Grafičar_344_345

sindikat.graficara08925

grafiCar & MEDIJI

LIST RADNIKA U TISKARSTVU, KOMUNIKACIJAMA, NAKLADNIŠTVU I MEDIJIMA • BROJ 344/345 • Siječanj/veljača 2021. • GODINA XXX

SLOŽNI BIT ĆEMO MOŽNI

CIJEPITI SE ILI NE?

Pravo na odabir, ali i odgovornost

Problem proizvodnje cjepiva

Efikasnost cjepiva tek se dokazuje

30

GODINA

REDOVITOG

IZLAŽENJA

RAD KOD KUĆE

Jednostrana odluka poslodavca

Bez izmjena važećeg ugovora o radu

Prednost na strani poslodavca

Očekivanja – uvijek dostupni!?

POTRESI U HRVATSKOJ

Pod našim

se nogama

doslovce trese

Solidarnost i obećanja

Sanacija Doma grafičara

Što dugoročno?

ZRINSKI U STEČAJU: Potraživanja radnika nužno u cijelosti namiriti


TEMA BROJA

Rad kod kuće

kao novi izazov i

prijetnja sindikatima

2 grafiCar & MEDIJI

Rad kod kuće, rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu,

u terminologiji radnih odnosa postojao je više kao pojam,

a manje kao praksa, još od zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća.

Ovaj oblik rada ulazi prisilno u primjenu nakon proglašenja epidemije

izazvane koronavirusom Covid-19.

Naime, sve do proglašenja epidemije (pandemije), u organizaciji

rada i radnog vremena koristili su se ustaljeni oblici rada i radnih

odnosa koji pretpostavljaju da poslodavac u svakom trenutku radnog

vremena ima nadzor nad obavljanjem poslova radnika.

Međutim, kako je zadnje desetljeće prošlog stoljeća bilo ujedno i desetljeće

najintenzivnijeg razvoja globalnog gospodarstva, u nedostatku

stručnih radnika, u pojedinim nacionalnim sustavima pojavila se

potreba za angažiranjem radnika na daljinu koji su obavljali poslove

kod kuće.

Taj novi oblik rada potaknuo je Međunarodnu organizaciju rada da

6. lipnja 1996. g. donese Konvenciju broj 177. kojom se uređuju uvjeti

rada za sve radnike koji poslove za poslodavca obavljaju kod kuće. Iako

je dio sadržaja ove Konvencije MOR-a prenesen u odredbe Zakona o

radu još 2003. godine, pa nastavno i 2009. i 2014., do danas, u Republici

Hrvatskoj nije ratificirana konvencija MOR-a br. 177. Proglašenjem

epidemije, na temelju odluka nacionalnog stožera, rad kod kuće

je prestao biti oblik izbora stranaka u radnom odnosu, jer je zaštita

zdravlja pučanstva postala prioritet. Svi radnici kojima je to priroda

posla omogućavala, radili su od kuće.

Istraživanja o radu kod kuće

Rad kod kuće za vrijeme najstrožih epidemioloških mjera, uglavnom

uz korištenje suvremenih digitalnih tehnologija, očito je postao novo

otkriće za mnoge poslodavce u Hrvatskoj, pa ga se ni u vrijeme kada

epidemiološke mjere prestanu, vjerojatno neće odreći. Nakon takvog

iskustva, sigurno je da su mnoge velike i male tvrtke prepoznale rad

kod kuće, odnosno, na daljinu, kao rješenje ne samo za zdravstvene

izazove i zaštitu zdravlja, nego kao svoje poslovne izazove i moguću priliku

za drugačiju organizaciju rada i radnog vremena i veću materijalnu

dobit. Iako su još uvijek poslodavci opterećeni mišlju da će radnici kad

rade kod kuće (bez njihovog neposrednog nadgledanja) raditi manje,

upravo ovaj „prisilni rad kod kuće“ zbog epidemije je to demantirao.

U nekim situacijama i nekim djelatnostima, rad kod kuće je poslodavcima

čak povećao profit (IT-sektor, trgovina). Stoga se na razini EU

postavilo pitanje koliko su uopće europske tvrtke spremne za rad kod

kuće. Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)

pokazuje da čak 60% europskih radnika nije ni jedan radni dan u svom

radnom vijeku radilo kod kuće. U nekim državama, kao primjerice, Njemačka,

u kojima većina radnika radi u proizvodnji, imali su daleko više

problema s organiziranjem rada kod kuće od primjerice, Velike Britanije

ili Nizozemske, koje su više okrenute uslužnim djelatnostima.

U Hrvatskoj svaki 71. radnik radi kod kuće

Iz istraživanja koje je proveo Eurostat 2018. godine, a kojim su obuhvaćeni

radnici od 15-64 godine starosti vidljivo je da se na razini Europske

unije rad kod kuće prakticira kod 5,25% zaposlenih radnika, od

čega je utvrđena veća zastupljenost žena. U takvom obliku organizacije

rada prednjače Nizozemska (14%) i Finska (13,3%), dok je taj obuhvat

u Hrvatskoj bio samo 1,4%. Dakle, dok u EU svaki 19. radnik radi kod

kuće, u Republici Hrvatskoj radi svaki 71.

Rad kod kuće prepoznat kao novi oblik fleksibilizacije

Iako je prvotna namjera rada kod kuće bila vezana isključivo uz epidemiološke

mjere i zaštitu radnika od eventualnih zaraza, ovaj, sada već

više korišten oblik rada, predstavlja veliki test za budućnost rada, ali i

sindikata. Prema iznošenju dosadašnjih iskustava s takvim oblikom rada

nekih velikih, međunarodnih korporacija, vidljivo je da su one vrlo brzo

prepoznale i prihvatile prednosti ovakvog oblika organizacije rada koji

im može i u vrijeme kada on nije obavezan zbog epidemioloških mjera,

donijeti velike prednosti i materijalnu korist. To je moguće i zbog

toga što je rad kod kuće zatekao nepripremljene radnike koji su, samo

da bi zadržali radno mjesto prihvaćali sve uvjete koje im je nametao, ili

im još uvijek nameće poslodavac. Iako poslodavci pri tome uglavnom

rabe izraz da „radnici obavljaju poslove iz udobnosti svojega doma“, što

bi trebalo značiti da je ovakva organizacija rada za njih prednost (jer

ne moraju putovati na posao i s posla), praksa ipak pokazuje da je veća

prednost na strani poslodavca, a manja ili nikakva na strani radnika.

Iskustva i budućnost rada kod kuće

Kao što je već navedeno, ranija iskustva s radom kod kuće, sve do

proglašenja epidemije uzrokovane virusom Covid-19, u Hrvatskoj su

zanemariva. Iako je takav rad uređen kao „rad na izdvojenom mjestu

rada“ u ZOR-u, u praksi je korišten vrlo malo sve dok nije uveden kao

odgovor na epidemiološke mjere. Stoga se sada može govoriti o iskustvu

rada kod kuće realiziranog prema odlukama poslodavaca (kao

odgovor na mjere), a ne o uređenom iskustvu rada kod kuće koji je

realiziran dobrovoljno od dvije strane radnog odnosa.

Jednostrana odluka poslodavca – bez izmjene ugovora o radu

Međutim, upravo ova iskustva govore da je sada otvoren novi oblik

fleksibilizacije radnih odnosa koji poslodavci pošto-poto ne žele uokviriti

u odredbe postojećeg ZOR-a, nego traže izmjene Zakona o radu

u kojima bi se taj neravnopravni odnos radnika i poslodavca ozakonio

kao praksa. Zbog čega neravnopravan? Iz iskustva radnika vidljivo je

da im poslodavac daje, kad rade kod kuće, znatno više poslova, da im

se ne priznaje pravo na prijevoz, na topli obrok, na stanku, na dnevni

odmor (jer nastavljaju raditi i kada se formalno isključe iz računala

poslodavca), da rade pod stresom, da troše vlastite resurse (internet,

struju, računalo), odnosno, da im poslodavac to ne osigurava. Većina

radnika takav rad obavlja na temelju jednostrane odluke poslodavca,

bez izmjene važećeg Ugovora o radu, što znači, prisilno. Bankarska industrija

i teleoperateri su rad kod kuće doživjeli kao otkriće za novu,

dopuštenu fleksibilizaciju i sigurno će ustrajati na tome. Iako je komunikacija

s radnicima otežana kada rade kod kuće, sindikati bi ovo

pitanje trebali rješavati vrlo brzo i agilno, jer je to i njima veliki izazov,

ali i velika prijetnja.

(DL)


Prije mjesec dana stigla nam je 2021. godina.

Nije bilo većih druženja, a većini

nije ni bilo do slavlja. U ponoć nismo

samo nazdravljali Novoj godini, već su mnogi

jedva dočekali 2020. poslati k vragu, u daleku

prošlost. Godina koja dva puta ponavlja broj

20 tako je lijepo izgledala na početku, ali nije

to isporučila. Neki su i u njoj proživjeli najljepše

životne trenutke, no teško će se izbrisati

njezin dubok trag bolesti, potresa i krize.

Život ipak ide dalje. S ožiljcima koje

nosimo moramo gledati naprijed, ne samo

u 2021., nego i dalje. Kad padnemo važno

je ustati, kad posrnemo

važno je nastaviti. Ne vrijediš

koliko puta si pao,

Riječ predsjednika sindikata

Kakva će biti 2021.

ovisi i o nama

30

nego koliko puta si ustao

i nastavio.

Covid

Kako govoriti o bližoj

budućnosti, a ne započeti

s Covidom. On po godini

rođenja i dalje nosi oznaku

19, a bit će prisutan i

u 21. To je ustvari SARS,

teška bolest koja se pojavila

2002. u Kini (opet samo 2 i 0 u godini),

a smrtnost oboljelih bila je 10%. Ovaj oblik

je blaži, no i dalje je puno opasniji od obične

gripe ili sličnih viroza, iako smo na početku

vjerovali da će biti bezazlen. Nakon vrhunca

hrvatske epidemije, nitko više ne može reći

da ne zna nikoga tko je umro ili teško bolovao

od Covida. Bolest većinu okrzne, no onome

koga pogodi, ne piše se dobro.

Cijeli svijet je zaključan, svaka zemlja je u

svojoj čahuri. Čeka se rješenje. A koliko mi

možemo čekati? Ima li Hrvatska na raspolaganju

luksuz dugotrajne karantene?

Potresi sa svih strana

Bogate zemlje kao Njemačka mogu ostati

u karanteni još mjesecima. Vjerojatno na

takvoj situaciji stječu dodanu prednost pred

onima koji su u krizu ušli manje spremni, a

među takvima smo i mi. Jer, ne štedi se u krizi,

nego prije nje. Teško je stvorena, no priznajmo

da naša domovina već desetljećima

živi više poput cvrčka, a ne mrava.

Tlo, koje je gospodarstvima i društvima

diljem svijeta zatresao Covid, pod našim se

nogama doslovce trese. Udario nas je i potres.

Ne jednom, nego dva puta. Solidarnost

i obećanja prva su pomoć i utjeha nakon svakog

šoka, no znajmo da dugoročno neće biti

previše ruku koje će nam pomoći. Što su one

dalje, to ih je teže uhvatiti.

Iako nas je 2020. bacala na sve strane, ne

možemo ostati ležati na zemlji, već moramo

tražiti načina kako sami ustati. Da se ne živi

od obećanja, vidimo i po sporosti donošenja

te provođenja Zakona o obnovi. Zagrebački

potres nanio je ozbiljnu štetu prostorima našeg

Sindikata. Upravo se završava sanacija zidova

i noseće grede. Teško je bilo naći statičare,

izvođače, radovi su skupi, no da se čekala

pomoć, naši prostori bili bi neupotrebljivi još

mjesecima, možda i godinama. Bude li moguće,

računamo na naknadu dijela troškova.

Bude li moguće.

Cijepiti se ili ne?

Blještavo svjetlo na kraju Covid tunela najavljivano

je u obliku cjepiva. To svjetlo pomalo

gubi sjaj. Tunel je, čini se, duži i mračniji.

Efikasnost cjepiva tek se dokazuje u primjeni.

Dodatan problem je njegova proizvodnja.

Pitanje je u kojoj količini, po kojoj cijeni i

kada će cjepivo biti dostupno u pojedinim dijelovima

svijeta. Hoće li vodeće nacije pokušati

povećati prednost u gospodarskoj utrci,

cijepivši se prije drugih i tako uhvatiti raniji

start pred onima koje će ostaviti u karanteni

iza sebe? Ne popravi li se i naš dosadašnji

tempo cijepljenja, mi ćemo izaći iz karantene

tek za nekoliko godina.

„Cijepiti se, ili ne? Pitanje je sad!“ Situaciju

ne poboljšava ni to sve glasnije hamletovsko

pitanje. Svako ima pravo na mišljenje, i sam

često sve propitujem. No, ima li ovdje alternative?

Jer pitanje zaista jest: Biti, ili ne biti?

Možemo li godinama biti u karanteni, gubiti

živote, pustiti trajne gubitke posla, oduzeti

našoj djeci i mladima normalno obrazovanje,

djetinjstvo i život? Ako možemo, nemojmo

se cijepiti. Možemo čak krenuti i imunitetu

krda. Kako se pokazalo na švedskom modelu,

dok krdo stječe imunitet, njegovi slabiji umiru,

a ostaju oni zdravi i imuni. Tako to funkcionira

u krdu. Oduvijek je zakon jačeg.

Pravo na odabir podrazumijeva i odgovornost.

Svako cijepljenje ima i mana. No, licemjerno

je čekati da se drugi cijepe i dođu do

nužnih 70-ak posto zdravog krda, pa reći: „I

ja sam siguran, neću se cijepiti.“ Lako je to

reći danas i za sve bolesti koje su kroz prošlost

iskorijenjene. A što kad se epidemija vrati,

jer su svi imali neki svoj osobni prigovor?

Sličan problem odbijanja vlastite suodgovornosti

jest prisutan i u odnosu prema

radnim pravima i sindikalnom članstvu.

Standardi su danas tu i blagodati zdravih industrijskih

odnosa koriste svi. No, kad treba

malo podmetnuti leđa, sve je manje dobrovoljaca,

sve je manje članova. Sve je više „skeptika“

koji će radije promatrati sa strane, čekati

rezultat i kritizirati. Kad rezultat izostane, svi

su u čudu, posebice oni što stoje sa strane.

„Svatko za sebe“

Poruka da se svatko mora pobrinuti za sebe

može se indirektno čuti i iz UNI Europe, koja

će krajem travnja 2021. održati svoju četverogodišnju

Konferenciju. Unutar Europe

razlikuju se sindikalna stajališta o uvođenju

i podizanju minimalnih radno-pravnih standarda

za sve njezine građane. Znajući za to,

UNI Europa, umjesto

otvorene rasprave, mogućih

razdora i nadglasavanja,

za Konferenciju odabire

sigurnije provjereno

rješenje i moto: „Naprijed

s kolektivnim pregovaranjem!“

Da, tema je

detaljno razrađena. Da,

kolektivno pregovaranje

je osnovna aktivnost i

alat svakog sindikata. Baš

zato, u trećem mileniju

čovjek bi ipak očekivao

više. Ovako ostaje i skrivena poruka: „Svatko

za sebe“ i „Snađite se sami“. Možda i je poštenije

reći kako stvari stoje.

Web portal, pregovori, zaštita,

organiziranje…

Sindikat je nastavio s aktivnim radom.

Za vrijeme prvog zaključavanja pojačan

je kontakt sa sindikalnim povjerenicima i

članstvom. Većina kolektivnih ugovora je

zadržana, naziru se i novi pomaci. Radno-pravna

zaštita pružena je svima. Mnogi

problemi su prevenirani, riješeni, a mnogi i

nisu. Uspjehe i neuspjehe ne treba međusobno

oduzimati, svaka aktivnost je vrijedna. U

izradi je nova web-stranica, koja kao naš portal

treba ojačati komunikaciju s članovima.

Organiziranje je s karantenom usporilo.

Presudno je osvješćivanje radnika da samo

zajedničkim doprinosom, samo članstvom

mogu graditi bolje uvjete za sve. Slično kao i

s cijepljenjem, svatko mora preuzeti svoj dio

odgovornosti. Mali ubod, mali individualni

doprinos, članstvo u Sindikatu, sve su to koraci

u dugoročnu korist svima.

Samo naprijed

Prošle godine smo spoznali pravo značenje

riječi „potresen“. Iako smo i dalje potreseni

i protreseni s 2020. godinom, ona je bila i

prilika da sagledamo vlastiti život, da donesemo

odluke koje smo dugo odgađali, da se

posvetimo sebi, svojem zdravlju, svojem umu

i duhu, obitelji, prijateljima, obrazovanju, poziciji

na radnom mjestu, čak i sindikalnom

organiziranju.

Stoga. Uvijek naprijed, ne samo u 2021.,

nego kroz cijeli život!

grafiCar & MEDIJI

3


Vijesti

4 grafiCar & MEDIJI

Sanacija našeg Doma

u punom je tijeku

Potres iz ožujka 2020. učinio je ozbiljnu

štetu na prostorima Doma Sindikata

grafičara u Zagrebu. Sukladno onome

o čemu smo izvještavali u prethodnim brojevima,

u prosincu 2020. počeli su radovi

sanacije napukle noseće grede iznad stepeništa

prema prvom katu i zida koji je s njom

u vezi. Uz to saniraju se ozbiljna puknuća

zidova u Maloj dvorani na katu, pri čemu je

vanjski zid te dvorane puknuo s obje strane

i vidljivo se izmaknuo, a postoji i obostrano

napuknuće na drugom unutarnjem zidu iste

dvorane, zbog čega je ovaj dio naših prostora

izvan uporabe.

Iako Dom Sindikata i dalje čvrsto stoji

na nogama i nakon posljednjeg potresa s

kraja godine, predmetna sanacija se mora

provesti u što kraćem roku.

Na elaborat sanacije koji je sačinio SP

STATIK d.o.o., prikupljene su tri ponude

među kojima je najpovoljnija i

najpouzdanija bila ponuda DOMinvest

d.o.o. iz Zagreba, tvrtke specijalizirane

za ovakve radove. Znatan

dio radova je proveden u proteklih

mjesec i pol dana. Laički rečeno,

noseća greda ojačana je posebnim

karbonskim trakama i mrežama te

specijalnim masama. Zidovi Male

dvorane obostrano su ogoljeni do

cigle, koja se na mnogim mjestima

jedva držala, pa su potom isti zidovi

ojačani posebnim mrežicama i snažnim

vezivom čime bi ih se trebalo

povezati i ukrutiti. U konačnici većina

zidova prekrivena je knaufom, jer

klasično žbukanje nije moguće zbog

velikih neravnina i odstupanja na

oštećenjima. Ovo nisu mali radovi,

posebice što su površine zidova velike,

a radove treba izvesti s obje strane.

Uz to, jedni radovi u starim prostorima

uvijek vuku druge, pa kad se već obnavlja,

potrebno je zbog lošeg stanja pregletati,

sanirati mikropukotine te oličiti i ostale zidove

dvorane. Uz to, ovom prilikom zamijenit

će se dotrajala rasvjeta, a potrebno je

i sanirati parket koji zbog očajne podloge

zadaje mnogo glavobolje.

Zakon o obnovi od potresa je donesen,

no njegova provedba, prepreke i ostale

komplikacije drugo su pitanje. Pitanje je i

koliko će zaista sredstava biti dodijeljeno.

Dok politika razmišlja, vrijeme ide. Čekajući

Zakon, Dom Sindikata bio bi neupotrebljiv

još dugo vremena. Ovako, nadajmo

se, na proljeće može u potpunu funkciju.

Korona i epidemiološke mjere drugo su pitanje,

no nadamo se da ćemo se zasad barem

riješiti prve pošasti, potresa. (DH)

Webinar o izborima za radnička vijeća

U organizaciji specijaliziranog časopisa i portala za radne odnose Radno pravo sredinom

veljače planira se organizirati Webinar o izborima za radnička vijeća. Radi se o posebnom

seminaru koji se organizira izvan naše organizacije, pa uključuje i kotizaciju. Više informacija

o održavanju seminara i uvjetima moći će se naći na www.radno-pravo.hr. (DH)

Uskoro novi web

portal Sindikata

Dosadašnja web-stranica našeg Sindikata

služila nas je vrlo dugo, pa iako vrlo bogata

tekstovima, nakon više od 15 godina rada

mora u potpunu vizualnu, sadržajnu i tehničku

rekonstrukciju. U novogradnju iz temelja.

Stoga je u izradi nova web-stranica koja će,

uz sada dvomjesečnik list Grafičar i mediji,

dati potpun informativni okvir i kanal u svakodnevnoj

komunikaciji sa svim članovima i

javnosti. Upravo se postavlja novi dinamičan

vizualni identitet, a stranica će u većoj mjeri

ustvari biti portal koji će pružiti brže informiranje,

ali i dati mogućnost članovima za pretraživanje

edukativnih tekstova. Sadržajna podjela

stranice značajno će se pojednostaviti, no opet

uz nove načine povezivanja sadržaja čitatelji će

moći još učinkovitije doći do informacija koje

ih zanimaju. U pogledu edukacije članova i

radnika tekstovi iz područja radnog prava namjeravaju

se jednostavno grupirati kroz Abecedu

radnih odnosa, kako bi željeni sadržaji s

ovog područja bili što dostupniji čitateljima.

Nadamo se i da će ovaj novi format potaknuti

članove na direktnu komunikaciju

sa Sindikatom, posebice u pogledu pravne

pomoći i rješavanja individualnih pitanja iz

radnog odnosa. Uz to, vizualno, a dijelom i

sadržajno, ujednačit će se i komunikacija s

članovima preko društvenih mreža i komunikacijskih

grupa.

(DH)

Radna verzija naslovnice

novog web portala


30

5. sjednica Predsjedništva Sindikata grafičara i medija

Nastavljamo s „novim normalnim“

– sjednica putem online platforme

Peta sjednica Predsjedništva Sindikata

grafičara i medija održana je u petak

18. prosinca 2020. godine online, putem

video konferencije. Tako se i Sindikat

grafičara i medija nastavio prilagođavati novoj

situaciji i poštivati preporuke epidemiologa.

Financijska izvješća

Agneza Novački-Somek, voditeljica materijalno-financijskog

poslovanja, izložila je

predviđenu realizaciju proračuna za 2020.

godinu koji zbog korona krize, nije ostvaren

kako je planirano. Prihodi od članarine su

nešto niži od planiranih, a razlog je ponajviše

u tome što je došlo do privremenog umanjenja

plaće u nekim firmama. No unatoč

tome, uspjelo se zadržati stabilno članstvo.

Ostali važni prihodi su prihod od zakupnina,

prihodi od kamata i ostali prihodi. Prihodi

od zakupnina su također bili nešto niži od

planiranih zato što je pojedinim zakupcima

bilo zabranjeno obavljanje poslovnih aktivnosti

te nisu ostvarili nikakve prihode u tom

razdoblju. Stoga je tim zakupcima na njihov

zahtjev smanjena ili oproštena zakupnina za

mjesece u kojima nisu mogli raditi. Bitno je

napomenuti da se tu radi o zakupcima koji

su već dugi niz godina u našim poslovnim

prostorima i uredno plaćaju zakupninu i

ostale troškove. Rashodi su bili niži od planiranih.

Sjednice tijela Sindikata se nisu fizički

održavale, Susreti grafičara nisu održani te je

sve to utjecalo na niže rashode. Nadalje, list

Grafičar od sredine prošle godine izlazi svaka

dva mjeseca te su i u tom pogledu rashodi

smanjeni.

Usvojen je financijski plan za 2020. godinu

koji je dosta detaljan i transparentan. Očekuju

se prihodi od članarine i ostali prihodi

slično prethodnim godinama. Prihodi i rashodi

se planiraju u jednakom iznosu.

Kooptiranje novih članova

u tijelima Sindikata

Iz privatnih razloga je Tanja Čuček podnijela

ostavku na mjesto glavne sindikalne povjerenice

podružnice Tisak plus, te joj time

automatski prestaje članstvo u Predsjedništvu

Sindikata. Umjesto nje je na funkciju

glavne sindikalne povjerenice podružnice

Tisak plus izabrana Milena Amidžić, koja

je potom i kooptirana u Predsjedništvo Sindikata

grafičara i medija. Nadalje, Gordana

Vukres iz Hanza Medije iz privatnih razloga

više ne može obnašati funkciju člana Upravnog

odbora sredstava solidarnosti, te je

umjesto nje na tu funkciju kooptiran Miroslav

Marsenić, također iz Hanza Medije.

Inicijative promjena Zakona o radu

U tijeku su i dalje pripreme za izmjenu Zakona

o radu. Radna grupa Nezavisnih hrvatskih

sindikata, sastavljena pretežno od pravnika

i stručnjaka iz područja radnog prava,

i dalje aktivno radi na svojem prijedlogu izmjena

Zakona o radu. Marina Kasunić Peris,

koja je sudjelovala na nekim sastancima tripartitnim

pri Ministarstvu rada, mirovinskog

sustava, obitelji i socijalne politike podnijela

je Predsjedništvu kratak

osvrt o načinu rada

i temama tih sastanaka.

Rekla je kako se čini da

se Vlada u ovoj fazi tek

želi savjetovati sa sindikatima

i poslodavcima o

tome što bi se Zakonom

o radu trebalo mijenjati

jer očito sama nije sigurna

koje institute želi

promijeniti. Stoga se na

tripartitnim sastancima

ne raspravlja o konkretnim

načelima kako riješiti

probleme na tržištu

rada, već samo načelno.

Stoga je za očekivati da će rad na izmjenama

Zakona o radu ili donošenju novog trajati

dugo, može biti više od godinu dana.

Nacrt Prijedloga mjera

za pomoć tiskanim medijima

Predsjedništvu je predstavljena radna

verzija Prijedloga mjera za pomoć tiskanim

medijima koju je izradio Sindikat grafičara i

medija. U prvom dijelu Prijedloga se ukazuje

na važnost tiskanih medija, da tiskani mediji

podrazumijevaju cjelovit i jedinstven lanac

opskrbe, a što obuhvaća novinarstvo, nakladništvo,

tiskarstvo i distribuciju. Tiskani

mediji su važni i za pismenost građana. Pisana,

odnosno tiskana riječ i čitanje ključni

su za kritičko razmišljanje, slobodu i demokraciju.

Drugi dio Programa sadrži probleme

cjelokupnog lanca tiskanih medija, a koje je

korona kriza dodatno ugrozila. Tom su krizom

direktno zahvaćeni i neki od članova

našeg Sindikata. Treći dio Programa sadrži

prijedloge rješenja. Nužno je da Vlada RH i

Ministarstvo kulture prepoznaju tiskane medije

kao zajedničko i javno dobro te da pruže

svoju podršku cijeloj industriji. Sindikat grafičara

i medija je inicirao razgovore s predsjednicom

Sindikata novinara Majom Sever,

koja je također zainteresirana za sudjelovanje

u kampanji za spas tiskanih medija. Sljedeći

korak je uključiti i zainteresirane poslodavce

i HUP oko navedene teme, te potom zatražiti

sastanak s ministricom kulture i medija.

Sanacija konstruktivnih elemenata

zgrade Doma Sindikata te mogućnost

dodatnog osiguranja od potresa

Predsjedništvo je obaviješteno o tijeku radova

u zgradi Doma Sindikata grafičara, o

oštećenjima koja su nastala prilikom potresa

u Zagrebu u ožujku. Na temelju izrađenog

elaborata Sindikat je prikupio tri ponude za

sanaciju konstruktivnih elemenata zgrade

Doma Sindikata. Imajući u vidu financijsku

stranu, za izvođača radova je izabrana firma

koja je dala najpovoljniju ponudu. Radovi

su započeli već 1. prosinca i dosta brzo napreduju.

Potrebno je sanirati zidove u maloj

dvorani na prvom katu Doma i zid na koji se

naslanja greda koja je napukla prilikom potresa.

Sanirat će se i parket u maloj dvorani,

vjerojatno tako da se postojeći parket izbrusi

i prelakira. Predsjedništvo je obaviješteno i o

mogućnosti dodatnog osiguranja zgrade od

potresa. O tome će se naknadno odlučiti jer

je pitanje može li se uopće osigurati zgrada

dok nije u potpunosti sanirana.

Izrada nove web-stranice

U tijeku je izrada nove web-stranice Sindikata,

što je prepušteno Hanza Mediji. To

neće biti obična web-stranica gdje bi se Sindikat

samo predstavljao, nego je zamišljena

poput portala s aktualnim informacijama.

Web-stranica će biti kompatibilna s mobilnim

uređajima, te će joj se moći pristupiti i

preko mobitela.

(MM)

grafiCar & MEDIJI

5


Vijesti

Tisak plus

Očekuje se nastavak pregovora!

Iako je uslijed stanja s pandemijom

Covid-19 došlo do usporavanja tijeka

započetih kolektivnih pregovora pregovaračkog

odbora Sindikata i poslodavca

u sindikalnoj podružnici Tisak plus,

sukladno zaključku sa zadnjeg sastanka

pregovaračkih odbora poslodavca i Sindikata,

poslodavac je ovih dana dostavio

sindikalnoj strani svoje polazišne stavove

oko uređenja pojedinih prava radnika u

novom Kolektivnom ugovoru te se očitovao

na dostavljene prijedloge pregovaračkog

odbora Sindikata.

Obilazak članova u potresom

pogođenim područjima

6 grafiCar & MEDIJI

S obzirom na to da se tijekom prosinca

prošle godine nije održao dogovoreni

sastanak pregovaračkih odbora zbog epidemioloških

mjera Stožera civilne zaštite,

poslodavac je pregovaračkom odboru

Sindikata najavio nastavak pregovora koji

bi se trebali održati do kraja siječnja ove

godine.

U međuvremenu je Sindikat grafičara

i medija pomno proučio dostavljane prijedloge

poslodavca o kojima će poslodavca

izvijestiti na sljedećem sastanku pregovaračkih

odbora.

(MK)

Nažalost, kraj godine donio nam je probleme i poteškoće izazvane potresom. Kako

naši članovi moraju znati da smo uvijek uz njih, potrudili smo se obići ih, pribaviti

im potrebito te uputiti koju toplu riječ. Telefonski smo ih kontaktirali kako bismo

saznali kako im možemo pomoći te se uputili prema njima nakon što smo nabavili

ono što su zatražili. Obišli smo tako u tri navrata naše članove u Sisku i Petrinji te im

dostavili toplu obuću, grijalice i porazgovarali s njima o teškoj situaciji u kojoj su se

našli.

Poslodavac se isto tako uključio u akciju prikupljanja pomoći tako da su svi zaposleni

mogli predati novčanu donaciju, koja je, nakon što je prikupljena, podijeljena

zaposlenicima po kategorijama prijavljene štete. Dva kioska su prenamijenjena za

trenutačni smještaj, a isto tako su isplaćene novčane pomoći po kolektivnom ugovoru.

Potrudit ćemo se i dalje biti uz naše članove i dati im do znanja da smo tu za njih i

nadati se boljoj budućnosti te veselijim i sretnijim susretima. (Milena Amidžić)

Milena Amidžić

– nova glavna

povjerenica

Dana 2. prosinca 2020. godine sindikalno

povjereništvo podružnice Tisak

plus je izabralo Milenu Amidžić na

funkciju glavne sindikalne povjerenice,

koju će obavljati u punom radnom vremenu

sukladno Sporazumu sklopljenom

između Sindikata i poslodavca.

Istim danom je dosadašnja glavna

sindikalna povjerenica Tanja Čuček prestala

obavljati navedenu funkciju. Tanja

Čuček je dala ostavku iz privatnih razloga,

no nastavit će obavljati funkciju sindikalne

povjerenice za područje Zagreba

i ostat će aktivni član našeg Sindikata.

Milena Amidžić je već aktivno počela

obavljati svoje poslove te joj želimo svu

sreću u daljnjem radu. Pozivamo sve članove

Tiska da joj se slobodno obrate u

slučaju bilo kakvih problema i pitanja.

(MM)

Inicijativa za

pomoć radnicima

stradalima u

potresu

Radnici Tiska plus i sam poslodavac prikupili

su značajan iznos koji će biti podijeljen

prema kriterijima koje je usuglasila

interna komisija Tiska plus te će biti uručen

direktno obiteljima na potresom stradalom

području. Osim toga, svim radnicima Tiska

plus koji su prijavili štetu uslijed potresa, bit

će isplaćena i pomoć sukladno Kolektivnom

ugovoru. Osim financijskih donacija, radnici

su prikupili i poslali razne pakete pomoći

poput građevinskog materijala, namještaja,

hrane, odjeće i slično.

Poslodavac Tisak plus je donirao svojim

radnicima na pogođenom području dva kioska

koja su obložena i preuređena za privremeno

stanovanje, što je spriječilo da ti ljudi

provedu noći na otvorenom. (MM)


S

obzirom na to da je 31. prosinca 2020. godine isteklo važenje

Kolektivnog ugovora u sindikalnoj podružnici Narodne novine

koje je dogovoreno Aneksom VI. Kolektivnom ugovoru

iz travnja prošle godine, bilo je nužno do kraja tog razdoblja postići

dogovor s poslodavcem o važenju Kolektivnog ugovora za naredno

razdoblje kako bi se radnicima osigurala stabilnost i izvjesnost njihovih

prava u gospodarski neizvjesnoj situaciji uzrokovanoj pandemijom

Covid-19.

Imajući to u vidu Sindikat grafičara i medija je 14. prosinca 2020.

godine s poslodavcem sklopio Aneks VII. Kolektivnom ugovoru

kojim se Kolektivni ugovor produžuje do 30. travnja 2021. uz zadržavanje

sadašnje razine prava. U slučaju da se do isteka važenja

Kolektivnog ugovora dogodi kakva izvanredna situacija i naruši

poslovanje poslodavca, sve izmjene Kolektivnog ugovora moraju

biti predmetom dogovora sa Sindikatom.

Usprkos poremećajima u poslovanju, Kolektivnim ugovorom u

drugoj polovini 2020. zadržana je razina prava radnika uključujući

i ostvarene materijalne isplate. Poslodavac je radnicima isplatio

prigodnu godišnju nagradu u iznosu od 3.000,00 kuna, kao i dar

djetetu do 15 godina u iznosu od 600,00 kuna.

No kako se bliži početak kolektivnih pregovora za novi Kolektivni

ugovor u toj sindikalnoj podružnici, Sindikat grafičara i medija

U

postupku kolektivnog pregovaranja koje smo pokrenuli u

sindikalnoj podružnici Radin print iz Svete Nedjelje do sada

su održana četiri sastanka s poslodavcem na kojima se razgovaralo

o sadržaju novog Kolektivnog ugovora te o daljnjoj dinamici

pregovora.

Nakon što su pregovarački odbori Sindikata i poslodavca uzajamno

razmijenili svoje polazne stavove oko sadržaja budućeg Kolektivnog

ugovora, postupak kolektivnog pregovaranja došao je u

fazu konkretizacije tako da je izrađena i prva radna verzija budućeg

Narodne novine

Produžen Kolektivni ugovor!

će poslodavcu uskoro uputiti inicijativu za početak pregovora, kako

bi se osiguralo dovoljno vremena za kvalitetne razgovore i pregovore

za prava radnika u predstojećem razdoblju u toj sindikalnoj

podružnici.

(MK)

Radin print

U tijeku kolektivni pregovori!

30

Kolektivnog ugovora o kojem se obje strane usuglašavaju o tekstu

pojedinih njegovih odredbi. Do sada su raspravljena mnoga pitanja

kao što je radno vrijeme, odmori i dopusti i sl. Dosadašnji tijek

pregovora ohrabruje za pozitivan ishod kolektivnih pregovora.

Proveden upitnik među radnicima!

Polovicom prosinca prošle godine Sindikat grafičara i medija je

među radnicima proveo upitnik o stavovima radnika i smjernicama

za kolektivne pregovore kako bi se pribavilo mišljenje radnika

o uvjetima rada i pitanjima za koja smatraju da ih je potrebno bolje

urediti Kolektivnim ugovorom. Od 192 zaposlena

radnika, na upitnik je odgovorilo 51,04% radnika.

Od radnika koji su sudjelovali u ispunjavanju upitnika

njih 27,55% su članovi Sindikata, dok 72,44%

radnika nisu članovi.

U upitniku su radnici odgovarali na nekoliko

postavljenih pitanja, a odgovori na navedena pitanja

mogu biti jasan pokazatelj mišljenja i stavova

radnika o problemima s kojima se susreću na

radnom mjestu, te o mogućim načinima rješavanja

tih problema kako bi se poboljšali uvjeti rada

radnika u toj sindikalnoj podružnici, pa time i

njihovo zadovoljstvo na radnom mjestu. Neka od

spomenutih pitanja u upitniku svakako mogu biti

predmetom razgovora Sindikata i poslodavca tijekom

kolektivnih pregovora te se neki od detektiranih

problema svakako mogu riješiti i boljim

uređenjem nekih pitanja u novom Kolektivnom

ugovoru te suradnjom Sindikata i poslodavca.

Na sljedećem sastanku će pregovarački odbori

Sindikata i poslodavca raspravljati o plaćama radnika.

(MK)

grafiCar & MEDIJI

7


VIJESTI

Zrinski

Nekretnine prodane

Stečajni postupak protiv dužnika Zrinski iz Čakovca, otvoren prije točno dvije godine,

privodi se kraju. U stečajnom postupku su ukratko izvršene sljedeće radnje.

U dvije godine je provedeno sedam prodaja pokretnina, a sa svakim krugom prodaje

cijena pokretnina je padala. Većina pokretnina je prodana još u prvim krugovima.

Zrinski je u svojem vlasništvu imao dobre strojeve koji su odmah prodani. Većina pokretnina

koje se još nisu uspjele prodati se odnose na starije tiskarske strojeve, knjige,

umjetnine i uredski materijal. Sud je na posljednjem ročištu donio odluku da će se sve

pokretnine koje nisu unovčene u dosadašnjem tijeku stečajnog postupka probati unovčiti

neposrednom prodajom tako da se pokretnine prodaju ponuditelju koji za njih dostavi

najpovoljniju ponudu. Pokretnine koje se ne bi uspjele prodati ni tako mogu se unovčiti

kao sekundarna sirovina.

Dana 23. studenoga 2020. g. FINA je sudu dostavila Izvještaj o provedenoj elektroničkoj

javnoj dražbi, kojim je obavijestila sud da je ponuditelj Tvornica stočne hrane d.d. iz

Čakovca ponudio najvišu valjanu ponudu za kupnju nekretnina Zrinskog. Trgovački sud

u Varaždinu pred kojim se vodi stečajni postupak je, nakon što je kupac uplatio puni iznos

kupovnine (ukupna kupovnina iznosi 11,165.000,00 kn), donio rješenje o dosudi nekretnina

kupcu i zaključak da se moraju predati u posjed kupcu. Stečajna upraviteljica je na

ročištu izvijestila da je kupac dao rok do 28. veljače da se prostor isprazni.

Izvjesno je da će se namiriti i bivši radnici tiskare

Nakon prodaje nekretnina, stečajna upraviteljica je predložila da se u potpunosti namire

razlučni vjerovnici (Erste banka i PBZ). Nakon što se oni namire, pretpostavlja se da

će ostati dovoljno sredstava da se bivši radnici Zrinskog u potpunosti namire u stečajnom

postupku. Bitno je napomenuti da se, nažalost, rijetko događa da potraživanja radnika

budu u cijelosti namirena. Sve to govori o dobro vođenom stečajnom postupku i dobrom

radu odbora vjerovnika, u kojem je sudjelovao i Sindikat grafičara i medija. Podsjećamo

da je u listopadu 2020. g. provedena djelomična dioba stečajnim vjerovnicima prvog višeg

isplatnog reda, odnosno radnicima. Tom diobom radnicima je isplaćeno 25% od iznosa

ukupno utvrđenih tražbina.

(MM)

Agencija za

komercijalnu

djelatnost (AKD)

Produžen

Kolektivni

ugovor!

Kolektivnim ugovorom u sindikalnoj

podružnici Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o. iz lipnja prošle

godine dogovorena je mogućnost automatskog

produženja važenja sklopljenog

Kolektivnog ugovora do kraja

2021. godine ako Sindikat ili poslodavac

do kraja 2020. godine ne pokrenu

pregovore za novi Kolektivni ugovor.

S obzirom na to da se zbog pandemije

Covid-19 još nisu stekli uvjeti

za kvalitetan postupak kolektivnog

pregovaranja, ugovorne strane su se

suglasile da se važeći Kolektivni ugovor

produži za naredno razdoblje te

da se tako osigura stabilnost u razini

prava radnika u predstojećem razdoblju,

nadajući se da će se uskoro

stvoriti uvjeti za pripremu početka

razgovora s poslodavcem o početku

kolektivnih pregovora za novi Kolektivni

ugovor.

(MK)

Akcija za Banovinu

Hrvoje Lončar, Duje Perdijić i Zoran Kveder iz

naše sindikalne podružnice Agencija za komercijalnu

djelatnost predložili su idejni projekt kojem

bi se, ako se uspješno realizira, osiguralo knjige za

stanovnike potresom pogođenog područja u Banovini

(ciljana skupina bi vjerojatno bili djeca i

starije osobe). Ministarstvo kulture je 2021. godinu

proglasilo godinom čitanja, s ciljem promoviranja

čitanja u Hrvatskoj. Hrvatsku je uz svjetsku

pandemiju koronakrize, pogodilo i niz potresa,

što je sve zajedno dovelo do straha i psihološkog

pritiska kod ljudi. Psiholozi preporučuju upravo

čitanje kao jedan od efikasnih načina borbe protiv

kriznih situacija.

Kolege iz AKD-a su prepoznali kako bi naš

Sindikat i radnici u grafičkoj nakladničkoj i medijskoj

djelatnosti mogli svojim znanjem pridonijeti

poboljšanju psihološkog zdravlja stanovnika

Banovine. Nekoliko je koraka potrebno poduzeti.

Nakon definiranja ciljane skupine primatelja pomoći, nužno je

ostvariti kontakt, a potom i suradnju s nakladnicima, autorima i

tiskarama koji su voljni sudjelovati u humanitarnoj akciji, i to prije

svega preko HGK-a. Zatim je potrebno kontaktirati gradske knjižnice

Siska, Petrinje, Gline, te osnovne škole i vrtiće o količinama i

broju eventualnih korisnika. Sukladno povratnim informacijama

s terena i od potencijalnih sudionika otisnuti i poslati fond koji je

dogovoren s logom akcije.

8 grafiCar & MEDIJI

Ova akcija je načelno osmišljena tek nedavno i za sada je održan

samo jedan inicijalni sastanak predstavnika Sindikata gdje je

postavljen grubi plan potrebnih koraka. Imajući u vidu kako je potrebno

koordinirati veliki broj sudionika i privući ih uopće na sudjelovanje,

akcija je još pod upitnikom. Sve i da zbog objektivnih

okolnosti ne uspije, sigurni smo kako su naši članovi već pronašli

i druge načine kojima će pomoći osobama u teško pogođenim područjima.

(MM)


30

Upravni odbor sredstava solidarnosti (UOSS)

Solidarna pomoć u slučaju potresa!

S

obzirom na to da je 29. prosinca

2020. godine područje Sisačko-moslavačke

županije pogodio razoran

potres te je 4. siječnja 2021. godine Vlada

Republike Hrvatske donijela Odluku o proglašenju

katastrofe uzrokovane potresom

za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke

i Karlovačke županije, Upravni odbor

sredstava solidarnosti je 14. siječnja donio

Odluku kojom se utvrđuju kriteriji za isplatu

solidarne pomoći članovima Sindikata

po toj osnovi. Naime, člankom 10. Pravilnika

sredstava solidarnosti utvrđeno je pravo

članova Sindikata na dodjelu solidarne pomoći

iz sredstava Fonda solidarnosti u slučaju

elementarnih nepogoda, ali nisu propisani

kriteriji prema kojima se članovima

Sindikata može isplatiti solidarna pomoć.

Potresom ostali bez vlastitog doma

Odluku o isplati solidarne pomoći Upravni

odbor sredstava solidarnosti je donio

vodeći se pritom načelom da se pomoć

isplaćuje isključivo onim članovima koji

su se našli u krajnje teškoj situaciji kojom

su ovim potresom ostali bez vlastitog

doma, a pri određivanju visine naknade

vodi se pritom činjenicom oštećenja do

stupnja neupotrebljivosti, privremene ili

dugoročne. Prema navedenoj Odluci član

Sindikata ima pravo na isplatu solidarne

pomoći ako su kumulativno ispunjeni uvjeti

iz točke 1. i 2., odnosno da je: a) uslijed

potresa nastala šteta na nekretnini koja je

redovni stambeni prostor člana Sindikata,

u njegovom je (su)vlasništvu i u kojem on

ima prebivalište odnosno boravište; ili b)

uslijed potresa nastala šteta na nekretnini

koja je redovni stambeni prostor člana

Sindikata u kojem on ima prebivalište

odnosno boravište, a koja nije u njegovom

(su)vlasništvu, ali je stambeni prostor koji

član Sindikata dugogodišnje dijeli s ostalim

članovima svoje obitelji koji su (su)vlasnici

te nekretnine. Na nekretnini je trebala nastati

šteta takvih razmjera da nekretnina

nije upotrebljiva do te mjere da član Sindikata

više ne može stanovati u toj nekretnini

privremeno ili trajno. Pri tome solidarna

pomoć ne izdaje se u svrhu otklanjanja

štete na zajedničkim dijelovima zgrade, niti

oštećenja prosječnih razmjera koje su

pretrpjele zgrade u predmetnom potresu.

Pomoć uz supotpis povjerenika

Postupak ostvarivanja prava na isplatu

solidarne pomoći provodi se prema

odredbama Pravilnika solidarne pomoći,

tako da član Sindikata koji zahtijeva isplatu

pomoći podnosi zahtjev za dodjelom

solidarne pomoći uz supotpis sindikalnog

povjerenika. Zahtjev se podnosi

Upravnom odboru sredstava solidarnosti,

uz koji se trebaju dostaviti službeni i drugi

dokumenti kojima se dokazuju relevantne

činjenice. Podnositelj zahtjeva bi morao

dostaviti, primjerice, 1) odluku nadležnoga

tijela o uporabljivosti nekretnine, 2) opis

štete, nalaz statičara, fotodokumentaciju,

3) dokaz o vlasništvu nekretnine, 4) dokaz

o članovima kućanstva koji žive u zajednici

s tražiteljem pozajmice, 5) presliku osobne

iskaznice, 6) potvrdu o prebivalištu/

boravištu. Zahtjevi za solidarnom pomoći

mogu se dostaviti najkasnije do 15. ožujka

2021. godine, a dostavljaju se na adresu

Sindikata.

(MK)

Jednokratna naknada za štetu u potresu do 3.500 kn

Ministarstvo rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

pozivalo je sve građane koji su stradali i imaju oštećene objekte

u razornom potresu koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine

na podnošenje zahtjeva za isplatom jednokratne naknade, novčane

pomoći koju je moguće ostvariti, između ostalog, i uslijed pretrpljene

elementarne nepogode poput potresa. Novčana pomoć za

samca iznosi do 2.500 kuna odnosno do 3.500 kuna za kućanstvo.

Jednokratna pomoć nije namijenjena samo socijalno ugroženima,

nego svima koji su stradali u potresu te je Ministarstvo rada

pozvalo sve koji imaju oštećene objekte u potresu, a to još nisu

učinili, da podnesu zahtjev.

Zahtjevi za ostvarivanje prava na jednokratnu naknadu mogu

se podnijeti u centrima za socijalnu skrb u Sisku, Petrinji, Hrvatskoj

Kostajnici i Glini, ali i u ostalim centrima za socijalnu skrb

na čijem području osoba ili obitelj privremeno boravi.

Detalji oko podnošenja zahtjeva mogu se pronaći na web-stranici

Ministarstva rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne

politike.

(MK)

grafiCar & MEDIJI

9


ZOR

Matica hrvatskih sindikata l Nezavisni hrvatski sindikati l Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Zašto je sindikalnim središnjicama uskraćen rad na

izradi Nacrta prijedloga Zakona o referendumu?

Dana 4. prosinca 2020. godine Ministarstvo pravosuđa

i uprave u javno je savjetovanje uputilo

Nacrt prijedloga Zakona o referendumu. O

tome da se u proteklom razdoblju uopće radilo na izradi

ovog propisa, reprezentativne sindikalne središnjice

su, kao socijalni partneri, opet saznale iz medija.

I unatoč činjenici da je ovo pitanje od velike važnosti

za sindikate, ili baš zato, Ministarstvo pravosuđa i

uprave nije provelo transparentan i uključiv postupak

izrade propisa, u skladu sa Sporazumom o osnivanju

GSV-a.

Tako izgleda stvarni socijalni dijalog o pitanju koje

je od vitalnog interesa za sindikate i organizacije civilnog

društva, ali i za hrvatsko društvo i demokraciju u

cjelini!

Sindikalna očekivanja bila su korektna i realna jer

je ministar Malenica član Vlade RH čiji je premijer

tijekom nedavne predizborne kampanje u više navrata

isticao važnost i opredjeljenje vladajuće stranke za socijalni

dijalog, kao i žaljenje što u prethodnom mandatu

tome nije posvećeno više vremena.

Ovaj nas postupak tim više iznenađuje jer se identičan

scenarij odigrao i prošle godine nakon čega su

sindikalne središnjice u rujnu 2019. godine tadašnjem

(i sadašnjem) ministru uprave, Ivanu Malenici uputile

pismo kojim su ukazale na neprihvatljivu činjenicu da

informacije o radu na ovom Zakonu redovito saznaju

iz medija te upozoravaju na to da je sindikalnim predstavnicima

za vrijeme mandata njegovog prethodnika

uskraćen pristup radnoj skupini za izradu

Zakona, kao i konkretne informacije o

smjeru i sadržaju zakonskog prijedloga, odnosno

rješenjima koja se njime propisuju.

Upravo su na poziv Ministarstva uprave,

sindikalne središnjice još u veljači 2019. godine

imenovale svoje predstavnike u Radnu

skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona

o referendumu, ali nikada nisu uključeni

u rad skupine jer nisu bili pozvani ni na jedan sastanak.

U odgovoru ministra Malenice iz listopada 2019.

godine stajalo je da je zadnji sastanak Radne skupine

održan u ožujku te godine te da će „cijeneći doprinos

socijalnih partnera u izradi kvalitetnih zakonskih rješenja,

pa tako i u ovom slučaju“ sindikalni predstavnici

biti pozvani na prvi sljedeći sastanak Radne skupine.

Uz odgovor je dostavljena i Odluka o dopuni Odluke

o osnivanju i imenovanju Radne skupine (16. svibnja

2019.) kojom se sindikalni predstavnici imenuju

članovima, ali ni nakon toga nisu pozvani ni na jedan

sastanak. Znači li to da Radna skupina nije radila? Jasno

je da jest jer je prijedlog propisa izrađen, ali se očito

u postupak izrade nije željelo uključiti predstavnike

onih organizacija kojima je taj instrument građanskog

aktivizma i participacije važan i u kojem su i dosad bile

izuzetno uspješne.

Socijalni dijalog se ne vodi preko medija i e-savjetovanja.

Vrijeme je da se Vlada RH odluči želi li socijalni

dijalog ili farsu! (U potpisu predsjednici središnjica)

Zakon o radu

Materijal Sindikata je

u završnoj fazi

Radna grupa NHS-a, sastavljena pretežno od pravnika i stručnjaka za

radno pravo, oformljena je u rujnu prošle godine. Dosad je održala niz sastanaka

na kojima je detaljno analizirala odredbe Zakona o radu i izradila

prijedloge instituta i normi koje je nužno izmijeniti u postojećem Zakonu

o radu. Podsjećamo, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji

i socijalne politike je početkom prošle godine najavilo izmjenu Zakona

o radu, smatra se ponajviše zbog pritiska poslodavaca koji žele dodatnu

fleksibilizaciju radnog prava i lakše otpuštanje radnika.

Radna skupina je pri kraju svoga zadatka vezano za prijedlog zakonskih

normi, te ih je sada nužno objediniti u jedinstveni materijal i kao

takav prezentirati Ministarstvu i HUP-u, kao drugim dvjema stranama

u pregovorima. Radna skupina je gotovo u potpunosti prihvatila prijedloge

Sindikata grafičara i medija oko načina uređivanja pojedinih instituta.

Sindikat grafičara i medija je taj materijal napravio na temelju

iskustva prilikom rada i komunikacije s članovima, na temelju uočenih

problema u sudskim postupcima i općenito na temelju poznavanja

materije radnog zakonodavstva. Dosad se održalo pet konzultativnih

između Ministarstva, predstavnika poslodavaca i predstavnika Sindikata,

no trenutačno je nastao zastoj u održavanju sastanaka. Moguće je da

je jedan od razloga taj što izgleda da Vlada RH ne planira mijenjanje ili

donošenje novog Zakona o radu u ovoj godini, što ostavlja dovoljno vremena

da se detaljno preispitaju sve odredbe i da se iznjedri Zakon koji u

najboljoj mogućoj mjeri štiti prava radnika.

(MM)

10 grafiCar & MEDIJI

Nacionalna mirovina

Zatražilo ju je manje od

tisuću ljudi

U prvom tjednu primjene zakona, od utorka 15. prosinca do

petka 18. prosinca, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje

prispjelo je svega 975 zahtjeva za mirovinu koju su uputili stariji

od 65 godina bez prava na mirovinu. Njima će prvih 800 kuna u

sklopu nove nacionalne naknade za starije stići u veljači, zadovolje

li kriterije. Uz državljanstvo, osnovni je uvjet za isplatu 20

godina neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj te da članovi kućanstva

ne raspolažu s više od 800 kuna prihoda po članu.

Vlada je donijela zakon uz pretpostavku da će novo pravo koristiti

najmanje 20.000 starijih građana. Jedan od razloga za slabiji

odaziv može biti i činjenica da oko 8.000 ljudi starijih od 65 godina

već prima zajamčenu minimalnu naknadu koja je za radno-neaktivno

stanovništvo 15 posto iznad osnovice, odnosno 920 kuna.

Ona je, dakle, veća od iznosa nacionalne mirovine, no kriteriji za

njezino primanje su stroži. Imovinski cenzus neće se primjenjivati

na nacionalnu mirovinu, već samo dohodovni. Raspolažu li određenom

imovinom, tada država nakon smrti preuzima imovinu

ljudi koji primaju socijalnu pomoć. Takva se mogućnost ne predviđa

kod nacionalne mirovine, zbog čega se vjeruje da će određeni

broj primatelja socijalne pomoći zatražiti prekid u isplati i preuzeti

120 kuna manju nacionalnu mirovinu. Nacionalna naknada

za starije osobe usklađivat će se jednom godišnje, počevši od 1.

siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz

prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi. (MM)


30

UNI Europa

Kolektivno pregovaranje

kao jedini lijek

za radnike Europe?

Posljednji sastanak Upravnog odbora

UNI Europa grafičkog i ambalažnog

sektora održan je 14. siječnja ove godine

videokonferencijom preko Zoom aplikacije.

Glavne teme sastanka bile su pripreme

za Konferenciju o kolektivnom pregovaranju

UNI Europa grafičkog i ambalažnog sektora,

koja će se održati 15. i 16. veljače te Konferencija

UNI Europe, koja će se održati 27. do

29. travnja ove godine. Oba događaja već su

odgađana zbog Covid-19 pandemije, a s obzirom

na to da ih ni dalje nije moguće održati u

planiranom obliku, bit će održani preko videokonferencija.

Pripreme za Konferenciju o kolektivnom

pregovaranju UNI Europa grafičkog i ambalažnog

sektora, koja će se održati 15. i 16. veljače

protekle su u redovnom tijeku, pa će više

riječi o toj konferenciji biti nakon njezinog

održavanja.

Pripreme Konferencije UNI Europe

Gost sastanka bio je Oliver Roethig, regionalni

tajnik odnosno vodeći čovjek UNI Europe.

Iz njegovog izlaganja može se sažeti da se

UNI Europa i dalje suočava s padom broja članova,

gotovo 4% u prošloj godini, pri čemu grafički

i ambalažni sektor imaju pad od „samo“

1%. Ovdje treba pojasniti da na pad članstva

utječe i činjenica sve težeg pokrivanja godišnje

članarine, koja se određuje s obzirom na broj

prijavljenih članova, pa mnoge organizacije

jednostavno prijavljuju manji broj članova.

Što se tiče pozicije u UNI Europi, unatoč

smanjenju sektora u posljednja dva desetljeća,

kao jedan od osnivača UNI-ja iz 2000., i

u narednom izbornom periodu Grafički i

ambalažni sektor će zadržati sve dosadašnje

pozicije u UNI Europi. To podrazumijeva i

osigurano mjesto za jednog od četiri potpredsjednika

UNI Europe i 8 članova iz različitih

regija u UNI Europa Izvršnom odboru.

Gotovo jedina tema travanjske Konferencije

UNI Europe bit će Kolektivno pregovaranje.

Moto Konferencije je: „Naprijed s kolektivnim

pregovaranjem“, uz četiri podcjeline – Kolektivno

pregovaranje i organiziranje, Kolektivno

pregovaranje i EU politike i legislativa, Kolektivno

pregovaranje i multinacionalne kompanije,

Kolektivno pregovaranje i Covid.

Svatko za sebe?

Da, Kolektivno pregovaranje jest temeljna

aktivnost svakog sindikata. No je li to zaista

jedino što UNI Europa može ponuditi članovima

i radnicima Europe i iduće četiri godine,

duboko u novom mileniju? Kako bi se trebao

staviti naglasak na učvršćivanje i nadogradnju

standarda kao temelja razvoja položaja

svih radnika Europe? Kako bi se trebala voditi

rasprava, tražiti suglasje o minimalnoj plaći,

skraćenju radnog vremena, godišnjim odmorima,

materijalnim pravima, o svim temeljnim

uvjetima rada pa i mirovinama? Kako bi

se potom trebalo donijeti planove i poduzeti

akcije da se ti standardi putem direktiva i na

druge načine ugrađuju među sve članice Europske

unije, te da se na tim temeljima dalje

gradi bolje sutra za sve radnike Europske unije?

Nažalost, čini se ipak ne.

Čini se da mnogi građani, poslodavci, ali

ni sindikati u Europi nisu spremni na stvaranje

prave Unije. Dok je jug Europe naklonjeniji

razvijanju zajedničkih standarda, sjever

nije. Iz rasprava vođenih i na ovom sastanku,

sindikalna razilaženja se otvoreno očituju u

stavovima sindikata, posebice iz Skandinavskih

zemalja, a koji svoj visoki standard i dostignuća

na neki način čuvaju samo za sebe.

Protive se uvođenju minimalne plaće u Uniji

kao i definiranju drugih standarda, očito iz

bojazni da ti minimumi ne povuku njihovu

visoku razinu na dolje.

UNI Europa kao organizacija dobro zna za

ovakva razilaženja u stavovima, pa je umjesto

otvorene rasprave, mogućih razdora i nadglasavanja

za Konferenciju odabrala jednostavnije,

sigurnije i dobro poznato rješenje – kolektivno

pregovaranje. Da, ponavljamo kolektivno

pregovaranje je temelj sindikalnog rada, no u

2021. godini isključivo kolektivnim pregovaranjem

radnici Europe teško će zajedno naprijed.

Razlike među zemljama su i dalje ogromne,

varira kvaliteta dijaloga, kao i razina prava, a

mnoge zemlje nemaju ni nacionalno ni sektorsko

kolektivno pregovaranje. Šarolikost radnih

prava u zemljama Europske unije upravo podsjeća

na kolektivno pregovaranje na razini pojedinih

poslodavaca. Svaka zemlja jedno poduzeće,

svako poduzeće različita prava i obaveze.

Stoga, svevremeni i univerzalan sindikalni

moto „Naprijed s kolektivnim pregovaranjem“,

koji UNI Europa koristi za svoju aprilsku

Konferenciju, s druge strane bojimo se da

daje i poruku različitim zemljama, sindikatima

i članovima za iduće četiri godine: „Svatko

za sebe“ i „Snađite se sami“. (DH)

Europska unija 2020.

Značajan pad plaća radnika!

U prosincu prošle godine Europska komisija je objavila Godišnje

izvješće „Stanje tržište rada i razvoj plaća u EU u 2020. godini“. U

izvješću se podrobno analizira na koji način je najveća recesija koja

je pogodila Europu od II. svjetskog rata utjecala na tržišta rada država

članica EU.

U izvješću se navodi da je uz porast nezaposlenosti bio prisutan

i pad broja sati rada, u prvom redu zbog korištenja različitih oblika

rada u skraćenom radnom vremenu, te da je došlo do značajnog

pada stope aktivnosti radnog stanovništva. U razdoblju između zadnjeg

kvartala 2019. godine i drugog kvartala 2020. godine broj sati

rada radnika u EU pao je za gotovo 11%. Uz to su ozbiljnost recesije

i ograničavanje mobilnosti radnika doveli mnoge nezaposlene

građane do neaktivnosti na tržištu rada, a oko 6 milijuna građana

ostalo je neaktivno na tržištu rada.

U drugom kvartalu 2020. godine u državama članicama EU došlo

je do značajnog pada plaća koje su bile za oko 5% niže od razine

plaća koje su radnici EU ostvarivali 2019. godine, što predstavlja najveći

pad plaća od kada se bilježe takvi zbirni podaci na razini EU.

Do pada plaća je došlo uglavnom zbog korištenja mjera rada u skraćenom

radnom vremenu radi očuvanja radnih mjesta jer su radnici,

koji su koristili navedene mjere, u prosjeku dobivali manju plaću jer

im je država nadoknađivala samo jedan dio plaće, ali ne cijelu plaću

za sate koje radnici nisu odradili. Do najvećeg pada plaća radnika

došlo je u Italiji, Francuskoj i Belgiji, ali to su ujedno države u kojima

je zabilježen i najveći pad broja odrađenih sati radnika.

No unatoč takvom padu plaća, nominalni troškovi rada (plaće

koje su usklađene s produktivnosti) su u prosjeku porasli po stopi

od 6% u prva dva kvartala 2020. godine.

(MK)

grafiCar & MEDIJI

11


VIJESTI

Središnji odbor NHS-a

Potresna sjednica

Središnji odbor Nezavisnih hrvatskih sindikata

(NHS) održao je svoju 77. sjednicu 29.

prosinca 2020. s početkom u 10,00 sati videokonferencijom

preko Zoom platforme.

Središnji odbor je prvotno razmatrao rezultate

poslovanja NHS-a u 2020. godini te

Financijski plan za 2021. Može se sumirati da

je financijsko poslovanje NHS-a bilo stabilno,

blago iznad pozitivne granice i unatoč situaciji

vezanoj uz Covid-19 krizu, te da se u idućoj

godini i dalje predviđa stabilno poslovanje

na granici pozitivnog, a što je i primjereno

neprofitnoj organizaciji.

Ne protiv, za promjene Zakona o radu

Centralna točka sjednice bila je vezana uz

izmjene Zakona o radu. Predsjednik NHS-a

Krešimir Sever dao je detaljan pregled o pozadini

i dosadašnjem tijeku pregovora, a koji su

usporeni i zastali zbog dodatnih epidemioloških

mjera s krajem 2020. godine.

U raspravi je predsjednik našeg Sindikata,

Darije Hanzalek naglasio kako je važno usporiti

tijek pregovora, te ih iz parcijalnih pregovora

kakve žele provesti poslodavci po pitanjima

koja im odgovaraju, vratiti u sveobuhvatne

pregovore o Zakonu o radu. I sindikati i radnici

imaju mnogo toga za reći o ovom Zakonu. Važno

je i dovršiti materijale radne grupe NHS-a o

Zakonu o radu, raspraviti ih i uskladiti s ostalim

središnjicama, kako bi sindikati bili spremni

Nastavlja se trend pada broja ovršenika

Iz Fine podsjećaju da su nakon isteka šestomjesečne mjere, kojom je hrvatska Vlada odgodila

otplatu dugova fizičkih osoba prema vjerovnicima, 19. listopada 2020. g. nastavili s provođenjem

ovrha na novčanim sredstvima ovršenika. Krajem lanjskog prosinca tako je zbog neizvršenih

osnova za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bilo evidentirano 231.602

potrošača ili 2,7 posto manje u odnosu na ožujak 2020. godine te 5.709 potrošača ili 2,4 posto

manje nego na kraju prosinca 2019. g. Glavnica njihova duga iznosila je 16,96 milijardi kuna,

što je za 400 milijuna kuna ili 2,4 posto više u odnosu na ožujak 2020. te 100 milijuna kuna ili

0,8 posto više u odnosu na prosinac 2019. godine. Dug po kamatama iznosio je 6,3 milijarde

kuna. Najveći dio duga potrošača, 5,2 milijarde kuna bez kamata, odnosio se na dug potrošača

prema bankama kao vjerovnicima.

(MM)

12 grafiCar & MEDIJI

nastupiti s jednim što više zajedničkim materijalom,

te u nastavku pregovora preuzeti inicijativu.

Sindikati moraju ove pregovore voditi

„Ne protiv“ promjena koje predlažu poslodavci,

nego „Za promjene“ koje traže radnici. Većina

građana želi promjene Zakona o radu, ali na

bolje za radnike. To se ne smije ispustiti iz vida.

Uz naglasak važnosti razgraničenja i reguliranja

prava članova i nečlanova sindikata,

ostali članovi Središnjeg odbora podijelili su

slična razmišljanja.

Potres prekinuo sjednicu

Konačni zaključak je izostao, jer se za vrijeme

sjednice tog 29. prosinca u 12,19 sati

snažno zatresla zemlja u centralnoj Hrvatskoj

i šire. Na ekranu i videokonferencijskom linku

moglo se doslovce vidjeti kako se zatreslo na

svim adresama u Hrvatskoj. Tih pola minute

naš Dom Sindikata u Zagrebu tresao se i ljuljao

poput kutije šibica, od prizemlja do petog kata,

a potom se još i duže sve ljenije valjao kao brod

koji ulazi u mirno more. Potresna sjednica nije

donijela novih šteta u našem Domu, ali kao što

smo, nažalost, kasnije saznali, nanijela je ogromnu

štetu i stradanja u Banovini.

Unatoč potresu, ujednačena rasprava sa

sjednice o važnosti zajedničkog i spremnog

sindikalnog nastupa vezano uz izmjene Zakona

o radu svakako se nameće kao njezin zaključak.

(DH)

Izmjene Ovršnog zakona

Proširuje se

opseg primanja

koja su izuzeta

od ovrhe

Zakon o izmjenama i dopunama

Ovršnog zakona stupio je na snagu.

Zakonom se između ostalog proširuje

opseg primanja koja su izuzeta ovrhe.

Izmjene koje su bitne za radnike su

sljedeće:

- novčane paušalne naknade za podmirivanje

troškova prehrane radnika,

prigodne nagrade (božićnica, naknada

za godišnji odmor i sl.), novčane

nagrade za radne rezultate i drugi

oblici dodatnog nagrađivanja radnika,

nagrade radnicima za navršene godine

radnog staža do propisanih iznosa

do kojih se ne smatraju oporezivim

primicima

- dnevnice za službena putovanja u

tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za

rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu

- sindikalne socijalne potpore koje

članovima Sindikata na temelju važećih

propisa isplaćuje Sindikat

- nagrade učenicima i studentima te

troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika

učenicima.

Podsjećamo na primanja izuzeta od

ovrhe koja su bila propisana Ovršnim

zakonom i prije stupanja ovog na snagu,

te vrijede i dalje:

- primanja po osnovi privremene nezaposlenosti

- primanja po osnovi doplatka za djecu

- rodiljne i roditeljske novčane potpore

- naknada troškova za službeno putovanje

i naknada troškova prijevoza na

posao i s posla do propisanih iznosa

koji se ne smatraju oporezivim primicima

po osnovi nesamostalnog rada

- dar za djecu do 15. godine života i

potpora za novorođenče do propisanih

iznosa koji se ne smatraju oporezivim

primicima po osnovi nesamostalnog

rada

- naknada za saniranje posljedica štete

od katastrofa i elementarnih nepogoda

- potpore zbog invalidnosti radnika i

neprekidnog bolovanja radnika duljeg

od 90 dana, potpore za slučaj smrti

radnika i smrti člana uže obitelji radnika,

do propisanih iznosa koji se ne

smatraju oporezivim primicima po osnovi

nesamostalnog rada. (MM)


30

Potpora zbog

elementarne nepogode

Nakon razornog potresa koji je 29. prosinca 2020. g. pogodio područje Banovine

i u kojem su deseci tisuća objekata potpuno uništeni, proglašena je elementarna

nepogoda na pogođenom području. Ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a

i šire, nesebično pomažu stanovnicima pogođenih područja. Među njima su i

poslodavci koji žele pomoći svojim radnicima koji imaju prebivalište na potresom

pogođenom području. Stoga se postavlja pitanje mogu li to učiniti i na koji

način, a da radnici tu pomoć prime u cijelom uplaćenom iznosu.

Potpora je neoporeziva i ne smatra se plaćom

U skladu s mišljenjem Ministarstva financija proglašenje elementarne nepogode

u određenom gradu (Sisak, Petrinja, Glina) i okolici izjednačava se s proglašenjem

elementarne nepogode od strane Vlade Republike Hrvatske. Potpora

za slučaj elementarne nepogode prirodne katastrofe potresa koju isplaćuju

poslodavci svim svojim radnicima koji su pretrpjeli štetu ne smatra se plaćom,

pod uvjetom da su primici omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu.

Što se tiče iznosa koji se može neoporezivo isplatiti, visina takve potpore nije

ograničena, te ovisi samo o odluci poslodavca. Za isplatu potpore nije propisana

obveza vođenja neke evidencije, te poslodavac može radniku pomoć isplatiti na

njegov zaštićeni račun u cijelosti. No, jasno je da ju treba potkrijepiti odgovarajućom

dokumentacijom kao osnovom za isplatu (npr. zamolba radnika za potporu,

preslika prijave štete nadležnom tijelu, procjena štete i sl.).

Potpora za elementarnu nepogodu u kolektivnim ugovorima

U pojedinim kolektivnim ugovorima koje je potpisao Sindikat grafičara i medija

nalazi se odredba o obvezi ili mogućnosti da poslodavac isplati radnicima

potporu u slučaju elementarne nepogode. Tako, primjerice, Kolektivni ugovor

Odašiljača i veza propisuje da će poslodavac radi uklanjanja posljedica elementarne

nepogode, radnicima koji su time pogođeni isplatiti iznos sukladno svojoj

procjeni. Kolektivni ugovor AKD-a sadrži generalnu odredbu prema kojoj poslodavac

može i u drugim naročito opravdanim slučajevima radnicima isplatiti

solidarnu pomoć. Taj opravdani slučaj bi mogao biti i šteta zbog potresa. U Kolektivnom

ugovoru Tiska stoji da će u slučaju oštećenja stambenog prostora u

prebivalištu radnika u slučaju požara ili elementarne

nepogode, poslodavac tom radniku isplatiti iznos

koji odgovara jednoj prosječnoj mjesečnoj neto

plaći društva u prethodnom mjesecu. (MM)

Šestomjesečni moratorij na ovrhe za

dužnike s potresom pogođenih područja

Hrvatska javnobilježnička komora izvijestila je da zbog iznimnih okolnosti uzrokovanih

potresom na snagu stupa šestomjesečni moratorij na slanje rješenja o ovrsi

građanima na područjima pogođenim potresom. Ministarstvo pravosuđa i uprave

je na temelju ranije proglašenog stanja katastrofe na područjima pogođenim potresom

u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji, Hrvatskoj javnobilježničkoj

komori dostavilo prijedlog postupanja, odnosno donošenja šestomjesečnog

moratorija u ovršnim predmetima. Javni bilježnici će u razdoblju trajanja

moratorija zaprimati prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ali neće

donositi niti otpremati rješenja strankama.

(MM)

Mjere za nestandardne radnike!

Glavni tajnik ETUC-a

uputio pismo

ministrima

U prosincu prošle godine glavni tajnik Europske

konfederacije sindikata (ETUC) Luca Visentini uputio

je zajedničko pismo ministrima rada i financija Bugarske,

Hrvatske, Njemačke, Mađarske i Italije u kojima

je pozvao navedene ministre da poduzmu nužne i hitne

mjere kako bi se poboljšao položaj nestandardnih

radnika i samozaposlenih osoba na tržištu rada. Luca

Visentini u pismu izražava zabrinutost zbog činjenice

da se nestandardnim radnicima kao i samozaposlenim

osobama ne osigurava financijska pomoć za vrijeme

pandemije Covid-19, odnosno da im se osiguravaju

vrlo ograničena sredstva i to samo u određenim sektorima,

u ograničenom iznosu i trajanju navedene

potpore, što za posljedicu ima značajan pad prihoda

te kategorije radnika. Procjenjuje se da je više milijuna

takvih radnika ostalo bez posla i zapalo u siromaštvo.

Glavni tajnik ETUC-a je apelirao na ministra rada

Josipa Aladrovića i ministra financija Zdravka Marića

da mjere za očuvanje radnih mjesta prošire i na nestandardne

radnike i na samozaposlene osobe, podsjećajući

ga da bi socijalni partneri morali biti aktivno

uključeni u dizajn navedenih mjera. (MK)

Potpore produžene

do kraja ove godine

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je da je

potpore za skraćenje radnog vremena produžio

do kraja ove godine, a potpore za očuvanje radnih

mjesta u iznosu do 4.000,00 kuna u djelatnostima

pogođenim koronavirusom dopunio je i

posljedicama katastrofe na potresom pogođenim

područjima za siječanj i veljaču. Ističe se i kako će

poslodavci s područja u kojima je proglašena katastrofa

uzrokovana potresom – Sisačko-moslavačke,

Zagrebačke i Karlovačke županije, bez obzira

na djelatnost i pad prometa, i to u slučaju kad su

zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodni procesi

bitno smanjeni ili onemogućeni, imati pravo

na potporu u iznosu do 4.000 kuna po radniku koji

radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni

dio po radniku prema broju sati rada u nepunom

radnom vremenu.

Objektivni razlozi su, kako se pojašnjava, nastale

štete uzrokovane potresom na poslovnim ili

proizvodnim pogonima i/ili nemogućnost dolaska

radnika na posao na temelju čega se ne može uspostaviti

normalno poslovanje odnosno proizvodnja.

Ministar očekuje da će to biti 20.000 radnika, što je

oko 160 milijuna kuna pomoći za očuvanje radnih

mjesta za prva dva mjeseca ove godine. Izvijestili su

iz HZZ-a i kako se potpora za očuvanje radnih mjesta

u zaštitnim radionicama, integrativnim radionicama

i radnim jedinicama za zapošljavanje osoba s

invaliditetom čija je djelatnost pogođena koronavirusom

nastavlja provoditi do 30. lipnja. (MM)

grafiCar & MEDIJI

13


Aktualno

Algoritamski menadžment

Algoritmi za

regrutiranje

kadrova

Mislili smo da će čovjek odlučivati o sudbini

robota, no vidimo kako robot sve više odlučuje

o sudbini čovjeka. U prošlom broju govorili

smo općenito o Algoritamskom menadžmentu,

a sad ćemo pažnju posvetiti Algoritmima za

regrutiranje kadrova prilikom zapošljavanja.

Jedno od najbrže rastućih područja algoritamskog

upravljanja u svim zemljama

i sektorima gospodarstva je upravo

u području regrutiranja kadrova. Postoji nekoliko

različitih vrsta algoritama koji se koriste

u različitim fazama zapošljavanja:

• Algoritmi tekstualne analize, korišteni u

dizajniranju formulacija oglasa za posao.

• Marketinški algoritmi, korišteni u ciljano

postavljanje oglasa za posao u digitalne medije.

• „Chatbot“ algoritmi, koji se koriste za vođenje

kandidata kroz prijave za posao.

• Algoritmi pregleda životopisa kandidata,

koji skeniraju prijave za posao analizirajući

ključne riječi i tako filtriraju prvu fazu odabira

kandidata koji će uopće biti pozvani na

razgovor te ulaze u daljnje provjere i odabir.

• Algoritmi testiranja, koji koriste testove

temeljene na kompetencijama ili psihometrijske

testove za pružanje daljnjeg filtra za

provjeru kandidata.

• Razne vrste automatiziranih sustava razgovora,

koji mogu postaviti kandidatima unaprijed

snimljena pitanja bez potrebe za ljudskim

ispitivačem i/ili pokušati procijeniti kandidate

na temelju analize izraza njihovih lica,

glasa ili odgovora koje oni daju.

• Automatizirane provjere životopisa

odnosno prošlosti potencijalnih zaposlenika,

koji čak provjeravaju kandidate

ili skeniraju njihove povijesti društvenih

medija kako bi tražili problematične pokazatelje.

Algoritmi pregleda životopisa

Algoritam pregleda životopisa je najrasprostranjeniji.

Mnoge velike tvrtke

već sada automatski odbijaju većinu životopisa

u fazi automatskog pregleda,

prije nego što preostale kandidate uopće

14 grafiCar & MEDIJI

kontaktiraju i provjere ljude koji aktivno sudjeluju

u procesu zapošljavanja.

Rastuća popularnost ovih alata je razumljiva.

Ogroman opseg i brzina računalnih

mogućnosti aplikacija s jedne strane, te s

druge strane bezbroj ponuda i podataka koje

mnoge velike tvrtke dobivaju od sve globaliziranije

radne snage. Tvrtke, međutim, moraju

voditi računa da poštuju sve relevantne

zakonske zahtjeve za transparentnošću i mogućnosti

žalbe na automatizirano donošenje

odluka pri zapošljavanju, a posebno članak

22. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka

(GDPR) koji zabranjuje „podložnost odlukama

koje se temelje isključivo na automatiziranoj

obradi, u cijeloj Europskoj uniji.“

Najveća zabrinutost izražena u vezi s automatiziranim

pregledom životopisa tiče se

pitanja pristranosti. Neke tvrtke koje su eksperimentirale

s ovom tehnologijom uvidjele

su da su njihovi algoritmi negativno pristrani

prema ženama, etničkim manjinama ili drugim

zaštićenim skupinama. Najistaknutiji

slučaj bio je u Amazonu 2014.-2017., gdje je

tvrtka obučila algoritam za provjeru životopisa

na temelju profila uspješnosti njihove

postojeće radne snage. Nažalost, algoritam je

primijetio da su većina zaposlenika u trenutačnim

podacima o radnoj snazi ​muškarci i

naučio se stoga preferirati muške kandidate

za posao.

Ključna lekcija, međutim, nije da su algoritmi

diskriminatorni, rasistički, seksistički ili

na bilo koji drugi način pristrani, već da ljudi

jesu. Razlog zašto su ovi primjeri pošli po

zlu je taj što su algoritmi dobivali podatke

iz stvarnog svijeta koji su već bili zaprljani

pristranošću od strane ljudi. Ljudi su savršeno

sposobni pokazati užasne pristranosti

(bilo svjesne ili nesvjesne), vlastitim odlukama

o zapošljavanju. U jednom eksperimentu

iz 2004. godine, u kojem je korišteno ljudsko

zapošljavanje u SAD-u, istraživači su otkrili

da su testni životopisi poslani s anglosaksonskim

zvučnim imenima na vrhu dobili 50

posto više ponuda za intervjue od identičnih

životopisa s imenima koja zvuče „crno“.

Ako se odgovorno koristi, algoritamski

pristup odlučivanju koje će kandidate provesti

na intervju zapravo može pomoći u smanjenju

ukupne pristranosti i pružiti kandidatima

iz nepovoljnog okruženja veće šanse

za pošteno saslušanje. Međutim, da bi

to postigle, tvrtke trebaju biti izuzetno

oprezne pri razvoju ili kupnji novih algoritamskih

alata te ključnim varijablama

za njihov rad. Minimiziranje svih

ovih pristranosti svakako je poželjno,

ali matematički je nemoguće donositi

odluke za većinu stvarnih karakteristika

koje su podjednako „poštene“ prema

svim definicijama. Tvrtke moraju

voditi otvorene rasprave o tome kako

će procijeniti pravednost odluka svojih

algoritama, uključujući radnike i

predstavnike njihovih sindikata u tim

raspravama.


30

Algoritmi testiranja osobnosti

Rizik od diskriminacije možda je još teže

prevladati kada je riječ o korištenju testiranja

osobnosti (ponekad opisanog kao

psihometrijsko testiranje). To je još jedan

trend u zapošljavanju koji je sve popularniji.

U ponudi su razne vrste testova osobnosti,

koji tvrde da pomažu tvrtkama da pronađu

„dobar par“ s njihovom korporativnom kulturom.

Iako se na prvi pogled čini razumnim da

tvrtke žele dati prioritet kandidatima koji se

čine savjesnima, organiziranima ili smirenima

pod pritiskom, ovakve procjene mogu

ozbiljno naštetiti izgledima za zapošljavanje

ljudi, na primjer, s određenim vrstama mentalnog

zdravlja, koji se bore položiti testove

ličnosti. To je potencijalno nezakoniti oblik

diskriminacije zbog invalidnosti u nekim zemljama.

Ove vrste testova također će vjerojatno biti

kulturno neosjetljive, potencijalno diskriminirajući

podnositelje zahtjeva iz različitih pozadina

od onih koji su napisali softver. Ovo

je općeniti problem mnogih vrsta algoritama

za upravljanje – ako su dizajnirani i

testirani na grupi homogene rase, kulture,

dobi ili spola, vjerojatno neće funkcionirati

kako je predviđeno kada se primjenjuju

na raznolikiju populaciju.

Algoritmi procjene na igranju uloga

Neke tvrtke također koriste ono što opisuju

kao „procjenu temeljenu na igrama uloga“,

koja navodno testira vještine rješavanja

problema. Iako bi to moglo biti u vezi s prikladnošću

kandidata za određene poslove,

postoje rizici da tvrtke požuruju prihvatiti

te alate za uloge u kojima ove vrste testova

često zapravo nisu relevantne i služe samo

za diskriminaciju onih koji bi se mogli boriti

s određenim formatom testa.

Još jedna mana ove vrste algoritamskog

pristupa u probiranju životopisa koja postaje

sve raširenija i iskrivljuje postupak

prijave u korist onih podnositelja zahtjeva

koji mogu „izigrati sustav“. Usluge profesionalnog

podučavanja i pisanja životopisa

pomažu kandidatima da postave istaknute

ključne riječi koje algoritmi vjerojatno traže.

Neki čak koriste još sumnjivije trikove poput

umetanja dodatnih vještina i ključnih riječi u

bijeli tekst koji je nevidljiv oku za čitatelje, ali

ih uzimaju u obzir algoritamski alati i u skladu

s tim ocjenjuju životopis.

Algoritmi provjere prošlosti

kandidata

Posljednjih nekoliko godina također su

započeli komercijalni algoritmi za provođenje

provjere prošlosti kandidata u nekim industrijama.

Kao i kod većine algoritamskog

upravljanja, aplikacije poput Checkra sada

se rutinski koriste za pružanje osnovnih provjera

za vozače Ubera i Lyfta. Druge tvrtke

poput Fame nude automatizirane provjere

prošlosti povijesti društvenih medija kandidata

za posao za širok raspon tvrtki, od financija

do maloprodaje i tehnologije. Očito

je da bi se ova vrsta skeniranja povijesti društvenih

medija ljudi nekima mogla činiti neugodno

nametljivom.

Algoritmi automatiziranih intervjua

Od svih algoritama zapošljavanja, njihovo

uvođenje i u fazi razgovora s kandidatom

vjerojatno je najproblematičnije. Iako se algoritmi

još uvijek rijetko koriste kao donositelji

odluka u završnoj fazi zapošljavanja,

neke velike tvrtke kreću se prema automatiziranom

prvom intervjuu, a tek zatim se

pristupa drugim intervjuima koje vode ljudi

ovlašteni za konačan odabir s kandidatima

koji uđu u uži izbor.

To je područje najveće kontroverze, gdje

su mnogi stručnjaci skeptični te upozoravaju

da su rizici od pristranosti i diskriminacije

ovdje najveći. Softver HireView koji koriste

velike tvrtke kao što su Unilever, Vodafone,

PwC i Hilton koristi se za olakšavanje automatiziranih

razgovora za posao i uključuje

značajke skeniranja lica koje se mogu koristiti

za ocjenjivanje kandidata na temelju

algoritamske procjene njihovih izraza lica.

Ove su vrste proizvoda kao i softver za prepoznavanje

glasa AC Global Risk podvrgnuti

značajnim kritikama. Na primjer, polje prepoznavanja

lica suočeno je s pitanjima rasne

diskriminacije zbog odsutnosti „nebijelih

lica“ u većini podataka o treningu u algoritmu.

Postoje i pozitivne strane

Algoritmi nemaju samo negativnih strana.

S druge strane, upotreba algoritama u ranoj

fazi procesa zapošljavanja nudi značajne

mogućnosti za poboljšanje pravednosti i

iskustva u zapošljavanju kandidata. Softver

za tekstualnu analizu tvrtki poput Textio ili

čak besplatne web-stranice Gender Decoder

tvrtke Kat Matfieldxi može skenirati oglase

za posao za potencijalno kodirane riječi koje

bi mogle biti neugodne za kandidate određenog

spola, dobi ili drugih karakteristika.

Ovakav pristup, koristeći algoritme za proaktivno

traženje i pomoć u uklanjanju diskriminacije,

jedna je od najpozitivnijih primjena

tehnologije na zapošljavanje.

Na kraju, program nema osjećaje i osobnosti

te algoritmi često mogu biti jamac

i veće transparentnosti, nego kad iste podatke

obrađuje čovjek. Dobro znamo što pri

zapošljavanju u našoj sredini može značiti

„ljudski faktor“. Ono što je presudno jest da

algoritmi koji obrađuju podatke već u startu

moraju biti postavljeni ispravno, pošteno

i pravedno.

(Pripremio: DH)

Ključne točke za predstavnike radnika

• Algoritmi korišteni rano u procesu

zapošljavanja, posebno u pomaganju

pisanja i oglašavanja poslova

te vođenja kandidata kroz postupak,

najvjerojatnije će poboljšati

iskustvo kandidata za posao.

• Upotreba algoritama za pregled

životopisa može biti korisna kada

je velik broj prijava. Kada se to

dobro koristi može se i smanjiti

pristranost, ali neoprezna uporaba

može umjesto toga povećati pristranost.

• Tamo gdje se algoritmi strojnog

učenja koriste u zapošljavanju,

mora se imati na umu – ako su

podaci o obuci rezultat pristranih

ljudskih prosudbi tada će i algoritam

naučiti prikazivati ​iste pristranosti.

• Internetski testovi trebaju biti usmjereni kompetencijama i vještinama relevantnim za

predmetni posao. Osobni i psihometrijski testovi u osnovi su subjektivni i diskriminiraju.

• Sindikati bi trebali osporiti i odbiti upotrebu softvera koji tvrdi da se pouzdanost ili kvaliteta

kandidata može procijeniti skeniranjem lica ili analizom glasa.

• I za kandidate za posao i za sindikate trebala bi postojati transparentnost u pogledu toga

gdje se koriste algoritmi za zapošljavanje. Sindikati bi također trebali imati pristup informacijama

o kriterijima koji se koriste za ocjenu kandidata i korištenim izvorima podataka.

• Podaci kandidata za posao trebaju se prikupljati samo ako su relevantni za prijavu. Te podatke

treba sigurno čuvati i obrađivati, ​te brisati nakon donošenja konačne odluke.

• Automatsko odbijanje kandidata putem algoritamskog zaslona analize životopisa može biti

u suprotnosti s GDPR-om u EU, te uz to i dalje treba biti pod nadzorom ljudskih menadžera.

• Ljudski menadžeri trebaju biti uključeni, nadzirati i moći intervenirati u bilo kojoj fazi

postupka prijave. Sve konačne odluke o prihvaćanju kandidata uvijek treba donositi čovjek.

grafiCar & MEDIJI

15


Aktualno

Hrvatska 2021. godine

Peti krug porezne reforme

P

eti

krug porezne reforme, čija se vrijednost

procjenjuje na oko dvije milijarde

kuna, definiran je istim brojem zakona

– izmjenama i dopunama zakona – o porezu

na dohodak, o porezu na dobit, o PDV-u, o

fiskalizaciji u prometu gotovinom te o financiranju

lokalnih jedinica, a stupio je na snagu

1. siječnja 2021. godine.

Niže stope poreza na dohodak

Svakako su najzanimljivije izmjene Zakona

o porezu na dohodak jer će onima koji

taj porez plaćaju donijeti veću plaću ili mirovinu.

Naime, izmjenama se smanjuju stope

tog poreza – stope od 24 posto na 20, a od 36

posto na 30 posto.

Nema promjena kada je riječ o osnovnom

osobnom odbitku, koji i nadalje ostaje 4.000

kuna, kao ni olakšica za uzdržavane članove

obitelji (npr. za prvo dijete 1.750 kuna, za

drugo 2.500 kuna, itd.). Ne mijenjaju se ni

porezne osnovice pa smanjenje stopa znači

da će se od iduće godine na poreznu osnovicu

do 30.000 kuna mjesečno primjenjivati

stopa od 20 posto, umjesto sadašnjih 24 posto,

a na osnovicu iznad 30.000 kuna stopa

od 30 posto, umjesto sadašnjih 36 posto.

Pretoče li poslodavci te nove, niže stope

poreza na dohodak na plaće svojih zaposlenika,

to bi radnicima značilo porast neto plaće

od desetak do više od tisuću-dvije kuna.

Točan izračun, naime, ovisi o samom iznosu

plaće, olakšicama na uzdržavane članove i

mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.

Projekcije računovođa tako govore da bi,

primjerice, osoba bez uzdržavanih članova u

Zagrebu (u kojem je stopa prireza 18 posto)

s bruto plaćom od 6.000 kuna već na plaći

koju će dobiti u siječnju dobila oko 38 kuna

veću neto plaću, s brutom od 10.000 kuna

gotovo 190 kuna, a 12.000 kuna oko 265

kuna više, itd. Kako raste bruto plaća tako

raste i iznos koji bi zaposlenici dobili s obračunom

po novim, nižim stopama pa će tako,

primjerice, oni s bruto plaćom od 50.000

kuna u siječnju iduće godine dobiti plaću

koja je u netu veća i za 1.840 kuna.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak

smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se

primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih

dohodaka te paušalnog oporezivanja

djelatnosti (kao što su, primjerice, iznajmljivači

stanova ili apartmana).

Zakonske izmjene su definirale i porezni

tretman nacionalne naknade za starije osobe,

koja se uvodi od početka iduće godine i

iznosit će 800 kuna mjesečno. Ta se naknada,

kao i ostale socijalne naknade, neće smatrati

primitkom na koji se plaća porez na dohodak

te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju

prava na osobni odbitak za uzdržavane

16 grafiCar & MEDIJI

članove. Također, plaćom se neće smatrati ni

troškovi cijepljenja protiv zaraznih bolesti

koje poslodavci plaćaju svojim radnicima.

Zakonskim se izmjenama ukida se i oporezivanje

godišnjom stopom od 24 posto

poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne

primitke po osnovi drugog dohotka do visine

peterostrukog iznosa osnovice osobnog

odbitka. Kolokvijalno riječ je o tzv. institutu

malog posla (little job) koji je do sada bio

oporezivan stopom od 24 posto za dodatni

prihod od 12.500 kuna, no od ove se godine

oporezivanje takvog dohotka ukida.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak donose

i određena pojednostavljenja kada je riječ

o prijavama. Tako građani koji iznajmljuju

stan, ako za to sklopljeni ugovor ovjere

kod javnog bilježnika, više neće sami morati

u Poreznu upravu, već će obvezu da taj ovjereni

ugovor pošalju poreznicima imati javni

bilježnici. Ako se, pak, ugovor sklapa bez

ovjeravanja kod javnog bilježnika, građani će

ga i nadalje sami trebati donijeti u Poreznu

upravu.

Novine su vezane i uz mogućnost isplate

primitaka u naravi na osnovi dodjele ili opcijske

kupnje vlastitih dionica koje poslodavci

daju radnicima. Do sada je kriterij za

to bio da te tvrtke moraju imati dobit, a sada

je prošireno i na one koji nisu u dobiti. To je,

kako su obrazložili iz Ministarstva financija,

posebno važno za startup-ove, male tvrtke

koje tek nastaju i koje u prvim godinama

možda nisu ni u stanju ostvariti dobit, ali im

se omogućuje da stimuliraju svoje radnike

kroz dodjelu opcijskih dionica.

Fond izravnanja

Početkom ove godine udjeli općina i gradova

u raspodjeli poreza na dohodak povećavaju

se sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na

20 posto, a udio za decentralizirane funkcije

ostat će 6 posto. Sredstva za fond izravnanja,

koji sada u raspodjeli poreza na dohodak ima

POREZ

udio od 17 posto i puni ga svih 576 lokalnih

jedinica, od iduće će se godine osiguravati u

državnom proračunu.

Porezno rasterećenje mladih

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak

definiranim krajem 2019. godine, a s početkom

primjene od 2020. regulirano je i porezno

rasterećenje mladih, i to umanjenjem

obveze poreza na dohodak za sto posto za

mlade do 25 godina života, a za 50 posto za

one od 26 do 30 godina. Mladi će tu pogodnost

osjetiti ove godine, jer to porezno rasterećenje

ne ide na mjesečnoj plaći, već tek po

godišnjem obračunu poreza na dohodak. To

znači da će mladi, nakon što Porezna uprava

napravi godišnji obračun poreza na dohodak

za 2020. godinu, negdje na ljeto ove godine,

na svoje račune dobiti povrat poreza na dohodak

– da li u stopostotnom ili 50-postotnom

iznosu, ovisi o njihovim godinama.

Porez na dobit

S početkom 2021. na snagu stupaju i izmjene

Zakona o porezu na dobit, kojima

se stopa toga poreza poduzetnicima s godišnjim

prihodom do 7,5 milijuna kuna

smanjuje s 12 na 10 posto. To se smanjenje

odnosi i na sve neprofitne organizacije koje

za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na

dobitak paušalno. A primjenjivat će se u postupku

podnošenja poreza na dobit za 2021.

godinu i nadalje.

Sukladno prijelaznim i završnim odredbama,

poduzetnici koji u ovoj godini ostvare

ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu

već kod izračuna predujma poreza na dobit

za 2021. primijeniti stopu od 10 posto.

Za poduzetnike čiji je godišnji prihod veći

od 7,5 milijuna kuna stopa poreza na dobit

i nadalje ostaje 18 posto. Zakonskim se izmjenama

također s 12 na 10 posto smanjuje

i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi

i udjela u dobiti. Također se s 15 posto na

10 posto smanjuje stopa poreza po odbitku

na naknade za nastupe inozemnih izvođača

(umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).

Blagajnički maksimum

S početkom 2021. na snagu stupaju i izmjene

Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom,

prema kojima se više blagajnički

maksimum neće propisivati tim zakonom,

već će ga pravilnikom propisati ministar financija,

i to prema pojedinim kategorijama

poreznih obveznika.

Uz to, početkom godine istječe i prijelazno

razdoblje za fiskalizaciju prodaje putem

samoposlužnih uređaja i obvezu iskazivanja

QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom

računu.

(K)


30

Europski parlament

Jačanje slobode medija u Europi

• Razina slobode medija u Europi je pala;

• Europarlamentarci osuđuju napade na

novinare, posebice od političara;

• Europska komisija mora nadzirati

uplitanje vlada u rad medija te pratiti

transparentnost vlasničkih struktura;

• Nema sredstava EU za medije pod

državnom kontrolom ili političku

propagandu.

To su ukratko zaključci i zahtjevi iz Rezolucije

Europskog parlamenta o jačanju

slobode medija. Europarlamentarci

su s 553 glasa za, 54 protiv i 89 suzdržanih

izglasali razlučivost kojom se traži zaštita

novinara u Europi, rješavanje problema govora

mržnje, dezinformacija i razmotri uloga

platformi.

Parlament je duboko zabrinut zbog stanja

slobode medija u EU i osuđuje nasilje, uznemiravanje

i pritisak s kojima se suočavaju

novinari. Ukazuje na “pokušaje vlada nekih

država članica da ušutkaju kritične i neovisne

medije i podrivaju slobodu i pluralizam medija”.

Europarlamentarci su posebno zabrinuti

stanjem javnih servisa u nekim zemljama

EU, koji su postali “primjer provladine propagande”.

Naglašavaju da su sloboda medija,

pluralizam, neovisnost i sigurnost novinara

presudne sastavnice prava na slobodu izražavanja

i informiranja te da su ključne za

demokratsko funkcioniranje EU. “Sloboda

medija posljednjih se godina pogoršava”,

upozorava tekst, a izbijanje Covida-19 pogoršalo

je to stanje.

Bolje zaštitite novinare,

posebno novinarke

Zastupnici u Europi vide “rastući obrazac

zastrašivanja usmjeren na ušutkavanje novinarki

i novinara”, navodeći i primjere ubojstva

pogotovo istraživačkih novinara. Parlamentarci

pozivaju javne osobe da se suzdrže

od ocrnjivanja i klevetanja novinara, te inzistiraju

na zakonskoj obvezi istrage svih napada,

ističući da su novinarke posebno ranjive i

da im treba pružiti dodatnu zaštitu.

Pretjerana koncentracija

medija prijeti pluralizmu

U rezoluciji se napominje da kada je vlasništvo

nad medijima koncentrirano u rukama

premalog broja ljudi, pluralizam je izložen

riziku, što otežava borbu protiv širenja

dezinformacija. Europarlamentarci zahtijevaju

da zemlje EU poduzmu mjere kako bi

se izbjegla pretjerana koncentracija i zajamčila

transparentnost. Oni kritiziraju vlade

zbog invazivnog miješanja u javno oglašavanje

i jasno stavljaju do znanja da se sredstva

EU ne smiju trošiti na medije ili političku

propagandu pod nadzorom vlade.

Govor mržnje na internetu i

dezinformacije

Zastupnici u Europi žele snažniji pravni

okvir za sprečavanje i borbu protiv sve većeg

govora mržnje na mreži i pozivaju na veću

suradnju između mrežnih platformi i tijela

za provedbu zakona. Naglašavaju da su dobrovoljne

akcije platformi “potrebne, ali još

uvijek nedovoljne” u borbi protiv dezinformacija,

ilegalnog sadržaja i stranog uplitanja.

Ipak, oni “ne smiju postati privatni cenzori”,

a uklanjanje ilegalnog sadržaja mora biti

podložno zaštitnim mjerama. (K)

Međunarodna organizacija rada (ILO)

Bolja zaštita radnika koji rade od kuće

Radnici koji rade

od kuće trebaju bolju

zakonsku zaštitu,

poručila je Međunarodna

organizacija

rada (ILO), u kontekstu

pandemije

Covida-19 zbog

koje jača taj trend. UN-ova agencija procijenila

je u izvješću da je 20 posto radnika

u svijetu bilo prisiljeno raditi od kuće na

prvom vrhuncu pandemije u prvim mjesecima

prošle godine. Prije pandemije, od

kuće je radilo 260 milijuna radnika, što

je 7,9 posto globalne radne snage. Gotovo

166 milijuna tih ljudi bilo je u Aziji. U

Europi, zemlje s najvećim brojem radnika

koji rade od kuće su Britanija, Nizozemska,

Finska i Austrija.

ILO je u izvješću upozorio da industrijski

radnici koji rade od kuće i radnici koji

od kuće rade za digitalne platforme imaju

slabije socijalno osiguranje. Propise o socijalnom

osiguranju često se ne provodi pravilno,

a mnogi takvi radnici ga ni nemaju

jer su klasificirani kao samozaposleni. ILO

je utvrdio i da radnici koji rade od kuće

zarađuju bitno manje od ostalih radnika,

čak i kad se isključe čimbenici kao što su

dob, obrazovanje i radno mjesto. Prijete im

zdravstveni rizici, izostanak pristupa osposobljavanju

te poteškoće prilikom pridruživanja

sindikatima. Kako bi se riješilo te

probleme, tim radnicima treba omogućiti

pravedne plaće, socijalno osiguranje i regulirano

radno vrijeme.

(MM)

grafiCar & MEDIJI

17


VIJESTI

Većina članova Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog

parlamenta usvojila je rezoluciju kojom se traži da članice

EU moraju osigurati radnicima pravo na učinkovito prekidanje

veze, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog

vremena, te pozvala Europsku komisiju i na pripremu direktive

zato što to pitanje nije izrijekom inkorporirano u pravo EU.

U objašnjenjima za ovakvu inicijativu pozivaju se i na stavove

zastupnika u Europskom parlamentu koji također ukazuju na

sve izraženiju potrebu da mogućnost isključivanja s posla bude

temeljno pravo, da radnicima bude dopušteno da se bez ikakvih

posljedica mogu suzdržati od radnih zadataka, telefonske i komunikacije

putem e-maila nakon isteka radnog vremena. Prema

podacima Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih

uvjeta Eurofond, od izbijanja pandemije u članicama EU više od

trećine zaposlenih radi od kuće.

Kultura „uvijek uključenosti“ i sve veće očekivanje da bi radnici

trebali biti dostupni u bilo kojem trenutku mogu negativno

utjecati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, fizičko

i mentalno zdravlje i dobrobit, tvrdi Odbor za zapošljavanje.

Hrvatska je po Eurostatovom istraživanju iz 2019. inače bila

na samom začelju EU po učestalosti rada od kuće. Prije pandemije

je od kuće uvijek radilo samo 1,9 posto, a ponekad 5 posto

zaposlenih. No, ne postoje istraživanja koliko radnika poslodavci

kontaktiraju izvan radnog vremena.

Najviše je „labavo“ radno vrijeme izraženo u sektoru nekretnina

i komunikacija, no obuhvaća i razna administrativna i tehnička

zanimanja.

(MM)

18 grafiCar & MEDIJI

EU donosi rezoluciju

Nakon radnog

vremena se ne

javljamo šefu

S radom od kuće i kod nas veće očekivanje

da smo uvijek dostupni

Prijavite problem,

pitajte pravnika

Imate problem ili pitanje vezano za vaš radni odnos? Nije vam

jasan ugovor o radu, odluka poslodavca, nemate odgovarajuće

radno vrijeme, ne možete ostvariti odmore, nije vam isplaćena

odgovarajuća plaća, ne poštuje se zaštita na radu, ili je povrijeđeno

neko drugo pravo. Slobodno nam se obratite i direktno!

Rado ćemo u što kraćem roku dati odgovor na vaša pitanja i

pružiti pravnu pomoć. Upravo pravovremena informacija može

biti ključna za ostvarenje i očuvanje radnih prava. Obratite se odmah

po nastanku otvorenih pitanja i saznanju o kršenju prava.

Prvu pomoć u obliku kratkih informacija pružamo svim radnicima.

Naravno, punu radno-pravnu zaštitu, od detaljnog informiranja,

posredovanja, do zastupanja pred radnim sudovima

i drugim tijelima, pružamo besplatno samo našim članovima.

Broj telefona: 01 4501 471

E-mail: matea.mikic@sindikat-graficara.hr

Umirovljenici oprez!?

Mnoge, naročito umirovljenike, zbunjuju dva ugovora slične namjene

– doživotno i dosmrtno uzdržavanje. Razlika je u trenutku

smrti. Razlikuju se po tome može li pružatelj uzdržavanja „čekati“ da

vlasnik nekretnine ili ušteđevine umre prije raspolaganja njegovom

imovinom (doživotno) ili želi tu imovinu sad i odmah (dosmrtno).

Odnosi između pružatelja uzdržavanja i primatelja uređeni su

Zakonom o obveznim odnosima.

Kazneni pak zakon poznaje drugu vrstu ugovora... lihvarski. Takav

ugovor se sklapa s osobom koja je u nuždi i ima smanjenu sposobnost

rasuđivanja, a korist koju izvuče „jači igrač“ u nesrazmjeru

je s onim što je toj slabijoj osobi pružio.

Zvuči poznato. Pučka pravobraniteljica provela je istraživanje na

uzorku od 500 osoba starijih od 65 godina. Više od 70% nije znalo

za razliku između tih ugovora. Moramo djelovati i kao obitelj, kao

susjedi, prijatelji. Ako čujemo da neka starija osoba razmišlja o sklapanju

takvih ugovora, potrudimo se da ima što više informacija.

Kazneni zakon

Lihvarski ugovor

Članak 242.

(1) Tko iskorištavajući nuždu, neiskustvo, lakomislenost, smanjenu

sposobnost rasuđivanja ili znatnu slabost volje druge osobe

primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist

koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on dao, učinio ili se

obvezao dati ili učiniti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.


Umjetna inteligencija prijeti

krađom brojnih poslova

Britanski parlament objavio je izvješće koje potvrđuje da će automatizacija

utjecati na gubitak povećeg broja radnih mjesta, odnosno da će stvoriti

potrebu za konkretnijim potezima u smjeru prekvalifikacije, edukacije

i ostalog što bi zaposlene trebalo učiniti vještijima za određeni posao. Jer,

ako se zaposleni ne educiraju i općenito ne prilagode novim uvjetima, teško

će pronaći novi posao. Naime, ovaj posao koji sad rade možda više neće

biti namijenjen njima, a čini se da alternativa za njihovu situaciju jednostavno

još uvijek ne postoji. Dakle, tehnološki napredak se ostvaruje, velike

kompanije koje imaju koristi od njega također napreduju, ali radna snaga će

patiti. U ovom trenutku, a to se odnosi na Veliku Britaniju, svega 17 posto

zaposlenih potvrdilo je da prolazi potrebne edukacije kako bi se prekvalificirali

i pripremili za novu situaciju. Na globalnoj razini, prosjek je 38 posto.

Najgore od svega jest to što zaposlenima nedostaju osnovne digitalne vještine.

Samo 19 posto od 3600 ispitanih individualaca u Velikoj Britaniji ne zna

kako koristiti internetski preglednik. Istovremeno, umjetna inteligencija ubrzano

napreduje i dok je u 2015. na području Velike Britanije u tu tehnologiju

uloženo 326 milijuna dolara, prošle godine investirano je 1,73 milijarde dolara.

Dakle, sve više organizacija u svoje poslovanje uvodi umjetnu inteligenciju,

automatizaciju i sve što se veže uz to. A radna snaga stagnira ili zaostaje. (MM)

Ukida se plaćanje

gotovinom

Je li pandemija ubrzala prelazak na kartične i digitalne

oblike plaćanja pogurnuvši gotov novac bliže ukidanju?

Stvari se razlikuju od zemlje do zemlje, skandinavske

su daleko odmakle, a zagovornici ukidanja gotovine već

nekoliko godina prognoziraju da će za desetak godina

gotov novac nestati iz optjecaja te će dodati da su čak i

gotovom novcu skloni Nijemci u prošloj godini u trgovinama

56 posto prometa ostvarili bezgotovinskim plaćanjem.

Njemačka je negdje na sredini ljestvice plaćanja

bezgotovinskim oblicima, u Luksemburgu, Francuskoj ili

Estoniji ljudi češće plaćaju karticama.

U Švedskoj 82 posto ljudi u međuvremenu plaća bezgotovinski,

a u Hrvatskoj se toliko izdanih računa platilo

gotovim novcem u pretprošloj godini. U Švedskoj i Danskoj

govori se o ukidanju gotovine do 2030. godine. Danci

su omogućili trgovcima, benzinskim crpkama i restoranima

da više ne primaju gotovinu. To bi trebalo smanjiti

troškove tvrtki te im povećati produktivnost. U većini

švedskih gradova karte u javnim autobusima ne mogu se

kupiti gotovim novcem, sve je više trgovina koje primaju

samo kartice, neke su banke prestale s gotovinom, a ima i

crkava u kojima se lemozina daje karticama.

U Hrvatskoj, gdje je slično kao u Njemačkoj, gotov novac

uvijek bio na cijeni, broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija,

kako kažu iz Hrvatske narodne banke, u posljednjih

se pet godina povećao za 58 posto, dok se vrijednost

nacionalnih kartičnih platnih transakcija povećala za 47

posto i dodaju da su preklani obveznici fiskalizacije ukupno

izdali 2,4 milijarde računa vrijednih 195,7 milijardi kuna.

Čak 82 posto tih računa plaćeno je gotovim novcem, 16

posto karticama i dva posto ostalim načinima. (MM)

Projekt njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW)

Primaju 1.200 eura mjesečno

naredne tri godine, bez ikakvih uvjeta

30

Zamislite situaciju: radite li ili ne, država vam svakog mjeseca uplati

1.200 eura. Nije fantastika, nego njemački eksperiment za koji se

javilo dva milijuna građana. Prema pisanju Deutsche Wellea, riječ je

o istraživačkom projektu osnovne plaće njemačkog instituta za ekonomska

istraživanja (DIW) i zaklade udruge Moja osnovna plaća.

Sudionici će od siječnja primati 1.200 eura mjesečno naredne

tri godine, bez ikakvih uvjeta, a mogu zarađivati i sa strane. Cilj

je odrediti kakve bi posljedice prihod imao za sudionike i njihov

položaj u društvu. “Ova studija je golema šansa da se u socijalnoj

realnosti provedu sve teoretske rasprave o bezuvjetnoj osnovnoj

plaći”, kaže voditelj istraživanja Jürgen Schupp napominjući da žele

utvrditi bi li isplata u dužem razdoblju dovela do bitne promjene u

načinu ponašanja i osjećajima.

Primamljiva pomisao

Ideja nije nova, s njom su se poigravale mnoge regije i gradovi.

Finska je nedvosmisleno zaključila da osnovna plaća ne bi donijela

promjene u nezaposlenosti, a Švicarci su na referendumu glatko

odbili tu, za mnoge, vrlo primamljivu pomisao. Premda bi prvi instinkt

većine ekonomista vjerojatno išao u smjeru da je cijela ideja

apsurdna, ona nosi niz implikacija. Kako bi život pojedinca izgledao

bez egzistencijalne nesigurnosti? Što bi to značilo za njegov psihološki

profil i ponašanje? Bi li

bilo više poduzetnika i inicijative?

Kako bi posljedično izgledalo

društvo i vrijednosti koje

ono njeguje? I, posljednje, ne

manje bitno: a tko bi to platio?

Za naše prilike

znanstvena fantastika

“Takve ideje na prvu se čine

lude, zapravo su razumljive jer

je obilježje rada danas nesigurnost.

No, da biste nekome dali,

drugome morate uzeti, što se često zaboravlja. To je, nažalost, realnost”,

a problem je i “efekt okoline”. “Ako netko dobiva 2.000 kuna

(što bi za domaće prilike bilo realnije od njemačkih 1.200 eura) da

ne radi ništa i dane provodi u kafiću, poruka je jasna i brzo bi se

susjedi zapitali zašto bi oni onda radili”. Kod nas se rad ne percipira

kao način socijalizacije, da se osjećamo korisno, već je uglavnom

tlaka. S milijardama manjka u proračunu, za Hrvatsku je takav scenarij

ionako znanstvena fantastika pa nam ostaje maštati, a o rezultatima

društvenog eksperimenta čitati iz njemačkih medija. (K)

grafiCar & MEDIJI

19


RADNO PRAVO

Stanka za vrijeme radnog dana

U

moru drugih instituta koji uređuju radne odnose (sklapanje

ugovora o radu, plaća, godišnji odmor, odredbe o otkazu ugovora

o radu i sl.), pravo na stanku uzimamo kao periferno

pitanje, no ustvari je svakodnevno vrlo važna kako za radnike tako

i za poslodavce. Zamor koji se javlja tijekom radnog dana može negativno

utjecati na kvalitetu rada i psihofizičko stanje radnika. Takvo

stanje može dovesti do smanjene koncentracije radnika i povećanja

razine stresa, što u konačnici dovodi do lošijih radnih rezultata i produktivnosti

radnika. Nažalost, i dalje mnogi poslodavci, a i radnici,

misle kako tih 30 minuta odmora tijekom radnog dana nije bitno i

da im korištenje pauze samo poremeti ritam rada. No, istraživanja

pokazuju mnoge dobrobiti redovnog korištenja stanke. Ono doprinosi

i većem zadovoljstvu radnika. Redovito korištenje stanke pozitivno

utječe i na smanjenje ozljeda na radu. Rizik od nesreća veći je

u slučajevima kada se stanka odgađa prema kraju radnog vremena ili

kada se rijetko koristi.

Pravo na stanku

Pravo na stanku propisano je člankom 73. Zakona o radu u kojem

se određuje da radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog

radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta,

osim ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno. S obzirom na

to da se stanka uračunava u radno vrijeme, ova granica od šest sati

dnevnog rada uračunava u sebe i stanku, tako da ustvari govorimo

o 5 i pol sati efektivnog rada i 30 minuta stanke. Naravno, trajanje

stanke može biti i duže ako poslodavac to omogući, kao što ju može

omogućiti i u slučaju kada radnik radi kraće od 6 sati.

Stanka se uobičajeno koristi

negdje u sredini radnog

vremena. Primjerice,

ako radnik radi od 8 do

16 sati, stanku će koristiti

u pravilu oko 11 ili 12 sati,

no navedeno nije propisano

Zakonom o radu nego je

rezultat dogovora radnika

i poslodavca. No moguć je

i drugačiji način korištenja

stanke. Tako članak 73. stavak

5. Zakona o radu govori

da ako posebna narav

posla onemogućuje prekid

rada radi korištenja stanke,

kolektivnim ugovorom,

sporazumom sklopljenim

između radničkog vijeća i

poslodavca ili ugovorom o

radu uredit će se vrijeme i

način korištenja ovog odmora.

Ako narav posla nalaže, stanka se može odrediti i na drugi način.

No, to ne znači da radnici nemaju pravo na stanku, da se ona ne

mora odrediti. Oni zadržavaju to pravo, samo se uređuje na drugačiji

način.

Primjerice, Kolektivnim ugovorom Tisak propisano je da u slučaju

da pojedinom radniku zbog prirode procesa rada nije omogućeno

korištenje stanke u trajanju od 30 minuta tijekom radnog dana,

poslodavac može skratiti radniku dnevno radno vrijeme. Propisuje

nadalje da ako je narav posla takva da onemogućuje prekid rada radi

korištenja stanke, stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora

u kraćem trajanju. Dakle, radnik u svim tim slučajevima ima

pravo na svoju stanku u trajanju od najmanje 30 minuta, no koristi

je na drugačiji način. Poslodavac to pravo radniku ne može uskratiti,

20 grafiCar & MEDIJI

stoga se radnici ne trebaju bojati ili ustručavati koristiti svoje pravo.

Vezano za višekratno korištenje odmora u kraćem trajanju, jedno

istraživanje pokazuje kako najproduktivniji radnici rade 52 minute,

a zatim koriste stanku od 17 minuta. Ti radnici su efektivno radili

manje od 8 sati, ali su potpuno i učinkovito obavili svoje radne zadatke.

Za vrijeme rada bili su maksimalno koncentrirani, bez praćenja

poruka na mobitelu i društvenim mrežama ili odlaska na stanku

za pušenje. S druge strane, za vrijeme odmora bili su maksimalno

isključeni od rada, bez provjeravanja službene elektroničke pošte ili

obavljanja manjih administrativnih obveza. Istraživanja u zdravstvenom

sustavu također potvrđuju korist kratkih pauza. Redovite kratke

pauze mogu smanjiti psihološki stres i održati učinkovitost bez

potrebe za produljenjem radnog vremena.

Posebni propisi za pojedine kategorije radnika

Posebnim propisima može biti određeno drugačije korištenje

stanke pa, primjerice, vozači određenih kategorija i uvjeta imaju pravo

odnosno obvezu na stanku i u kraćim razdobljima, a stanke im

moraju biti duže. U uvjetima rada na visokim temperaturama nužno

je uzimati stanku od nekoliko minuta barem svakih sat vremena. U

praksi se postavlja pitanje stanke za one radnike koji zbog rasporeda

radnog vremena ili zbog prekovremenog rada nastavljaju raditi preko

8 sati. U pravilu im se nakon neke granice daje pravo na dodatnu

stanku istog ili nešto kraćeg trajanja. Ustalilo se pravilo da radnici

nakon 10 sati rada imaju pravo na dodatnu stanku od 30 minuta. Zakon

o radu dodatno štiti maloljetnike te određuje: Maloljetnik koji

radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakog radnog dana pravo

na odmor od najmanje

30 minuta neprekidno.

Pravilnik o sigurnosti i

zaštiti zdravlja pri radu s računalom

propisuje obvezu

poslodavca da radnicima na

računalu osigura promjenu

aktivnosti. Ako ne postoji

mogućnost promjene aktivnosti

radnika, odnosno

ako radnik nema spontanih

prekida tijekom rada, poslodavac

mu ovisno o težini

radnih zadataka tijekom

svakog sata rada mora osigurati

odmor u trajanju od

najmanje 5 minuta i organizirati

vježbe rasterećenja.

Posebno mjesto zauzima

stanka za dojenje djeteta.

Pravo na stanku za dojenje

djeteta propisano je Zakonom

o rodiljnim i roditeljskim potporama. Radnica koja doji dijete

tijekom rada u punom radnom vremenu ima pravo na stanku za dojenje

djeteta u trajanju od 2 sata dnevno, neovisno od toga koristi li

zaposleni ili samozaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete neko

drugo pravo. Pravo se može koristiti jednokratno ili dva puta tijekom

dana sve dok dijete ne navrši godinu dana života. Vrijeme provedeno

na stanci za dojenje ubraja se u radno vrijeme.

Zakon o radu određuje i prekršajnu odgovornost poslodavca ako

radniku ne omogući korištenje stanki na način i pod uvjetima propisanim

za to. Novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit

će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, a novčanom kaznom

od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za isti prekršaj kaznit će se poslodavac

fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

(MM)


30

Covid-19 kao

profesionalna

bolest

U

skladu sa Zakonom o listi profesionalnih

bolesti (NN 162/98., 107/07.),

profesionalnim bolestima smatraju se

i zarazne bolesti uzrokovane izloženosti na

radu u djelatnostima gdje je dokazan povećan

rizik zaraze. Dakle, oboljeli od koronavirusa

Covid-19, ako ispunjavaju određene

uvjete mogu tražiti priznavanje profesionalne

bolesti.

Izmjenom Pravilnika HZZO-a o pravima,

uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz

obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju

ozljede na radu i profesionalne bolesti predviđena

je mogućnost ostvarivanja prava na

temelju priznate profesionalne bolesti, ako se

radi o zaraznoj bolesti, od datuma nastanka

zarazne bolesti.

To ne znači da će svi zaposleni osiguranici

HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa,

imati pravo na priznavanje profesionalne

bolesti, odnosno na isplatu pune naknade

plaće za vrijeme privremene nesposobnosti

za rad jer je priznavanje profesionalne bolesti

u nadležnosti Službe za medicinu rada Hrvatskog

zavoda za javno zdravstvo, koja svaki

pojedini slučaj vještači u skladu s pravilima

struke ovisno o medicinskoj dokumentaciji i

o profesionalnoj ekspoziciji.

Postupak prijave

Radnik kojem se utvrdi zarazna bolest

uzrokovana Covidom-19, a radi na radnom

mjestu na kojem se smatra da postoji povećan

rizik zaraze Covidom-19, treba se javiti nadležnom

specijalistu medicine rada i dostaviti

mu potrebnu dokumentaciju na temelju koje

će se provesti dijagnostički postupak sukladno

Zakonu o listi profesionalnih bolesti.

Prema smjernicama Hrvatskog društva za

medicinu rada hrvatskog liječničkog zbora,

dijagnostički postupak započinje uvidom u

medicinsku dokumentaciju koja dokazuje da

radnik boluje od zarazne bolesti uzrokovane

Covidom-19, kao što je:

• Laboratorijska dokumentacija sukladno

uzetom biološkom materijalu za dokazivanje

infekcije

• Klinička dokumentacija – nalazi infektologa

i/ili drugi liječnički nalazi prema potrebi

Postupak se nastavlja dokazivanjem povezanosti

bolesti i izloženosti na radnom mjestu

što uključuje:

a) Uzimanje detaljne radne anamneze neposredno

ili posredno putem službenog opisa

poslova ili izvoda iz dokumenta procjene

rizika za predmetno radno mjesto, uz:

• Od poslodavca priloženu listu s istaknutim

obavljenim zaduženjima radnika i službenim

putovanjima u inozemstvo ako ih je

bilo u razdoblju od mjesec dana prije pojave

simptoma bolesti, ili izjavu da je radnik bio

izložen Covidu-19 na mjestu rada za razdoblje

od mjesec dana prije pojave simptoma

bolesti

• Podatke o korištenju zaštitne opreme tijekom

rada u razdoblju od mjesec dana prije

pojave simptoma bolesti

b) Uzimanje detaljne osobne anamneze i

potvrda obiteljskog liječnika o drugim oboljenjima

radnika, ili uvid u ispis osobnog

zdravstvenog kartona radnika ako nije moguće

provesti pregled radnika

c) Uzimanje epidemiološke anamneze o

oboljenju Covidom-19 ukućana i drugih

kontakata izvan radnog mjesta, podatke o

neradnim danima i privatnim putovanjima u

razdoblju od mjesec dana prije pojave simptoma

bolesti (u obliku pisane izjave radnika

ako nije moguće provesti pregled radnika).

Nadležni specijalist medicine rada će nakon

uvida u navedenu dokumentaciju dovršiti

postupak dijagnosticiranja profesionalne

bolesti, tj. dati mišljenje o postojanju profesionalne

bolesti.

Nakon toga, pokreće se postupak utvrđivanja

i priznavanja bolesti za profesionalnu

bolest podnošenjem tiskanice „Prijave o

profesionalnoj bolesti“, koja se podnosi regionalnom

uredu odnosno područnoj službi

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno

boravka osigurane osobe, a može i regionalnom

uredu odnosno područnoj službi

prema sjedištu poslodavca.

Prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja

samostalno osobnim radom obavlja djelatnost

te organizator određenih poslova i aktivnosti

iz članka 16. važećeg Zakona o obveznom

zdravstvenom osiguranju.

Prijava se podnosi po službenoj dužnosti

ili na traženje oboljelog radnika. Ako poslodavac,

odnosno organizator određenih

aktivnosti i poslova ne podnesu prijavu o

profesionalnoj bolesti, prijavu je obvezan

podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine

prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele

osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog

doktora specijalista medicine rada s kojim

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

ima sklopljen ugovor o provođenju specifične

zdravstvene zaštite radnika, a koji je nadležan

za provođenje specifične zdravstvene zaštite

radnika prema sjedištu poslodavca, odnosno

organizatora određenih aktivnosti i poslova.

Zahtjev za priznavanjem profesionalne

bolesti i utvrđivanjem prava iz obveznog

zdravstvenog osiguranja uslijed profesionalne

bolesti može podnijeti i sama oboljela osigurana

osoba, odnosno član obitelji u slučaju

smrti osigurane osobe.

Uz prijavu obvezno se prilaže medicinska

i druga dokumentacija kojom se može dokazati

da je nastanak ozljede, odnosno bolesti

i mjesto nastanka ozljede, odnosno bolesti

uzročno-posljedično vezan uz obvezu i proces

rada, odnosno obavljanja djelatnosti, kao

i druge okolnosti utvrđene Zakonom.

Rok za podnošenje prijave o profesionalnoj

bolesti odnosno zahtjeva je 8 dana od

dana kada je osigurana osoba primila ispravu

zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije

doktora medicine rada u privatnoj praksi

uključenih u mrežu ugovornih subjekata

medicine rada, kojom joj je dijagnosticirana

profesionalna bolest. Osigurana osoba za

koju Hrvatskom zavodu nije podnesena prijava

o profesionalnoj bolesti u roku od tri

godine od isteka naprijed naznačenog roka

gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja

i priznavanja profesionalne bolesti od

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Naknada plaće

U slučaju privremene nesposobnosti za

rad uzrokovane priznatom profesionalnom

bolesti, naknada plaće se ostvaruje na teret

sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja,

od datuma nastanka zarazne bolesti kao profesionalne

bolesti, ali tek kada je zarazna bolest

priznata kao profesionalna bolest. (DH)

grafiCar & MEDIJI

21


COVID-19

Pobijedimo

Covid-19

zajedno!

Pojava Covida-19 početkom 2020. godine

uvjetovala je brojne promjene u

radu i životu usmjeravajući djelovanje

na zaustavljanje širenja virusa u cijeloj Europi

i svijetu. Pandemija Covida-19 jedna

je od najvećih opasnosti za čovječanstvo pa

su nakon početka pandemije, brojne države

i svjetska znanstvena zajednica uložili velike

napore u istraživanje mogućnosti proizvodnje

cjepiva protiv Covida-19. Angažiranost

i napor brojnih istraživača u izuzetno kratkom

roku rezultirali su testiranjem potencijalnih

cjepiva i početkom provođenja potrebnih

ispitivanja.

Odobreno cjepivo Comirnaty,

ostala u postupku

Europska agencija za lijekove utvrdila je

da cjepivo udovoljava visokim europskim

standardima kao i sva druga cjepiva i lijekovi

te je odobrila cjepivo Comirnaty koje

proizvode Pfizer i BioNTech za upotrebu u

zemljama EU te u zemljama europskog gospodarskog

prostora. Djelotvornost tog cjepiva,

ispitivana na oko 40.000 dobrovoljaca

u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, procijenjena

je na oko 95%. Cjepivo je registrirano za

primjenu kod osoba starijih od 16 godina.

Zahvaljujući tome prva cjepiva postala su

dostupna već krajem 2020. u manjim količinama,

a tijekom 2021. godine provest će se

sukcesivno cijepljenje velikog broja ljudi diljem

svijeta.

Hrvatska je do sada naručila 5 milijuna i

905 tisuća doza cjepiva. Milijun doza naručeno

je od Pfizera i BioNTecha, 2,7 milijuna

od AstraZenece, 900.000 doza od

Johnson&Johnsona, milijun doza od Moderne

te 300.000 doza cjepiva CureVac. Dosad

se potvrdilo da je korona vrlo infektivan virus,

a velik broj cijepljenih u SAD-u i Velikoj

Britaniji pokazao je da u osnovi nema značajnijih

nuspojava, osim kratkotrajnih i blagih

manifestacija kao što su umor, glavobolja,

bolno mjesto uboda, malaksalost, slabost,

koje prolaze brzo, što potvrđuje da je cjepivo

sigurno, i da je rizik od cijepljenja zanemariv

u odnosu na rizik od virusa. U slučaju da su

uočene ozbiljne nuspojave, cjepivo ne bi bilo

odobreno.

22 grafiCar & MEDIJI

Kontraindikacije za cijepljenje su akutna

bolest i preosjetljivost na sastojke cjepiva,

o čemu će brinuti liječnici. Trudnoća se

ne smatra kontraindikacijom za cijepljenje,

već dolazi u obzir ako potencijalna korist

nadmašuje potencijalni rizik od cijepljenja,

tj. dolazi u obzir ako trudnica ima čimbenike

koji ju svrstavaju u vulnerabilnu skupinu

za teške oblike Covida-19. Preboljenje Covida-19

nije kontraindikacija za cijepljenje

i osoba se može cijepiti čim ozdravi. Osobe

koje su u karanteni/samoizolaciji kao bliski

kontakti oboljelih mogu se cijepiti ako nemaju

simptome bolesti, ali nije ih preporučljivo

pozivati na cijepljenje radi izbjegavanja

stvaranja bliskih kontakata, da ne bi nekoga

zarazile.

Cijepljenje u Hrvatskoj

Cijepljenje će u Hrvatskoj biti dobrovoljno

i besplatno, ali da bi bilo efikasno, ključno

je da se velika većina građana cijepi. U smislu

zaštite pučanstva, najveću razinu zaštite

pružilo bi cijepljenje cijele populacije, a svakako

treba težiti obuhvatu najmanje 70% populacije,

pa je poželjno da taj postotak bude

što veći. Ako se cijepi manje, bit će manje

osoba zaštićeno i onda postoji veća vjerojatnost

prijenosa bolesti i veći broj zaraženih.

Što se više populacije procijepi, mogućnost

širenja virusa je manja i postiže se kolektivni

imunitet. Pojava mutiranog soja virusa upozorava

na važnost cijepljenja. Iskustvo nas

uči da su nas cjepiva spasila od ospica, tuberkuloze,

difterije, dječje paralize, velikih boginja

i mnogih drugih ugroza. Nema razloga

ne vjerovati da se isti učinak može postići i

cjepivom protiv Covida-19.

Prioritetne skupine za cijepljenje protiv

bolesti Covid-19 obuhvaćaju osobe s povećanim

rizikom od teških oblika bolesti, djelatnike

u zdravstvu te korisnike i djelatnike

pružatelja usluge smještaja osoba starije životne

dobi i odraslih osoba s invaliditetom.

Nakon cijepljenja ovih skupina stanovništva

predviđeno je da se cjepivo ponudi cijelom

stanovništvu prema određenom planu. Cijepljenje

će provoditi liječnici obiteljske (opće)

medicine, liječnici školske i adolescentne

medicine, epidemiolozi, specijalisti medicine

rada i sporta i drugi liječnici. Kod grupnog

cijepljenja većeg broja osoba, cijepiti može

više zdravstvenih radnika (medicinskih sestara/tehničara

ili sanitarnih tehničara/inženjera)

pod nadzorom jednog doktora medicine.

Informiranje, edukacija i

društveni apel

U tijeku je zajednička kampanja Europske

unije pod sloganom „Zajedno kroz krizu” i

glavnom porukom: „Naprijed ne možemo

podijeljeni nego u zajedništvu: s istraživačima,

medicinskim osobljem, znanstvenicima,

učiteljima, prijateljima i susjedima koji djeluju

u pozadini.”

Pokrenuta je i nacionalna informativna

kampanja s glavnom porukom „Misli na

druge: cijepi se!”. Cilj hrvatske nacionalne

kampanje je građanima pružiti što više informacija

o cjepivu, njegovim svojstvima i učincima,

mogućim popratnim neželjenim pojavama

nakon cijepljenja i kontraindikacijama

za cijepljenje, kao i organizaciji i načinima

provedbe programa cijepljenja za sve građane

koji se odluče cijepiti. Kampanja ima dvije

glavne odrednice: informiranje i edukaciju

te društveni apel na solidarnost, empatiju i

altruizam.

Pravovremeno, točno i transparentno informiranje

građana o cijepljenju osnovni je

preduvjet da što veći broj građana, temelje-


30

no na znanstvenim spoznajama, prepozna

važnost cijepljenja te se odluči na cijepljenje.

Kampanjama se nikoga ne nagovara na cijepljenje,

već se pružaju sve potrebne informacije

i apelira na svijest svakog pojedinca o

potrebi solidarnosti s drugim članovima zajednice.

Svatko od nas dio je zajednice, veće

ili manje, ali zajednička budućnost ovisi o

svakome od nas!

Cjepivo znanstvenici smatraju najdjelotvornijom

obranom od Covida-19, a hoćemo

li i kada iz ove situacije izaći kao pobjednici,

ovisi o tome koliko će se građana cijepiti.

Cijepljenje radno aktivne

populacije i dobrovoljnost

Pandemija koronavirusa učinila je velik

šok za svjetsko, europsko, a time i nacionalno

gospodarstvo. U cilju ublažavanja posljedica

donijete su različite mjere pružanja

pomoći onim građanima i sektorima koji su

posebno pogođeni. U sadašnjem i budućem

razdoblju zaštita i očuvanje zdravlja preduvjet

je održivosti gospodarskih aktivnosti i

financija, zdravstvenog sustava i normalnog

funkcioniranja zajednice.

U zauzimanju za sigurno i zdravo radno

okruženje, ali i zbog opće prevencije, značajno

je osvijestiti i važnost cijepljenja radno

aktivnog stanovništva.

Omogućavanjem cijepljenja pojavit će se

pitanje, treba li i smije li cijepljenje biti obavezno

i mogu li poslodavci svojim radnicima

naložiti da se cijepe ako žele zadržati posao

ili ako se žele zaposliti.

Budući da Hrvatska neće donijeti zakon

o obveznom cijepljenju protiv Covida-19,

već je namjera edukativnom kampanjom

usmjeriti građane na dobrovoljnu odluku,

poslodavci ne mogu uvjetovati zaposlenima

obvezu cijepljenja, jer bi to zadiralo u temeljna

ljudska prava i ustavne slobode. Zato

je potreban proaktivan pristup kojim će se

omogućiti osvješćivanje svih o važnosti cijepljenja

i imunizacije.

Što je moguće učiniti u praksi kako

bismo pomogli u borbi protiv ove

pandemije i zaštitili zaposlenike,

a posredno i druge?

Najvažniju ulogu imaju znanje i osviještenost;

svatko mora biti dobro upoznat s načinima

na koji se virus širi, sa simptomima

zaraze, kako smanjiti izloženost na najmanju

moguću mjeru i kako se učinkovito zaštititi

cjepivom.

Osobe koje se cijepe protiv Covida-19 stječu

imunitet od zaraze u doglednoj budućnosti

(za sada iz objektivnih razloga nema empirijske

potvrde o duljini trajanja imuniteta).

Osoba cijepljenjem smanjuje mogućnost da

postane izvor ili prijenosnik zaraze za druge

osobe s kojima dolazi u kontakt.

Na svakom je pojedincu odgovornost da

osobno doprinese zaustavljanju širenja pandemije,

a jedna od značajnih mogućnosti je

i cijepljenje, koje je prilika za potvrdu društvene

odgovornosti svakog poduzetnika, poduzeća

i ustanove aktivnim sudjelovanjem u

borbi suzbijanja pandemije, ističući i ovom

prilikom da su zdravlje i očuvanje radne

sposobnosti radnika vrednote od posebnog

društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.

U radnim sredinama u okviru promicanja

mjera prevencije, zaštite zdravlja i sigurnosti

na radu preporučljivo je uz neposredno angažiranje

poslodavaca, njihovih ovlaštenika

za zaštitu na radu, stručnjaka zaštite na radu,

sindikalnih i povjerenika radnika za zaštitu

na radu, ugovornih timova medicine rada

i osoba zaduženih za upravljanje ljudskim

resursima, organizirati pravovremeno i pouzdano

informiranje radnika o sigurnosti i

efikasnosti cijepljenja te o nezamjenjivoj važnosti

cijepljenja u zaštiti osobnog zdravlja,

ali i zdravlja drugih.

Komunikacijskim aktivnostima nužno je

povećavati razinu i kvalitetu informiranosti

zaposlenih o potrebi cijepljenja, svrhovitosti

cjepiva i njegovim pozitivnim učincima u

zaštiti od zaraze virusom. Koristeći različite

dostupne mogućnosti interne komunikacije

uz pružanje svih stručnih objašnjenja, kao i

materijale (plakate, brošure i spotove), odgovarajućem

odzivu i motivaciji radnika za

sudjelovanje u ovoj opće zdravstvenoj akciji

može pridonijeti u svakoj radnoj sredini i

osobno iskazani stav poslodavaca, nadređenih

rukovoditelja i radničkih predstavnika.

Zasigurno da nitko osobno ne želi oboljeti,

a time i prenijeti bolest drugome u radnoj

sredini ili u svome domu, što je dovoljan razlog

za racionalnu odluku.

Cijepljenje u radnim sredinama

U planiranju provedbe cijepljenja poslodavci

u suradnji sa županijskim zavodima

za javno zdravstvo i županijskim stožerima

civilne zaštite, mogu dogovoriti dolazak

mobilnih timova cjepitelja u njihove radne

sredine, kako bi se cijepljenje provelo na radnom

mjestu u poduzećima, u odgojno-obrazovnim

ustanovama, u drugim ustanovama i

organizacijama.

Cijepljenje ne zahtijeva posebnu žrtvu,

već dobru volju i zajedništvo. Pobjedu nad

virusom treba ostvariti timski u svakom poduzeću,

u svakoj ustanovi, u svakoj radnoj i

životnoj sredini, a time i u cijeloj društvenoj

zajednici.

Prihvaćajući poruku „Misli na druge: cijepi

se!”, budimo odgovorni, jer zdravlje i sigurnost

nemaju alternative!

U aktualnoj situaciji ne zaboravimo na

očuvanje opće zdravstvenog i mentalnog

zdravlja, druge rizike na radu, i trajnu obvezu

sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih

i drugih bolesti povezanih s radom.(VB)

grafiCar & MEDIJI

23


Zapošljavanje

stranaca bez kvota!

Dana 1. siječnja ove godine stupio je na

snagu novi Zakon o strancima koji

donosi određene promjene u uređenju

ulaska, boravka i rada stranaca u Republici

Hrvatskoj. Ključna promjena novog

Zakona jest liberalizacija uvjeta i postupka za

zapošljavanje stranaca napuštanjem modela

zapošljavanja koji se temeljio na propisanim

kvotama za zapošljavanje stranaca, a koje su

imale cilj državljanima trećih zemalja ograničiti

ulazak, te zaštititi tržište rada RH. Upravo

je navedena promjena u novom Zakonu izazvala

najviše polemika u stručnoj i interesnoj

javnosti u postupku njegovog donošenja jer

se smatralo da će liberaliziranje uvjeta za zapošljavanje

stranaca imati negativne učinke

na hrvatsko tržište rada, što bi se posljedično

moglo odraziti na pogoršanje uvjeta rada hrvatskih

državljana koji rade u RH.

Postupak zapošljavanja

stranaca iz trećih zemalja

Državljanin treće zemlje u RH može raditi

samo na temelju izdane dozvole za boravak i

rad ili potvrde o prijavi rada, osim u slučajevima

kada Zakon dopušta rad strancima bez

dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi

rada. Prema novom Zakonu, da bi stranac

ishodio dozvolu za boravak i rad potrebno

je provesti test tržišta rada. Poslodavci koji

žele na određenim poslovima zaposliti stranca

morat će se prije podnošenja zahtjeva za

izdavanje dozvole za boravak i rad stranca

prethodno obratiti područnoj službi Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje (dalje u tekstu:

HZZ) i zatražiti provedbu testa tržišta rada.

Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja

u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak

posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s

nacionalnog tržišta rada. Drugim riječima,

poslodavci će morati prije zapošljavanja državljana

trećih zemalja provjeriti mogu li

potrebu za radnicima zadovoljiti na domaćem

tržištu rada. No, Zakonom su propisani

24 grafiCar & MEDIJI

i slučajevi u kojima će poslodavac moći zaposliti

stranca bez prethodne obveze da od

HZZ-a zatraže provedbu testa tržišta rada.

Ako rezultati provedenog testa tržišta

rada pokažu da u evidenciji nezaposlenih

osoba HZZ-a ima osobe koje ispunjavaju

zahtjeve poslodavca za zapošljavanje, područna

služba odnosno ured HZZ-a provest

će postupak posredovanja u zapošljavanju,

te će o rezultatu testa tržišta rada obavijestiti

poslodavca najkasnije u roku od 15 dana

od dana traženja poslodavca. No, činjenica

je da Zakon propisuje samo obvezu HZZ-a

da posreduje u zapošljavanju, ali ne obvezuje

poslodavca da zaposli osobu koju je

HZZ pronašao na hrvatskom tržištu rada.

Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji

nezaposlenih osoba nema raspoloživih

osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca

za zapošljavanje ili se oni ne mogu

ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u

zemlji, poslodavac može u roku od 90 dana

od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu

testa tržišta rada od Ministarstva unutarnjih

poslova (dalje u tekstu MUP) zatražiti

izdavanje dozvole za boravak i rad kako bi

zaposlio stranca na navedenim poslovima.

O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak

i rad rješenjem odlučuje MUP u roku

od petnaest dana. Dozvola za boravak i rad

izdaje se strancu na vrijeme koje je potrebno

za obavljanje posla odnosno vrijeme na

koje je sklopljen ugovor o radu, a najduže

na godinu dana. Kao i do sada, stranac

može raditi u RH samo na onim poslovima

za koje mu je izdana dozvola za boravak

i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod

onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola

za boravak i rad ili potvrda o prijavi

rada i s kojim je zasnovao radni odnos.

Uvjeti rada stranaca u RH

Strancima kojima je izdana dozvola za

boravak i rad na temelju ugovora o radu s

hrvatskim poslodavcem kao i strancima

kojima na temelju odobrenog statusa nije

potrebna dozvola za boravak i rad ili potvrda

o prijavi rada Zakonom se jamči pravo

na jednako postupanje s državljanima države

članice domaćina najmanje u odnosu

na određeni skup prava, od kojih su radni

uvjeti samo jedan od tih prava.

No, novim Zakonom je poslodavac dužan

osigurati sve radne uvjete, koji moraju

biti jednaki uvjetima rada radnika u Hrvatskoj.

No, novi Zakon ne navodi kolektivne

ugovore kao izvor prava za utvrđivanje

uvjeta rada stranaca. Prema Zakonu, prava

koja se jamče strancima u odnosu na načelo

jednakog postupanja utvrđuju se na

razini prava utvrđenoj propisima RH kojima

se uređuju pojedina područja i prava

iz radnih odnosa, pri čemu Zakon izravno

ne spominje niti kolektivne ugovore koji

su sukladno odredbama Zakona o radu

prošireni na određeno područje, granu ili

djelatnost, niti na „kućne“ kolektivne ugovore

koji obvezuju poslodavca. Spomenuti

uvjeti rada jamče se samo na razini propisa

RH. To podrazumijeva da je poslodavac

dužan osigurati strancu uvjete rada samo

na onoj razini koja proizlazi iz Zakona o

radu, kao općeg propisa koji uređuje radne

odnose, ili nekih drugih posebnih zakona

kojima se u određenom dijelu na drugačiji

način uređuju pojedini instituti iz radnog

odnosa. Tako se otvara mogućnost da se

na strance primjenjuju nepovoljniji uvjeti

rada od uvjeta rada koji se primjenjuju na

državljane RH. No, s obzirom na to da se

kolektivni ugovori proširuju odlukom ministra,

tako prošireni kolektivni ugovori

dobivaju pravnu snagu propisa, pa bi navedenu

odredbu Zakona trebalo tumačiti da

se razina zajamčenih prava stranaca koja se

odnose na radne uvjete treba određivati i

prema razini utvrđenoj proširenim kolektivnim

ugovorom.

(MK)


VIJESTI

30

Poslodavac kažnjen s 35 tisuća kuna

„Na razgovoru za posao me

pitao planiram li roditi i za

koga glasam“

Na samom početku ove godine, 4. siječnja, varaždinski područni

ured Državnog inspektorata, odnosno tamošnja Služba za nadzor

radnih odnosa, jednoj je lokalnoj tvrtki odredio kaznu od 31 tisuću

kuna, a odgovornu osobu u tom poduzeću kaznio s 4 tisuće kuna

zato što je, tijekom razgovora za zapošljavanje, gospođi Maji Lesar

bio postavljen niz nedopuštenih pitanja. Gospođa Maja Lesar kaže

da je na razgovoru za posao upitana za koga glasa, tko joj je otac,

ima li djece, odnosno planira li roditi. Nakon takvih pitanja obratila

se inspekciji rada. Napravila je to jer smatra kako je to važno da bi

se potaknuo, posebice ženski dio javnosti da napokon reagira.

Odluka inspekcije

Dodaje kako se nada kako će konkretni poslodavac, premda neće

zbog 35 tisuća kuna osiromašiti, ipak ubuduće voditi računa da postoje

i pitanja koja se kandidatima za posao ne smiju postavljati. O

čemu je konkretno riječ? Riječ je odredbi članka 25. Zakona o radu

u kojoj izričito piše da prilikom postupka odabira kandidata za radno

mjesto (razgovor, anketiranje, testiranje i slično) i sklapanja ugovora

o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, poslodavac ne

smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim

odnosom. Piše i da na nedopuštena pitanja kandidat ne mora

odgovoriti. Prekršaj postavljanja nedopuštenih pitanja može se prijaviti

nadležnoj državnoj inspekciji za područje rada.

Žene i dalje najugroženije

Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije

također reguliraju dovođenje osoba u neravnopravan položaj

na radnom mjestu, kao i prilikom zapošljavanja.

I pravobraniteljica za ravnopravnost spolova potvrđuje da žene

i danas predstavljaju društvenu skupinu koja je suočena s diskriminacijom

na temelju spola, trudnoće i materinstva te bračnog i

obiteljskog statusa u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi. Naglasila

je kako najviše pritužbi zaprimaju u području rada, zapošljavanja i

socijalne sigurnosti, što čini udio od 46,1 posto prijava. Prituživale

su se najčešće žene jer čine većinu nezaposlenih i koje se i dalje u

manjoj mjeri zapošljavaju u odnosu na muškarce, koje čine većinu

u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja

na radnom mjestu, većinu podzastupljenih na visokim pozicijama

poslovnog odlučivanja te onih koji nailaze na stakleni strop, nemaju

jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine.

Jaz u plaćama je oko 12,7 posto i mirovinama 21,5 posto.

Naime, iz izvješća pravobraniteljice za prošlu godinu jasno proizlazi

da su, usprkos proklamiranoj pronatalitetnoj politici u Hrvatskoj,

pitanja o planiranju proširenja obitelji i planovi za sklapanje

braka izrazito česta, pogotovo u privatnom sektoru. (MM)

Sindikat u Googleu

Googleovi radnici iz cijelog svijeta osnivaju svoj Sindikat, objavila

je globalna federacija sindikata uslužnog sektora UNI Global

Union. UNI Global Union zastupa preko 20 milijuna radnika u

uslužnim djelatnostima u više od 150 zemalja svijeta.

Alpha Global borit će se za prava radnika zaposlenih na neodređeno

i određeno vrijeme, povremenih i radnika podizvođača

u zemljama poput SAD-a, Švicarske, Švedske i Velike Britanije,

priopćio je UNI Global Union koji je podnio najveći teret u njegovom

osnivanju.

U Googleovoj krovnoj tvrtki Alphabet nisu odmah odgovorili

na upit da komentiraju informaciju o osnivanju Sindikata.

Početkom ove godine 200 Googleovih radnika osnovalo je u

SAD-u manjinski sindikat, nakon višegodišnjih prosvjeda kojima

su nastojali poboljšati uvjete rada. Sindikat je organiziran u tajnosti,

a priprema je trajala dobar dio prošle godine. Prema američkom

zakonu o radu, tvrtka Alphabet može ignorirati zahtjeve

Sindikata sve dok ga ne podrži većina zaposlenih radnika.

Sindikati su iznimno rijetka pojava u uslužno-tehnološkom

sektoru, koji se dugo opirao nastojanjima visoko kvalificirane

radne snage da se organizirano bori za svoja prava.

“Problemi u Alphabetu... nisu ograničeni na jednu zemlju i

moraju se rješavati na globalnoj razini”, izjavila je glavna tajnica

UNI Global Uniona Christy Hoffman.

Usput, Francuzi su slomili Google te će internetski div konačno

početi plaćati prenošenje vijesti. Valjalo bi istražiti što to znači

za hrvatske izdavače, autore i medijsku scenu, ali i što još treba

napraviti.

(K)

Šefica MMF-a poručila vladama

Molim vas, trošite

Vlade diljem svijeta trebale bi više trošiti kako bi pomogle

oživjeti pandemijom uzdrmana gospodarstva, poručila

je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda. Izjavila je sljedeće:

„Što se tiče politike za aktualnu situaciju, od početka

ožujka obilazila sam svijet govoreći: Molim vas, trošite! Trošite

koliko god možete i onda još malo povrh toga.“

Pozvala je ujedno na pojačanu međunarodnu suradnju u

poticanju digitalnog i zelenog rasta, nalik suradnji na razvoju

cjepiva protiv Covida-19 i podsjetila da je MMF u 2020. g.

omogućio potporu za 83 zemlje.

(MM)

grafiCar & MEDIJI

25


Zanimljivosti

Život, rad i COVID-19

Europska zaklada za poboljšanje životnih i

radnih uvjeta objavila je svoje najnovije istraživanje

Život, rad i COVID-19 čiji je cilj pratiti

posljedice pandemije na način života i rada u

Europi. Do danas su provedena dva kruga e-

istraživanja: jedan u travnju, kada je većina država

članica bila „zaključana“, i jedan u srpnju,

kada su se društvo i gospodarstva polako ponovno

otvarali. Nalazi e-istraživanja iz prvog

kruga pokazali su široko raširen emocionalni

stres, financijsku zabrinutost i nisku razinu

povjerenja u institucije. Razine zabrinutosti

donekle su se smanjile u drugom krugu, posebno

među skupinama ispitanika koji su koristili

mjere potpore uvedene tijekom pandemije.

Rezultati istodobno ističu oštre razlike

između zemalja i između socioekonomskih

skupina koje ukazuju na rastuće nejednakosti.

Rezultati potvrđuju porast rada na daljinu

u svim zemljama tijekom pandemije CO-

VID-19, a izvještaj istražuje što to znači za

ravnotežu između poslovnog i privatnog života

i kvalitetu radnog mjesta.

Radnici u cijeloj Europskoj uniji su nakon

razdoblja zaključavanja gospodarstva uzrokovanog

pandemijom doživjeli povećanje

radnih sati i nižu razinu sigurnosti zaposlenja.

Međutim, pojavile su se velike nejednakosti

između određenih skupina.

Unatoč tome što su se u mnogim zemljama

brzo uvodile mjere potpore onima koji

su izgubili posao, više od polovice nezaposlenih

ispitanika nije dobilo nikakvu službenu

financijsku potporu od izbijanja CPVID-19,

prisiljavajući mnoge da se uvelike oslanjaju

na neformalnu potporu (rodbina, prijatelji).

Broj onih koji prijavljuju poteškoće pri sklapanju

kraja s krajem bio je najveći među nezaposlenim

ispitanicima.

Mladi se pojavljuju kao jedni od najvećih

gubitnika zaključavanja gospodarstva koji,

zajedno s onima bez posla, bilježe najniže

razine blagostanja. Iako su se zadovoljstvo i

optimizam povećali od travnja, mladi se ljudi

i dalje osjećaju isključenima iz društva i dalje

su u najvećem riziku od depresije.

Žene se također i dalje suočavaju s nerazmjernim

utjecajem i ostaju manje optimistične

u pogledu svoje budućnosti od muškaraca.

Pandemija je također više utjecala na

ravnotežu između poslovnog i privatnog života

žena, nego muškaraca, pri čemu su žene

više pogođene u smislu smanjeno radnog

vremena, a i vjerojatnost gubljenja posla je

veća kod mladih žena nego kod muškaraca.

Za vrijeme pandemije posebice je povećan

teret brige za ukućane za žene.

Povjerenje u EU poraslo je u srpnju, dok je

povjerenje u nacionalne vlade opalo. Najveći

porast zabilježen je u Italiji i Španjolskoj, koje

je pandemija teško pogodila. Povjerenje u nacionalne

vlade i EU znatno je veće među građanima

EU koji su tijekom pandemije dobili

financijsku potporu.

(MM)

Žive najlagodnije

Finska i Slovenija pružaju najbolje uvjete za uživanje u mirovini među europskim zemljama.

Hrvatska je u redoslijedu na 12. mjestu, iza nas su, među ostalim, Češka, Poljska, Slovačka

i Velika Britanija, koja je zauzela tek 25.mjesto iako je očekivano trajanje života Britanaca od

81 godine i dva mjeseca među najduljima u Europi. No, osim očekivane starosti, u ovome

istraživanju rangirani su troškovi života, cijene nekretnina, udio populacije starije od 65 godina

u ukupnome stanovništvu i indeks kriminala.

Hrvatska se ne ističe ni po jednome promatranom kriteriju za privlačan dom umirovljenicima,

odnosno nije među deset vodećih europskih zemalja, ali ima uravnotežene pokazatelje

koji su je u ukupnom zbiru svrstali u gornji dio na ljestvici od 37 zemalja. Tako, primjerice,

troškovi života za hrvatske umirovljenike nose 20 posto ocjene.

U donjem dijelu ovog redoslijeda je i Francuska, na 27. mjestu, zahvaljujući dosta visokoj

stopi kriminaliteta i nešto višim troškovima života u odnosu na ostale razvijene članice EU.

Najniži troškovi života za umirovljenika, kako su utvrđeni u ovome istraživanju, upravo su

u najslabije rangiranim zemljama. Za Srbiju ističu i kako, uz niske troškove života, ima i najniže

cijene nekretnina u Europi.

(MM)

Novogodišnje

odluke

Pronalazak boljeg posla

i rast plaće

Okretanjem stranice, kako one na našim

kalendarima tako i one simboličke,

velik broj ljudi se početkom godine odlučuje

za donošenje novogodišnjih odluka

i želja. Kad je o novogodišnjim odlukama

riječ, odnosno stvarima na koje

možemo i sami utjecati, one se u pravilu

odnose na planove vezane uz posao i

karijeru. Portal Moj Posao je istraživanjem

u kojem je sudjelovalo više od

2.200 ispitanika doznao s kakvim su željama

i odlukama naši sugrađani ušli u

2021. godinu.

Želimo pronaći (bolji) posao

Prema istraživanju, tri četvrtine građana

(74%) je donijelo novogodišnju

odluku, a velika većina njih je vezana uz

posao i karijeru (79%). Najzastupljenija

novogodišnja odluka je pronalazak novog

(i boljeg) posla, za koju se odlučilo

69% sudionika istraživanja, a potom

slijede povećanje mjesečnih prihoda

(40%), profesionalno usavršavanje i

pohađanje edukacija (38%) te uspostavljanje

ravnoteže poslovnog i privatnog

života (19%).

Dio građana se nada pokretanju vlastitog

biznisa ili pronalasku dodatnog

posla, širenju mreže poslovnih kontakata

te uspostavljanju kvalitetnijih odnosa

s kolegama, a jedan manji dio njih

razmišlja o odlasku u inozemstvo. Žene

nešto češće nego muškarci donose novogodišnje

odluke, baš kao i mlađi ispitanici

te nezaposlene osobe.

Odluke donosimo, ali ih rijetko

ispunjavamo

Na pitanje jesu li ispunili svoju prošlogodišnju

novogodišnju odluku vezano

uz karijeru, svega 30% ispitanika

odgovorilo je potvrdno, što predstavlja

pad u odnosu na 2019. godinu. Većina

osoba (45%) je podbacila u ispunjavanju

svoje prošlogodišnje odluke jer nisu

računali na zapreke na putu, u prvom

redu na epidemiju koronavirusa. S

druge strane, svakom trećem ispitaniku

donesena odluka nije bila dovoljno

važna kako bi uložili trud potreban za

njeno ostvarenje, petina ispitanika ističe

kako se njihova odluka izjalovila jer

nije bila dovoljno dobro isplanirana,

dok svaka deseta osoba za sve krivi

nedovoljnu podršku okoline. Također,

jedan manji dio ljudi je zaboravio koju

odluku su donijeli pa je stoga nisu mogli

ni ostvariti.

(MM)

26 grafiCar & MEDIJI


30

Koronavirus pandemija

Cijepiti se ili ne cijepiti?

Pa, razumljivo, cijepiti se!

Što je to cijepljenje, vakcinacija? To je jednostavan,

siguran i efikasan način zaštite od

opasnih bolesti, prije nego što čovjek dođe u

kontakt s oboljenjem. Cjepiva koriste i naše

prirodne obrambene snage, čine imunološki

sustav jačim i tako postajemo otporni prema

specifičnim infekcijama.

Možemo li zamisliti da bi se vodeći

znanstveni umovi poigravali sa

zdravljem ljudske rase?

Što se tiče cjepiva za prevenciju današnjeg

Covida-19, zastrašujućeg oboljenja koje

odnosi milijune života, koja smo nestrpljivo

očekivali i koja su konačno na raspolaganju,

najveći znanstveni autoriteti tvrde

da su sigurna i u visokom postotku

djelotvorna. Pa onda, tko smo mi

da im ne vjerujemo? Možemo li

uopće zamisliti da bi se ti znanstveni

umovi poigravali sa zdravljem

ljudske rase? Današnja cjepiva

su rezultat njihovog mukotrpnog i

ustrajnog rada.

Dakle, cjepiva protiv koronavirusa

su sigurna, a moguće nuspojave (crvenilo

na mjestu uboda, bolnost, vrućica,

umor) su obično blage i prolazne. Ozbiljnije

nuspojave su moguće, ali su ekstremno

rijetke. Bez sumnje, cjepiva se

permanentno kontroliraju na sigurnost.

Sva službeno odobrena cjepiva su

prethodno vrlo strogo testirana kroz

sve faze kliničkih pokusa. Nemojmo

smetnuti s uma – daleko je vjerojatnije da će

nam zdravlje biti ozbiljno narušeno od bolesti

koje cjepivo prevenira, nego od samog

cjepiva! Primjerice, tetanus može uzrokovati

ekstremnu bol, mišićne bolove i krvne

ugruške; ospice mogu uzrokovati encefalitis

(upalu mozga) i sljepoću; zatim mnoge bolesti,

koje cjepiva vrlo lako sprječavaju, mogu

rezultirati i smrću. Koristi od cijepljenja u

velikoj mjeri pretežu nad rizicima. Mnogo

više oboljenja i smrtnih slučajeva bi se pojavilo

da nema cjepiva.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

procjenjuje da cijepljenja (vakcinacije) spase

između 2 i 3 milijuna života svake godine.

Cijepljenjem štitimo sebe, ali i druge

Dva glavna razloga koja upućuju na to da

se moramo cijepiti su da zaštitimo sebe i da

zaštitimo one oko nas.

Jedno od pitanja koja se sve češće javljaju

u javnosti jest trebaju li osobe, koje su već

preboljele Covid-19 ipak biti cijepljene? Da,

trebaju biti cijepljene, bez obzira na to što su

već imale infekciju. Međutim, svaki onaj koji

trenutačno boluje, koji je inficiran, treba pričekati

s cijepljenjem dok se ne riješi bolesti i

nakon što zadovolji kriterije prekida izolacije.

Ponovne infekcije s virusom su rijetke, ali

moguće, stoga osobe koje su preboljele infekciju

trebaju pričekati protek od 90 dana kako

bi se cijepile, uz suglasnost svog liječnika.

Cijepljenje protiv gripe

Cijepljenje protiv gripe spriječit će da

obolite od gripe, međutim, zato što postoji

mogućnost da se istovremeno inficirate s

Covidom-19, ta procijepljenost protiv gripe

sačuvat će vas od potencijalno težeg oblika

Covida-19. To znači da je cijepljenost protiv

gripe važnije nego ikad.

Sve priznate službene regulatorne agencije

u svijetu odobrile su ova prva cjepiva za

primjenu na ljudima. Potvrdile su ih kao

sigurno i djelotvorno dugoročno rješenje

pandemije.

Cjepiva su se pokazala i do 95 posto efikasna

u prevenciji zaraze, nakon dvije doze,

bez ozbiljne zabrinutosti što se tiče njihove

sigurnosti.

Antivakseri!?

Nažalost, u javnosti se mjestimično i povremeno,

kod nekih ljudi pojavljuju određene

sumnje, nepovjerenje u cjepivo. Antivakseri,

koji su protiv svih cjepiva su u

ofenzivi. Jedan od faktora koje ističu te nevjerne

Tome jest i sumnja u financijske motive

industrije – proizvođače cjepiva. Puno

toga je na kocki.

Djelotvorno i sigurno cjepivo, koje zaustavlja

pandemiju i ponovno nas čini sposobnim

da nastavimo prekinutu društvenu, edukativnu

i ekonomsku aktivnost, poboljšat će

javno mišljenje i stavove pojedinaca prema

znanosti i povećati javno prihvaćanje cjepiva.

Znanstvenici i voditelji javnog zdravstva

trebaju pristupiti tom pitanju nepovjerenja u

cjepivo vrlo ozbiljno, umjesto da ga zanemaruju.

Nedavno ispitivanje javnosti u Engleskoj

pokazuje da više od trećine Engleza ima

određene sumnje o cjepivu.

Cjepiva kao nada

Cjepiva nisu samo naša najbolja nada koja

proizlazi iz pandemije koronavirusom. Ona

su temeljni alat da se svatko od nas zaštiti od

brojnih zaraznih bolesti, koje se mogu prevenirati

i koje prijete čovječanstvu.

Svjetska zdravstvena organizacija smješta

to oklijevanje ljudi, kad su u pitanju cjepiva,

među top 10 prijetnji globalnom zdravlju.

Sva dosad pronađena cjepiva zaštićuju

milijarde ljudi u svijetu. Cjepiva su u istrijebila

zastrašujuće bolesti, poput velikih boginja,

dovela svijet blizu eliminiranja i drugih

bolesti, kao što je dječja paraliza (polio).

Komuniciranje sigurnosti i efikasnosti

cjepiva od vodećih ljudi u znanosti je od

kritične važnosti. Povjerenje u autoritete je

značajni faktor. Javna lica, političari, vođe

lokalnih zajednica, selebriti, trebaju se dati

javno cijepiti. Izjave pouzdanih ljudi moraju

biti korištene u cilju poboljšanja stava i povjerenja

javnosti.

Ako razne informacije tražite online, budite

sigurni da pretražujete i konzultirate

samo pouzdane izvore.

Danas imamo priliku slobodno tvrditi da

posjedujemo cjepivo koje, ne samo da je sigurno,

efikasno i koje nam je na raspolaganju,

nego da imamo cjepivo kojemu možemo

i vjerovati.

Akcija širenja takvog mišljenja i stava treba

početi odmah. (Dr. Ivo BELAN)

grafiCar & MEDIJI

Nakladnik: Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske • Za nakladnika: Darije Hanzalek

• GLAVNI UREDNIK: Stjepan Kolarić • Grafičko oblikovanje: design.inmedia@gmail.com • Stalni suradnici: Danica Lisičar,

Marina Kasunić Peris, Boris Šifter, Milan Hećimović, Ivan Rebac, Ivo Belan, Vaso Gajić, Vitomir Begović i Mateja Mikić

• Savjet lista: Ana-Marija Presečan, Davorin Šaramo, Željka Sambolek Mikota, Tajana Bukovec Polović i Bruno Margitić• Fotografije: Shutterstock

• ADRESA: Zagreb, Breščenskoga 4; Tel. 01/4501470; fax. 01/4554590 • E-mail: sindikat-graficara@zg.htnet.hr; www.sindikat-graficara.hr;

Cijene oglasa: 1/4 stranice 750,00 kn; 1/2 stranice 1.250,00 kn; 1/1 stranica 2.500,00 kn; zadnja stranica omota 3.000,00 kn;

Žiroračun: IBAN HR5524840081105607978 (za “Grafičar”) • tisak: Vjesnik d.o.o. • predsjednik Uprave: Ilija Nedić;

Naklada 3.000 primjeraka; List “Grafičar” izlazi kao dvomjesečnik; ISSN 1330 – 4127

grafiCar & MEDIJI

27


150-GODIŠNJICA SINDIKATA GRAFIČKE I NAKLADNIČKE DJELATNOSTI HRVATSKE (9)

Rad u Sindikatu

nije nikakav

privilegij

Peti kongres

Peti kongres Sindikata održan je u Umagu

11. i 12. svibnja 2011. godine i na više je načina

pokazao kako je riječ o sindikatu koji je

svjestan vlastite pozicije i okruženja u kojemu

djeluje, ali i sindikatu koji ima jasnu viziju

budućnosti. Sedamdeset izaslanika iz gotovo

svih podružnica u Republici Hrvatskoj u kojima

Sindikat grafičara djeluje, u dva je dana

analiziralo što su oni, njihovi članovi, ali i tijela

Sindikata, učinili u protekle četiri godine te

odredilo najvažnije strateške ciljeve kojima će

se baviti u sljedećem četverogodišnjem mandatnom

razdoblju.

Nakon što su delegati i gosti Kongresa odslušali

instrumentalnu izvedbu “Lijepe naše” i

“Koračnice grafičara” u izvođenju

Grafičkog pjevačkog društva

Sloga, i nakon što su minutom

šutnje odali počast svim kolegicama

i kolegama umrlima između

dva kongresa, delegati i gosti

Kongresa nazočili su promociji

i prikazivanju dokumentarnog

filma „140 godina tradicije“

koji kroz videozapise i svjedočenja

članova i aktivista govori

o bogatoj povijesti najstarijeg

hrvatskog sindikata. Posebno

zanimljiv dio filma je videozapis

razgovora s najstarijim članom

Sindikata, 97-godišnjim Milanom Burekom,

koji se prisjetio svojih prvih godina rada i

učlanjenja u Sindikat u dvadesetim godinama

prošloga stoljeća. U filmu je vidljivo da je Sindikat

grafičara sačuvao bogatu povijesnu građu

o svom djelovanju i djelovanju Hrvatskog

tipografskog društva iz kojega je nastao, a u

filmu su posebno obrađeni i najvažniji politički,

društveni i gospodarski povijesni događaji

na ovim prostorima i stanje u Sindikatu. Tridesetminutni

dokumentarni film, koji su na

DVD-u dobili svi delegati i gosti na Kongresu,

svakako će ostati kao važan dokument o povijesti

Sindikata i ulozi ljudi koji su ga stvarali.

140 godina tradicije

Posebno zanimanje nazočnih izazvala je

panel rasprava koja je organizirana kao sastavni,

tematski dio Kongresa, a vodio ju je

Hašim Bahtijari. Sindikat grafičara je u nastojanju

da argumentirano progovori o aktualnom

stanju u sektoru i odgovori na izazove

nom unutrašnjom sindikalnom strukturom,

temeljenoj na aktivnom sudjelovanju što šireg

članstva Sindikata. Od prve skupštine 1991.

godine do 1995. kada je održan prvi, 1999.

drugi, 2003. treći, 2007. četvrti, do 2011. godine

kada je održan 5. kongres Sindikata, Hrvatska

je prošla i prolazi vrlo teško razdoblje

nastajanja i stasanja kao samostalna i suverena

država.

Ponosni na svoje članstvo!

... „na radnike koji imaju povjerenje u Sindikat

i u kriznim uvjetima, čak i više nego

prije. Ponosni smo što imamo velik broj kolektivnih

ugovora, što je najvažnija djelatnost

svakog sindikata. Brojni su produženi, a sklopljeni

su neki novi. To su, nesumnjivo, uspjesi.

Sindikat vodi cijeli niz sudskih sporova, većina

je dobivena, radnici su vraćeni na posao,

dobili su plaće ili druga prava. To su, svakako,

uspjesi. Imamo svoje predstavnike u Saborskom

odboru za rad, Nacionalnom vijeću za

kao sudionike panel rasprave pozvao uistinu

kompetentne sugovornike, koji su, svatko sa

svog aspekta, dali projekciju budućnosti sektora

u kojima djeluje Sindikat.

Rad u Sindikatu nije nikakav privilegij, već

obveza za koju treba izdvojiti podosta vremena

jer je došlo vrijeme kada se treba boriti za

svako radno mjesto i zadržati barem stečena

prava radnika. Stoga su redovite i stabilne

plaće, bolji radni i životni uvjeti najznačajniji

ciljevi Sindikata. U vrijeme krize i stagnacije

taj je cilj lakše ostvarivati dobro organiziraborbu

protiv korupcije, Vijeću za socijalnu

pravednost predsjednika Republike. Povrat

imovine, potvrda vlasništva i zaštita imovine

također je uspjeh. Sindikat je povećao prihode,

pažljivo i uspješno raspolaže novcem. Imati

novca i njime dobro i pošteno raspolagati,

zar nije i to uspjeh? Organiziramo seminare,

izrađujemo programe aktivnosti za podružnice,

redovito informiramo radnike putem

lista Grafičar i web-stranice, i to već dvadesetu

godinu. Po ocjenama mnogih, Grafičar je

rijetko ozbiljan sindikalni list. I to je uspjeh.

Organiziramo svake godine Susrete grafičara.

Kada na Susrete dođe od 500 do 1.200 ljudi,

zar to nije uspjeh? Aktivni smo u hrvatskom

sindikalnom pokretu kao i u međunarodnom,

i imamo svoje predstavnike u najvišim domaćim,

europskim i svjetskim tijelima. Međutim,

što je najveći uspjeh Sindikata? Kada radnici i

dalje, pa i još više, vjeruju u Sindikat“...

Plakete za dugogodišnji doprinos

Stjepan Kolarić je uručio Plakete zaslužnim

pojedincima za poseban doprinos u razvoju

sindikalne ideje i unapređenje rada Sindikata

grafičara: Jadranki Baršić, Ivanu Čivragu,

Jasni Dergestin, Mariji Ivanović, Biserki Jukić,

Ivanu Maljku, Željku Paradžiku, Ivanu

Pendelju, Ivi Pranjiću, Mariji Tomašek, Ivanu

Vabecu, Veljku Vlahoviću i posthumno Ivi

Baraću.

Strah od onoga što donosi sutra!?

Za predsjednika Sindikata, u četvrtom

mandatu izabran je Stjepan Kolarić, koji je

time ujedno postao i član Predsjedništva.

Za članove Predsjedništva tajnim glasovanjem

(uz 69 ispravnih i jedan nevažeći listić)

izabrani su: Aleksandar Žaja, Tonči Buljanović,

Davor Hajnić, Nada Poldrugač, Dragutin

Črljenec, Ana Marija Presečan, Siniša Đikandić,

Jolanda Vainkov-Štimac, Valent Kovač,

Suzana Bošnjak, Nađa Novak i Slobodan

Brumnić.

U Nadzorni odbor izabrani su: Tatjana

Dretar, Blaženka Vuk, Ivica Mesić, Boris

Horvat i Slaven Brkljačić.

Statutarna komisija: Snježana Valjak, Biserka

Vujičić, Lidija Milašinčić, Marica Jukić i

Goran Strujić.

(Piše: S. Kolarić)

More magazines by this user
Similar magazines