siječanj hrv

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1. prosinca 2021. obilježio
je 101. godišnjicu i Dan fakulteta. Zbog nepovoljne epidemiološke
situacije Dan fakulteta i ove je godine obilježen online - videozapisom
u kojem je Uprava fakulteta istaknula značajnije aktivnosti koje
su napravljene u protekloj godini.
Istaknute su aktivnosti usmjerene na ostvarivanje ciljeva iz područja
međunarodne suradnje, ali i povećanja broja domaćih i međunarodnih
znanstveno-istraživačkih projekata. Naglašeno je i da su digitalizirani
brojni poslovni procesi, provedeni online upisi, organizirana
hibridna i online nastava i provjera znanja te brojne radionice, kao i
da su pokrenuti i novi studijski programi, digitalna knjižnica, potpisani
novi ugovori o stručnoj praksi i sklopljena strateška partnerstva
s kompanijama koje su nesebično pomogle u uređenju dvorana i
chilling zona, a izdvojena su i značajna ulaganja u opremu i zgradu
Fakulteta.
koje naši nastavnici postižu u istraživanjima, izuzetne studente koji
su globalno konkurentni, te uz brojna unaprjeđenja nastavnog procesa
koja se planiraju ponuditi“, istaknuo je tom prilikom dekan
Pavičić.
Video zapis dostupan je na YouTube kanalu Ekonomskog fakulteta.
„Rezultat je to svih djelatnika Ekonomskog fakulteta te nam je to
također i veliki poticaj da radimo još bolje i da ovu 101. godinu postojanja
proslavimo na dostojan način – radno, uz izvrsne rezultate
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – Hanfa 21. siječnja
2022. organizirala je svečano uručenje Godišnje nagrade studentima
za najbolje znanstvene i stručne radove za 2021. Pristigle radove
studenata iz područja ekonomije pregledalo je stručno Povjerenstvo
te su izabrana tri najbolja, čiji su autori uz simboličnu nagradu osvojili
i onu novčanu. Među nagrađenima je i student Ekonomskog fakulteta
Luka Sovulj za rad Održivost mirovinskih sustava u okolnostima
sekularne stagnacije i demografskog starenje populacije, koji je
osvojio 2. nagradu.
2

Nagrađenima je u ime Hanfe, čestitao Ante Žigman, predsjednik
Upravnog vijeća Hanfe, a čestitkama su se pridružili i Ivica Šušak,
državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, te predstavnici
fakulteta na kojima studenti studiraju – izv. prof. dr. sc. Sanja Sever
Mališ, prodekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, izv. prof. dr.
sc. Branka Marasović, prodekanica Ekonomskog fakulteta u Splitu te
prof. dr. sc. Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Foto: Matija Habljak, Pixel
Odbor za dodjelu Godišnje nagrade prof. dr. Marijan Hanžeković za
2021. godinu ocijenio je prijavljene radove u redovitoj i u studentskoj
kategoriji.
U kategoriji studentskih radova nagradu od 15.000 kuna i diplome
dobili su studenti Ekonomskog fakulteta – Zagreb – Patrik Barišić
i Tibor Kovač za rad The effectiveness of the fiscal policy response to
COVID-19 through the lens of short and long run labor market effects of
COVID-19 measures.
Studenti su istražili efikasnost fiskalnih mjera, kao što su razne subvencije
i olakšice, koje su članice EU-a, pa tako i Hrvatska, primjenjivale
u prvoj polovici 2020. u jeku koronakrize, te kako te mjere u-
tječu na kretanje kratkoročne i dugoročne nezaposlenosti.
Virtualna dodjela nagrade i prezentacije nagrađenih radova održane
su 20. siječnja 2022. Snimka događaja dostupna je na poveznici, a
nagrađeni radovi bit će objavljeni u časopisu Public Sector Economics,
br. 1/20.
Foto: Institut za javne financije
3

U sklopu projekta EFZG Humanitarac kojeg je osmislio tim studenata
– Ena Beč, Anja Milković, Ivona Krmpotić, Dino Krpan, Luka Otašević
i Anja Kljajić, 31. siječnja 2022. održano je službeno proglašenje
pobjednika i podjela nagrada.
U projektu je sudjelovalo petero studenata – Vladimir Blekić, Anita
Čevra i Lucija Krušarovski, koji su ujedno i troje finalista, te Ajla
Ćehajić i Nera Koceić. Prema kriteriju najvećeg broja glasova publike
najhumanitarkom EFZG-a za 2021. godinu proglašena je Anita Čevra,
studentica 3. godine. Njezina priča započela je upravo kroz projekt
EFZG Humanitarac koji ju je, kako kaže, potaknuo da svoje vrijeme
usmjeri na nešto korisno. Počela je fotografirati za časopis Ulične
svjetiljke i tako doprinositi brizi o beskućnicima.
godinu napravljen veliki korak prema postanku tradicije Ekonomskog
fakulteta da svake godine nagrađuje svoje studente okrenute
humanitarnom radu”, istaknuo je tim studenata koji stoji iza projekta
EFZG Humanitarac.
EFZG Humanitarac projekt je kojeg su osmislili studenti u sklopu
kolegija Menadžment promjena s ciljem promocije humanitarnog
rada i nagrađivanja studenata Ekonomskog fakulteta za njihov doprinos
zajednici postignut humanitarnim djelovanjem, a provodi se
drugu godinu za redom.
Titulu, plaketu i zahvalnicu Ekonomskog fakulteta pobjednici su
uručili prodekani izv. prof. dr. sc. Božidar Jaković, izv. prof. dr. sc.
Kosjenka Dumančić i izv. prof. dr. sc. Zoran Wittine, dok su finalistima
i ostalim kandidatima uručene i nagrade sponzora.
“Čestitamo pobjednici, finalistima i svim sudionicima druge sezone
projekta. Zahvaljujemo svima koji su vjerno pratili projekt. Nastavite
činiti dobra djela i budite bolja verzija sebe! Za nas su pobjednici
apsolutno svi! Vjerujemo kako je provođenjem projekta već drugu
Ekonomski fakultet-Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a u
Hrvatskoj i AmCham Croatia organizator je međunarodnog gospodarsko-diplomatskog
skupa US-Croatia Forum: A 21st Century Partnership
koji će se održati od 7. - 8. travnja 2022. u Opatiji. U sklopu
promotivnih aktivnosti vezanih uz opatijski Forum, Ekonomski fakultet-Zagreb
je domaćin tri podcasta koji tematski pokrivaju američko-hrvatske
ekonomske i političke odnose.
Gost prvog podcasta snimljenog 27. siječnja 2022. u Knjižničnodokumentacijskom
centru EFZG-a bio je Alan Sumina iz tvrtke Na-
4

nobit. U ležernom razgovoru s moderatoricom izv. prof. dr. sc. Sandrom
Horvat, Alan Sumina je odgovarao na pitanja vezana o poduzetničkoj
klimi u Hrvatskoj, tržištu video igara i percepciji hrvatskih
poduzeća na američkom tržištu. Cijeli podcast uskoro će biti dostupan
na Youtube kanalu Fakulteta.
U auli Sveučilišta u Zagrebu 18. siječnja 2022. održano je predstavljanje
edukacijskog programa International Tourism & Hospitality Academy
at Sea (ITHAS). Predstavljanju su nazočili prof. dr. sc. Damir Boras,
rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Jurica Pavičić, dekan Ekonomskog
fakulteta i izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić, prodekanica
za međunarodnu suradnju i projekte, te Branka Roščić, voditeljica Središnjega
ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu i profesorica
Vera Krnajski Hršak.
Ideju samog projekta i ciljeve predstavila je prof. dr.sc. Nevenka
Čavlek, voditeljica programa, dok su iskustva sa zadnjeg ITHAS-a koji
se od 5. studenoga do 5. prosinca 2021. odvijao na jedrenjaku Shabab
Oman II iz flote Kraljevske mornarice Omana, prezentirali studenti
Monika Žugčić, Lucija Šola, Lucija Pintarić, Stipe Gaćina, Nikola Dumendžić
i Danica Bošnjak.
U okviru projekta Central European Network for Sustainable and
Innovative Economy (CENETSIE) koji je financiran od strane Polish
National Agency for Academic Exchange (NAWA), a u kojem je Ekonomski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan od osam partnera na
projektu, objavljeno je šest e-knjiga:
Accounting Challenges for Sustainability and Innovations
Sustainability and sustainable development
Qualitative and quantitative methods in sustainable development
Sustainable Development – Innovations in Business
Production – operation management. Chosen aspects
Experimental design and biometric research. Toward innovations
Voditeljica CENETSIE projekta je dr. hab. Barbara Borusiak, prof. s
Poznań University of Economics and Business, a koordinatorica projekta
na Ekonomskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je prof. dr. sc.
Blaženka Knežević.
Na pet spomenutih e-knjiga koautori su bili i nastavnici Ekonomsko-
5

ga Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Blaženka Knežević (7
poglavlja), izv. prof. dr. sc. Nikolina Dečman (3 poglavlja), doc. dr.
sc. Berislav Žmuk (2 poglavlja), doc. dr. sc. Dora Naletina (1 poglavlje),
doc. dr. sc. Mate Damić (1 poglavlje) i dr. sc. Ana Rep (4 poglavlja).
Svoj su doprinos u obliku recenzije triju e-knjiga dale prof. dr.
sc. Blaženka Knežević, doc. dr. sc. Mia Delić te doc. dr. sc. Mateja
Brozović.
Sva su izdanja dostupna na internetskim stranicama Poznań University
of Economics and Business Press te na web stranici Projekta:
http://cenetsie.ue.poznan.pl/
6

PROF. DR. JOSIP NAGY
II. dio
Nastupom u službu honoriranog docenta kr. vis. škole za trg. i promet
u Zagrebu 11. studenog 1921. D r Josip Nagy nastavlja usporedno
s radom kao tajnik kr. Zemaljskog arhiva u Zagrebu.
1. siječnja 1926. VŠTP prerasta u Ekonomsko-komercijalnu visoku
školu, a pošto mu je prihvaćen habilitacijski rad „Dubrovnik na
Bečkom kongresu 1815.“ i pošto je u svemu zadovoljio kao i sa današnjim
(9. III. 1926.) habilitacionim predavanjem („Diplomatičko
značenje francuskog doba u hrvatskoj povijesti“) za dozvolu predavanja
(veniam docendi) iz političke i dipl. povijesti … profesorski savjet
Ekonomsko komercijalne visoke škole … zaključuje jednoglasno da se
privatni docent predloži na imenovanje javnim kr. vanred. profesorom.
Ukazom Njegova Veličanstva Kralja … od 19. juna tek. god.
(1926.) … dr. Josip Nagy postavljen je za vanrednog profesora iz
Političke i Diplomatske povijesti na EKVŠ-u, na što je 5. kolovoza
1926. uslijedilo i službeno razrješenje od arhivske službe.
Niti godinu kasnije, u travnju 1927. unaprijeđen je u redovitog
profesora, a odmah potom je izabran za dekana EKVŠ-a u mandatnom
razdoblju 1927.-1929. U sljedećoj akademskoj godini 1929.-
1930., po ustaljenoj praksi, izabran je za prodekana, nakon iznenadne
smrti rektora EKVŠ-a dr. Ante Verone (†13. VIII. 1930.),
naslijedio ga je u časti rektora za ak. god. 1930./1931., a potom je
prorektor za ak. god. 1931./1932. Ponovno je biran za dekana u
mandatnom razdoblju 1936.-1938., v.d. dekana nakon smrti dr.
Jurja Šćetinca od 24. VI. 1939. do kraja akademske godine, te prodekana
u ak. god. 1939./1940.
Umirovljenjem Emilija Laszowskog 1939. ostaje upražnjeno mjesto
ravnatelja Državnog arhiva, te je na preporuku Laszowskog na
to mjesto s nastupom 1. srpnja 1939. imenovan dr. Josip Nagy. No
to imenovanje na sporednu službu izazvalo je pravu buru protivljenja
u profesorskom savjetu EKVŠ-a zbog bojazni da dr. Nagy
neće moći ispunjavati istovremeno svoje nastavne obaveze, obaveze
pročelnika Diplomatsko-historijskog instituta i v. d. dekana
7

EKVŠ-a. Otpor je slomljen tek odredbom o imenovanju ministra
prosvjete Ćirića od 21. lipnja 1939., pa je time profesorskom savjetu
oduzeto pravo odlučivanja. Kako se kasnije pokazalo, zahvaljujući
sposobnosti i neiscrpnoj volji, dr. Josip Nagy je zaista bio u
stanju izvršavati sve svoje obaveze i k tome se još baviti znanstvenim
radom. Ravnateljsku dužnost dr. Nagy je obnašao do kraja
lipnja 1941., kada je smijenjen, ne zbog znanstveno-stručnih razloga,
već zato što … nije htio potpisati pripadnost arijevskoj rasi, što
ondašnjim vlastodršcima (NDH) nikako nije odgovaralo.
izprava, 3) Zametak diplomatičke nauke, 4) Razvoj diplomatičke
nauke u 17.-18. st., 5) Pojava moderne diplomatike; II. Izprave —
1) Podjela izprava, 2) Bitna obiljeżja izprave, 3) Sastavni dielovi
izprave, 4) Postanak izprave, 5) Predaja izprava, 6) Krivotvorenje
izprava; III. Diplomatika kod Hrvata. Kako je studija izrađena na
temelju izvrsnog poznavanja problematike te odlične upućenosti
u domaću i stranu diplomatičku literaturu, ovaj rad dr. Josipa
Nagya se i danas uz njegovu Monumenta diplomatica I – Isprave iz
doba hrvatske narodne dinastije (objavljene 1925.) smatra temeljnim
u proučavanju hrvatske diplomatike kao pomoćne povijesne
znanosti.
Encyclopaedia Croatica – Hrvatska enciklopedija pod uredništvom
dr. Mate Ujevića izlazila je od 1941. do 1945. godine. Pet (od zamišljenih
12) tomova, koliko je ukupno izašlo, (za godine: 1941.- II. sv.,
1942.- III. sv., 1942.- IV. sv., 1945.- V. sv.) predstavlja uistinu kapitalno
enciklopedijsko djelo. Na njezinom stvaranju, u vihoru II. svjetskoga
rata, radilo je blizu četiristo znanstvenika različitih struka. Od
redovitih profesora EKVŠ-a kao urednici struka u tom najvećem
onodobnom nacionalnom projektu su učestvovali prof. Filip Lukas,
dr. Milan Ivšić i dr. Josip Nagy, koji je posebno veliki prilog …
dao i kao urednik i suradnik. Naročito je značajna njegova enciklopedijska
natuknica (ustvari koncizna studija): Diplomatika u V. sv.
Ovaj rad podijeljen je na podnaslove: I. Postanak i razvoj diplomatike
— 1) Zadaća diplomatskoga iztrażivanja, 2) Krivotvorenje
Nakon raspada NDH u svibnju 1945., dr. Josip Nagy, kao jedan od
rijetkih nastavnika (H)EKVŠ-a, ostaje u Zagrebu, pa se iste jeseni
stavlja na raspolaganje dr. Miji Mirkoviću, koji je imao prvenstveni
zadatak „obnove“ EKVŠ-a. Pošto je za „prvu ruku“ uz neke
modifikacije korištena Naučna osnova donesena neposredno pred
početak rata, prof. dr. Nagy zadržava svoju staru katedru predajući
u ak. god. 1945./1946. Konzularno pravo i Diplomatsku historiju,
dok su u novom nastavnom planu za ak. god. 1946./1947. ta dva
predmeta svedena na Historiju međunarodnih odnosa. Obnovljena
EKVŠ mučila je muku s osiguranjem potrebnog nastavnog kadra
decimiranog ratom (ali i poratnim djelovanjem Sveučilišnog suda
časti), pa se rektor dr. Mirković oslanja na dr. Nagya, kao osobe od
povjerenja, u pronalaženju i izboru nastavnika. No, ni to nije pomoglo
da ga se vlasti, koristeći se transformacijom EKVŠ-a u Ekonomski
fakultet (odnosno Čl. 2, Uredbe o Ekonomskom fakultetu
… po kojem se osoblje EKVŠ-a stavlja na raspoloženje Ministarstvu
8

trgovine i opskrbe Narodne Republike Hrvatske), ne otarase prisilnim
razrješenjem dužnosti (umirovljenjem) sa 1. lipnja 1947.
Umirovljenje nije značilo i kraj znanstvenog rada samozatajnog
učenjaka. Kao autor enciklopedijskih natuknica dr. Josip Nagy se
javlja u prva dva sveska Enciklopedije Jugoslavije (I. izdanje)
1955. i 1956., a od 1955.-1976. je jedan od autora Akademijinog
Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika. Dvije godine kasnije
(1978.) sudjeluje u Splitu na Međunarodnom znanstvenom simpoziju
o crkvenoj povijesti Hrvata kao referent o značenju bas-reljefa
iz splitske krstionice sv. Ivana, a kao suradnik Instituta za jezik
JAZU, potpisuje autorstvo enciklopedijskih natuknica u prvom i
drugom svesku II. izdanja Enciklopedije Jugoslavije (1980. i posthumno
1982.)
I na kraju, bibliografija (i to vjerojatno nepotpuna, kako smatra dr.
T. Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu) dr. Josipa Nagya sadrži
298 bibliografskih jedinica, a koje su nastale u vremenskom
razdoblju 1903.-1984.
Dr. Josip Nagy je otišao tiho kako je i živio 28. siječnja 1981. u
Zagrebu.
Njegov rad na diplomatici, novijoj povijesti (diplomaciji) i filologiji
bio je pomno praćen i cijenjen u inozemstvu. Umjesto javnog priznanja
u zemlji, Bečko sveučilište mu je zbog njegove kontinuirane
znanstvene djelatnosti god. 1956, pedeset godina nakon doktoriranja,
obnovilo doktorsku diplomu. Tom prigodom održao je na bečkom
sveučilištu predavanje „Starija hrvatska književnost u krugu
bečke slavistike“.
Kada je konačno 17. travnja 1980. konačno nagrađen za životno
djelo Državnom nagradom za znanstvenoistraživački rad, zahvalio
se riječima kako mu je ta nagrada „poticaj za dalji rad“. I zaista je
tako mislio spremajući se prijaviti rad O prvim kulturnim vezama
Hrvatske i Ukrajine na IX. međunarodnom slavističkom kongresu
u Kijevu g. 1983.
9

U organizaciji Ekonomskog fakulteta - Zagreb i tvrtke Deloitte 28.
siječnja 2022., uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera i preporuka,
održana je peta po redu Porezna konferencija: Porezna politika
u funkciji oporavka i otpornosti.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva financija
RH u hibridnom formatu uz ograničen broj sudionika (govornika) u
publici, dok je šira zainteresirana javnost imala priliku pratiti je
putem YouTube kanala Ekonomskog fakulteta – Zagreb.
Ekonomski fakultet – Zagreb.
Na konferenciji su održana dva predavanja i dvije panel diskusije.
Predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj održao je
potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija dr.sc.
Zdravko Marić, dok je dr. sc. Emanuele Bracco, izvanredni profesor
Sveučilišta u Veroni održao predavanje na temu Učinak oporezivanja
reguliranih proizvoda na potrošnju i društvo.
U sklopu konferencije povela se rasprava o aktualnim poreznim temama
u okviru dva panela: Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti
te Porezi i tehnološki razvoj.
U panel diskusiji Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti govorili
su dr. sc. Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, prof.
dr. sc. Stjepan Orešković, znanstvenik i poduzetnik, predstavnik M
Plus grupe, Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe,
Natko Sertić, partner u Deloitteovom Odjelu poreznog i pravnog
savjetovanja zadužen za Central Europe South regiju i Stipe Župan,
državni tajnik u Ministarstvu financija. Panel je moderirao izv. prof.
dr. sc. Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta.
Foto: EFZG i Deloitte
Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružiti
praktične preporuka za unapređenje poreznog sustava Republike
Hrvatske kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika poreznih
obveznika i države.
U ime organizatora sudionike su pozdravili prof. dr. sc. Jurica Pavičić,
dekan Ekonomskog fakulteta – Zagreb, Dražen Nimčević, rukovoditelj
hrvatskog ureda Deloittea te prof. dr. sc. Hrvoje Šimović,
U drugom dijelu konferencije uslijedila je panel diskusija koju je
moderirala Helena Schmidt, partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog
i pravnog savjetovanja, a u kojoj su sudjelovali dr. sc. Emanuele
Bracco, izvanredni profesor Sveučilišta u Veroni, Marijana Jakovac,
članica Uprave i CFO Allianza, Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne
uprave i pomoćnik ministra financija, Josip Lasić, član uprave i CFO
Končara i dr.sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.
Na konferenciji su se čule poruke koje se odnose na potrebu daljnje
prilagodbe poreznog sustava suvremenim gospodarskim prilikama, a
poseban naglasak bio je na učinkovitosti provedbe mjera u sklopu
10

ni ovako visoki, nisu dovoljni za pokrivanje troškova zdravstvenog
sustava. U tom kontekstu potrebno je povećati proračunske izdatke
za zdravstvo uz istovremenu reformu zdravstvenog sustava.
U kontekstu potrošnih poreza naglasak je bio na trošarinama. Pojašnjeno
je kako je primarni cilj trošarina ispravljanje negativnih eksternalija
ili, pojednostavljeno rečeno, štetnih učinaka koje za društvo
ima konzumiranje ili proizvodnju proizvoda. Stoga, visinu trošarina
treba podesiti tako da ukupni prihodi od trošarina budu jednaki
troškovima društvene štete povezane sa konzumacijom ili proizvodnjom
određenog proizvoda.
Foto: EFZG i Deloitte
Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U kontekstu daljnjeg poreznog
rasterećenja, istaknuto je kako je porezni tretman rada i dalje
dosta visok, pretežno kroz socijalne doprinose te u tom segmentu
treba pronalaziti daljnja rješenja u poreznom rasterećenju rada kako
bi bili konkurentniji u zadržavanju ljudskog kapitala u Hrvatskoj.
Najteži izazov su svakako doprinosi za zdravstveno osiguranje koji,
Zasebna rasprava provedena je na temu prilagodbe poreza tehnološkom
razvoju. Naglašeno je kako će u budućnosti poreznu politiku
dosta determinirati klimatske promjene i „zelena pitanja“, posebno
u segmentu oporezivanja energenata i energetskog sektora. Nadalje,
naglašena je potreba daljnje digitalne i analitičke transformacije
Porezne uprave kako bi se olakšalo i pojednostavilo ispunjavanje
poreznih obveza od strane gospodarstva te povećala transparentnost
države u pogledu oporezivanja.
Na kolegiju Mobilni marketing (nositelja izv. prof. dr. sc. Vatroslava
Škare i dr. sc. Tanje Komarac) u zimskom semestru gostovala su dva
stručnjaka iz prakse kao pozvani predavači.
Prvo pozvano predavanje je održala Anja Bašić, mag. oec., stručnjak
za marketinšku automatizaciju u Tevi. U svom predavanju kolegica
Bašić je predstavila aktivnosti i znanja koje treba imati stručnjak za
marketinšku automatizaciju. Nadalje, prikazala je primjere stvarnih
kampanji koje se zasnivaju na marketinškoj automatizaciji u poduzeću
Teva. U svom je izlaganju naglasila važnost kontinuiranog učenja
i usavršavanja postojećih znanja i vještina koji se temelje na
11

odličnim temeljima dobivenim studiranjem na Ekonomskom fakultetu
– Zagreb.
Drugo pozvano predavanje je održala Marta Brlić, mag. oec., Senior
CRM Campaign Manager u Erste Card Clubu u kojem je prikazala
aktivnosti mobilnog marketinga na primjeru Dinersa. U svom izlaganju
naglasila je važnost povezivanja svih marketinških u mobilnom
marketing te važnost personalizacije odnosa s korisnikom u cilju
izgradnje snažne marke.
praksu uspješnih poduzeća, dok su stručnjaci iz prakse dobili priliku
podijeliti svoja znanja s budućim stručnjacima digitalnog marketinga.
Kroz pozvana predavanja stručnjaka iz prakse studenti stručnog
diplomskog studija Digitalni marketing dobili su dodatan uvid u
Ured za međunarodnu suradnju Ekonomskog fakulteta – Zagreb od
17. do 21. siječnja 2022. organizirao je Međunarodni sajam mobilnosti
Razmijeni se! namijenjen studentima. Koncept sajma sastojao se
od virtualnog predstavljanja međunarodnih partnerskih institucija
EFZG-a za razmjenu studenata te središnjeg (hibridnog) događanja
na EFZG-u koje je obuhvaćalo osnovne informacije o međunarodnoj
razmjeni te iskustva studenata na međunarodnoj razmjeni.
su već bili na razmjeni o iskustvima u tim zemljama. Ukupno se prijavilo
i sudjelovalo 350 studenata.
U četiri dana virtualno se predstavilo 20 partnerskih institucija iz
Austrije, Belgije, Češke, Francuske, Litve, Sjeverne Makedonije, Nizozemske,
Njemačke, Poljske i Švedske te su studenti mogli direktno
postavljati pitanja.
Na središnjem događanju na EFZG-u studenti su mogli saznati gdje
sve mogu ići na razmjenu, koje stipendije se nude i ostale bitne informacije,
čuti o iskustvima s razmjene svojih kolega i alumnija te
saznati zašto je važno tijekom studija otići na međunarodnu razmjenu.
Također, organizirane su virtualne sobe (google rooms) koje su
bile podijeljene po zemljama (Austrija, Češka, Estonija, Italija, Nizozemska,
Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, SAD, Španjolska)
te su studenti imali priliku porazgovarati sa studentima EFZG-a koji
12

13

14