Zero Waste HORECA vodič za Crnu Goru
Živimo u svijetu podobnosti i „kulture otpada“ Razmislite o tome: plastične slamke, kese, boce za vodu, posude od stiropora, plastične kašičice i drugi predmeti, dio su čitave klase proizvoda osmišljenih da se upotrijebe samo na nekoliko minuta, ponekad čak i nekoliko sekundi, međutim ostaće na našoj planeti decenijama. Drugim riječima, oni naseljavaju naše deponije, ili još gore, završavaju u netaknutoj prirodi koju, imamo sreće da vidimo u Crnoj Gori: završavaju u našem plodonosnom zemljištu, rijekama, svim našim jezerima i Jadranskom moru. Ne samo da štete prirodi, već imaju i užasan uticaj na naše zdravlje, turizam i ekonomiju. Da, oni su jeftini i podobni, ali samo zato što ne uzimamo u obzir njihov uticaj na životnu sredinu: od crpljenja resursa, energije i/ili upotrebe vode, do njihove proizvodnje i transporta, kao i direktnih i indirektnih troškova njihove jednokratne upotrebe: odvoza smeća, čišćenja plaža, sanacije curenja deponija i rehabilitacije prirodnog okruženja. Ali šta mi radimo povodom toga? Vjerujemo da mali koraci mogu predstavljati veliku promjenu i vjerujemo da i vi možete biti dio toga! Promjenom navika u vašem ugostiteljskom objektu i promišljenijim odlukama o kupovini, ne samo da možete umnogome smanjiti otpad koji proizvodite, već i uštedjeti novac i ostaviti dobar utisak na svoje mušterije. Sve više kupaca svakodnevno zahtijeva manje plastike. Hajde da zajedno zamijenimo jednokratne predmete trajnima.
Živimo u svijetu podobnosti i „kulture otpada“
Razmislite o tome: plastične slamke, kese, boce za vodu, posude od stiropora, plastične kašičice i drugi predmeti, dio su čitave klase proizvoda osmišljenih da se upotrijebe samo na nekoliko minuta, ponekad čak i nekoliko sekundi, međutim ostaće na našoj planeti decenijama.
Drugim riječima, oni naseljavaju naše deponije, ili još gore, završavaju u netaknutoj prirodi koju, imamo sreće da vidimo u Crnoj Gori: završavaju u našem plodonosnom zemljištu, rijekama, svim našim jezerima i Jadranskom moru. Ne samo da štete prirodi, već imaju i užasan uticaj na naše zdravlje, turizam i ekonomiju.
Da, oni su jeftini i podobni, ali samo zato što ne uzimamo u obzir njihov uticaj na životnu sredinu: od crpljenja resursa, energije i/ili upotrebe vode, do njihove proizvodnje i transporta, kao i direktnih i indirektnih troškova njihove jednokratne upotrebe: odvoza smeća,
čišćenja plaža, sanacije curenja deponija i rehabilitacije prirodnog okruženja. Ali šta mi radimo povodom toga?
Vjerujemo da mali koraci mogu predstavljati veliku promjenu i vjerujemo da i vi možete biti dio toga! Promjenom navika u vašem ugostiteljskom objektu i promišljenijim odlukama o kupovini, ne samo da možete umnogome smanjiti otpad koji proizvodite, već i uštedjeti novac i ostaviti dobar utisak na svoje mušterije. Sve više kupaca svakodnevno zahtijeva manje plastike. Hajde da zajedno zamijenimo jednokratne predmete trajnima.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Naredni koraci
Da li ste sada spremni da neke od ponuđenih alternativa? Za koje ste se odlučili?
Najavite promjene putem svojih društvenih mreža i označite nas kako bismo mogli da ih
objavimo na našem storiju!
Koristite #ulcinjcoastplasticfree, #lowplasticzone, @zerowastemontenegro, @morskodobro.official, @grad_ulcinj, @
komunalnoul.komunaljaul ili se pridružite inicijativi Zona smanjene upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda tako što
ćete poslati mejl na LowPLasticZone-MNE@giz.de .
Ko je učestvovao u izradi ovog vodiča?
Ovaj vodič je izradila NVO Zero Waste Montenegro nakon što je 2020. izvršila sedam revizija otpada u kafićima i
restoranima na Velikoj plaži i sprovela istraživanje o alternativama za jednokrane proizvode od plastike u prodavnicama
širom Crne Gore. Ovo je dio projekta Ulcinjska obale bez plastike, koji finansira GIZ. Ovaj vodič ima cilj da poboljša sistem
upravljanja otpadom i smanji upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu u Ulcinju: na Velikoj plaži i Adi Bojani. Ovaj vodič
je namijenjen svim vlasnicima kafića, barova, restorana, hotela kao i svim članovima ugostiteljskog sektora (Horeca) u
Crnoj Gori.
Istraživanja i revizije otpada: Marina Tomović, Alexandra Aubertin
Dizajn i priprema za štampu: Studio Ribizla
Prevod na crnogorski jezik:
Vanja Cicmil, Lejla Adrović
Prevod na albanski jezik: Albana Kurti Zečević
Change language