Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KOLUMNE & Razgovori<br />
Dinamičnost i minimalizam<br />
U jednom intervjuu navodite kao bitna pitanja: što je funkcija<br />
i koja je poruka arhitekture danas? Koja je bila njezina uloga<br />
nekada, u vrijeme dok ste se još oblikovali kao arhitekt, a koja<br />
sada kada i sami aktivno sudjelujete u kreiranju novih prostora?<br />
Grade li arhitekti danas bolji svijet nego prije?<br />
––<br />
Građenje je jedna od najstarijih djelatnosti. Dakle, arhitektura<br />
je oduvijek bila važna djelatnost. Naravno da je razvoj društva<br />
i tehnologije imao utjecaja na način i intenzitet građenja. Tako<br />
da nije neobično što se uloga arhitekture modificira kroz vrijeme.<br />
Diplomirao sam na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.<br />
Zagrebački fakultet je tehnički fakultet, a tada aktivni<br />
profesori su generacijski pripadali dobu kasnog modernizma<br />
i poslijeratne izgradnje. Društvene prilike i velika potreba za<br />
izgradnjom tražile su rješenja u modernim tehnologijama<br />
gradnje. Kombinacija vjere u tehnologiju i potrebe tog vremena<br />
stvorila je okvir za funkcionalnu arhitekturu. Osamdesetih<br />
funkcionalizam polako zamjenjuje postmodernizam koji<br />
vjeruje u kontinuitet, za razliku od modernizma koji propagira<br />
neku vrstu novog početka. Iako dijametralno suprotne ideologije,<br />
obje su vrlo važne za arhitekturu. Napokon živimo u vremenu<br />
bez dogme, vremenu međusobnog uvažavanja, mislim<br />
da je to formula novog vremena.<br />
Građevine danas nisu toliko unificirane kao nekada, ali se čini<br />
da životni stil suvremenih urbanih stanovnika je.<br />
––<br />
Multikulturalno društvo ima puno veću potrebu za individualnošću.<br />
Ritam života, mogućnost komunikacije i mobilitet<br />
su u potpunosti promijenili kartu svijeta. Mislim da će granice<br />
nestati u potpunosti. Globalna ekonomija ne poznaje granice.<br />
Ljudi su manje vezani za jedno mjesto i taj će fenomen<br />
biti još ekstremniji u budućnosti. Naravno da<br />
se to odražava na pojavnost gradova i arhitekture<br />
općenito.<br />
Kao temelj arhitekture navodite znanje arhitekta i<br />
razumnost toga što radi. Što je s kreativnošću? Koliko<br />
ona pomaže/odmaže onom praktičnom, razumskom<br />
djelovanju?<br />
––<br />
Mislim da tehnologija i znanje uopće nisu nikad bili<br />
važniji u povijesti ljudskog roda. Gotovo da nema<br />
stanovnika koji dnevno nije u kontaktu s tehnologijom.<br />
Poznavanje jezika, korištenje pametnih telefona.<br />
Mileniums, nova generacija odrasla uz računalnu<br />
tehnologiju, sigurno su najobrazovaniji ljudi<br />
ikad. Novi mediji pružaju nevjerojatne mogućnosti,<br />
tako da je gotovo nemoguće govoriti o nedostatku<br />
kreativnosti. Možda bi se moglo govoriti o neomodernistima.<br />
Pragmatični i individualni u isto vrijeme.<br />
Kako biste opisali svoju arhitektonsku filozofiju, nazovimo je<br />
tako? Na jednom mjestu Vaše zgrade opisuju kao minimalističke<br />
i istovremeno dinamične. Je li taj dinamični minimalizam<br />
Vaš prepoznatljiv rukopis koji povezuje sve Vaše projekte?<br />
––<br />
Kada govorim o našoj arhitekturi, onda mislim na naš ured i<br />
dugogodišnju uspješnu suradnju s Perom Puljizom i svim ljudima<br />
koji su prošli kroz naš ured, zadržali se dulje ili kraće, a<br />
bilo ih je preko tisuću. Svatko od njih je ugradio i još uvijek ugrađuje<br />
po jednu ciglu u našu arhitekturu. Pero i ja smo modernisti<br />
u svojim temeljima, a vrijeme i ljudi s kojima radimo nam<br />
omogućavaju da se udaljimo ili ponovno vratimo ka svojim<br />
početnim premisama. Mislim da svatko mora imati svoj gravitacijski<br />
sustav koji vas uvijek vraća osnovama. Volimo istraživati,<br />
surađivati s različitim strukama i ljudima. Možda je to<br />
objašnjenje suprotnosti dinamike i minimalnog u našem radu.<br />
Vaš je rad nedjeljiv od dugogodišnjeg prijateljstva i partnerske<br />
suradnje s Perom Puljizom. Nedavno su nam mladi arhitekti<br />
rekli kako prema njihovom mišljenju arhitektura nije one man<br />
job jer je uvijek bolje kada imaš i drugo mišljenje. Kako se Vas<br />
dvoje nadopunjujete u svom radu?<br />
––<br />
Mislim da je tajna u poštivanju tuđeg mišljenja za zajedničko<br />
dobro. Mi uvijek pažljivo slušamo praktikante koji su obavezan<br />
dio tima. Mladi ljudi donose neočekivano i svježinu u našem<br />
radu. Mislim da smo to naučili još na Institutu kroz rad na projektima.<br />
Dijalog je najljepši dio naše profesije.<br />
Održivost kao nužnost<br />
U kontekstu globalnih trendova, održivost nazivaju jednom<br />
od temeljnih postavki novog racionalizma u procesu gradnje.<br />
Koliko Vi u svom radu reflektirate svoja promišljanja ove teme?<br />
Prema Vašem mišljenju, koliko je suvremena hrvatska arhitektura<br />
inovativna i progresivna po pitanju održivosti?<br />
––<br />
Resursi, prostorni i materijalni, nisu beskonačni. Broj i standard<br />
stanovnika u svijetu rapidno raste. Globalna ekonomija<br />
pokrenula je lavinu konzumacije koju je teško zaustaviti. Održivost<br />
je jedina mogućnost. Pritom mislim da prvenstveno treba<br />
raditi na edukaciji, odvikavanju od nepotrebne konzumacije.<br />
Održivost je naprosto nužnost. Europski standardi su izuzetno<br />
visoki, a Nizozemska je postavila još više ciljeve. Za to postoje<br />
dva razloga: razvoj svijesti o opstanku i poticanje nove ekonomije.<br />
Novi izazovi su nova prilika za razvoj i dominaciju. Kreativne<br />
industrije u svim sektorima, pa tako i u građevinskom,<br />
moraju ulagati u razvoj novih znanja i tehnologija. Ulog se u<br />
pravilu višestruko vraća. Mislim da nema razloga da Hrvatska<br />
ne iskoristi priliku.<br />
Kada govorimo o odabiru projekata koji su jamstvo kvalitete i<br />
zaštite javnog interesa, kakvu biste usporedbu povukli između<br />
nizozemske zakonske regulative i prakse koja se tiče javne<br />
nabave te one hrvatske?<br />
––<br />
Hrvatska ima tradiciju javnih arhitektonskih natječaja. Javni<br />
natječaj je svakako mogući oblik demokracije. Nažalost, taj<br />
format nije prikladan za današnje vrijeme. Naime, dobro je da<br />
struka kontrolira kvalitetu, ali je teško sašiti odijelo za nekoga<br />
koga niste nikada vidjeli. Nizozemska također ima natječaje, ali<br />
oni su obavezni samo u slučaju ako se radi o zemljištvu u vlasništvu<br />
grada ili javnom novcu. Mislim da je potpuno apsurdno<br />
da privatni investitor ne može odabrati svog arhitekta. Pa niti<br />
nama nitko ne bira odijelo. Dakle, investitor bira svog arhitekta,<br />
on radi projekt koji se predstavlja stručnoj komisiji koja<br />
procjenjuje arhitektonsku vrijednost projekta. U slučaju da<br />
nivo arhitekture nije zadovoljavajući, ne može se dobiti građevinska<br />
dozvola. To je ozbiljno tijelo koje se sastoji od iskusnih<br />
16 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong>