spinut, 

Tehnički školski centar. Nažalost, o takvoj gradnji se ne piše 

često, svi se više dive raznim luksuznim objektima za stanovanje. 

Kakav ste pristup u ovakvim projektima zauzimali kao 

arhitekt i je li bio izazov ispuniti određene funkcionalne zakonitosti 

koje takvi prostori zahtijevaju, ali i očekivanja mladih 

korisnika? 

–– 

Vi kažete, gradili ste za mlade, a ja ću dodati da sam gradio i za 

stare, a uvijek je bio isti cilj – graditi, kako je već spomenuto, 

betonska bića, što podrazumijeva prostore koji podržavaju 

i podstiču odnose među ljudima, jer ne zaboravimo, jedina 

količina odnosa je čovjek. Kuće moraju biti dobre. Nažalost, 

u pukotini te dobrote uvukla se agresivna ljepota. Nažalost, 

padom općih vrijednosti to više nije samo pojava, nego opći 

društveni program. Želja za osobnom promocijom je imperativ 

kod investitora i onih koji opslužuju. Tako nastaju narcisoidni 

investitori, narcisoidni projektanti i narcisoidne kuće. 

Na jednom mjestu navodite kako današnji Split karakterizira 

maligno bujanje, podčinjenost interesima privatnih vlasnika 

koji često ne znaju prepoznati pravu stvar. Podilaze li arhitekti 

previše investitorima? Koliko se danas u arhitekturi razmišlja 

o estetici, pristojnosti koju zazivate, održivom i skladnom suživotu 

građevine i prostora u kojem nastaje, a koliko samo o brzoj 

zaradi i kućama za pokazivanje, kako ih već znate nazivati? 

–– 

Rekli smo mi, u kućama je zapisano vrijeme. Maligno bujanje 

podrazumijeva ogromnu količinu pridošlih ljudi. Ljudi su 

to koji su sve svoje ljubavi ostavili daleko u svom zavičaju. 

Ostavili su zemlju, rodbinu, prijateljstva, čak i Boga su ostavili 

i došli potpuno prazni, rasterećeni svih odnosa. Oslobođeni 

čak i one minimalne doze obvezujuće pristojnosti. 

Nepripremljeni, neuki ljudi. Došli su kao prazni „škartoci“, 

vjetrom naneseni. Dobili su na upotrebu kuću, susjedstvo i 

grad. Stoga, na arhitektima je da im sam prostor bude uputstvo 

za korištenje. A podilaze li arhitekti previše investitorima? 

Sve što je više od dogovora i mjere, ja im ne bi savjetovao. 

A koliko se razmišlja o estetici? Ako ta estetika proizlazi iz 

suštine, dobro je, ali ako je to samo sušto i površno zadovoljenje 

izglancane površine i pogotovo, brze zarade, nije dobro. 

„PROFINA LIPA“ 

Kako se gradilo nekada, a kako danas? Danas većinom slušamo 

o borbi s kompliciranom dokumentacijom, ishođenjem 

dozvola, postupcima javne nabave. 

–– 

To je baš daleko od mene. I o tome nemam pojma. 

Interijer Ekonomskog fakulteta u Splitu 

Kao svoje najveće djelo navodite dugogodišnji profesorski 

rad na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Kako razmišljaju 

budući arhitekti koje ste imali prilike odgajati? Oni su Vama u 

znak zahvalnosti zasadili drvo, ukrasili hol fakulteta papirnatim 

pticama koje toliko volite, a što biste Vi izdvojili kao najvažniju 

poruku, dar koji ste im ostavili u nasljeđe? 

–– 

Rad sa studentima, taj trag u njima, što ga naglase pri svakom 

susretu, to poštovanje i zahvalnost što ga drže na površini, svakim 

danom znači mi sve više. Eto, u Čaporici je zazelenila „profina 

lipa“. A obećanje da će je uvijek posjećivati i zalijevati za 

staroga „profu“, od neprocjenjive je vrijednosti. Ako od mene 

ostane u njima samo onih par najelementarnijih savjeta, dosta 

je: 

• svaki oblik koruptivnosti savjesti za arhitekturu je poguban, 

• ne poigravajte se, u ime osobne promidžbe, s ničijim 

„parama”, a nadasve, ne poigravajte se ničijim sudbinama, 

• nikada ne smijete zloupotrijebiti ukazano vam povjerenje, 

• ne crtaj blagovaonicu, crtaj ručak. 

Kako ispunjavate umirovljeničke dane? Miruje li graditelj u 

Vama ili budno prati sudbinu svoga grada? 

–– 

Znam, arhitektura se ne radi, ona se živi. Dokaz je tome što 

nikada u životu nisam bio umoran. Baš kako reče ona stara 

mudrost: „Ako odabereš u životu zanimanje koje voliš, nikada 

nećeš raditi.“ Na takav način življenja više nisam spreman. 

Odluka je čvrsta poput zakletve. Za arhitekturu ja sam „bivši“. 

Kako ja to kažem: „Odvidao sam osigurače i više nema struje.“ 

Miruje graditelj u meni, a sudbina grada sada neka je na mlađima. 

Eventualno još samo poneki savjet, ako nekome ustreba. 

Bogu hvala, tijekom života opskrbio sam se prijateljstvima i 

hobijima pa s tim sretno nastavljam. 

Srednjoškolski centar GŠC, Split 

Nadasve sam sretan što sam prema svemu i 

svima uvijek bio dobronamjeran, a jedino savjesti 

odgovoran. I još sam sretan što se ni jedan 

ustupak nije provukao mimo mojih uvjerenja. 


R-32 

Ana & 

Alen 

22.5°C 

Daikin 

PRVI 

IZBOR 

za hlađenje 

i grijanje 

MULTI jedinice 

za MULTItasking 

Savršena temperatura u svim prostorijama. 

Baš po našoj mjeri. 

Iskoristite 12% popusta i mnoge druge prednosti 

• Jednu vanjsku jedinicu spojite na 2, 3, 4 ili 5 unutarnjih jedinica. 

• Uz ljepši eksterijer uživajte u vrhunskom komforu u svim prostorijama. 

• Upravljajte s bilo koje lokacije uz dodatni WiFi adapter. 

• Budite pažljivi prema ozonskom omotaču, iskoristite visok stupanj 

učinkovitosti i smanjite potrošnju energije s R32 multi jedinicama. 

• Registriracijom na standbyme.daikin.hr/hr/ 

produžite godine garancije. 

• Na multi vanjske jedinice spojitie sve naše R32 

unutarnje jedinice, uključujući Stylish od 1,5 kW. 

• Spojite vašu multi-jedinicu na hybridnu dizalicu 

topline sa spojem na instalaciju prirodnog plina. 

www.daikin.hr

ISPROBAJTE BESPLATNO NA: 

www.myarchicad.com 

Ružićeva 21, 51000 Rijeka 

+385 51 586 381 

kontakt@3dart.hr 

www.3dart.hr 

Irina Viner-Usmanova Rhythmic Gymnastics Center in the Luzhniki Complex, Moscow, Russia 

CPU PRIDE www.prideproject.pro 

eurotrade 9o 

Radno vrijeme: 

8:30 - 12:30 

17:30 - 20:00 

Eurotrade 90 d.o.o. 

I. Meštrovića 12A, 23000 Zadar 

Tel. 023 337 207 

Fax. 023 337 208 

info.eurotrade90@gmail.com 

www.eurotrade90.hr

HRVATSKI ARHITEKT S 

NIZOZEMSKOM ADRESOM 

BRANIMIR MEDIĆ: 

Javni 

natječaji 

nisu 

prikladan 

format za 

današnje 

vrijeme 


Foto: Branimir Medić 

Branimir Medić jedan je od hrvatskih arhitekata koji su izgradili vrhunsku karijeru 

u inozemstvu. Po završetku studija arhitekture u Zagrebu, upisuje postdiplomski 

studij na poznatom Berlage institutu u Nizozemskoj, nakon kojeg 

nastavlja svoje profesionalno djelovanje u uglednom amsterdamskom birou 

De Architekten Cie. Medić danas ostavlja velikim i brojnim nagradama ovjekovječen trag 

u gradnji novih urbanih središta u Nizozemskoj, rodnoj Hrvatskoj, ali i šire u inozemstvu. 

S renomiranim arhitektom razgovarali smo u sklopu njegova dolaska na splitske Dane 

arhitekture 3.0., gdje je gostovao kao jedan od glavnih predavača. 



Dinamičnost i minimalizam 

U jednom intervjuu navodite kao bitna pitanja: što je funkcija 

i koja je poruka arhitekture danas? Koja je bila njezina uloga 

nekada, u vrijeme dok ste se još oblikovali kao arhitekt, a koja 

sada kada i sami aktivno sudjelujete u kreiranju novih prostora? 

Grade li arhitekti danas bolji svijet nego prije? 

–– 

Građenje je jedna od najstarijih djelatnosti. Dakle, arhitektura 

je oduvijek bila važna djelatnost. Naravno da je razvoj društva 

i tehnologije imao utjecaja na način i intenzitet građenja. Tako 

da nije neobično što se uloga arhitekture modificira kroz vrijeme. 

Diplomirao sam na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. 

Zagrebački fakultet je tehnički fakultet, a tada aktivni 

profesori su generacijski pripadali dobu kasnog modernizma 

i poslijeratne izgradnje. Društvene prilike i velika potreba za 

izgradnjom tražile su rješenja u modernim tehnologijama 

gradnje. Kombinacija vjere u tehnologiju i potrebe tog vremena 

stvorila je okvir za funkcionalnu arhitekturu. Osamdesetih 

funkcionalizam polako zamjenjuje postmodernizam koji 

vjeruje u kontinuitet, za razliku od modernizma koji propagira 

neku vrstu novog početka. Iako dijametralno suprotne ideologije, 

obje su vrlo važne za arhitekturu. Napokon živimo u vremenu 

bez dogme, vremenu međusobnog uvažavanja, mislim 

da je to formula novog vremena. 

Građevine danas nisu toliko unificirane kao nekada, ali se čini 

da životni stil suvremenih urbanih stanovnika je. 

–– 

Multikulturalno društvo ima puno veću potrebu za individualnošću. 

Ritam života, mogućnost komunikacije i mobilitet 

su u potpunosti promijenili kartu svijeta. Mislim da će granice 

nestati u potpunosti. Globalna ekonomija ne poznaje granice. 

Ljudi su manje vezani za jedno mjesto i taj će fenomen 

biti još ekstremniji u budućnosti. Naravno da 

se to odražava na pojavnost gradova i arhitekture 

općenito. 

Kao temelj arhitekture navodite znanje arhitekta i 

razumnost toga što radi. Što je s kreativnošću? Koliko 

ona pomaže/odmaže onom praktičnom, razumskom 

djelovanju? 

–– 

Mislim da tehnologija i znanje uopće nisu nikad bili 

važniji u povijesti ljudskog roda. Gotovo da nema 

stanovnika koji dnevno nije u kontaktu s tehnologijom. 

Poznavanje jezika, korištenje pametnih telefona. 

Mileniums, nova generacija odrasla uz računalnu 

tehnologiju, sigurno su najobrazovaniji ljudi 

ikad. Novi mediji pružaju nevjerojatne mogućnosti, 

tako da je gotovo nemoguće govoriti o nedostatku 

kreativnosti. Možda bi se moglo govoriti o neomodernistima. 

Pragmatični i individualni u isto vrijeme. 

Kako biste opisali svoju arhitektonsku filozofiju, nazovimo je 

tako? Na jednom mjestu Vaše zgrade opisuju kao minimalističke 

i istovremeno dinamične. Je li taj dinamični minimalizam 

Vaš prepoznatljiv rukopis koji povezuje sve Vaše projekte? 

–– 

Kada govorim o našoj arhitekturi, onda mislim na naš ured i 

dugogodišnju uspješnu suradnju s Perom Puljizom i svim ljudima 

koji su prošli kroz naš ured, zadržali se dulje ili kraće, a 

bilo ih je preko tisuću. Svatko od njih je ugradio i još uvijek ugrađuje 

po jednu ciglu u našu arhitekturu. Pero i ja smo modernisti 

u svojim temeljima, a vrijeme i ljudi s kojima radimo nam 

omogućavaju da se udaljimo ili ponovno vratimo ka svojim 

početnim premisama. Mislim da svatko mora imati svoj gravitacijski 

sustav koji vas uvijek vraća osnovama. Volimo istraživati, 

surađivati s različitim strukama i ljudima. Možda je to 

objašnjenje suprotnosti dinamike i minimalnog u našem radu. 

Vaš je rad nedjeljiv od dugogodišnjeg prijateljstva i partnerske 

suradnje s Perom Puljizom. Nedavno su nam mladi arhitekti 

rekli kako prema njihovom mišljenju arhitektura nije one man 

job jer je uvijek bolje kada imaš i drugo mišljenje. Kako se Vas 

dvoje nadopunjujete u svom radu? 

–– 

Mislim da je tajna u poštivanju tuđeg mišljenja za zajedničko 

dobro. Mi uvijek pažljivo slušamo praktikante koji su obavezan 

dio tima. Mladi ljudi donose neočekivano i svježinu u našem 

radu. Mislim da smo to naučili još na Institutu kroz rad na projektima. 

Dijalog je najljepši dio naše profesije. 

Održivost kao nužnost 

U kontekstu globalnih trendova, održivost nazivaju jednom 

od temeljnih postavki novog racionalizma u procesu gradnje. 

Koliko Vi u svom radu reflektirate svoja promišljanja ove teme? 

Prema Vašem mišljenju, koliko je suvremena hrvatska arhitektura 

inovativna i progresivna po pitanju održivosti? 

–– 

Resursi, prostorni i materijalni, nisu beskonačni. Broj i standard 

stanovnika u svijetu rapidno raste. Globalna ekonomija 

pokrenula je lavinu konzumacije koju je teško zaustaviti. Održivost 

je jedina mogućnost. Pritom mislim da prvenstveno treba 

raditi na edukaciji, odvikavanju od nepotrebne konzumacije. 

Održivost je naprosto nužnost. Europski standardi su izuzetno 

visoki, a Nizozemska je postavila još više ciljeve. Za to postoje 

dva razloga: razvoj svijesti o opstanku i poticanje nove ekonomije. 

Novi izazovi su nova prilika za razvoj i dominaciju. Kreativne 

industrije u svim sektorima, pa tako i u građevinskom, 

moraju ulagati u razvoj novih znanja i tehnologija. Ulog se u 

pravilu višestruko vraća. Mislim da nema razloga da Hrvatska 

ne iskoristi priliku. 

Kada govorimo o odabiru projekata koji su jamstvo kvalitete i 

zaštite javnog interesa, kakvu biste usporedbu povukli između 

nizozemske zakonske regulative i prakse koja se tiče javne 

nabave te one hrvatske? 

–– 

Hrvatska ima tradiciju javnih arhitektonskih natječaja. Javni 

natječaj je svakako mogući oblik demokracije. Nažalost, taj 

format nije prikladan za današnje vrijeme. Naime, dobro je da 

struka kontrolira kvalitetu, ali je teško sašiti odijelo za nekoga 

koga niste nikada vidjeli. Nizozemska također ima natječaje, ali 

oni su obavezni samo u slučaju ako se radi o zemljištvu u vlasništvu 

grada ili javnom novcu. Mislim da je potpuno apsurdno 

da privatni investitor ne može odabrati svog arhitekta. Pa niti 

nama nitko ne bira odijelo. Dakle, investitor bira svog arhitekta, 

on radi projekt koji se predstavlja stručnoj komisiji koja 

procjenjuje arhitektonsku vrijednost projekta. U slučaju da 

nivo arhitekture nije zadovoljavajući, ne može se dobiti građevinska 

dozvola. To je ozbiljno tijelo koje se sastoji od iskusnih 


arhitekata, planera i povjesničara. Ako se radi o javnom interesu, 

natječaji se raspisuju za konzorcije, a ne za arhitekte. To 

je kombinacija investitor, korisnik i arhitekt. Na ovaj se način 

izbjegava niz nesporazuma, a rezultat je od zajedničkog interesa. 

To je znatno jeftinije i efikasnije. 

Koliko su Vas život u inozemstvu i postdiplomski na uglednom 

nizozemskom Berlage Institutu oblikovali kao arhitekta, otvorili 

vidike, promijenili način razmišljanja? Što Vas je motiviralo 

za odlazak i biste li to označili kao ključni trenutak u Vašem 

profesionalnom razvoju? 

–– 

Promjena sredine je poticajna. Mislim da mladi ljudi iz Hrvatske 

ne odlaze nužno zato što im je loše, mladi ljudi su željni 

znanja i novih iskustava. To je bio jedini razlog zbog kojeg sam 

Dali ste pečat u gradnji nizozemskih gradova. Kakav je osjećaj 

šetati ulicom tamo u bijelom svijetu i vidjeti građevinu nastalu 

prema Vašoj ideji? 

–– 

Davanje pečata nizozemskoj arhitekturi možda nije najprikladnija 

definicija našeg djelovanja, ali smo u proteklih, skoro 

30 godina djelovanja svakako imali prilike napraviti doprinos 

u planiranju i arhitekturi. Kada prolazite pored dijela grada 

ili građevine gdje ste sudjelovali kao jedan od članova tima 

potrebnog da bi se to moglo ostvariti, miješaju vam se osjećaji 

ponosa i samokritičnosti. Uvijek se može napraviti bolje. 

Navodno je čuveni arhitekt Le Corbusier umro duboko nesretan 

misleći da nije uspio napraviti niti jedno kompletno djelo. 

Mi srećom nemamo toliko veliko breme. 

Vaš rad pokriva čitav raspon građenja i urbanog planiranja, 

od korporacijskih zgrada do privatnih vila. Što Vam je do sada 

predstavljalo najveći izazov u karijeri? Koje biste projekte 

izdvojili kao značajnije, a koju lokaciju kao najinspirativniju za 

rad? 

–– 

Mislim da je najveći izazov bila kriza 2008. Kriza je nova prilika. 

Nakon krize se sve resetira i morate krenuti ispočetka. U Nizozemskoj 

je nestalo jako puno ureda, a istovremeno ih je nastalo 

dvostruko više. Novi investitori, nove potrebe, sve je novo i 

otišao u Nizozemsku. Nizozemska je početkom devedesetih 

bila svjetska arhitektonska velesila. Kao mladi arhitekt želite 

biti dio napretka. Mislim da sam minimalno 50 posto određen 

novom sredinom. Sretan sam s kombinacijom. Mislim da nas 

to čini zanimljivim na nizozemskom tržištu. 

Ponos i samokritičnost 

izgleda upravo obrnuto od onoga što ste očekivali. Veliki uredi 

poput našeg su imali najviše problema jer su naprosto bili preveliki 

za tržište koje se prepolovilo. Krenuli smo na globalno 

tržište, proširili djelatnost, ekspertize. Danas smo ponovno na 

sigurnom kursu, ali bogatiji za važno iskustvo. 

Kako biste opisali iskustvo rada i suradnje sa stranim investitorima 

koji dolaze iz potpuno drukčijih kulturnih sredina, navest 

ću kao primjer Aziju? Koliko je za Vas kao arhitekta izazovno 

promišljati gradnju unutar potpuno nepoznatog društveno-povijesno-socijalnog 

konteksta, načina života, ali i drukčijeg 

doživljaja estetike u arhitekturi? 

–– 

Rad na stranom tržištu je zahtjevan. 

Teško je razumijeti mentalitet, način percepcije, ali je vrlo 

inspirativno intervenirati u nepoznatim kulturama. U većini 

zemalja nas pozivaju jer žele doći u direktan kontakt s nizozemskim 

znanjima i iskustvima. Projekt je idealan način učenja, 

mislim da učimo jedni od drugih. 



PASIVNE KUĆE KAO MODEL VISOKE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 

Ljubomir Miščević: 

MNOGO JE LOŠE 

IZVEDENIH 

OBNOVA S 

PREMALO 

PODIGNUTIM 

ENERGETSKIM 

RAZREDOM 


Foto: Ljubomir Miščević 

Unazad 14 godina u Hrvatskoj se bilježi progresivan rast broja ostvarenih pasivnih obiteljskih 

kuća koje slijede višestambene zgrade i zgrade mješovite stambeno poslovne namjene, 

a u posljednje vrijeme i zgrade poslovne namjene te dječji vrtići kao prvijenci zgrada javne 

namjene. Samo ispravno projektirane i izvedene pasivne kuće osiguravaju predviđene uštede, 

omogućavaju toplinsku, vizualnu i akustičnu ugodnost te ostvaruju najvišu razinu održivosti i sigurnosti. 

O ovoj smo temi razgovarali sa stručnjakom u području napredne energetske učinkovitosti red. prof. 

art. Ljubomirom Miščevićem, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Miščević ove godine 

obilježava 40 godina rada od prvog izvedenog projekta pasivne sunčane obiteljske kuće Š1 u Zagrebu. 

POZITIVNI POMACI 

Koliko je Hrvatska napredovala po pitanju energetske učinkovitosti 

u odnosu na druge zemlje EU? 

–– 

Hrvatska na svoj način hvata ritam sa zajedničkom regulativom 

koju moramo uvažavati. Ipak, svakoj je članici prepušteno da 

na temelju vlastitih preduvjeta, zahtjeva, metoda i odgovornosti 

sama donosi definicije unutar danih parametara i tako 

određuje kvantitativnu razinu energetske učinkovitosti. Želim 

napomenuti da se članicama EU ne brani postizanje sve viših 

razina energetske učinkovitosti od do danas usvojenih. Scenarij 

„3 x 20 do 2020“ je odavno prošlost, jer sve obvezujuće nakon 

sljedećih šest mjeseci je samo polazna platforma s koje se mora 

ostvariti predstojeće scenarije za 2030., 2040. s pogledom na 

2050., a čak i dalje, posebno u kontekstu napuštanja ugljičnog 

doba i prilagodbi klimatskim promjenama. 

Zahvaljujući sredstvima iz EU fondova, osvješćivanje javnosti 

je zasigurno naprednije. A konkretni rezultati na terenu? Zavisi 

kako ih doživljavate. Primjerice, u javnosti se naglašava količina 

obnovljenih zgrada kojima je povišena energetska učinkovitost, 

ali ne i energetski razred do kojeg su obnovljene. Postizanje 

energetskog razreda B za stambene zgrade danas više nije 

poseban uspjeh. 

Koje biste gradove i projekte istaknuli kao pozitivne primjere? 

–– 

Koprivnica je grad najbolje prakse u Hrvatskoj i regiji što potvrđuju 

brojna domaća i međunarodna priznanja. Prva je u Hrvatskoj 

ukinula komunalnu naknadu u punom iznosu za zgrade 

koje će se izvesti na razini A+ energetskog razreda prema definiciji 

pasivne kuće. 

Već je prva višestambena zgrada izvedena u 2011. imala i 

aktivni toplinski sunčani sustav za zagrijavanje potrošne sanitarne 

vode pa je prema novijoj definiciji možemo svrstati u 

pasivnu kuću plus. U Zelenom kvartu Koprivnice do sada su 

ostvarene tri višestambene zgrade i prva svjetska implementacija 

ventiliranog fasadnog sustava ECO-SANDWICH® na obiteljskoj 

kući. Gotovo je nevjerojatna činjenica da je sve te zgrade 

bilo moguće izvesti u okviru programa državne poticane stanogradnje. 


Možete li nam opisati iskustvo rada na realizaciji projekata 

pasivnih kuća? 

–– 

Pasivna kuća postoji već 28 godina kao iskustvo najbolje 

prakse. Odgovor na ovo pitanje je velika zasebna tema, jer doista, 

kako ove godine obilježavam 40 godina rada u području 

napredne energetske učinkovitosti, mnogo je raznih iskustava 

kroz projekte, domaće i međunarodne znanstvene i razvojne 

istraživačke projekte, inovacije i uz usporedni rad u obrazovanju, 

na zakonskoj regulativi i dr. Godine 1979. projektirao 

sam obiteljsku kuću Š1 sa staklenikom - zimskim vrtom izrazito 

južne orijentacije. U Mariji Bistrici je 1985. izvedena prva 

pasivna sunčana kuća u Hrvatskoj s termoakumulacijskim 

zidom u zimskom vrtu s podnim spremnikom i bioklimatskim 

ventilacijskim sklopom. Slijede obiteljske kuće V1 u Koprivnici 

1986., P3 u Zagrebu 1993. s istim energetskim konceptom, kuća 

T1 u Bjelovaru 2004. kao prva u Hrvatskoj inteligentna kuća s 

podnim spremnikom topline. Nakon iskustava s pasivnim sunčanim-bioklimatskim 

modelom, dogodila se pasivna kuća koja 

je također pasivna sunčana, ali razvojem tehnologije i priuštivosti 

ostalih komponenti slijedi novo, napredno iskustvo. Redizajn 

za prvu pasivnu kuću u Hrvatskoj - M4 u Bestovju iz 2005. 

postaje temelj za sudjelovanje u prvom projektu EU na Arhitektonskom 

fakultetu kojeg sam vodio za Hrvatsku. Slijedili su 

brojni projekti i ostvarenja obiteljskih kuća, savjetovanja i daljnja 

istraživanja u okviru domaćih i EU projekta. 

NIJE SVE U UŠTEDI ENERGIJE 

Oslanjate li se kao arhitekt na određene sustave certificiranja 

kao dodatnu garanciju postizanja željenog standarda pasivne 

kuće? 

–– 

Nemam potrebu korištenja sustava dodatnog certificiranja, jer 

je standard pasivne kuće, ukoliko se dosljedno stručno ostvaruje 

prema definicijama istoga, u potpunosti vjerodostojan. Za 

potvrdu ostvarenja standarda pasivne kuće potreban je certifikat 

za pasivne kuće koji je jamstvo energetske učinkovitosti, 

toplinske, vizualne i akustične ugodnosti, a posljedično i niske 

emisije CO 2 i drugih stakleničkih plinova. Svi uporabljeni ugrađeni 

materijali, elementi i instalacijski sustavi, opreme, moraju 

zadovoljavati tekuće propise o recikliranju, zaštiti okoliša i dr. 

kako bi u potpunosti bili sukladni nacionalnim i globalnim 

zahtjevima održivosti. 

U studenom organizirate 12. Dane pasivne kuće. Koliko je u 

međuvremenu ova tema zaživjela u javnosti? 

–– 

Dani pasivne kuće svjedoče o kontinuiranom interesu o energetski 

najnaprednijoj visokoučinkovitoj novogradnji i dubinskoj 

obnovi „faktor 10”. Model pasivne kuće kao standard energetskog 

razreda A+ uz primjenu obnovljivih izvora energije je 

zasigurno sve realniji, nadam se i sve skoriji sljedeći prihvaćeni 

model tzv. gotovo nulte energetske zgrade. Za mene je u profesionalnom 

projektantskom radu već dugo nešto „blizu nule“ 

ono što je blizu, ali iznad nule! Sve brojnije energetske obnove 

u programima državne i lokalne uprave daleko su od standarda 

pasivne kuće. Nije problem fizikalno i izvedbeno postići 

A+ energetski razred, ali ukoliko nije prema definiciji pasivne 

kuće koja obvezuje na integrirani ventilacijski sustav s rekuperacijom 

otpadne topline i odgovarajuće niskotemperaturne 

sustave, u pravilu je proizvedena šteta, jer se u takvim slučajevima 

ne postižu preduvjeti zdravog življenja. Nije u uštedi energije 

sve! Zbog nedovoljne potpore investitora za takve zahvate, 

još uvijek nema niti jedne cjelovite obnove zgrade, a kamoli 

naselja do „faktora 10“. Obnova se provodi s prioritetom broja 

ostvarenja, a ne na temelju naprednijeg energetskog standarda 

u skladu s globalnim i EU scenarijima održivosti. U Hrvatskoj je 

na žalost izvedeno mnogo obnova koje već treba obnoviti zbog 

nekvalitetne izvedbe i realno premalog podizanja energetskog 

razreda. 

Koliko se uopće kod nas u javnom zgradarstvu održiva arhitektura 

smatra važnom? 

–– 

Godine 2009. potaknuo sam utemeljenje i bio prvi voditelj 

Odbora za energetski učinkovitu i održivu arhitekturu u Hrvatskoj 

komori arhitekata. Do danas mi nije poznat razlog ukidanja 

tog Odbora koji je poticao i provodio razne programe napredne 

energetske učinkovitosti i održivosti. To je nažalost jedan od 

neobjašnjivih postupaka koji nanosi štetu struci, jer onemogućava 

kvalitetnu i odgovornu provedbu stručnog usavršavanja 

na razini Komore o ovoj aktualnoj i višestruko važnoj temi. 

Koliko su klijenti i izvođači radova otvoreni prema suvremenim 

materijalima i tehnologijama gradnje? 

–– 

Primjena suvremenih materijala i tehnologije građenja je nužnost 

koju se mora prihvatiti kao činjenicu razvoja koji donosi 

kvalitetnija ostvarenja. To je moguće samo ukoliko su projektanti 

i izvođači dovoljno obrazovani, a zakonska regulativa 

dovoljno motivirajuća. Mogu reći da sam sretan, jer velika 

većina mojih investitora sve bolje shvaća naprednu energetsku 

učinkovitost i održivost, dakako uz zahtjeve odgovarajuće građevinske 

fizike i instalacijskih sustava. 

U PRIPREMI PRVE PASIVNE KUĆE PLUS 

Koji su građevinski materijali neizostavan element trajnosti, 

stabilnosti i održivosti građevina budućnosti? 

–– 

Materijali novih tehnologija morat će zadovoljiti suvremene kriterije 

održivosti u skladu s ciljevima UN i EU, visoke energetske 

učinkovitosti, smanjenja emisije stakleničkih plinova, reciklažu 

u kontekstu kružnog gospodarstva, što duži životni vijek i troškove 

održavanja te zahtjeve sigurnosti. Spomenuti ECO-SAN- 

DWICH® sustav u betonskim dijelovima sadrži kao agregat do 

50% recikliranog građevinskog otpada, a čak ima i nešto bolja 

svojstva od klasičnog betona. To je doista izvrsna inovacija koja 

sudjeluje u zaštiti okoliša i kružnom gospodarstvu! Ako govorimo 

o statičkoj stabilnosti npr. na potres, neizbježni su armirano-betonski 

konstrukcijski sustavi. Opeka i porobeton također 

zadovoljavaju zahtjeve nosivosti. Stižu nam novi betoni poput 

svjetlopropusnih i samoizlječivih, novi nanotehnološki materijali, 

a vjerujem da će u bliskoj budućnosti u Hrvatskoj zaživjeti 

uporaba slame, konoplje, ovčje vune, celuloze, algi, gline i drugih 

zapostavljenih prirodnih materijala. 

Kako biste ocijenili transparentnost i učinkovitost sustava 

javne nabave u hrvatskom graditeljstvu? 

–– 

Velik dio učinkovitosti javne nabave danas ovisi o potrebnoj 

pravovremenosti procjene porasta cijene rada, jer o njoj ovisi i 

održivost investicija. Projekt i ostvarenje Prve ECO-SANDWICH® 

kuće u Zelenom kvartu Koprivnice je ujedno i prva implementacija 

usporedo razvijenog modela tzv. zelene, inovativne i održive 

javne nabave. 

Na kojim ste projektima trenutačno angažirani? 

–– 

Izdvojit ću projekt obiteljske kuće H2 u Zagrebu i F4 u Dugoj 

Resi koje će vjerojatno biti prve pasivne kuće plus u Hrvatskoj. U 

iščekivanju smo modela financiranja za izvedbu 4. šparne hiže 

- višestambene zgrade projektirane za Zeleni kvart u Koprivnici, 

a poseban je izazov projekt rekonstrukcije s dogradnjom Tehničke 

škole Ruđera Boškovića u Zagrebu. 

Za više informacija provjerite naše web stranice: 

www.arhitekt.hr 

www.kpk.hr 

www.miscevic.net 



PLIN RADON 

I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE 

Autor: Tanja Herr, dipl. ing. arh. 

Problemi koji mogu biti uzrokovani plinom radonom 

nisu nešto što bi se moglo pojaviti preko noći. Radon 

je prisutan cijelo vrijeme otkako je postojalo čovječanstvo, 

ali njegov utjecaj nije bio dobro poznat. Radon 

je plin bez boje, mirisa i okusa, pa na njega lako zaboravimo. 

Novi zahtjevi niskoenergetske gradnje imaju velik utjecaj na 

povećani stupanj pojavljivanja zdravstvenih problema povezanih 

s radonom. Ova vrsta gradnje zahtijeva izvanrednu 

nepropusnost i smanjenje toplinskih gubitaka kroz ovojnicu 

zgrade, što nažalost znači i veće razine radona u prostoru. Problematikom 

pojave visokih koncentracija radona u zgradama 

bave se brojna znanstvena istraživanja. 

ŠTO JE PLIN RADON I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE 

KORISNIKA ZGRADE? 

Radon (Rn) je prirodni, radioaktivni plin koji nastaje raspadom 

radija-226. U prirodi izbija iz torijevih i uranijevih minerala, 

koji se praktično nalaze svuda u tlu. Uz radon su u zraku prisutni 

i elementi koji su njegovi kratkotrajni produkti. Ovi elementi 

sjedaju na stijenke dišnih puteva gdje se razgrađuju i oštećuju 

okolno tkivo. Dugotrajno izlaganje ovakvim mikro oštećenjima 

može dovesti do nastanka raka. Dok je količina radona u vanjskom 

zraku zanemariva (između 5 i 15 Bq/m3), ovaj plin postaje 

problematičan onda, kada se kroz građevne konstrukcije infiltrira 

u zatvorene prostore, gdje dolazi do značajne akumulacije. Koncentracija 

radona može tako narasti preko graničnih vrijednosti 

koje mogu početi ugrožavati naše zdravlje. WHO na temelju analiza 

ističe da su preventivne mjere potrebne u svim novim zgradama, 

gdje koncentracije mogu biti veće od 200 Bq/m3. 

PROBLEMI HERMETIČKI ZATVORENIH ZGRADA 

Glavni izvor radona u životnoj sredini je zemljište, na kojem 

se nalazi zgrada, stoga ćemo opisati načine prodiranja radona iz 

zemlje (slika dolje). 

Nekoliko različitih čimbenika utječe na stvaranje podtlaka u 

građevini, što dodatno ubrzava prijenos radona u prostor. Vjetar 

uzrokuje nadtlak i podtlak zraka između okoline i zgrade. 

Zbog zagrijavanja, zrak je u životnoj okolini topliji i stoga 

rjeđi, nego zrak u tlu, što uzrokuje podtlak i prodor zraka iz tla u 

podrum. 

Također je dokazano da se koncentracija radona u životnoj 

sredini povećava nakon jakih kiša. Kiša smanjuje propusnost tla 

oko zgrade u usporedbi s propusnosti tla ispod zgrade. 

ZAKONODAVNI ASPEKT 

U susjednoj nam je Sloveniji u siječnju 2018. godine stupila 

na snagu Uredba o sigurnosti ionizirajućeg zračenja i nuklearnoj 

sigurnosti (Službeni glasnik RS, br. 76/17). 

U Hrvatskoj je krajem 2018. Državni zavod za radiološku i 

nuklearnu sigurnost proglasio Akcijski plan za radon za razdoblje 

2019. – 2024. (NN 118/2018). 

Ovim se dokumentima određuje najviša referentna razina prosječne 

godišnje koncentracije radona u zatvorenim prostorima 

– 300 Bq/m3. Nove zgrade, u kojima se nalaze stanovi ili radni 

prostori, morat će biti projektirane i izvedene tako da koncentracije 

radona ne prelaze referentne razine (Službeni list Europske 

unije, 2013). Vlada Republike Slovenije, u svojoj Uredbi navodi 

da će sredstva biti dostupna za provedbu mjera protiv prodiranja 

radona u odgojne, kulturne, zdravstvene ili obrazovne ustanove. 

MIKROLOKACIJE PODRUČJA UGROŽENIH RADONOM 

Visoke koncentracije radona možemo očekivati na područjima 

gdje su tla porozna i stoga dobro propusna za plinove, što 

je naročito karakteristično za krška područja (vapnenci) i šljunkovita 

tla. Prikaz na stranici Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu 

sigurnost, slika 3 prikazuje samo područja za koja su mjereni 

podatci (južno od Ličko-senjske županije za sada nema mjerenih 

podataka). 

Za ukupnu procjenu opasnosti predložene su sljedeće ocjene 

potencijala radona u Njemačkoj: 

–– 

niska ( 500 kBq / m 3 ). 

RJEŠENJE ZA SPRJEČAVANJE PRODORA RADONA U 

ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE I DRUGE HERMETIČKI 

ZATVORENE OBJEKTE 

SLIKA 1: NAČINI PRODORA PLINA RADONA U GRAĐEVINU. 

Kao što smo već rekli, radon ulazi u prostor za stanovanje konvekcijom, 

tj. kroz pukotine i rascjepe i obično se zadržava u najnižim 

prostorijama, što ne znači da radon ne može doprijeti i do 

prostora na višim etažama. 


SLIKA 3: KONCENTRACIJA RADONA U ZATVORENIM PROSTORIJAMA IZRAŽENA U BQ/M3. 

Izvor: radon.dzrns.hr 

Ako se mjere zaštite od radona planiraju prije početka izvedbe, 

do gomilanja radona u prostoru ne mora doći. Samo zatvaranje 

pukotina nije dovoljna mjera, tako da se tome mora pristupiti cjelovitim 

rješenjem. Štoviše, ispostavlja se da mehanička ventilacija 

nije pouzdano rješenje, jer uzrokuje podtlak u prostoru, što omogućava 

još brži prolaz radona kroz konstrukciju. 

U praksi se kao najbolje rješenje, pokazala ugradnja posebne 

membrane, kao radonske barijere. 

To smo rješenje u FIBRANU već ispunili u sklopu sistemskog 

rješenja SEISMIC temeljnog jastuka, gdje je dodana radonska 

brana FIBRANhydro ANTI RADON. 

Ova je membrana, zajedno s osnovnom hidroizolacijom, zaštićena 

između dva sloja toplinske izolacije. Na taj je način jednostavno 

osigurati kontinuitet zaštitne ovojnice zgrade i radonske 

barijere. 

Ovo se rješenje zasniva na zahtjevima niskoenergetske gradnje, 

pod uvjetom da se građevina temelji na ploči. Radonska 

barijera, FIBRANhydro ANTI RADON je kompozit koji se sastoji od 

jednostrano samoljepive bitumenske membrane i poliesterskog 

laminiranog aluminija. 

U kombinaciji s FIBRANhydro SEISMIC 1,8 sk/sk, služi ujedno 

i kao hidroizolacija u tlu, u spoju između dva sloja toplinske izolacije 

FIBRANxps. Na slici 4 je prikazan detalj SEISMIC temeljnog 

jastuka sa slojem ANTI RADON membrane. 

Sastav slojeva odozgo prema dolje: 

1. armirano-betonska ploča 

2. FIBRANxps SEISMIC 400-L 

3. gornji sloj: FIBRANhydro SEISMIC t-1,8 sk/sk 

donji sloj: FIBRANhydro ANTI RADON 1,5 sk 

4. FIBRANxps 400-L 

5. podložni beton 

6. batuda 

7. kompaktirani teren. 

SLIKA 4: DETALJ SPOJA VERTIKLE I HORIZONTALE S ANTI RADON SLOJEM. 

Spojevi između pojedinih elemenata se moraju dobro preklapati, 

najmanje 10 cm uzdužno i 15 cm poprečno. Sve dilatacije 

se moraju izvesti na takav način da ne dođe do trganja uslijed 

slijeganja zgrade. Prije izvedbe moramo osigurati čistu podlogu, 

tako da se hidroizolacija dobro zalijepi na nju, kako bi se osigurala 

nepropusnost spojeva. 

ANTI RADON membrana mora biti postavljena kontinuirano 

po cijeloj površini poda, kao i na zidovima koji se nalaze ispod 

zemlje. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti detaljima proboja. 

+ 385 (0)99 654 2353 



ARHITEKTICA EMILIJA VLAHEK O JAVNIM PROSTORIMA NEKAD I DANAS 

ZA BOLJE JAVNE PROSTORE 

POTREBAN KONSTRUKTIVAN 

DIJALOG SVIH DIONIKA 

Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević Foto: gzd 

Uobičajena prostorno-planerska praksa u Hrvatskoj 

rezultira izgradnjom i uređenjem javnih prostora koji 

često nisu u skladu sa željama i potrebama korisnika. 

Takva su rješenja najčešće usmjerena na formu te su 

slabo povezana s okolnim prostorom. Edukacija i podizanje 

svijesti o značaju javnih prostora te komunikacija između svih 

dionika, preduvjeti su sustavnih promjena u pristupu planiranju 

i uređenju javnih prostora u Hrvatskoj. Jedan je to od 

glavnih naglasaka projekta „Čiji je ovo grad“, osmišljenog u 

Društvu arhitekata Varaždin, a koji se uz financijsku podršku 

Zaklade Kultura Nova provodio tijekom 2018. u partnerskoj 

suradnji s još četiri lokalna društva: Društvom arhitekata 

Zadra, Društvom arhitekata Šibenik, Društvom arhitekata 

Istre - Societa architetti dell’Istria i Društvom arhitekata, građevinara 

i geodeta Karlovac. U sklopu projekta objavljena 

je i publikacija „Smjernice za planiranje javnih prostora u 

Hrvatskoj“ u kojoj su objedinjena i sistematizirana razmijenjena 

znanja i iskustva. O projektu smo razgovarali s Emilijom 

Vlahek, dipl. ing. arh., koja je u suradnji s kolegicom Majom 

Kireta, dipl.ing.arh., bila zadužena za njegovu provedbu. 

ZASTARJELI MODELI PLANIRANJA 

Što Vas je potaknulo da upravo problem planiranja javnog 

prostora odaberete kao temu Vašeg projekta 

–– 

Projekt smo osmislile na temelju iskustva u kreiranju javnih 

prostora u Varaždinu koje smo stekle kroz našu svakodnevnu 

projektantsku praksu i kroz aktivnosti u DAV-u; angažirane 

smo na projektima javnih prostora i zgrada, sudjelovale smo 

u provođenju europskog projekta koji se bavio revitalizacijom 

bivše vojarne te u provođenju arhitektonsko-urbanističkih 

natječaja za javne prostore i zgrade. Primijetile smo da su 

modeli i obrasci planiranja javnih prostora u Hrvatskoj zastarjeli 

i nisu u stanju odgovoriti na izazove današnjeg vremena. 

Kao glavni nedostaci postojećeg pristupa ističu se: netransparentno 

vođenje procesa planiranja javnih prostora od strane 

lokalne uprave, parcijalno sagledavanje problematike javnog 

prostora i nedovoljan naglasak na javnom interesu naspram 

privatnog. S druge strane, javni prostori imaju nemjerljivu važnost 

za život jednog grada. Nasuprot privatnom vlasništvu, oni 

pripadaju svima i imaju ulogu gradskog „dnevnog boravka“. 

Kvaliteta i ugodnost života u nekom gradu uvelike ovisi o njihovom 

broju, kvaliteti i rasprostranjenosti. Stanovnici mnogih 

hrvatskih gradova privilegirani su jer uživaju u ulicama i trgovima 

nastalim prije više stotina godina, a da se istovremeno ne 

pitaju kakvi su javni prostori koji nastaju danas i što će ostati 

budućim generacijama u nasljeđe. 

Koje su sve aktivnosti i teme bile obuhvaćene projektom? 

–– 

Proteklih godina u svakom od gradova partnera dogodili su se 

razni projekti, inicijative i radionice na temu javnih prostora, 

ne nužno potaknuti od društava arhitekata. Kroz projekt smo 

željeli razmijeniti i sabrati sva individualno sakupljena znanja 

i informacije i na taj način pomoći jedni drugima. Organizirali 

smo tri dvodnevna susreta u Karlovcu, Zadru i Varaždinu, na 

kojima su održana izlaganja partnera o javnim prostorima u 

njihovim gradovima na zadane teme, predavanja stručnjaka, 

interaktivne radionice i vođene šetnje javnim prostorima gradova 

domaćina. Teme kojima smo se bavili kroz izlaganja su: 

pobuđivanje interesa i uključivanje javnosti u proces planiranja 

javnih prostora, privremeno korištenje kao metoda revitalizacije 

javnih prostora, male intervencije i umjetnost u javnom 

prostoru. Na završnom susretu u Varaždinu predstavljene 

su suvremene i inovativne metode planiranja javnih prostora. 

PROBLEM POVIJESNIH JEZGRI I 

PREDGRAĐA 

Do kakvog ste zaključka došli analizom postojećeg stanja 

otvorenih javnih prostora u gradovima sudionicima projekta? 

Dijele li gradovi slične pozitivne i negativne primjere 

iz prakse? 

–– 

Postoje mnoge sličnosti i poneke razlike. Općenito, može se 


eći da trenutno stanje javnih prostora u hrvatskim gradovima 

obilježava nesrazmjer između koncentracije kvalitetnih, 

uglavnom povijesno naslijeđenih javnih prostora u gradskim 

središtima, i nedostatka kvalitetno uređenih javnih prostora 

u predgrađima, uz poneke iznimke. Javni prostori u gradskim 

središtima uređuju se prvenstveno na nivou kako bi bili vizualno 

atraktivni i konzumirani kao lijepa kulisa u svrhu nekog 

komercijalnog, najčešće ugostiteljskog sadržaja. To je posebno 

izraženo u gradovima na obali u vrijeme turističke sezone, ali i 

kontinentalni gradovi koriste svoje najvrednije javne prostore 

na sličan način, organizacijom sezonskih manifestacija (npr. 

Advent). Ističe se primjer Zadra u kojem se ljeti javni prostor 

povijesne jezgre privatizira proširenjem ugostiteljskih terasa 

do te mjere da je onemogućena normalna pješačka komunikacija 

ulicama i trgovima. Izvan turističke sezone vrlo je malo 

sadržaja osmišljeno za stanovnike jer je većina prostora na 

Poluotoku zatvorena i preuređuje se do nove turističke sezone. 

U Karlovcu je stanje s povijesnom jezgrom sasvim drugačije. 

Karlovačka Zvijezda je opustjela odlaskom vojske i preseljenjem 

vitalnih funkcija izvan centra. Već 20-ak godina Karlovčani 

ne pronalaze način kako bi vratili život u svoju povijesnu 

jezgru. Kao što sam već spomenula, u predgrađima gradova 

nedostaje kvalitetno uređenih javnih prostora i sadržaja koji 

bi bitno unaprijedili kvalitetu života. Postojeći javni prostori, 

često su neodržavani i zapušteni i nedostaje im čak i minimum 

komunalne opremljenosti. Kao primjer možemo istaknuti 

zadarsko stambeno naselje Bili Brig. 

Na radionicama su sudjelovali i drugi dionici koji se bave planiranjem 

javnog prostora. Koja su bila njihova promišljanja 

na ovu problematiku u odnosu na Vaša stručna? 

–– 

Nažalost, uobičajena praksa planiranja javnih prostora u Hrvatskoj 

rijetko okuplja sve dionike i ne daje priliku iskazivanju 

različitih, ponekad i suprotstavljenih stavova i interesa, a time 

niti izgradnji zajedničke ideje i rješenja koje se temelji na dogovoru. 

No i kad se dogode rijetke prilike da se različiti dionici 

okupe za istim stolom, do izražaja dolazi isključivost i nespremnost 

na konstruktivni dijalog. Aktivističku energiju građanskih 

inicijativa koje provode udruge civilnog društva potrebno 

je usmjeriti u angažman kroz konkretne i provedive prijedloge 

i projekte i istovremeno raditi na smanjivanju tenzija između 

civilnog društva i institucija. Civilne udruge bi trebale odustati 

od isključivosti svojih nastojanja, a lokalna uprava i institucije 

biti otvoreni za prijedloge „odozdo“ jer im omogućuju drukčiju 

perspektivu i uvid u stvarne potrebe lokalne zajednice. Međutim, 

i arhitektonska struka, kao struka koja se primarno bavi 

prostorom, trebala bi preispitati svoju ulogu u planiranju javnih 

prostora i napraviti odmak od prevladavajućeg stava da je 

kvalitetno oblikovanje dovoljno da bi javni prostor bio uspješan. 

U tom smislu arhitekti bi trebali poraditi na otvorenosti, 

uvažavanju, valorizaciji i implementaciji mišljenja svih dionika. 

NEUSPJEŠAN SUSTAV JAVNE NABAVE 

Kakvo je Vaše iskustvo u postupcima javne nabave kada se 

radi o iznalaženju kvalitetnih i dugoročno najučinkovitijih 

rješenja za projekte uređenja javnih prostora? Kako biste 

općenito ocijenili učinkovitost sustava javne nabave u graditeljstvu? 

–– 

Sustav javne nabave u dobavljanju arhitektonskih projekata 

pokazao se kao izrazito neuspješan jer prečesto rezultira projektima 

loše kvalitete i u konačnici neuspjelim intervencijama 

u prostoru. Sve se to događa jer je glavni kriterij za odabir 

najpovoljnije ponude financijski. Stanje se nije bitno popravilo 

niti uvođenjem dodatnih kriterija za odabir najpovoljnije 

ponude. Za sad se u Hrvatskoj najkvalitetnija rješenja javnih 

prostora dobivaju kroz provedbu javnih natječaja – arhitektonskih, 

urbanističkih, krajobraznih, likovnih i oblikovnih. U društvima 

uređenijim od našeg postoje modeli koje bi valjalo proučiti, 

modificirati i primijeniti kod nas, npr. pada mi na pamet 

bečki model natječaja za poticanu stanogradnju. Na natječaj 

se javlja tim sastavljen od developera, arhitekta, krajobraznog 

arhitekta i konzultanta, a stručni ocjenjivački sud odabire najbolju 

ponudu na temelju unaprijed definiranih kriterija – planerskih, 

troškovnih, ekoloških i kriterija društvene održivosti. 

INTEGRALNO SAGLEDAVANJE PROSTORA 

Koje su to suvremene i inovativne metode planiranja koje 

predlažete u svojoj publikaciji? 

–– 

Prezentirane su četiri metode kojima je zajedničko da se baziraju 

na snažnom uključivanju lokalne zajednice i integralnom 

sagledavanju prostora. Radi se o europskom programu Urbact 

i američkoj metodi Placemaking te o dvije domaće inovativne 

metode nastale u Društvu arhitekata Zagreb: Akupunktura 

grada i Zagreb za mene. Urbact je program međuregionalne 

suradnje s ciljem podupiranja održivog i integriranog urbanog 

razvoja europskih gradova. Placemaking je način razmišljanja 

i djelovanja koji uključuje sve dionike javnog prostora u procese 

vezane za javni prostor, s ciljem kako bi se učinio boljim 

mjestom za život ljudi. Akupunktura grada počiva na ideji da 

se malim i preciznim akcijama u javnom gradskom prostoru, 

osmišljenim kroz interdisciplinarni proces i uz participaciju 

građana, može značajno poboljšati urbani život i socijalna 

kohezija zajednice. Zagreb za mene nastao je na temeljima 

Akupunkture grada, ali zahvaća širi gradski prostor – javne 

prostore na području cijelog Zagreba. Jedan od ciljeva bio je 

ravnomjerno rasporediti intervencije po kvartovima kako bi se 

postigla decentralizacija i kako bi se ostvario pozitivan učinak 

na cijelom gradskom području. 

Hoće li se ova stručna suradnja nastaviti i u budućnosti i očekujete 

li da će Vaše preporuke uroditi i konkretnim rezultatima 

u praksi? 

–– 

Kroz provedbu projekta međusobno smo se povezali, razmijenili 

znanja i iskustva i stekli neke nove kompetencije. Kao najveći 

izazovi u hrvatskom kontekstu ističu se niska društvena 

svijest o važnosti javnih prostora i aktivnog sudjelovanja javnosti 

u procesu planiranja, slaba educiranost predstavnika 

uprave i stručnjaka o novim metodologijama te netransparentnost 

u donošenju odluka i njihovom provođenju. Čini mi se 

da su to ujedno i teme na koje bi trebali biti fokusirani budući 

napori kako bi se stvorili preduvjeti da participativno i integralno 

planiranje javnih prostora postane uobičajena praksa u 

Hrvatskoj. 

KVARTART PRIMJER DOBRE PRAKSE 

„Kao primjere od kojih možemo učiti i mi u drugim 

gradovima, istaknula bih zadarski urbani festival KvartArt 

i arhitektonsku radionicu Gradionica. KvartArt je odličan 

primjer privremenog korištenja kojim se kroz radionice, 

koncerte, druženje i zabavu nastoji revitalizirati zapušteni 

javni prostor bivše vojarne Stjepan Radić. Gradionica je 

arhitektonska radionica koja ima za cilj osmisliti male i 

niskobužetne intervencije kojima se na brz i jednostavan 

način može poboljšati neki prostor i ispitati potencijal za 

daljnju revitalizaciju. Prošle godine Gradionica se bavila 

upravo javnim prostorima naselja Bili Brig.“ 



Vjekoslav Pavlaković, kolumna 

Neuravnotežena uređenost 

zadarske gradske jezgre 

Moj prvi susret s Gradom dogodio se neposredno nakon 

njegova oslobođenja, dalekih godina prošlog stoljeća. 

Imao sam oko osam godina kada je Grad bio gotovo 

sravljen sa zemljom. Posvuda su stršali porušeni zidovi 

nekadašnjih palača i nije postojala niti jedna ulica. Kalelarga je 

cijelom svojom dužinom bila hrpa ruševina visokih i do nekoliko 

metara. Danas su moja sjećanja na te doživljaje još uvijek stresna. 

AFIRMIRATI NAJVIŠE STANDARDE 

Treba znati da se pod pojmom Zadra smatrao prostor gradske/ 

povijesne jezgre i upravo je taj prostor doživio nevjerojatna razaranja. 

Zašto i kako se to dogodilo, teze su postavili mnogi eksperti 

i povjesničari, a o čemu postoje dokumenti kao povijesno svjedočenje 

o ratnim strahotama. 

Ovdje se prvenstveno radi o emotivnom kontekstu jedne 

mlade osobe pod pritiskom apokaliptičkog doživljaja, koji neizbrisivo 

ostaje u sjećanjima... Zahvaljujući 

Arhitekt i urbanist 


proveo je svoj čitav 

radni vijek u Zavodu 

za urbanizam grada 

Zadra, koji kao takav 

danas više i ne postoji. 

Danas u svojim umirovljeničkim 

danima 

živi na dvije adrese, na 

zadarskom Poluotoku, 

te u Božavi na Dugom 

otoku. Osim što vrijeme 

provodi u ribolovu, 

ali i virtualnim šetnjama 

diljem svjetskih 

metropola, također 

odvoji nešto svog vremena 

i za kolumnu u 

GZD magazinu. 

velikom entuzijazmu preostalih građana 

i onih koji su se ovdje doselili, prišlo se 

obnovi, odnosno u prvom redu uklanjanju 

ruševina. U tim radovima sudjelovali 

su svi fizički sposobni građani. Ono što je 

ostalo u svijesti osmogodišnjeg dječaka 

je brujanje mašina kako melju kamen i 

gomila ljudi koja je radila na tim ruševima. 

Vladao je izuzetan duh potrebe 

da se ostvare kakvi takvi uvjeti života u 

Gradu. Takvo stanje stvara kasnije neraskidive 

veze s određenim prostorom, 

što u krajnjoj liniji određuje i interese 

za čitav život. Baveći se povijesnom 

jezgrom grada - Poluotokom, nameće 

se temeljno pitanje: Kako čitav prostor 

urediti na način da u svakom pogledu 

afirmira najviše standarde? 

I dok su neki mikroprostori dovedeni 

u vrhunsko stanje uređenosti, još je uvijek previše prostora u 

stanju neprimjerene zapuštenosti. Grad se zahvaljujući elementu 

profitabilnosti postepeno transformira u sezonsku „smještajnu 

jedinicu“, dok je preostali dio godine prazan. Slijedom čega proizlazi 

problem da je Grad bez stalnih stanovnika, bez radnih prostora 

u kojima će njegovi građani pružati različite usluge od zanatstva, 

trgovine, kulture i drugih sadržaja, osuđen na odumiranje. 

Toj se bolesti mora prići aktivnom politikom regulacije propisa 

kojima bi se stimulirale navedene aktivnosti. Dodatno, izgradnjom 

velikih trgovačkih centara na perimetralnim dijelovima gradske 

jezgre, mali trgovački i uslužni lokali, kao trajni identitet Grada 

jednostavno nestaju, čime se u najvećoj mjeri gubi interes dolaska 

i boravka u Gradu. 

NEUREĐENI VS. UREĐENI PROSTORI 

Kao prostore uređenosti primjerene standardima vrijednosti 

sličnih povijesnih jezgri u gradovima Europe izdvojio bih trgove 

Šime Budinića, Petra Zoranića i Tri bunara, zatim Narodni trg s 

pripadajućim ulicama, cijeli prostor zapadno od Ulice Šimuna 

Kožičića Benje, odnosno ispred Donata i Nadbiskupskog ordinarijata 

do ulice Zadarskog mira 1358., potez Istarske obale s Morskim 

orguljama i Pozdravom Suncu s obalnim zidom te kompleks 

između ulica Šime Brusine i Kovačke, odnosno okoliš novog Kazališta 

lutaka. U pokušaju definiranja onih prostora u gradu za koje 

postoji potreba dovođenja u viši standard uređenosti stoje određeni 

kriteriji na temelju kojih treba predložiti odgovarajući postupak 

uređivanja. To su stanje očuvanosti pješačkih ulica u smislu 

održavanja kamenom opločenih površina te stanje održavanja 

zgrada u okruženju. 

Primjera prostora kojima je potrebno temeljito uređenje je 

podosta, ali jedan od najizraženijih je prostor Poljane N. Nodila, 

Ulice M. Bošnjaka, trga s Ulicom Jurja Divinića. Cijeli taj prostor 

koristi se kao parkiralište što je, blago rečeno, u potpunoj suprotnosti 

s nastojanjima Grada kako bi se smanjio intenzitet kolnog 

prometa. Potrebno je i uređenje cijelog poteza Obale kralja Petra 

Krešimira IV., s naglaskom na međuprostor između kamenog 

dijela obale i zelenih površna te samih tih prostora. Ovdje se radi 

o trajnim nastojanjima boljeg uređenja partera zamjenom tucaničkog 

pokrova s kvalitetnijim materijalom, a čime bi se proširila 

šetna i boravišna površina. Prostor zapadno od crkve sv. Marije je 

vrlo bogat arheološkim sadržajima kojima bi se, otvaranjem ove 

enklave, otvorile velike mogućnosti prezentacije. 

Spomenut ću i da su u mnogim ulicama pročelja zgrada oronula, 

grilje se od dotrajalosti ruše, dok u prilično frekventnoj ulici 

Nikole Metafore ima primjera postojanja ruševine. Vrlo ružnu sliku 

predstavljaju i građevine na samom bedemu između Pomorske 

škole i Studenskog centra, a o kojima smo već pisali. 

Kao dva moguća uzroka te neuravnotežene uređenosti prostora 

Grada navest ću: 

• Nedovoljan angažman gradskih vlasti prema uređenju nekih 

dijelova grada i to u smislu nepostojanja odgovarajuće komunalne 

službe koja bi kontinuirano pratila stanje u prostoru 

• Nedostatak dugoročnog programa održavanja i unapređivanja 

svih gradskih cjelina. 


SANACIJA TEMELJNOG TLA BEZ 

KOPANJA I PODBETONIRANJA 

Do stabilnog temelja u dva do tri dana 

Pukotine na objektu najčešće su 

znak slijeganja temelja, odnosno 

problema s tlom. Do slijeganja 

temelja dolazi zbog promjena u 

tlu, kako zbog prirodnih utjecaja, tako i 

zbog ljudskih. Najčešći uzroci vezani su uz 

utjecaj vode (oborinske, sanitarne, podzemne) 

koja svojim djelovanjem dovodi 

do omekšavanja, odnosno ispiranja tla i 

samim time smanjenja čvrstoće i nosivosti. 

Pored vode, čest uzrok su i suše, zatim 

stabla u neposrednoj blizini, nadogradnje 

objekta, vibracije od prometnica i potresa, 

te iskopi u blizini objekta. Nažalost, kada 

se pukotina pojavi, tada je već prekasno 

raditi samo na uklanjanju uzroka, već 

treba pristupiti stručnoj sanaciji temelja, 

odnosno poboljšanju temeljnog tla koje 

ćemo ovdje predstaviti. 

URETEK Deep Injections ili tehnologija 

dubinskog injektiranja, metoda je koja je u 

svijetu prisutna već oko 30 godina. Njome 

se, za razliku od zastarjelih metoda, ugroženom 

tlu povećava čvrstoća kako bi mu se 

povećala nosivost. Kod ovog načina specijalna 

smola u tekućem stanju se injektira 

ispod temelja, najčešće sve do dubine 3-4 

m. Po izlasku iz cijevi smola se širi u svim 

smjerovima velikom silom ekspanzije, zbijajući 

tlo i popunjavajući šupljine, te se 

nakon svega nekoliko sekundi suši i otvrdnjava 

čineći tako tlo čvrstim i stabilnim. 

Za razliku od klasičnih metoda koje kao 

materijal koriste uglavnom beton, odnosno 

cement, injektiranje smolom upotrebljava 

materijal vrlo male težine koja ne 

dovodi do dodatnog opterećenja tla. Tradicionalne 

metode zahtijevaju angažman 

građevinskih strojeva i posada uz nemale 

devastacije okoliša i znatno duže trajanje 

zahvata. Današnje poliuretanske smole 

imaju trajnost više od 120 godina i postižu 

tlakove ekspanzije u tlu i do 10.000 kPa što 

im omogućava primjenu u svim kategorijama 

tla i dubine injektiranja i do 15 m. 

Ono za što je klasičnom metodom nekad 

bilo potrebno 2-3 tjedna invazivnih građevinskih 

radova, danas se izvodi za svega 

2-3 dana, bez narušavanja svakodnevnih 

aktivnosti u objektu. Poliuretanska smola 

neškodljiva je za okoliš, te je hidrofobna 

(vodootporna), pa ujedno i smanjuje utjecaj 

vlage na temelje. Osim za injektiranje 

ispod temelja, uspješno se koristi i za podizanje 

(poravnavanje) podova i prometnica. 



SAMOOBNAVLJAJUĆI SUSTAV IZ PRIRODE PRIMIJENITI 

U MODERNOM GRADITELJSTVU! 

Matt Grocoff: 

Vlade trebaju 

olakšati 

transformaciju 

domova u kuće 

nulte energije 


Foto: Matt Grocoff 

pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a i na 

inicijativu Hrvatskog inženjerskog savjeta, Hrvatski 

savjet za zelenu gradnju ugostio je u ožujku na 

konferenciji „nZEB i BIM – Nova stvarnost“ kao 

glavnog predavača Matta Grocoffa, jednog od 

najpoznatijih američkih ekologa i zagovaratelja održivog 

razvoja. 

Grocoffov životni stil najbolja je reklama zelene politike koju 

zagovara na svojim javnim predavanjima diljem svijeta. Pažnju 

američke javnosti privukao je projektom restauracije viktorijanske 

kuće u Ann Arboru, a njegov se obiteljski dom danas smatra 

najstarijom kućom nulte energije u Americi. 

Nakon što je ugradio solarne panele, uveo geotermalni sustav 

grijanja i hlađenja, Grocoffov je dom poslužio i kao eksperimentalna 

baza za kuću nulte potrošnje vode. 

O uspjehu cijelog projekta dovoljno govori podatak da od 2011. 

nije platio nijedan račun za režije. Osnovao je konzultantsku 

tvrtku THRIVE Collaborative te u sklopu Living Building Challengea, 

međunarodno certificiranog programa održive gradnje 

pokrenutog od strane International Living Future Instituta, radi 

na izgradnji ekološki osvještenih i održivih zajednica. Povodom 

njegovog gostovanja u Hrvatskoj, sa svjetskim priznatim stručnjakom 

za kuće nulte potrošnje energije razgovarao je i GZD. 

JEDNOSTAVNO I JEFTINO 

Što je motiviralo jednog odvjetnika da postane jedan od najpoznatijih 

američkih ekologa i zagovaratelja održivosti? 

–– 

Znanost o klimatskoj krizi je poznata desetljećima. Znamo 

činjenice, znamo rješenja, a sada moramo djelovati. Imam dvije 

kćeri, od kojih će ova najmlađa, ako bude te sreće, proslaviti 

svoj 100. rođendan prvog dana proljeća 2114. To samo govori 

da, kada razmišljamo o klimatskim rokovima za 2030., 2050. i 

dalje, to nije tako daleka budućnost kao što mislimo. 

Koji je bio Vaš krajnji cilj kada ste započeli projekt kuće nulte 

energije u 2006. i jeste li ga postigli u smislu povrata investicije, 

energetske učinkovitosti i veće kvalitete života? 

–– 

Kada smo započeli renovaciju našeg 119 godina starog doma, 

htjeli smo pokazati koliko su zapravo jednostavna rješenja. I ne 

samo jednostavna, nego i najjeftinija moguća. Solarna energija 

je danas najjeftinija energija u svijetu, jeftinija od plina, 

ugljena ili one nuklearne, a i trošak pohrane baterija opada 

brže od predviđenog. U osnovi, unutar sedam godina možete 

isplatiti svu energiju koju će vaša kuća trebati tijekom svog 

vijeka trajanja. Mi od ožujka 2011. nismo platili račun za struju. 

S vremenom ćemo uvesti još solarne energije kako bismo 

postigli snagu 100 postotne energije za potrebe našeg električnog 

auta, tako da će naš cijeli život u kući pokretati sunčeva 

energija. 


Je li Vaš projekt inspirirao i ostale ljude s prosječnim primanjima 

kako bi počeli razmišljati i živjeti „zeleno“? Što savjetujete 

onima koji žele slijediti Vaš primjer? 

–– 

Nadam se da smo ljude inspirirali o tome što je sve moguće. 

Kako kaže jedna izreka: „Ako postoji, znači da je moguće”. 

Vlade trebaju ubrzati tranformaciju domova u kuće nulte 

energije. Svakome bi trebalo olakšati taj prijelaz od domova 

koji koriste električnu u one koji proizvode vlastitu ili kupuju 

obnovljivu energiju. Također bi trebalo uvesti poštenu cijenu 

na fosilna goriva u kojoj će biti uračunati „skriveni“ troškovi njihovog 

izgaranja (zagađenje okoliša, negativni utjecaj na zdravlje 

ljudi...op.a.). Uvođenje pristojbe na izgaranje ugljena bilo bi 

idealno rješenje pri određivanju njihove stvarne tržišne cijene. 

BIOMIMIKRIJA KAO RJEŠENJE 

Kažete da nam biomimikrija može pomoći redizajnirati našu 

civilizaciju u onu koja je ekološki obnovljiva, socijalno pravedna 

i kulturno bogata. Što možemo naučiti od zakona prirode 

na našem putu prema održivom rastu? 

–– 

Naši postojeći energetski, vodeni, hranidbeni i društveni 

sustavi datiraju još s početka industrijskog doba. Oni su linearni, 

nestabilni, na principu od vrha prema dolje bazirani 

sustavi, koji su postali beskorisni. Nisu prilagodljivi, ponekad 

su i neprikladni klimatskim promjenama, a kada se uruše, 

uruše se s katastrofalnim posljedicama. S druge strane, priroda 

stvara kompleksne, organske, prilagodljive sustave na principu 

od dolje prema vrhu koji se ponavljaju tijekom vremena. Oni 

su umreženi, decentralizirani i nelinearni. Biomimikrija nam 

daje odgovor na pitanje „Kako bi priroda kreirala ovo?“. Riječni 

sustavi, transport vode u drveću, kapilare u našim plućima, svi 

dijele pravila kreacije koje mi ignoriramo u našem ljudski izgrađenom 

okolišu. Kada usporedimo kartu starog grada poput 

Venecije s prizorom žilica na listu, vidjet ćemo slične uzorke, 

oba nastala po uzoru na procese u prirodnom svijetu. Moderno 

inženjerstvo je odbacilo ove fraktalne uzorke i više ne podsjeća 

na samoobnavljajuće sustave kakve pronalazimo u prirodi. Od 

tuda i ova globalna infrastrukturna kriza energije, vode, hrane i 

demokratskih sustava. 

Recite nam nešto više o ostalim projektima nulte energije na 

kojima trenutačno radite u sklopu Living Building Challenge 

programa. 

–– 

Moja kompanija THRIVE Collaborative radi na razvoju novog 

oblika stanovanja – Veridian, smještenom u County Farm Parku 

u Ann Arboru. Putem International Living Future Instituta registrirani 

smo na Living Community Challenge i Living Building 

Challenge. U njezinom građenju vodimo se metaforom pošumljenog 

ekosostava. Zamislite samo kada bi naše stambene 

zajednice funkcionirale elegantno poput šume: ukorijenjene 

na mjestu, a opet jedinstvene, prilagodljive klimi i okolišu, 

sakupljaju vlastitu energiju i vodu, koriste otpad kao izvor energije, 

žive u simbiozi, međusobno su povezane i obostrano korisne, 

različite i prekrasne. 

Možete li nam povući paralelu između zelenih politika Europske 

unije i SAD-a? Koliko ste upoznati s hrvatskom politikom energetske 

učinkovitosti? 

–– 

EU preuzima vodeću ulogu u svijetu u tranziciji na obnovljive 

izvore energije, a kao rezultat toga i Hrvatska može ostvariti 

značajnu poziciju na tržištu. U SAD-u Kalifornija i još neke 

države prednjače u svojim progresivnim energetskim politikama. 

Oni koji su u tome najbrži, imat će i najviše koristi od 

tehnoloških i ekonomskim pomaka na energetskom tržištu. 

Oni koji zaostaju, morat će se u vrlo bliskoj budućnosti suočiti s 

ekonomskim posljedicama i neće se tako lako moći prilagoditi 

klimatskim promjenama. 


Estetika linije 

Diskretna odvodna rješenja za jedinstvene projekte 

ACO DRAIN® površine raznolike su 

poput arhitektonskih zahtjeva. Funkcija i 

estetika uvijek stvaraju jedinstven odnos. 

Bilo da se radi o lijevanom željezu, 

pocinèanom ili nehrðajuæem èeliku, 

plastici ili polimerbetonu, naše površine 

uvijek odgovaraju traženoj situaciji - ili 

èak dodaju estetsku vrijednost. 

Uski profili s rasporom gotovo su postali 

‘must have’ pri arhitektonskom 

projektiranju tvoreæi dizajnerski element 

na površini koji omoguæuje izbor 

posebnog naglaska ili potpune diskrecije 

površinske odvodnje. 

Nudimo dvije vrste odvodnih kanala s 

rasporom: SlotTop sustav za odvodnju 

javnih površina i urbanih cjelina, te Slot 

8 za odvodnju terasa, okoliša obiteljskih 

kuæa i rezidencijalnih objekata.

SlotTop 

ACO SlotTop je spoj funkcionalnosti i 

estetike koje odgovaraju potrebama 

bezvremenskog dizajna. Prvi je izbor 

svakog arhitekta koji traži diskretno 

rješenje površinske odvodnje. 

U novoj generaciji ACO SlotTop 

predstavlja idealan spoj iskustva i 

najnovijih tehnologija proizvodnje. 

Izraðuje se iz pocinèanog ili nehrðajuæeg 

èelika, a uz standardne visine, dostupne 

su i custom-made izvedbe. 

Dodatno, uz postojeæu SlotTop Single 

rešetku, razvijena su tri nova oblika: 

Strip, Double i Triple koja æe zasigurno 

ispuniti svaki zahtjev za svaku površinu. 

Prednosti: 

moguænost ugradnje za razne podne obloge 

uz standardne visine, dostupne su i 

custom-made izvedbe 

moguænost izrade zakrivljenih linija 

jednostavno održavanje korištenjem 

revizijskih elemenata 

certificiran prema normi HRN EN 1433 

Slot 8 

Diskretan i neupadljiv, sustav ACO Slot 

kanala s rasporom otvara nov pristup za 

odvodnju terasa, unutarnjih i vanjskih 

bazena, te sunèališta. 

Uski raspor zamjenjuje rešetku i formira 

èistu, nenametljivu liniju na površini. 

Sustav je konstruiran iz nehrðajuæeg 

èelika s integriranim padom u tijelo 

kanala što omoguæava brže protjecanje 

vode bez zaostale vode na dnu kanala. 

Slot 8 kanali idealno su rješenje za privatne 

i ekskluzivne objekte. 

ACO Graðevinski elementi d.o.o. I Savska cesta 103A I 10360 Sesvete I t: 01 2700 140 I aco@aco.hr I www.aco.hr

GRAĐENJE & Opremanje 

O PROJEKTU 

NA MLADIMA PROJEKTIRANJE OSTAJE 

JEDINSTVENA HRVATSKA 

REKONSTRUKCIJA INDUSTRIJSKE 

BAŠTINE 

Razgovarao: gzd 

Razgovarali smo sa Dinom Miškovićem, Sarom 

Jurinčić i Aleksandrom Matijaševićem, mladim 

zadarsko-sisačkim arhitektima, angažiranim 

na projektu uređenja i rekonstrukcije zgrade 

Interpretacijskog centra Segestika – Siscia. Riječ 

je o jedinstvenom tipu muzeja u Europi, te prvom 

hrvatskom primjeru prenamjene industrijske 

baštine u kulturne svrhe. 

Okupljeni pod nazivom DASkollektiv, mladi arhitekti iz ureda 

Prostor & Ja i Nomad studija osvojili su prošle godine prvu 

nagradu na natječaju Grada Siska za izradu urbanističko-arhitektonskog 

rješenja Interpretacijskog centra Segestika - Siscia. Svrha 

natječaja bila je revitalizacija i prenamjena tvorničkog sklopa 

Segestice. Lokalitet je smješten uz arheološki park sv. Kvirin, a 

buduća zgrada će biti istraživački centar te mjesto prezentacije 

arheološke slojevitosti i kontinuiteta života na području grada 

Siska. Uz svoju osnovnu namjenu centar će se baviti i interpretacijom 

industrijske baštine Siska. Kako bi se na minimalistički, jasan 

način naglasila razlika novog i starog, kao materijali korišteni su 

čelik, korten, čelično pletivo i staklo, a u šupljinama između visokovrijednih 

tvorničkih zgrada planirana je nova matrica - tri ugrađena 

rizalitna volumena. 

Foto: Arhitektonski ured Prostor&ja 

POVEZIVANJE POSJETITELJA I ISTRAŽIVAČA 

Što će značiti ovakav jedan inovativan kulturni prostor za 

grad Sisak? 

–– 

Natječaj je proizašao iz dugogodišnje potrebe grada Siska za 

muzejom s obzirom da imaju najveće arheološko nalazište u 

Hrvatskoj. Trenutno njihov muzej ima 300-tinjak kvadrata i 

svi se eksponati nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu jer 

nemaju mjesta za njihovo skladištenje. Budući muzej zamišljen 

je kao arheološko-interpretacijsko-istraživački centar. 

Kao što nam je rekao kustos, takav tip muzeja ne postoji u 

Europi. Sama zgrada je hibrid jer osim onoga što treba imati 

- izložbenog prostora, prezentirat će industrijsku baštinu 

Segestice paralelno s arheološkim nalazima od Rimljana pa 

nadalje. U principu će cijela zgrada biti spomenik 3000 godina 

dugom kontinuitetu života na tom području. Sisak je jedan od 

rijetkih gradova koji se time mogu ponositi. 

Opišite nam vašu viziju muzeja. 

–– 

Htjeli smo da zgrada bude otvorena i otvorenog karaktera, to je 

bio glavni koncept. Uveli smo element interpretacijske šetnice 

koja objedinjuje sve postojeće industrijske sadržaje i diktira 

glavni izložbeni put. Hipotetski rečeno, ture učenika koje pro- 

laze šetnicom na prvoj etaži imat će direktni vizualni kontakt 

prema dolje, gdje će se odvijati radni proces i gdje će biti smješten 

depo za pohranu. Posjetitelji će iz prve ruke moći vidjeti 

kako arheolozi obrađuju i pohranjuju artefakte, a možda se i 

sami okušati u tome. Sve servise i nusprostore poput toaleta, 

ureda i sl. smjestili smo u tri interpolacije između glavnih hala. 

Muzej će biti propusan na šest ulaza što nudi mnogo varijacija 

korištenja i slobodniji pristup posjetitelja, za razliku od standardnog 

centralnog ulaza. 

Tako imamo dio s knjižnicom i kafićem koji se može koristiti 

neovisno o centru, a opet mu se iz centra može lako pristupiti. 

Neovisno o radu centra, funkcionirat će i konferencijska dvorana 

s pokretnom tribinom, smještena u 300 kvadrata velikom 

multifunkcionalnom izložbenom prostoru. Kako Sisak nema 

vidikovac, još jedan veliki plus cijelog projekta je dimnjak koji 

postaje vidikovac s panoramskim dizalom s kojeg će se pružati 

pogled na urbanističku Fistrovićevu matricu grada. Imamo 

neke poprilično zanimljive stvari vezane uz sam muzejski prostor, 

no to je sve na razini ideja. Tek kasnije, na razini glavnog 

projekta, moramo s muzeolozim detaljno razraditi kako što 

funkcionira i zašto. 


gušt ih je raditi jer su ti kompletno odriješene ruke, pa se ideja 

razvija slobodno. 

Razmišljaju li onda vaše kolege slično poput vas ili većinom 

„štancaju“ projekte? 

–– 

Dosta kolega sudjeluje u natječajima, pretežno mlađi, ali ima i 

onih starijih izvrsnih i iskusnih arhitekata poput Nikole Bašića 

koji još uvijek rade natječaje. Može se reći da smo nas troje 

odrasli na natječajima. Još za vrijeme faksa radili smo dosta 

studentskih natječaja: bazen, vinariju, hotel na liticama i to su 

sve projekti s kojima smo jako zadovoljni, na kojima smo se 

projektantski razvili i izvježbali. Kasnije smo tu praksu nastavili 

kroz arhitektonske urede u kojima smo radili. 

PRENAMIJENITI, A NE RUŠITI 

Osim što će zgrada biti jedinstvena kombinacija muzeja, 

istraživačkog i interpretacijskog centra, što biste još istaknuli 

kao posebnost Vašeg projekta? 

–– 

U Hrvatskoj nema baš puno primjera rekonstrukcija stare industrijske 

baštine. Rijeka počinje s tim impulsom, ali to je za sada 

u povojima. Mi još ne slijedimo primjer Španjolske, Njemačke 

ili Mađarske gdje su svoju staru industrijsku infrastrukturu prenamijenili 

u kulturne svrhe. Ono što kod nas često vidimo je da 

se sruši nešto industrijsko i onda na tom mjestu niknu, primjerice 

garaže. 

Sa sisačkim centrom to nije slučaj. Grad je strateški planirao, 

otkupili su dio čestice od Badela i aktivno su krenuli s tom idejom. 

Osjećamo poprilični entuzijazam čelnih ljudi oko cijelog 

projekta. 

U kojoj je trenutačno fazi realizacije projekt? Jeste li se uhvatili 

u koštac s papirologijom? 

–– 

Završio je idejni projekt, sada ulazimo u glavni projekt koji 

služi za građevinsku dozvolu. U Gradu se nadaju da će to biti 

ove godine, no svi smo svjesni koliko je u Hrvatskoj teško doći 

do građevinske dozvole, pogotovo za ovoliko kompleksnu 

rekonstrukciju. Kad se dobije dozvola, krećemo sa izvedbenim 

projektom. Za sada je otvorenje centra u planu kroz četiri, 

pet godina. U projektantskom dijelu bit će nas 10-ak, od toga 

Jeste li ostali u kontaktu s bivšim studentskim kolegama? 

Koliko često takva poznanstva prerastu u suradnju ili možda 

rivalstvo? Gledate li jedni na druge kao konkurenciju dok ste 

na faksu? 

–– 

Na godini nas je bilo jako malo, 120 studenata koje u startu 

podijele u grupe do 20 maksimalno, tako da smo praktički od 

prvog dana živjeli s tim ljudima kao obitelj. Tako da većinom s 

ljudima koje upoznaš prvi dan faksa ostaneš do kraja faksa, pa 

i kasnije tijekom profesionalnog života. Tako smo se uostalom 

i nas troje upoznali. Imamo dosta širok krug kolega s faksa s 

kojima se još uvijek družimo i surađujemo. Dio ih je otišao van 

Hrvatske, dio je ostao. Sama suradnja je stvar kompatibilnosti 

u radnom procesu, i prava je sreća naći tim s kojim možeš 

raditi, što je slučaj s nama. Ima arhitekata koji su samostalni, 

ali ne znamo kako oni funkcioniraju, jer smatramo da arhitektura 

nije “one man job”. U arhitekturi uvijek trebaš drugo 

mišljenje, kreativniji si kad se tim sastoji od više ljudi, mozak 

drukčije radi, lakše i brže dođeš do zaključaka. 

Zanimljivo je i to da je ovom natječaju sasvim slučajno predhodila 

i dobra priprema. Naime vaši diplomski radovi tematski 

su bili bliski natječaju. Možete nam kazati koja je bila njihova 

tema? 

–– 

Sara Jurinčić pisala je diplomski na temu rekonstrukcije kompleksa 

sv. Nikole u muzej podvodne arheologije u Zadru. Dino 

Mišković je radio Arheološki muzej i interpretacijski centar Siscia, 

a Aleksandar Matijašević- Dječji dom Sisak. Na taj su način 

javni prostori, muzej i Sisak predhodno poslužili kao dobra priprema 

za natječaj. 

dvoje muzeologa i nas četvero projektanata te ostali suradnici. 

S obzirom da su sve četiri zgrade zaštićene, fokus će biti na 

pažljivom i promišljenom radu na kulturnom dobru. 

NATJEČAJI KAO STILSKA VJEŽBA 

Koliko je za vas arhitekte važno i korisno javljanje na ovakve 

natječaje? Čine li se ponekad kao gubitak vremena u smislu 

da trošiš vrijeme na razradu nekog projekta za koji ne znaš 

hoćeš li ga dobiti, a u isto vrijeme ne zarađuješ? 

–– 

Bitno je raditi barem jedan natječaj godišnje jer se tako vježba 

kreativnost, a htjeli mi to ili ne, ona padne u drugi plan ukoliko 

uđeš u kolotečinu s projektima, kućama, stanovima, rekonstrukcijama... 

Natječaji dođu kao odlična stilska vježba, a i 



ARHITEKTICA JASMINA ŠAROTAR DETALJNO O PROJEKTIRANJU GRADSKOG BAZENA VELIKA GORICA 

Timski rad presudan za 

izradu kvalitetnog projekta! 


Foto: Site project d.o.o. 

Sredinom prosinca prošle godine postojeća sportska 

infrastruktura u gradu Velika Gorica postala je bogatija 

za još jedan vrijedni kompleks ove vrste. Nakon 

19 mjeseci gradnje, s radom je započeo gradski bazen, 

projekt vrijedan 39,5 milijuna kuna. Trenutačno se 

bilježi brojka više od 3000 posjetitelja mjesečno, pokrenuto 

je nekoliko plivačkih programa za različite dobne skupine, a iz 

Grada najavljuju i uvođenje dodatnih sadržaja poput wellnessa, 

ugostiteljskog objekta i sunčališta. Ovaj je novi sportsko-rekreativni 

objekt bio dugogodišnji san mnogih Goričana, a svoje je 

konture dobio u projektnom uredu Urbani prostor d.o.o.. Rješenje 

izabrano na gradskom natječaju potpisuje i predstavlja u 

našem časopisu Jasmina Šarotar, dipl. ing. arh. 

INVESTITOROVA JASNA VIZIJA 

Možete li nam ukratko opisati idejno rješenje s kojim ste pobijedili 

na gradskom natječaju. Izdvojite nam neke posebnosti 

u odnosu na druge pristigle radove? 

–– 

Jednostavnost konstrukcije, čisto i jasno oblikovanje, maksimalna 

funkcionalnost sadržaja te dobro uklapanje u okoliš 

zatvorene niske stambene izgradnje. Jednostavnost konstrukcije 

određena je funkcijom te jasno naglašava unutrašnju 

organizaciju i sadržaj različitih segmenata zgrade. Naglašenom 

konzolom i samim materijalom završne obloge pročelja, jasno 

je naglašen ulazni prostor u samu zgradu, dok se na čistom 

minimalističkom pročelju segmenta samog bazena očitavaju 

čistoća i ostala svojstva zgrade. Cijela zgrada je čisto i jasno 

oblikovana, maksimalne funkcionalnosti sadržaja unutar 

zgrade te s polivalentnim parterom zgrade. Manjom visinom i 

jasnim rubovima bez previše horizontalnih lomova, zgrada se 

dobro uklapa u okoliš zatvorene niske stambene izgradnje. 

Projektiranje jednog ovakvog sportskog objekta zasigurno 

se razlikuje od projektiranja onog stambenog. Na što ste sve 

morali paziti, koji su sve bili zahtjevi investitora? 

–– 

Naš ured bavi se projektiranjem zgrada različitih namjena: 

stambenih, gospodarskih , poljoprivrednih, javno-društvenih, 

ovisno o različitim potrebama investitora. Neovisno o veličini 

i kompliciranost zahvata, svaki projekt nam je poseban izazov 

i svakom pristupamo individualno, sagledavanjem svih 


Možete li nam reći nešto više o materijalima, tehnologijama, 

bazenskoj opremi i sustavima održavanja voda koji su ugrađeni 

u projekt. 

–– 

Osnovna konstrukcija zgrade su tri armirano-betonske cjeline 

razdvojene po volumenu i funkciji. Prostor bazenskih školjaka 

je natkriven drvenim lameliranim gredama, dok ostale cjeline 

imaju ravni neprohodan krov. Materijali vanjske završne 

obloge su staklo, aluminij i žbuka, a unutarnje obloge većinom 

keramika. Obrada vode u bazenima zadovoljava sve zahtjeve 

u pogledu kvalitete bazenske vode propisane Pravilnikom 

o sanitarno-tehničkim uvjetima bazenskih kupališta i zdravstvenoj 

ispravnosti bazenskih voda, a oprema i postupak tehnologije 

mehaničke i kemijske obrade vode je sukladna s DIN 

standardima 19643/19605. U bazene za plivače i neplivače projektirana 

je obrada vode u zatvorenom i kontinuiranom toku 

pri čemu se održava zahtjevana kvaliteta, bistrina te bakteriološka 

čistoća. Sustav cirkulacijske bazenske tehnike čine: preljevni 

kanali, filterske crpke s grubim predfilterom, kompenzacijski 

bazeni, pješčani filteri, oprema za dezinfekciju vode, 

oprema za snižavanje pH vrijednosti vode, oprema za doziranje 

flokulanta, oprema za doziranje sredstva za neutralizaciju 

klora, LED rasvjeta bazena, sustav grijanja bazenske vode. 

VAŽNOST DOBRE SURADNJE 

Kako je tekla sama realizacija projekta na terenu; od ishodovanja 

potrebne dokumentacije do same izgradnje? Na kakve 

ste sve izazove naišli? 

–– 

Naš ured je ishodovao svu potrebnu dokumentaciju za ishođenje 

građevinske dozvole i izradio izvedbenu dokumentaciju, 

ali nismo sudjelovali u vođenju gradilišta, stručnom nadzoru i 

ishođenju dokumentacije tokom izgradnje i uporabne dozvole, 

a za što je bio nadležan Grad Velika Gorica. Ishođenje posebnih 

uvjeta građenja, svih potrebnih potvrda na glavne projekta te 

sama građevinska dozvola je provedeno u vrlo kratkom roku 

jer je projekt bio od velikog interesa samog Grada. 

Koliko često radite ovakve javne natječaje i kakvo je Vaše 

iskustvo s postupcima javne nabave? 

–– 

Javljamo se na gradske javne natječaje nekoliko puta godišnje, 

ponekad su to pozivni natječaji. Nažalost, često je kriterij dobivanja 

natječaja najniža cijena, što naravno nije uvijek pravi 

pokazatelj najboljeg rješenja. Naš ured izrađuje projektnu 

dokumentaciju visoke kvalitete neovisno o ponuđenoj cijeni i 

kratkom roku samo izrade, tako da smo zadovoljni sa svakom 

projektiranom zgradom. Najveći minus kod gradnje javnih 

zgrada i javnih natječaja je samo izvođenje i kvaliteta istog. 

parametara. Projekt gradskog bazena u Velikoj Gorici imao je 

jako dobro razrađen projektni zadatak i sam investitor imao 

je jasnu viziju potreba i mogućnosti, pa nam je posao bio utoliko 

lakši. Uveliko je pomoglo što smo na inicijativu investitora 

posjetili različite gradske bazene u okolici te su nam voditelji 

tih ustanova prezentirali njihova pozitivna i negativna iskustva 

u korištenju i održavanju javnih bazena. Jedan od velikih parametara 

kod izrade projektne dokumentacije, implementacije 

materijala, oblikovanja zgrade, te projektirane tehnologije je 

zadani proračun gradnje. 

Javni natječaji obično imaju kratak rok prijave, što za mnoge 

projektantske urede predstavlja izazov u smislu osmišljavanja 

kvalitetnog rješenja u ograničenom vremenskom roku. 

Kako Vaš uredu uspijeva u ovakvim uvjetima ispostaviti kvalitetan 

projekt za prijavu? 

–– 

Ukoliko se dogodi situacija da za neki projekt dobijemo kratak 

rok izrade i predaje, osoba zadužena za njega pokuša se 

u potpunosti posvetiti samo tom projektu kako bi se posao 

odradio kvalitetno i kako bismo sve stigli unutar zadanog roka. 

Budući da se radi o opsežnom poslu u kojem pogreške nisu 

dozvoljene, vrlo je bitno naglasiti važnost dobre suradnje unutar 

ureda kako biste se po pitanju svih eventualnih nejasnoća 

i problema mogli međusobno konzultirati s kolegama te kako 

bi oni za vrijeme vašeg rada na takvom projektu ostale poslove 

u uredu preuzeli na sebe i na taj vam način omogućili da se 

posvetite izradi projekta. Također je bitno unaprijed rezervirati 

i dogovoriti potrebno vrijeme za izradu projekta sa svim 

vanjskih suradnicima s kojima uspješno surađujemo dugi niz 

godina i s kojima ostvarujemo potpunu timsku suradnju. 



Stambena zgrada u Veslačkoj ulici u 

Zagrebu, koristili su materijale : TRESPA 

ploče Lumen, te TRESPA ploče Uni 

decor za ograde. HUECK aluminijska 

bravarija kao i protupožarna vrata u 

samom prostoru 

TVRTKA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM 

U PODRUČJU VENTILIRANIH FASADA I 

UREĐENJA INTERIJERA 

SITE PROJECT D.O.O. 

Osnovna djelatnost tvrtke je prodaja 

materijala za ventilirane i 

staklene fasade, alu bravariju te 

interijerske obloge od kojih se 

izrađuje i namještaj. 

Nudimo kompletnu uslugu razvijanja 

projekta: od izrade detalja, radioničkih 

nacrta, sve do praćenja projekata u fazi 

izvedbe. 

Kod izvedbe fasada uvijek preporučujemo 

svoje partnere s dugogodišnjim iskustvom 

u području ventiliranih fasada. 

Raznolikost u poslu pružila nam je 

mogućnost što boljeg razumijevanja klijenta 

i ostvarivanja njegovih ciljeva kroz 

vrhunski dizajn. 

Neovisno o veličini projekta i količini 

posla, naš tim uvijek posvećuje pažnju i 

najmanjim detaljima kako bi se ispunili 

planovi klijenata. 

Vlastiti projektni ured, proizvodi stvoreni 

najmodernijom tehnologijom i vlastiti 

tim za stručno savjetovanje omogućuju 

nam da Vam ponudimo najkvalitetniju 

moguću podršku u bilo kojem vremenu. 

U svom djelovanju možemo se pohvaliti 

nizom uspješno osmišljenih i efikasno 

odrađenih projekata. 

Bez obzira na fasadni materijal i arhitektonski 

element dizajna koji želite koristiti 

za svoje projekte, naš tim će pronaći 

optimalno rješenje za Vas. 

Vile Jordanovc čine idealan spoj upotrebe 

modernih tehnologija i suživota s prirodom 

te bastion ugodnog življenja 

Site project d.o.o. 

Ilica 429, 10000, Zagreb 

10000 Zagreb 

+385-91-463-5500 

siteproject@siteproject.hr 

www.siteproject.hr 

Privatna Vila u Zagrebu, 

korištene su Swisspearl Reflex 

white ploče 

Stambena kuća na Tuškancu, 

Zagreb, korištene su 

SWISSPEARL CARAT ploče 

ANTRACITE, te TRESPA ploče 

postavljene u radijusu 


Zdravija unutarnja 

klima za zdraviji dom 

Čak do 90% vremena provodimo u zatvorenim prostorima. 

Dovoljno dnevne svjetlosti i svježeg zraka presudni su za 

naše zdravlje. 

VELUX ACTIVE je jednostavan put do zdravije unutarnje 

klime. Pametni senzori upravljaju VELUX krovnim 

prozorima, sjenilima i roletama kako bi u vašem domu 

održali idealnu temperaturu, vlagu i razinu CO 2 

. 

Više informacija na velux.hr/active 

VELUX ACTIVE with NETATMO 

VELUX Hrvatska d.o.o. Avenija Većeslava Holjevca 40, Zagreb • Bespl. tel. 0800 600 400 

Lipanj 2019. ® 2019 VELUX GROUP © VELUX IME I LOGO SU ZAŠTIĆENE ROBNE MARKE


Detaljna razrada 

izvedbenog projekta 

recept je za uspjeh 

Razgovarao: gzd Foto: K O R I D O R 2 7 

Arhitekt Dean Peteh davnih je dana posjećivao padinu na rubu naselja Vintijan kraj Pule, zamišljajući kako će baš 

ondje sagraditi vlastiti dom. Kasnije, 2015. godine investitor ga je angažirao za projekt vile baš na tom prekrasnom 

mjestu. Sudbina je htjela da ondje sagradi kuću, ali ne vlastitu, već kuću svojih sada dobrih suradnika i prijatelja. 

Tako je nastala villa PS deluxe. 

Projekt za Petru i Shaina Vinkovića bio je zahtjevan. 

Bilo je potrebno uklopiti planirani program u ograničenu 

građevinsku parcelu na terenu sa znatnim 

padom, a na području prostornog plana koji ograničava 

maksimalnu visinu na samo 7,50 m. 

Arhitekt Dean Peteh udovoljio je svim zadanim 

uvjetima konačnim rješenjem kuće na četiri nivoa, 

u kojoj su na prostoru od 304 m 2 smještene podrumska te tri nadzemne 

etaže. 

U podrumskoj etaži veličine 55 m 2 smješten je prostor za druženje 

i blagovanje uz unutarnje ložište i vinoteku. 

Na površini 111 m 2 prizemlja nalazi se dnevni prostor s natkrivenom 

terasom, servisni prostori i jedna spavaća soba s kupaonicom, 

a na prvom je katu otvoren zračni prostor dnevnog boravka 

i galerijski prostori za druženje s natkrivenom terasom, wellnessom 

te dvjema spavaćim sobama s kupaonicom. 

Glavna spavaća soba s garderobom i prostranom kupaonicom 

smjestila se na zadnjem katu, a posebna je po tome što se kroz 

stakleno pročelje pruža prekrasan panoramski pogled preko neizgrađenih 

zelenih brdašaca dalje prema moru. 

Ondje je i velika krovna terasa površine 94 m 2 na kojoj se 

nalazi masažni bazen. 

Slobodna visina dnevnog prostora 

Ideja o dnevnom prostoru nametnula se na samoj lokaciji. U 

prizemlju su investitori željeli postići vezu s vrtom i bazenom, a na 

prvom katu iskoristiti prekrasan pogled na zeleni krajolik i more. 

Slobodna visina zračnog prostora dnevnog boravka od 620 cm pružala 

je velike mogućnosti, a na taj je način nastao i prostor u kojem 

je strop toliko visok da nestaje iz percepcije gotovo da se pretvara 

u nebo. Osim toga, ostvaruje se atraktivna i korisna vizualna povezanost 

prizemlja i kata kroz prostran dnevni boravak sa staklenim 

stijenama visine dvije etaže. Iz galerijskog dijela pruža se pogled 

na unutrašnjost kuće, okućnicu, krajolik i more, pojašnjava arhitekt 

Peteh. 

Kvalitetno rješenje svih građevina i okoliša ostvareno 

otvorenošću i entuzijazmom investitora 

Petra i Shain pratili su sve faze kreiranja projekta, od prvih 

skica do razrade detalja u izvedbenom projektu. Od početka svjesni 

važnosti precizne izvedbene dokumentacije, investitori su 

zasluženo i ostvarili visoku kvalitetu izvedenih radova. 

Dizajnerica interijera i tvrtka koja je izvodila radove pokazali su 

veliku umješnost u praćenju zamišljenog koncepta. Svojom kreaci- 


jom namještaja i izborom rasvjetnih tijela podignuli su cjelokupan 

završni izgled na vrlo visok estetski nivo, kazuje Peteh. 

Arhitektica Natali Zulijani Giambastiani dala je svoj 

dizajnerski pečat 

Suradnja između investitora i mene započela je preporukom 

te dugim i opuštenim razgovorom, temeljem kojeg su mi prezentirali 

modernu arhitekturu vile i želju da sam dizajn interijera bude 

vođen eksterijerom, pojašnjava Zulijani. 

Sama dispozicija prostorija unutar vile već je bila određena 

projektom, stoga je uređenje interijera započelo osmišljavanjem 

koncepta i moodboarda s materjalima, teksturama i bojama prezentiranim 

investitorima. Prihvaćanjem predloženog započeo je 

proces uređenja. Toplina u interijeru ostvarena je upotrebom izblijedjelog 

hrasta u kombinaciji sa toplijim bojama tekstila, a kontrast 

je postignut metalnim crnim elementima i modernom žičanom 

svevremenskom Vibiom, koja se proteže kroz dvije etaže, te se 

na taj način postiže skladna simetrija. 

Kod dispozicije rasvjetnih tijela bile su potrebne dodatne preinake 

na gradilištu kako bi se prilagodile novo osmišljenim komadima 

namještaja. Jedan od izazova je bio zahtjev investitora da se 

podrumski prostor uredi kao istarska “konoba”. Iako bitno različita 

od ostalog interijera vile, povezanost je postignuta dizajniranom 

kuhinjom, metalnim drvenim policama za vino, centralnim 

stolom, zatvorenim zidnim bačvicama za čuvanje ekskluzivnih 

vina, te razigranim zidnim staklenim elementom za spremanje 

plutenih čepova ispijenih boca. 

Pomno slušajući želje investitora te zahvaljujući njihovom 

povjerenju i mojem trudu priveli smo projekt kraju uz obostrano 

zadovoljstvo krajnjim ishodom, dodaje arhitektica Zulijani. 

O projektu iz perspektive investitora Shaina i Petre 

Kako su zadovoljni s kućom koju su izgradili, kako su tekle pripreme 

i što je sve bilo potrebno za uspješnost projekta, svoje iskustvo 

s nama su podijelili i investitori Petra i Shain Vinković. 

Kuću kakvu smo dobili nismo mogli iskreno niti zamisliti. Puno 

smo zadovoljniji rezultatom no što smo maštali. Tome je među 

ostalim pridonio i marljiv odabir, razrada svih detalja, te oplemenjivanje 

kuće različitim posebnostima. 

Sam izgled arhitektonskog dijela te uređenje interijera pomno 

su planirani, razrađivao se posebno detalj po detalj u suradnji investitora, 

glavnog arhitekta Peteha te arhitektice za interijer Zulijani. 



Naš dio posla, osim samih konačnih odabira idealnih varijanti 

bio je moderirati i koordinirati sve izvođače s kojima smo imali odličan 

odnos, pojašnjavaju investitori. 

Smatramo da je za uspješan projekt među ostalim bitna i 

atmosfera koja se stvori među svim sudionicima na gradilištu, od 

građevinara, obrtnika, arhitekta do nadzora. 

Pritom izvedbeni projekt smatramo bitnim jer se tijekom njegove 

izrade svi sudionici procesa gradnje kuće suočavaju s raznim 

detaljima koji traže tehničke solucije te donošenje detaljnih odluka, 

koje u idejnom i glavnom projektu nisu razrađene. Na taj način se 

ne ništa prepušta slučaju. Za tip objekta kakav smo gradili izvedbeni 

je projekt vrlo bitan dokument. 

Otkrivaju i što bi sada kad je sve gotovo na temelju vlastitog 

iskustva savjetovali investitorima sličnih projekata. 

Investitorima ovakvih projekata sugerirali bismo da u svakom 

slučaju investiraju u izradu izvedbenog projekta. Bitno je da investitor 

pomno odabere ekipu-izvođače s kojima će surađivati na 

ovakvom kompleksnom projektu. Osim toga, potrebno je u suradnji 

sa arhitektom postići čim kvalitetnije i preciznije troškovnike uz 

napomenu da se vodi briga i o troškovima uređenja okoliša, budući 

da se ta stavka vrlo često zaboravlja. 

Ključ uspjeha leži u vlastitom angažmanu investitora 

Pored odabira izvrsnog arhitekta koji će izraditi detaljne 

nacrte, sukladno kojima će pomno odabrani majstori kvalitetno 

izvoditi radove, u sam je projekt potrebno dati dio sebe kako bi 

objekt odisao osobnošću vlasnika a posljedično i toplinom doma, 

zaključuju Petra i Shain. 

P.S. Što skriva značenje naziva ville PS deluxe? 

Značenje tog imena je dvojako...označava slova naših imena 

(Petra i Shain) ali i činjenicu da kuća uvijek ima nešto dodatno za 

ispričati (Post Scriptum)... 


ODVAŽITE SE I STVORITE 

IMPRESIVAN INTERIJER 

Kako vizualnom kreativnošću i kvalitetom 

zadovoljiti ukus onih u potrazi za novim 

inspiracijama pri uređenju prostora? 

Tvrtka Eurotrade 90 već 29 godina 

nastoji vizualnom atraktivnošću zadovoljiti 

ukuse zahtjevnih klijenata te na taj način podići 

kulturu stanovanja na viši nivo. Svaki prostor, bio 

on većih ili manjih dimenzija treba posjedovati eleganciju, 

funkcionalnost i prilagodbu svakodnevnom 

životu. Prostori u kojima živimo, radimo, ili ih 

pripremamo za turizam iziskuju jednaku količinu 

truda i vremena. 

Naše godine iskustva u radu s klijentima i raznim 

građevinskim izvođačima pružaju Vam sigurnost u 

uspješnim realizacijama Vaših projekata. 

Kada je u pitanju kompletno rješenje u dizajnu 

interijera, možete se osloniti na ponudu brojnih 

dizajnerskih brendova u opremanju podova, 

kuhinja, kupaonica, namještaja i kamina. Studio 

Italia Design, Sant’Agostino, Caminetti Montegrappa, 

Desire, Doimo Salotti, Euromobile, Artesi, 

Arblu, vodeći su brendovi iz široke ponude tvrtke 

Eurotrade 90. 

Osim toga Eurotrade 90 je u mogućnosti pratiti 

Vaš projekt od ideje do realizacije. 

eurotrade 9o 

Eurotrade 90 d.o.o. 

I. Meštrovića 12A 

23000 Zadar 

Tel. 023 337 207 

www.eurotrade90.hr 

Plin je stigao u Split 

Zaslugom tadašnjeg gradonačelnika 

Bajamontija Split je prvu 

plinsku rasvjetu dobio već 1862. 

Nakon 157 godina gradonačelnik 

Krstulović Opara je na svečanom događaju 

održanom 16. travnja 2019. ustvrdio da je 

plin ponovno u gradu pod Marjanom. Ideja 

o ponovnom dovođenju plina u Dalmaciju 

pojavila se tijekom Domovinskog rata, 

kad su brojni dalmatinski gradovi redovito 

ostajali bez električne energije. Dovođenje 

prirodnog plina u Dalmaciju dobiva 

dodatno uporište u potrebi zamjene štetnih 

loživih ulja za okoliš i zdravlje daleko 

prihvatljivijim i pristupačnijim energentom 

poput plina. 

Izgradnjom magistralnog plinovoda 

Bosiljevo-Split dugog 290 kilometara 

to prestaje biti samo ideja te je omogućen 

dolazak prirodnog plina u Zadarsku, 

Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku 

županiju. EVN je u Splitsko-dalmatinskoj 

županiji plin doveo prvo do Dugopolja, 

gdje su prvi korisnici priključeni u svibnju 

2015. Pri izvođenju radova prema Splitu 

EVN je morao svladati brojne izazove 

poput spuštanja s 410 metara nadmorske 

visine kroz staru Klišku cestu i prolazak 

kroz Salonu. Prilikom izvođenja radova 

pronađeni su mnogobrojni artefakti velike 

povijesne vrijednosti što je značilo da daljnjim 

iskapanjima treba pristupiti s posebnom 

pažnjom, a nastavak radova bio je 

pod konstantnim nadzorom arheologa. 

Također je veliki izazov bio prelazak rijeke 

Jadro gdje su se radovi odvijali ispod same 

rijeke. Svaki korak u izgradnji ove dionice 

odvijao se u suradnji s nadležnim službama 

kako bi se zaštitio tok rijeke i njezin 

ekosustav. Kulminacija ovog pothvata je 

spajanje prva tri korisnika na EVN mrežu u 

Splitu - OŠ Ravne njive, dječjeg vrtića Mali 

princ i KBC-a Split sredinom travnja 2019. 

godine. Sljedeći značajan korak je spajanje 

bolnice Križine na plin. Prelaskom na 

plin KBC-a Split i bolnice Križine očekivana 

ušteda za svaku bolnicu bit će oko dva 

milijuna kuna godišnje, a dolaskom plina 

građanima Splita je osiguran zdraviji okoliš 

zbog smanjene emisije štetnih plinova, 

manja potrošnja energije i kvalitetniji život. 

EVN trenutno priprema i koncept vanjskih 

kotlovnica koji će biti primjenjiv na 

znatan broj zgrada u kojima se neće oživljavati 

postojeći sustav grijanja. Pronađeno 

rješenje i projekt će se darovati suvlasnicima 

zgrada koji će samostalno odlučiti 

hoće li krenuti u njegovu realizaciju 



GARAŽNA VRATA HÖRMANN - AKCIJSKA PRODAJA! 

SVIJET JE NASTAO U GARAŽI 

Pokrenemo li danas naš mobilni uređaj vrlo je vjerojatno da je u pitanju softversko i hardversko 

rješenje iz tvrtke Apple. Najpoznatija ljepotica valovite plave kose, dugih nogu i uskoga struka 

izašla je iz tvornice Mattel, a informacije o tome kako napraviti kolač od mrkve vjerojatno ćemo 

potražiti na internetskom divu Google-u. Koja je zajednička poveznica ovim svjetski poznatim 

tvrtkama, a možda vam nikada nije upala u oči? ... Garaža. I garažna vrata. 

Sve ove tvrtke svoje skromne početke duguju trošnim 

garažama i garažnim vratima koja su čuvala tajne onog 

što će godinama kasnije postati svrha svega što poznajemo. 

Tehnologija proizvodnje garažnih vrata znatno 

je napredovala, no može li ići u korak brzo rastućem 

informatičkom razvoju? 

Odgovor na to pitanje pronaći ćemo u, ako pogledamo unatrag 

i uvidimo koliko su se promijenila naša očekivanja, tome što 

želimo da garažna vrata predstavljaju. Današnja garažna vrata su 

tehnološki inovativna, sigurna i puno povoljnija nego prije desetak 

godina. 

Postavlja se logično pitanje - kako je moguće da cijena pada 

ako su svi naši zahtjevi ispunjeni, a pritom kvaliteta izrade ne 

trpi? Istražili smo kakva garažna vrata nudi hrvatsko tržište i što 

će nas natjerati na odluku o kupnji. 

ŠTO SU TO GARAŽNA VRATA? 

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj posluje sve manji broj 

europskih proizvođača garažnih vrata. Po odgovor na to pitanje 

uputili smo se u hrvatsko predstavništvo kompanije Hörmann, 

vodećeg proizvođača vrata za industriju i dom. 

Najveći izazov je biti velik, ostati velik i ne podleći izazovima 

tržišta crnog čelika koje iz godine u godinu prisiljava proizvođače 

na poskupljenja ili smanjivanje razine kvalitete. Glavna ideja obitelji 

Hörmann uvijek je bila zadržati takav nivo kvalitete da se iz 

aviona može prepoznati koja su njihova vrata, ali i biti prisutan na 

što većem tržištu. Uspjeli su u tom naumu, međutim nije bilo lako. 

Nama u Hrvatskoj ponekad visoka razina kvalitete predstavlja izazov 

budući se vrlo često moramo boriti s tržištem kako bismo dokazali 

ono što se u Njemačkoj smatra standardom, govori nam gospodin 

Hrvoje Kireta, direktor tvrtke Hörmann Hrvatska. 


Prosječni kupac u Hrvatskoj zadovoljan je s niskom razinom 

kvalitete, bar kada pričamo o garažnim vratima. Naučili smo ne 

raditi takve stvari kod odabira automobila, ali kod garažnih vrata 

rijetko se zapitamo jesu li ta vrata sigurna za upotrebu i koliko 

dugo očekujemo da će nam služiti? Imaju li certifikate koji su 

potvrđeni od neke treće strane ili je dovoljno da prodavač kaže 

da su to dobra vrata. Često nam je dobro – ono što je jeftino i to 

ne nužno ono što nam zaista treba. 

Krilno-podizna vrata tip Berry, idealna su na primjer za podzemne 

garaže, povoljna i jednostavna za ugradnju, ali nisu prioritet 

odabira kod naših kupaca. 

Takav tip vrata nije moguće izraditi u garaži, a dostupan je 

samo kod ovlaštenih Hörmann partnera ili velikih distributera 

kao Bauhaus. Promjenom strategije poslovanja početkom prošle 

godine, Hörmann je omogućio da se gotovo svi zainteresirani za 

distribuciju mogu priključiti rastućem timu. Širenjem distributivne 

mreže ova vrata sigurno će ponovno pronaći put do garažnih 

otvora, ali za sada se radije biraju sekcijska vrata samo zato 

što su češće zastupljena. 

Zašto su sekcijska vrata pogrešan odabir za podzemne garaže? 

Upotrebom argumenta izolacije, koja je apsolutni tehnički minus 

u prostorima kao što su podzemne garaže, kupcu se nudi krivi tip 

vrata za potrebu. Dodatni apsurd za odabir sekcijskih izoliranih 

vrata za podzemne garaže je činjenica kako su krilno podizna 

vrata puno jednostavnija i povoljnija za održavanje, a dimenzije 

koje Hörmann ima na akciji čine ih najjeftinijim garažnim vratima 

u Hrvatskoj. 

Kod nas se još uvijek vrijednost važe „na oko“, dakle što je 

panel vrata deblji ona izgledaju čvršća, samim time su i stabilnija. 

Naravno da je ovo potpuno pogrešno, ali zbog vrlo jeftine cijene 

koja kruži našim tržištem mali broj kupaca pita za stabilnost i kvalitetu. 

ŠTO JA TO PLAĆAM? 

Hörmann vrata u standardima posjeduju tehničke karakteristike 

koje ostala vrata na našem tržištu ne mogu ponuditi. Kontrolirani 

uvjeti poput tvorničke trake koja milimetarskom preciznošću 

buši svaku rupu na panelu jedini je jamac stabilnosti vrata. Takvo 

što je nažalost nemoguće izvesti kod ručne proizvodnje, objašnjava 

direktor Kireta. Pogreška od svega dva milimetra nakon proteka 

vremena od pet godina pokazat će svoje zube u obliku procijepa 

između panela ili zonama brtvljenja vrata. 

Najveće nedostatke domaće proizvodnje pronašli smo u 

donjem panelu, koji je najosjetljiviji na vremenske uvjete. Tehnologija 

izrade je takva da se gornji, srednji i donji panel vrata tehnički 

ne razlikuju, već se samo dodaju elementi kao što je na primjer 

čelični profil za donju gumu i eto donjeg panela. Ugradnjom 

eksternog profila na panel probija se zaštita za hrđavost i to na 

dijelu gdje su vrata stalno u vlažnim uvjetima. Ovo je samo jedan 

od velikog broja nedostataka preko kojih se prelazi jer je letvica 

onoga što nas zadovoljava postavljena nisko. 

Hörmann garažni motori ProLift, SupraMatic i ProMatic jedini 

su na tržištu sa standardnim jamstvom od 5 godina, a cijene se ne 

razlikuju puno od drugih proizvođača. Jasno da je trajanje jamstva 

važno, no je li to dovoljno da se odlučimo možemo li definirati 

vrijednost u razlici dužine trajanja jamstva? 

Izračunali smo kako za jedan ugrađeni Hörmann motor 

možete uštedjeti na struji u stand-by potrošnji do te mjere da ćete 

ga potpuno otplatiti u proteku vremena od pet godina, dakle sve 

dok je pod garancijom. 

KOLIKO KOŠTA KVALITETA? 

Kada razmotrimo ove argumente, odabir kvalitetnijeg dobavljača 

logičan je slijed događaja, ali zagledamo li se u novčanike 

možda izvučemo deblji kraj. Najveće iznenađenje ove godine 

Hörmann nudi upravo u cijenama svojih proizvoda. Svjesni činjenice 

kako svako kućanstvo nije spremno izdvojiti preko desetak 

tisuća kuna za garažna vrata, Hörmann je pripremio novu akcijsku 

ponudu koja uključuje garažna vrata po cijeni manjoj od 

pet tisuća kuna. Akcijska garažna vrata Renomatic odlikuju isti 

tehnološki standardi kao i vrata iz ostatka programa, proizvode 

se na mjeru, i pakiraju tako da svaki vijak ima svoju oznaku i mjesto. 

Ovo znači da ih možete i sami ugraditi, nije potrebno rezati ni 

bušiti panele, sve stiže pripremljeno i spremno za ugradnju. 

U ČEMU JE KVAKA? 

Nema kvake, mačka u vreći niti skrivenih troškova. Renomatic 

program garažnih vrata vođen je jednostavnom logikom osnovne 

opreme koju često vidimo kod elitnih proizvođača automobila. 

Može se birati između dva dizajna vrata, osnovni model s 

izgledom srednjeg M žlijeba ili ekskluzivni model Planar s panelima 

bez crta u posebnim bojama Matt Deluxe. Svaki model 

dostupan je u čak šest akcijskih boja i tri drvo dekora bez nadoplate, 

a motori se mogu kombinirati ovisno o potrebama kupca i 

platežnoj moći. 

Sve je podređeno potrebama kupca i namjeni ugradnje, tako 

da u akcijskoj ponudi možete pronaći i kompatibilne dvorišne 

motore, vrhunska kućna ulazna vrata i dodatnu opremu koju 

možete ugraditi i na vrata drugih proizvođača. 

Hörmann Hrvatska d.o.o 

www.hormann.hr 

Besplatni telefon 0800 0510 



STARO I NOVO IDU RUKU POD RUKU 

Kuća Jerini 

- kuća suživota 

Razgovarao: gzd Foto: Robert Matić, Srđan Hulak 

Način življenja se mijenja, a u skladu s vremenom 

mijenja se i stara dalmatinska kuća. Suradnja 

arhitekta i konzervatora, jednakih pogleda 

prema budućnosti i saznanja da se način življenja 

drastično mijenja, rezultira transformacijom 

kamene kuće u kuću budućnosti. 

Projektna ideja i vizija arhitektice Branke Juras u ovom 

je slučaju pobjedonosno izborila odobrenje riječkog konzervatorskog 

odjela, dokazujući kako u Hrvatskoj ima sluha za 

modernizaciju naše ostavštvine, ne njezinim nagrđivanjem ili 

nepriličnim nadogradnjama, već poštivajući ono staro, istovremeno 

slušajući i uvažavajući potrebu modernog čovjeka. 

Zamolili smo Branku Juras da nam ukratko opiše predmetni 

projekt 

–– 

U ovom projektu postoji sukob između dva principa, odnosno 

između nužnosti očuvanja arhitektonskog nasljeđa i nužnosti 

razvijanja suvremene arhitekture. Smjernice u projektiranju 

nisu smjele biti konzervacija sela i gradova jer ih time pretvaramo 

u muzeje, ali oni ne bi smjeli ni izgubiti svoj karakter zbog 

nedostatka starih građevina. 

Važno nam je postaviti prava pitanja na pravom mjestu, znati 

da arhitektonska kvaliteta zgrade nije dovoljna za uspješnu integraciju 

i ono što je odlučujuće u kvaliteti odnosa između starog i 

novog. Predmet ovog projekta je bila rekonstrukcija i nadogradnja 

obiteljske kuće i staje u sklopu obiteljskog gospodarstva na 

Krku u naselju Bajčići. Obiteljsko gospodarstvo sadrži četiri cjeline: 

staru kuću namijenjenu življenju, staju kao pomoćni prostor 

za sušenje sijena, spremište koje je vidljivo samo u obrisima 

te „guvno” koje je sačuvano u izvornom obliku i smješteno oko 

zajedničkog dvorišta te izdignuto u odnosu na teren. Novim 

rješenjem planira se intervenirati na svim građevinama u obuhvatu 

na način da se svi objekti integriraju u jednu cjelinu. Stara 

kuća se u prizemnom dijelu proširuje za prostor wellnessa koji 

je ukopan sa dvije strane. Na katu se dodaje novi ulaz kod postojeće 

šterne. 

Staja se u prizemnom dijelu proširuje za ljetnu poluotvorenu 

kuhinju (pomoćni objekt kao aneks kući na mjestu stare 

„šterne”). 

Kuća Jerini, koju ste projektirali, a kasnije sudjelovali i u njezinoj 

izgradnji kao nadzor, izazvala je veliku pažnju medija, kako onih 

stranih poput Archdailya, tako i domaćih, a tu su i nominacije za 

nagrade, poput one komore arhitekata. Što je žiri komore kazao 

za kuću Jerini? Što za Vas znači sva ta pozornost? 

–– 

Žiri je prošao cijelu kuću. Najviše su ih zanimali detalji, kao 

recimo koji smo kamen koristili i zašto, obrade betona, vrste 

i način bojanja, način izrade terrazza... Pitanja su bila vrlo 

detaljna. Na kraju su rekli da se vidi ogromna ljubav prema arhitekturi 

i detaljima. Moram priznati da mi je to značilo jer je projekt 

bio jako zahtjevan i jer nikada nisi do kraja siguran kako će 

proces gradnje završiti. Drago mi je što je struka prepoznala kvalitetu 

ovog projekta. 

Možete li i nama ukratko pojasniti koji kamen ste koristili i zašto, 

te na koji način se izrađivao terazzo? 

–– 

Koristili smo istarski kamen Selinu za krov staje, krov iznad glavnog 

ulaza u kuću i stepenica prema wellnessu, lokalni iz mjesta 

Bajčići kod klesanog dijela te slovenski kamen Repen kod ruba 

krova, klupa na ulazu i kamina. Terazzo smo radili kod kuhinjskog 

pulta. Cement i kulir ide u omjeru 1:1. Betonira se u oplati 

te se nakon mjesec dana brusi. Kulir se bira po želji što pruža 

razne mogućnosti boje i veličine zrna. 

Riječ je o realizaciji koja kombinira staro i novo, staklo i kamen, 

kazali ste da je tome zaslužan i konzervatorski odjel Rijeke, kao 

jedan od rijetkih koji će odobriti rekonstrukciju ovakvog tipa. 

Možete nam detaljnije opisati tu suradnju, koliko je trajao Vaš 

dijalog? 


–– 

Takvi principi su prisutni kod većine arhitekata, samo što su 

neki konzervatorski odjeli malo konzervativniji i ne dozvoljavaju 

te sukobe. Primjer takve interpolacije je Šegvićeva kuća na Peristilu 

ili osnovna škola na Krku od autora Randić-Turata. Suradnja 

sa konzervatorima je bila jednostavna, poslali smo im idejni 

projekt koji su odobrili. 

Koliko godina iskustva je iza Vas i Vašeg ureda? 

–– 

Iza mene je 19 godina iskustva i rada, dok je moj ured „star” 11 

godina. 

Koliko je trajao ovaj projekt od faze dogovora, pa do njegove 

realizacije? 

–– 

Od faze dogovora do realizacije prošle su tri godine. 

Što je sve potrebno za uspjeh jedne ovakve realizacije? 

–– 

Potrebno je razumijevanje između investitora i projektanta i 

zajednički cilj da se napravi dobra kuća u kojoj je lijepo boraviti 

i živjeti. 

Kao i kod arhitekture jednako tako se i u interijeru događa spoj 

tradicije i modernog dizajna. Poput moderne rasvjete ugrađene 

u tradicionalne drvene grede, kuhinje modernih linija ugrađene 

unutar ogoljenog kamenog zida ili pak drvenog namještaja 

modernih linija. Sve više viđamo moderan dizajn interijera starih 

kamenih kuća, čini se da se događa veliki odmak od rustikalnog 

uređenja tradicionalnih kuća. Je li ovakvo uređenje interijera 

Vaša ideja i zašto ste mu pristupili na ovaj način? 

–– 

Mislim da je dovoljna već postojeća rustika tradicionalne gradnje, 

i da ju nije potrebno naglašavati. Ja se ne vidim u rustikalnom 

uređenju. 

Što biste savjetovali budućim investitorima kada projektiraju 

kuće za odmor, kako da pristupe dizajnu interijera? 

–– 

Jako je puno običnih, generičkih kuća za odmor, smatram da je 

došlo do zasićenja. Važno je da kuća nosi ideju koja se prepoznaje. 

Ideju koja čini tu kuću i njen dizajn drukčijom od ostalih. 

Ona je onda prepoznatljiva, pamtljiva. 

Krajobrazna arhitektura ovog objekta također je pomno 

projektirana. Na koji se način ona sljubljuje s arhitekturom 

i interijerom, zašto je uređenje krajobraza važno prepustiti 

krajobraznom arhitektu? 

–– 

Krajobraz je radila Dobrila Kraljić, nas dvije smo već ranije surađivale 

na jednoj kući i jako mi se svidio način na koji ona radi, ne 

ugrožava ideju projekta već ga nadopunjuje i obogaćuje. 

Jeste li radeći na ovom projektu promišljali i o širem kontekstu 

očuvanja baštine te kakva je Vaša vizija dalmatinskog sela 

budućnosti? 

–– 

Svaki projekt je specifičan i nikad ne znam gdje će me dovesti. 

Nekad je najpametnije nastaviti na isti tradicionalan način na 

koji su kuće građene, ali ako se otvori prostor za nove ideje i novi 

dizajn ja ih implementiram. Poštujem jako tradiciju i zbog toga 

je rijetko oponašam. Moja vizija je definitivno čuvanje onoga vrijednog 

uz dodatak novog koje ne ugrožava ono postojeće. 

Koji su prema Vašem mišljenju materijali čiji se izgled, 

prilagodljivost i vijek trajanja lako uklapaju u svaki objekt kako 

onaj stari, rustikalni, tako i u modernu gradnju te zašto? 

–– 

Drvo i kamen uvijek jer mogu biti i jedno i drugo. Beton, željezo 

i staklo se u svojoj suprotnosti dobro nose sa starom gradnjom. 

Volim i terazzo podove jer su bezvremenski. Sa žbukom sam 

oprezna jer ima jako puno obrada i tražim uvijek prije odluke 

uzorke od proizvođača. 

Kakve investitore priželjkujete u svojim budućim projektima? 

–– 

Investitori su meni najbitniji, oni moraju imati viziju. Sjećam se 

jednog investitora koji mi je rekao nakon što sam mu prezentirala 

projekt: „Jeste li čitali Knjigu o čaju?.” To je bila ta kuća iz 

knjige. Pamtim i još jednog investitora koji je dok smo bili na 

parceli rekao: „Ne znam što bih tu uopće radio jer sam zaslijepljem 

ljepotom prirode, sve je tu suvišno.” 

Za takve investitore želim raditi, koji su odgovorni prema prostoru 

oko sebe i osjećaju ga. 


Brzina zagrijavanja i hlađenja 

igra značajnu ulogu u turizmu 

Piše: Filip Babić 

prilikom uređenja stana za 

turistički najam najčešće 

se postavlja pitanje kakav 

sustav ugraditi? Pri tom se 

misli na grijanje i hlađenje 

stana koji je kupljen unutar oronule građevine, 

te ga je potrebno preurediti u nešto 

„novo“. 

Koje instalacije odabrati? 

Ako se stan preuređuje isključivo za 

najam, onda rješenja nisu komplicirana, 

pogotovo ako mu je namjena za najam 

u toplijem periodu godine. Jedna ili dvije 

jedinice klasičnog klima uređaja rješavaju 

problem hlađenja i eventualno grijanja u 

prijelaznim periodima. Ukoliko je riječ o 

stanu za jednu obitelj, tada je to dovoljno. 

Ukoliko je u pitanju više soba, studija ili 

apartmana u istom stanu, potrebno je 

postaviti klimu u svaku prostoriju, osim u 

kupaonicama. 

Grijanje tople vode se uglavnom svodi 

na električni bojler. Takvo rješenje relativno 

je jeftino i dobro funkcionira. Ukoliko 

se želi postići viši nivo hlađenja i grijanja te 

pripreme tople vode, koristi se toplinska 

pumpa u kombinaciji s ventilokonvektorima, 

eventualno radijatorima ili podnim 

grijanjem u kupaonicama uz bojler za 

sanitarnu vodu, koji se također priprema 

preko priključka na toplinsku pumpu. Bojler 

je pritom obično malo većeg kapaciteta 

(od 200 - 300l), te se može koristiti i za 

punjenje masažnih kada i slično. 

Najkompliciraniji sistem je u slučaju 

kada investitor traži rješenje za „par 

godina ću turiste, a onda se useljavam u 

stan“. Takav zahtjev komplicira situaciju 

pogotovo ukoliko je objekt podijeljen na 

više korisnika u turizmu, a na obitelj u stanovanju. 

Zašto? 

Brzina grijanja i hlađenja je 

najvažnija 

Kod turizma je najvažnija brzina zagrijavanja 

i hlađenja s tim da se u turizmu 

pretežno koristi hlađenje. Pritom su bez 

premca sistemi s ispuhivanjem (klime, 

ventilokonvektori). 

Za razliku od turističke namjene stana, 

kod stalnog boravka prednost ima ugodno 

grijanje koje postaje „glavno“, dok se hlađenje 

pali po potrebi. U ovom slučaju za 

zagrijavanje prednost imaju sistemi podnog 

grijanja ili radijatori, a ispuhivanje 

nije toliko traženo. U tom slučaju moramo 

kombinirati dva sistema, što poskupljuje 

investiciju, no daje kvalitetno rješenje. 

Navest ću primjer jednog stana veličine 

70m 2 , starog oko 60 godina i građenog 

po ondašnjim standardima, ali začudo, 

vrhunski izoliranog (cigla – zrak - cigla), 

koji je već prije prodaje i sa starom stolarijom 

dobio energetski certifikat B. Stan 

se zagrijavao pomoću jedne kalijeve peći, 

te je s velikim staklenim površinama okrenutim 

na jugozapadnu stranu bio dosta 

sunčan i topao, što je pak ljeti predstavljalo 

problem zbog pregrijavanja te strane. 

Namjena stana je za turistički najam (pet 

ležajeva u dvije sobe i dnevni boravak), a 

kasnije stanovanje vlasnika. 

Poslije generalnog rušenja stana i 

ugradnje PVC stolarije s trostrukim staklima 

punjenim plinom, stan je dobio još 

bolju izolaciju. U dogovoru s vlasnikom, 

nakon što je određena namjena i raspored 

prostorija, odabrali smo odgovarajući 

sistem grijanja i hlađenja. 

U stan je ugrađena Viessmann Vitocal 

222 S toplinska pumpa zrak – voda snage 

8 kW, koja u unutrašnjoj jedinici ima spremnik 

za sanitarnu vodu od 190l. Objekt 

ima veliki tuš, ali nema kadu pa je za tu 

namjenu i više nego dovoljna količina 

tople vode. S obzirom na izolaciju stana 

mogli smo postaviti i toplinsku pumpu 

snage 4kW, no u tom bi se slučaju voda 

sporije zagrijavala, a s obzirom da je stan 

namijenjen za pet osoba, postoji mogućnost 

da će se svi po dolasku istuširati, a u 

tom je slučaju vrijeme ponovnog zagrijavanja 

dosta važno. 

Morate uzeti u obzir i da topla voda 

grijana preko toplinske pumpe postiže 

temperaturu od 50-ak stupnjeva pa nije 

moguće miješati veće količine s hladnom 

vodom. Kako nije velika razlika u cijeni, 

odlučili smo se za ugradnju modela snage 

8kW. Za hlađenje smo postavili tri zidna 

ventilokonvektora: dva manja snage 

1,5kW u sobe i jedan veći od 3kW u dnevni 

boravak, koji je povezan s blagovaonicom 

i kuhinjom. Na taj smo način riješili tri 

zone od kojih je dnevna zona ipak najvažnija. 

Kako bismo imali dovoljno snage ako 

zatreba, stavili smo malo snažnije modele 

koji će onda uglavnom raditi na nižim brzinama 

pa će biti i tiši, odnosno ugodniji. 

Ventilokonvektori mogu i grijati prostor 

ukoliko je potrebno; u svrhu brzog zagrijavanja 

stana za povremene goste koji su 

rezervirali smještaj u zadnji tren. 


Ušteda i kontrola korištenja 

U slučaju stalnog stanovanja ili duljeg 

zimskog boravka turista koristi se instalacija 

podnog grijanje koja radi ovisno o 

vanjskoj temperaturi i temperaturi koju 

želimo postići u stanu, potpuno automatski 

prilagođavajući potrebne parametre 

situaciji. Naravno da je podno grijanje 

inertno i nije ga moguće adaptirati 

trenutačno, ali automatika na toplinskoj 

pumpi „predviđa“ neke situacije pa se 

prema tome prilagođava sistem. Kada 

radi podno grijanje, cirkulacija kroz ventilokonvektore 

je zatvorena i ne koriste 

se. U kupaonici je montirana električna 

mrežica za grijanje (neki to nazivaju i 

električnim podnim grijanjem) za periode 

kada ne trebamo grijanje cijelog 

stana, a želimo topao pod u kupaonici. 

Cijena ovakvog sistema nije mala, ali riješava 

sve probleme koje bi korisnici mogli 

imati vezano uz toplu vodu, grijanje i hlađenje. 

U slučaju kvara toplinske pumpe 

postoji ugrađeni električni grijač koji može 

grijati toplu vodu i sistem grijanja u kući, 

ali na žalost u tom slučaju ne postoji i rješenje 

za hlađenje osim ispuhivanja okolnog 

zraka kao ventilator, no i to je nešto. 

Ovaj grijač služi i kao dodatno grijanje protiv 

legionele ukoliko želimo osigurati potpunu 

higijenu vode. 

Vratimo se na stan od 70 m2. Sistem je 

ugrađen u listopadu 2018., cijelu zimu grijanje 

je bilo u pogonu, a voda se koristila 

zadnja tri mjeseca za četveročlanu obitelj. 

Uz kuhanje na struju, sušilicu i perilicu, 

potrošnja struje je dosegnula ukupno 

oko 1800kWh. Od desetog do drugog 

mjeseca, kada stan nije bio useljen, a grijanje 

je radilo u punom pogonu, potrošilo 

se 700kWh, što je oko 180kWh mjesečno 

za grijanje i potrošnju struje za rasvjetu i 

potrebe majstora u stanu te nešto sitno za 

toplu vodu. Sličnu potrošnju očekujemo i 

ljeti za hlađenje što zaista nije puno s obzirom 

da sistem radi 24 sata uz maksimalni 

komfor korisnika, kako turista tako i stalnih 

stanara. 

Putem mobitela ili računala preko 

Viessmann aplikacije može se nadzirati 

sistem te upravljati svim parametrima, 

što daje dodatne mogućnosti uštede kao 

i kontrolu korištenja temperature u stanu 

bez ulaska u objekt dok su turisti u njemu. 

Glavna prednost ovakvog cjelovitog 

rješenja, osim značajnog smanjenja 

potrošnje struje, jesu jednako zadovoljstvo 

i komfor gostiju kako ljeti, tako i zimi. 

BABIĆ d.o.o. 

Zrinsko Frankopanska 2E 

23000 Zadar 

Tel: +385-23-313131 

Fax: +385-23-311367 

Mob: +385-91-3147670 

E-mail: info@babic.hr 

Web: www.babic.hr

Energetski 

učinkoviti materijali 

Foto:GZD 

Suvremene kuće i zgrade mnogo su 

više od cigle i žbuke. Projektanti 

i građevinari danas mogu birati 

između mnoštva energetski učinkovitih 

materijala kako bi izgradili zgrade u 

kojima se udobnost unutarnjeg prostora 

kombinira s nižim troškovima energije i 

manjim utjecajem na okoliš. 

TOPLINSKA UČINKOVITOST 

Prilikom obnove starih ili projektiranja 

novih objekata, odgovarajuća kombinacija 

projektiranja i izolacije može uvelike utjecati 

na performanse zgrade. Primjerice, 

važno je izbjegavanje toplinskih mostova 

koji mogu uzrokovati kondenzaciju. Isto 

tako, projektanti i građevinari trebali bi 

voditi računa o toplinskoj učinkovitosti 

odabranih izolacijskih materijala. Vrijednošću 

lambda, koja je poznata i kao toplinska 

provodljivost, izražava se izolacijska 

moć materijala: što je vrijednost niža, to je 

izolacija bolja. 

OSIGURAVANJE ENERGETSKI 

UČINKOVITIH KONSTRUKCIJA 

No, energetski učinkovita gradnja ne 

ovisi samo o izolaciji s niskom vrijednošću 

lambda. Hoće li ugradnja izolacije biti 

jednostavna i laka? Ako se jave čak i mali 

prorezi koji propuštaju zrak, primjerice prilikom 

izoliranja nepravilnih oblika kao što 

su stari krov ili zid, to može imati drastičan 

utjecaj na energetske performanse. 

A budući da do prve promjene ili renoviranja 

zgrade obično prođe od 30 do 50 

godina, važno je razmisliti o tome kako će 

se materijal ponašati na duge staze: 

• Performanse tijekom cijelog 

uporabnog vijeka 

Neki izolacijski materijali sadrže plinove 

koji se s vremenom rasprše, pa se time 

smanjuje vrijednost izolacije. 

• Dimenzijska stabilnost 

Iako određeni materijali mogu imati 

nisku vrijednost lambda prilikom kupnje, 

oni se tijekom životnog vijeka zgrade 

mogu skupiti ili pomaknuti zbog promjena 

u temperaturi i vlažnosti, a što utječe na 

smanjenu energetsku učinkovitost. 

• Paropropusnost 

U određenim se izolacijskim materijalima 

može nakupiti vlaga, što utječe na 

energetske performanse i može pospješiti 

razvoj plijesni ili gljivica. Idealna bi izolacija 

trebala omogućiti prolazak vlage. 

Za energetski učinkovite, održive 

nove zgrade i obnove idealan je izbor 

ROCKWOOL negoriva izolacija od kamene 

vune: 

• Lako se postavlja u stare i nove konstrukcije 

• Ostaje na mjestu tijekom uporabnog 

vijeka zgrade 

• Tijekom upotrebe zadržava svoj oblik i 

toplinska svojstva 

• Propušta paru i ne nakuplja vlagu 

• Izrađena je od prirodnog kamena koji 

pruža zaštitu od požara, dugotrajnost i 

izvrsnu zaštitu od buke 

Živite li u nekretnini kojoj bi nadogradnja 

izolacije mogla biti od koristi, to je izvrsna 

prilika za stvaranje doma koji je ujedno 

udobniji i ekonomičniji. 

SEDAM RAZLOGA ZA POBOLJŠANJE 

KUĆNE IZOLACIJE 

1. Uštede: Manje energije, novca i emisija 

CO 2 

2. Sigurnost od požara: ROCKWOOL izolacija 

od kamene vune nije zapaljiva 

pa će pomoći u zaštiti vas samih, ali i 

vaše imovine u slučaju požara 

3. Estetika: Vanjskom izolacijom može 

se poboljšati izgled vašeg doma 

4. Više prostora: Namještaj se može staviti 

uz zidove bez straha od plijesni i 

gljivica 

5. Udobnost: Unutarnja klima vašeg 

doma ostaje ugodna tijekom cijele 

godine, s toplijim zidovima i podovima 

6. Mir i tišina: Izolacijom se može smanjiti 

buka koja dopire izvana ili iz 

susjednog stana 

7. Uporabni vijek: Duži vijek trajanja 

nosive konstrukcije zgrade: kuća koja 

je izolirana izvana manje je sklona širenju 

uslijed temperaturnih razlika, vlazi 

i oštećenjima od plijesni.

PAMETNI DOMOVI SU BUDUĆNOST 

VELUX ACTIVE with NETATMO 

pametno rješenje za nedovoljno prozračivanje prostora 

Kako bi omogućio zdraviju 

unutarnju klimu i udobniji 

život u milijunima domova, 

VELUX je kao odgovor na sve 

veću globalnu potražnju za pametnim, 

zdravim kućama osmislio inovativan 

proizvod. Riječ je o VELUX 

ACTIVE with NETATMO - integriranim 

sustavima u jednom paketu, a koji 

nude rješenje za nedovoljno prozračivanje 

prostorija. 

Izgrađen na najnovijoj tehnologiji 

inteligentnog senzora te razvijen 

u suradnji s francuskom tehnološkom 

tvrtkom Netatmo, VELUX ACTIVE 

pametni sustav brine o prozračivanju 

umjesto ukućana. Naime, pametni 

senzori prate temperaturu, vlagu i 

koncentraciju CO2 u prostorijama te 

po potrebi aktiviraju sustav za automatsko 

upravljanje krovnim prozorima. 

Unutar sektora proizvodnje prozora, 

ovo je prvi pametni sustavu 

koji uspješno kombinira aplikaciju 

za pametne telefone, unutarnji klimatski 

senzor, prekidač kod odlaska 

i internet gateway (omogućuje spajanje 

VELUX INTEGRA proizvoda, senzora 

unutarnje klime i senzora kod 

odlaska te spajanje ne bežični internet). 

Zašto je prozračivanje važno? 

Prema podacima Healthy Homes 

Barometra za 2017. godinu čak jedan 

od šest Europljana živi u nezdravom 

domu, a u kojem su prisutni vlaga, 

nedostatak dnevne svjetlosti, neadekvatno 

grijanje tijekom zime i pregrijavanje 

tijekom ljetnih mjeseci. 

Uz suvremen način života kada 

čak 90 posto vremena provodimo u 

zatvorenom prostoru pravilna ventilacija 

prostorija u kojima spavamo, 

kuhamo i boravimo iznimno je važna. 

Loša mikroklima doma koja je izravno 

povezana s neodgovarajućom ventilacijom 

prostora i nedostatkom svježeg 

zraka ima negativan utjecaj i na 

zdravlje. Ankete pokazuju da čak 82 

posto Europljana vjeruje kako je u 

njihovim domovima dovoljno svježeg 

zraka, no u stvarnosti njih samo 

40 posto prozračuje prostorije 2 do 4 

puta dnevno, što je i preporuka. 

Upravo je nedovoljno prozračivanje 

prostorija bio jedan od motiva za 

kreiranjem VELUX ACTIVE sustava s 

automatskim reguliranjem unutarnje 

klime u točno određenim vremenskim 

intervalima. VELUX je postao 

jedan od predvodnika u kreiranju 

inovativnih rješenja koje će potrošači 

u narednim godinama sve više tražiti. 

Za više informacija o VELUX 

ACTIVE sustavu potražite na 

www.velux.hr/active 

SVA PROZORSKA RJEŠENJA 

NA JEDNOM MJESTU ! 

PVC Vrata 

PVC Prozori 

PVC Klizne stijene 

Bluegreen pasivni 

prozori 

PVC Harmo stijene 

PVC i ALU Rolete 

PVC i ALU Grilje 

Komarnici 

Sobna Vrata 

Osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj. 

BLUEGREENLINE 

Prozorski sistem za pasivne i niskoenergetske kuće 

Put Bokanjca 42a, Zadar | Tel: +385 (0)23 230 117 

Mob: +385 (0)99 2174 201 | Fax: +385 (0)23 234 074 

fenestra.zadar@zd.t-com.hr 

www.troha-dil.hr 


g zd 


gzd portal i magazin nezaobilazno su mjesto prezentacije sektora građevine, arhitekture, 

uređenja i energetske učinkovitosti. 

Osim što svojim klijentima pružamo usluge vizualne i sadržajne izrade oglasa, 

oglašavanjem kod nas ostvarujete potpuno specijaliziran i usmjeren marketing koji 

ostaje u dugoročnom vlasništvu tvrtke. 

Medij smo koji dostiže vrlo ciljanu skupinu, od projektnih ureda, građevinskih tvrtki do 

brojnih drugih čitatelja diljem Hrvatske, zainteresiranih za teme gzd magazina i portala. 

To postižemo na način da smo se specijalizirali kroz teme i oglašivače. 

Veći dio tiraže magazina šaljemo direktno putem Hrvatske pošte, pružajući potpuno 

besplatno svim zainteresiranim osobama vrijedne i kvalitetne informacije. Magazin se 

također printa na kvalitetnom papiru (250g korice, 115 g unutarnje stranice). 

Medijski smo pokrovitelj važnijim udruženjima i udrugama čiji su članovi građevinari, 

arhitekti, krajobrazni arhitekti i drugi te uvijek rado putem portala pratimo sve njihove 

vijesti, najave i zbivanja uz mogućnost otvaranja novih pokroviteljstava i partnerstva. 

Sadržajno kroz gzd portal pratimo teme vezane za gradnju, arhitekturu, energetsku 

obnovu, uređenje i opremanje. Kroz gzd magazin pomno biramo teme koje nastaju u 

suradnji sa različitim stručnim sugovornicima. 

aktualan sadržaj & 

ciljani doseg 

naklada 3000 primjeraka 

magazina sa 2100 pretplatnika 

responsive web site 

print & web izdanja 

Povjerenje je temelj na kojem gradimo naše odnose, 

ukažite nam i Vi svoje i dozvolite da budemo Vaše 

mjesto susreta! 

PRATITE GRADIMO ZADAR EKIPU... 

... na Facebooku, Twitteru, You Tubeu i 

Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i 

drugo... 

Gradimo Zadar 


Tel: +385 98 565 572 

Fax: +385 23 321 383 

info@gradimozadar.hr 

www.gradimozadar.hr

VLASNIK STE OBITELJSKE 

KUĆE? ZAVIRITE U SVOJ 

POŠTANSKI SANDUČIĆ! 

Proljeće je idealno vrijeme za odabir novih garažnih i 

kućnih vrata, a povoljne cijene kvalitetnih proizvoda 

se ne propuštaju. Na adrese više od 260.000 kućanstava 

u Hrvatskoj stigle su ponude njemačkog proizvođača 

garažnih i kućnih vrata Hörmann, a ovdje smo izdvojili 

najzanimljivije. 

Ovaj europski lider u proizvodnji vrata za industriju i dom 

poznat je po vrlo kvalitetnim proizvodima koje je uvijek pratila 

visoka cijena, međutim ovogodišnja akcijska ponuda će 

vam sasvim sigurno pomoći da popravite svoj kućni budžet. 

Garažna vrata Renomatic opremljena motorom i dva daljinska 

upravljača mogu se naručiti čak 30% povoljnije te su dostupna 

kod distributera diljem Hrvatske po istim cijenama. Garažna 

vrata proizvode se u Njemačkoj po mjeri otvora do 5000mm 

širine i 3000mm visine s inovativnim sustavom opruga za koji 

je potreban minimalan prostor za ugradnju. 

Novost akcijske ponude za ovu godinu su garažna vrata Planar 

namijenjena urbanim vilama i luksuznim garažama. Planar 

vrata bit će dostupna u posebnim Matt Deluxe bojama, 

a minimalistički izgled vrata s panelima bez crta naglašava 

ekskluzivnost izvedbe. 

Važna vam je toplinska izolacija stana ili kuće? U tome slučaju 

ne trebate tražiti dalje od Hörmann ulaznih kućnih vrata 

Thermo65. Ulazna kućna vrata Thermo65 novitet su na našem 

tržištu s panelom potpuno ispunjenim poliuretanskom pjenom 

za vrhunsku izolaciju. Šest modela dostupni su u četiri 

akcijske boje i tri drvo dekora koje možemo u potpunosti uklopiti 

s garažnim vratima. Vrata su standardno opremljena klasom 

protuprovalnosti RC2, s čak pet točaka zatvaranja. 

Više o ovoj ponudi pronađite na www.hormann.hr/ 

ili sudjelujte u nagradnoj igri u kojoj možete osvojiti 

garažna vrata s motorom. 

NOVO U ZADRU – 

SPARK ELECTRIC I 

SPARK RASVJETA 

Novi dućan elektromaterijala, rasvjete i 

pružanja usluga projektiranja otvorio 

se u Zadru na adresi Zagrebačka 34, kod 

¨Dvi pumpe¨. 

Glavni dio poslovanja novog prodajnog mjesta 

Spark electric fokusiran je na rasvjetu, projektiranje 

rasvjete i dizajna interijera, no od elektromaterijala 

je zastupljena ponuda od temelja do završne faze 

sklopki i utičnica do vanjskih i unutarnjih rasvjetnih 

tijela. 

Cilj je opskrbljivati električare sa svim potrebnim 

materijalima. 

Široka paleta proizvoda osigurat će kvalitetnu 

opskrbu krajnjih kupaca sa svim potrebnim fazama 

ugradnje rasvjete. Proizvodi iz ponude Spark electric 

nisu najjeftiniji, već se ističu kvalitetom i pouzdanošću 

te naprednim dizajnom i tehnologijom sukladno 

današnjim potrebama i načinu života krajnjih korisnika. 

Naime, na većinu proizvoda kupcima će se 

odobriti i do pet godina garancije, a besprijekorna 

tehnička podrška dio je redovitog poslovanja tvrtke 

Spark electric. 


IZGRADNJA 

CENTRA 

PREDUVJET 

ZA SANACIJU 

ODLAGALIŠTA 

DIKLO 

Autor: EKO d.o.o. 

Potpisan je Ugovor za projektiranje i 

izvođenje radova na izgradnji Centra 

za gospodarenje otpadom Biljane Donje. 

U Koncertnoj dvorani Kneževe palače g. 

Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o. za 

gospodarenje otpadom Zadarske županije i 

g. Janez Škrabec, direktor tvrtke RIKO d.o.o. 

potpisali su u travnju Ugovor za projektiranje 

i izvođenje radova na izgradnji Centra za 

gospodarenje otpadom Biljane Donje. Ugovor 

je vrijedan 368.492.963,75 kuna, a predviđen 

završetak radova je u drugoj polovici 

2022. godine. Potpisivanju su nazočili 

i Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i 

energetike, Božidar Longin, župan Zadarske 

županije, Branko Dukić, gradonačelnik 

Grada Zadra, Tomislav Bulić, gradonačelnik 

Grada Benkovca i Dubravko Ponoš, direktor 

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Gradonačelnik Dukić istaknuo je kako 

je ovo povijesni dan za Zadar i Zadarsku 

županiju jer, osim što počinje izgradnja 

samog Centra, ona je i preduvjet za sanaciju 

odlagališta Diklo, bolne točke ne samo 

Dikla nego i cijelog grada. “Ovo je jedan od 

strateških projekata Grada, uz odvodnju, 

kojima podižemo standard zaštite okoliša 

i gospodarenja otpadom na jednu novu 

razinu”, kazao je Dukić. 

Direktor tvrtke Eko d.o.o. Dino Perović 

podsjetio je da su do sada već potpisani 

ugovor za savjetovanja u odnosima s javnošću 

od 1,9 milijuna kuna, ugovor o tehničkoj 

pomoći od 5,1 milijun kuna i ugovor 

o nadzoru težak 5,6 milijuna kuna, ali je 

preostalo još potpisati ugovor za mobilnu 

opremu od 50 milijuna kuna. “Ovo će biti 

pionirska prekretnica na području naprednog 

prikupljanja i obrađivanja otpada u 

Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji. Na 46 hektara 

ćete dobiti postrojenje s najboljom raspoloživom 

tehnologijom čiji kapaciteti MBO 

obrade iznose 88.000 tona otpada godišnje”, 

rekao je Janez Škrabec u ime izvođača 

radova i najavio kako će radovi biti završeni 

u drugoj polovici 2022. godine, te će postrojenje 

i u sljedeće dvije godine biti pod nadzorom 

tvrtke “Riko”. 

Direktor Fonda za energetsku učinkovitost 

Dubravko Ponoš naveo je kako je 

Zadar prešao mukotrpan put, ali još nije sve 

gotovo: “Moramo se snaći unutar složenih 

procedura EU i posao završiti bez ikakvih 

financijskih korekcija, jer i korekcija od pet 

posto može ugroziti cijeli projekt”, upozorio 

je Ponoš. 

Za gradonačelnika Tomislava Bulića 

izgradnja CGO je strateški projekt za Benkovac 

koji je u desetak godina odlaganja 

otpada na deponiju u Polači platio 8 milijuna 

kuna. 

Bulić je izrazio i svoje očekivanje da će 

otvaranje CGO-a donijeti dodatne benefite 

domicilnom stanovništvu, dok je zadarski 

gradonačelnik Branko Dukić najavio da 

uz izgradnju CGO-a i sanaciju deponija u 

Diklu, Zadar stoji i pred izgradnjom velikog 

sustava odvodnje čime će zaštita okoliša u 

gradu biti podignuta na novu razinu. 

“Izgradnja CGO-a i sustava za prikupljanje 

i recikliranje otpada, te zatvaranje 

200 divljih deponija na području Zadarske 

županije su tri projekta kojima će biti riješeno 

prikupljanje otpada na suvremen i 

kvalitetan način”, rekao je župan Božidar 

Longin. 

“Na putu smo učinkovitog gospodarenja 

otpadom, pri čemu su centri za 

gospodarenje otpadom završna faza tog 

sustava. Još moramo poraditi na ključnom 

elementu – odvajanju otpada na kućnom 

pragu, u čemu smo 2017. godine imali 

samo 28 posto. Održavanje Hrvatske lijepom 

i zaštita okoliša su prioritet svih prioriteta”, 

izjavio je ministar Tomislav Ćorić. 

Projekt sufinanciraju Europska unija iz 

Kohezijskog fonda u maksimalnom iznosu 

od 70,652 % (Operativni program Konkurentnost 

i kohezija 2014. – 2020., Fond za 

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 

maksimalnom iznosu do 19,348% te Županija, 

gradovi i općine na području Zadarske 

županije u iznosu do 10% vrijednosti projekta. 


Put groblja 1, Biograd n/m, tel: +385 23 638 211 

MRAMOR 

GRANIT 

KAMEN 

stepenice | zidne obloge | radne ploče za kuhinje | nadgrobni spomenici 

prozorske klupice | uređenje uredskih prostora | tuš kabine | kolone za ograde 

Murvica IK 8, 23000 Zadar 

+385 99 3333-884 

info@rasadnik-geront.hr 

www.rasadnik-geront.hr 

METAL ALAT PLUS d.o.o. 

Gedore, Wiha, Wera, Knipex, Helios preisser i dr. 

Franje Petrića 3A, 

23000 Zadar 

+385 91 274 1015 

info@metalalatplus.hr 

Hortikultura - uzgoj i prodaja biljaka 

Krajobrazna arhitektura - projektiranje 

Uređenje i održavanje vrtova 

Navodnjavanje - projektiranje, izrada i održavanje 

Zastupstvo i distribucija kvalitetnih materijala i alata na području cijele 

Hrvatske: profesionalni ručni alati (mehanika, elektro, građevina), 

oprema za radionice, različiti kemijski proizvodi, zaštitna oprema, 

vijčana roba, mjerna tehnika itd. 

www.sun-adria.hr 

Sun Adria d.o.o. 

Bartola Kašića 18, 

51000 Rijeka 

+385 (0)51 626-00 

info@sun-adria.hr 

Dana 9.5.2019., u 64. godini 

iznenada nas je napustio 

prof. dr. sc. Zdravko Peran, 

dipl. ing. prom. Dugogodišnji 

ravnatelj Tehničke škole u 

Šibeniku, šef odjela za promet 

Veleučilišta u Šibeniku, prof. na 

studiju Forenzike Sveučilišta 

u Splitu, aktivni sudski vještak 

za cestovni promet, donedavni 

član podružnice Hrvatskog 

društva sudskih vještaka i procjenitelja 

u Zadru. Stručnjak, 

nastavnik i pedagog, bio je 

i član europske komisije za 

sigurnost cestovnog prometa 

u Bruxelles-u, sudionik više 

kongresa i stručno-znanstvenih 

skupova na međunarodnoj 

razini i na razini Hrvatske. Pred 

smrt bio je kandidat za najviša 

međunarodna priznanja. 

Privilegija mi je i čast što je 

također bio i suradnik u našem 

magazinu. Hvala mu na tome, 

a laka mu bila Hrvatska zemlja. 

Vladimir Macan 


U smislu štedljivog grijanja i hlađenja istinski 

prirodni talent: Vitocal 200-S i Vitosol 200-FM 

Viessmann d.o.o. · 10020 Zagreb · Telefon 01/6593-650 · www.viessmann.hr 

Konačno jedan distributer energije koji Vam 

neće ispostaviti račun. 

Sunce isporučuje toplinu po nultoj tarifi. Viessmann 

je razvio Thermprotect kako biste ovu vrijednu 

energiju mogli pouzdano koristiti. Vitosol je u 

svijetu jedinstveni kolektor potpuno zaštićen od 

pregrijavanja. Time se koristi točno onoliko sunčeve 

energije koliko je potrebno, a Vi dobivate visoku 

radnu sigurnost, neznatne troškove održavanja i 

visoku učinkovitost. 

Nečujan rad koji će Vas oduševiti, a pritom 

komforno grijati i hladiti. 

S dizalicom topline Vitocal 200-S imate svoj mir – a i 

vaši susjedi također. Zahvaljujući jedinstvenoj 

Advanced Acoustic Design konstrukciji dizalica topline 

je iznimno tiha u radu. Osim toga, izrazito je štedljiva: 

visoka vrijednost COP-a brine o visokoj učinkovitosti i 

niskim troškovima. Dodatni komfor dizalice topline: 

zahvaljujući reverzibilnom načinu rada tijekom ljetnih 

mjeseci dizalica topline se može koristiti i za hlađenje.

Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?