Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KOLUMNE & Razgovori<br />
PLIN RADON<br />
I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE<br />
Autor: Tanja Herr, dipl. ing. arh.<br />
Problemi koji mogu biti uzrokovani plinom radonom<br />
nisu nešto što bi se moglo pojaviti preko noći. Radon<br />
je prisutan cijelo vrijeme otkako je postojalo čovječanstvo,<br />
ali njegov utjecaj nije bio dobro poznat. Radon<br />
je plin bez boje, mirisa i okusa, pa na njega lako zaboravimo.<br />
Novi zahtjevi niskoenergetske gradnje imaju velik utjecaj na<br />
povećani stupanj pojavljivanja zdravstvenih problema povezanih<br />
s radonom. Ova vrsta gradnje zahtijeva izvanrednu<br />
nepropusnost i smanjenje toplinskih gubitaka kroz ovojnicu<br />
zgrade, što nažalost znači i veće razine radona u prostoru. Problematikom<br />
pojave visokih koncentracija radona u zgradama<br />
bave se brojna znanstvena istraživanja.<br />
ŠTO JE PLIN RADON I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE<br />
KORISNIKA ZGRADE?<br />
Radon (Rn) je prirodni, radioaktivni plin koji nastaje raspadom<br />
radija-226. U prirodi izbija iz torijevih i uranijevih minerala,<br />
koji se praktično nalaze svuda u tlu. Uz radon su u zraku prisutni<br />
i elementi koji su njegovi kratkotrajni produkti. Ovi elementi<br />
sjedaju na stijenke dišnih puteva gdje se razgrađuju i oštećuju<br />
okolno tkivo. Dugotrajno izlaganje ovakvim mikro oštećenjima<br />
može dovesti do nastanka raka. Dok je količina radona u vanjskom<br />
zraku zanemariva (između 5 i 15 Bq/m3), ovaj plin postaje<br />
problematičan onda, kada se kroz građevne konstrukcije infiltrira<br />
u zatvorene prostore, gdje dolazi do značajne akumulacije. Koncentracija<br />
radona može tako narasti preko graničnih vrijednosti<br />
koje mogu početi ugrožavati naše zdravlje. WHO na temelju analiza<br />
ističe da su preventivne mjere potrebne u svim novim zgradama,<br />
gdje koncentracije mogu biti veće od 200 Bq/m3.<br />
PROBLEMI HERMETIČKI ZATVORENIH ZGRADA<br />
Glavni izvor radona u životnoj sredini je zemljište, na kojem<br />
se nalazi zgrada, stoga ćemo opisati načine prodiranja radona iz<br />
zemlje (slika dolje).<br />
Nekoliko različitih čimbenika utječe na stvaranje podtlaka u<br />
građevini, što dodatno ubrzava prijenos radona u prostor. Vjetar<br />
uzrokuje nadtlak i podtlak zraka između okoline i zgrade.<br />
Zbog zagrijavanja, zrak je u životnoj okolini topliji i stoga<br />
rjeđi, nego zrak u tlu, što uzrokuje podtlak i prodor zraka iz tla u<br />
podrum.<br />
Također je dokazano da se koncentracija radona u životnoj<br />
sredini povećava nakon jakih kiša. Kiša smanjuje propusnost tla<br />
oko zgrade u usporedbi s propusnosti tla ispod zgrade.<br />
ZAKONODAVNI ASPEKT<br />
U susjednoj nam je Sloveniji u siječnju 2018. godine stupila<br />
na snagu Uredba o sigurnosti ionizirajućeg zračenja i nuklearnoj<br />
sigurnosti (Službeni glasnik RS, br. 76/17).<br />
U Hrvatskoj je krajem 2018. Državni zavod za radiološku i<br />
nuklearnu sigurnost proglasio Akcijski plan za radon za razdoblje<br />
<strong>2019.</strong> – 2024. (NN 118/2018).<br />
Ovim se dokumentima određuje najviša referentna razina prosječne<br />
godišnje koncentracije radona u zatvorenim prostorima<br />
– 300 Bq/m3. Nove zgrade, u kojima se nalaze stanovi ili radni<br />
prostori, morat će biti projektirane i izvedene tako da koncentracije<br />
radona ne prelaze referentne razine (Službeni list Europske<br />
unije, 2013). Vlada Republike Slovenije, u svojoj Uredbi navodi<br />
da će sredstva biti dostupna za provedbu mjera protiv prodiranja<br />
radona u odgojne, kulturne, zdravstvene ili obrazovne ustanove.<br />
MIKROLOKACIJE PODRUČJA UGROŽENIH RADONOM<br />
Visoke koncentracije radona možemo očekivati na područjima<br />
gdje su tla porozna i stoga dobro propusna za plinove, što<br />
je naročito karakteristično za krška područja (vapnenci) i šljunkovita<br />
tla. Prikaz na stranici Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu<br />
sigurnost, slika 3 prikazuje samo područja za koja su mjereni<br />
podatci (južno od Ličko-senjske županije za sada nema mjerenih<br />
podataka).<br />
Za ukupnu procjenu opasnosti predložene su sljedeće ocjene<br />
potencijala radona u Njemačkoj:<br />
––<br />
niska ( 500 kBq / m 3 ).<br />
RJEŠENJE ZA SPRJEČAVANJE PRODORA RADONA U<br />
ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE I DRUGE HERMETIČKI<br />
ZATVORENE OBJEKTE<br />
SLIKA 1: NAČINI PRODORA PLINA RADONA U GRAĐEVINU.<br />
Kao što smo već rekli, radon ulazi u prostor za stanovanje konvekcijom,<br />
tj. kroz pukotine i rascjepe i obično se zadržava u najnižim<br />
prostorijama, što ne znači da radon ne može doprijeti i do<br />
prostora na višim etažama.<br />
20 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong>