ožujak hrv

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Microsoft Hrvatska potpisali
su sporazum o suradnji kojim se Ekonomski fakultet priključuje
Microsoftovoj globalnoj inicijativi usmjerenoj na stjecanje digitalnih
vještina te će i ubuduće surađivati s Microsoftom putem Microsoft
Learn for Educators programa.
Pandemija kroz koju prolazimo je sve poznate obrasce dovela u pitanje
i uzrokovala globalnu ekonomsku krizu. Zato je Microsoft tijekom
ljeta 2020. godine pokrenuo globalnu inicijativu usmjerenu ka
stjecanju novih digitalnih vještina potrebnih u COVID-19 gospodarstvu,
ali i u gospodarstvu budućnosti. Ova Microsoftova inicijativa
uključuje trenutne korake da bi se pomoglo onima koji žele steći
nove vještine i konkurirati za tražene poslove, a oslanja se na podatke
i digitalnu tehnologiju.
"Ekonomski fakultet se već godinama koristi inovativnim pedagoškim
metodama u poučavanju digitalne transformacije. Koliko su
inovacije, digitalne vještine i kontinuirani tehnološki razvoj važni i u
akademskom i u poslovnom okruženju, posebno nam je pokazala
protekla godina. Stoga pozdravljamo Microsoftovu inicijativu usmjerenu
ka stjecanju novih digitalnih vještina koje posebno dolaze do
izražaja u današnje vrijeme. Drago nam je da kao vodeća visokoobrazovna
institucija iz područja ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj,
ali i u širem međunarodnom okruženju, imamo priliku surađivati
s najboljima iz ovog područja – Microsoftom. Ovom suradnjom
kroz Microsoft Digital Skills Development Program našim studentima,
nastavnicima i svim zaposlenicima želimo pružiti najbolje
te se nadam da će im radionice, korištenje podataka, besplatni pristup
alatima, sadržajima i ostalim resursima za učenje obuhvaćeni
ovim programom omogućiti da unaprijede i usvoje nove digitalne
vještine, a koje će im pružiti dodatnu vrijednost i učiniti ih još konkurentnijima“,
istaknuo je prof. dr. sc. Jurica Pavičić, dekan Ekonomskog
fakulteta.
„Ekonomski fakultet stalno inovira svoje studijske programe u skladu s potrebama gospodarstva i
nudi svojim studentima stjecanje praktično primjenjivog znanja, radi čega lako pronalaze posao i
razvijaju svoje karijere i u području digitalne ekonomije i Industrije 4.0. U suradnji s Microsoftom
razvili smo program BusinessTech: Improving Digital Skills in Business and Economics koji studentima
pruža mogućnosti dodatne edukacije u području primjene digitalnih tehnologija u poslovanju.
Studenti mogu birati između pet kategorija tečajeva i edukacija, pri čemu uče iz praktičnih iskustava
i rješavaju poslovne probleme uz pomoć digitalnih tehnologija. Program je usklađen s redovitom
nastavom i omogućuje svim studentima stjecanje i unaprjeđenje digitalnih vještina i brojne dodatne
prednosti“, naglasio je prof. dr. sc. Mario Spremić, voditelj programa.
2

Studenti Ekonomskog fakulteta imaju besplatan pristup velikom
broju vrlo korisnih obrazovnih sadržaja na Microsoft Learn platformi
i na LinkedIn Learning platformi te pristup tečajevima AI Business
School koji se mogu primijeniti u svim područjima ekonomije i poslovanja.
No, i ostale inicijative su vrlo korisne, osobito program
stjecanja profesionalnih Microsoft certifikata. Sve edukacije i tečajevi
su online, uglavnom nije potrebno nikakvo predznanje, mogu se
pratiti bilo kada, a za pristup je potrebna samo internetska veza.
Nakon odslušanih modula unutar Microsoft Learn platforme također
je moguće i pristupiti Microsoft certificiranju po cijeni od 15 USD
(posebna, vremenski ograničena ponuda). Microsoft certifikati su
međunarodno priznati svugdje u svijetu, a istraživanja su pokazala
da osobe s Microsoft certifikatom lakše pronalaze posao, imaju bolju
plaću i lakše prelaze na višu poziciju unutar tvrtke ili organizacije.
Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska, tom prilikom je
naglasila: „Izuzetno nas veseli da, zajedno s jednim od najvećih fakulteta
u Hrvatskoj, podižemo globalnu inicijativu na još višu razinu i hrvatsku
javnost još jednom podsjećamo na besplatne mogućnosti stjecanja
digitalnih vještina te mogućnost stjecanja Microsoft certifikata po povoljnijoj
cijeni. Inicijativa je usmjerena na sve koji žele razviti ili unaprijediti
vještine, od nezaposlenih i onih koji traže promjenu u karijeri, do
studenata i mladih kojima digitalne vještine mogu dati bolju startnu
poziciju na tržištu rada.“
Suradnja na inicijativi stjecanja digitalnih vještina tek je početak
suradnje između Microsofta Hrvatska i Ekonomskog fakulteta, a
očekuje se još niz zajedničkih projekata. Microsoft Hrvatska u suradnji
s lokalnim obrazovnim partnerima pokreće komunikacijsku kampanju
kako bi što više građana saznalo za mogućnost stjecanja digitalnih
vještina te iskoristilo prednosti besplatnog učenja i stjecanja
certifikata i što lakše pronašlo posao u ovo izazovno doba.
Više informacija o globalnoj inicijativi može se pronaći
na Microsoftovoj stranici.
Na Ekonomskom fakultetu 3. ožujka 2021. održano je svečano otvorenje
novoobnovljene dvorane 8. Dvoranu su svečano otvorili dekan
Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Jurica Pavičić, te savjetnica Uprave
Fine Gordana Soldo i direktor Fininog Sektora informatike Ivan
Vučetić. Obnovu, uređenje i tehnološko unaprjeđenje dvorane sponzorirala
je Fina, koja je ujedno svim studentima i profesorima omogućila
i besplatno korištenje info.BIZ servisa koji će im omogućiti brz
i jednostavan pristup velikom broju poslovnih podataka i informacija
u stvarnom vremenu. Fakultet zahvaljuje prof. dr. sc. Aniti Pavković
na angažmanu u ovom projektu.
Cilj suradnje Fakulteta i Fine je povezivanje akademskog i poslovnog
sektora, što će podići razinu obrazovanja studenata i osigurati njihovo
kvalitetnije uključivanje na tržite rada.
3

„Ekonomski fakultet – Zagreb posvećen je istraživanju i obrazovanju
visokokvalificiranih stručnjaka koji će uspješno odgovoriti na suvremene
poslovne i društvene izazove, stoga su nam suradnje s gospodarstvom
od izuzetnog značaja. Suradnja s Financijskom agencijom upravo je
primjer jedne takve suradnje, a mogućnost korištenja info.BIZ servisa
zasigurno će unaprijediti kvalitetu obrazovanja i pružiti dodatnu vrijednost
studentima i nastavnom osoblju. U strateškom smislu, fakultet
vidimo kao platformu koja povezuje studente, nastavnike, te ostale relevantne
dionike iz gospodarstva i obrazovanja, te ovakve suradnje predstavljaju
dodatan vjetar u leđa za ostvarenje tih ciljeva“, istaknuo je
dekan Pavičić.
Dvoranu je bilo potrebno obnoviti zbog oštećenja nastalih u potresima
te ju opremiti suvremenom informatičkom opremom. Savjetnica
Finine Uprave, Gordana Soldo, tom je prilikom izjavila: „Izuzetno
nam je drago što smo pomogli Ekonomskom fakultetu – Zagreb, sudjelujući
u obnovi, uređenju i tehnološkom unaprjeđenju ove lijepe dvorane.
Vjerujem kako će korištenje info.BIZ servisa, osim pomoći studentima
prilikom izrade studentskih projekata, znanstvenih istraživanja, pisanja
seminara i diplomskih radova, podići kvalitetu i brzinu pristupa potrebnim
podacima i time olakšati izvršavanje studentskih obveza, ali i unaprijediti
obrazovanje što će, u konačnici, sigurna sam, utjecati i na razvoj
gospodarstva i društva u cjelini.“
info.BIZ je Finin servis koji korisniku pruža uvid u informacije o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju svih poslovnih subjekata
te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju, poput rejtinga i drugih pokazatelja poslovanja poduzetnika te ostalih financijskih podataka.
Najveća je i najažurnija baza poslovnih informacija za više od 808.000 poslovnih subjekata iz više od 30 izvora. Studentima i profesorima
Ekonomskog fakulteta omogućeno je korištenje Premium plus paketa koji uključuje najviše funkcionalnosti i mogućnosti.
Projektni menadžment, obvezni kolegij na petoj godini studijskog
smjera Menadžment, prepoznat je od strane International Project
Management Association (IPMA), neprofitnog konzorcija 72 udruženja
koja djeluju diljem svijeta u suradnji sa stručnjacima, organizacijama,
vladinim agencijama i sveučilištima s ciljem razvoja potrebnih
kompetencija za upravljanje projektima i profesije u cjelini. Kolegij
je tako od prošle godine uključen u IPMA Education & Training Registration
System (IPMA REG sustav), globalnu mrežu kvalitetnih
kolegija/programa u području upravljanja projektima te IPMA shemu
kontinuiranog profesionalnog razvoja čime već tijekom studija osiguravamo
našim studentima stjecanje potrebnih znanja, vještina i
sposobnosti kako bi bili konkurentni na tržištu rada, kao i CPD sati
potrebnih za proces certifikacije prema IPMA 4-L-C i Agile sustavu.
Koliko je područje projektnog menadžmenta važno u suvremenom
4

poslovanju istaknuo je prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, sunositelj
kolegija Projektni menadžment: „Projektni menadžment predstavlja
skup različitih elemenata kompetencija koji će studentima zasigurno
pomoći u svim fazama njihove karijere bez obzira u kojoj organizaciji
radili i na kojoj se hijerarhijskoj razini u tom trenutku nalazili. Sve
veći broj poslodavaca prepoznaje upravu projektnu formu kao ključnu
za prilagodbu promjenjivom i turbulentnom tržištu. Stoga sam
siguran da će posebno cijeniti studente koji mogu dokazati kako su
uspješno savladali ovaj kolegij i stekli iznimno vrijedan set kompetencija
iz ovog dinamičnog područja.“
Drugoj generaciji studenata koji su sudjelovali na registriranom kolegiju
Projektni menadžment te radili na projektima usmjerenima na
unaprjeđenje hrvatskog gospodarstva kroz lansiranje proizvoda i
usluga s potencijalom rasta i izvoza koji su novi na tržištu, s naglaskom
na radikalne inovacije i znatno poboljšanje u komercijalizaciji,
IPMA REG CPD Record & Proof of Participation certifikat 11. ožujka
2021. uručili su potpredsjednik IPMA za profesionalan razvoj izv.
prof. dr. sc. Mladen Vukomanović, prodekanica za međunarodnu
suradnju i projekte izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić te sunositeljica
na kolegiju Projektni menadžment doc. dr. sc. Rebeka D. Vlahov
Golomejić.
Prema riječima potpredsjednik IPMA izv. prof. dr. sc. Mladena Vukomanovića
studenti Ekonomskog fakulteta su time učinili prvi korak u
svom profesionalnom razvoju u području projektnog menadžmenta
te postali dio međunarodne IPMA obitelji.
Iskustva studenata
Marija Mrvelj: „Osim što sam naučila i unaprijedila neke vještine, poput timskog rada ili bolje organizacije vremena, rad na projektu je bio
iznimno zabavan. Profesorica i suradnici na kolegiju su se maksimalno potrudili da nam olakšaju nastavu u ovim izazovnim vremenima, a
zahvalna sam jer sam dobila tim kakav sam samo mogla poželjeti. Od prvog sata, slagale smo se i komunicirale kao da se već dugo znamo
tako da mogu reći i da sam stekla nove prijateljice.“
Lucija Vlašić: „Projektni menadžment je sigurno jedan od najboljih i najkorisnijih kolegija koje sam imala prilike slušati tijekom svog studiranja.
Kombinacija teorije i prakse bila je u odličnom omjeru. Cijeli proces izrade grupnog projektnog zadatka bio je dinamičan, zabavan,
proaktivan i iznimno koristan, jer smo vidjeli kako projektni menadžment funkcionira u realnom svijetu. Zahvaljujući iznimnom trudu i angažmanu
naše profesorice, stvorili smo veliki interes za ovo područje i naučili korisne stvari za našu budućnost u poslovnom svijetu. Najkorisnija
stvar koju sam naučila je: Snaga tima je svaki njegov član, a snaga svakog člana je njegov tim. Samo zajedno možemo učiniti velike stvari.“
Dominik Vukušić: „Kolegij je bio jedinstvena prilika za stjecanje primjenjivih vještina u izradi razvojnog timskog projekta. Pod mentorstvom
doc. dr. sc. Vlahov Golomejić i predstavnika IPMA-e oblikovali smo našu ideju u izvediv projekt s definiranim ciljevima, rokovima i jasnim
podjelama posla (koristeći razne digitalne alate), a stečeno znanje i iskustvo ćemo zasigurno svi koristiti u budućim poslovima!“
Andrijana Jurić: „Projektni menadžment je bio jedan od najkorisnijih kolegija na Ekonomskom fakultetu. Jako puno korisnih informacija i
znanja nam je pruženo te smo uvijek dobili povratne informacije koje će u budućnosti sigurno dobro doći. Cijeli kolegij je izvrsno organiziran te
je odličan za sve kojima je cilj u budućnosti baviti se projektnim menadžmentom.“
Eva Miljković: „Na početku kolegija, nisam mogla zamisliti da ćemo na njegovom kraju "imati" ono što imamo danas. Neću spominjati teorijski
dio usvojenog. Ono za mene aspolutno najvrjednije što sam dobila na ovom kolegiju je stvaran, detaljan, iscrpan i dinamičan uvid u
proces tijeka vođenja projekta. Iako u konačnici fiktivan, projekt koji smo vodili, još u ovim pandemijskim vremenima preko Zooma, dakle s
pokojom otegotnom okolnošću (koje smo uračunali i u proces razvoja naše usluge u projektu) na kraju je bio toliko stvaran. Za mene je to bio
5

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
te Ekonomskog fakulteta – Zagreb 5. ožujka 2021. održano je predstavljanje prvih
rezultata provođenja projekta „SHARE – istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju
u Europi“ u Republici Hrvatskoj putem videokonferencije. Rezultate su
predstavili doc. dr. sc. Šime Smolić, voditelj SHARE projekta u Hrvatskoj te izv.
prof. dr. sc. Ivan Čipin, suradnik na SHARE projektu, a predstavljanje je otvorila
ravnateljica Uprave za mirovinski sustav, Melita Čičak.
Prva knjiga rezultata projekta temelji se na podacima iz 6. i 7. vala te sadrži podatke
iz povijesti života pojedinaca i kako žive osobe starije dobi, što rezultira različitim
istraživanjima: od razvoja ličnosti u ranom djetinjstvu i njezina utjecaja u
starijoj dobi; preko stvaranja zdravstvenih nejednakosti tijekom životnog vijeka
nejednakostima u obrazovanju i dohotku; opisa karijera na tržištu rada, zanimanja
i umirovljenja; do društvenih i ekonomskih tranzicija u novim zemljama članicama
i učinaka gospodarske krize.
Ova monografija daje pregled prvih rezultata šestog i sedmog vala studije te služi
kao svojevrsna inspiracija za uvid u to koje vrste istraživanja SHARE podaci omogotovo
finalni proizvod koji bi uz još malo rada bio spreman za realizaciju. Kohezija tima u kojem sam radila bila je neosporno najzaslužnija za
produkt našeg rada, a to je druga najveća stvar koju bih htjela napomenuti da sam dobila ovim kolegijem. Tako uostalom i zamišljam da bih
jedan dan vodila/razvijala neki projekt. Svakako još treba napomenuti i profesoricu Vlahov Golomejić, kao i g. Tomislava i Damira: stručnost
koja je apsolutno opravdana i na mjestu: uz njihovo mentorstvo i konstruktivne kritike, cijeli proces je išao kako je i trebao. Također, na samom
kraju voljela bih reći kako mi je još i beskrajno drago da sam mogla uopće raditi projekt i imati kolegij koji je povezan s takvom jednom organizacijom.
Certifikat za prisutnost koji smo dobili odličan je vjetar u leđa za daljnje pothvate i potencijalno otvara mnoga vrata u budućnosti!“
Karla Diljak: „Projektni menadžment je predmet od kojeg nisam znala što očekivati i moram priznati da me jako ugodno iznenadio. Radila
sam u timu s proaktivnim i motiviranim studentima i zajedno smo osmislili projekt na kojeg smo bili jako ponosni i kroz koji smo u kratkom
roku stekli mnogo korisnog znanja. Članovi tima su mi sada jako dobri prijatelji i presretna sam što sam imala priliku sudjelovati na ovom kolegiju.“
6

gućuju. Ukupno 85 autora iz 17 zemalja pridonijelo je tome da prvi
rezultati dobiju sveobuhvatan opseg, a već ih koriste nacionalni,
europski i globalni tvorci politika u oblikovanju optimalnih politika.
Predstavljanju su prisustvovali članovi znanstvene zajednice te
predstavnici raznih institucija (HZMO, ZOSI, DZS, Zavod za javno
zdravstvo dr. Andrija štampar, Središnji državni ured za demografiju
i mlade, Institut za javne financije, Institut za migracije i narodnosti
i Institut za antropologiju), kao i predstavnici Ministarstva rada,
mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Prvi SHARE val istraživanja proveden je 2004. godine u 11 zemalja i
od tada se provodi svake dvije godine sa sve većim brojem zemalja
sudionica. Do sada je istraživanje obuhvatilo 28 država, a Republika
Hrvatska se SHARE studiji priključila u šestom valu 2015. godine uz
značajniju financijsku potporu Europske unije. Trenutno su u tijeku
pripreme za provođenje devetog vala SHARE studije na području
Europske unije.
Do svojeg sedmog vala, SHARE je intervjuirao oko 140.000 ispitanika
što je rezultiralo s oko 380.000 završenih intervjua, a u Hrvatskoj je
od šestog do osmog vala prikupljeno oko 9000 pojedinačnih intervjua.
SHARE je istraživanje koje se provodi u članicama Europske unije, Švicarskoj i Izraelu, a kojim se prikupljaju različiti mikropodaci o
zdravlju, umirovljenju, socio-ekonomskom statusu, socijalnim i obiteljskim uvjetima osoba starijih od 50 godina. Od neprocjenjive je
važnosti za poboljšanje kvalitete života starijih osoba te služi kao znanstvena podloga za jačanje analitičkih sposobnosti i donošenje
boljih politika i javnih usluga.
Projekt vrijedan gotovo 10 milijuna kuna financira se iz Europskog socijalnog fonda i traje do sredine 2023. godine, a partner projekta je
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Povodom svjetskog tjedna novca Ekonomski fakultet – Zagreb predstavlja
edukativni program financijske pismenosti mladih u kojem će
se mladi educirati o financijskoj pismenosti te upoznati svoje navike
u potrošnji i stavove o novcu. Program je namijenjen mladima od 16
do 25 godina te im omogućuje upoznavanje vlastitih navika u trošenju
i planiranju kroz provođenje istraživanja i personalizirane izvještaje.
Više informacija dostupno je i na društvenim mrežama projekta -
Facebook i Instagram .
Program provodi Ekonomski fakultet – Zagreb uz podršku Ministarstva
znanosti i obrazovanja i pod pokroviteljstvom Raiffeisen Mirovinskog
fonda.
Nakon prijave na stranici www.budifin.hr s mladima će se nastaviti
komunikacija putem ostavljenog e-maila. Prvi ciklus online edukacija
će se održati u naredna dva mjeseca, a nakon toga će učenici biti
obaviješteni o daljnjem tijeku programa i nagradama sudionicima.
7

Uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja te nositelja
projekta Udrugu Zamisli, 28. veljače 2021. završen je još jedan
ciklus projekta prilagodbe literature za slijepe i slabovidne studente.
Cilj projekta bio je studentima s oštećenjem vida pružiti priliku za
ravnopravno studiranje, odnosno pružiti im pristup cjelokupnoj literaturi
koja im je potrebna tijekom studija. U ovom projektu literatura
je prilagođavana za 9 slijepih i slabovidnih studenata, od kojih je
jedna i studentica s Ekonomskog fakulteta.
Sedmi po redu projekt Prilagodba literature za slijepe i slabovidne
studente proveden je u suradnji s partnerima: Fakultetom organizacije
i informatike, Sveučilištem u Rijeci, Fakultetom političkih znanosti,
Zdravstvenim veleučilištem Zagreb i Ekonomskim fakultetom
Sveučilišta u Zagrebu, a koordinator projekta na Fakultetu u svih
sedam ciklusa bila je Zrinka Udiljak Bugarinovski.
Kao što je već rečeno, Esperanto je vjerno Radićevom obećanju
ušao u kurikulum EKVŠ-a u ak. god. 1926./1927. sa „po 2 sata
sedmično u prvom (zimskom) i drugom (ljetnom) semestru“.
Radićevo ubojstvo niti dvije godine kasnije, zaustavilo je daljnje
planirano širenje Esperanta kao obaveznog predmeta u srednje
škole, no na EKVŠ-u je njegov status kao izbornog predmeta među
stranim jezicima je bio osiguran. Dapače, zbog velikog interesa
se broj nastavnih sati povećavao, pa se tako prema Naučnoj
osnovi Ekonomsko-komercijalne visoke škole u Zagrebu za akademsku
godinu 1939./1940. Esperanto kao neobvezni predmet (isti
status su imali ruski i češki jezik) poučavao (ne samo u prvoj godini)
u prve tri godine po 2 sata tjedno u ljetnom i zimskom semestru.
8

Tome je svakako pridonio i veliki uspjeh 10. kongresa esperantista
Jugoslavije održanom 5.-6. IX. 1937. u Zagrebu. Na tom kongresu u
kojem je učestvovalo preko 500 esperantista (pa se zbog nedostatka
drugih adekvatnih prostora djelomično održavao i u „uglovnici“
EKVŠ-a u Zvonimirovoj 8) donesena je odluka o pristupanju Međunarodnom
esperantskom savezu (Internacia Esperanto-Ligo).
Uz dr. Dušana Maruzzia (šefa banovinskog Statističkog ureda,
predsjednika Lige esperantista SHS/Jugoslavije 1924.-1937. i predavača
Esperanta na EKVŠ-u) na kongresu su učestvovali Stjepan
Musulin, (lektor češkog na VŠTP i EKVŠ od 1920. do 1930. i predavač
Esperanta do 1941.) i pravnik i esperantist Dr. Ivo Lapenna
(1909.-1987.), koji je izabran za predsjednika Jugoslavenskoga
esperantskoga saveza (Jugoslavia Esperanto-Ligo). Slijedeće godine
su označile uzlet esperantskog pokreta, pa je tako u ondašnjoj
državi1941. postojalo je 38 društava s 1247 članova, a broj govornika
je procijenjen na oko 10000, od čega je velik dio živio u Hrvatskoj.
Slomom i raspadom Kraljevine Jugoslavije i uspostavom NDH prestaje
rad esperantskih društava, kao i nastava Esperanta na EKVŠu.
Poslije rata je pokret u Zagrebu brzo ponovo procvao. Na poticaj
Ive Lapenne i starih veterana, u Zagrebu je 9. rujna 1945. osnovana
“Kroatia Esperanto-Ligo” (Savez za esperanto Hrvatske, tzv. KEL,)
i esperantsko društvo “Bude Borjan”. Dr. Ivo Lapenna je zajedno s
Dr. Mijom Mirkovićem član jugoslavenskoga izaslanstva na Mirovnoj
konferenciji u Parizu 1946, a od iste godine kao honorarni docent
predaje međunarodno pravne odnose FNRJ i Esperanto na
obnovljenom EKVŠ-u (izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta
od 1948.). Uskoro Dr. Lapenna napušta Hrvatsku, te od 1949.–
1951. radi kao suradnik u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja
u Parizu, a potom od 1956. do umirovljenja 1977. predaje
na London School of Economics and Political Science. U esperantskom
pokretu Dr. Lapenna je od 1955. bio generalni tajnik Svjetskog
esperantskog saveza (Universal Esperanto-Asocion - UEA),
a od 1964. do 1974. njegov predsjednik.
U Zagrebu je od 25. srpnja do 1. kolovoza 1953. uz učešće 1760
esperantista iz tridesetak zemalja održan 38. Svjetski kongres esperantista.
Za organizaciju kongresa osnovan je Lokalni kongresni
odbor (Loka Kongreso Komitato) na čelu s Dr. Ivom Borovečkim
(1924.-2013.), liječnikom-radiologom i honorarnim predavačem
Esperanta na Ekonomskom fakultetu 1953.-1956. Dr. Borovečki
je u to vrijeme bio predsjednik Jugoslavenske esperantske federacije
(Jugoslavia Esperanto-Federacio - JEF), a nekoliko godina je
bio i delegat u "esperantskom parlamentu" Svjetskog esperantskog
saveza. Zahvaljujući izvanrednom uspjehu kongresa, esperantski
pokret je nakon toga doživio u ondašnjoj državi novi uzlet.
Dr. Borovečkog je na mjestu predavača Esperanta na Ekonomskom
fakultetu naslijedio 1956. Dr. Fran Janjić liječnikpneumoftizeolog
(1907.-1992.) sve do ukidanja tog izbornog predmeta
integracijom s Visokom privrednom školom 1968.
9

Početkom sedamdesetih godina već je ishlapio je zanos uzrokovan
tim Svjetskim kongresom. Ipak, u Zagrebu i dalje radi Studenta
Esperanto-Klubo (SEK), osnovan godine 1957. od grupe mladih
članova kluba “Bude Borjan” i studenata esperantista Ekonomskog
fakulteta, čime je nastalo jedno od najplodonosnijih društava
prema broju aktivista koji su u njemu stekli svoja prva esperantska
znanja.
Kad se 1991. Hrvatska osamostalila, predsjednikom KEL-a
(Kroatia Esperanto-Ligo) je postao akademik Dalibor Brozović.
Nakon niza kongresa hrvatskih esperantista, u Zagrebu je od 21-
28. srpnja 2001. održan 86. svjetski kongres esperantista (86-a
Universala Kongreso de Esperanto), a tom je prilikom na inicijativu
akademika Brozovića, predsjednika Lokalnog kongresnog odbora
(Loka Kongreso Komitato - LKK) u parku ispred Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu postavljen spomenik "la Futuro" (Budućnost)
s esperantskim tekstom.
10

U organizaciji HUP-a 9. ožujka 2021. na Ekonomskom fakultetu održana
je konferencija na temu Mogućnosti EU fondova za poduzetnike
u novom programskom razdoblju. Skup su otvorili prof. dr. sc. Jurica
Pavičić, dekan Ekonomskog fakulteta i Damir Zorić, glavni direktor
HUP-a, a zatim su uslijedila izlaganja Mihaela Furjana, predsjednika
HUP-a, koji je govorio o EU fondovima iz pozicije poslodavaca te
Nataše Tramišak, ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije, koja je prezentirala mogućnosti za Hrvatsku u novom financijskom
razdoblju od 2021. do 2027. godine.
U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali
ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar
rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip
Aladrović, predsjednik HUP-a Mihael Furjan, predsjednica HUP-
Udruge profesionalaca za fondove EU Ana Fresl, dopredsjednik HUP-
ICT Hrvoje Josip Balen i generalni direktor Ferro-Preisa Marijan
Nöthig.
Hrvatskoj stoji na raspolaganju više od 9 milijardi eura iz Fonda za
oporavak i otpornost, a sredstva je potrebno potrošiti do sredine
2026. godine. Dosadašnja iskustva govore kako će ogromna većina
tog novca biti uložena u javni sektor i to u infrastrukturne projekte
za koje postoje i drugi financijski instrumenti poput Kohezijskog
fonda. U sedmogodišnjem proračunu EU-a, za Hrvatsku je predviđeno
preko 14 milijardi eura koje su nam na raspolaganju u razdoblju
2021.-2029.
Snimka konferencije dostupna je na službenom YouTube kanalu
HUP-a.
11

Zavod za euroazijska istraživanja 18. ožujka 2021. organizirao je
treći online webinar u sklopu kojeg je profesorica Mia Mikić, savjetnica
za Azijsko-pacifičku mrežu za istraživanje i osposobljavanje u
trgovini (ARTNeT), govorila o Regionalnom sveobuhvatnom gospodarskom
partnerstvu i postglobalizaciji. Ta tema i dalje privlači popriličnu
pozornost u Aziji, ali i u ostatku svijeta.
Naime, 15. studenoga prošle godine, 10 članova Udruženja država
jugoistočne Azije (ASEAN) potpisalo je sporazum o slobodnoj trgovini
pod nazivom Reginalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo s 5
partnerskih zemalja: Australijom, Kinom, Japanom, Republikom Korejom
i Novim Zelandom. Profesorica je održala iznimno informativno i
inspirativno predavanje nakon kojeg je uslijedila rasprava sudionika
webinara.
Novo izlaganje u sklopu 32. te ujedno i 7. online
Brown bag seminar 18. ožujka 2021. održala je Johanna Posch
(Analysis Group, London). Prezentirala je rad u nastajanju Do Family
Policies Reduce Gender Inequality? Evidence from 60 Years of Policy
Experimentation, nastao u koatorstvu s Henrikom Klevenom, Camille
Landais, Andreasom Steinhauerom i Josefom Zweimüllerom.
Ovaj rad proučava utjecaj porodiljnog dopusta i brige o djeci na punu
12

dinamiku muških i ženskih zarada. Koristeći administrativne podatke
koji pokrivaju tržište rada i povijest porođaja kod austrijskih radnika,
utvrđujemo uzročne učinke svih reformi obiteljske politike od
pedesetih godina u Austriji. Rezultati pokazuju da vrlo veliko proširenje
porodiljnog dopusta i subvencija za brigu o djeci gotovo nisu
utjecali na spolnu konvergenciju. Trenutna verzija rada dostupna je
ovdje .
Johanna Posch suradnica je u Analysis Group, London. Prije toga bila
je doktorska istraživačica na Europskom sveučilišnom institutu i
gostujuća istraživačica na Sveučilištu u Zürichu. Doktorirala je ekonomiju
na Europskom sveučilišnom institutu.
Tri zajednička rada čija je tematika vezana uz fiskalna pravila Europske
unije u sklopu 33. Brown bag seminara 24. ožujka 2021. prezentirale
su prof. dr. sc. Gordana Kordić, izv. prof. dr. sc. Maja Mihelja
Žaja i doc. dr. sc. Margareta Gardijan Kedžo.
(2019), „The analysis of contextual variables affecting the efficiency
of fiscal rules in the EU“) bio je proučiti utjecaj kontekstualnih varijabli
na ocjene efikasnosti fiskalnih pravila. U prvoj fazi analize specificiran
je DEA model za procjenu relativne efikasnosti za svaku
promatranu zemlju svake godine u razdoblju od 2008. do 2016. godine.
Nakon toga, u drugoj fazi, ocjene efikasnosti su regresirane na
nekoliko kontekstualnih varijabli kako bi se promotrili čimbenici koji
objašnjavaju varijacije u efikasnosti.
Treći rad (Gardijan Kedžo, M., Kordić, G.; Mihelja Žaja, M., „Uloga
fiskalnih pravila u održavanju stabilnosti u situaciji vanjskog šoka:
primjer Europske unije“) je imao za cilj na temelju postojećih tromjesečnih
podataka od 2012. do 2019. godine predvidjeti vrijednosti
fiskalnih varijabli u sljedećih osam tromjesečja (2020Q1-2021Q4) s
ciljem procjene posljedica pandemije i efikasnosti fiskalne politike
temeljene na postojećim pravilima, definiranim Maastrichtskim
kriterijima.
Globalne financijske krize, koje su negativno utjecale na svjetsko
gospodarstvo od 2007. nadalje, snažno su ugrozile makroekonomsku
stabilnost Europske unije. Ipak, kriteriji konvergencije dogovoreni u
Maastrichtu 1992. godine, u pogledu monetarne i fiskalne stabilnosti,
nisu promijenjeni. S druge strane, nacionalne su vlasti uvele niz
(fiskalnih) pravila kako bi očuvale stabilnost. Spomenuta su pravila
bila usmjerena na makroekonomsku stabilnost i posljedično obnavljanje
rasta i rješavanje kriza.
Cilj prvog rada (Kordić, G.; Mihelja Žaja, M.; Gardijan, M., (2018),
„Evaluating fiscal rules efficiency in European Union countries using
data envelopment analysis“) bio je ispitati efikasnost provođenja
fiskalnih pravila za 28 zemalja Europske unije uzimajući u obzir kriterije
iz Maastrichta kao preduvjet konvergencijskog pravila. U tu
svrhu Analiza omeđivanja podataka (DEA) korištena je kao metoda
matematičkog programiranja za procjenu relativne efikasnosti zemalja
s višestrukim kriterijima: velika odstupanja od maastrichtskih
(fiskalnih) kriterija smatraju se nepoželjnim, dok su veći rast BDP-a,
prihod u BDP-u i stopa zaposlenosti poželjna obilježja u smislu odabranih
makroekonomskih pokazatelja. DEA otkriva zemlje koje su
bile relativno učinkovite ili neučinkovite tijekom 2000.-2016.
Cilj drugog rada (Mihelja Žaja, M., Kordić, G., Gardijan Kedžo, M.
13

Ured za međunarodnu suradnju 12. i 17. ožujka 2021. organizirao je
sastanke sa studentima na razmjeni u ljetnom semestru 2020./2021.
Ovaj semestar na Ekonomskom fakultetu boravi 94 studenata na razmjeni
iz 16 zemalja. Najveći broj čine studenti u okviru programa
Erasmus+, ponajviše iz Francuske, Portugala, Španjolske, Rumunjske i
Njemačke.
Voditeljica njihova tima za međunarodnu suradnju Antea Aračić
predstavila je prisutnim studentima aktivnosti udruge te objasnila
kako im se mogu pridružiti i pridonijeti njihovom radu.
Cilj sastanka bio je informirati studente o postupcima vezanima uz
sustav ocjenjivanja i njihov studij na EFZG-u te su im također podijeljeni
paketi dobrodošlice Ekonomskog fakulteta te Sveučilišta u Zagrebu.
Na sastanku su sudjelovali i predstavnici studenske udruge HSA, koja
od ove godine u svojim redovima ima i tim studenata na razmjeni.
U organizaciji Ured za međunarodnu suradnju EFZG-a 15. ožujka
2021. održana je radionica za prijavu studenata na Erasmus+ natječaj
za mobilnost studenata za studijski boravak - programske
zemlje (KA103) za ZIMSKI semestar ak. god. 2021./22. za koju se
prijavilo 116 studenata.
Katarina Kovač iz Ureda za međunarodnu suradnju prezentirala je
osnovne značajke Natječaja, dok je ECTS koordinatorica doc. dr. sc.
Martina Solenički studentima pojasnila postupak odabira i priznavanja
kolegija koje će upisivati i polagati na partnerskoj instituciji u
inozemstvu. Na radionici koja je trajala gotovo 2 sata, studenti su
imali prilike postavljati pitanja vezano za prijavu na Natječaj.
14

Ured za savjetovanje i razvoj karijera tijekom veljače i ožujka 2021.
godine održao je radionice za studente u svrhu pripreme za tržište
rada i usvajanje vještina potrebnih za pronalazak stručne prakse ili
posla.
Studenti se na radionice mogu prijaviti popunjavanjem obrasca dostupnim
na linku .
Više od 130 studenata je prošlo radionice, a voditeljice radionica su
bile Paulina Lučić i Maja Mažar.
Radionice su održane online, u malim grupama jer je na taj način
osiguran individualan pristup svakom studentu. Teme ponuđenih
radionica su: #Napiši svoj životopis, #Kako osvojiti poslodavca motivacijskim
pismom, #Zašto LinkedIn, #Pripremi se za razgovor za
posao.
S ciljem da se studentima približe Upute za izborni kolegij te da se
riješe eventualne nedoumice oko procesa upisa, traženja stručne
prakse te u konačnici same realizacije stručne prakse, Ured za savjetovanje
i razvoj karijera 4. ožujka 2021. održao je online savjetovanje
za studente treće, četvrte i pete godine integriranog preddiplomskog i
diplomskog sveučilišnog studija Poslovna ekonomija i integriranog
preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Ekonomija koji su
upisali izborni kolegij Stručna praksa.
Savjetovanje je održala Maja Mažar, a studentima se obratio i izv.
prof. dr. sc. Božidar Jaković, prodekan za studente, nastavu i digitalizaciju.
Tom prilikom čestitao je studentima na upisu izbornog kolegija
Stručna praksa te ih ohrabrio da odrade praksu jer je to savršena
prilika za upoznavanje i učenje na koji način funkcionira poslovni
svijet. Stručnu praksu mogu obavljati samo studenti koji su upisali
izborni kolegij Stručna praksa.
15

U sklopu obveznog kolegija Gospodarstvo Hrvatske, koji se izvodi na
drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog
studija Poslovne ekonomije, 15. ožujka 2021. održano je predstavljanje
aktivnosti i projekata Ureda za savjetovanje i razvoj karijera.
Na poziv izv. prof. dr. sc. Ane Andabake voditeljica Ureda Paulina
Lučić održala je prezentaciju studentima s informacijama o radionicama,
projektima i prilikama za studente s posebnim naglaskom na
one aktivnosti u koje se mogu uključiti odmah.
Studentima je skrenuta pozornost i na mogućnost uključivanja u
studentske udruge te razne projekte koje organiziraju jer je to također
izvrstan primjer povezivanja s poduzećima i organiziranja
projekata za studente i širu javnost. Prezentacija je bila održana u
sklopu nastavne cjeline Tržište rada koja se obrađuje na ovom kolegiju
uz velik odaziv studenata. Studenti su sudjelovali u raspravi,
postavljali pitanja i saznali korisne informacije, a sve u svrhu što
bolje pripreme za tržište rada.
U organizaciji Hrvatske studentske asocijacije 11. ožujka 2021., petu
godinu za redom održana je konferencija Business u sportu. Iako
virtualna, konferencija je i ove godine ugostila zanimljive predavače
i paneliste.
Konferenciju su pozdravnim govorima otvorile izv. prof. dr. sc. Sanja
Sever Mališ, prodekanica za poslovne procese i strateška partnerstva
i Bruna Maleš, voditeljica projekta. Predavanja su održali Sandra
Župarić, psihologica i predstavnica tvrtke Mentalni trening, koja je
ispričala što je bitno raditi u sportu kako biste ostali koncentrirani i
koliko je u tom svijetu mentalni trening bitan. Spomenula je i tehnologije
koje koriste te je navela i zanimljive primjere sportaša s
kojima surađuju. Tihomir Čičko, operativni direktor Rost Športa,
ispričao što sve stoji iza uspješne sportske trgovine i na što sve
sportski brendovi moraju misliti u marketingu te koliko su bitni
organizacija i menadžment, dok je Borna Butijer, osobni trener i
osnivač Fitzone.hr, ispričao svoj put u fitness industriji i s kojim se
preprekama suočio u karijeri, a studentima je otkrio i planove za
budućnost.
16

U sklopu konferencije održan je i zanimljiv panel pod nazivom Put
do danske bronce u kojem su sudjelovale “kraljice šoka” – rukometašice
Tea Pijević, Dora Krsnik, Dora Kalaus, Andrea Šimara te
gošća iznenađenja Ćamila Mičijević. Panel je moderirala Laura
Prpić koja je iz rukometašica izvukla najzanimljivije detalje s Europskog
prvenstva u Danskoj, ali i što općenito misle o ženskom
rukometu u Hrvatskoj.
Nakon panela održan je i sportski kviz, a prva tri mjesta nagrađena
su vrijednim poklonima sponzora projekta. Dodatne zanimljivosti
o BUS konferenciji možete pronaći na službenim Instagram i Facebook
stranicama.
Financijski klub 19. ožujka 2021. organizirao je konferenciju Jednostavno
o euru kao završni dio istoimenog projekta. Cilj je bio približiti
i objasniti široj javnosti proces i implikacije uvođenja eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj.
U sklopu konferencije održana su dva panela. Na prvom panelu sudjelovali
su Boris Vujčić, guverner HNB-a, Tomislav Ćorić, ministar
gospodarstva i održivog razvoja, Velibor Mačkić, savjetnik Predsjednika
RH za ekonomiju te Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća
Hanfe. Rečeno je da Hrvatska u eurozonu može ući najranije 1. siječnja
2023. godine, navedene su mnoge prednosti ulaska, a zaključeno
je da ekonomija mora biti fleksibilnija, između ostalog i u
pogledu tržišta rada, kako bi koristi bile što veće. Osim toga, objašnjeno
je da ne bi trebalo doći do značajnije inflacije, pogotovo ako
gledamo iskustva drugih zemalja koje su već uvele euro. S obzirom
da nakon uvođenja eura neće biti valutnog rizika, smatra se da će od
toga najviše profitirati poduzeća koja su orijentirana na izvoz u zemlje
iz europodručja, a također je rečeno kako bi zajednička valuta
pozitivno utjecala i na razvoj hrvatskog tržišta kapitala te povećanje
trgovine na Zagrebačkoj burzi.
Sudionici drugog panela konferencije bili su istaknuti hrvatski ekonomisti
Vuk Vuković i Velimir Šonje, docentica Ozana Nadoveza
Jelić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj EFZG-a te
profesor Neven Vidaković sa ZŠEM-a, a raspravljalo se o konkurentnosti
Hrvatske, monetarnoj politici, Nacionalno razvojnoj strategiji
te doprinosu eura svim područjima hrvatskog gospodarstva.
U sklopu projekta Jednostavno o euru objavljena je serija članaka
podijeljena u tri dijela. Dvije tri riječi o ekonomskoj teoriji dio je u
kojem su opisane najvažnije ekonomske teorije koje su ujedno i temelj
za razumijevanje problematike uvođenja eura. Nakon teorije
istražuje se povijest europskih integracija s naglaskom na ekonomske
i monetarne integracije - u ovom dijelu čiji je naziv Priča o povijesti
nastoji se ispričati priča o tome kako je Europa odlučila da je
17

vrijeme za zajedničku valutu te kako je navigirala kroz krize zajedničke
valute. U zadnjem i najopsežnijem dijelu, Vrli novi svijet: rasprava
o euru, prolaze se i intuitivno objašnjavaju argumenti Hrvatske
narodne banke izloženi u Eurostrategiji za i protiv ulaska Hrvatske u
eurozonu.
Hrvatska studentska asocijacija (HSA) 25. i 26. ožujka 2021. po sedmi
put je organizirala najveću studentsku marketinšku konferenciju u
Republici Hrvatskoj - Marketing Madness.
Konferencija je održana online, a ove godine po prvi puta dobila je i
svoje regionalno izdanje. „Odlučili smo iskoristiti činjenicu da se
zbog pandemije Marketing Madness konferencija mora održati online
radi sigurnosti svih sudionika, te smo odlučili proširiti granice
konferencije na cijelu regiju! Broj prijava, koje su dolazile iz Bosne i
Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Nizozemske, Slovenije, Srbije i
naravno Hrvatske, nadmašio je sva naša očekivanja. Posebno nam je
drago da su se na konferenciju priključili studenti sa svih hrvatskih
sveučilišta, mnogih veleučilišta te privatnih fakulteta, kao i najvećih
sveučilišta iz svih navedenih zemalja koji su prepoznali potencijal
naše konferencije“, istaknuli su organizatori.
Tema prvog dana bila je Generacija Z, a sudionici su se kroz interaktivna
predavanja i dinamične panel-diskusije mogli pobliže upoznati
s poteškoćama, ali i potencijalnim prilikama s kojima se proizvođači
i pružatelji usluga susreću prilikom komunikacije s pripadnicima
nove i potpuno drukčije generacije od svih dosadašnjih generacija.
Drugi dan je bio posvećen jednom od najvećih trendova u svijetu
marketinga u prošloj i ovoj godini, Employer brandingu, a cilj je bio
kroz predavanja i panele pružiti uvid u ono što poduzeća u praksi
rade kako bi privukla zaposlenike i stvorila imidž poželjnog poslodavca.
Sudionici Marketing Madnessa mogli su tako poslušati predavanja i
postaviti pitanja stručnjacima iz renomiranih kompanija kao što su
A1 Hrvatska, Bornfight, Bruketa&Žinić&Grey, Degordian, ProMedia
Group, PwC Hrvatska, Infinum, Srednja.hr i mnogi drugi.
18

Završnica Accounting Battlea, natjecanja iz područja računovodstva,
održanja je 25. ožujka 2021. u organizaciji tima Računovodstvo i
financije studentske udruge eSTUDENT. Accounting Battle je natjecanje
koje se održava već treću godinu za redom u kojem studenti
imaju priliku pokazati svoje znanje i upoznati se s tvrtkama iz struke.
U prvom krugu natjecatelji su rješavali teorijska pitanja, a u drugom
krugu računske zadatke koje su zadale profesorice s Ekonomskog
fakulteta - Zagreb: dr. sc. Marina Ercegović, doc. dr. sc. Sanja Broz
Tominac, izv. prof. dr. sc. Ana Novak, doc. dr. sc. Ivana Barišić, dr.
sc. Ana Rep, izv. prof. dr. sc. Nikolina Dečman, doc. dr. sc. Mateja
Brozović te prof. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky.
a po završetku ispita predstavnici Infokorpa su sa svakim studentom
pojedinačno raspravljali o zadatku, njihovim greškama te mogućim
poboljšanjima.
Prvo mjesto i 5000 kn osvojila je Iva Anić, drugo mjesto i 3000 kn
Duje Petričević, a treće mjesto i 1000 kn Ana Bosak.
Pobjednica natjecanja Iva Anić, studentica Ekonomskog fakulteta -
Zagreb, istaknula je koje su prednosti za studente koji se odluče
prijaviti na ovakvo natjecanje: “Mislim da je u današnje vrijeme kada
nismo u takvom kontaktu s ljudima odličan ovakav networking. Ovdje
smo u kontaktu sa studentima iz cijele Hrvatske s različitih fakulteta,
gdje možemo izmjenjivati naša iskustva i znanja te možemo vidjeti
našu poziciju i tako se poboljšati.”
U trećem krugu studenti su pisali ispit koji je sastavio partner natjecanja,
poduzeće Infokorp. Natjecanje je održano u uredu Infokorpa,
19

20