Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.

tomislav.jurin
  • No tags were found...

Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.

g zd

gradimozadar.hr

5

godina s vama!

SPECIJALIZIRANI MAGAZIN ZA GRADNJU, ARHITEKTURU,

UREĐENJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST

Broj 15

PROLJEĆE/LJETO 2019.

BESPLATAN PRIMJERAK

ISSN 1849-3866

9 771849 386006

ARHITEKTURA SE NE

RADI, ONA SE ŽIVI

KUĆA JERINI -

KUĆA SUŽIVOTA

ENERGETSKI UČINKOVITI

MATERIJALI

SUSTAVI GRIJANJA NAJAVE DIZAJN KOLUMNE NOVITETI ODVODNJA UREĐENJE


g zd

gradimozadar.hr

Besplatan primjerak gzd magazina

preuzmite na kiosku Borelli 4 (između 4

kantuna i Zgrade suda)

Impressum:

GLAVNI UREDNIK

Tomislav Jurin, dipl. ing. građ.

+385 98 1611 115

Riječ urednika

MARKETING

Andrijana Jurin, dipl. oec.

+385 98 565 572

SAVJETNIK UREDNIŠTVA

Vladimir Macan, dipl. ing. građ.

NOVINAR

Nataša Rožić MIkolašević, dipl. nov.

FOTOGRAFIJE I GRAFIČKA OBRADA

Tomislav Jurin

STRUČNI SURADNICI

Pavle Marušić

Vladimir Macan

Vjekoslav Pavlaković

Enes Seferović

Željka Kolak, krajobrazna arhitektica

Hrvatski savjet za zelenu gradnju

Filip Babić, ovlašteni serviser

Valentina Ilić, mag. phil. croat.

Duje Šegvić, dipl. ing. arh.

Nikša Bilić, dipl. ing. arh.

Bojan Milovanović, doc. dr. sc.

Nenad Vertovšek, doc. dr. sc.

NASLOVNA FOTOGRAFIJA

Robert Matić

DOBROVOLJNA POMOĆ

PRI LEKTORIRANJU

Valentina Ilić, mag. phil. croat.

DIREKTOR

Tomislav Jurin

IZDAVAČ

T&S d.o.o.

Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar

ADRESA REDAKCIJE

gradimozadar.hr

Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar

Tel. +385 23 321 383

Fax. +385 23 321 383

info@gradimozadar.hr

www.gradimozadar.hr

ŽIRO RAČUN

HR2524020061100040300

NAKLADA

3.000 primjeraka

TISAK

Tiskara Zelina d.d.

K. Krizmanić 1, 10380 Sv. I. Zelina

www.tiskara-zelina.hr

Design by VESTIBUL

Zabranjeno je svako kopiranje tekstova

ili oglasa iz ove publikacije bez pismenog

odobrenja izdavača.

Kontakti oglašivača, proizvođača i distibutera, njihove adrese

te cijene pojedinih artikala važeće su u trenutku odlaska

u tisak te za njihovu točnost u trenutku korištenja ne odgovaramo.

Sve informacije u ovom broju gradimozadar.hr magazina

dane su u dobroj vjeri kao pomoć i informacija čitateljima.

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama

sugovornika.

Redakcija ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih

oglasa.

ISSN 1849-3866

Poštovani čitatelji,

brojem koji je pred Vama gzd magazin bilježi

svojih pet godina postojanja, kroz proteklo smo

vrijeme izvještavali sa više od 60 različitih tema:

kolumni, intervjua i projekata.

Zadaća našeg magazina bila je i nastavlja biti

prenošenje ideja, promišljanja i iskustva kroz

razgovore sa stručnjacima od inženjera, graditelja,

arhitekata, dizajnera sve do onih bez kojih

ne bi bilo ni jedne kuće - investitora.

Želimo na taj način, ovom tiskovinom ostaviti jedan mali trag vremena u kojem

živimo, jer kako kaže akademik Kovačić; „Arhitektura bilježi i svjedoči povijest”.

Vjerujemo kako će kroz gzd magazin i budući naraštaji moći čitati o tome tko, zašto

i kako je gradio u našem vremenu.

I za kraj ugodno Vam čitanje proljetnog broja, te nam se nastavite javljati sa svojim

projektima, prijedlozima za intervjue, ali i Vašim cijenjenim oglasima, kako bismo

zajedno bilježili povijesti.

Toliko do idućeg čitanja!

!

TOMISLAV JURIN, UREDNIK

OBAVIJEST

o Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka (GDPR)

Poštovani čitatelji, ukoliko želite nastaviti primati gzd

magazin na Vašu osobnu adresu, lijepo Vas molimo da

se prijavite putem linka:

www.gradimozadar.hr/prijava-magazin

Ukoliko ne potpišete privolu, magazin će prestati

stizati na Vašu adresu!

ili skeniraj QR kod

9 771849 386006


SADRŽAJ

Proljeće / Ljeto 2019.

6

9

Kolumne & Razgovori

Mladen Zelenika

Razgovor sa stručnjakom za žetvu kišnice

Dinko Kovačić

Arhitektura se ne radi, ona se živi

42

15

Branimir Medić

Hrvatski arhitekt s nizozemskom adresom

18

Ljubomir Miščević

Pasivne kuće

20

22

24

25

26

Fibran

Plin radon i kako utječe na zdravlje

Emilija Vlahek

Javni prostori nekad i sad

Vjekoslav Pavlaković

Kolumna

URETEK

Sanacija temeljnog tla

Matt Grocoff

Kuće nulte energije

39

Građenje & Opremanje

28

30

32

34

ACO građevinski elementi d.o.o.

Diskretna odvodnja

Razgovor s arhitektima

Rekonstrukcija industrijske baštine

Jasmina Šarotar

Razgovor s arhitekticom

SITE PROJECT

Tvrtka s dugogodišnjim iskustvom

46

47

36

Villa PS deluxe

Razrada izvedbenog projekta recept za uspjeh

39

40

eurotrade 90

Stvorite impresivan interijer

Hörmann

Svijet je nastao u garaži

36

42

44

Kuća Jerini

Kuća suživota

Filip Babić

Brzina zagrijavanja i hlađenja

46

47

Rockwool Adriatic d.o.o.

Energetski učinkoviti materijali

Velux Active with Netatmo

Pametni domovi su budućnost

49

Vijesti

28


KOLUMNE & Razgovori

RAZGOVOR SA

STRUČNJAKOM

ZA ŽETVU

KIŠNICE,

prof. dr. sc. Mladen Zelenika

većina se od nadležnih zahtijeva i uspijeva priključiti u sustav

regionalnih vodoopskrbnih sustava te plaća skupu vodu

umjesto korištenja besplatne kišnice.

Ugledne međunarodne organizacije ulažu znatna financijska

sredstava u žetvu kišnice u podnebljima gdje oborinskih

voda u kišnoj sezoni ima u izobilju. I sami ste kao savjetnik

UNICEF-a sudjelovali u nekoliko inozemnih projekata pa nam

prenesite svoje iskustvo.

Razgovarao: gzd

Foto: iz arhive Mladena Zelenike

I dok se u svijetu projektiraju i grade suvremeni

objekti za žetvu kišnice, kod nas primjena

tradicionalnih vodoopskrbnih objekata

poput cisterni i lokvi polako pada u zaborav

pa je danas velik broj njih zapušten ili neadekvatno

održavan

U

brojnim kućanstvima koja nemaju mogućnost priključenja

na regionalni vodoopskrbni sustav, problem

je posebno izražen u nekim ruralnim naseljima

i na prostoru većine hrvatskih otoka, više-manje

zadržala se tradicija prikupljanja i korištenja oborinske

vode. Za razliku od one u lokvama, voda u dobro održavanim

cisternama obično zadovoljava standarde propisane za

pitku vodu.

Troškovi prikupljanja i korištenja vode su relativno niski,

no nužno je prije svega adekvatno održavanje ovih objekata i

zaštita vode od zagađivanja tijekom cijelog procesa, naglašava

prof. dr. sc. Mladen Zelenika s kojim smo razgovarali na temu

suvremene žetve kišnice, inače autoritet na području istraživanja

i pridobivanja podzemnih voda za piće.

Iz njegova bogatog domaćeg i inozemnog znanstvenog iskustva

svakako treba izdvojiti nekadašnju funkciju stalnog savjetnika

UNICEF-a za ruralnu vodoopskrbu i ekološku sanitaciju

u Libanonu, Vijetnamu i Sudanu, a za što je primio posebno

odličje tamošnje vlade. Trenutačno obnaša funkciju redovitog

profesora hidrologije na Građevinskom fakultetu u Mostaru.

BESPLATNA KIŠNICA

Usporedite primjenu tradicionalnih objekata za žetvu kišnice

nekada i sada.

––

Rođen sam u u Hercegovini na dinarskom kršu. Obitelj je

imala svoje tri cisterne za kišnicu, a koristili smo i podzemnu

vodu kaptiranjem plitkog podzemnog vodonosnika na rubu

Mostarskog Blata. Pametniji otočani i puk u selima na dinarskom

kršu održavaju i koriste svoje cisterne i poneku lokvu, a

––

Tijekom rada za UNICEF, u Libanonu, koji je na kršu sličnom

našem dinarskom, od listopada do ožujka padne 1000 mm, a

u periodu od travnja do kraja rujna nema oborina niti ih se

očekuje. Njihova su sela uglavnom priključena na regionalne

vodoopskrbne sustave, ali me impresioniralo njihovo djelotvorno

skupljanje i skladištenje kišnice te održavanje i poboljšavanje

njihovih cisterni i seoskih lokvi; tako skupljena kišnica

se ne plaća, a voda iz vodovoda je skupa! U Sudanu sam bio

impresioniran njihovim hafirima te pregradama uz koje su

stvoreni novi nanosi koji se efikasno napajaju tijekom kratkotrajnih

monsunskih kiša koje su manje od 300 mm/godinu.

Tamo sam shvatio prednost žetve kišnice u odnosu na kaptiranje

podzemnih voda.

Kakva se geotehnička rješenja za žetvu kišnice projektiraju i

koriste u svijetu i što bi se od toga moglo primijeniti kod nas

s obzirom na prirodne potencijale?

––

UNICEF je na moj prijedlog u razdoblju od 1985. do 1988.

financirao održavanje i gradnju novih hafira u Zapadnom, te

pregrada na sezonskim potocima u Istočnom Sudanu, što se

pokazalo veoma korisno. Ovi objekti se mogu koristiti i kod

nas; hafiri na krškim poljima i ravničarskim terenima, a pregrade

u koritima naših krških sezonskih potoka. Naši su krški

tereni veoma vodopropusni pa treba osmisliti i koristiti ade-

6 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


kvatne izolacijske „plahte“ kako bi se voda sačuvala od infiltriranja

u tlo, te uredili nasipi i na njima raslinje radi reduciranja

evaporacije.

ADEKVATNO ODRŽAVANJE SUSTAVA

Što biste savjetovali investitorima kod gradnje kuće na vlastitom

terenu; da li da u svoje projekte ugrađuju alternativne

izvore pitke vode i kakve? Koji su stručnjaci u Hrvatskoj čije

usluge pritom mogu zatražiti?

––

Prilikom gradnje privatnih ili javnih zgrada, uz mala dodatna

ulaganja, preporuča se uređivanje otvorenih ili zatvorenih

bazena (lokve/jezerca, cisterna), gdje bi se skupljala i skladištila

oborinska voda s krovova i terasa. Ona se može koristiti

za uzgoj povrća, ukrasnog bilja, eventualno gašenje požara

itd. Svakako treba osigurati preljev vode iz ovih bazena u

smjeru sustava odvodnje, a takvi bazeni mogu, u izvjesnoj

mjeri, reducirati intenzitet poplava.

Kaže se da Dalmatinci vole piti kišnicu. Koliko je ona zdravstveno

sigurna i kako osigurati mikrobiološku kakvoću vode

u objektima za žetvu kišnice?

––

Uz adekvatnu pažnju posvećenu skupljanju oborinske vode

s čistih površina u čiste cisterne, koje treba održavati i prati,

potrebno je filtrirati oborinsku vodu propuštanjem kroz sanduke

šljunka i pijeska adekvatnog granulometrijskog sastava,

te provoditi sustavnu kontrolu kakvoće vode. Ukoliko se laboratorijskom

analizom utvrdi bilo kakvo zagađenje, potrebna

je adekvatna purifikacijska intervencija po savjetu lokalnog

Doma zdravlja ili druge relevantne institucije.

U svijetu i kod nas sve se češće poziva na racionalno gospodarenje

prirodnim resursima kao što je voda. Koliko je važno

ulagati u ovakve objekte u svrhu osiguranja pitke vode

putem ekološki prihvatljivog rješenja, ali i u svrhu očuvanja

njihove kulturno-povijesne vrijednosti?

––

Vrijedan je prirodni potencijal relativno velike ukupne količine

oborina koje svake godine padnu na dinarski krš, uključujući

i jadranske otoke. Kako su količine oborina najmanje

tijekom vegetacijske sezone, kada je i najveća potrošnja vode

u domaćinstvima i turističkim organizacijama, preporučuje

se žetva kišnice tijekom kišne sezone i racionalno, higijenski

ispravno učinkovito skladištenje vode. Treba ispravno osmišljavati,

projektirati i graditi adekvatne objekte te obučiti

korisnike kišnice za adekvatno održavanje tih sustava koji bi

djelovali pozitivno i na prirodni okoliš. Postojeći objekti za

skladištenje kišnice, posebno brojne cisterne uz crkve škole

i neke druge javne objekte, prestavljaju vrijednu kulturnu

baštinu pa ih treba održavati i štititi, što se najdjelotvornije

postiže korištenjem tih vrijednih objekata. U Libanonu su

prastare lokve poboljšane radi povećanja volumena, a dekoracije

dogradnjom viših zaštitnih zidova pa predstavljaju

ukras sela, te se voda iz njih koristi.

ISKORISTITI POTENCIJAL

U potrazi za novim izvorima, svojevremeno ste sudjelovali

u brojnim hidrogeološkim istraživanjima podzemnih voda u

zemlji, jedno od njih provedeno je i na Dugom otoku. Što su

Vaše terenske analize pokazale?

––

Malo jezero na Žmanskom polju na Dugom otoku

ima tradicijske zdence s pitkom vodom, dok je

voda u zdencima Velog jezera zaslanjena. Ja sam

locirao kaptažu na mjestu gdje sam očekivao

slatku vodu i zamolio crpljenje crpkom do najviše

5 l/s. Ta je kaptaža produbljena i crpi se iz nje veća

količina od 5 l/s jer su potrebe veće pa je došlo do

očekivanog zaslanjenja. Zbog toga je instaliran

desalinizator iz kojeg zaslanjeniju vodu, preporučeno

je, treba uklanjati dalje od kaptaže kako se

ne bi vraćala u kaptažu. Na primjeru Žmanskog

polja može se preporučiti uređenje adekvatne

akumulacije oborinskih voda na Malom jezeru, što

nije jeftina zadaća obzirom na vodopropusnost

slijevne poršine tog vrijednog malog krškog polja.

UREĐENI SPREMNIK OBORINSKE VODE

(HAFIR)

1.GLAVNI VODOSPREMNIK S NASIPIMA I

PRODUŽENIM KRILIMA (BRANOM)

2. POMOĆNA BRANA

3. OKNO S REŠETKOM ZA ULIJEVANJE VODE

4. ZASUNSKO OKNO

5. ZDENAC ZA CRPLJENJE VODE

6. CIJEVI ZA DOVOD VODE U GLAVNI BAZEN (1)

7. DODVOD VODE U EKSPLOATACIJSKI

ZDENAC

8. TALOŽNI BAZEN IZ KOJEG SE VODA TROŠI

PRIJE NEGO IZ GLAVNOG REZERVOARA (1)

9. POTOK ULAZNI

10. PRELJEV VIŠKA VODE PREKO KRILA

GLAVNE BRANE.

Kako biste ocijenili dosadašnje napore u rješavanju

problematike vodoopskrbe na otocima?

––

Učinjeni su značajni pothvati, napori i uložena

vrijedna sredstva radi rješavanja problematike

vodoopskrbe na otocima. Zahvaljujući značajnim

elektroprivrednim investicijama na dinarskom

kršu, vrijedni hidrotehničari zaposleni u vodoprivredi

i elektroprivredi u Splitu projektirali su i

izveli podmorske vodovodne cjevovode od obale

na otoke i dovele vodu na veći broj naseljenih

otoka. Lošinjski arhipelag ima svoju vodu iz Vranskog

jezera, a otok Vis ima svoj podzemni vodonosnik

kojeg uspješno kaptira zdencima. Moj je prijedlog

da se u svim otočkim naseljima i naseljima

na dinarskom kršu intenzivnije koristit oborinska

voda projektiranjem i realiziranjem adekvatnih

objekata te racionalno upravlja raspoloživim oborinskim

vodama koje prestavljaju veoma vrijedan

potencijal.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 7


Renoviranjem danas,

oblikujemo sutra

Ono što radimo s postojećim zgradama određuje naslijeđe

koje ostavljamo budućim generacijama. Suočeni sa sve manjim

zalihama energije i sve očitijim učincima klimatskih promjena, više

nije dovoljno samo postaviti visoke standarde za nove zgrade,

već i raditi na kvalitetnim energetskim obnovama postojećih

zgrada.

Više na www.rockwool.hr

50 %

zgrada koje postoje

danas, bit će u

upotrebi i 2050.

godine.

IZOLACIJSKA RJEŠENJA OD

KAMENE VUNE


KAD BI KUĆE PRIČALE, ŠTO BI KAZALE O NAŠEM VREMENU?

Danas, općom površnošću

i linijom manjeg otpora, u

ime osamostaljene ljepote,

prelilo se u arhitekturu mnogo

dizajna, a dizajn je u arhitekturi

neophodan kao začin u hrani i

ništa više.

Akademik DINKO KOVAČIĆ:

Arhitektura se ne radi, ona se živi

Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević

Nakon što se u svibnju 2017. retrospektivnom

izložbom „Rekapitulacije“ službeno rastao

od arhitekture, Dinko Kovačić zaključio je

u ožujku ove godine svoju „zadnju stranicu

knjige“ nagradom struke za životno djelo. Akademik

Kovačić jedna je od najrelevantnijih figura hrvatske

arhitektonske scene 20. stoljeća te važan predstavnik

kritičkog regionalizma. Nagrada Viktor Kovačić

donosi mu zasluženu medijsku pozornost, Slobodna

Dalmacija, Jutarnji list, radio Split, HRT prenose

razgovore sa Dinkom Kovačićem, a radi prijateljstva

sa našim zajedničkim suradnikom arhitektom i

dizajnerom Dujom Šegvićem, pristaje na intervju i u

GZD magazinu, pojašnjavajući: “Ako je nešto i rečeno

što sam već kazao, razumite ja sam ipak arhitekt i važno

je samo da mi se kuće ne ponavljaju”

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 9


KOLUMNE & Razgovori

KUĆE SU KAO LJUDI

Vašeg prezimenjaka nazivaju ocem moderne hrvatske arhitekture,

karizmatikom, ali i kontroverznom ličnošću, jednim od

najvećih tragičara hrvatske moderne. Jeste li vi baštinili nešto

od njegove arhitektonske misli? Jeste li u svom profesionalnom

radu imali uzora?

––

Nedvojbeno je da je Viktor Kovačić najveća ličnost moderne

hrvatske arhitekture. Svojim djelovanjem, pa i svojom karizmom,

rekao bih, svojom snagom, ostavio je trag na svim generacijama,

pa tim slijedom vjerojatno i na mene. Na dio pitanja,

jesam li sam imao uzora, odgovorio bih: „Direktno ne“,

međutim, imao sam svoje profesore od kojih sam učio. Učitelje.

Pri tome mislim na profesora Šegvića i nadasve, profesora

Magaša. Vjerojatno baš ta dvoja moja učitelja naučili su me

kako. Kao iz one stare kineske priče: Stajao je čovjek uz rijeku

i lovio ribu. Ulov je bio bogat. Priđe mu čovjek i reče: „Gladan

sam, daj mi jednu ribu.“ „Ne dam ti ribu, nego naučit ću te kako

se lovi riba.“ Eto, toliko o uzorima.

Kada čitate popis zasluga kojima ste zadužili struku i prostor,

a koje u svom obrazloženju nagrade navodi Udruženje hrvatskih

arhitekata, postoji li još nešto što biste Vi osobno dodali?

Nazivaju Vas čuvarom i promotorom duha mjesta i neraskidive

veze čovjeka i prostora. Kako bi pjesnik u Vama rekapitulirao

vlastiti arhitektonski lik i djelo?

––

Mislim da je i to previše rečeno. Nemam ja što tu dodati, osim,

veliko im hvala na tome! Vi kažete čuvar i promotor? Ja to

podrazumijevam samo najelementarnijom svojom nezaobilaznom

dužnošću. Znam, samo dosljednom pristojnošću,

odmjerenom suvremenošću i nadasve poštovanjem, može

se odgovoriti najsuptilnijim očekivanjima i mjesta i vremena.

Kuće su kao i ljudi. Žive su, iskreno stvorene i s mjerom odmjerene

pa i mentalitet imaju. To su moja betonska bića što bilježe

vrijeme i štuju zavičaj.

Kroz karijeru ste dobivali brojne značajne nagrade za svoja

arhitektonska ostvarenja. Kakav su značaj i utjecaj one imale

na Vas, a pogotovo ova Udruženja hrvatskih arhitekata kao

svojevrsni sukus ukupnog rada, jedan lijep epilog nakon vašeg

službenog umirovljenja?

––

Da, dobio sam, kako Vi kažete, brojne i značajne nagrade.

Svaka do ove je podrazumijevala podstrek. Doživljavao sam ih

kao stimulans za još i za bolje.

Ovu sam doživio potpuno drukčije. Takva je dob. Doživio sam

je kao stisak ruke moje struke, i doživio sam je kao upozorenje

da je vrijeme za rekapitulaciju učinjenoga. Vrijeme je da se

okrenem za vlastitom brazdom.

Zadaću arhitekture povezujete s onom kroničara koji tvrdim

betonom zapisuje vrijeme i sva događanja u ljudima i društvu.

Kad bi kuće mogle govoriti, što bi one ispričale o nama kakvi

smo nekada bili i kakvi smo sada?

––

Pred arhitekturom je bila i bit će uvijek ista dvojaka zadaća.

Najprije, da pravi ljudima predispozicije za sretan život i još,

baš još, da zapisuje događanja u društvu. Čak i bez našeg htijenja,

arhitekturom se, još od prapočetaka pa sve do danas, i

uvijek će tako biti, bilježi i svjedoči povijest. Kako jedan pjesnik

reče: „I kad nas ne bude, govorit će stine.“ Kad bi kuće mogle

govoriti? Uvijek samo istina.

Bez mogućnosti utjecanja na to, pričale bi o ljudima koji određuju

vrijeme. Pričale bi o potpuno raslojenome društvu, o

profiterstvu i koruptivnosti kao značajkama vremena. Pričale

bi o novom praktičnom moralu i žutim ljudima koji žive po

rubu pravnih i moralnih normi, kojima materijalne mogućnosti

nadilaze kvalitetu njihovih želja. Sfera je to obijesti, kad

život postaje parada. Pričale bi o nezajažljivoj želji za profitom

i osobnom promidžbom. Pričale bi o izblijedjelim odnosima

među ljudima, o vremenu kad sreća polako ustupa mjesto prostom

zadovoljstvu.

Ekonomski fakultet, Split

Kad bi kuće pričale... Pričale bi

o potpuno raslojenome društvu,

o profiterstvu i koruptivnosti kao

značajkama vremena. Pričale bi

o nezajažljivoj želji za profitom i

osobnom promidžbom. Pričale

bi o izblijedjelim odnosima među

ljudima, o vremenu kad sreća

polako ustupa mjesto prostom

zadovoljstvu.

10 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


Hotel Bretanide, Bol

Najelementarniji savjeti

studentima:

- svaki oblik koruptivnosti

savjesti za arhitekturu je

poguban,

- ne poigravajte se, u ime

osobne promidžbe, s ničijim

„parama”, a nadasve,

ne poigravajte se ničijim

sudbinama,

- nikada ne smijete

zloupotrijebiti ukazano vam

povjerenje,

- ne crtaj blagovaonicu,

crtaj ručak.

Vaša je temeljna teza da su kuće kao i ljudi, a pristojnost njihova

zajednička obveza. Vremena, ljudi i prostor su se promijenili.

Oni stariji će reći da je nekada bilo bolje, a što se s ulogom

arhitekture dogodilo u međuvremenu, podržava li ona još uvijek

to prijateljstvo ljudi i prostora?

––

Podržava i uvijek će ga podržavati, onoliko koliko joj to ljudi

dozvole. I zapamtimo, da ambijent čine zajedno, neodvojivo

zajedno, prostor i ljudi. Tek nakon postignutog sklada, tog

zajedništva, napne se aura što se zove život. I opet, kuće su

kao i ljudi, a pristojnost je zajednička obveza. Da se zna, kuća

je kao žena, pa može biti samo lijepa. Danas, općom površnošću

i linijom manjeg otpora, u ime te osamostaljene ljepote,

prelilo se u arhitekturu mnogo dizajna, a dizajn je u arhitekturi

neophodan kao začin u hrani i ništa više. Što se tiče prijateljstva

prostora i ljudi, rekao bih da je svakoj arhitekturi bila i bit

će dužnost podržavati to prijateljstvo i svakome arhitektu je

zadaća stvarati preduvjete za odnose među ljudima, jer jedino

naši odnosi čine nas ljudima.

ODGOVORITI ZAHTJEVIMA VREMENA

U Vaša značajnija djela ubrajaju se neboder na Gripama, naselje

Split3, Ulica Šime Ljubića, Ekonomski fakultet u Splitu, hotel

Bretanida u Bolu, ceremonijalni prostori groblja Drenova u

Rijeci... Kakav je osjećaj biti graditelj takvih antologijskih prostora

i što osjećate kada danas prolazite tim istim prostorom?

––

Osjećam ponos, a sve istine kroz čitav život, sve moje kuće, u

ovoj su dobi doživjele preobrazbu. Prešle su u sferu sjećanja.

U radost, doživljenu tijekom profesionalnog trajanja. Prolazeći

ili prisjećajući ih se, mogu sa svakom iskreno razgovarati.

Prateći život u njima, zaključio bih da su danas sve one moja

okamenjena oduševljenja. Moji su anđeli čuvari. Nadasve sam

sretan što sam prema svemu i svima uvijek bio dobronamjeran,

a jedino savjesti odgovoran. I još sam sretan što se ni jedan

ustupak nije provukao mimo mojih uvjerenja.

Rad na projektu Split3 nazvali ste najbolje provedenim danima

u životu, obilježenim entuzijazmom koji se vjerojatno nikada

neće ponoviti u povijesti Splita. Jeste li u međuvremenu taj

entuzijazam prepoznali u nekom novijem urbanističko-arhitektonskom

projektu u Hrvatskoj? Prepoznajete li u nekom od

svojih kolega tu radost stvaranja i življenja arhitektonskog

posla na način kakvim ste ga i sami vodili?

––

O Splitu 3, u jedno vrijeme mojoj najvećoj radosti, danas najrađe

ne bih. On u ovom trenutku proživljava fizičku i moralnu

eroziju. Upotrijebljen je, bolje reći zloupotrijebljen, u ime čistog

koristoljublja, a što je najgore, sve to pod zastavom splitskog

Arhitektonskog fakulteta. A o entuzijazmu, kao i poštenju? Uvijek

ga je bilo i vjerujem da će ga uvijek biti. Istoga nikada. Prepoznajem

ga među svojim studentima, produžecima mojim,

kako ih ja volim zvati, a ljudi što uvjetuju vrijeme i okolnosti,

posve su različiti. Prosti su i svojim htijenjem ne usmjeravaju

ka sreći, već se zadovoljavaju i zaustavljaju na osamostaljenoj

ljepoti. Ne osuđujem, ali iskreno prizivam, u svome gradu,

organizaciju Urbanističkog zavoda, što bi bila jedina garancija,

za strukom vođen red u prostoru. Samo tako može se odgovoriti

zahtjevima vremena, baš kako to vrijeme, određeno ljudima,

očekuje od nas.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 11


KOLUMNE & Razgovori

Gradili ste i za mlade: osnovne škole Meterize i Žrnovnica, Ekonomski

fakultet, Srednjoškolski centar, Studentski dom Spinut,

Tehnički školski centar. Nažalost, o takvoj gradnji se ne piše

često, svi se više dive raznim luksuznim objektima za stanovanje.

Kakav ste pristup u ovakvim projektima zauzimali kao

arhitekt i je li bio izazov ispuniti određene funkcionalne zakonitosti

koje takvi prostori zahtijevaju, ali i očekivanja mladih

korisnika?

––

Vi kažete, gradili ste za mlade, a ja ću dodati da sam gradio i za

stare, a uvijek je bio isti cilj – graditi, kako je već spomenuto,

betonska bića, što podrazumijeva prostore koji podržavaju

i podstiču odnose među ljudima, jer ne zaboravimo, jedina

količina odnosa je čovjek. Kuće moraju biti dobre. Nažalost,

u pukotini te dobrote uvukla se agresivna ljepota. Nažalost,

padom općih vrijednosti to više nije samo pojava, nego opći

društveni program. Želja za osobnom promocijom je imperativ

kod investitora i onih koji opslužuju. Tako nastaju narcisoidni

investitori, narcisoidni projektanti i narcisoidne kuće.

Na jednom mjestu navodite kako današnji Split karakterizira

maligno bujanje, podčinjenost interesima privatnih vlasnika

koji često ne znaju prepoznati pravu stvar. Podilaze li arhitekti

previše investitorima? Koliko se danas u arhitekturi razmišlja

o estetici, pristojnosti koju zazivate, održivom i skladnom suživotu

građevine i prostora u kojem nastaje, a koliko samo o brzoj

zaradi i kućama za pokazivanje, kako ih već znate nazivati?

––

Rekli smo mi, u kućama je zapisano vrijeme. Maligno bujanje

podrazumijeva ogromnu količinu pridošlih ljudi. Ljudi su

to koji su sve svoje ljubavi ostavili daleko u svom zavičaju.

Ostavili su zemlju, rodbinu, prijateljstva, čak i Boga su ostavili

i došli potpuno prazni, rasterećeni svih odnosa. Oslobođeni

čak i one minimalne doze obvezujuće pristojnosti.

Nepripremljeni, neuki ljudi. Došli su kao prazni „škartoci“,

vjetrom naneseni. Dobili su na upotrebu kuću, susjedstvo i

grad. Stoga, na arhitektima je da im sam prostor bude uputstvo

za korištenje. A podilaze li arhitekti previše investitorima?

Sve što je više od dogovora i mjere, ja im ne bi savjetovao.

A koliko se razmišlja o estetici? Ako ta estetika proizlazi iz

suštine, dobro je, ali ako je to samo sušto i površno zadovoljenje

izglancane površine i pogotovo, brze zarade, nije dobro.

„PROFINA LIPA“

Kako se gradilo nekada, a kako danas? Danas većinom slušamo

o borbi s kompliciranom dokumentacijom, ishođenjem

dozvola, postupcima javne nabave.

––

To je baš daleko od mene. I o tome nemam pojma.

Interijer Ekonomskog fakulteta u Splitu

Kao svoje najveće djelo navodite dugogodišnji profesorski

rad na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Kako razmišljaju

budući arhitekti koje ste imali prilike odgajati? Oni su Vama u

znak zahvalnosti zasadili drvo, ukrasili hol fakulteta papirnatim

pticama koje toliko volite, a što biste Vi izdvojili kao najvažniju

poruku, dar koji ste im ostavili u nasljeđe?

––

Rad sa studentima, taj trag u njima, što ga naglase pri svakom

susretu, to poštovanje i zahvalnost što ga drže na površini, svakim

danom znači mi sve više. Eto, u Čaporici je zazelenila „profina

lipa“. A obećanje da će je uvijek posjećivati i zalijevati za

staroga „profu“, od neprocjenjive je vrijednosti. Ako od mene

ostane u njima samo onih par najelementarnijih savjeta, dosta

je:

• svaki oblik koruptivnosti savjesti za arhitekturu je poguban,

• ne poigravajte se, u ime osobne promidžbe, s ničijim

„parama”, a nadasve, ne poigravajte se ničijim sudbinama,

• nikada ne smijete zloupotrijebiti ukazano vam povjerenje,

• ne crtaj blagovaonicu, crtaj ručak.

Kako ispunjavate umirovljeničke dane? Miruje li graditelj u

Vama ili budno prati sudbinu svoga grada?

––

Znam, arhitektura se ne radi, ona se živi. Dokaz je tome što

nikada u životu nisam bio umoran. Baš kako reče ona stara

mudrost: „Ako odabereš u životu zanimanje koje voliš, nikada

nećeš raditi.“ Na takav način življenja više nisam spreman.

Odluka je čvrsta poput zakletve. Za arhitekturu ja sam „bivši“.

Kako ja to kažem: „Odvidao sam osigurače i više nema struje.“

Miruje graditelj u meni, a sudbina grada sada neka je na mlađima.

Eventualno još samo poneki savjet, ako nekome ustreba.

Bogu hvala, tijekom života opskrbio sam se prijateljstvima i

hobijima pa s tim sretno nastavljam.

Srednjoškolski centar GŠC, Split

Nadasve sam sretan što sam prema svemu i

svima uvijek bio dobronamjeran, a jedino savjesti

odgovoran. I još sam sretan što se ni jedan

ustupak nije provukao mimo mojih uvjerenja.

12 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


R-32

Ana &

Alen

22.5°C

Daikin

PRVI

IZBOR

za hlađenje

i grijanje

MULTI jedinice

za MULTItasking

Savršena temperatura u svim prostorijama.

Baš po našoj mjeri.

Iskoristite 12% popusta i mnoge druge prednosti

• Jednu vanjsku jedinicu spojite na 2, 3, 4 ili 5 unutarnjih jedinica.

• Uz ljepši eksterijer uživajte u vrhunskom komforu u svim prostorijama.

• Upravljajte s bilo koje lokacije uz dodatni WiFi adapter.

• Budite pažljivi prema ozonskom omotaču, iskoristite visok stupanj

učinkovitosti i smanjite potrošnju energije s R32 multi jedinicama.

• Registriracijom na standbyme.daikin.hr/hr/

produžite godine garancije.

• Na multi vanjske jedinice spojitie sve naše R32

unutarnje jedinice, uključujući Stylish od 1,5 kW.

• Spojite vašu multi-jedinicu na hybridnu dizalicu

topline sa spojem na instalaciju prirodnog plina.

www.daikin.hr


ISPROBAJTE BESPLATNO NA:

www.myarchicad.com

Ružićeva 21, 51000 Rijeka

+385 51 586 381

kontakt@3dart.hr

www.3dart.hr

Irina Viner-Usmanova Rhythmic Gymnastics Center in the Luzhniki Complex, Moscow, Russia

CPU PRIDE www.prideproject.pro

eurotrade 9o

Radno vrijeme:

8:30 - 12:30

17:30 - 20:00

Eurotrade 90 d.o.o.

I. Meštrovića 12A, 23000 Zadar

Tel. 023 337 207

Fax. 023 337 208

info.eurotrade90@gmail.com

www.eurotrade90.hr


HRVATSKI ARHITEKT S

NIZOZEMSKOM ADRESOM

BRANIMIR MEDIĆ:

Javni

natječaji

nisu

prikladan

format za

današnje

vrijeme

Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević

Foto: Branimir Medić

Branimir Medić jedan je od hrvatskih arhitekata koji su izgradili vrhunsku karijeru

u inozemstvu. Po završetku studija arhitekture u Zagrebu, upisuje postdiplomski

studij na poznatom Berlage institutu u Nizozemskoj, nakon kojeg

nastavlja svoje profesionalno djelovanje u uglednom amsterdamskom birou

De Architekten Cie. Medić danas ostavlja velikim i brojnim nagradama ovjekovječen trag

u gradnji novih urbanih središta u Nizozemskoj, rodnoj Hrvatskoj, ali i šire u inozemstvu.

S renomiranim arhitektom razgovarali smo u sklopu njegova dolaska na splitske Dane

arhitekture 3.0., gdje je gostovao kao jedan od glavnih predavača.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 15


KOLUMNE & Razgovori

Dinamičnost i minimalizam

U jednom intervjuu navodite kao bitna pitanja: što je funkcija

i koja je poruka arhitekture danas? Koja je bila njezina uloga

nekada, u vrijeme dok ste se još oblikovali kao arhitekt, a koja

sada kada i sami aktivno sudjelujete u kreiranju novih prostora?

Grade li arhitekti danas bolji svijet nego prije?

––

Građenje je jedna od najstarijih djelatnosti. Dakle, arhitektura

je oduvijek bila važna djelatnost. Naravno da je razvoj društva

i tehnologije imao utjecaja na način i intenzitet građenja. Tako

da nije neobično što se uloga arhitekture modificira kroz vrijeme.

Diplomirao sam na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.

Zagrebački fakultet je tehnički fakultet, a tada aktivni

profesori su generacijski pripadali dobu kasnog modernizma

i poslijeratne izgradnje. Društvene prilike i velika potreba za

izgradnjom tražile su rješenja u modernim tehnologijama

gradnje. Kombinacija vjere u tehnologiju i potrebe tog vremena

stvorila je okvir za funkcionalnu arhitekturu. Osamdesetih

funkcionalizam polako zamjenjuje postmodernizam koji

vjeruje u kontinuitet, za razliku od modernizma koji propagira

neku vrstu novog početka. Iako dijametralno suprotne ideologije,

obje su vrlo važne za arhitekturu. Napokon živimo u vremenu

bez dogme, vremenu međusobnog uvažavanja, mislim

da je to formula novog vremena.

Građevine danas nisu toliko unificirane kao nekada, ali se čini

da životni stil suvremenih urbanih stanovnika je.

––

Multikulturalno društvo ima puno veću potrebu za individualnošću.

Ritam života, mogućnost komunikacije i mobilitet

su u potpunosti promijenili kartu svijeta. Mislim da će granice

nestati u potpunosti. Globalna ekonomija ne poznaje granice.

Ljudi su manje vezani za jedno mjesto i taj će fenomen

biti još ekstremniji u budućnosti. Naravno da

se to odražava na pojavnost gradova i arhitekture

općenito.

Kao temelj arhitekture navodite znanje arhitekta i

razumnost toga što radi. Što je s kreativnošću? Koliko

ona pomaže/odmaže onom praktičnom, razumskom

djelovanju?

––

Mislim da tehnologija i znanje uopće nisu nikad bili

važniji u povijesti ljudskog roda. Gotovo da nema

stanovnika koji dnevno nije u kontaktu s tehnologijom.

Poznavanje jezika, korištenje pametnih telefona.

Mileniums, nova generacija odrasla uz računalnu

tehnologiju, sigurno su najobrazovaniji ljudi

ikad. Novi mediji pružaju nevjerojatne mogućnosti,

tako da je gotovo nemoguće govoriti o nedostatku

kreativnosti. Možda bi se moglo govoriti o neomodernistima.

Pragmatični i individualni u isto vrijeme.

Kako biste opisali svoju arhitektonsku filozofiju, nazovimo je

tako? Na jednom mjestu Vaše zgrade opisuju kao minimalističke

i istovremeno dinamične. Je li taj dinamični minimalizam

Vaš prepoznatljiv rukopis koji povezuje sve Vaše projekte?

––

Kada govorim o našoj arhitekturi, onda mislim na naš ured i

dugogodišnju uspješnu suradnju s Perom Puljizom i svim ljudima

koji su prošli kroz naš ured, zadržali se dulje ili kraće, a

bilo ih je preko tisuću. Svatko od njih je ugradio i još uvijek ugrađuje

po jednu ciglu u našu arhitekturu. Pero i ja smo modernisti

u svojim temeljima, a vrijeme i ljudi s kojima radimo nam

omogućavaju da se udaljimo ili ponovno vratimo ka svojim

početnim premisama. Mislim da svatko mora imati svoj gravitacijski

sustav koji vas uvijek vraća osnovama. Volimo istraživati,

surađivati s različitim strukama i ljudima. Možda je to

objašnjenje suprotnosti dinamike i minimalnog u našem radu.

Vaš je rad nedjeljiv od dugogodišnjeg prijateljstva i partnerske

suradnje s Perom Puljizom. Nedavno su nam mladi arhitekti

rekli kako prema njihovom mišljenju arhitektura nije one man

job jer je uvijek bolje kada imaš i drugo mišljenje. Kako se Vas

dvoje nadopunjujete u svom radu?

––

Mislim da je tajna u poštivanju tuđeg mišljenja za zajedničko

dobro. Mi uvijek pažljivo slušamo praktikante koji su obavezan

dio tima. Mladi ljudi donose neočekivano i svježinu u našem

radu. Mislim da smo to naučili još na Institutu kroz rad na projektima.

Dijalog je najljepši dio naše profesije.

Održivost kao nužnost

U kontekstu globalnih trendova, održivost nazivaju jednom

od temeljnih postavki novog racionalizma u procesu gradnje.

Koliko Vi u svom radu reflektirate svoja promišljanja ove teme?

Prema Vašem mišljenju, koliko je suvremena hrvatska arhitektura

inovativna i progresivna po pitanju održivosti?

––

Resursi, prostorni i materijalni, nisu beskonačni. Broj i standard

stanovnika u svijetu rapidno raste. Globalna ekonomija

pokrenula je lavinu konzumacije koju je teško zaustaviti. Održivost

je jedina mogućnost. Pritom mislim da prvenstveno treba

raditi na edukaciji, odvikavanju od nepotrebne konzumacije.

Održivost je naprosto nužnost. Europski standardi su izuzetno

visoki, a Nizozemska je postavila još više ciljeve. Za to postoje

dva razloga: razvoj svijesti o opstanku i poticanje nove ekonomije.

Novi izazovi su nova prilika za razvoj i dominaciju. Kreativne

industrije u svim sektorima, pa tako i u građevinskom,

moraju ulagati u razvoj novih znanja i tehnologija. Ulog se u

pravilu višestruko vraća. Mislim da nema razloga da Hrvatska

ne iskoristi priliku.

Kada govorimo o odabiru projekata koji su jamstvo kvalitete i

zaštite javnog interesa, kakvu biste usporedbu povukli između

nizozemske zakonske regulative i prakse koja se tiče javne

nabave te one hrvatske?

––

Hrvatska ima tradiciju javnih arhitektonskih natječaja. Javni

natječaj je svakako mogući oblik demokracije. Nažalost, taj

format nije prikladan za današnje vrijeme. Naime, dobro je da

struka kontrolira kvalitetu, ali je teško sašiti odijelo za nekoga

koga niste nikada vidjeli. Nizozemska također ima natječaje, ali

oni su obavezni samo u slučaju ako se radi o zemljištvu u vlasništvu

grada ili javnom novcu. Mislim da je potpuno apsurdno

da privatni investitor ne može odabrati svog arhitekta. Pa niti

nama nitko ne bira odijelo. Dakle, investitor bira svog arhitekta,

on radi projekt koji se predstavlja stručnoj komisiji koja

procjenjuje arhitektonsku vrijednost projekta. U slučaju da

nivo arhitekture nije zadovoljavajući, ne može se dobiti građevinska

dozvola. To je ozbiljno tijelo koje se sastoji od iskusnih

16 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


arhitekata, planera i povjesničara. Ako se radi o javnom interesu,

natječaji se raspisuju za konzorcije, a ne za arhitekte. To

je kombinacija investitor, korisnik i arhitekt. Na ovaj se način

izbjegava niz nesporazuma, a rezultat je od zajedničkog interesa.

To je znatno jeftinije i efikasnije.

Koliko su Vas život u inozemstvu i postdiplomski na uglednom

nizozemskom Berlage Institutu oblikovali kao arhitekta, otvorili

vidike, promijenili način razmišljanja? Što Vas je motiviralo

za odlazak i biste li to označili kao ključni trenutak u Vašem

profesionalnom razvoju?

––

Promjena sredine je poticajna. Mislim da mladi ljudi iz Hrvatske

ne odlaze nužno zato što im je loše, mladi ljudi su željni

znanja i novih iskustava. To je bio jedini razlog zbog kojeg sam

Dali ste pečat u gradnji nizozemskih gradova. Kakav je osjećaj

šetati ulicom tamo u bijelom svijetu i vidjeti građevinu nastalu

prema Vašoj ideji?

––

Davanje pečata nizozemskoj arhitekturi možda nije najprikladnija

definicija našeg djelovanja, ali smo u proteklih, skoro

30 godina djelovanja svakako imali prilike napraviti doprinos

u planiranju i arhitekturi. Kada prolazite pored dijela grada

ili građevine gdje ste sudjelovali kao jedan od članova tima

potrebnog da bi se to moglo ostvariti, miješaju vam se osjećaji

ponosa i samokritičnosti. Uvijek se može napraviti bolje.

Navodno je čuveni arhitekt Le Corbusier umro duboko nesretan

misleći da nije uspio napraviti niti jedno kompletno djelo.

Mi srećom nemamo toliko veliko breme.

Vaš rad pokriva čitav raspon građenja i urbanog planiranja,

od korporacijskih zgrada do privatnih vila. Što Vam je do sada

predstavljalo najveći izazov u karijeri? Koje biste projekte

izdvojili kao značajnije, a koju lokaciju kao najinspirativniju za

rad?

––

Mislim da je najveći izazov bila kriza 2008. Kriza je nova prilika.

Nakon krize se sve resetira i morate krenuti ispočetka. U Nizozemskoj

je nestalo jako puno ureda, a istovremeno ih je nastalo

dvostruko više. Novi investitori, nove potrebe, sve je novo i

otišao u Nizozemsku. Nizozemska je početkom devedesetih

bila svjetska arhitektonska velesila. Kao mladi arhitekt želite

biti dio napretka. Mislim da sam minimalno 50 posto određen

novom sredinom. Sretan sam s kombinacijom. Mislim da nas

to čini zanimljivim na nizozemskom tržištu.

Ponos i samokritičnost

izgleda upravo obrnuto od onoga što ste očekivali. Veliki uredi

poput našeg su imali najviše problema jer su naprosto bili preveliki

za tržište koje se prepolovilo. Krenuli smo na globalno

tržište, proširili djelatnost, ekspertize. Danas smo ponovno na

sigurnom kursu, ali bogatiji za važno iskustvo.

Kako biste opisali iskustvo rada i suradnje sa stranim investitorima

koji dolaze iz potpuno drukčijih kulturnih sredina, navest

ću kao primjer Aziju? Koliko je za Vas kao arhitekta izazovno

promišljati gradnju unutar potpuno nepoznatog društveno-povijesno-socijalnog

konteksta, načina života, ali i drukčijeg

doživljaja estetike u arhitekturi?

––

Rad na stranom tržištu je zahtjevan.

Teško je razumijeti mentalitet, način percepcije, ali je vrlo

inspirativno intervenirati u nepoznatim kulturama. U većini

zemalja nas pozivaju jer žele doći u direktan kontakt s nizozemskim

znanjima i iskustvima. Projekt je idealan način učenja,

mislim da učimo jedni od drugih.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 17


KOLUMNE & Razgovori

PASIVNE KUĆE KAO MODEL VISOKE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Ljubomir Miščević:

MNOGO JE LOŠE

IZVEDENIH

OBNOVA S

PREMALO

PODIGNUTIM

ENERGETSKIM

RAZREDOM

Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević

Foto: Ljubomir Miščević

Unazad 14 godina u Hrvatskoj se bilježi progresivan rast broja ostvarenih pasivnih obiteljskih

kuća koje slijede višestambene zgrade i zgrade mješovite stambeno poslovne namjene,

a u posljednje vrijeme i zgrade poslovne namjene te dječji vrtići kao prvijenci zgrada javne

namjene. Samo ispravno projektirane i izvedene pasivne kuće osiguravaju predviđene uštede,

omogućavaju toplinsku, vizualnu i akustičnu ugodnost te ostvaruju najvišu razinu održivosti i sigurnosti.

O ovoj smo temi razgovarali sa stručnjakom u području napredne energetske učinkovitosti red. prof.

art. Ljubomirom Miščevićem, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Miščević ove godine

obilježava 40 godina rada od prvog izvedenog projekta pasivne sunčane obiteljske kuće Š1 u Zagrebu.

POZITIVNI POMACI

Koliko je Hrvatska napredovala po pitanju energetske učinkovitosti

u odnosu na druge zemlje EU?

––

Hrvatska na svoj način hvata ritam sa zajedničkom regulativom

koju moramo uvažavati. Ipak, svakoj je članici prepušteno da

na temelju vlastitih preduvjeta, zahtjeva, metoda i odgovornosti

sama donosi definicije unutar danih parametara i tako

određuje kvantitativnu razinu energetske učinkovitosti. Želim

napomenuti da se članicama EU ne brani postizanje sve viših

razina energetske učinkovitosti od do danas usvojenih. Scenarij

„3 x 20 do 2020“ je odavno prošlost, jer sve obvezujuće nakon

sljedećih šest mjeseci je samo polazna platforma s koje se mora

ostvariti predstojeće scenarije za 2030., 2040. s pogledom na

2050., a čak i dalje, posebno u kontekstu napuštanja ugljičnog

doba i prilagodbi klimatskim promjenama.

Zahvaljujući sredstvima iz EU fondova, osvješćivanje javnosti

je zasigurno naprednije. A konkretni rezultati na terenu? Zavisi

kako ih doživljavate. Primjerice, u javnosti se naglašava količina

obnovljenih zgrada kojima je povišena energetska učinkovitost,

ali ne i energetski razred do kojeg su obnovljene. Postizanje

energetskog razreda B za stambene zgrade danas više nije

poseban uspjeh.

Koje biste gradove i projekte istaknuli kao pozitivne primjere?

––

Koprivnica je grad najbolje prakse u Hrvatskoj i regiji što potvrđuju

brojna domaća i međunarodna priznanja. Prva je u Hrvatskoj

ukinula komunalnu naknadu u punom iznosu za zgrade

koje će se izvesti na razini A+ energetskog razreda prema definiciji

pasivne kuće.

Već je prva višestambena zgrada izvedena u 2011. imala i

aktivni toplinski sunčani sustav za zagrijavanje potrošne sanitarne

vode pa je prema novijoj definiciji možemo svrstati u

pasivnu kuću plus. U Zelenom kvartu Koprivnice do sada su

ostvarene tri višestambene zgrade i prva svjetska implementacija

ventiliranog fasadnog sustava ECO-SANDWICH® na obiteljskoj

kući. Gotovo je nevjerojatna činjenica da je sve te zgrade

bilo moguće izvesti u okviru programa državne poticane stanogradnje.

18 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


Možete li nam opisati iskustvo rada na realizaciji projekata

pasivnih kuća?

––

Pasivna kuća postoji već 28 godina kao iskustvo najbolje

prakse. Odgovor na ovo pitanje je velika zasebna tema, jer doista,

kako ove godine obilježavam 40 godina rada u području

napredne energetske učinkovitosti, mnogo je raznih iskustava

kroz projekte, domaće i međunarodne znanstvene i razvojne

istraživačke projekte, inovacije i uz usporedni rad u obrazovanju,

na zakonskoj regulativi i dr. Godine 1979. projektirao

sam obiteljsku kuću Š1 sa staklenikom - zimskim vrtom izrazito

južne orijentacije. U Mariji Bistrici je 1985. izvedena prva

pasivna sunčana kuća u Hrvatskoj s termoakumulacijskim

zidom u zimskom vrtu s podnim spremnikom i bioklimatskim

ventilacijskim sklopom. Slijede obiteljske kuće V1 u Koprivnici

1986., P3 u Zagrebu 1993. s istim energetskim konceptom, kuća

T1 u Bjelovaru 2004. kao prva u Hrvatskoj inteligentna kuća s

podnim spremnikom topline. Nakon iskustava s pasivnim sunčanim-bioklimatskim

modelom, dogodila se pasivna kuća koja

je također pasivna sunčana, ali razvojem tehnologije i priuštivosti

ostalih komponenti slijedi novo, napredno iskustvo. Redizajn

za prvu pasivnu kuću u Hrvatskoj - M4 u Bestovju iz 2005.

postaje temelj za sudjelovanje u prvom projektu EU na Arhitektonskom

fakultetu kojeg sam vodio za Hrvatsku. Slijedili su

brojni projekti i ostvarenja obiteljskih kuća, savjetovanja i daljnja

istraživanja u okviru domaćih i EU projekta.

NIJE SVE U UŠTEDI ENERGIJE

Oslanjate li se kao arhitekt na određene sustave certificiranja

kao dodatnu garanciju postizanja željenog standarda pasivne

kuće?

––

Nemam potrebu korištenja sustava dodatnog certificiranja, jer

je standard pasivne kuće, ukoliko se dosljedno stručno ostvaruje

prema definicijama istoga, u potpunosti vjerodostojan. Za

potvrdu ostvarenja standarda pasivne kuće potreban je certifikat

za pasivne kuće koji je jamstvo energetske učinkovitosti,

toplinske, vizualne i akustične ugodnosti, a posljedično i niske

emisije CO 2 i drugih stakleničkih plinova. Svi uporabljeni ugrađeni

materijali, elementi i instalacijski sustavi, opreme, moraju

zadovoljavati tekuće propise o recikliranju, zaštiti okoliša i dr.

kako bi u potpunosti bili sukladni nacionalnim i globalnim

zahtjevima održivosti.

U studenom organizirate 12. Dane pasivne kuće. Koliko je u

međuvremenu ova tema zaživjela u javnosti?

––

Dani pasivne kuće svjedoče o kontinuiranom interesu o energetski

najnaprednijoj visokoučinkovitoj novogradnji i dubinskoj

obnovi „faktor 10”. Model pasivne kuće kao standard energetskog

razreda A+ uz primjenu obnovljivih izvora energije je

zasigurno sve realniji, nadam se i sve skoriji sljedeći prihvaćeni

model tzv. gotovo nulte energetske zgrade. Za mene je u profesionalnom

projektantskom radu već dugo nešto „blizu nule“

ono što je blizu, ali iznad nule! Sve brojnije energetske obnove

u programima državne i lokalne uprave daleko su od standarda

pasivne kuće. Nije problem fizikalno i izvedbeno postići

A+ energetski razred, ali ukoliko nije prema definiciji pasivne

kuće koja obvezuje na integrirani ventilacijski sustav s rekuperacijom

otpadne topline i odgovarajuće niskotemperaturne

sustave, u pravilu je proizvedena šteta, jer se u takvim slučajevima

ne postižu preduvjeti zdravog življenja. Nije u uštedi energije

sve! Zbog nedovoljne potpore investitora za takve zahvate,

još uvijek nema niti jedne cjelovite obnove zgrade, a kamoli

naselja do „faktora 10“. Obnova se provodi s prioritetom broja

ostvarenja, a ne na temelju naprednijeg energetskog standarda

u skladu s globalnim i EU scenarijima održivosti. U Hrvatskoj je

na žalost izvedeno mnogo obnova koje već treba obnoviti zbog

nekvalitetne izvedbe i realno premalog podizanja energetskog

razreda.

Koliko se uopće kod nas u javnom zgradarstvu održiva arhitektura

smatra važnom?

––

Godine 2009. potaknuo sam utemeljenje i bio prvi voditelj

Odbora za energetski učinkovitu i održivu arhitekturu u Hrvatskoj

komori arhitekata. Do danas mi nije poznat razlog ukidanja

tog Odbora koji je poticao i provodio razne programe napredne

energetske učinkovitosti i održivosti. To je nažalost jedan od

neobjašnjivih postupaka koji nanosi štetu struci, jer onemogućava

kvalitetnu i odgovornu provedbu stručnog usavršavanja

na razini Komore o ovoj aktualnoj i višestruko važnoj temi.

Koliko su klijenti i izvođači radova otvoreni prema suvremenim

materijalima i tehnologijama gradnje?

––

Primjena suvremenih materijala i tehnologije građenja je nužnost

koju se mora prihvatiti kao činjenicu razvoja koji donosi

kvalitetnija ostvarenja. To je moguće samo ukoliko su projektanti

i izvođači dovoljno obrazovani, a zakonska regulativa

dovoljno motivirajuća. Mogu reći da sam sretan, jer velika

većina mojih investitora sve bolje shvaća naprednu energetsku

učinkovitost i održivost, dakako uz zahtjeve odgovarajuće građevinske

fizike i instalacijskih sustava.

U PRIPREMI PRVE PASIVNE KUĆE PLUS

Koji su građevinski materijali neizostavan element trajnosti,

stabilnosti i održivosti građevina budućnosti?

––

Materijali novih tehnologija morat će zadovoljiti suvremene kriterije

održivosti u skladu s ciljevima UN i EU, visoke energetske

učinkovitosti, smanjenja emisije stakleničkih plinova, reciklažu

u kontekstu kružnog gospodarstva, što duži životni vijek i troškove

održavanja te zahtjeve sigurnosti. Spomenuti ECO-SAN-

DWICH® sustav u betonskim dijelovima sadrži kao agregat do

50% recikliranog građevinskog otpada, a čak ima i nešto bolja

svojstva od klasičnog betona. To je doista izvrsna inovacija koja

sudjeluje u zaštiti okoliša i kružnom gospodarstvu! Ako govorimo

o statičkoj stabilnosti npr. na potres, neizbježni su armirano-betonski

konstrukcijski sustavi. Opeka i porobeton također

zadovoljavaju zahtjeve nosivosti. Stižu nam novi betoni poput

svjetlopropusnih i samoizlječivih, novi nanotehnološki materijali,

a vjerujem da će u bliskoj budućnosti u Hrvatskoj zaživjeti

uporaba slame, konoplje, ovčje vune, celuloze, algi, gline i drugih

zapostavljenih prirodnih materijala.

Kako biste ocijenili transparentnost i učinkovitost sustava

javne nabave u hrvatskom graditeljstvu?

––

Velik dio učinkovitosti javne nabave danas ovisi o potrebnoj

pravovremenosti procjene porasta cijene rada, jer o njoj ovisi i

održivost investicija. Projekt i ostvarenje Prve ECO-SANDWICH®

kuće u Zelenom kvartu Koprivnice je ujedno i prva implementacija

usporedo razvijenog modela tzv. zelene, inovativne i održive

javne nabave.

Na kojim ste projektima trenutačno angažirani?

––

Izdvojit ću projekt obiteljske kuće H2 u Zagrebu i F4 u Dugoj

Resi koje će vjerojatno biti prve pasivne kuće plus u Hrvatskoj. U

iščekivanju smo modela financiranja za izvedbu 4. šparne hiže

- višestambene zgrade projektirane za Zeleni kvart u Koprivnici,

a poseban je izazov projekt rekonstrukcije s dogradnjom Tehničke

škole Ruđera Boškovića u Zagrebu.

Za više informacija provjerite naše web stranice:

www.arhitekt.hr

www.kpk.hr

www.miscevic.net

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 19


KOLUMNE & Razgovori

PLIN RADON

I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE

Autor: Tanja Herr, dipl. ing. arh.

Problemi koji mogu biti uzrokovani plinom radonom

nisu nešto što bi se moglo pojaviti preko noći. Radon

je prisutan cijelo vrijeme otkako je postojalo čovječanstvo,

ali njegov utjecaj nije bio dobro poznat. Radon

je plin bez boje, mirisa i okusa, pa na njega lako zaboravimo.

Novi zahtjevi niskoenergetske gradnje imaju velik utjecaj na

povećani stupanj pojavljivanja zdravstvenih problema povezanih

s radonom. Ova vrsta gradnje zahtijeva izvanrednu

nepropusnost i smanjenje toplinskih gubitaka kroz ovojnicu

zgrade, što nažalost znači i veće razine radona u prostoru. Problematikom

pojave visokih koncentracija radona u zgradama

bave se brojna znanstvena istraživanja.

ŠTO JE PLIN RADON I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE

KORISNIKA ZGRADE?

Radon (Rn) je prirodni, radioaktivni plin koji nastaje raspadom

radija-226. U prirodi izbija iz torijevih i uranijevih minerala,

koji se praktično nalaze svuda u tlu. Uz radon su u zraku prisutni

i elementi koji su njegovi kratkotrajni produkti. Ovi elementi

sjedaju na stijenke dišnih puteva gdje se razgrađuju i oštećuju

okolno tkivo. Dugotrajno izlaganje ovakvim mikro oštećenjima

može dovesti do nastanka raka. Dok je količina radona u vanjskom

zraku zanemariva (između 5 i 15 Bq/m3), ovaj plin postaje

problematičan onda, kada se kroz građevne konstrukcije infiltrira

u zatvorene prostore, gdje dolazi do značajne akumulacije. Koncentracija

radona može tako narasti preko graničnih vrijednosti

koje mogu početi ugrožavati naše zdravlje. WHO na temelju analiza

ističe da su preventivne mjere potrebne u svim novim zgradama,

gdje koncentracije mogu biti veće od 200 Bq/m3.

PROBLEMI HERMETIČKI ZATVORENIH ZGRADA

Glavni izvor radona u životnoj sredini je zemljište, na kojem

se nalazi zgrada, stoga ćemo opisati načine prodiranja radona iz

zemlje (slika dolje).

Nekoliko različitih čimbenika utječe na stvaranje podtlaka u

građevini, što dodatno ubrzava prijenos radona u prostor. Vjetar

uzrokuje nadtlak i podtlak zraka između okoline i zgrade.

Zbog zagrijavanja, zrak je u životnoj okolini topliji i stoga

rjeđi, nego zrak u tlu, što uzrokuje podtlak i prodor zraka iz tla u

podrum.

Također je dokazano da se koncentracija radona u životnoj

sredini povećava nakon jakih kiša. Kiša smanjuje propusnost tla

oko zgrade u usporedbi s propusnosti tla ispod zgrade.

ZAKONODAVNI ASPEKT

U susjednoj nam je Sloveniji u siječnju 2018. godine stupila

na snagu Uredba o sigurnosti ionizirajućeg zračenja i nuklearnoj

sigurnosti (Službeni glasnik RS, br. 76/17).

U Hrvatskoj je krajem 2018. Državni zavod za radiološku i

nuklearnu sigurnost proglasio Akcijski plan za radon za razdoblje

2019. – 2024. (NN 118/2018).

Ovim se dokumentima određuje najviša referentna razina prosječne

godišnje koncentracije radona u zatvorenim prostorima

– 300 Bq/m3. Nove zgrade, u kojima se nalaze stanovi ili radni

prostori, morat će biti projektirane i izvedene tako da koncentracije

radona ne prelaze referentne razine (Službeni list Europske

unije, 2013). Vlada Republike Slovenije, u svojoj Uredbi navodi

da će sredstva biti dostupna za provedbu mjera protiv prodiranja

radona u odgojne, kulturne, zdravstvene ili obrazovne ustanove.

MIKROLOKACIJE PODRUČJA UGROŽENIH RADONOM

Visoke koncentracije radona možemo očekivati na područjima

gdje su tla porozna i stoga dobro propusna za plinove, što

je naročito karakteristično za krška područja (vapnenci) i šljunkovita

tla. Prikaz na stranici Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu

sigurnost, slika 3 prikazuje samo područja za koja su mjereni

podatci (južno od Ličko-senjske županije za sada nema mjerenih

podataka).

Za ukupnu procjenu opasnosti predložene su sljedeće ocjene

potencijala radona u Njemačkoj:

––

niska ( 500 kBq / m 3 ).

RJEŠENJE ZA SPRJEČAVANJE PRODORA RADONA U

ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE I DRUGE HERMETIČKI

ZATVORENE OBJEKTE

SLIKA 1: NAČINI PRODORA PLINA RADONA U GRAĐEVINU.

Kao što smo već rekli, radon ulazi u prostor za stanovanje konvekcijom,

tj. kroz pukotine i rascjepe i obično se zadržava u najnižim

prostorijama, što ne znači da radon ne može doprijeti i do

prostora na višim etažama.

20 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


SLIKA 3: KONCENTRACIJA RADONA U ZATVORENIM PROSTORIJAMA IZRAŽENA U BQ/M3.

Izvor: radon.dzrns.hr

Ako se mjere zaštite od radona planiraju prije početka izvedbe,

do gomilanja radona u prostoru ne mora doći. Samo zatvaranje

pukotina nije dovoljna mjera, tako da se tome mora pristupiti cjelovitim

rješenjem. Štoviše, ispostavlja se da mehanička ventilacija

nije pouzdano rješenje, jer uzrokuje podtlak u prostoru, što omogućava

još brži prolaz radona kroz konstrukciju.

U praksi se kao najbolje rješenje, pokazala ugradnja posebne

membrane, kao radonske barijere.

To smo rješenje u FIBRANU već ispunili u sklopu sistemskog

rješenja SEISMIC temeljnog jastuka, gdje je dodana radonska

brana FIBRANhydro ANTI RADON.

Ova je membrana, zajedno s osnovnom hidroizolacijom, zaštićena

između dva sloja toplinske izolacije. Na taj je način jednostavno

osigurati kontinuitet zaštitne ovojnice zgrade i radonske

barijere.

Ovo se rješenje zasniva na zahtjevima niskoenergetske gradnje,

pod uvjetom da se građevina temelji na ploči. Radonska

barijera, FIBRANhydro ANTI RADON je kompozit koji se sastoji od

jednostrano samoljepive bitumenske membrane i poliesterskog

laminiranog aluminija.

U kombinaciji s FIBRANhydro SEISMIC 1,8 sk/sk, služi ujedno

i kao hidroizolacija u tlu, u spoju između dva sloja toplinske izolacije

FIBRANxps. Na slici 4 je prikazan detalj SEISMIC temeljnog

jastuka sa slojem ANTI RADON membrane.

Sastav slojeva odozgo prema dolje:

1. armirano-betonska ploča

2. FIBRANxps SEISMIC 400-L

3. gornji sloj: FIBRANhydro SEISMIC t-1,8 sk/sk

donji sloj: FIBRANhydro ANTI RADON 1,5 sk

4. FIBRANxps 400-L

5. podložni beton

6. batuda

7. kompaktirani teren.

SLIKA 4: DETALJ SPOJA VERTIKLE I HORIZONTALE S ANTI RADON SLOJEM.

Spojevi između pojedinih elemenata se moraju dobro preklapati,

najmanje 10 cm uzdužno i 15 cm poprečno. Sve dilatacije

se moraju izvesti na takav način da ne dođe do trganja uslijed

slijeganja zgrade. Prije izvedbe moramo osigurati čistu podlogu,

tako da se hidroizolacija dobro zalijepi na nju, kako bi se osigurala

nepropusnost spojeva.

ANTI RADON membrana mora biti postavljena kontinuirano

po cijeloj površini poda, kao i na zidovima koji se nalaze ispod

zemlje. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti detaljima proboja.

+ 385 (0)99 654 2353

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 21


KOLUMNE & Razgovori

ARHITEKTICA EMILIJA VLAHEK O JAVNIM PROSTORIMA NEKAD I DANAS

ZA BOLJE JAVNE PROSTORE

POTREBAN KONSTRUKTIVAN

DIJALOG SVIH DIONIKA

Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević Foto: gzd

Uobičajena prostorno-planerska praksa u Hrvatskoj

rezultira izgradnjom i uređenjem javnih prostora koji

često nisu u skladu sa željama i potrebama korisnika.

Takva su rješenja najčešće usmjerena na formu te su

slabo povezana s okolnim prostorom. Edukacija i podizanje

svijesti o značaju javnih prostora te komunikacija između svih

dionika, preduvjeti su sustavnih promjena u pristupu planiranju

i uređenju javnih prostora u Hrvatskoj. Jedan je to od

glavnih naglasaka projekta „Čiji je ovo grad“, osmišljenog u

Društvu arhitekata Varaždin, a koji se uz financijsku podršku

Zaklade Kultura Nova provodio tijekom 2018. u partnerskoj

suradnji s još četiri lokalna društva: Društvom arhitekata

Zadra, Društvom arhitekata Šibenik, Društvom arhitekata

Istre - Societa architetti dell’Istria i Društvom arhitekata, građevinara

i geodeta Karlovac. U sklopu projekta objavljena

je i publikacija „Smjernice za planiranje javnih prostora u

Hrvatskoj“ u kojoj su objedinjena i sistematizirana razmijenjena

znanja i iskustva. O projektu smo razgovarali s Emilijom

Vlahek, dipl. ing. arh., koja je u suradnji s kolegicom Majom

Kireta, dipl.ing.arh., bila zadužena za njegovu provedbu.

ZASTARJELI MODELI PLANIRANJA

Što Vas je potaknulo da upravo problem planiranja javnog

prostora odaberete kao temu Vašeg projekta

––

Projekt smo osmislile na temelju iskustva u kreiranju javnih

prostora u Varaždinu koje smo stekle kroz našu svakodnevnu

projektantsku praksu i kroz aktivnosti u DAV-u; angažirane

smo na projektima javnih prostora i zgrada, sudjelovale smo

u provođenju europskog projekta koji se bavio revitalizacijom

bivše vojarne te u provođenju arhitektonsko-urbanističkih

natječaja za javne prostore i zgrade. Primijetile smo da su

modeli i obrasci planiranja javnih prostora u Hrvatskoj zastarjeli

i nisu u stanju odgovoriti na izazove današnjeg vremena.

Kao glavni nedostaci postojećeg pristupa ističu se: netransparentno

vođenje procesa planiranja javnih prostora od strane

lokalne uprave, parcijalno sagledavanje problematike javnog

prostora i nedovoljan naglasak na javnom interesu naspram

privatnog. S druge strane, javni prostori imaju nemjerljivu važnost

za život jednog grada. Nasuprot privatnom vlasništvu, oni

pripadaju svima i imaju ulogu gradskog „dnevnog boravka“.

Kvaliteta i ugodnost života u nekom gradu uvelike ovisi o njihovom

broju, kvaliteti i rasprostranjenosti. Stanovnici mnogih

hrvatskih gradova privilegirani su jer uživaju u ulicama i trgovima

nastalim prije više stotina godina, a da se istovremeno ne

pitaju kakvi su javni prostori koji nastaju danas i što će ostati

budućim generacijama u nasljeđe.

Koje su sve aktivnosti i teme bile obuhvaćene projektom?

––

Proteklih godina u svakom od gradova partnera dogodili su se

razni projekti, inicijative i radionice na temu javnih prostora,

ne nužno potaknuti od društava arhitekata. Kroz projekt smo

željeli razmijeniti i sabrati sva individualno sakupljena znanja

i informacije i na taj način pomoći jedni drugima. Organizirali

smo tri dvodnevna susreta u Karlovcu, Zadru i Varaždinu, na

kojima su održana izlaganja partnera o javnim prostorima u

njihovim gradovima na zadane teme, predavanja stručnjaka,

interaktivne radionice i vođene šetnje javnim prostorima gradova

domaćina. Teme kojima smo se bavili kroz izlaganja su:

pobuđivanje interesa i uključivanje javnosti u proces planiranja

javnih prostora, privremeno korištenje kao metoda revitalizacije

javnih prostora, male intervencije i umjetnost u javnom

prostoru. Na završnom susretu u Varaždinu predstavljene

su suvremene i inovativne metode planiranja javnih prostora.

PROBLEM POVIJESNIH JEZGRI I

PREDGRAĐA

Do kakvog ste zaključka došli analizom postojećeg stanja

otvorenih javnih prostora u gradovima sudionicima projekta?

Dijele li gradovi slične pozitivne i negativne primjere

iz prakse?

––

Postoje mnoge sličnosti i poneke razlike. Općenito, može se

22 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


eći da trenutno stanje javnih prostora u hrvatskim gradovima

obilježava nesrazmjer između koncentracije kvalitetnih,

uglavnom povijesno naslijeđenih javnih prostora u gradskim

središtima, i nedostatka kvalitetno uređenih javnih prostora

u predgrađima, uz poneke iznimke. Javni prostori u gradskim

središtima uređuju se prvenstveno na nivou kako bi bili vizualno

atraktivni i konzumirani kao lijepa kulisa u svrhu nekog

komercijalnog, najčešće ugostiteljskog sadržaja. To je posebno

izraženo u gradovima na obali u vrijeme turističke sezone, ali i

kontinentalni gradovi koriste svoje najvrednije javne prostore

na sličan način, organizacijom sezonskih manifestacija (npr.

Advent). Ističe se primjer Zadra u kojem se ljeti javni prostor

povijesne jezgre privatizira proširenjem ugostiteljskih terasa

do te mjere da je onemogućena normalna pješačka komunikacija

ulicama i trgovima. Izvan turističke sezone vrlo je malo

sadržaja osmišljeno za stanovnike jer je većina prostora na

Poluotoku zatvorena i preuređuje se do nove turističke sezone.

U Karlovcu je stanje s povijesnom jezgrom sasvim drugačije.

Karlovačka Zvijezda je opustjela odlaskom vojske i preseljenjem

vitalnih funkcija izvan centra. Već 20-ak godina Karlovčani

ne pronalaze način kako bi vratili život u svoju povijesnu

jezgru. Kao što sam već spomenula, u predgrađima gradova

nedostaje kvalitetno uređenih javnih prostora i sadržaja koji

bi bitno unaprijedili kvalitetu života. Postojeći javni prostori,

često su neodržavani i zapušteni i nedostaje im čak i minimum

komunalne opremljenosti. Kao primjer možemo istaknuti

zadarsko stambeno naselje Bili Brig.

Na radionicama su sudjelovali i drugi dionici koji se bave planiranjem

javnog prostora. Koja su bila njihova promišljanja

na ovu problematiku u odnosu na Vaša stručna?

––

Nažalost, uobičajena praksa planiranja javnih prostora u Hrvatskoj

rijetko okuplja sve dionike i ne daje priliku iskazivanju

različitih, ponekad i suprotstavljenih stavova i interesa, a time

niti izgradnji zajedničke ideje i rješenja koje se temelji na dogovoru.

No i kad se dogode rijetke prilike da se različiti dionici

okupe za istim stolom, do izražaja dolazi isključivost i nespremnost

na konstruktivni dijalog. Aktivističku energiju građanskih

inicijativa koje provode udruge civilnog društva potrebno

je usmjeriti u angažman kroz konkretne i provedive prijedloge

i projekte i istovremeno raditi na smanjivanju tenzija između

civilnog društva i institucija. Civilne udruge bi trebale odustati

od isključivosti svojih nastojanja, a lokalna uprava i institucije

biti otvoreni za prijedloge „odozdo“ jer im omogućuju drukčiju

perspektivu i uvid u stvarne potrebe lokalne zajednice. Međutim,

i arhitektonska struka, kao struka koja se primarno bavi

prostorom, trebala bi preispitati svoju ulogu u planiranju javnih

prostora i napraviti odmak od prevladavajućeg stava da je

kvalitetno oblikovanje dovoljno da bi javni prostor bio uspješan.

U tom smislu arhitekti bi trebali poraditi na otvorenosti,

uvažavanju, valorizaciji i implementaciji mišljenja svih dionika.

NEUSPJEŠAN SUSTAV JAVNE NABAVE

Kakvo je Vaše iskustvo u postupcima javne nabave kada se

radi o iznalaženju kvalitetnih i dugoročno najučinkovitijih

rješenja za projekte uređenja javnih prostora? Kako biste

općenito ocijenili učinkovitost sustava javne nabave u graditeljstvu?

––

Sustav javne nabave u dobavljanju arhitektonskih projekata

pokazao se kao izrazito neuspješan jer prečesto rezultira projektima

loše kvalitete i u konačnici neuspjelim intervencijama

u prostoru. Sve se to događa jer je glavni kriterij za odabir

najpovoljnije ponude financijski. Stanje se nije bitno popravilo

niti uvođenjem dodatnih kriterija za odabir najpovoljnije

ponude. Za sad se u Hrvatskoj najkvalitetnija rješenja javnih

prostora dobivaju kroz provedbu javnih natječaja – arhitektonskih,

urbanističkih, krajobraznih, likovnih i oblikovnih. U društvima

uređenijim od našeg postoje modeli koje bi valjalo proučiti,

modificirati i primijeniti kod nas, npr. pada mi na pamet

bečki model natječaja za poticanu stanogradnju. Na natječaj

se javlja tim sastavljen od developera, arhitekta, krajobraznog

arhitekta i konzultanta, a stručni ocjenjivački sud odabire najbolju

ponudu na temelju unaprijed definiranih kriterija – planerskih,

troškovnih, ekoloških i kriterija društvene održivosti.

INTEGRALNO SAGLEDAVANJE PROSTORA

Koje su to suvremene i inovativne metode planiranja koje

predlažete u svojoj publikaciji?

––

Prezentirane su četiri metode kojima je zajedničko da se baziraju

na snažnom uključivanju lokalne zajednice i integralnom

sagledavanju prostora. Radi se o europskom programu Urbact

i američkoj metodi Placemaking te o dvije domaće inovativne

metode nastale u Društvu arhitekata Zagreb: Akupunktura

grada i Zagreb za mene. Urbact je program međuregionalne

suradnje s ciljem podupiranja održivog i integriranog urbanog

razvoja europskih gradova. Placemaking je način razmišljanja

i djelovanja koji uključuje sve dionike javnog prostora u procese

vezane za javni prostor, s ciljem kako bi se učinio boljim

mjestom za život ljudi. Akupunktura grada počiva na ideji da

se malim i preciznim akcijama u javnom gradskom prostoru,

osmišljenim kroz interdisciplinarni proces i uz participaciju

građana, može značajno poboljšati urbani život i socijalna

kohezija zajednice. Zagreb za mene nastao je na temeljima

Akupunkture grada, ali zahvaća širi gradski prostor – javne

prostore na području cijelog Zagreba. Jedan od ciljeva bio je

ravnomjerno rasporediti intervencije po kvartovima kako bi se

postigla decentralizacija i kako bi se ostvario pozitivan učinak

na cijelom gradskom području.

Hoće li se ova stručna suradnja nastaviti i u budućnosti i očekujete

li da će Vaše preporuke uroditi i konkretnim rezultatima

u praksi?

––

Kroz provedbu projekta međusobno smo se povezali, razmijenili

znanja i iskustva i stekli neke nove kompetencije. Kao najveći

izazovi u hrvatskom kontekstu ističu se niska društvena

svijest o važnosti javnih prostora i aktivnog sudjelovanja javnosti

u procesu planiranja, slaba educiranost predstavnika

uprave i stručnjaka o novim metodologijama te netransparentnost

u donošenju odluka i njihovom provođenju. Čini mi se

da su to ujedno i teme na koje bi trebali biti fokusirani budući

napori kako bi se stvorili preduvjeti da participativno i integralno

planiranje javnih prostora postane uobičajena praksa u

Hrvatskoj.

KVARTART PRIMJER DOBRE PRAKSE

„Kao primjere od kojih možemo učiti i mi u drugim

gradovima, istaknula bih zadarski urbani festival KvartArt

i arhitektonsku radionicu Gradionica. KvartArt je odličan

primjer privremenog korištenja kojim se kroz radionice,

koncerte, druženje i zabavu nastoji revitalizirati zapušteni

javni prostor bivše vojarne Stjepan Radić. Gradionica je

arhitektonska radionica koja ima za cilj osmisliti male i

niskobužetne intervencije kojima se na brz i jednostavan

način može poboljšati neki prostor i ispitati potencijal za

daljnju revitalizaciju. Prošle godine Gradionica se bavila

upravo javnim prostorima naselja Bili Brig.“

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 23


KOLUMNE & Razgovori

Vjekoslav Pavlaković, kolumna

Neuravnotežena uređenost

zadarske gradske jezgre

Moj prvi susret s Gradom dogodio se neposredno nakon

njegova oslobođenja, dalekih godina prošlog stoljeća.

Imao sam oko osam godina kada je Grad bio gotovo

sravljen sa zemljom. Posvuda su stršali porušeni zidovi

nekadašnjih palača i nije postojala niti jedna ulica. Kalelarga je

cijelom svojom dužinom bila hrpa ruševina visokih i do nekoliko

metara. Danas su moja sjećanja na te doživljaje još uvijek stresna.

AFIRMIRATI NAJVIŠE STANDARDE

Treba znati da se pod pojmom Zadra smatrao prostor gradske/

povijesne jezgre i upravo je taj prostor doživio nevjerojatna razaranja.

Zašto i kako se to dogodilo, teze su postavili mnogi eksperti

i povjesničari, a o čemu postoje dokumenti kao povijesno svjedočenje

o ratnim strahotama.

Ovdje se prvenstveno radi o emotivnom kontekstu jedne

mlade osobe pod pritiskom apokaliptičkog doživljaja, koji neizbrisivo

ostaje u sjećanjima... Zahvaljujući

Arhitekt i urbanist

Vjekoslav Pavlaković

proveo je svoj čitav

radni vijek u Zavodu

za urbanizam grada

Zadra, koji kao takav

danas više i ne postoji.

Danas u svojim umirovljeničkim

danima

živi na dvije adrese, na

zadarskom Poluotoku,

te u Božavi na Dugom

otoku. Osim što vrijeme

provodi u ribolovu,

ali i virtualnim šetnjama

diljem svjetskih

metropola, također

odvoji nešto svog vremena

i za kolumnu u

GZD magazinu.

velikom entuzijazmu preostalih građana

i onih koji su se ovdje doselili, prišlo se

obnovi, odnosno u prvom redu uklanjanju

ruševina. U tim radovima sudjelovali

su svi fizički sposobni građani. Ono što je

ostalo u svijesti osmogodišnjeg dječaka

je brujanje mašina kako melju kamen i

gomila ljudi koja je radila na tim ruševima.

Vladao je izuzetan duh potrebe

da se ostvare kakvi takvi uvjeti života u

Gradu. Takvo stanje stvara kasnije neraskidive

veze s određenim prostorom,

što u krajnjoj liniji određuje i interese

za čitav život. Baveći se povijesnom

jezgrom grada - Poluotokom, nameće

se temeljno pitanje: Kako čitav prostor

urediti na način da u svakom pogledu

afirmira najviše standarde?

I dok su neki mikroprostori dovedeni

u vrhunsko stanje uređenosti, još je uvijek previše prostora u

stanju neprimjerene zapuštenosti. Grad se zahvaljujući elementu

profitabilnosti postepeno transformira u sezonsku „smještajnu

jedinicu“, dok je preostali dio godine prazan. Slijedom čega proizlazi

problem da je Grad bez stalnih stanovnika, bez radnih prostora

u kojima će njegovi građani pružati različite usluge od zanatstva,

trgovine, kulture i drugih sadržaja, osuđen na odumiranje.

Toj se bolesti mora prići aktivnom politikom regulacije propisa

kojima bi se stimulirale navedene aktivnosti. Dodatno, izgradnjom

velikih trgovačkih centara na perimetralnim dijelovima gradske

jezgre, mali trgovački i uslužni lokali, kao trajni identitet Grada

jednostavno nestaju, čime se u najvećoj mjeri gubi interes dolaska

i boravka u Gradu.

NEUREĐENI VS. UREĐENI PROSTORI

Kao prostore uređenosti primjerene standardima vrijednosti

sličnih povijesnih jezgri u gradovima Europe izdvojio bih trgove

Šime Budinića, Petra Zoranića i Tri bunara, zatim Narodni trg s

pripadajućim ulicama, cijeli prostor zapadno od Ulice Šimuna

Kožičića Benje, odnosno ispred Donata i Nadbiskupskog ordinarijata

do ulice Zadarskog mira 1358., potez Istarske obale s Morskim

orguljama i Pozdravom Suncu s obalnim zidom te kompleks

između ulica Šime Brusine i Kovačke, odnosno okoliš novog Kazališta

lutaka. U pokušaju definiranja onih prostora u gradu za koje

postoji potreba dovođenja u viši standard uređenosti stoje određeni

kriteriji na temelju kojih treba predložiti odgovarajući postupak

uređivanja. To su stanje očuvanosti pješačkih ulica u smislu

održavanja kamenom opločenih površina te stanje održavanja

zgrada u okruženju.

Primjera prostora kojima je potrebno temeljito uređenje je

podosta, ali jedan od najizraženijih je prostor Poljane N. Nodila,

Ulice M. Bošnjaka, trga s Ulicom Jurja Divinića. Cijeli taj prostor

koristi se kao parkiralište što je, blago rečeno, u potpunoj suprotnosti

s nastojanjima Grada kako bi se smanjio intenzitet kolnog

prometa. Potrebno je i uređenje cijelog poteza Obale kralja Petra

Krešimira IV., s naglaskom na međuprostor između kamenog

dijela obale i zelenih površna te samih tih prostora. Ovdje se radi

o trajnim nastojanjima boljeg uređenja partera zamjenom tucaničkog

pokrova s kvalitetnijim materijalom, a čime bi se proširila

šetna i boravišna površina. Prostor zapadno od crkve sv. Marije je

vrlo bogat arheološkim sadržajima kojima bi se, otvaranjem ove

enklave, otvorile velike mogućnosti prezentacije.

Spomenut ću i da su u mnogim ulicama pročelja zgrada oronula,

grilje se od dotrajalosti ruše, dok u prilično frekventnoj ulici

Nikole Metafore ima primjera postojanja ruševine. Vrlo ružnu sliku

predstavljaju i građevine na samom bedemu između Pomorske

škole i Studenskog centra, a o kojima smo već pisali.

Kao dva moguća uzroka te neuravnotežene uređenosti prostora

Grada navest ću:

• Nedovoljan angažman gradskih vlasti prema uređenju nekih

dijelova grada i to u smislu nepostojanja odgovarajuće komunalne

službe koja bi kontinuirano pratila stanje u prostoru

• Nedostatak dugoročnog programa održavanja i unapređivanja

svih gradskih cjelina.

24 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


SANACIJA TEMELJNOG TLA BEZ

KOPANJA I PODBETONIRANJA

Do stabilnog temelja u dva do tri dana

Pukotine na objektu najčešće su

znak slijeganja temelja, odnosno

problema s tlom. Do slijeganja

temelja dolazi zbog promjena u

tlu, kako zbog prirodnih utjecaja, tako i

zbog ljudskih. Najčešći uzroci vezani su uz

utjecaj vode (oborinske, sanitarne, podzemne)

koja svojim djelovanjem dovodi

do omekšavanja, odnosno ispiranja tla i

samim time smanjenja čvrstoće i nosivosti.

Pored vode, čest uzrok su i suše, zatim

stabla u neposrednoj blizini, nadogradnje

objekta, vibracije od prometnica i potresa,

te iskopi u blizini objekta. Nažalost, kada

se pukotina pojavi, tada je već prekasno

raditi samo na uklanjanju uzroka, već

treba pristupiti stručnoj sanaciji temelja,

odnosno poboljšanju temeljnog tla koje

ćemo ovdje predstaviti.

URETEK Deep Injections ili tehnologija

dubinskog injektiranja, metoda je koja je u

svijetu prisutna već oko 30 godina. Njome

se, za razliku od zastarjelih metoda, ugroženom

tlu povećava čvrstoća kako bi mu se

povećala nosivost. Kod ovog načina specijalna

smola u tekućem stanju se injektira

ispod temelja, najčešće sve do dubine 3-4

m. Po izlasku iz cijevi smola se širi u svim

smjerovima velikom silom ekspanzije, zbijajući

tlo i popunjavajući šupljine, te se

nakon svega nekoliko sekundi suši i otvrdnjava

čineći tako tlo čvrstim i stabilnim.

Za razliku od klasičnih metoda koje kao

materijal koriste uglavnom beton, odnosno

cement, injektiranje smolom upotrebljava

materijal vrlo male težine koja ne

dovodi do dodatnog opterećenja tla. Tradicionalne

metode zahtijevaju angažman

građevinskih strojeva i posada uz nemale

devastacije okoliša i znatno duže trajanje

zahvata. Današnje poliuretanske smole

imaju trajnost više od 120 godina i postižu

tlakove ekspanzije u tlu i do 10.000 kPa što

im omogućava primjenu u svim kategorijama

tla i dubine injektiranja i do 15 m.

Ono za što je klasičnom metodom nekad

bilo potrebno 2-3 tjedna invazivnih građevinskih

radova, danas se izvodi za svega

2-3 dana, bez narušavanja svakodnevnih

aktivnosti u objektu. Poliuretanska smola

neškodljiva je za okoliš, te je hidrofobna

(vodootporna), pa ujedno i smanjuje utjecaj

vlage na temelje. Osim za injektiranje

ispod temelja, uspješno se koristi i za podizanje

(poravnavanje) podova i prometnica.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 25


KOLUMNE & Razgovori

SAMOOBNAVLJAJUĆI SUSTAV IZ PRIRODE PRIMIJENITI

U MODERNOM GRADITELJSTVU!

Matt Grocoff:

Vlade trebaju

olakšati

transformaciju

domova u kuće

nulte energije

Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević

Foto: Matt Grocoff

pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a i na

inicijativu Hrvatskog inženjerskog savjeta, Hrvatski

savjet za zelenu gradnju ugostio je u ožujku na

konferenciji „nZEB i BIM – Nova stvarnost“ kao

glavnog predavača Matta Grocoffa, jednog od

najpoznatijih američkih ekologa i zagovaratelja održivog

razvoja.

Grocoffov životni stil najbolja je reklama zelene politike koju

zagovara na svojim javnim predavanjima diljem svijeta. Pažnju

američke javnosti privukao je projektom restauracije viktorijanske

kuće u Ann Arboru, a njegov se obiteljski dom danas smatra

najstarijom kućom nulte energije u Americi.

Nakon što je ugradio solarne panele, uveo geotermalni sustav

grijanja i hlađenja, Grocoffov je dom poslužio i kao eksperimentalna

baza za kuću nulte potrošnje vode.

O uspjehu cijelog projekta dovoljno govori podatak da od 2011.

nije platio nijedan račun za režije. Osnovao je konzultantsku

tvrtku THRIVE Collaborative te u sklopu Living Building Challengea,

međunarodno certificiranog programa održive gradnje

pokrenutog od strane International Living Future Instituta, radi

na izgradnji ekološki osvještenih i održivih zajednica. Povodom

njegovog gostovanja u Hrvatskoj, sa svjetskim priznatim stručnjakom

za kuće nulte potrošnje energije razgovarao je i GZD.

JEDNOSTAVNO I JEFTINO

Što je motiviralo jednog odvjetnika da postane jedan od najpoznatijih

američkih ekologa i zagovaratelja održivosti?

––

Znanost o klimatskoj krizi je poznata desetljećima. Znamo

činjenice, znamo rješenja, a sada moramo djelovati. Imam dvije

kćeri, od kojih će ova najmlađa, ako bude te sreće, proslaviti

svoj 100. rođendan prvog dana proljeća 2114. To samo govori

da, kada razmišljamo o klimatskim rokovima za 2030., 2050. i

dalje, to nije tako daleka budućnost kao što mislimo.

Koji je bio Vaš krajnji cilj kada ste započeli projekt kuće nulte

energije u 2006. i jeste li ga postigli u smislu povrata investicije,

energetske učinkovitosti i veće kvalitete života?

––

Kada smo započeli renovaciju našeg 119 godina starog doma,

htjeli smo pokazati koliko su zapravo jednostavna rješenja. I ne

samo jednostavna, nego i najjeftinija moguća. Solarna energija

je danas najjeftinija energija u svijetu, jeftinija od plina,

ugljena ili one nuklearne, a i trošak pohrane baterija opada

brže od predviđenog. U osnovi, unutar sedam godina možete

isplatiti svu energiju koju će vaša kuća trebati tijekom svog

vijeka trajanja. Mi od ožujka 2011. nismo platili račun za struju.

S vremenom ćemo uvesti još solarne energije kako bismo

postigli snagu 100 postotne energije za potrebe našeg električnog

auta, tako da će naš cijeli život u kući pokretati sunčeva

energija.

26 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


Je li Vaš projekt inspirirao i ostale ljude s prosječnim primanjima

kako bi počeli razmišljati i živjeti „zeleno“? Što savjetujete

onima koji žele slijediti Vaš primjer?

––

Nadam se da smo ljude inspirirali o tome što je sve moguće.

Kako kaže jedna izreka: „Ako postoji, znači da je moguće”.

Vlade trebaju ubrzati tranformaciju domova u kuće nulte

energije. Svakome bi trebalo olakšati taj prijelaz od domova

koji koriste električnu u one koji proizvode vlastitu ili kupuju

obnovljivu energiju. Također bi trebalo uvesti poštenu cijenu

na fosilna goriva u kojoj će biti uračunati „skriveni“ troškovi njihovog

izgaranja (zagađenje okoliša, negativni utjecaj na zdravlje

ljudi...op.a.). Uvođenje pristojbe na izgaranje ugljena bilo bi

idealno rješenje pri određivanju njihove stvarne tržišne cijene.

BIOMIMIKRIJA KAO RJEŠENJE

Kažete da nam biomimikrija može pomoći redizajnirati našu

civilizaciju u onu koja je ekološki obnovljiva, socijalno pravedna

i kulturno bogata. Što možemo naučiti od zakona prirode

na našem putu prema održivom rastu?

––

Naši postojeći energetski, vodeni, hranidbeni i društveni

sustavi datiraju još s početka industrijskog doba. Oni su linearni,

nestabilni, na principu od vrha prema dolje bazirani

sustavi, koji su postali beskorisni. Nisu prilagodljivi, ponekad

su i neprikladni klimatskim promjenama, a kada se uruše,

uruše se s katastrofalnim posljedicama. S druge strane, priroda

stvara kompleksne, organske, prilagodljive sustave na principu

od dolje prema vrhu koji se ponavljaju tijekom vremena. Oni

su umreženi, decentralizirani i nelinearni. Biomimikrija nam

daje odgovor na pitanje „Kako bi priroda kreirala ovo?“. Riječni

sustavi, transport vode u drveću, kapilare u našim plućima, svi

dijele pravila kreacije koje mi ignoriramo u našem ljudski izgrađenom

okolišu. Kada usporedimo kartu starog grada poput

Venecije s prizorom žilica na listu, vidjet ćemo slične uzorke,

oba nastala po uzoru na procese u prirodnom svijetu. Moderno

inženjerstvo je odbacilo ove fraktalne uzorke i više ne podsjeća

na samoobnavljajuće sustave kakve pronalazimo u prirodi. Od

tuda i ova globalna infrastrukturna kriza energije, vode, hrane i

demokratskih sustava.

Recite nam nešto više o ostalim projektima nulte energije na

kojima trenutačno radite u sklopu Living Building Challenge

programa.

––

Moja kompanija THRIVE Collaborative radi na razvoju novog

oblika stanovanja – Veridian, smještenom u County Farm Parku

u Ann Arboru. Putem International Living Future Instituta registrirani

smo na Living Community Challenge i Living Building

Challenge. U njezinom građenju vodimo se metaforom pošumljenog

ekosostava. Zamislite samo kada bi naše stambene

zajednice funkcionirale elegantno poput šume: ukorijenjene

na mjestu, a opet jedinstvene, prilagodljive klimi i okolišu,

sakupljaju vlastitu energiju i vodu, koriste otpad kao izvor energije,

žive u simbiozi, međusobno su povezane i obostrano korisne,

različite i prekrasne.

Možete li nam povući paralelu između zelenih politika Europske

unije i SAD-a? Koliko ste upoznati s hrvatskom politikom energetske

učinkovitosti?

––

EU preuzima vodeću ulogu u svijetu u tranziciji na obnovljive

izvore energije, a kao rezultat toga i Hrvatska može ostvariti

značajnu poziciju na tržištu. U SAD-u Kalifornija i još neke

države prednjače u svojim progresivnim energetskim politikama.

Oni koji su u tome najbrži, imat će i najviše koristi od

tehnoloških i ekonomskim pomaka na energetskom tržištu.

Oni koji zaostaju, morat će se u vrlo bliskoj budućnosti suočiti s

ekonomskim posljedicama i neće se tako lako moći prilagoditi

klimatskim promjenama.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 27


Estetika linije

Diskretna odvodna rješenja za jedinstvene projekte

ACO DRAIN® površine raznolike su

poput arhitektonskih zahtjeva. Funkcija i

estetika uvijek stvaraju jedinstven odnos.

Bilo da se radi o lijevanom željezu,

pocinèanom ili nehrðajuæem èeliku,

plastici ili polimerbetonu, naše površine

uvijek odgovaraju traženoj situaciji - ili

èak dodaju estetsku vrijednost.

Uski profili s rasporom gotovo su postali

‘must have’ pri arhitektonskom

projektiranju tvoreæi dizajnerski element

na površini koji omoguæuje izbor

posebnog naglaska ili potpune diskrecije

površinske odvodnje.

Nudimo dvije vrste odvodnih kanala s

rasporom: SlotTop sustav za odvodnju

javnih površina i urbanih cjelina, te Slot

8 za odvodnju terasa, okoliša obiteljskih

kuæa i rezidencijalnih objekata.


SlotTop

ACO SlotTop je spoj funkcionalnosti i

estetike koje odgovaraju potrebama

bezvremenskog dizajna. Prvi je izbor

svakog arhitekta koji traži diskretno

rješenje površinske odvodnje.

U novoj generaciji ACO SlotTop

predstavlja idealan spoj iskustva i

najnovijih tehnologija proizvodnje.

Izraðuje se iz pocinèanog ili nehrðajuæeg

èelika, a uz standardne visine, dostupne

su i custom-made izvedbe.

Dodatno, uz postojeæu SlotTop Single

rešetku, razvijena su tri nova oblika:

Strip, Double i Triple koja æe zasigurno

ispuniti svaki zahtjev za svaku površinu.

Prednosti:

moguænost ugradnje za razne podne obloge

uz standardne visine, dostupne su i

custom-made izvedbe

moguænost izrade zakrivljenih linija

jednostavno održavanje korištenjem

revizijskih elemenata

certificiran prema normi HRN EN 1433

Slot 8

Diskretan i neupadljiv, sustav ACO Slot

kanala s rasporom otvara nov pristup za

odvodnju terasa, unutarnjih i vanjskih

bazena, te sunèališta.

Uski raspor zamjenjuje rešetku i formira

èistu, nenametljivu liniju na površini.

Sustav je konstruiran iz nehrðajuæeg

èelika s integriranim padom u tijelo

kanala što omoguæava brže protjecanje

vode bez zaostale vode na dnu kanala.

Slot 8 kanali idealno su rješenje za privatne

i ekskluzivne objekte.

ACO Graðevinski elementi d.o.o. I Savska cesta 103A I 10360 Sesvete I t: 01 2700 140 I aco@aco.hr I www.aco.hr


GRAĐENJE & Opremanje

O PROJEKTU

NA MLADIMA PROJEKTIRANJE OSTAJE

JEDINSTVENA HRVATSKA

REKONSTRUKCIJA INDUSTRIJSKE

BAŠTINE

Razgovarao: gzd

Razgovarali smo sa Dinom Miškovićem, Sarom

Jurinčić i Aleksandrom Matijaševićem, mladim

zadarsko-sisačkim arhitektima, angažiranim

na projektu uređenja i rekonstrukcije zgrade

Interpretacijskog centra Segestika – Siscia. Riječ

je o jedinstvenom tipu muzeja u Europi, te prvom

hrvatskom primjeru prenamjene industrijske

baštine u kulturne svrhe.

Okupljeni pod nazivom DASkollektiv, mladi arhitekti iz ureda

Prostor & Ja i Nomad studija osvojili su prošle godine prvu

nagradu na natječaju Grada Siska za izradu urbanističko-arhitektonskog

rješenja Interpretacijskog centra Segestika - Siscia. Svrha

natječaja bila je revitalizacija i prenamjena tvorničkog sklopa

Segestice. Lokalitet je smješten uz arheološki park sv. Kvirin, a

buduća zgrada će biti istraživački centar te mjesto prezentacije

arheološke slojevitosti i kontinuiteta života na području grada

Siska. Uz svoju osnovnu namjenu centar će se baviti i interpretacijom

industrijske baštine Siska. Kako bi se na minimalistički, jasan

način naglasila razlika novog i starog, kao materijali korišteni su

čelik, korten, čelično pletivo i staklo, a u šupljinama između visokovrijednih

tvorničkih zgrada planirana je nova matrica - tri ugrađena

rizalitna volumena.

Foto: Arhitektonski ured Prostor&ja

POVEZIVANJE POSJETITELJA I ISTRAŽIVAČA

Što će značiti ovakav jedan inovativan kulturni prostor za

grad Sisak?

––

Natječaj je proizašao iz dugogodišnje potrebe grada Siska za

muzejom s obzirom da imaju najveće arheološko nalazište u

Hrvatskoj. Trenutno njihov muzej ima 300-tinjak kvadrata i

svi se eksponati nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu jer

nemaju mjesta za njihovo skladištenje. Budući muzej zamišljen

je kao arheološko-interpretacijsko-istraživački centar.

Kao što nam je rekao kustos, takav tip muzeja ne postoji u

Europi. Sama zgrada je hibrid jer osim onoga što treba imati

- izložbenog prostora, prezentirat će industrijsku baštinu

Segestice paralelno s arheološkim nalazima od Rimljana pa

nadalje. U principu će cijela zgrada biti spomenik 3000 godina

dugom kontinuitetu života na tom području. Sisak je jedan od

rijetkih gradova koji se time mogu ponositi.

Opišite nam vašu viziju muzeja.

––

Htjeli smo da zgrada bude otvorena i otvorenog karaktera, to je

bio glavni koncept. Uveli smo element interpretacijske šetnice

koja objedinjuje sve postojeće industrijske sadržaje i diktira

glavni izložbeni put. Hipotetski rečeno, ture učenika koje pro-

laze šetnicom na prvoj etaži imat će direktni vizualni kontakt

prema dolje, gdje će se odvijati radni proces i gdje će biti smješten

depo za pohranu. Posjetitelji će iz prve ruke moći vidjeti

kako arheolozi obrađuju i pohranjuju artefakte, a možda se i

sami okušati u tome. Sve servise i nusprostore poput toaleta,

ureda i sl. smjestili smo u tri interpolacije između glavnih hala.

Muzej će biti propusan na šest ulaza što nudi mnogo varijacija

korištenja i slobodniji pristup posjetitelja, za razliku od standardnog

centralnog ulaza.

Tako imamo dio s knjižnicom i kafićem koji se može koristiti

neovisno o centru, a opet mu se iz centra može lako pristupiti.

Neovisno o radu centra, funkcionirat će i konferencijska dvorana

s pokretnom tribinom, smještena u 300 kvadrata velikom

multifunkcionalnom izložbenom prostoru. Kako Sisak nema

vidikovac, još jedan veliki plus cijelog projekta je dimnjak koji

postaje vidikovac s panoramskim dizalom s kojeg će se pružati

pogled na urbanističku Fistrovićevu matricu grada. Imamo

neke poprilično zanimljive stvari vezane uz sam muzejski prostor,

no to je sve na razini ideja. Tek kasnije, na razini glavnog

projekta, moramo s muzeolozim detaljno razraditi kako što

funkcionira i zašto.

30 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


gušt ih je raditi jer su ti kompletno odriješene ruke, pa se ideja

razvija slobodno.

Razmišljaju li onda vaše kolege slično poput vas ili većinom

„štancaju“ projekte?

––

Dosta kolega sudjeluje u natječajima, pretežno mlađi, ali ima i

onih starijih izvrsnih i iskusnih arhitekata poput Nikole Bašića

koji još uvijek rade natječaje. Može se reći da smo nas troje

odrasli na natječajima. Još za vrijeme faksa radili smo dosta

studentskih natječaja: bazen, vinariju, hotel na liticama i to su

sve projekti s kojima smo jako zadovoljni, na kojima smo se

projektantski razvili i izvježbali. Kasnije smo tu praksu nastavili

kroz arhitektonske urede u kojima smo radili.

PRENAMIJENITI, A NE RUŠITI

Osim što će zgrada biti jedinstvena kombinacija muzeja,

istraživačkog i interpretacijskog centra, što biste još istaknuli

kao posebnost Vašeg projekta?

––

U Hrvatskoj nema baš puno primjera rekonstrukcija stare industrijske

baštine. Rijeka počinje s tim impulsom, ali to je za sada

u povojima. Mi još ne slijedimo primjer Španjolske, Njemačke

ili Mađarske gdje su svoju staru industrijsku infrastrukturu prenamijenili

u kulturne svrhe. Ono što kod nas često vidimo je da

se sruši nešto industrijsko i onda na tom mjestu niknu, primjerice

garaže.

Sa sisačkim centrom to nije slučaj. Grad je strateški planirao,

otkupili su dio čestice od Badela i aktivno su krenuli s tom idejom.

Osjećamo poprilični entuzijazam čelnih ljudi oko cijelog

projekta.

U kojoj je trenutačno fazi realizacije projekt? Jeste li se uhvatili

u koštac s papirologijom?

––

Završio je idejni projekt, sada ulazimo u glavni projekt koji

služi za građevinsku dozvolu. U Gradu se nadaju da će to biti

ove godine, no svi smo svjesni koliko je u Hrvatskoj teško doći

do građevinske dozvole, pogotovo za ovoliko kompleksnu

rekonstrukciju. Kad se dobije dozvola, krećemo sa izvedbenim

projektom. Za sada je otvorenje centra u planu kroz četiri,

pet godina. U projektantskom dijelu bit će nas 10-ak, od toga

Jeste li ostali u kontaktu s bivšim studentskim kolegama?

Koliko često takva poznanstva prerastu u suradnju ili možda

rivalstvo? Gledate li jedni na druge kao konkurenciju dok ste

na faksu?

––

Na godini nas je bilo jako malo, 120 studenata koje u startu

podijele u grupe do 20 maksimalno, tako da smo praktički od

prvog dana živjeli s tim ljudima kao obitelj. Tako da većinom s

ljudima koje upoznaš prvi dan faksa ostaneš do kraja faksa, pa

i kasnije tijekom profesionalnog života. Tako smo se uostalom

i nas troje upoznali. Imamo dosta širok krug kolega s faksa s

kojima se još uvijek družimo i surađujemo. Dio ih je otišao van

Hrvatske, dio je ostao. Sama suradnja je stvar kompatibilnosti

u radnom procesu, i prava je sreća naći tim s kojim možeš

raditi, što je slučaj s nama. Ima arhitekata koji su samostalni,

ali ne znamo kako oni funkcioniraju, jer smatramo da arhitektura

nije “one man job”. U arhitekturi uvijek trebaš drugo

mišljenje, kreativniji si kad se tim sastoji od više ljudi, mozak

drukčije radi, lakše i brže dođeš do zaključaka.

Zanimljivo je i to da je ovom natječaju sasvim slučajno predhodila

i dobra priprema. Naime vaši diplomski radovi tematski

su bili bliski natječaju. Možete nam kazati koja je bila njihova

tema?

––

Sara Jurinčić pisala je diplomski na temu rekonstrukcije kompleksa

sv. Nikole u muzej podvodne arheologije u Zadru. Dino

Mišković je radio Arheološki muzej i interpretacijski centar Siscia,

a Aleksandar Matijašević- Dječji dom Sisak. Na taj su način

javni prostori, muzej i Sisak predhodno poslužili kao dobra priprema

za natječaj.

dvoje muzeologa i nas četvero projektanata te ostali suradnici.

S obzirom da su sve četiri zgrade zaštićene, fokus će biti na

pažljivom i promišljenom radu na kulturnom dobru.

NATJEČAJI KAO STILSKA VJEŽBA

Koliko je za vas arhitekte važno i korisno javljanje na ovakve

natječaje? Čine li se ponekad kao gubitak vremena u smislu

da trošiš vrijeme na razradu nekog projekta za koji ne znaš

hoćeš li ga dobiti, a u isto vrijeme ne zarađuješ?

––

Bitno je raditi barem jedan natječaj godišnje jer se tako vježba

kreativnost, a htjeli mi to ili ne, ona padne u drugi plan ukoliko

uđeš u kolotečinu s projektima, kućama, stanovima, rekonstrukcijama...

Natječaji dođu kao odlična stilska vježba, a i

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 31


GRAĐENJE & Opremanje

ARHITEKTICA JASMINA ŠAROTAR DETALJNO O PROJEKTIRANJU GRADSKOG BAZENA VELIKA GORICA

Timski rad presudan za

izradu kvalitetnog projekta!

Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević

Foto: Site project d.o.o.

Sredinom prosinca prošle godine postojeća sportska

infrastruktura u gradu Velika Gorica postala je bogatija

za još jedan vrijedni kompleks ove vrste. Nakon

19 mjeseci gradnje, s radom je započeo gradski bazen,

projekt vrijedan 39,5 milijuna kuna. Trenutačno se

bilježi brojka više od 3000 posjetitelja mjesečno, pokrenuto

je nekoliko plivačkih programa za različite dobne skupine, a iz

Grada najavljuju i uvođenje dodatnih sadržaja poput wellnessa,

ugostiteljskog objekta i sunčališta. Ovaj je novi sportsko-rekreativni

objekt bio dugogodišnji san mnogih Goričana, a svoje je

konture dobio u projektnom uredu Urbani prostor d.o.o.. Rješenje

izabrano na gradskom natječaju potpisuje i predstavlja u

našem časopisu Jasmina Šarotar, dipl. ing. arh.

INVESTITOROVA JASNA VIZIJA

Možete li nam ukratko opisati idejno rješenje s kojim ste pobijedili

na gradskom natječaju. Izdvojite nam neke posebnosti

u odnosu na druge pristigle radove?

––

Jednostavnost konstrukcije, čisto i jasno oblikovanje, maksimalna

funkcionalnost sadržaja te dobro uklapanje u okoliš

zatvorene niske stambene izgradnje. Jednostavnost konstrukcije

određena je funkcijom te jasno naglašava unutrašnju

organizaciju i sadržaj različitih segmenata zgrade. Naglašenom

konzolom i samim materijalom završne obloge pročelja, jasno

je naglašen ulazni prostor u samu zgradu, dok se na čistom

minimalističkom pročelju segmenta samog bazena očitavaju

čistoća i ostala svojstva zgrade. Cijela zgrada je čisto i jasno

oblikovana, maksimalne funkcionalnosti sadržaja unutar

zgrade te s polivalentnim parterom zgrade. Manjom visinom i

jasnim rubovima bez previše horizontalnih lomova, zgrada se

dobro uklapa u okoliš zatvorene niske stambene izgradnje.

Projektiranje jednog ovakvog sportskog objekta zasigurno

se razlikuje od projektiranja onog stambenog. Na što ste sve

morali paziti, koji su sve bili zahtjevi investitora?

––

Naš ured bavi se projektiranjem zgrada različitih namjena:

stambenih, gospodarskih , poljoprivrednih, javno-društvenih,

ovisno o različitim potrebama investitora. Neovisno o veličini

i kompliciranost zahvata, svaki projekt nam je poseban izazov

i svakom pristupamo individualno, sagledavanjem svih

32 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


Možete li nam reći nešto više o materijalima, tehnologijama,

bazenskoj opremi i sustavima održavanja voda koji su ugrađeni

u projekt.

––

Osnovna konstrukcija zgrade su tri armirano-betonske cjeline

razdvojene po volumenu i funkciji. Prostor bazenskih školjaka

je natkriven drvenim lameliranim gredama, dok ostale cjeline

imaju ravni neprohodan krov. Materijali vanjske završne

obloge su staklo, aluminij i žbuka, a unutarnje obloge većinom

keramika. Obrada vode u bazenima zadovoljava sve zahtjeve

u pogledu kvalitete bazenske vode propisane Pravilnikom

o sanitarno-tehničkim uvjetima bazenskih kupališta i zdravstvenoj

ispravnosti bazenskih voda, a oprema i postupak tehnologije

mehaničke i kemijske obrade vode je sukladna s DIN

standardima 19643/19605. U bazene za plivače i neplivače projektirana

je obrada vode u zatvorenom i kontinuiranom toku

pri čemu se održava zahtjevana kvaliteta, bistrina te bakteriološka

čistoća. Sustav cirkulacijske bazenske tehnike čine: preljevni

kanali, filterske crpke s grubim predfilterom, kompenzacijski

bazeni, pješčani filteri, oprema za dezinfekciju vode,

oprema za snižavanje pH vrijednosti vode, oprema za doziranje

flokulanta, oprema za doziranje sredstva za neutralizaciju

klora, LED rasvjeta bazena, sustav grijanja bazenske vode.

VAŽNOST DOBRE SURADNJE

Kako je tekla sama realizacija projekta na terenu; od ishodovanja

potrebne dokumentacije do same izgradnje? Na kakve

ste sve izazove naišli?

––

Naš ured je ishodovao svu potrebnu dokumentaciju za ishođenje

građevinske dozvole i izradio izvedbenu dokumentaciju,

ali nismo sudjelovali u vođenju gradilišta, stručnom nadzoru i

ishođenju dokumentacije tokom izgradnje i uporabne dozvole,

a za što je bio nadležan Grad Velika Gorica. Ishođenje posebnih

uvjeta građenja, svih potrebnih potvrda na glavne projekta te

sama građevinska dozvola je provedeno u vrlo kratkom roku

jer je projekt bio od velikog interesa samog Grada.

Koliko često radite ovakve javne natječaje i kakvo je Vaše

iskustvo s postupcima javne nabave?

––

Javljamo se na gradske javne natječaje nekoliko puta godišnje,

ponekad su to pozivni natječaji. Nažalost, često je kriterij dobivanja

natječaja najniža cijena, što naravno nije uvijek pravi

pokazatelj najboljeg rješenja. Naš ured izrađuje projektnu

dokumentaciju visoke kvalitete neovisno o ponuđenoj cijeni i

kratkom roku samo izrade, tako da smo zadovoljni sa svakom

projektiranom zgradom. Najveći minus kod gradnje javnih

zgrada i javnih natječaja je samo izvođenje i kvaliteta istog.

parametara. Projekt gradskog bazena u Velikoj Gorici imao je

jako dobro razrađen projektni zadatak i sam investitor imao

je jasnu viziju potreba i mogućnosti, pa nam je posao bio utoliko

lakši. Uveliko je pomoglo što smo na inicijativu investitora

posjetili različite gradske bazene u okolici te su nam voditelji

tih ustanova prezentirali njihova pozitivna i negativna iskustva

u korištenju i održavanju javnih bazena. Jedan od velikih parametara

kod izrade projektne dokumentacije, implementacije

materijala, oblikovanja zgrade, te projektirane tehnologije je

zadani proračun gradnje.

Javni natječaji obično imaju kratak rok prijave, što za mnoge

projektantske urede predstavlja izazov u smislu osmišljavanja

kvalitetnog rješenja u ograničenom vremenskom roku.

Kako Vaš uredu uspijeva u ovakvim uvjetima ispostaviti kvalitetan

projekt za prijavu?

––

Ukoliko se dogodi situacija da za neki projekt dobijemo kratak

rok izrade i predaje, osoba zadužena za njega pokuša se

u potpunosti posvetiti samo tom projektu kako bi se posao

odradio kvalitetno i kako bismo sve stigli unutar zadanog roka.

Budući da se radi o opsežnom poslu u kojem pogreške nisu

dozvoljene, vrlo je bitno naglasiti važnost dobre suradnje unutar

ureda kako biste se po pitanju svih eventualnih nejasnoća

i problema mogli međusobno konzultirati s kolegama te kako

bi oni za vrijeme vašeg rada na takvom projektu ostale poslove

u uredu preuzeli na sebe i na taj vam način omogućili da se

posvetite izradi projekta. Također je bitno unaprijed rezervirati

i dogovoriti potrebno vrijeme za izradu projekta sa svim

vanjskih suradnicima s kojima uspješno surađujemo dugi niz

godina i s kojima ostvarujemo potpunu timsku suradnju.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 33


GRAĐENJE & Opremanje

Stambena zgrada u Veslačkoj ulici u

Zagrebu, koristili su materijale : TRESPA

ploče Lumen, te TRESPA ploče Uni

decor za ograde. HUECK aluminijska

bravarija kao i protupožarna vrata u

samom prostoru

TVRTKA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM

U PODRUČJU VENTILIRANIH FASADA I

UREĐENJA INTERIJERA

SITE PROJECT D.O.O.

Osnovna djelatnost tvrtke je prodaja

materijala za ventilirane i

staklene fasade, alu bravariju te

interijerske obloge od kojih se

izrađuje i namještaj.

Nudimo kompletnu uslugu razvijanja

projekta: od izrade detalja, radioničkih

nacrta, sve do praćenja projekata u fazi

izvedbe.

Kod izvedbe fasada uvijek preporučujemo

svoje partnere s dugogodišnjim iskustvom

u području ventiliranih fasada.

Raznolikost u poslu pružila nam je

mogućnost što boljeg razumijevanja klijenta

i ostvarivanja njegovih ciljeva kroz

vrhunski dizajn.

Neovisno o veličini projekta i količini

posla, naš tim uvijek posvećuje pažnju i

najmanjim detaljima kako bi se ispunili

planovi klijenata.

Vlastiti projektni ured, proizvodi stvoreni

najmodernijom tehnologijom i vlastiti

tim za stručno savjetovanje omogućuju

nam da Vam ponudimo najkvalitetniju

moguću podršku u bilo kojem vremenu.

U svom djelovanju možemo se pohvaliti

nizom uspješno osmišljenih i efikasno

odrađenih projekata.

Bez obzira na fasadni materijal i arhitektonski

element dizajna koji želite koristiti

za svoje projekte, naš tim će pronaći

optimalno rješenje za Vas.

Vile Jordanovc čine idealan spoj upotrebe

modernih tehnologija i suživota s prirodom

te bastion ugodnog življenja

Site project d.o.o.

Ilica 429, 10000, Zagreb

10000 Zagreb

+385-91-463-5500

siteproject@siteproject.hr

www.siteproject.hr

Privatna Vila u Zagrebu,

korištene su Swisspearl Reflex

white ploče

Stambena kuća na Tuškancu,

Zagreb, korištene su

SWISSPEARL CARAT ploče

ANTRACITE, te TRESPA ploče

postavljene u radijusu

34 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


Zdravija unutarnja

klima za zdraviji dom

Čak do 90% vremena provodimo u zatvorenim prostorima.

Dovoljno dnevne svjetlosti i svježeg zraka presudni su za

naše zdravlje.

VELUX ACTIVE je jednostavan put do zdravije unutarnje

klime. Pametni senzori upravljaju VELUX krovnim

prozorima, sjenilima i roletama kako bi u vašem domu

održali idealnu temperaturu, vlagu i razinu CO 2

.

Više informacija na velux.hr/active

VELUX ACTIVE with NETATMO

VELUX Hrvatska d.o.o. Avenija Većeslava Holjevca 40, Zagreb • Bespl. tel. 0800 600 400

Lipanj 2019. ® 2019 VELUX GROUP © VELUX IME I LOGO SU ZAŠTIĆENE ROBNE MARKE


GRAĐENJE & Opremanje

Detaljna razrada

izvedbenog projekta

recept je za uspjeh

Razgovarao: gzd Foto: K O R I D O R 2 7

Arhitekt Dean Peteh davnih je dana posjećivao padinu na rubu naselja Vintijan kraj Pule, zamišljajući kako će baš

ondje sagraditi vlastiti dom. Kasnije, 2015. godine investitor ga je angažirao za projekt vile baš na tom prekrasnom

mjestu. Sudbina je htjela da ondje sagradi kuću, ali ne vlastitu, već kuću svojih sada dobrih suradnika i prijatelja.

Tako je nastala villa PS deluxe.

Projekt za Petru i Shaina Vinkovića bio je zahtjevan.

Bilo je potrebno uklopiti planirani program u ograničenu

građevinsku parcelu na terenu sa znatnim

padom, a na području prostornog plana koji ograničava

maksimalnu visinu na samo 7,50 m.

Arhitekt Dean Peteh udovoljio je svim zadanim

uvjetima konačnim rješenjem kuće na četiri nivoa,

u kojoj su na prostoru od 304 m 2 smještene podrumska te tri nadzemne

etaže.

U podrumskoj etaži veličine 55 m 2 smješten je prostor za druženje

i blagovanje uz unutarnje ložište i vinoteku.

Na površini 111 m 2 prizemlja nalazi se dnevni prostor s natkrivenom

terasom, servisni prostori i jedna spavaća soba s kupaonicom,

a na prvom je katu otvoren zračni prostor dnevnog boravka

i galerijski prostori za druženje s natkrivenom terasom, wellnessom

te dvjema spavaćim sobama s kupaonicom.

Glavna spavaća soba s garderobom i prostranom kupaonicom

smjestila se na zadnjem katu, a posebna je po tome što se kroz

stakleno pročelje pruža prekrasan panoramski pogled preko neizgrađenih

zelenih brdašaca dalje prema moru.

Ondje je i velika krovna terasa površine 94 m 2 na kojoj se

nalazi masažni bazen.

Slobodna visina dnevnog prostora

Ideja o dnevnom prostoru nametnula se na samoj lokaciji. U

prizemlju su investitori željeli postići vezu s vrtom i bazenom, a na

prvom katu iskoristiti prekrasan pogled na zeleni krajolik i more.

Slobodna visina zračnog prostora dnevnog boravka od 620 cm pružala

je velike mogućnosti, a na taj je način nastao i prostor u kojem

je strop toliko visok da nestaje iz percepcije gotovo da se pretvara

u nebo. Osim toga, ostvaruje se atraktivna i korisna vizualna povezanost

prizemlja i kata kroz prostran dnevni boravak sa staklenim

stijenama visine dvije etaže. Iz galerijskog dijela pruža se pogled

na unutrašnjost kuće, okućnicu, krajolik i more, pojašnjava arhitekt

Peteh.

Kvalitetno rješenje svih građevina i okoliša ostvareno

otvorenošću i entuzijazmom investitora

Petra i Shain pratili su sve faze kreiranja projekta, od prvih

skica do razrade detalja u izvedbenom projektu. Od početka svjesni

važnosti precizne izvedbene dokumentacije, investitori su

zasluženo i ostvarili visoku kvalitetu izvedenih radova.

Dizajnerica interijera i tvrtka koja je izvodila radove pokazali su

veliku umješnost u praćenju zamišljenog koncepta. Svojom kreaci-

36 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


jom namještaja i izborom rasvjetnih tijela podignuli su cjelokupan

završni izgled na vrlo visok estetski nivo, kazuje Peteh.

Arhitektica Natali Zulijani Giambastiani dala je svoj

dizajnerski pečat

Suradnja između investitora i mene započela je preporukom

te dugim i opuštenim razgovorom, temeljem kojeg su mi prezentirali

modernu arhitekturu vile i želju da sam dizajn interijera bude

vođen eksterijerom, pojašnjava Zulijani.

Sama dispozicija prostorija unutar vile već je bila određena

projektom, stoga je uređenje interijera započelo osmišljavanjem

koncepta i moodboarda s materjalima, teksturama i bojama prezentiranim

investitorima. Prihvaćanjem predloženog započeo je

proces uređenja. Toplina u interijeru ostvarena je upotrebom izblijedjelog

hrasta u kombinaciji sa toplijim bojama tekstila, a kontrast

je postignut metalnim crnim elementima i modernom žičanom

svevremenskom Vibiom, koja se proteže kroz dvije etaže, te se

na taj način postiže skladna simetrija.

Kod dispozicije rasvjetnih tijela bile su potrebne dodatne preinake

na gradilištu kako bi se prilagodile novo osmišljenim komadima

namještaja. Jedan od izazova je bio zahtjev investitora da se

podrumski prostor uredi kao istarska “konoba”. Iako bitno različita

od ostalog interijera vile, povezanost je postignuta dizajniranom

kuhinjom, metalnim drvenim policama za vino, centralnim

stolom, zatvorenim zidnim bačvicama za čuvanje ekskluzivnih

vina, te razigranim zidnim staklenim elementom za spremanje

plutenih čepova ispijenih boca.

Pomno slušajući želje investitora te zahvaljujući njihovom

povjerenju i mojem trudu priveli smo projekt kraju uz obostrano

zadovoljstvo krajnjim ishodom, dodaje arhitektica Zulijani.

O projektu iz perspektive investitora Shaina i Petre

Kako su zadovoljni s kućom koju su izgradili, kako su tekle pripreme

i što je sve bilo potrebno za uspješnost projekta, svoje iskustvo

s nama su podijelili i investitori Petra i Shain Vinković.

Kuću kakvu smo dobili nismo mogli iskreno niti zamisliti. Puno

smo zadovoljniji rezultatom no što smo maštali. Tome je među

ostalim pridonio i marljiv odabir, razrada svih detalja, te oplemenjivanje

kuće različitim posebnostima.

Sam izgled arhitektonskog dijela te uređenje interijera pomno

su planirani, razrađivao se posebno detalj po detalj u suradnji investitora,

glavnog arhitekta Peteha te arhitektice za interijer Zulijani.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 37


GRAĐENJE & Opremanje

Naš dio posla, osim samih konačnih odabira idealnih varijanti

bio je moderirati i koordinirati sve izvođače s kojima smo imali odličan

odnos, pojašnjavaju investitori.

Smatramo da je za uspješan projekt među ostalim bitna i

atmosfera koja se stvori među svim sudionicima na gradilištu, od

građevinara, obrtnika, arhitekta do nadzora.

Pritom izvedbeni projekt smatramo bitnim jer se tijekom njegove

izrade svi sudionici procesa gradnje kuće suočavaju s raznim

detaljima koji traže tehničke solucije te donošenje detaljnih odluka,

koje u idejnom i glavnom projektu nisu razrađene. Na taj način se

ne ništa prepušta slučaju. Za tip objekta kakav smo gradili izvedbeni

je projekt vrlo bitan dokument.

Otkrivaju i što bi sada kad je sve gotovo na temelju vlastitog

iskustva savjetovali investitorima sličnih projekata.

Investitorima ovakvih projekata sugerirali bismo da u svakom

slučaju investiraju u izradu izvedbenog projekta. Bitno je da investitor

pomno odabere ekipu-izvođače s kojima će surađivati na

ovakvom kompleksnom projektu. Osim toga, potrebno je u suradnji

sa arhitektom postići čim kvalitetnije i preciznije troškovnike uz

napomenu da se vodi briga i o troškovima uređenja okoliša, budući

da se ta stavka vrlo često zaboravlja.

Ključ uspjeha leži u vlastitom angažmanu investitora

Pored odabira izvrsnog arhitekta koji će izraditi detaljne

nacrte, sukladno kojima će pomno odabrani majstori kvalitetno

izvoditi radove, u sam je projekt potrebno dati dio sebe kako bi

objekt odisao osobnošću vlasnika a posljedično i toplinom doma,

zaključuju Petra i Shain.

P.S. Što skriva značenje naziva ville PS deluxe?

Značenje tog imena je dvojako...označava slova naših imena

(Petra i Shain) ali i činjenicu da kuća uvijek ima nešto dodatno za

ispričati (Post Scriptum)...

38 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


ODVAŽITE SE I STVORITE

IMPRESIVAN INTERIJER

Kako vizualnom kreativnošću i kvalitetom

zadovoljiti ukus onih u potrazi za novim

inspiracijama pri uređenju prostora?

Tvrtka Eurotrade 90 već 29 godina

nastoji vizualnom atraktivnošću zadovoljiti

ukuse zahtjevnih klijenata te na taj način podići

kulturu stanovanja na viši nivo. Svaki prostor, bio

on većih ili manjih dimenzija treba posjedovati eleganciju,

funkcionalnost i prilagodbu svakodnevnom

životu. Prostori u kojima živimo, radimo, ili ih

pripremamo za turizam iziskuju jednaku količinu

truda i vremena.

Naše godine iskustva u radu s klijentima i raznim

građevinskim izvođačima pružaju Vam sigurnost u

uspješnim realizacijama Vaših projekata.

Kada je u pitanju kompletno rješenje u dizajnu

interijera, možete se osloniti na ponudu brojnih

dizajnerskih brendova u opremanju podova,

kuhinja, kupaonica, namještaja i kamina. Studio

Italia Design, Sant’Agostino, Caminetti Montegrappa,

Desire, Doimo Salotti, Euromobile, Artesi,

Arblu, vodeći su brendovi iz široke ponude tvrtke

Eurotrade 90.

Osim toga Eurotrade 90 je u mogućnosti pratiti

Vaš projekt od ideje do realizacije.

eurotrade 9o

Eurotrade 90 d.o.o.

I. Meštrovića 12A

23000 Zadar

Tel. 023 337 207

www.eurotrade90.hr

Plin je stigao u Split

Zaslugom tadašnjeg gradonačelnika

Bajamontija Split je prvu

plinsku rasvjetu dobio već 1862.

Nakon 157 godina gradonačelnik

Krstulović Opara je na svečanom događaju

održanom 16. travnja 2019. ustvrdio da je

plin ponovno u gradu pod Marjanom. Ideja

o ponovnom dovođenju plina u Dalmaciju

pojavila se tijekom Domovinskog rata,

kad su brojni dalmatinski gradovi redovito

ostajali bez električne energije. Dovođenje

prirodnog plina u Dalmaciju dobiva

dodatno uporište u potrebi zamjene štetnih

loživih ulja za okoliš i zdravlje daleko

prihvatljivijim i pristupačnijim energentom

poput plina.

Izgradnjom magistralnog plinovoda

Bosiljevo-Split dugog 290 kilometara

to prestaje biti samo ideja te je omogućen

dolazak prirodnog plina u Zadarsku,

Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku

županiju. EVN je u Splitsko-dalmatinskoj

županiji plin doveo prvo do Dugopolja,

gdje su prvi korisnici priključeni u svibnju

2015. Pri izvođenju radova prema Splitu

EVN je morao svladati brojne izazove

poput spuštanja s 410 metara nadmorske

visine kroz staru Klišku cestu i prolazak

kroz Salonu. Prilikom izvođenja radova

pronađeni su mnogobrojni artefakti velike

povijesne vrijednosti što je značilo da daljnjim

iskapanjima treba pristupiti s posebnom

pažnjom, a nastavak radova bio je

pod konstantnim nadzorom arheologa.

Također je veliki izazov bio prelazak rijeke

Jadro gdje su se radovi odvijali ispod same

rijeke. Svaki korak u izgradnji ove dionice

odvijao se u suradnji s nadležnim službama

kako bi se zaštitio tok rijeke i njezin

ekosustav. Kulminacija ovog pothvata je

spajanje prva tri korisnika na EVN mrežu u

Splitu - OŠ Ravne njive, dječjeg vrtića Mali

princ i KBC-a Split sredinom travnja 2019.

godine. Sljedeći značajan korak je spajanje

bolnice Križine na plin. Prelaskom na

plin KBC-a Split i bolnice Križine očekivana

ušteda za svaku bolnicu bit će oko dva

milijuna kuna godišnje, a dolaskom plina

građanima Splita je osiguran zdraviji okoliš

zbog smanjene emisije štetnih plinova,

manja potrošnja energije i kvalitetniji život.

EVN trenutno priprema i koncept vanjskih

kotlovnica koji će biti primjenjiv na

znatan broj zgrada u kojima se neće oživljavati

postojeći sustav grijanja. Pronađeno

rješenje i projekt će se darovati suvlasnicima

zgrada koji će samostalno odlučiti

hoće li krenuti u njegovu realizaciju

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 39


GRAĐENJE & Opremanje

GARAŽNA VRATA HÖRMANN - AKCIJSKA PRODAJA!

SVIJET JE NASTAO U GARAŽI

Pokrenemo li danas naš mobilni uređaj vrlo je vjerojatno da je u pitanju softversko i hardversko

rješenje iz tvrtke Apple. Najpoznatija ljepotica valovite plave kose, dugih nogu i uskoga struka

izašla je iz tvornice Mattel, a informacije o tome kako napraviti kolač od mrkve vjerojatno ćemo

potražiti na internetskom divu Google-u. Koja je zajednička poveznica ovim svjetski poznatim

tvrtkama, a možda vam nikada nije upala u oči? ... Garaža. I garažna vrata.

Sve ove tvrtke svoje skromne početke duguju trošnim

garažama i garažnim vratima koja su čuvala tajne onog

što će godinama kasnije postati svrha svega što poznajemo.

Tehnologija proizvodnje garažnih vrata znatno

je napredovala, no može li ići u korak brzo rastućem

informatičkom razvoju?

Odgovor na to pitanje pronaći ćemo u, ako pogledamo unatrag

i uvidimo koliko su se promijenila naša očekivanja, tome što

želimo da garažna vrata predstavljaju. Današnja garažna vrata su

tehnološki inovativna, sigurna i puno povoljnija nego prije desetak

godina.

Postavlja se logično pitanje - kako je moguće da cijena pada

ako su svi naši zahtjevi ispunjeni, a pritom kvaliteta izrade ne

trpi? Istražili smo kakva garažna vrata nudi hrvatsko tržište i što

će nas natjerati na odluku o kupnji.

ŠTO SU TO GARAŽNA VRATA?

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj posluje sve manji broj

europskih proizvođača garažnih vrata. Po odgovor na to pitanje

uputili smo se u hrvatsko predstavništvo kompanije Hörmann,

vodećeg proizvođača vrata za industriju i dom.

Najveći izazov je biti velik, ostati velik i ne podleći izazovima

tržišta crnog čelika koje iz godine u godinu prisiljava proizvođače

na poskupljenja ili smanjivanje razine kvalitete. Glavna ideja obitelji

Hörmann uvijek je bila zadržati takav nivo kvalitete da se iz

aviona može prepoznati koja su njihova vrata, ali i biti prisutan na

što većem tržištu. Uspjeli su u tom naumu, međutim nije bilo lako.

Nama u Hrvatskoj ponekad visoka razina kvalitete predstavlja izazov

budući se vrlo često moramo boriti s tržištem kako bismo dokazali

ono što se u Njemačkoj smatra standardom, govori nam gospodin

Hrvoje Kireta, direktor tvrtke Hörmann Hrvatska.

40 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


Prosječni kupac u Hrvatskoj zadovoljan je s niskom razinom

kvalitete, bar kada pričamo o garažnim vratima. Naučili smo ne

raditi takve stvari kod odabira automobila, ali kod garažnih vrata

rijetko se zapitamo jesu li ta vrata sigurna za upotrebu i koliko

dugo očekujemo da će nam služiti? Imaju li certifikate koji su

potvrđeni od neke treće strane ili je dovoljno da prodavač kaže

da su to dobra vrata. Često nam je dobro – ono što je jeftino i to

ne nužno ono što nam zaista treba.

Krilno-podizna vrata tip Berry, idealna su na primjer za podzemne

garaže, povoljna i jednostavna za ugradnju, ali nisu prioritet

odabira kod naših kupaca.

Takav tip vrata nije moguće izraditi u garaži, a dostupan je

samo kod ovlaštenih Hörmann partnera ili velikih distributera

kao Bauhaus. Promjenom strategije poslovanja početkom prošle

godine, Hörmann je omogućio da se gotovo svi zainteresirani za

distribuciju mogu priključiti rastućem timu. Širenjem distributivne

mreže ova vrata sigurno će ponovno pronaći put do garažnih

otvora, ali za sada se radije biraju sekcijska vrata samo zato

što su češće zastupljena.

Zašto su sekcijska vrata pogrešan odabir za podzemne garaže?

Upotrebom argumenta izolacije, koja je apsolutni tehnički minus

u prostorima kao što su podzemne garaže, kupcu se nudi krivi tip

vrata za potrebu. Dodatni apsurd za odabir sekcijskih izoliranih

vrata za podzemne garaže je činjenica kako su krilno podizna

vrata puno jednostavnija i povoljnija za održavanje, a dimenzije

koje Hörmann ima na akciji čine ih najjeftinijim garažnim vratima

u Hrvatskoj.

Kod nas se još uvijek vrijednost važe „na oko“, dakle što je

panel vrata deblji ona izgledaju čvršća, samim time su i stabilnija.

Naravno da je ovo potpuno pogrešno, ali zbog vrlo jeftine cijene

koja kruži našim tržištem mali broj kupaca pita za stabilnost i kvalitetu.

ŠTO JA TO PLAĆAM?

Hörmann vrata u standardima posjeduju tehničke karakteristike

koje ostala vrata na našem tržištu ne mogu ponuditi. Kontrolirani

uvjeti poput tvorničke trake koja milimetarskom preciznošću

buši svaku rupu na panelu jedini je jamac stabilnosti vrata. Takvo

što je nažalost nemoguće izvesti kod ručne proizvodnje, objašnjava

direktor Kireta. Pogreška od svega dva milimetra nakon proteka

vremena od pet godina pokazat će svoje zube u obliku procijepa

između panela ili zonama brtvljenja vrata.

Najveće nedostatke domaće proizvodnje pronašli smo u

donjem panelu, koji je najosjetljiviji na vremenske uvjete. Tehnologija

izrade je takva da se gornji, srednji i donji panel vrata tehnički

ne razlikuju, već se samo dodaju elementi kao što je na primjer

čelični profil za donju gumu i eto donjeg panela. Ugradnjom

eksternog profila na panel probija se zaštita za hrđavost i to na

dijelu gdje su vrata stalno u vlažnim uvjetima. Ovo je samo jedan

od velikog broja nedostataka preko kojih se prelazi jer je letvica

onoga što nas zadovoljava postavljena nisko.

Hörmann garažni motori ProLift, SupraMatic i ProMatic jedini

su na tržištu sa standardnim jamstvom od 5 godina, a cijene se ne

razlikuju puno od drugih proizvođača. Jasno da je trajanje jamstva

važno, no je li to dovoljno da se odlučimo možemo li definirati

vrijednost u razlici dužine trajanja jamstva?

Izračunali smo kako za jedan ugrađeni Hörmann motor

možete uštedjeti na struji u stand-by potrošnji do te mjere da ćete

ga potpuno otplatiti u proteku vremena od pet godina, dakle sve

dok je pod garancijom.

KOLIKO KOŠTA KVALITETA?

Kada razmotrimo ove argumente, odabir kvalitetnijeg dobavljača

logičan je slijed događaja, ali zagledamo li se u novčanike

možda izvučemo deblji kraj. Najveće iznenađenje ove godine

Hörmann nudi upravo u cijenama svojih proizvoda. Svjesni činjenice

kako svako kućanstvo nije spremno izdvojiti preko desetak

tisuća kuna za garažna vrata, Hörmann je pripremio novu akcijsku

ponudu koja uključuje garažna vrata po cijeni manjoj od

pet tisuća kuna. Akcijska garažna vrata Renomatic odlikuju isti

tehnološki standardi kao i vrata iz ostatka programa, proizvode

se na mjeru, i pakiraju tako da svaki vijak ima svoju oznaku i mjesto.

Ovo znači da ih možete i sami ugraditi, nije potrebno rezati ni

bušiti panele, sve stiže pripremljeno i spremno za ugradnju.

U ČEMU JE KVAKA?

Nema kvake, mačka u vreći niti skrivenih troškova. Renomatic

program garažnih vrata vođen je jednostavnom logikom osnovne

opreme koju često vidimo kod elitnih proizvođača automobila.

Može se birati između dva dizajna vrata, osnovni model s

izgledom srednjeg M žlijeba ili ekskluzivni model Planar s panelima

bez crta u posebnim bojama Matt Deluxe. Svaki model

dostupan je u čak šest akcijskih boja i tri drvo dekora bez nadoplate,

a motori se mogu kombinirati ovisno o potrebama kupca i

platežnoj moći.

Sve je podređeno potrebama kupca i namjeni ugradnje, tako

da u akcijskoj ponudi možete pronaći i kompatibilne dvorišne

motore, vrhunska kućna ulazna vrata i dodatnu opremu koju

možete ugraditi i na vrata drugih proizvođača.

Hörmann Hrvatska d.o.o

www.hormann.hr

Besplatni telefon 0800 0510

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 41


GRAĐENJE & Opremanje

STARO I NOVO IDU RUKU POD RUKU

Kuća Jerini

- kuća suživota

Razgovarao: gzd Foto: Robert Matić, Srđan Hulak

Način življenja se mijenja, a u skladu s vremenom

mijenja se i stara dalmatinska kuća. Suradnja

arhitekta i konzervatora, jednakih pogleda

prema budućnosti i saznanja da se način življenja

drastično mijenja, rezultira transformacijom

kamene kuće u kuću budućnosti.

Projektna ideja i vizija arhitektice Branke Juras u ovom

je slučaju pobjedonosno izborila odobrenje riječkog konzervatorskog

odjela, dokazujući kako u Hrvatskoj ima sluha za

modernizaciju naše ostavštvine, ne njezinim nagrđivanjem ili

nepriličnim nadogradnjama, već poštivajući ono staro, istovremeno

slušajući i uvažavajući potrebu modernog čovjeka.

Zamolili smo Branku Juras da nam ukratko opiše predmetni

projekt

––

U ovom projektu postoji sukob između dva principa, odnosno

između nužnosti očuvanja arhitektonskog nasljeđa i nužnosti

razvijanja suvremene arhitekture. Smjernice u projektiranju

nisu smjele biti konzervacija sela i gradova jer ih time pretvaramo

u muzeje, ali oni ne bi smjeli ni izgubiti svoj karakter zbog

nedostatka starih građevina.

Važno nam je postaviti prava pitanja na pravom mjestu, znati

da arhitektonska kvaliteta zgrade nije dovoljna za uspješnu integraciju

i ono što je odlučujuće u kvaliteti odnosa između starog i

novog. Predmet ovog projekta je bila rekonstrukcija i nadogradnja

obiteljske kuće i staje u sklopu obiteljskog gospodarstva na

Krku u naselju Bajčići. Obiteljsko gospodarstvo sadrži četiri cjeline:

staru kuću namijenjenu življenju, staju kao pomoćni prostor

za sušenje sijena, spremište koje je vidljivo samo u obrisima

te „guvno” koje je sačuvano u izvornom obliku i smješteno oko

zajedničkog dvorišta te izdignuto u odnosu na teren. Novim

rješenjem planira se intervenirati na svim građevinama u obuhvatu

na način da se svi objekti integriraju u jednu cjelinu. Stara

kuća se u prizemnom dijelu proširuje za prostor wellnessa koji

je ukopan sa dvije strane. Na katu se dodaje novi ulaz kod postojeće

šterne.

Staja se u prizemnom dijelu proširuje za ljetnu poluotvorenu

kuhinju (pomoćni objekt kao aneks kući na mjestu stare

„šterne”).

Kuća Jerini, koju ste projektirali, a kasnije sudjelovali i u njezinoj

izgradnji kao nadzor, izazvala je veliku pažnju medija, kako onih

stranih poput Archdailya, tako i domaćih, a tu su i nominacije za

nagrade, poput one komore arhitekata. Što je žiri komore kazao

za kuću Jerini? Što za Vas znači sva ta pozornost?

––

Žiri je prošao cijelu kuću. Najviše su ih zanimali detalji, kao

recimo koji smo kamen koristili i zašto, obrade betona, vrste

i način bojanja, način izrade terrazza... Pitanja su bila vrlo

detaljna. Na kraju su rekli da se vidi ogromna ljubav prema arhitekturi

i detaljima. Moram priznati da mi je to značilo jer je projekt

bio jako zahtjevan i jer nikada nisi do kraja siguran kako će

proces gradnje završiti. Drago mi je što je struka prepoznala kvalitetu

ovog projekta.

Možete li i nama ukratko pojasniti koji kamen ste koristili i zašto,

te na koji način se izrađivao terazzo?

––

Koristili smo istarski kamen Selinu za krov staje, krov iznad glavnog

ulaza u kuću i stepenica prema wellnessu, lokalni iz mjesta

Bajčići kod klesanog dijela te slovenski kamen Repen kod ruba

krova, klupa na ulazu i kamina. Terazzo smo radili kod kuhinjskog

pulta. Cement i kulir ide u omjeru 1:1. Betonira se u oplati

te se nakon mjesec dana brusi. Kulir se bira po želji što pruža

razne mogućnosti boje i veličine zrna.

Riječ je o realizaciji koja kombinira staro i novo, staklo i kamen,

kazali ste da je tome zaslužan i konzervatorski odjel Rijeke, kao

jedan od rijetkih koji će odobriti rekonstrukciju ovakvog tipa.

Možete nam detaljnije opisati tu suradnju, koliko je trajao Vaš

dijalog?

42 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


––

Takvi principi su prisutni kod većine arhitekata, samo što su

neki konzervatorski odjeli malo konzervativniji i ne dozvoljavaju

te sukobe. Primjer takve interpolacije je Šegvićeva kuća na Peristilu

ili osnovna škola na Krku od autora Randić-Turata. Suradnja

sa konzervatorima je bila jednostavna, poslali smo im idejni

projekt koji su odobrili.

Koliko godina iskustva je iza Vas i Vašeg ureda?

––

Iza mene je 19 godina iskustva i rada, dok je moj ured „star” 11

godina.

Koliko je trajao ovaj projekt od faze dogovora, pa do njegove

realizacije?

––

Od faze dogovora do realizacije prošle su tri godine.

Što je sve potrebno za uspjeh jedne ovakve realizacije?

––

Potrebno je razumijevanje između investitora i projektanta i

zajednički cilj da se napravi dobra kuća u kojoj je lijepo boraviti

i živjeti.

Kao i kod arhitekture jednako tako se i u interijeru događa spoj

tradicije i modernog dizajna. Poput moderne rasvjete ugrađene

u tradicionalne drvene grede, kuhinje modernih linija ugrađene

unutar ogoljenog kamenog zida ili pak drvenog namještaja

modernih linija. Sve više viđamo moderan dizajn interijera starih

kamenih kuća, čini se da se događa veliki odmak od rustikalnog

uređenja tradicionalnih kuća. Je li ovakvo uređenje interijera

Vaša ideja i zašto ste mu pristupili na ovaj način?

––

Mislim da je dovoljna već postojeća rustika tradicionalne gradnje,

i da ju nije potrebno naglašavati. Ja se ne vidim u rustikalnom

uređenju.

Što biste savjetovali budućim investitorima kada projektiraju

kuće za odmor, kako da pristupe dizajnu interijera?

––

Jako je puno običnih, generičkih kuća za odmor, smatram da je

došlo do zasićenja. Važno je da kuća nosi ideju koja se prepoznaje.

Ideju koja čini tu kuću i njen dizajn drukčijom od ostalih.

Ona je onda prepoznatljiva, pamtljiva.

Krajobrazna arhitektura ovog objekta također je pomno

projektirana. Na koji se način ona sljubljuje s arhitekturom

i interijerom, zašto je uređenje krajobraza važno prepustiti

krajobraznom arhitektu?

––

Krajobraz je radila Dobrila Kraljić, nas dvije smo već ranije surađivale

na jednoj kući i jako mi se svidio način na koji ona radi, ne

ugrožava ideju projekta već ga nadopunjuje i obogaćuje.

Jeste li radeći na ovom projektu promišljali i o širem kontekstu

očuvanja baštine te kakva je Vaša vizija dalmatinskog sela

budućnosti?

––

Svaki projekt je specifičan i nikad ne znam gdje će me dovesti.

Nekad je najpametnije nastaviti na isti tradicionalan način na

koji su kuće građene, ali ako se otvori prostor za nove ideje i novi

dizajn ja ih implementiram. Poštujem jako tradiciju i zbog toga

je rijetko oponašam. Moja vizija je definitivno čuvanje onoga vrijednog

uz dodatak novog koje ne ugrožava ono postojeće.

Koji su prema Vašem mišljenju materijali čiji se izgled,

prilagodljivost i vijek trajanja lako uklapaju u svaki objekt kako

onaj stari, rustikalni, tako i u modernu gradnju te zašto?

––

Drvo i kamen uvijek jer mogu biti i jedno i drugo. Beton, željezo

i staklo se u svojoj suprotnosti dobro nose sa starom gradnjom.

Volim i terazzo podove jer su bezvremenski. Sa žbukom sam

oprezna jer ima jako puno obrada i tražim uvijek prije odluke

uzorke od proizvođača.

Kakve investitore priželjkujete u svojim budućim projektima?

––

Investitori su meni najbitniji, oni moraju imati viziju. Sjećam se

jednog investitora koji mi je rekao nakon što sam mu prezentirala

projekt: „Jeste li čitali Knjigu o čaju?.” To je bila ta kuća iz

knjige. Pamtim i još jednog investitora koji je dok smo bili na

parceli rekao: „Ne znam što bih tu uopće radio jer sam zaslijepljem

ljepotom prirode, sve je tu suvišno.”

Za takve investitore želim raditi, koji su odgovorni prema prostoru

oko sebe i osjećaju ga.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 43


Brzina zagrijavanja i hlađenja

igra značajnu ulogu u turizmu

Piše: Filip Babić

prilikom uređenja stana za

turistički najam najčešće

se postavlja pitanje kakav

sustav ugraditi? Pri tom se

misli na grijanje i hlađenje

stana koji je kupljen unutar oronule građevine,

te ga je potrebno preurediti u nešto

„novo“.

Koje instalacije odabrati?

Ako se stan preuređuje isključivo za

najam, onda rješenja nisu komplicirana,

pogotovo ako mu je namjena za najam

u toplijem periodu godine. Jedna ili dvije

jedinice klasičnog klima uređaja rješavaju

problem hlađenja i eventualno grijanja u

prijelaznim periodima. Ukoliko je riječ o

stanu za jednu obitelj, tada je to dovoljno.

Ukoliko je u pitanju više soba, studija ili

apartmana u istom stanu, potrebno je

postaviti klimu u svaku prostoriju, osim u

kupaonicama.

Grijanje tople vode se uglavnom svodi

na električni bojler. Takvo rješenje relativno

je jeftino i dobro funkcionira. Ukoliko

se želi postići viši nivo hlađenja i grijanja te

pripreme tople vode, koristi se toplinska

pumpa u kombinaciji s ventilokonvektorima,

eventualno radijatorima ili podnim

grijanjem u kupaonicama uz bojler za

sanitarnu vodu, koji se također priprema

preko priključka na toplinsku pumpu. Bojler

je pritom obično malo većeg kapaciteta

(od 200 - 300l), te se može koristiti i za

punjenje masažnih kada i slično.

Najkompliciraniji sistem je u slučaju

kada investitor traži rješenje za „par

godina ću turiste, a onda se useljavam u

stan“. Takav zahtjev komplicira situaciju

pogotovo ukoliko je objekt podijeljen na

više korisnika u turizmu, a na obitelj u stanovanju.

Zašto?

Brzina grijanja i hlađenja je

najvažnija

Kod turizma je najvažnija brzina zagrijavanja

i hlađenja s tim da se u turizmu

pretežno koristi hlađenje. Pritom su bez

premca sistemi s ispuhivanjem (klime,

ventilokonvektori).

Za razliku od turističke namjene stana,

kod stalnog boravka prednost ima ugodno

grijanje koje postaje „glavno“, dok se hlađenje

pali po potrebi. U ovom slučaju za

zagrijavanje prednost imaju sistemi podnog

grijanja ili radijatori, a ispuhivanje

nije toliko traženo. U tom slučaju moramo

kombinirati dva sistema, što poskupljuje

investiciju, no daje kvalitetno rješenje.

Navest ću primjer jednog stana veličine

70m 2 , starog oko 60 godina i građenog

po ondašnjim standardima, ali začudo,

vrhunski izoliranog (cigla – zrak - cigla),

koji je već prije prodaje i sa starom stolarijom

dobio energetski certifikat B. Stan

se zagrijavao pomoću jedne kalijeve peći,

te je s velikim staklenim površinama okrenutim

na jugozapadnu stranu bio dosta

sunčan i topao, što je pak ljeti predstavljalo

problem zbog pregrijavanja te strane.

Namjena stana je za turistički najam (pet

ležajeva u dvije sobe i dnevni boravak), a

kasnije stanovanje vlasnika.

Poslije generalnog rušenja stana i

ugradnje PVC stolarije s trostrukim staklima

punjenim plinom, stan je dobio još

bolju izolaciju. U dogovoru s vlasnikom,

nakon što je određena namjena i raspored

prostorija, odabrali smo odgovarajući

sistem grijanja i hlađenja.

U stan je ugrađena Viessmann Vitocal

222 S toplinska pumpa zrak – voda snage

8 kW, koja u unutrašnjoj jedinici ima spremnik

za sanitarnu vodu od 190l. Objekt

ima veliki tuš, ali nema kadu pa je za tu

namjenu i više nego dovoljna količina

tople vode. S obzirom na izolaciju stana

mogli smo postaviti i toplinsku pumpu

snage 4kW, no u tom bi se slučaju voda

sporije zagrijavala, a s obzirom da je stan

namijenjen za pet osoba, postoji mogućnost

da će se svi po dolasku istuširati, a u

tom je slučaju vrijeme ponovnog zagrijavanja

dosta važno.

Morate uzeti u obzir i da topla voda

grijana preko toplinske pumpe postiže

temperaturu od 50-ak stupnjeva pa nije

moguće miješati veće količine s hladnom

vodom. Kako nije velika razlika u cijeni,

odlučili smo se za ugradnju modela snage

8kW. Za hlađenje smo postavili tri zidna

ventilokonvektora: dva manja snage

1,5kW u sobe i jedan veći od 3kW u dnevni

boravak, koji je povezan s blagovaonicom

i kuhinjom. Na taj smo način riješili tri

zone od kojih je dnevna zona ipak najvažnija.

Kako bismo imali dovoljno snage ako

zatreba, stavili smo malo snažnije modele

koji će onda uglavnom raditi na nižim brzinama

pa će biti i tiši, odnosno ugodniji.

Ventilokonvektori mogu i grijati prostor

ukoliko je potrebno; u svrhu brzog zagrijavanja

stana za povremene goste koji su

rezervirali smještaj u zadnji tren.

44 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


Ušteda i kontrola korištenja

U slučaju stalnog stanovanja ili duljeg

zimskog boravka turista koristi se instalacija

podnog grijanje koja radi ovisno o

vanjskoj temperaturi i temperaturi koju

želimo postići u stanu, potpuno automatski

prilagođavajući potrebne parametre

situaciji. Naravno da je podno grijanje

inertno i nije ga moguće adaptirati

trenutačno, ali automatika na toplinskoj

pumpi „predviđa“ neke situacije pa se

prema tome prilagođava sistem. Kada

radi podno grijanje, cirkulacija kroz ventilokonvektore

je zatvorena i ne koriste

se. U kupaonici je montirana električna

mrežica za grijanje (neki to nazivaju i

električnim podnim grijanjem) za periode

kada ne trebamo grijanje cijelog

stana, a želimo topao pod u kupaonici.

Cijena ovakvog sistema nije mala, ali riješava

sve probleme koje bi korisnici mogli

imati vezano uz toplu vodu, grijanje i hlađenje.

U slučaju kvara toplinske pumpe

postoji ugrađeni električni grijač koji može

grijati toplu vodu i sistem grijanja u kući,

ali na žalost u tom slučaju ne postoji i rješenje

za hlađenje osim ispuhivanja okolnog

zraka kao ventilator, no i to je nešto.

Ovaj grijač služi i kao dodatno grijanje protiv

legionele ukoliko želimo osigurati potpunu

higijenu vode.

Vratimo se na stan od 70 m2. Sistem je

ugrađen u listopadu 2018., cijelu zimu grijanje

je bilo u pogonu, a voda se koristila

zadnja tri mjeseca za četveročlanu obitelj.

Uz kuhanje na struju, sušilicu i perilicu,

potrošnja struje je dosegnula ukupno

oko 1800kWh. Od desetog do drugog

mjeseca, kada stan nije bio useljen, a grijanje

je radilo u punom pogonu, potrošilo

se 700kWh, što je oko 180kWh mjesečno

za grijanje i potrošnju struje za rasvjetu i

potrebe majstora u stanu te nešto sitno za

toplu vodu. Sličnu potrošnju očekujemo i

ljeti za hlađenje što zaista nije puno s obzirom

da sistem radi 24 sata uz maksimalni

komfor korisnika, kako turista tako i stalnih

stanara.

Putem mobitela ili računala preko

Viessmann aplikacije može se nadzirati

sistem te upravljati svim parametrima,

što daje dodatne mogućnosti uštede kao

i kontrolu korištenja temperature u stanu

bez ulaska u objekt dok su turisti u njemu.

Glavna prednost ovakvog cjelovitog

rješenja, osim značajnog smanjenja

potrošnje struje, jesu jednako zadovoljstvo

i komfor gostiju kako ljeti, tako i zimi.

BABIĆ d.o.o.

Zrinsko Frankopanska 2E

23000 Zadar

Tel: +385-23-313131

Fax: +385-23-311367

Mob: +385-91-3147670

E-mail: info@babic.hr

Web: www.babic.hr


Energetski

učinkoviti materijali

Foto:GZD

Suvremene kuće i zgrade mnogo su

više od cigle i žbuke. Projektanti

i građevinari danas mogu birati

između mnoštva energetski učinkovitih

materijala kako bi izgradili zgrade u

kojima se udobnost unutarnjeg prostora

kombinira s nižim troškovima energije i

manjim utjecajem na okoliš.

TOPLINSKA UČINKOVITOST

Prilikom obnove starih ili projektiranja

novih objekata, odgovarajuća kombinacija

projektiranja i izolacije može uvelike utjecati

na performanse zgrade. Primjerice,

važno je izbjegavanje toplinskih mostova

koji mogu uzrokovati kondenzaciju. Isto

tako, projektanti i građevinari trebali bi

voditi računa o toplinskoj učinkovitosti

odabranih izolacijskih materijala. Vrijednošću

lambda, koja je poznata i kao toplinska

provodljivost, izražava se izolacijska

moć materijala: što je vrijednost niža, to je

izolacija bolja.

OSIGURAVANJE ENERGETSKI

UČINKOVITIH KONSTRUKCIJA

No, energetski učinkovita gradnja ne

ovisi samo o izolaciji s niskom vrijednošću

lambda. Hoće li ugradnja izolacije biti

jednostavna i laka? Ako se jave čak i mali

prorezi koji propuštaju zrak, primjerice prilikom

izoliranja nepravilnih oblika kao što

su stari krov ili zid, to može imati drastičan

utjecaj na energetske performanse.

A budući da do prve promjene ili renoviranja

zgrade obično prođe od 30 do 50

godina, važno je razmisliti o tome kako će

se materijal ponašati na duge staze:

• Performanse tijekom cijelog

uporabnog vijeka

Neki izolacijski materijali sadrže plinove

koji se s vremenom rasprše, pa se time

smanjuje vrijednost izolacije.

• Dimenzijska stabilnost

Iako određeni materijali mogu imati

nisku vrijednost lambda prilikom kupnje,

oni se tijekom životnog vijeka zgrade

mogu skupiti ili pomaknuti zbog promjena

u temperaturi i vlažnosti, a što utječe na

smanjenu energetsku učinkovitost.

• Paropropusnost

U određenim se izolacijskim materijalima

može nakupiti vlaga, što utječe na

energetske performanse i može pospješiti

razvoj plijesni ili gljivica. Idealna bi izolacija

trebala omogućiti prolazak vlage.

Za energetski učinkovite, održive

nove zgrade i obnove idealan je izbor

ROCKWOOL negoriva izolacija od kamene

vune:

• Lako se postavlja u stare i nove konstrukcije

• Ostaje na mjestu tijekom uporabnog

vijeka zgrade

• Tijekom upotrebe zadržava svoj oblik i

toplinska svojstva

• Propušta paru i ne nakuplja vlagu

• Izrađena je od prirodnog kamena koji

pruža zaštitu od požara, dugotrajnost i

izvrsnu zaštitu od buke

Živite li u nekretnini kojoj bi nadogradnja

izolacije mogla biti od koristi, to je izvrsna

prilika za stvaranje doma koji je ujedno

udobniji i ekonomičniji.

SEDAM RAZLOGA ZA POBOLJŠANJE

KUĆNE IZOLACIJE

1. Uštede: Manje energije, novca i emisija

CO 2

2. Sigurnost od požara: ROCKWOOL izolacija

od kamene vune nije zapaljiva

pa će pomoći u zaštiti vas samih, ali i

vaše imovine u slučaju požara

3. Estetika: Vanjskom izolacijom može

se poboljšati izgled vašeg doma

4. Više prostora: Namještaj se može staviti

uz zidove bez straha od plijesni i

gljivica

5. Udobnost: Unutarnja klima vašeg

doma ostaje ugodna tijekom cijele

godine, s toplijim zidovima i podovima

6. Mir i tišina: Izolacijom se može smanjiti

buka koja dopire izvana ili iz

susjednog stana

7. Uporabni vijek: Duži vijek trajanja

nosive konstrukcije zgrade: kuća koja

je izolirana izvana manje je sklona širenju

uslijed temperaturnih razlika, vlazi

i oštećenjima od plijesni.


PAMETNI DOMOVI SU BUDUĆNOST

VELUX ACTIVE with NETATMO

pametno rješenje za nedovoljno prozračivanje prostora

Kako bi omogućio zdraviju

unutarnju klimu i udobniji

život u milijunima domova,

VELUX je kao odgovor na sve

veću globalnu potražnju za pametnim,

zdravim kućama osmislio inovativan

proizvod. Riječ je o VELUX

ACTIVE with NETATMO - integriranim

sustavima u jednom paketu, a koji

nude rješenje za nedovoljno prozračivanje

prostorija.

Izgrađen na najnovijoj tehnologiji

inteligentnog senzora te razvijen

u suradnji s francuskom tehnološkom

tvrtkom Netatmo, VELUX ACTIVE

pametni sustav brine o prozračivanju

umjesto ukućana. Naime, pametni

senzori prate temperaturu, vlagu i

koncentraciju CO2 u prostorijama te

po potrebi aktiviraju sustav za automatsko

upravljanje krovnim prozorima.

Unutar sektora proizvodnje prozora,

ovo je prvi pametni sustavu

koji uspješno kombinira aplikaciju

za pametne telefone, unutarnji klimatski

senzor, prekidač kod odlaska

i internet gateway (omogućuje spajanje

VELUX INTEGRA proizvoda, senzora

unutarnje klime i senzora kod

odlaska te spajanje ne bežični internet).

Zašto je prozračivanje važno?

Prema podacima Healthy Homes

Barometra za 2017. godinu čak jedan

od šest Europljana živi u nezdravom

domu, a u kojem su prisutni vlaga,

nedostatak dnevne svjetlosti, neadekvatno

grijanje tijekom zime i pregrijavanje

tijekom ljetnih mjeseci.

Uz suvremen način života kada

čak 90 posto vremena provodimo u

zatvorenom prostoru pravilna ventilacija

prostorija u kojima spavamo,

kuhamo i boravimo iznimno je važna.

Loša mikroklima doma koja je izravno

povezana s neodgovarajućom ventilacijom

prostora i nedostatkom svježeg

zraka ima negativan utjecaj i na

zdravlje. Ankete pokazuju da čak 82

posto Europljana vjeruje kako je u

njihovim domovima dovoljno svježeg

zraka, no u stvarnosti njih samo

40 posto prozračuje prostorije 2 do 4

puta dnevno, što je i preporuka.

Upravo je nedovoljno prozračivanje

prostorija bio jedan od motiva za

kreiranjem VELUX ACTIVE sustava s

automatskim reguliranjem unutarnje

klime u točno određenim vremenskim

intervalima. VELUX je postao

jedan od predvodnika u kreiranju

inovativnih rješenja koje će potrošači

u narednim godinama sve više tražiti.

Za više informacija o VELUX

ACTIVE sustavu potražite na

www.velux.hr/active

SVA PROZORSKA RJEŠENJA

NA JEDNOM MJESTU !

PVC Vrata

PVC Prozori

PVC Klizne stijene

Bluegreen pasivni

prozori

PVC Harmo stijene

PVC i ALU Rolete

PVC i ALU Grilje

Komarnici

Sobna Vrata

Osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj.

BLUEGREENLINE

Prozorski sistem za pasivne i niskoenergetske kuće

Put Bokanjca 42a, Zadar | Tel: +385 (0)23 230 117

Mob: +385 (0)99 2174 201 | Fax: +385 (0)23 234 074

fenestra.zadar@zd.t-com.hr

www.troha-dil.hr

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 47


g zd

gradimozadar.hr

gzd portal i magazin nezaobilazno su mjesto prezentacije sektora građevine, arhitekture,

uređenja i energetske učinkovitosti.

Osim što svojim klijentima pružamo usluge vizualne i sadržajne izrade oglasa,

oglašavanjem kod nas ostvarujete potpuno specijaliziran i usmjeren marketing koji

ostaje u dugoročnom vlasništvu tvrtke.

Medij smo koji dostiže vrlo ciljanu skupinu, od projektnih ureda, građevinskih tvrtki do

brojnih drugih čitatelja diljem Hrvatske, zainteresiranih za teme gzd magazina i portala.

To postižemo na način da smo se specijalizirali kroz teme i oglašivače.

Veći dio tiraže magazina šaljemo direktno putem Hrvatske pošte, pružajući potpuno

besplatno svim zainteresiranim osobama vrijedne i kvalitetne informacije. Magazin se

također printa na kvalitetnom papiru (250g korice, 115 g unutarnje stranice).

Medijski smo pokrovitelj važnijim udruženjima i udrugama čiji su članovi građevinari,

arhitekti, krajobrazni arhitekti i drugi te uvijek rado putem portala pratimo sve njihove

vijesti, najave i zbivanja uz mogućnost otvaranja novih pokroviteljstava i partnerstva.

Sadržajno kroz gzd portal pratimo teme vezane za gradnju, arhitekturu, energetsku

obnovu, uređenje i opremanje. Kroz gzd magazin pomno biramo teme koje nastaju u

suradnji sa različitim stručnim sugovornicima.

aktualan sadržaj &

ciljani doseg

naklada 3000 primjeraka

magazina sa 2100 pretplatnika

responsive web site

print & web izdanja

Povjerenje je temelj na kojem gradimo naše odnose,

ukažite nam i Vi svoje i dozvolite da budemo Vaše

mjesto susreta!

PRATITE GRADIMO ZADAR EKIPU...

... na Facebooku, Twitteru, You Tubeu i

Linkedinu za novosti, zanimljivosti najave i

drugo...

Gradimo Zadar

Petra Kasandrića 1/a, 23000 Zadar

Tel: +385 98 565 572

Fax: +385 23 321 383

info@gradimozadar.hr

www.gradimozadar.hr


VLASNIK STE OBITELJSKE

KUĆE? ZAVIRITE U SVOJ

POŠTANSKI SANDUČIĆ!

Proljeće je idealno vrijeme za odabir novih garažnih i

kućnih vrata, a povoljne cijene kvalitetnih proizvoda

se ne propuštaju. Na adrese više od 260.000 kućanstava

u Hrvatskoj stigle su ponude njemačkog proizvođača

garažnih i kućnih vrata Hörmann, a ovdje smo izdvojili

najzanimljivije.

Ovaj europski lider u proizvodnji vrata za industriju i dom

poznat je po vrlo kvalitetnim proizvodima koje je uvijek pratila

visoka cijena, međutim ovogodišnja akcijska ponuda će

vam sasvim sigurno pomoći da popravite svoj kućni budžet.

Garažna vrata Renomatic opremljena motorom i dva daljinska

upravljača mogu se naručiti čak 30% povoljnije te su dostupna

kod distributera diljem Hrvatske po istim cijenama. Garažna

vrata proizvode se u Njemačkoj po mjeri otvora do 5000mm

širine i 3000mm visine s inovativnim sustavom opruga za koji

je potreban minimalan prostor za ugradnju.

Novost akcijske ponude za ovu godinu su garažna vrata Planar

namijenjena urbanim vilama i luksuznim garažama. Planar

vrata bit će dostupna u posebnim Matt Deluxe bojama,

a minimalistički izgled vrata s panelima bez crta naglašava

ekskluzivnost izvedbe.

Važna vam je toplinska izolacija stana ili kuće? U tome slučaju

ne trebate tražiti dalje od Hörmann ulaznih kućnih vrata

Thermo65. Ulazna kućna vrata Thermo65 novitet su na našem

tržištu s panelom potpuno ispunjenim poliuretanskom pjenom

za vrhunsku izolaciju. Šest modela dostupni su u četiri

akcijske boje i tri drvo dekora koje možemo u potpunosti uklopiti

s garažnim vratima. Vrata su standardno opremljena klasom

protuprovalnosti RC2, s čak pet točaka zatvaranja.

Više o ovoj ponudi pronađite na www.hormann.hr/

ili sudjelujte u nagradnoj igri u kojoj možete osvojiti

garažna vrata s motorom.

NOVO U ZADRU –

SPARK ELECTRIC I

SPARK RASVJETA

Novi dućan elektromaterijala, rasvjete i

pružanja usluga projektiranja otvorio

se u Zadru na adresi Zagrebačka 34, kod

¨Dvi pumpe¨.

Glavni dio poslovanja novog prodajnog mjesta

Spark electric fokusiran je na rasvjetu, projektiranje

rasvjete i dizajna interijera, no od elektromaterijala

je zastupljena ponuda od temelja do završne faze

sklopki i utičnica do vanjskih i unutarnjih rasvjetnih

tijela.

Cilj je opskrbljivati električare sa svim potrebnim

materijalima.

Široka paleta proizvoda osigurat će kvalitetnu

opskrbu krajnjih kupaca sa svim potrebnim fazama

ugradnje rasvjete. Proizvodi iz ponude Spark electric

nisu najjeftiniji, već se ističu kvalitetom i pouzdanošću

te naprednim dizajnom i tehnologijom sukladno

današnjim potrebama i načinu života krajnjih korisnika.

Naime, na većinu proizvoda kupcima će se

odobriti i do pet godina garancije, a besprijekorna

tehnička podrška dio je redovitog poslovanja tvrtke

Spark electric.

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 49


IZGRADNJA

CENTRA

PREDUVJET

ZA SANACIJU

ODLAGALIŠTA

DIKLO

Autor: EKO d.o.o.

Potpisan je Ugovor za projektiranje i

izvođenje radova na izgradnji Centra

za gospodarenje otpadom Biljane Donje.

U Koncertnoj dvorani Kneževe palače g.

Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o. za

gospodarenje otpadom Zadarske županije i

g. Janez Škrabec, direktor tvrtke RIKO d.o.o.

potpisali su u travnju Ugovor za projektiranje

i izvođenje radova na izgradnji Centra za

gospodarenje otpadom Biljane Donje. Ugovor

je vrijedan 368.492.963,75 kuna, a predviđen

završetak radova je u drugoj polovici

2022. godine. Potpisivanju su nazočili

i Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i

energetike, Božidar Longin, župan Zadarske

županije, Branko Dukić, gradonačelnik

Grada Zadra, Tomislav Bulić, gradonačelnik

Grada Benkovca i Dubravko Ponoš, direktor

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Gradonačelnik Dukić istaknuo je kako

je ovo povijesni dan za Zadar i Zadarsku

županiju jer, osim što počinje izgradnja

samog Centra, ona je i preduvjet za sanaciju

odlagališta Diklo, bolne točke ne samo

Dikla nego i cijelog grada. “Ovo je jedan od

strateških projekata Grada, uz odvodnju,

kojima podižemo standard zaštite okoliša

i gospodarenja otpadom na jednu novu

razinu”, kazao je Dukić.

Direktor tvrtke Eko d.o.o. Dino Perović

podsjetio je da su do sada već potpisani

ugovor za savjetovanja u odnosima s javnošću

od 1,9 milijuna kuna, ugovor o tehničkoj

pomoći od 5,1 milijun kuna i ugovor

o nadzoru težak 5,6 milijuna kuna, ali je

preostalo još potpisati ugovor za mobilnu

opremu od 50 milijuna kuna. “Ovo će biti

pionirska prekretnica na području naprednog

prikupljanja i obrađivanja otpada u

Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji. Na 46 hektara

ćete dobiti postrojenje s najboljom raspoloživom

tehnologijom čiji kapaciteti MBO

obrade iznose 88.000 tona otpada godišnje”,

rekao je Janez Škrabec u ime izvođača

radova i najavio kako će radovi biti završeni

u drugoj polovici 2022. godine, te će postrojenje

i u sljedeće dvije godine biti pod nadzorom

tvrtke “Riko”.

Direktor Fonda za energetsku učinkovitost

Dubravko Ponoš naveo je kako je

Zadar prešao mukotrpan put, ali još nije sve

gotovo: “Moramo se snaći unutar složenih

procedura EU i posao završiti bez ikakvih

financijskih korekcija, jer i korekcija od pet

posto može ugroziti cijeli projekt”, upozorio

je Ponoš.

Za gradonačelnika Tomislava Bulića

izgradnja CGO je strateški projekt za Benkovac

koji je u desetak godina odlaganja

otpada na deponiju u Polači platio 8 milijuna

kuna.

Bulić je izrazio i svoje očekivanje da će

otvaranje CGO-a donijeti dodatne benefite

domicilnom stanovništvu, dok je zadarski

gradonačelnik Branko Dukić najavio da

uz izgradnju CGO-a i sanaciju deponija u

Diklu, Zadar stoji i pred izgradnjom velikog

sustava odvodnje čime će zaštita okoliša u

gradu biti podignuta na novu razinu.

“Izgradnja CGO-a i sustava za prikupljanje

i recikliranje otpada, te zatvaranje

200 divljih deponija na području Zadarske

županije su tri projekta kojima će biti riješeno

prikupljanje otpada na suvremen i

kvalitetan način”, rekao je župan Božidar

Longin.

“Na putu smo učinkovitog gospodarenja

otpadom, pri čemu su centri za

gospodarenje otpadom završna faza tog

sustava. Još moramo poraditi na ključnom

elementu – odvajanju otpada na kućnom

pragu, u čemu smo 2017. godine imali

samo 28 posto. Održavanje Hrvatske lijepom

i zaštita okoliša su prioritet svih prioriteta”,

izjavio je ministar Tomislav Ćorić.

Projekt sufinanciraju Europska unija iz

Kohezijskog fonda u maksimalnom iznosu

od 70,652 % (Operativni program Konkurentnost

i kohezija 2014. – 2020., Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u

maksimalnom iznosu do 19,348% te Županija,

gradovi i općine na području Zadarske

županije u iznosu do 10% vrijednosti projekta.

50 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto 2019.


Put groblja 1, Biograd n/m, tel: +385 23 638 211

MRAMOR

GRANIT

KAMEN

stepenice | zidne obloge | radne ploče za kuhinje | nadgrobni spomenici

prozorske klupice | uređenje uredskih prostora | tuš kabine | kolone za ograde

Murvica IK 8, 23000 Zadar

+385 99 3333-884

info@rasadnik-geront.hr

www.rasadnik-geront.hr

METAL ALAT PLUS d.o.o.

Gedore, Wiha, Wera, Knipex, Helios preisser i dr.

Franje Petrića 3A,

23000 Zadar

+385 91 274 1015

info@metalalatplus.hr

Hortikultura - uzgoj i prodaja biljaka

Krajobrazna arhitektura - projektiranje

Uređenje i održavanje vrtova

Navodnjavanje - projektiranje, izrada i održavanje

Zastupstvo i distribucija kvalitetnih materijala i alata na području cijele

Hrvatske: profesionalni ručni alati (mehanika, elektro, građevina),

oprema za radionice, različiti kemijski proizvodi, zaštitna oprema,

vijčana roba, mjerna tehnika itd.

www.sun-adria.hr

Sun Adria d.o.o.

Bartola Kašića 18,

51000 Rijeka

+385 (0)51 626-00

info@sun-adria.hr

Dana 9.5.2019., u 64. godini

iznenada nas je napustio

prof. dr. sc. Zdravko Peran,

dipl. ing. prom. Dugogodišnji

ravnatelj Tehničke škole u

Šibeniku, šef odjela za promet

Veleučilišta u Šibeniku, prof. na

studiju Forenzike Sveučilišta

u Splitu, aktivni sudski vještak

za cestovni promet, donedavni

član podružnice Hrvatskog

društva sudskih vještaka i procjenitelja

u Zadru. Stručnjak,

nastavnik i pedagog, bio je

i član europske komisije za

sigurnost cestovnog prometa

u Bruxelles-u, sudionik više

kongresa i stručno-znanstvenih

skupova na međunarodnoj

razini i na razini Hrvatske. Pred

smrt bio je kandidat za najviša

međunarodna priznanja.

Privilegija mi je i čast što je

također bio i suradnik u našem

magazinu. Hvala mu na tome,

a laka mu bila Hrvatska zemlja.

Vladimir Macan

Proljeće/Ljeto 2019. www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 51


U smislu štedljivog grijanja i hlađenja istinski

prirodni talent: Vitocal 200-S i Vitosol 200-FM

Viessmann d.o.o. · 10020 Zagreb · Telefon 01/6593-650 · www.viessmann.hr

Konačno jedan distributer energije koji Vam

neće ispostaviti račun.

Sunce isporučuje toplinu po nultoj tarifi. Viessmann

je razvio Thermprotect kako biste ovu vrijednu

energiju mogli pouzdano koristiti. Vitosol je u

svijetu jedinstveni kolektor potpuno zaštićen od

pregrijavanja. Time se koristi točno onoliko sunčeve

energije koliko je potrebno, a Vi dobivate visoku

radnu sigurnost, neznatne troškove održavanja i

visoku učinkovitost.

Nečujan rad koji će Vas oduševiti, a pritom

komforno grijati i hladiti.

S dizalicom topline Vitocal 200-S imate svoj mir – a i

vaši susjedi također. Zahvaljujući jedinstvenoj

Advanced Acoustic Design konstrukciji dizalica topline

je iznimno tiha u radu. Osim toga, izrazito je štedljiva:

visoka vrijednost COP-a brine o visokoj učinkovitosti i

niskim troškovima. Dodatni komfor dizalice topline:

zahvaljujući reverzibilnom načinu rada tijekom ljetnih

mjeseci dizalica topline se može koristiti i za hlađenje.

Similar magazines