Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KOLUMNE & Razgovori<br />
PASIVNE KUĆE KAO MODEL VISOKE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI<br />
Ljubomir Miščević:<br />
MNOGO JE LOŠE<br />
IZVEDENIH<br />
OBNOVA S<br />
PREMALO<br />
PODIGNUTIM<br />
ENERGETSKIM<br />
RAZREDOM<br />
Razgovarala: Nataša Rožić Mikolašević<br />
Foto: Ljubomir Miščević<br />
Unazad 14 godina u Hrvatskoj se bilježi progresivan rast broja ostvarenih pasivnih obiteljskih<br />
kuća koje slijede višestambene zgrade i zgrade mješovite stambeno poslovne namjene,<br />
a u posljednje vrijeme i zgrade poslovne namjene te dječji vrtići kao prvijenci zgrada javne<br />
namjene. Samo ispravno projektirane i izvedene pasivne kuće osiguravaju predviđene uštede,<br />
omogućavaju toplinsku, vizualnu i akustičnu ugodnost te ostvaruju najvišu razinu održivosti i sigurnosti.<br />
O ovoj smo temi razgovarali sa stručnjakom u području napredne energetske učinkovitosti red. prof.<br />
art. Ljubomirom Miščevićem, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Miščević ove godine<br />
obilježava 40 godina rada od prvog izvedenog projekta pasivne sunčane obiteljske kuće Š1 u Zagrebu.<br />
POZITIVNI POMACI<br />
Koliko je Hrvatska napredovala po pitanju energetske učinkovitosti<br />
u odnosu na druge zemlje EU?<br />
––<br />
Hrvatska na svoj način hvata ritam sa zajedničkom regulativom<br />
koju moramo uvažavati. Ipak, svakoj je članici prepušteno da<br />
na temelju vlastitih preduvjeta, zahtjeva, metoda i odgovornosti<br />
sama donosi definicije unutar danih parametara i tako<br />
određuje kvantitativnu razinu energetske učinkovitosti. Želim<br />
napomenuti da se članicama EU ne brani postizanje sve viših<br />
razina energetske učinkovitosti od do danas usvojenih. Scenarij<br />
„3 x 20 do 2020“ je odavno prošlost, jer sve obvezujuće nakon<br />
sljedećih šest mjeseci je samo polazna platforma s koje se mora<br />
ostvariti predstojeće scenarije za 2030., 2040. s pogledom na<br />
2050., a čak i dalje, posebno u kontekstu napuštanja ugljičnog<br />
doba i prilagodbi klimatskim promjenama.<br />
Zahvaljujući sredstvima iz EU fondova, osvješćivanje javnosti<br />
je zasigurno naprednije. A konkretni rezultati na terenu? Zavisi<br />
kako ih doživljavate. Primjerice, u javnosti se naglašava količina<br />
obnovljenih zgrada kojima je povišena energetska učinkovitost,<br />
ali ne i energetski razred do kojeg su obnovljene. Postizanje<br />
energetskog razreda B za stambene zgrade danas više nije<br />
poseban uspjeh.<br />
Koje biste gradove i projekte istaknuli kao pozitivne primjere?<br />
––<br />
Koprivnica je grad najbolje prakse u Hrvatskoj i regiji što potvrđuju<br />
brojna domaća i međunarodna priznanja. Prva je u Hrvatskoj<br />
ukinula komunalnu naknadu u punom iznosu za zgrade<br />
koje će se izvesti na razini A+ energetskog razreda prema definiciji<br />
pasivne kuće.<br />
Već je prva višestambena zgrada izvedena u 2011. imala i<br />
aktivni toplinski sunčani sustav za zagrijavanje potrošne sanitarne<br />
vode pa je prema novijoj definiciji možemo svrstati u<br />
pasivnu kuću plus. U Zelenom kvartu Koprivnice do sada su<br />
ostvarene tri višestambene zgrade i prva svjetska implementacija<br />
ventiliranog fasadnog sustava ECO-SANDWICH® na obiteljskoj<br />
kući. Gotovo je nevjerojatna činjenica da je sve te zgrade<br />
bilo moguće izvesti u okviru programa državne poticane stanogradnje.<br />
18 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong>