10.07.2019 Views

Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.

Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.

Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

KOLUMNE & Razgovori<br />

PLIN RADON<br />

I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE<br />

Autor: Tanja Herr, dipl. ing. arh.<br />

Problemi koji mogu biti uzrokovani plinom radonom<br />

nisu nešto što bi se moglo pojaviti preko noći. Radon<br />

je prisutan cijelo vrijeme otkako je postojalo čovječanstvo,<br />

ali njegov utjecaj nije bio dobro poznat. Radon<br />

je plin bez boje, mirisa i okusa, pa na njega lako zaboravimo.<br />

Novi zahtjevi niskoenergetske gradnje imaju velik utjecaj na<br />

povećani stupanj pojavljivanja zdravstvenih problema povezanih<br />

s radonom. Ova vrsta gradnje zahtijeva izvanrednu<br />

nepropusnost i smanjenje toplinskih gubitaka kroz ovojnicu<br />

zgrade, što nažalost znači i veće razine radona u prostoru. Problematikom<br />

pojave visokih koncentracija radona u zgradama<br />

bave se brojna znanstvena istraživanja.<br />

ŠTO JE PLIN RADON I KAKO UTJEČE NA ZDRAVLJE<br />

KORISNIKA ZGRADE?<br />

Radon (Rn) je prirodni, radioaktivni plin koji nastaje raspadom<br />

radija-226. U prirodi izbija iz torijevih i uranijevih minerala,<br />

koji se praktično nalaze svuda u tlu. Uz radon su u zraku prisutni<br />

i elementi koji su njegovi kratkotrajni produkti. Ovi elementi<br />

sjedaju na stijenke dišnih puteva gdje se razgrađuju i oštećuju<br />

okolno tkivo. Dugotrajno izlaganje ovakvim mikro oštećenjima<br />

može dovesti do nastanka raka. Dok je količina radona u vanjskom<br />

zraku zanemariva (između 5 i 15 Bq/m3), ovaj plin postaje<br />

problematičan onda, kada se kroz građevne konstrukcije infiltrira<br />

u zatvorene prostore, gdje dolazi do značajne akumulacije. Koncentracija<br />

radona može tako narasti preko graničnih vrijednosti<br />

koje mogu početi ugrožavati naše zdravlje. WHO na temelju analiza<br />

ističe da su preventivne mjere potrebne u svim novim zgradama,<br />

gdje koncentracije mogu biti veće od 200 Bq/m3.<br />

PROBLEMI HERMETIČKI ZATVORENIH ZGRADA<br />

Glavni izvor radona u životnoj sredini je zemljište, na kojem<br />

se nalazi zgrada, stoga ćemo opisati načine prodiranja radona iz<br />

zemlje (slika dolje).<br />

Nekoliko različitih čimbenika utječe na stvaranje podtlaka u<br />

građevini, što dodatno ubrzava prijenos radona u prostor. Vjetar<br />

uzrokuje nadtlak i podtlak zraka između okoline i zgrade.<br />

Zbog zagrijavanja, zrak je u životnoj okolini topliji i stoga<br />

rjeđi, nego zrak u tlu, što uzrokuje podtlak i prodor zraka iz tla u<br />

podrum.<br />

Također je dokazano da se koncentracija radona u životnoj<br />

sredini povećava nakon jakih kiša. Kiša smanjuje propusnost tla<br />

oko zgrade u usporedbi s propusnosti tla ispod zgrade.<br />

ZAKONODAVNI ASPEKT<br />

U susjednoj nam je Sloveniji u siječnju 2018. godine stupila<br />

na snagu Uredba o sigurnosti ionizirajućeg zračenja i nuklearnoj<br />

sigurnosti (Službeni glasnik RS, br. 76/17).<br />

U Hrvatskoj je krajem 2018. Državni zavod za radiološku i<br />

nuklearnu sigurnost proglasio Akcijski plan za radon za razdoblje<br />

<strong>2019.</strong> – 2024. (NN 118/2018).<br />

Ovim se dokumentima određuje najviša referentna razina prosječne<br />

godišnje koncentracije radona u zatvorenim prostorima<br />

– 300 Bq/m3. Nove zgrade, u kojima se nalaze stanovi ili radni<br />

prostori, morat će biti projektirane i izvedene tako da koncentracije<br />

radona ne prelaze referentne razine (Službeni list Europske<br />

unije, 2013). Vlada Republike Slovenije, u svojoj Uredbi navodi<br />

da će sredstva biti dostupna za provedbu mjera protiv prodiranja<br />

radona u odgojne, kulturne, zdravstvene ili obrazovne ustanove.<br />

MIKROLOKACIJE PODRUČJA UGROŽENIH RADONOM<br />

Visoke koncentracije radona možemo očekivati na područjima<br />

gdje su tla porozna i stoga dobro propusna za plinove, što<br />

je naročito karakteristično za krška područja (vapnenci) i šljunkovita<br />

tla. Prikaz na stranici Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu<br />

sigurnost, slika 3 prikazuje samo područja za koja su mjereni<br />

podatci (južno od Ličko-senjske županije za sada nema mjerenih<br />

podataka).<br />

Za ukupnu procjenu opasnosti predložene su sljedeće ocjene<br />

potencijala radona u Njemačkoj:<br />

––<br />

niska ( 500 kBq / m 3 ).<br />

RJEŠENJE ZA SPRJEČAVANJE PRODORA RADONA U<br />

ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE I DRUGE HERMETIČKI<br />

ZATVORENE OBJEKTE<br />

SLIKA 1: NAČINI PRODORA PLINA RADONA U GRAĐEVINU.<br />

Kao što smo već rekli, radon ulazi u prostor za stanovanje konvekcijom,<br />

tj. kroz pukotine i rascjepe i obično se zadržava u najnižim<br />

prostorijama, što ne znači da radon ne može doprijeti i do<br />

prostora na višim etažama.<br />

20 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong>

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!