10.07.2019 Views

Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.

Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.

Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

KOLUMNE & Razgovori<br />

Dinamičnost i minimalizam<br />

U jednom intervjuu navodite kao bitna pitanja: što je funkcija<br />

i koja je poruka arhitekture danas? Koja je bila njezina uloga<br />

nekada, u vrijeme dok ste se još oblikovali kao arhitekt, a koja<br />

sada kada i sami aktivno sudjelujete u kreiranju novih prostora?<br />

Grade li arhitekti danas bolji svijet nego prije?<br />

––<br />

Građenje je jedna od najstarijih djelatnosti. Dakle, arhitektura<br />

je oduvijek bila važna djelatnost. Naravno da je razvoj društva<br />

i tehnologije imao utjecaja na način i intenzitet građenja. Tako<br />

da nije neobično što se uloga arhitekture modificira kroz vrijeme.<br />

Diplomirao sam na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.<br />

Zagrebački fakultet je tehnički fakultet, a tada aktivni<br />

profesori su generacijski pripadali dobu kasnog modernizma<br />

i poslijeratne izgradnje. Društvene prilike i velika potreba za<br />

izgradnjom tražile su rješenja u modernim tehnologijama<br />

gradnje. Kombinacija vjere u tehnologiju i potrebe tog vremena<br />

stvorila je okvir za funkcionalnu arhitekturu. Osamdesetih<br />

funkcionalizam polako zamjenjuje postmodernizam koji<br />

vjeruje u kontinuitet, za razliku od modernizma koji propagira<br />

neku vrstu novog početka. Iako dijametralno suprotne ideologije,<br />

obje su vrlo važne za arhitekturu. Napokon živimo u vremenu<br />

bez dogme, vremenu međusobnog uvažavanja, mislim<br />

da je to formula novog vremena.<br />

Građevine danas nisu toliko unificirane kao nekada, ali se čini<br />

da životni stil suvremenih urbanih stanovnika je.<br />

––<br />

Multikulturalno društvo ima puno veću potrebu za individualnošću.<br />

Ritam života, mogućnost komunikacije i mobilitet<br />

su u potpunosti promijenili kartu svijeta. Mislim da će granice<br />

nestati u potpunosti. Globalna ekonomija ne poznaje granice.<br />

Ljudi su manje vezani za jedno mjesto i taj će fenomen<br />

biti još ekstremniji u budućnosti. Naravno da<br />

se to odražava na pojavnost gradova i arhitekture<br />

općenito.<br />

Kao temelj arhitekture navodite znanje arhitekta i<br />

razumnost toga što radi. Što je s kreativnošću? Koliko<br />

ona pomaže/odmaže onom praktičnom, razumskom<br />

djelovanju?<br />

––<br />

Mislim da tehnologija i znanje uopće nisu nikad bili<br />

važniji u povijesti ljudskog roda. Gotovo da nema<br />

stanovnika koji dnevno nije u kontaktu s tehnologijom.<br />

Poznavanje jezika, korištenje pametnih telefona.<br />

Mileniums, nova generacija odrasla uz računalnu<br />

tehnologiju, sigurno su najobrazovaniji ljudi<br />

ikad. Novi mediji pružaju nevjerojatne mogućnosti,<br />

tako da je gotovo nemoguće govoriti o nedostatku<br />

kreativnosti. Možda bi se moglo govoriti o neomodernistima.<br />

Pragmatični i individualni u isto vrijeme.<br />

Kako biste opisali svoju arhitektonsku filozofiju, nazovimo je<br />

tako? Na jednom mjestu Vaše zgrade opisuju kao minimalističke<br />

i istovremeno dinamične. Je li taj dinamični minimalizam<br />

Vaš prepoznatljiv rukopis koji povezuje sve Vaše projekte?<br />

––<br />

Kada govorim o našoj arhitekturi, onda mislim na naš ured i<br />

dugogodišnju uspješnu suradnju s Perom Puljizom i svim ljudima<br />

koji su prošli kroz naš ured, zadržali se dulje ili kraće, a<br />

bilo ih je preko tisuću. Svatko od njih je ugradio i još uvijek ugrađuje<br />

po jednu ciglu u našu arhitekturu. Pero i ja smo modernisti<br />

u svojim temeljima, a vrijeme i ljudi s kojima radimo nam<br />

omogućavaju da se udaljimo ili ponovno vratimo ka svojim<br />

početnim premisama. Mislim da svatko mora imati svoj gravitacijski<br />

sustav koji vas uvijek vraća osnovama. Volimo istraživati,<br />

surađivati s različitim strukama i ljudima. Možda je to<br />

objašnjenje suprotnosti dinamike i minimalnog u našem radu.<br />

Vaš je rad nedjeljiv od dugogodišnjeg prijateljstva i partnerske<br />

suradnje s Perom Puljizom. Nedavno su nam mladi arhitekti<br />

rekli kako prema njihovom mišljenju arhitektura nije one man<br />

job jer je uvijek bolje kada imaš i drugo mišljenje. Kako se Vas<br />

dvoje nadopunjujete u svom radu?<br />

––<br />

Mislim da je tajna u poštivanju tuđeg mišljenja za zajedničko<br />

dobro. Mi uvijek pažljivo slušamo praktikante koji su obavezan<br />

dio tima. Mladi ljudi donose neočekivano i svježinu u našem<br />

radu. Mislim da smo to naučili još na Institutu kroz rad na projektima.<br />

Dijalog je najljepši dio naše profesije.<br />

Održivost kao nužnost<br />

U kontekstu globalnih trendova, održivost nazivaju jednom<br />

od temeljnih postavki novog racionalizma u procesu gradnje.<br />

Koliko Vi u svom radu reflektirate svoja promišljanja ove teme?<br />

Prema Vašem mišljenju, koliko je suvremena hrvatska arhitektura<br />

inovativna i progresivna po pitanju održivosti?<br />

––<br />

Resursi, prostorni i materijalni, nisu beskonačni. Broj i standard<br />

stanovnika u svijetu rapidno raste. Globalna ekonomija<br />

pokrenula je lavinu konzumacije koju je teško zaustaviti. Održivost<br />

je jedina mogućnost. Pritom mislim da prvenstveno treba<br />

raditi na edukaciji, odvikavanju od nepotrebne konzumacije.<br />

Održivost je naprosto nužnost. Europski standardi su izuzetno<br />

visoki, a Nizozemska je postavila još više ciljeve. Za to postoje<br />

dva razloga: razvoj svijesti o opstanku i poticanje nove ekonomije.<br />

Novi izazovi su nova prilika za razvoj i dominaciju. Kreativne<br />

industrije u svim sektorima, pa tako i u građevinskom,<br />

moraju ulagati u razvoj novih znanja i tehnologija. Ulog se u<br />

pravilu višestruko vraća. Mislim da nema razloga da Hrvatska<br />

ne iskoristi priliku.<br />

Kada govorimo o odabiru projekata koji su jamstvo kvalitete i<br />

zaštite javnog interesa, kakvu biste usporedbu povukli između<br />

nizozemske zakonske regulative i prakse koja se tiče javne<br />

nabave te one hrvatske?<br />

––<br />

Hrvatska ima tradiciju javnih arhitektonskih natječaja. Javni<br />

natječaj je svakako mogući oblik demokracije. Nažalost, taj<br />

format nije prikladan za današnje vrijeme. Naime, dobro je da<br />

struka kontrolira kvalitetu, ali je teško sašiti odijelo za nekoga<br />

koga niste nikada vidjeli. Nizozemska također ima natječaje, ali<br />

oni su obavezni samo u slučaju ako se radi o zemljištvu u vlasništvu<br />

grada ili javnom novcu. Mislim da je potpuno apsurdno<br />

da privatni investitor ne može odabrati svog arhitekta. Pa niti<br />

nama nitko ne bira odijelo. Dakle, investitor bira svog arhitekta,<br />

on radi projekt koji se predstavlja stručnoj komisiji koja<br />

procjenjuje arhitektonsku vrijednost projekta. U slučaju da<br />

nivo arhitekture nije zadovoljavajući, ne može se dobiti građevinska<br />

dozvola. To je ozbiljno tijelo koje se sastoji od iskusnih<br />

16 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong>

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!