HR Graditeljstvo 2.0

POSEBNO IZDANJE JUTARNJEG LISTA 

ZAŠTO GRADITI? 

NI RECESIJA, NI RAT NISU 

ZAUSTAVILI RAST VOLUMENA 

GRADNJE I CIJENE KVADRATA 

NOVA PRILIKA ZA RAZVOJ 

ODRŽIVE GRAĐEVINSKE 

INDUSTRIJE U HRVATSKOJ 

ŠTO GRADITI? 

SPREMA SE INVESTICIJSKI 

TSUNAMI OD 25 MILIJARDI KUNA 

U PROMETNU INFRASTRUKTURU 

TKO ĆE GRADITI? 

HRVATSKA U 12 GRADOVA 

ŠKOLUJE SAMO ČETIRI 

RAZREDA ZIDARA

EGIDA - NAVIGACIJA 

2 1500 KOMPANIJA

UVODNIK 

M A R K O B I O Č I N A 

pomoćnik glavnog urednika Jutarnjeg lista 

Stabilna i održiva građevinarska industrija 

strateški je važan društveni interes Hrvatske 

Prilog “Hrvatsko graditeljstvo 2.0” predstavlja doprinos Jutarnjeg lista nužnoj javnoj diskusiji o razvojnom 

smjeru sektora koji je ključni preduvjet ostvarivanja razvojnih multiplikatora koje nude fondovi EU 

N 

akon poprilično tmurnog desetljeća koje je pokrenula 

globalna financijska kriza, vjetrovi optimizma ponovno 

pušu u domaćoj građevinskoj industriji. Taj sektor, koji 

je na vrhuncu 2008. godine generirao 7,2 posto domaćeg 

BDP-a, nakon urušavanja u prvoj polovici prošlog 

desetljeća posljednjih godina značajno raste, a taj ciklus 

nije prekinula ni pandemija koronavirusa. 

Pozitivni trendovi građevinskog sektora nastavljeni su i prošle 

godine, a podaci o izdanim građevinskim dozvolama sugeriraju da 

će se slična kretanja nastaviti u kratkom roku. Nakon niza godina 

smanjenja, u 2020. je treću godinu uzastopno ostvaren rast broja 

zaposlenih u građevinskom sektoru. 

Suprotno kretanjima na državnoj razini gdje je broj zaposlenih 

marginalno smanjen, građevinski sektor je u 2020. imao sedam 

posto više zaposlenih na godišnjoj razini čime je ostvario daleko 

najvišu stopu rasta zaposlenosti među svim sektorima hrvatskog 

gospodarstva u tom razdoblju, ali i dalje zapošljavao oko 3500 ljudi 

manje nego rekordne 2008. godine. 

Brz ekonomski oporavak u kombinaciji sa značajnim iznosom 

sredstava koji je stavljen Hrvatskoj na raspolaganje iz fondova EU 

sugeriraju kako će se ti pozitivni trendovi nastaviti i u predstojećem 

razdoblju. Ipak, postoje i značajni rizici koji proizlaze iz nedostatka 

radne snage, otežane dostupnosti sirovina te značajnih uzlaznih 

pritisaka na cijene inputa kao što su čelik i aluminij, ali i na koncu sve 

jače konkurencije koja iz stranih - često i prekomorskih - država stiže 

na domaće tržište. 

Pred kreatorima nacionalnih ekonomskih politika, ali i 

predstavnicima industrije utoliko je značajan izazov. Ne samo da 

je potrebno pronaći načine da se mitigiraju kratkoročni rizici koji 

opterećuju poslovanje građevinarskog sektora, nego je potrebno 

definirati dugoročni model razvoja ove privredne grane, kojim bi se 

prilikom sljedećeg recesijskog ekonomskog ciklusa - koji će prije ili 

poslije doći - izbjegli scenarij s početka prošlog desetljeća. 

Stabilna i održiva građevinarska industrija strateški je važan 

društveni interes Republike Hrvatske ne samo zbog svoga izravnog 

utjecaja na BDP, nego i zato što je jako domaće građevinarstvo ključni 

preduvjet ostvarivanja razvojnih multiplikatora kroz realizaciju 

investicija financiranih iz fondova Europske unije. 

Ipak, da bi to bilo moguće, bit će potrebno provesti niz reformskih 

mjera, od osiguranja stabilne investicijske aktivnosti u javnom 

sektoru, preko fleksibilizacije u poreznoj i radnopravnoj regulativi 

te iznalaženja modela za kapitalno 

jačanje domaće građevinarske 

VRHUNAC OVOG 

PROJEKTA BIT ĆE 

VELIKA 

KONFERENCIJA KOJA 

ĆE SE ODRŽATI 

SREDINOM TRAVNJA 

U PORTOROŽU 

industrije do reforme strukovnog 

obrazovanja. 

Prilog “Hrvatsko graditeljstvo 2.0” 

predstavlja doprinos Jutarnjeg lista 

nužnoj javnoj diskusiji o razvojnom 

smjeru hrvatskog građevinarstva, 

industrije građevinskog materijala 

i povezanih djelatnosti. Uz izdanje 

posebnog magazina “Hrvatsko 

graditeljstvo 2.0” u punoj tiraži 

Jutarnjeg lista, vrhunac ovog 

projekta bit će velika konferencija 

posvećena javnim investicijama 

koja će se u zajedničkoj organizaciji 

Jutarnjeg lista i vodećeg slovenskog dnevnog lista Delo, uz prisutnost 

ključnih političkih dužnosnika i poslovnih lidera dviju država, održati 

sredinom travnja u hotelu Kempinski u Portorožu. 

Koristeći naše medijske platforme i njihov doseg koji je bez 

premca, široj javnosti i svim ključnim donositeljima odluka 

prezentirat ćemo najvažnije informacije o funkcioniranju ovog 

sektora, inovativne projekte koji se u njemu planiraju i realiziraju, 

konkretne reformske prijedloge za njegov daljnji napredak te 

razmišljanja vodećih poslovnih lidera hrvatskog građevinarstva. 

HRVATSKO GRADITELJSTVO 2.0 3


4 1500 KOMPANIJA

SADRŽAJ 

POSEBNO IZDANJE 

IMPRESSUM 

Glavni urednik 

Goran Ogurlić 

Pomoćnik glavnog urednika za gospodarstvo 

Marko Biočina 

6 

U 

12 

U 

15 

U 

1 6 

U 

TAJANA 

ŠTRIGA/ 

SIGNALITICS 

Cijene kvadrata u 

Zagrebu nastavit će rasti, 

ali po blažim stopama 

HRVATSKE 

CESTE 

Ključna dionica srijemske 

granične transverzale 

IGOR 

POLJANŠEK 

Ulaganje u digitalizaciju 

danas je ključ za 

ekonomično poslovanje 

KREŠIMIR 

ŽABEC 

U prometnu infrastrukturu 

ulaže se 25 milijardi kuna, 

a od toga gotovo polovica 

ide u željeznice 

22 

U 

25 

U 

26 

U 

INTERVJU 

TOMISLAV 

FRANKO 

Inovacija i funkcionalnost 

određuju našu poslovnu 

filozofiju 

NOVI KRANOVI 

ZA GRADNJU U 

HRVATSKOJ 

Tvrtka Ferokov 

Kranovi flotom od 

100 naprednih kranova 

Potain učvršćuje svoju 

poziciju na tržištu 

KUFNER GRUPA 

AKVIZICIJAMA 

JAČA TRŽIŠNU 

POZICIJU 

Proizvodi Kamen 

Sirača i Kumala S 

koriste se i u drugim 

industrijama, a ne 

samo u građevinskom 

sektoru 

28 

U 

33 

U 

34 

U 

36 

U 

40 

U 

MIRELA LILEK 

Godišnje školujemo jedva 

četiri razreda zidara u 12 

gradova 

KAMGRAD 

Tri mjegaprojekta u 

Hrvatskoj 

SNJEŽANA 

TURALIJA 

Priroda i čovjek su i 

nadalje najveća vrijednost 

prostora koji zovemo dom 

BERNARD 

IVEZIĆ 

Spegra na Hvaru testirala 

obnovljivu sanaciju starih, 

kamenih molova 

J O ZO 

VRDOLJAK 

Velika anketa: Čelnici naše 

četiri najveće građevinske 

tvrtke upozorili su da 

divljanje cijena i zastoji u 

opskrbi dovode u pitanje 

realizaciju projekata, a 

predstavnici pet velikih 

proizvođača građevinskog 

materijala kažu: Došli smo 

u fazu u kojoj je jako teško 

ugovoriti fiksnu cijenu 

Novinari 

Bernard Ivezić, Mirela Lilek, Korana Sutlić, 

Jozo Vrdoljak, Krešimir Žabec 

Lektorice 

Vilma Sudarević, Aleksandra Slama 

Art direkcija 

Tipometar d.o.o. Tomislav Botić 

Grafički urednik 

Boris Igrec 

Fotografije i ilustracije 

Cropix, Depositphotos 

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA 

marketing@hanzamedia.hr 

telefon: 01/6173870 

Kontakt za čitatelje 

jutarnji.list@hanzamedia.hr 

telefon: 01/6103100 

Nakladnik 

Hanza Media, d.o.o. 

Koranska 2, Zagreb 

UPRAVA 

Ana Hanžeković (članica Uprave) 

Nadzorni odbor 

Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard, Marijana 

Raguž, Krešimir Ćosić, Davor Butorac 

Izdavački savjet 

Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić, 

Vesna Barić Punda, Dragan Ljutić, Mario Zovak 

DIREKTOR IZDAVAŠTVA 

Tomislav Wruss 

TISAK: 

Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, Zagreb; 

POKROVITELJ IZDANJA: 

Privredna banka Zagreb 

HANZA MEDIA je član 

Hrvatskog vijeća za medije 

vijece@hvzm.hr i www.hvzm.hr 

© 2020. HANZA MEDIA d.o.o. Sva prava 

pridržana. 

HRVATSKO GRADITELJSTVO 1500 KOMPANIJA 2.0 5

ANALIZA 

RAT U UKRAJINI REFLEKTIRAO SE NA 

GRAĐEVINSKI SEKTOR RASTOM CIJENA 

SIROVINA KAO ŠTO SU ALUMINIJ I ČELIK 

Cijene kvadrata 

u Zagrebu 

nastavit će 

rasti, ali po 

blažim stopama

Tržište nekretnina u proteklim je godinama bilo 

podržano rastom zaposlenosti, solidnim rastom 

plaća te rekordno niskim kamatnim stopama, 

što je rezultiralo rastom izdanih građevinskih 

dozvola od 12,2 posto u 2021. godini 

T A J A N A Š T R I G A SIGNALITICS 

P 

ozitivna izvedba građevinskog sektora 

nastavljena je u prošloj godini, a podaci o 

izdanim građevinskim dozvolama sugeriraju da 

će se slična kretanja nastaviti u kratkom roku. 

Brz ekonomski oporavak u kombinaciji sa 

značajnim iznosom sredstava koji je stavljen 

Hrvatskoj na raspolaganje iz fondova EU, 

podržava pozitivnu izvedbu građevinskog 

sektora u kratkom roku. 

Ključni rizici za sektor proizlaze iz nedostatka radne snage 

te značajnih uzlaznih pritisaka na cijene inputa kao što su čelik 

i aluminij ali i otežane dostupnosti istih. Uobičajeni pad cijena 

stanova koji je karakterističan za silazne faze ekonomskog 

ciklusa, zaobišao nas je u periodu “korona krize”. Uzimajući u 

obzir aktualne razine novogradnje te nemogućnost domaćeg 

građevinskog sektora da značajno poveća iste s raspoloživim 

ljudskim resursima, očekujemo da će se uzlazni pritisci na cijene 

stanova u Zagrebu nastaviti. 

HRVATSKO GRADITELJSTVO 2.0 

7

ANALIZA 

1 2 

Udio građevinarstva u bruto domaćem proizvodu u Hrvatskoj 

Zaposleni u građevinskom sektoru 

7.50% 

110 

9.0% 

6.50% 

5.50% 

Tisuće 

100 

90 

80 

8.0% 

7.0% 

4.50% 

70 

6.0% 

3.50% 

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015. 2018. 

60 

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015. 

Zaposleni u građevinskom sektoru (ls) 

2018. 

5.0% 

Udio zaposlenih u građevinskom sektoru u ukupnoj zaposlenosti (ds) 

Izvor: Državni zavod za statistiku 


GRAĐEVINSKI SEKTOR U BROJKAMA 

Usprkos snažnom ekonomskom šoku koji je zadala pandemija, 

pozitivna izvedba građevinskog sektora je nastavljena čemu je 

pogodovala kontinuirana potreba za građevinskim radnicima na 

mjerama obnavljanja javnih ustanova i privatnih objekata nakon 

potresa u 2020., te nastavak solidne potražnje privatnog sektora 

koja je dodatno potpomognuta mjerom subvencioniranja stambenih 

kredita za mlade. U takvim okolnostima, 

udio građevinskog sektora u BDP-u je 

NEDOSTATAK 

RADNE SNAGE 

PROBLEM JE S 

KOJIM SE 

GRAĐEVINSKI 

SEKTOR BORI 

VEĆ GODINAMA 

ostao relativno stabilan na razini od oko 5% 

BDP-a. 

Nakon niza godina smanjenja, u 2021. je 

petu godinu uzastopno ostvaren rast broja 

zaposlenih u građevinskom sektoru ali uz 

zamjetno usporavanje rasta u protekle dvije 

godine. Ovo je ujedno i prva godina od 2017. 

da je rast broja zaposlenih u građevinskom 

sektoru podbacio u odnosu na rast 

ukupne zaposlenosti na državnoj razini. 

Usprkos rastu u proteklih nekoliko godina, 

građevina i dalje broji oko 4.500 radnika 

manje u odnosu na vrhunac ostvaren u 

2008. 

Rast plaća u građevinskom sektoru nastavljen je i u toku prošle 

godine sa stopom od 3,9 posto što je blago ispod razine rasta od 4,5 

posto u 2020. te prosječnog rasta plaća na razini države u iznosu od 4,0 

posto. Prosječna neto plaća u građevinarstvu pritom je iznosila 7.816 

kuna te je 21,0 posto ispod državnog prosjeka. 

Usprkos navedenim pozitivnim kretanjima, na umu treba imati 

kako se građevinski sektor trenutačno bori s dva ključna problema, 

nedostatkom radne snage te posljedično značajnim uzlaznim pritiscima 

na plaće s jedne strane te rastom cijena sirovina s druge strane. 

Nedostatak radne snage problem je s kojim se građevinski sektor bori 

već godinama te je isti tek djelomično riješen povećanjem kvota za 

uvoz radnika iz inozemstva. S obzirom na više plaće koje građevinski 

sektor nudi u nekim zemljama u okolini (Njemačka, Austrija), velik 

dio domaćih radnika odlučuje se na odlazak na rad u inozemstvo a 

Hrvatska nerijetko predstavlja i prijelaznu stanicu za brojne inozemne 

radnike na putu prema tim zemljama. Istovremeno, sve veći problem 

postaje otežana dostupnost pojedinih materijala te rast cijena aluminija 

i čelika na svjetskom tržištu što rezultira rastom cijena radova te u 

4500 12,2% 7816 

radnika 

manje je u 

građevinarstvu u 

odnosu na vrhunac 

ostvaren u 2008. 

građevinskih 

dozvola 

više izdano je lani u 

odnosu na 2020. 

godinu 

kuna 

BORIS KOVAČEV / CROPIX 

prosječna je neto plaća 

u građevinarstvu, što je 

21,0 posto manje od 

državnog prosjeka 

8 HRVATSKO GRADITELJSTVO 2.0

3 

Godišnja stopa rasta obujma izvršenih građevinskih radova 

4 

Broj završenih novih stanova 

25.00% 

20.00% 

15.00% 

10.00% 

5.00% 

0.00% 

-5.00% 

1. 1. ‘16. - 1. 1. ‘17 1. 1. ‘18 1. 1. ‘19 1. 1. ‘20 1. 1. ‘21 1. 1. ‘22 

27,000 

23,000 

19,000 

15,000 

11,000 

7,000 

2002. 2004. 2006. 2008. 2010. 2012. 2014. 2016. 2018. 2020. 



konačnici višom cijenom nekretnine po četvornome metru. 

Nedostatak radne snage i rast cijena sirovina ključni su problemi 

građevinskog sektora 

Nakon nešto skromnije stope rasta u pandemijom obilježenoj 

2020. godini, u prošloj godini obujam izvršenih građevinskih radova 

je ubrzao na 9,1%, dok prvi dostupni podaci za siječanj tekuće godine 

pokazuju rast od 4,3%. 

U prošloj godini izdano je 12,2 posto više građevinskih dozvola čija 

je očekivana vrijednost za 13,6 posto viša nego godinu ranije. Podaci 

za siječanj tekuće godine upućuju na nastavak pozitivne izvedbe ovog 

sektora u kratkom roku. Naime, na godišnjoj razini indikator je ostvario 

rast od 2,7 posto. 

TRŽIŠTE NEKRETNINA 

Tržište nekretnina u proteklim je godinama bilo podržano rastom 

zaposlenosti, solidnim rastom plaća te rekordno niskim kamatnim 

stopama što je rezultiralo rastom raspoloživog dohotka stanovništva. 

Dodatno, rast ekonomske aktivnosti je rezultirao povećanom 

potražnjom za industrijskim i uredskim zgradama te skladištima i 

zgradama za trgovinu na veliko i malo. Značajnu ulogu je imao i snažan 

uzlet turističke aktivnosti koji je rezultirao ulaganjima u izgradnju 

novog i poboljšanje postojećeg smještaja. 

Unatoč snažnom ekonomskom šoku izazvanom pandemijom, 

vanjsko okruženje i dalje ide u prilog nastavku pozitivnih kretanja na 

tržištu stambenih nekretnina. Naime, niz mjera fiskalne i monetarne 

podrške osigurao je stabilnost raspoloživog dohotka stanovništva. 

Zahvaljujući potporama za očuvanje radnih mjesta pad zaposlenosti 

u protekloj je godini bio marginalan, dok su u ovoj godini ostvarena 

pozitivna kretanja uz istovremeni nastavak rasta plaća. Mjere 

socijalnog distanciranja i povećana averzija prema riziku rezultirale 

su povećanjem štednje na računima kod dobrog dijela građana, 

stavljajući im na raspolaganje određenu zalihu financijskih sredstava 

u post pandemijskom periodu. Istovremeno, prema Anketi o kreditnoj 

aktivnosti banaka, nakon inicijalnog zaoštravanja kreditnih standarda 

pri odobravanju kredita za kupnju stambenih nekretnina, isti su 

zabilježili labavljenje već u trećem kvartalu 2020. 

Istovremeno, tržište uredskog prostora je pogođeno sve češćim 

oblikom rada od kuće za koji se čini da će ostati opcija za jedan dio 

kompanija i nakon što pandemiju ostavimo iza sebe. Određene 

kompanije već su komunicirale svojim zaposlenicima kako imaju 

namjeru eliminirati fiksna radna mjesta te uvesti rad od kuće kao 

trajnu opciju za 20 do 30 posto sveukupnog radnog vremena. U 

nedostatku fiksnih radnih pozicija u uredima, radnici će se izmjenjivati 

na dostupnim mjestima u vremenu koje će provoditi u uredu dok će 

ostatak vremena raditi od kuće. Ipak, ocjenjujemo kako će učinak 

takvih promjena u kratkom roku biti ograničen te djelomično 

kompenziran rastom zaposlenosti. 

Rast broja završenih zgrada nastavljen je u 2020. (+4,1 posto) 

zahvaljujući uzletu završenih stambenih zgrada od 6,1 posto dok 

je segment nestambenih zgrada ostvario pad od 3,3 posto. Među 

stambenim zgradama, u ukupnom udjelu završenih stanova 

prevladavaju stanovi s dvije sobe (29,3 posto), a slijede trosobni (26,8 

posto) i četverosobni (21,4 posto) stanovi. 

Promatramo li kategoriju nestambenih zgrada, rast je zabilježen u 

svim segmentima. Najsnažnije stope rasta pritom je ostvarila izgradnja 

industrijskih zgrada i skladišta (+23,0 posto), a slijede zgrade za 

kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale 

zgrade za zdravstvenu zaštitu (+12,8 posto) te 

hoteli i slične zgrade (+11,4 posto). 

CIJENA 

KVADRATA 

NOVOG STANA U 

ZAGREBU 

PORASLA JE ZA 

VISOKIH 40,0 

POSTO OD 2016. 

DO KRAJA 2021. 

Snažnija potražnja za stambenim 

nekretninama u kombinaciji sa znatno 

nižom ponudom u odnosu na pred krizno 

razdoblje je rezultirala uzlaznim pritiscima 

na cijene istih. Usporedbe radi, 2008. 

godine završeno je 25.368 stanova dok je taj 

broj u 2020. iznosio svega 11.957 stanova čak 

i uz povećanje od preko 40 posto u protekle 

tri godine. Promatrano u odnosu na tisuću 

stanovnika, u 2007. i 2008. građeno je 

5,9 stanova na tisuću stanovnika dok se ta 

brojka trenutačno kreće na razini od 3,0 

stana na tisuću stanovnika. 

Promatrano u odnosu na tisuću 

stanovnika, u 2007. i 2008. građeno je 5,9 

stanova na tisuću stanovnika dok se ta brojka trenutačno kreće na 

razini od 3,0 stana na tisuću stanovnika. 

Trend rasta cijene novih stanova u Zagrebu je nastavljen i 

prošle godine uz povećanje od 4,5 posto, što ipak predstavlja blago 

usporavanje u odnosu na godinu ranije kada je stopa rasta gotovo 

premašila 10 posto. U odnosu na kraj 2016. godine, cijena kvadrata 

novog stana u Zagrebu porasla je za 40,5 posto, sa 10.445 na 14.672 

kuna u prosjeku. Pritom mnogo zaostajao niti rast cijena u drugim 

dijelovima Hrvatske s prosječnim povećanjem od 31,3% u istom 


ANALIZA 

Ukupni prihodi 

EBIT 

Kompanija 2019. 2020. 2019. 2020. 

Dalekovod d.d. 1,032,883,901 1,091,446,827 24,864,027 54,742,957 

KAMGRAD d.o.o. 1,106,081,035 1,080,714,134 82,459,986 77,934,145 

Strabag d.o.o. 713,510,584 1,001,235,379 4,181,803 55,041,742 

BINA-ISTRA d.d. 705,416,009 1,151,308,087 -2,531,023 -1,178,030 

GP KRK d.d. 686,378,483 753,414,099 22,349,942 29,235,645 

Radnik d.d. 517,956,405 730,453,485 38,089,984 47,255,119 

GIP PIONIR d.o.o. 661,727,743 656,910,976 64,444,197 30,759,577 

Brodometalurgija 414,775,080 534,935,698 20,579,641 28,519,189 

OSIJEK-KOTEKS d.d. 320,445,837 451,103,122 8,190,553 34,522,081 

POMGRAD INŽENJERING d.o.o. 327,310,884 430,310,326 20,919,174 41,709,522 

periodu. Imajući na umu nedostatak radne snage koji vrši uzlazne 

pritiske na plaće radnika te rast cijena sirovina kao što su čelik i 

aluminij, te još uvijek nisku ponudu novogradnje u odnosu na potrebe, 

očekujemo kako će se uzlazni cjenovni pritisci nastaviti i u narednom 

periodu. 

POTENCIJALNE PRILIKE 

Značajan iznos sredstava koji je stavljen Hrvatskoj na raspolaganje 

iz EU fondova kroz sljedećih šest godina ide u prilog pojačanom (su) 

financiranju infrastrukturnih projekata te projekata energetske obnove 

javnih i privatnih zgrada. 

Brz ekonomski oporavak i stabilizacija poslovanja domaćih 

kompanija osigurava sredstva za jačanje investicijske aktivnosti u 

kratkom roku te rast ulaganja u nove poslovne prostore, skladišta i 

pogone. 

Očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu poticajan je za privlačenje 

inozemnih investicija. 

Nastavak visoke razine investicijske aktivnosti od strane vodećih 

turističkih kompanija nakon normalizacije turističke aktivnosti. 

Priznavanje troškova prehrane i smještaja zaposlenih stranaca kao 

porezno priznatih rashoda s ciljem smanjenja pritiska koje nedostatak 

radne snage vrši na građevinske kompanije. 

Obnova zgrada oštećenih u potresu koja se procjenjuje na 25 

tisuća s procijenjenom štetom od 86 milijardi kuna. 

Ubrzanje rasta potrošačkih cijena u kombinaciji s i dalje izuzetno 

niskim kamatnim stopama dodatno smanjuje privlačnost štednje u 

bankama te potiče stanovništvo na druge oblike očuvanja vrijednosti 

novca u kojem bi s obzirom na hrvatsku tradiciju nekretnine mogle 

imati značajnu ulogu 

POTENCIJALNI RIZICI 

Negativne ekonomske posljedice rata u Ukrajini na europsku 

i domaću ekonomiju u kombinaciji s uzlaznim pritiscima na cijene 

smanjuju raspoloživi dohodak stanovništva 

Znatan rast duga države povezan s pandemijom koronavirusa 

te troškovima servisiranja humanitarne krize smanjuje prostor za 

značajnije financiranje infrastrukturnih projekata. 

Iseljavanje mladog stanovništva koje je ključni pokretač potražnje 

za stambenim nekretninama implicira smanjenje potražnje u dugom 

roku. 

Usporavanje rasta turističkog sektora potencijalno bi moglo 

rezultirati padajućim stopama rasta građevinske aktivnosti na obali u 

pogledu privatnog smještaja. 

Visoka stopa PDV-a na kupnju novogradnje u iznosu od 25%. 

Potencijalan daljnji rast cijena sirovina i/ili nedostupnost istih 

povećavaju troškove gradnje i rezultiraju sporijom realizacijom 

projekta. 

Nedostatak radne snage s obzirom na to da domaće stanovništvo 

odlazi na rad u susjedne zemlje koje nude veće plaće u građevinskom 

sektoru. 

Pad potražnje za uredskim prostorom u kratkom roku jer velik 

dio radnika radi od kuće te potencijalan pad potražnje i u dugom roku 

jer dio kompanija planira uvesti rad od kuće kao stalnu opciju za dio 

radnog vremena. 

USPOREDNA ANALIZA KOMPANIJA 

Analiza poslovanja vodećih građevinskih kompanija ukazuje na 

snažan rast prihoda te poboljšanje indikatora profitabilnosti u 2020. 

Dok detaljni podaci velikog dijela kompanija o poslovanju u prošloj 

godini još uvijek nisu dostupni, indikatori građevinskih radova upućuju 

na nastavak pozitivne izvedbe. Pritom na umu treba imati kako je 

nestajanjem dijela najvećih građevinskih tvrtki za vrijeme trajanja 

financijske krize, izgubljen potencijal 

domaćih kompanija za preuzimanje velikih 

NA VAŽNIM 

PROJEKTIMA 

NOSITELJI 

RADOVA SVE 

ČEŠĆE SU 

STRANE TVRTKE 

DOK SU DOMAĆE 

PODIZVOĐAČI 

i zahtjevnih građevinskih radova pa se na 

važnim projektima kao nositelji radova sve 

češće pojavljuju strane tvrtke dok domaće 

kompanije imaju ulogu podizvođača. 

Dalekovod d.d. se u 2020. s rastom 

ukupnih prihoda od 5,7 posto probio 

na prvo mjesto liste vodećih domaćih 

građevinskih kompanija. Rast prihoda 

posljedica je visoke razine ugovaranja 

tijekom 2019. godine a posljedično i 

realizacije novougovorenih projekata 

tijekom 2020. godine. EBITDA Dalekovoda 

d.d. uvećana je za 23,4 milijuna kuna na 


EBITDA Profitna marža % Povrat na imovinu Povrat na kapital Neto dug/EBITDA Neto dug/imovina 

2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 

48,061,619 77,685,045 0.9% 3.7% 1.0% 4.7% 28.6% 196.4% 14.44 8.81 0.85 0.83 

96,697,040 97,510,388 6.3% 6.1% 16.9% 10.9% 44.3% 31.2% 0.67 0.98 0.16 0.17 

35,540,090 104,459,287 3.1% 4.6% 2.6% 6.0% 4.2% 9.2% 1.61 1.05 0.08 0.15 

1,617,006 1,560,009 -4.0% -17.3% -0.5% -3.2% 4.1% 22.7% n/a n/a n/a n/a 

37,282,976 43,925,269 1.6% 2.6% 2.5% 4.9% 12.8% 18.5% 8.87 6.01 0.77 0.66 

49,385,584 62,038,943 6.6% 5.7% 7.1% 7.6% 10.5% 12.1% 0.93 0.70 0.10 0.08 

66,586,457 33,919,858 8.2% 4.0% 10.2% 5.4% 27.7% 11.7% 0.31 0.27 0.04 0.02 

22,813,145 30,876,952 3.9% 4.2% 7.4% 11.6% 47.9% 52.9% 7.71 4.79 0.82 0.76 

17,419,796 46,229,282 2.3% 6.4% 2.0% 6.8% 4.3% 15.4% 6.75 3.67 0.37 0.43 

26,022,862 50,420,179 4.5% 8.1% 6.1% 10.0% 34.2% 43.3% 5.41 3.38 0.61 0.55 

77,6 milijuna kuna. Poslovni prihodi Dalekovoda u 2021. ostvarili su 

rast od 7 posto godišnje uslijed visoke razine ugovaranja u periodu 

prije pandemije. Istovremeno, EBIT kompanije je smanjena za 12 posto 

na 43,9 milijuna kuna uslijed nepovoljnih okolnosti uzrokovanih 

pandemijom. Preciznije, zabilježen je snažan rast cijena transportnih 

troškova, sirovina i materijala, a otežana je i nabava istih. 

KAMGRAD d.o.o. je u 2020. ostvario blagi pad prihoda od 2,3 posto 

dok je EBITDA u istom periodu uvećana za 0,9 posto na 97,5 milijuna 

kuna. Istovremeno, indikatori zaduženosti kompanije zabilježili su 

daljnje poboljšanje. Najznačajniji trenutačni projekti kompanije su 

gradnje KBC-a Rijeka, novog turističkog resorta u Savudriji, Z centra 

u Zagrebu, hotela Brioni u Puli te Dječjeg centra za translacijsku 

medicinu (CCTM) Dječje bolnice Srebrnjak. 

Broj završenih novih zgrada prema 

vrsti zgrade u Republici Hrvatskoj 

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 

Stambene zgrade 3,811 3,699 3,824 4,316 4,580 

s 1 stanom 2,634 2,495 2,549 2,782 2,945 

s 2 stana 517 471 495 537 556 

s 3 i više stanova 653 721 774 991 1,075 

Zgrade za stanovanje 

zajednica 

7 12 6 6 4 

Nestambene zgrade 1,013 1,241 1,109 1,205 1,165 

Ukupno 4,824 4,940 4,933 5,521 5,745 

Prosječne cijene prodanih novih 

stanova po metru kvadratnom (u kunama) 

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 

Hrvatska 10,034 10,734 11,466 12,338 12,730 13,713 

Zagreb 10,445 12,098 12,749 12,834 14,038 14,672 

Ostala naselja 9,582 9,679 10,310 11,732 11,200 12,577 

1 

2 

IVANA NOBILO / CROPIX 

IZGLEDI 

Usprkos snažnom ekonomskom šoku koji je zadala pandemija, 

pozitivna izvedba građevinskog sektora je nastavljena u protekle 

dvije godine, a podaci o izdanim građevinskim dozvolama sugeriraju 

da će se slična kretanja nastaviti u kratkom roku. Obnovljen trend 

rasta zaposlenosti, solidan rast plaća te mjere subvencioniranja 

stambenih kredita za mlade podržavaju rast potražnje za stambenim 

nekretninama. Građevinska aktivnost će u narednom periodu biti 

podržana i značajnim iznosom sredstava koji je stavljen Hrvatskoj 

na raspolaganje iz fondova EU tijekom sljedećih šest godina, a koji 

se može koristiti za (su)financiranje infrastrukturnih projekata te 

projekata energetske obnove javnih i privatnih zgrada. 

Istovremeno, građevinski sektor nastavlja se boriti sa značajnim 

nedostatkom radne snage te rastom cijena sirovina kao što su aluminij 

i čelik i otežanom dostupnošću istih, a što će biti dodatno naglašeno 

u periodu pred nama kao posljedica rata u Ukrajini. Potonje će se 

negativno odraziti na kretanje raspoloživog dohotka stanovništva 

prvenstveno kroz kanal rasta cijena, ali implicira i dugoročne 

negativne reperkusije u nedostatku skorog rješenja. Sukladno našim 

očekivanjima, uobičajeni pad cijena stanova koji je karakterističan za 

silazne faze ekonomskog ciklusa, zaobišao nas je u periodu korekcije 

BDP-a u 2020. Uzimajući u obzir aktualne razine novogradnje te 

nemogućnost domaćeg građevinskog sektora da značajno poveća iste 

s raspoloživim ljudskim resursima, očekujemo da će se uzlazni pritisci 

na cijene stanova u Zagrebu nastaviti, ali po nešto blažim stopama nego 

što je to bio slučaj u prethodnim godinama. 


GLAS PARTNERA 

NOVA INVESTICIJA HRVATSKIH CESTA BITNO ĆE 

POBOLJŠATI SIGURNOST PROMETA NA ISTOKU HRVATSKE 

Ključna dionica 

srijemske 

granične 

transverzale 

Počela je gradnja obilaznice Apševaca i Lipovca 

kojom će se povećati cestovna sigurnost 

U 

ožujku 2019. godine 

potpisan je predugovor za 

dodjelu bespovratnih 

sredstava za projekt 

"Gradnja obilaznice 

Apševci - Lipovac", koji 

predstavlja prvu od 

preostale tri faze ukupnog 

projekta gradnje Srijemske granične 

transverzale. Radi ponovne aktivacije 

projekta pristupilo se prilagodbi izrađene 

dokumentacije sukladno važećoj zakonskoj 

regulativi. 

Tako je 30. ožujka 2021. godine potpisan 

ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava 

između Ministarstva mora, prometa i 

infrastrukture, Središnje agencije za 

financiranje i ugovaranje projekata EU te 

Hrvatskih cesta. Razdoblje provedbe projekta 

određeno je od 1. prosinca 2020. do 30. rujna 

2023. godine, a ukupni prihvatljivi troškovi 

projekta iznose 106,069.667,20 kuna. 

Na toj dionici provedeni su istražni 

arheološki radovi (probna istraživanja 

za rekognosciranje lokaliteta). Na osnovi 

konačnog izvještaja arheoloških istražnih 

radova dobiveni su posebni uvjeti 

Ministarstva kulture - Konzervatorskog 

zavoda Vukovar, kojima je propisano 

provođenje zaštitnih arheoloških radova na 

lokalitetima nalazišta. Zbog toga se provodi 

postupak javne nabave za zaštitna arheološka 

istraživanja tijekom gradnje obilaznice 

Apševaca i Lipovca. 

ELIMINIRANA CRNA TOČKA 

Zatim je 27. rujna 2021. godine potpisan 

ugovor za gradnju s tvrtkom ZP PZC Brod 

d.o.o. i Poduzećem za ceste Slavonski Brod 

u iznosu od 75,900.513,53 kune bez PDV-a, s 

rokom izvršenja od 18 mjeseci. S Institutom 

IGH Zagreb 12. listopada 2021. godine 

potpisan je ugovor za nadzor nad gradnjom u 

iznosu od 2,243.262 kune. Izvođač je uveden 

u posao 9. veljače 2022. godine te je počeo s 

pripremnim radovima. 

Projekt se odnosi na gradnju prometnice 

Ukupna dužina glavne trase projekta je 4200 

metara, a bit će realiziran u roku od 18 mjeseci 


NAZIV 

PROJEKTA: 

Gradnja obilaznice 

Apševaca i 

Lipovca - sanacija 

opasnog mjesta na 

državnoj cesti D57 

(KK.01.1.1.02.0013) 

NAZIV 

KORISNIKA: 

Hrvatske ceste d.o.o. 

za upravljanje, građenje 

i održavanje 

državnih cesta 

UKUPNA 

VRIJEDNOST 

PROJEKTA: 

129,082.784,00 kuna 

(bez PDV-a) 

EU SUFINANCIRA 

PROJEKT: 

106,069.667,20 kuna 

(82%) 

RAZDOBLJE 

PROVEDBE 

PROJEKTA: 

1. 12. 2020. - 

30. 9. 2023. 

PROJEKTOM SE SMANJUJU NEGATIVNI 

EKOLOŠKI UTJECAJI, PRILAGOĐAVA SE 

KLIMATSKIM PROMJENAMA TE P OV EĆAVA 

KONKURENTNOST LOKALNIH EKONOMIJA 

kojom će se zaobići dionica državne ceste 

kroz naselja Apševci i Lipovac koja je 

identificirana kao crna točka. Svrha tog 

projekta jest poboljšanje cestovne sigurnosti. 

Ukupna dužina glavne trase je 4200 

metara. Početak trase u neposrednoj je blizini 

čvorišta Apševci koje se spojnom cestom 

dužine 139,17 metara spaja s državnom 

cestom D57. Rekonstrukcija državne ceste 

D57 u zoni čvorišta bit će izvedena u dužini 

od 350 metara. Glavna trasa u nastavku se 

pruža na jugoistok kroz poljoprivredno tlo, 

obilazeći naselje Apševce s lijeve (istočne) 

strane. U nastavku se pruža prema jugu kroz 

šumu Uljara i prelazi preko rijeke Bosut 

spregnutim mostom dužine 147,70 metara. 

Trasa se u čvorištu Lipovac križa u razini s 

lokalnom cestom LC 46052 te obilazi naselje 

Lipovac. Kraj trase nalazi se na uklapanju 

u izvedeni putni prijelaz Lipovac koji je 

sagrađen u sklopu gradnje čvorišta na 

autocesti A3. 

PROJEKT KOJI POMAŽE GRANIČNOJ POLICIJI 

Planiranom obilaznicom oko naselja 

Apševci i Lipovac sanira se identificirano 

opasno mjesto te se povećava sigurnost 

(postojeća cesta koja dijelom prolazi kroz 

naselja je dužine 6,3 kilometra). Također, 

cesta povezuje postojeći čvor Lipovac na 

autocesti A3 (dio TEN-T osnovne mreže) 

te se na taj način poboljšava povezanost 

sekundarnih i tercijarnih čvorišta s TEN-T 

mrežom. Dodatno, navedenim projektom 

smanjuju se prometno zagušenje i negativni 

ekološki utjecaji, prilagođava se klimatskim 

promjenama te se povećava konkurentnost 

lokalnih ekonomija putem bolje 

pristupačnosti drugim tržištima korištenjem 

novog prometnog spoja. 

Poboljšanje kvalitete prometovanja 

svakako je potrebno i u kontekstu rada 

granične policije radi smanjenja vremena 

njezine reakcije vezano uz ilegalne migracije, 

ali i poboljšanja sigurnosti vanjske granice 

Europske unije te skorog ulaska Republike 

Hrvatske u schengenski prostor. 

Projekt je usklađen s relevantnim 

Operativnim programom, strategijama i 

akcijskim programima. Operativni program 

konstatira da će se pozornost dati projektima 

usmjerenim na povećanje razine sigurnosti 

na cestama. 



14 1500 KOMPANIJA

GLAS PARTNERA 

I G O R P O L J A N Š E K 

član Uprave Kufner Grupe 

Ulaganje u digitalizaciju danas je 

ključ za ekonomično poslovanje 

Proces proizvodnje može biti u potpunosti automatiziran korištenjem 5G privatnih mreža s telemetrijskim 

rješenjima pomoću kojih se strojevima može upravljati s udaljene lokacije, odnosno iz ureda 

S 

vakodnevno se suočavamo sa situacijama koje nam 

potvrđuju da se procesi i način rada u hrvatskom 

graditeljstvu, nažalost, nisu puno promijenili od vremena 

globalne krize. Posljednje godine su nas dodatno suočile 

sa sve izraženijim problemom nedostatka radne snage, a 

istodobno bilježimo povećanje obima posla. Upravo zbog 

toga iznimno je važno pratiti i razumjeti trendove, prilagođavati se 

i gledati prema naprijed, zbog čega se u Kufner Grupi trudimo biti 

primjer i svoj daljnji razvoj i napredak temeljiti na kontinuiranom 

unaprjeđenju poslovnih procesa u svim granama poslovanja. Jedino 

tako danas je moguće klijentima osigurati proizvode vrhunske 

kvalitete po tržišno konkurentnim uvjetima. Pritom veliku pozornost 

pridajemo upravo procesima planiranja naših aktivnosti te izradi 

plana pravovremenih reakcija na moguće rizike u poslovanju. 

Smatramo kako je fokus na naše kupce i kvalitetna analitika 

njihovih budućih potreba ključ za optimalnu pripremu budućih 

poslovnih planova i realizaciju svih poslovnih aktivnosti. Posebnu 

pažnju pridajemo izgradnji i kvaliteti partnerskih odnosa s našim 

dobavljačima, jer nas je iskustvo naučilo da u današnje vrijeme 

kontinuiranih promjena kvalitetan odnos s dobavljačem čini ključnu 

razliku u prevenciji i otklanjanju rizika vezanih uz isporuku roba i 

realizaciju usluga. 

Kad govorimo o trendovima u industriji, smatramo kako 

prikupljanje relevantnih podataka predstavlja temelj svih budućih 

procesa. Stoga smo unutar Grupe uspostavili visoku razinu analitike 

i upravljanja podacima putem našeg ERP sustava. Paralelno s time, 

ulaganje u digitalizaciju poslovanja danas je ključ za ekonomično 

i racionalno poslovanje, s kontinuiranim fokusom na troškovnu 

učinkovitost. 

Prvenstveno tu mislimo na veliku mogućnost daljnjeg razvoja i 

nastavak digitalizacije u segmentu proizvodnje, održavanja i logistike 

uvođenjem dodatne razine automatizacije, čime povećavamo razinu 

kvalitete upravljanja performansama ključnih indikatora, odnosno 

razinu učinkovitosti u upravljanju troškovima. Tako, primjerice, 

proces proizvodnje eksploatacije mineralnih sirovina danas može 

biti u potpunosti automatiziran korištenjem 5G privatnih mreža s 

odgovarajućim telemetrijskim rješenjima gdje se sa svim strojevima 

i pogonima može upravljati s udaljene lokacije/ureda. Takav pristup 

smanjuje problem nedostatka kvalificirane radne snage, povećava 

sigurnost zaštite na radu, smanjuje troškove, što značajno utječe na 

ekonomičnost i smanjuje ovisnost o recesiji. U sljedećem koraku, 

u budućnosti, možemo govoriti i o potpuno autonomnom procesu 

proizvodnje u kojemu će strojevima upravljati sustavi umjetne 

inteligencije, a što će dodatno podići razinu poslovne učinkovitosti. 

Jednako tako, investicije u narednom razdoblju usmjeravamo na 

ulaganje u zelene izvore energije, čime bismo značajni dio svojih 

potreba za energijom osigurali iz 

obnovljivih i ekološki prihvatljivih 

UNUTAR GRUPE 

USPOSTAVILI SMO 

VISOKU RAZINU 

ANALITIKE I 

UPRAVLJANJA 

PODACIMA PUTEM 

NAŠEG ERP SUSTAVA 

izvora. Time smanjujemo troškove 

za energiju, kao i ovisnost o 

uvoznim energentima, a istodobno 

povećavamo konkurentnost i 

omogućujemo lokalni gospodarski 

razvoj otvaranjem novih radnih 

mjesta. Također planiramo gradnju 

novog laboratorija za ispitivanje 

kvalitete materijala korištenjem 

najmodernijih tehnologija u industriji, 

čime klijentima osiguravamo 

kontinuitet u kvaliteti isporuke naših 

proizvoda većeg kapaciteta. 

Prilagodba takvim oblicima novih, 

kvalitetnijih i održivijih načina poslovanja u najvećoj mjeri utječe 

na dugoročno stabilno poslovanje koje omogućuje pravovremen i 

kvalitetan odgovor na potencijalne opasnosti i rizike s kojima se tržište 

može suočiti. Naime, svjesni smo da rizika u poslovanju uvijek ima 

te da se u vremenu u kojem živimo, kada se promjene događaju brže 

nego ikad, od poslodavaca očekuje kontinuirana prilagodba i brza 

reakcija. Zbog toga našu budućnost temeljimo na ekonomičnom i 

racionalnom poslovanju sa stalnim fokusom na troškovnu učinkovitost, 

uz kontinuirano praćenje poslovnih prilika za nastavak rasta i širenja 

poslovanja Kufner Grupe. 


PROJEKTI 

INVESTICIJS 

TSUNAMI 

U PROMETNU INFRASTRUKTURU ULAŽE SE 

25 MILIJARDI KUNA, A OD TOGA GOTOVO 

POLOVICA IDE U ŽELJEZNICE 


KI 

Pelješki most, “majka” svih 

projekata, za nekoliko mjeseci bit će 

završen, ali u Hrvatskoj je u tijeku 

realizacija još nekoliko velikih 

investicija. Duž jadranske obale 

obnavljaju se i grade luke, kopa se 

druga cijev tunela Učka, gradi se 

obilaznica Splita i Omiša, a autocesta 

kroz Slavoniju je pri završetku 

K R E Š I M I R Ž A B E C 

U 

ovom trenutku Hrvatska u gradnju svoje 

prometne infrastrukture ulaže oko 25 milijardi 

kuna. Riječ je o gradnji cestovne i željezničke 

mreže te gradnji i obnovi lučke infrastrukture. 

Tako velik iskorak u financiranju prometne 

infrastrukture prije svega treba zahvaliti 

korištenju fondova EU bez kojih Hrvatska sama 

to ne bi mogla financirati. 

Od tih 25 milijardi kuna, čak 11 milijardi izdvaja se za projekte 

u željezničkom sektoru, ali njihova je realizacija najmanje 

vidljiva. Nakon gradnje mreže autocesta ova je Vlada kao glavni 

infrastrukturni cilj postavila gradnju nove željezničke mreže. 

Uz pomoć europskih fondova za realizaciju tog cilja planira se 

utrošiti oko pet milijardi eura, no, nažalost, zacrtani rok neće 

biti ispunjen. Iako je novac osiguran, javna nabava, projektiranje, 

ugovaranje i sama realizacija radova odvijaju se mnogo sporije od 

planiranog. 


PROJEKTI 

TOM DUBRAVEC/ CROPIX 

Modernizacija postojećeg i gradnja novog kolosijeka pruge između 

Dugog Sela i Križevaca počela je u veljači 2017., a rok za završetak 

38 kilometara te dionice bio je tri godine. U ovom trenutku rok je 

pomaknut na početak 2023., što znači da bi pruga trebala biti završena 

za otprilike 11 mjeseci. Na tom se dijelu gradi i dionica pruge od 

Križevaca do Koprivnice. Riječ je o projektu vrijednom 350 milijuna 

eura, a radovi bi trebali biti završeni 2024. godine. 

Najvažniji nacionalni strateški projekt gradnja je nizinske pruge 

od Zagreba do Rijeke, čija se vrijednost radova procjenjuje na 2,5 do 

tri milijarde eura. I za tu se prugu optimistično najavljivalo da će biti 

završena do 2027. godine, ali je rok pomaknut na 2030., a zatim je sve 

odgođeno na 2035. godinu. 

HRVATSKI LESKOVAC - KARLOVAC 

Prije mjesec dana odabran je izvođač 

za gradnju dionice Hrvatski Leskovac 

- Karlovac, no odluka je nakon žalbe 

poništena te je upitno kada će ta gradnja 

početi. Ta dionica dugačka je 44 kilometra, 

a predviđeni rok za završetak radova 

je 30 mjeseci. Gradnju te dionice s 85 

posto bespovratnih sredstava sufinancira 

Europska komisija. Ugovor o dodjeli 

bespovratnog novca ukupne vrijednosti 

3,454 milijarde kuna i prihvatljivih troškova 

u iznosu od 2,720 milijardi kuna potpisan je 

još u prosincu 2019. godine. Ostale dionice 

PRUGOM 

VINKOVCI - 

VUKOVAR 

VLAKOVI BI 

TREBALI 

PUTOVATI 

BRZINOM DO 120 

KM NA SAT 

u raznim su fazama projektiranja i ishođenja dokumentacije. Studijska 

dokumentacija izrađuje se za dionice Karlovac - Oštarije i Oštarije - 

Škrljevo, a krajem godine mogao bi biti raspisan natječaj za gradnju 

dionice Škrljevo - Rijeka - Jurdani u vrijednosti od oko 330 milijuna 

eura. 

U tijeku je modernizacija 18,7 kilometara pruge Vinkovci - Vukovar, 

vrijedne 516,3 milijuna kuna, nakon koje bi vlakovi tom dionicom 

trebali putovati brzinom do 120 km/h. Radovi na modernizaciji pruge 

Zaprešić - Zabok praktički su završili. U završnoj je fazi izrada projektne 

dokumentacije za obnovu i gradnju nove dvokolosiječne pruge na 

dionici Dugo Selo - Novska te studijska dokumentacija za dionicu 

Okučani - Vinkovci. Procijenjena vrijednost radova na dionici pruge 

Dugo Selo - Novska iznosi 570 milijuna kuna. 

Nakon gradnje najvećeg dijela autocestovne mreže primat u 

investiranju u cestovnu infrastrukturu preuzele su Hrvatske ceste. Do 

kraja godine trebao bi biti završen najveći cestovni projekt - gradnja 

mosta Pelješac i nova cesta preko Pelješca. Most i dio ceste bit će 

otvoreni ovog ljeta, a dio od stonske obilaznice do mjesta Doli bit 

će gotov krajem godine. Ukupna investicija “teška” je 526 milijuna 

eura, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se 

sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle s 357 milijuna 

eura. 

OBILAZNICA SPLITA I OMIŠA 

Uz projekt Pelješac, u Hrvatskoj se u ovom trenutku gradi još 

nekoliko izuzetno velikih cestovnih infrastrukturnih objekata. U 

tijeku je gradnja obilaznice Splita i Omiša te gradnja ceste D403. Ta 


BOŽO RADIĆ / CROPIX 

Asfaltiranje pristupnih cesta u blizini Brijeste na Pelješcu 

Probijanje druge cijevi tunela Učka najveći je projekt u Istri 

FRANKO COLORI / CROPIX 

FINANCIJSKA KONSTRUKCIJA 

Pelješki most i dio ceste bit će 

otvoreni u špici turističke sezone 

Do kraja godine trebao bi biti 

završen najveći cestovni projekt - 

gradnja mosta Pelješac i nova 

cesta preko Pelješca. Most i dio 

ceste bit će otvoreni tijekom 

ljetnih mjeseci, a dio od stonske 

obilaznice do mjesta Doli bit će 

gotov krajem godine. Ukupna 

investicija “teška” je 526 milijuna 

eura, a vrijednost prihvatljivih 

troškova 420 milijuna eura, od 

čega se sredstvima Europske unije 

sufinancira 85 posto, dakle s 357 

milijuna eura. 

Pruga Dugo Selo - Križevci trebala bi biti završena za 11 mjeseci 

SRĐAN VRANČIĆ / CROPIX 

526 420 

85% 

milijuna eura milijuna eura 

vrijednost ukupne 

investicije u 

Pelješki most i 

nove ceste 

vrijednost 

prihvatljivih 

troškova 

ulaganja 

sufinancira se iz 

fondova 

Europske unije 

Dionica od mosta Halasica do Belog Manastira dugačka je 17,5 km 

VLADO KOS / CROPIX 


PROJEKTI 

TOM DUBRAVEC / CROPIX 

U tijeku je modernizacija 18,7 

kilometara pruge Vinkovci - 

Vukovar, vrijedne 516,3 

milijuna kuna, nakon koje 

bi vlakovi tom dionicom trebali 

putovati brzinom do 120 km/h 

Uz obilaznicu, u 

Omišu se gradi i 

luka 

U Istri je najveći cestovni projekt 

probijanje druge cijevi tunela Učka 

te gradnja dionice Istarskog ipsilona 

Vranja - tunel Učka. Investicija je 

vrijedna 200 milijuna eura 

prometnica povezivat će čvor Škurinje 

i luku Rijeka, a projekt je vrijedan 520 

milijuna kuna, od čega su 442 milijuna kuna 

bespovratna sredstva. Počela je i realizacija 

gradnje tunela kroz Kozjak. Tim projektom 

bi se brzom cestom spojila Dalmatina, od 

čvora Vučevica, s brzom cestom u Kaštel 

Kambelovcu. 

Za otprilike dva mjeseca u promet bi 

trebao biti pušten novi most Gradiška preko 

rijeke Save, a trebala bi početi i gradnja 

prvog dijela spojne ceste od mosta prema 

Okučanima. 

U tijeku je i gradnja preostalog dijela 

Podravskog ipsilona. U smjeru Virovitice 

gradit će se preostala dionica od Farkaševca 

ULAGANJE U 

OBNOVU I 

GRADNJU LUČKE 

INFRASTRUKTURE 

NASTAVIT ĆE SE 

I U SLJEDEĆEM 

RAZDOBLJU 

NOVCEM IZ EU 

do Bjelovara, a nastavak do Virovitice se projektira. U planu je i 

nastavak gradnje ceste od Križevaca prema Koprivnici. Jedan od 

strateških projekata je povezivanje krajnjeg istoka Hrvatske s mrežom 

autocesta. Jedan od tih projekata je povezivanje Iloka s autocestom 

Zagreb - Lipovac Srijemskom transverzalom. Zasad su osigurana 

sredstva za prvu najjužniju dionicu te ceste. Srijemska transverzala je 

prema projektu dvotračna brza cesta, duga 39,2 kilometra i podijeljena 

na četiri poddionice. 

U ovom su trenutku u Osječko-baranjskoj županiji u tijeku radovi 

na obnovi i gradnji cestovne infrastrukture vrijedni oko 750 milijuna 

kuna. Jedan od njih je dovršetak autoceste do Belog Manastira do kraja 

ove godine, koju financiraju Hrvatske autoceste. Dionica od mosta 

Halasica do Belog Manastira dugačka je 17,5 kilometara, a vrijednost 

radova je 443 milijuna kuna. Nakon završetka te dionice preostalo je još 

sagraditi oko pet kilometara autoceste do granice s Mađarskom. Prema 

najavama, to bi trebalo biti sagrađeno do kraja sljedeće ili početkom 

2024. godine. Tada bi u potpunosti bila završena autocesta A5 od 

Sredanaca do granice s Mađarskom u dužini od 88,5 kilometara. 

Hrvatske autoceste nedavno su u posao uvele izvođače gradnje 

posljednje dionice autoceste Zagreb - Sisak od Lekenika do Siska. Riječ 

je o dionici dugačkoj 11 kilometara koja bi trebala biti završena 2024. 

godine. Također se uskoro očekuje i uvođenje u posao izvođača na 

gradnji obilaznice Novog Vinodolskog, koja je prva dionica buduće 

autoceste Križišće - Žuta Lokva. Riječ je o obilaznici dugoj 9,8 

kilometara, od kojih će 6,5 kilometara biti sagrađeno na trasi buduće 

autoceste, a preostali dio čine spojne ceste na Jadransku magistralu. 

Projekt gradnje ukupno je vrijedan 593 milijuna kuna, a rok za 

završetak radova je tri godine. Prema najavama, gradnja preostalih 

dionica te autoceste m ogla bi početi prije završetka gradnje obilaznice 

Novog Vinodolskog, ali bi u prvoj fazi bila sagrađena kao brza cesta, a u 

drugoj fazi u punom profilu autoceste. 

U Istri je najveći cestovni projekt probijanje druge cijevi tunela 

Učka te gradnja dionice Istarskog ipsilona Vranja - tunel Učka. Od 5634 

metra, dosad je probijeno oko 1,3 kilometara druge cijevi, a prema 

planu, radovi bi trebali biti završeni uoči ljeta 2024. godine. Investicija 

je vrijedna 200 milijuna eura. Ove bi godine, pak, u promet trebala 

biti puštena 1,9 kilometara duga dionica Istarskog ipsilona od Vranja 

do tunela Učka čime bi Istarski ipsilon s istarske strane praktički bio 

završen. 

OBNOVA I GRADNJA MORSKIH LUKA 

”Renesansa na hrvatskoj obali” projekt je obnove postojećih i 

gradnje morskih luka u svih sedam primorskih županija. Dosad su 

ugovorena ukupno 33 projekta unapređenja lučke infrastrukture 

u vrijednosti od 2,2 milijarde kuna, od čega je 1,8 milijardi kuna 

osigurano iz fondova EU. 

U posljednjih nekoliko godina obnovljene su i sagrađene luke 

Koločep, Korčula, Crikvenica, Tkon, Cres, Unije, Sali na Dugom otoku, 

Baška, Žigljen na otoku Pagu te luka Mrtvaška na Lošinju. 

Tijekom ove godine trebaju biti završeni proširenje pristanišnog 

gata u luci Sućuraj te trajektno pristanište na otoku Kaprije, a u tijeku je 

i gradnja luke u Omišu. Prema najavama, ulaganje u obnovu i gradnju 

lučke infrastrukture nastavit će se i u sljedećem razdoblju kada bi za tu 

namjenu iz fondova EU na raspolaganju moglo biti više od 100 milijuna 

eura. 


1500 KOMPANIJA 21

GLAS PARTNERA 

W 

ienerberger je 

najpoznatiji europski 

proizvođač opeke. U 

toj tvrtki misle 

unaprijed, te pridaju 

važnost inovativnosti i 

sistemskim 

rješenjima. Tomislav 

Franko, komercijalni direktor i član uprave 

Wienerberger Adriatic, dobar je poznavatelj 

prilika u hrvatskom graditeljstvu. 

Kako vidite budućnost razvoja 

građevinske industrije? 

- Budućnost je jedino moguća kroz 

društveno odgovorno poslovanje. Klima 

se mijenja. Gradnja, življenje i uporaba 

materijala također se mijenjaju. Zahtjevi 

za klimatski neutralnim proizvodima i 

održivim proizvodnim procesom postaju 

još veći. Svjesni smo svoje odgovornosti 

kao proizvođača građevinskog materijala 

i stoga smo razvili program održivosti koji 

se temelji na tri ekološka stupa, a to su 

dekarbonizacija, bioraznolikost i kružno 

gospodarstvo. Energetska učinkovitost i 

dekarbonizacija središnja su pitanja u svim 

poslovnim područjima grupe Wienerberger. 

Bioraznolikost je ključna tema za svaki naš 

proizvodni pogon, dok je jedan od naših 

ekoloških ciljeva kružno gospodarstvo. 

NORMATIVI RADA 

Vaša je tvrtka prije nekoliko godina 

domišljato doskočila problemu radne 

snage, svojim modelom lijepljene opeke 

umjesto morta? 

- Vrijeme koje je nekada bilo potrebno 

za zidanje mortom i klasičnom opekom je 

uporabom Porotherm Profi brušene opeke 

te Porotherm Dryfix.extra ljepila smanjeno 

za čak tri puta. Građevinski fakultet u 

Zagrebu je proveo neovisna mjerenja 

brzine gradnje Porotherm Profi opekom na 

stvarnom gradilištu, odnosno utroška radnog 

vremena za zidanje. Na osnovu dobivenih 

mjerenja izračunali su normativ rada, što 

predstavlja vrijeme potrebno prosječno 

vještom i određeno kvalificiranom radniku 

da u normalnim okolnostima, s propisanim 

sredstvima, na točno određen način, uz 

normalno zalaganje i zamor, obavi točno 

određen posao. Dobiveni normativ rada za 

Porotherm Profi opeku je točno tri puta manji 

od normativa za klasičnu opeku, što znači 

da je gradnja Porotherm Profi opekom čak 

3x brža u odnosu na klasični sistem. Ipak, 

tu ne planiramo stati jer nedostatak radne 

snage vidimo i kao priliku za razvoj novih i 

inovativnih rješenja za gradnju. 

TOMISLAV FRANKO, KOMERCIJALNI DIREKTOR 

I ČLAN UPRAVE WIENERBERGER ADRIATICA 

Inovacija i 

funkcionalnost 

određuju našu 

poslovnu filozofiju 

Svjesni smo svoje odgovornosti kao proizvođača 

građevinskog materijala i stoga smo razvili program 

održivosti koji se temelji na tri ekološka stupa, a to su 

dekarbonizacija, bioraznolikost i kružno gospodarstvo 

P i š e : K o r a n a S u t l i ć 


IAKO JE DIGITALNA TRANSFORMACIJA 

GRAĐEVINE JEDNA OD NAJSPORIJIH, 

MI SMO SE JOŠ OD 2017. PRILAGODILI I 

IMAMO SPREMNE BIM KNJIŽNICE 

Inovativni projekti su u 

Wienerbergeru jako bitni? 

- Inovacija i funkcionalnost određuju 

našu poslovnu filozofiju. Bez inovacije nema 

napretka – rezultat tih nastojanja su brojna 

rješenja od opeke koja već ima integriranu 

toplinsku izolaciju, Einstein opločnici 

patentirani za izuzetno velika prometna 

opterećenja i frekvencije prometa, Venara i 

Saturn jedini crjepovi bijele boje koji imaju 

visok indeks solarne refleksije i značajno 

mogu utjecati na smanjeno zagrijavanje 

okoline, tu je i Semmelrock protect zaštita 

površina betonskih proizvoda za dugo lijepe i 

čiste površine… Popis je dug. 

I sistemska rješenja su vam važna. 

- Zid je puno više od opeke - to je cijeli 

sustav proizvoda za vanjsku ovojnicu objekta, 

pregradne zidove, strop, nadvoje. Krov je 

puno više od crijepa - to je sustav elemenata 

koji krov čine dugoročno kvalitetnim 

poput paropropusnih folija, elemenata za 

ventilaciju, zaštitu od nevremena i snijega, 

fotonaponi, a uz to imamo i krovne prozore 

da bi cjelina bila potpuna. Uz opločnike 

trebate i dodatne elemente poput kvarcnog 

pijeska, impregnacije, geotekstila, podmetača 

za ploče. 

Na sajmu ArhiBau moglo se čuti da 

su vaši materijali bili jako traženi, pa i 

unaprijed rasprodani? 

- Poznato je kako je prošle godine 

građevinarstvo sudjelovalo s oko 5,3 posto 

udjela u hrvatskom bruto društvenom 

proizvodu, dok je udio broja zaposlenih u 

građevinarstvu u ukupnom broju zaposlenih 

iznosio još većih 8 posto. Početak novog 

ciklusa rasta koji traje od 2015. do danas, a 

kojega ni pandemija nije prekinula, direktno 

utječe na potražnju za našim materijalima. 

Zadovoljni smo što je naše vrhunske 

proizvode prepoznala prvenstveno struka - 

arhitekti, projektanti, izvođači, kao i drugi 

korisnici. Građevinske dozvole također su 

značajno rasle u prošloj godini u stopi od oko 

20% za stambene zgrade tako da sve to utječe 

na potražnju. 

Imate li proizvodnju u Sloveniji kao i u 

Hrvatskoj? Da li je i tamo potražnja kao 

kod nas? 

- U Hrvatskoj imamo tri proizvodna 

pogona: za proizvodnju crijepa u Đakovu, 

betonskih opločnika u Ogulinu i opeke u 

Karlovcu, a u Sloveniji se nalaze također tri 

pogona. Proizvodnja opeke je u Ormožu, 

crijepa u Križevcima, a imamo i vlastitu 

proizvodnju engoba i glazura za crjepove 

u Lukavcima. Potražnja za svim našim 

materijalima je velika kao i u Hrvatskoj. 

ZAHTJEVNA OBNOVA 

Vezano za obnovu nakon potresa i 

sami ste se prilikom donacija uvjerili 

koliko su stvari kompleksne na terenu? 

- Vidimo se obnova sad polako pokreće, 

a ona je kao što ste i sami napomenuli vrlo 

zahtjevna. Prilikom donacija i sami smo se 

uvjerili što znače neriješeni imovinski pravni 

odnosi. Wienerberger nastavlja donirati i 

dalje onima kojima je to nužno na Banovini. 

Upravo pratimo jednu donaciju obiteljske 

kuće koja se gradi najmodernijim rješenjima. 

Pandemija je dovela do porasta trenda 

života na otvorenom, da li je to utjecalo 

na prodaju opločnika? 

- Da, za vrijeme najstrožeg lockdowna 

provodili smo više vremena s najdražima te 

se vratili prirodi i otkrili važnost zajedništva. 

U gradnji društvenog doma na Ugljanu korišteni su Wienerbergerovi materijali 

Vjerujemo kako je mnogima vrt postao 

najdraže mjesto za rad i odmor pa je jedno 

ipak sigurno – koliko god i nadolazeća godina 

bila neizvjesna, trendovi uređenja vanjskih 

površina u fokus i dalje stavljaju vrt kao 

oazu mira i sigurnosti. Mi imamo betonske 

proizvode za njegovo uređenje. Osim toga, 

uređenje okoliša objekata i javnih prostora 

je pametna investicija. Opločene i uređene 

vanjske površine dižu cijenu nekretnine i 

do 20%, a udio u investiciji samog opločenja 

iznosi 0,5-1% pa je matematika više nego 

jasna. Tako se u brojnim oglasima za 

prodaju nekretnina opločenje Semmelrock 

proizvodima naglašava kao dodatna 

vrijednost nekretnine. 

Govorimo o dvorištima, ali mnogi 

žive u središtima većih gradova gdje su 

osjetne negativne posljedice porasta 

temperature zraka. Kako smanjiti 

utjecaj toplinskih otoka u urbanih 

sredina, ima li Wienerberger odgovor i 

na to? 

- Razvojem strategija za smanjenje 

toplinskih otoka i gospodarenje oborinskim 

vodama, na razini Europe cilj je u što skorije 

vrijeme smanjiti porast temperatura, poplave, 

te napraviti što jasnije smjernice i ciljeve za 

njihovo suzbijanje. Kontinuirano povećanje 

zelenih otoka, gradnja zelenih krovova i 

parkirališta, upotreba održivih materijala s 

visokim indeksom refleksije sunčeve svjetlost 

SRI (Solar Reflectance Index) dugoročan je 

koncept zelene infrastrukturne strategije. 

Opločene površine podržavaju prirodni 

vodeni ciklus brzim uvlačenjem površinske 

vode u zemlju i stoga su idealno i održivo 

rješenje za uređenje prometnica u urbanim 

sredinama. Osim betonskih opločnika i 

Tondach crijep svijetlih boja te Terca fasadna 

opeka imaju visok indeks solarne refleksije pa 

možemo reći da imamo kompletno rješenje za 

smanjenje toplinskih otoka urbanih sredina. 

Da li smo spremni za BIM 

transformaciju građevinskog sektora? 

- Iako je digitalna transformacija građevine 

jedna od najsporijih, mi smo se već od 2017. 

godine temeljem smjernica o korištenju 

BIM-a u visokogradnji koje je donijela 

Hrvatska komora inženjera građevinarstva 

prilagodili te smo započeli digitalnu 

transformaciju, tako da imamo spremne BIM 

knjižnice za sve naše sustave gradnje. BIM 

koristimo i interno za izradu specifikacija 

građevinskih materijal gdje doslovce u 

petnaestak minuta možemo izraditi vrlo 

preciznu specifikaciju za projektante, 

izvođače i krajnje korisnike. Također moguće 

je izraditi i 3D vizualizacije npr. okoliša. 



24 1500 KOMPANIJA

GLAS PARTNERA 

G 

rađevinski sektor jedna je 

od vrlo važnih grana 

hrvatskog gospodarstva, 

koja se ustabilila od 2015. 

godine. Značajan porast 

građevinskih radova u 

području izgradnje 

turističkih kompleksa na 

hrvatskoj obali i izgradnja stambenih i javnih 

projekata, utjecala je i na tvrtku Ferokov 

Kranovi, koja je pojačala svoju flotu kranova i 

opseg poslovanja u Hrvatskoj. 

Pandemija korone nije bitno poremetila 

građevinski sektor, samo ga je kratkotrajno 

usporila, i u prvoj fazi utjecala je na smanjenje 

upita za najam kranova. Građevinsko tržište 

brzo se, i u većoj mjeri izvuklo iz stiska 

koronakrize i omogućilo izvođačima i 

dobavljačima građevinske mehanizacije da s 

punom snagom nastave projekte. 

RADE U SLOVENIJI, SRBIJI I HRVATSKOJ 

Katastrofalni potres u Zagrebu i okolini, 

prije dvije godine, koji je napravio veliku 

štetu na stambenim i javnim zgradama, 

imat će važan utjecaj na građevinski sektor 

u budućnosti, u smislu naglog povećanja 

potražnje za uslugama i resursima. 

Tvrtka Ferokov Kranovi d.o.o., koja 

predstavlja kćerinski dio tvrtke Ferokov 

gradbeni žerjavi d.o.o., sa stupnim i 

samomontažnim kranovima, prisutna je 

na hrvatskom tržištu od 2016. godine, te je 

ovlašteni distributer građevinskih kranova 

Potain za područje Hrvatske od kraja 2020. 

godine. Pored Hrvatske, distribuira kranove i 

u Sloveniji i Srbiji već i ranije. Njene djelatnosti 

su prodaja, najam, montaža, demontaža i 

uzdržavanje kranova te distribucija rezervnih 

dijelova za kranove Potain. Zbog značajna 

rasta svih njenih građevinskih tržišta u prošlih 

pet godina, tvrtka je povećala svoju flotu 

s 25 na 100 kranova različitih dimenzija i 

kapaciteta. Svrha tvrtke Ferokov Kranovi je da 

projekte u potpunosti izvodi s kvalitetnom i 

stručnom tehničkom ekipom, koja ima mnogo 

godina iskustva i redovno se školuje. 

Prednost tvrtke je i cjelovit vozni park, koji 

uključuje kamione za prijevoz kranova, vlastiti 

auto-kran, kao i samovozno vozilo Gapo, koje 

služi za pozicioniranje kranova na terenu, te 

za utovar i istovar samomontažnih kranova 

na šleper, pri čemu odmah štedimo značajan 

iznos najmoprimcima kranova. 

Flota kranova Potain tvrtke Ferokov 

Kranovi jedna je među najsigurnijim i 

najnaprednijim na tržištu, što omogućuje 

izvođenje projekata s minimumom kvarova 

PROJEKTE U POTPUNOSTI IZVODE S KVALITETNOM I STRUČNOM TEHNIČKOM 

EKIPOM KOJA IMA MNOGO GODINA ISKUSTVA I REDOVNO SE ŠKOLUJE 

Novi kranovi za 

gradnju u Hrvatskoj 

Tvrtka Ferokov Kranovi, s flotom od 100 naprednih 

kranova Potain, učvršćuje svoju poziciju na tržištu 

Ferokov Kranovi svojom su tehnikom sudjelovali i u gradnji Grand Hotela View na Braču 

kranova i s učinkovitim, performantnim 

i štedljivim djelovanjem. U klasi 

samomontažnih kranova najnapredniji 

tehnološki je kran Potain Hup 40-30, koji 

pruža maksimalni profit sa 16 mogućih 

konfiguracija različitih podiznih opcija, 

teleskopskim stubom, daljinskim 

upravljačem Smart Set-up i tehnologijom za 

brzo dizanje HPL. 

Kod stupnih kranova najučinkovitiji je 

sustav CCS - Crane Control sistem, koji pruža 

potpunu i preciznu kontrolu nad djelovanjem 

krana i tako naručitelju omogućuje 

Petram Resort & 

Residences, Savudrija 

izvanredan ROI (povratak na investiciju, 

nap.p.). 

DIGITALNO BIRANJE KRANOVA 

Trend u gospodarstvu, a tako i u 

građevini, ide u smjeru digitalizacije, koji 

tvrtka Ferokov Kranovi nastoji slijediti, 

pa naši naručitelji jednostavno mogu 

digitalno birati kranove na našoj web 

stranici, u konfiguratoru kranova. 

Važniji projekti u Hrvatskoj, u kojima 

su sudjelovali Ferokov Kranovi, su: Petram 

Resort - Savudrija, EL-TO Zagreb, Matrix 

Office Park - Zagreb, Rotor Remetinac - 

Zagreb, Klinička bolnica Rijeka, Funtana 

Resort, Gledalište Gavella - Zagreb, 

Trgovački centar Stoja - Pula, Hotel The 

View - Brač, Rio Kantrida - Rijeka, Hotel 

Pical - Poreč, Hotel Riva - otok Krk i mnogi 

drugi. 


GLAS PARTNERA 

TIJEKOM VIŠE OD 140 GODINA MIJENJALE SU SE NAVIKE I 

TEHNOLOGIJA, ALI VIZIJA ULAGANJA U RAZVOJ JE KONSTANTA 

Kufner Grupa 

akvizicijama 

jača tržišnu 

poziciju 

Proizvodi Kamen Sirača i Kumala S koriste se i u 

drugim industrijama, ne samo u građevinskom sektoru 

K 

ufner Grupa djeluje kao 

krovna kompanija u sklopu 

koje posluju tvrtke Kamen 

Sirač d.d. i Kumal S d.o.o., te 

upravlja njihovim radom, 

ulaganjima i razvojem. 

Kamen Sirač je tvrtka za 

proizvodnju kamenih 

materijala i ujedno je okosnica pozicioniranja 

Kufner grupe kao lidera u ovoj djelatnosti te je 

također prisutna i u proizvodnji građevinskog 

stiropora, izolacijskih materijala i panel ploča u 

sklopu društva Kumal S. Proizvodnja u obje 

poslovne grupe organizirana je na lokaciji u 

Siraču nedaleko od Daruvara, u Bjelovarskobilogorskoj 

županiji. Unatrag dvadesetak 

godina Kufner Grupa postala je jedan od 

značajnijih gospodarskih subjekata 

Bjelovarsko-bilogorske županije i tog dijela 

Hrvatske. Unatoč tome što poslovanje tvrtke 

Kamen Sirač, a u jednoj mjeri i poslovanje 

tvrtke Kumal S, nije potpuno vezano za 

građevinsku industriju, jer se proizvodi obiju 

tvrtki koriste i u drugim industrijama, ipak je 

pretežiti dio poslovanja Kufner Grupe vezan uz 

građevinski sektor kroz primjenu njihovih 

proizvoda u izgradnji. 

"Snažna kompanija znači i stvaranje 

preduvjeta za intenzivniji doprinos boljitku 

lokalne zajednice, a današnjom pozicijom 

Kufner Grupa zasigurno daje svoj doprinos 

unapređenju života šire lokalne zajednice u 

kojoj djeluje", ističe Igor Poljanšek, član Uprave 

Kufner Grupe. 

AKVIZICIJA TVRTKE KAMENOLOM 

MEĐURAČE 

Najnovijom akvizicijom tvrtke Kamenolom 

Međurače d.o.o. koja se nalazi na području 

grada Petrinje u Sisačko-moslavačkoj županiji, 

Kufner Grupa osnažila je poslovanje u svojoj 

osnovnoj djelatnosti - eksploataciji kamenih 

materijala i to na novoj lokaciji i novom 

tržištu. Kamenolom Međurače je aktivan 

od 1998. godine sa značajnim potencijalom 

eksploatacije mineralne sirovine. Na toj se 

lokaciji eksploatira tehničko-građevni kamen 

koji se primarno koristi u niskogradnji, 

vodoprivredi, gradnji i održavanju cesta i 

autocesta. 

POTENCIJAL RASTA 

"Postoji značajan potencijal rasta na tržištu 

koje obuhvaća područje Petrinje i Siska, kao 

i doprinosa naše Grupe lokalnoj zajednici 

kroz rad, ulaganja i nova zapošljavanja na 

našoj novoj proizvodnoj lokaciji. Potencijal 

podizanja gospodarske aktivnosti i povratka 

raseljenog stanovništva ogleda se u pokretanju 

obnove stambene i poslovne infrastrukture 

nakon prirodne katastrofe koja je pogodila 

ovaj kraj - razornih potresa koncem 2020. 

godine, kao i kroz pokretanje radova na većim 

infrastrukturnim projektima u cestogradnji i 

pojačanom održavanju cesta te investicijama 

u gradnju aglomeracija na području obližnjih 

gradova i općina ove županije, koji će 

zasigurno donijeti novo zapošljavanje, 

povećati kvalitetu življenja i ostanak žitelja 

u ovoj lokalnoj zajednici", pojašnjava Igor 

Poljanšek. 

VIŠE OD 150 ZAPOSLENIKA 

Kufner Grupa zapošljava više od 150 

zaposlenika. Tradicija poslovanja traje još 

od 1878. godine kada je osnovan Kamen 

Sirač. Tijekom više od 140 godina iskustva u 

proizvodnji kamena, mijenjale su se navike, 

tehnologija proizvodnje i primjene proizvoda 

prerade i oplemenjivanja mineralne 

sirovine, no sve to vrijeme duge tradicije 

proizvodnje obilježeno je vizijom ulaganja u 

razvoj i stjecanje novih znanja uz primjenu 

najnovijih tehnologija. "Ustrajavamo kroz 

permanentno ulaganje u razvoj poslovnih 

procesa i primjenu novih tehnologija jačati 

prepoznatljivosti naše kompanije kroz 

njeno pozicioniranje u klubu proizvođača 

koji nakon procesa proizvodnje i provjere 

kvalitete te osiguranja logističkog lanca 

isporučuje kvalitetan konačni proizvod s 

cjelokupnim paketom usluga za naše kupce", 

ističe Igor Poljanšek. 

U PROCESU PROIZVODNJE TEŽI 

SE POSTIZANJU MAKSIMALNE 

UČINKOVITOSTI U CILJU RACIONALNE 

UPOTREBE RASPOLOŽIVIH RESURSA 


Kufner Grupa koristi naprednu tehnologiju, 

precizne uređaje i strojeve renomiranih 

svjetskih marki, a svoje poslovanje organizira u 

skladu s europskim standardima uz poštivanje 

ekoloških normi i smjernica. Stoga se u procesu 

proizvodnje teži postizanju maksimalne 

učinkovitosti u cilju racionalne upotrebe svih 

raspoloživih resursa, a poglavito mineralne 

sirovine i svih tipova energenata. 

KAMENI MATERIJALI 

Mineralnu sirovinu različitog kemijskog 

sastava kao što su vapnenačke i dolomitne 

stijene te njihovi produkti različitih granulacija, 

koje u građevinskom svijetu nazivamo 

kamenim materijalima, možemo podijeliti na 

tzv. tucanike i agregate. Pod komercijalnim 

nazivom "tucanik" podrazumijeva se kameni 

materijal vapnenačkog ili dolomitnog podrijetla 

granulacije veće od 31,5 milimetara, a agregatima 

se nazivaju ti isti materijali granulacije 

manje od 31.5 milimetara. Prosječna godišnja 

proizvodnja i prodaja na eksploatacijskim 

poljima Kamen Sirača kreće se između 1,2 i 1,6 

milijuna tona svih vrsta kamenih materijala 

koji se prvenstveno koriste u građevinarstvu, 

preradi metala i kemijskoj industriji. Proizvodni 

pogoni nalaze se na eksploatacijskim poljima u 

Siraču nedaleko od Daruvara, a ta lokacija ima 

značajne konkurentske prednosti s obzirom 

na dostupnost, količinu i kvalitetu mineralne 

sirovine, kao i pristup tržištu i ključnim 

kupcima. 

PROIZVODNJA 

I U KAMEN 

SIRAČU I U 

KUMALU S 

ORGANIZIRANA 

JE U SIRAČU 

NEDALEKO OD 

DARUVARA, U 

BJELOVARSKO- 

BILOGORSKOJ 

ŽUPANIJI 

KUMAL S 

Povjerenje i kvaliteta, pravi 

partner u izolaciji građevina 

Društvo Kumal S svoj proizvodni 

asortiman proizvodi u pogonima u 

Siraču. Proizvodnja izolacijskih 

materijala, odnosno kvaliteta te 

proizvodnje koja se osigurava 

neprekidnom kontrolom u 

laboratoriju Kumala dovela je ovu 

kompaniju do pozicije jednoga od 

značajnijih domaćih proizvođača u 

svom području 

djelovanja. Osnovna 

djelatnost odnosi se 

na proizvodnju 

ekspandiranog 

polistirena (EPS) i 

sendvič panela, na 

tržištu prisutni kao 

marke Simapor i 

Kumalit. Sendvič 

paneli imaju široku 

primjenu u gradnji 

objekata različitih 

namjena i u 

građevinskim 

konstrukcijama, a EPS je materijal 

izvanrednih toplinsko-izolacijskih 

i mehaničkih svojstava, vrlo 

ekonomičan, jednostavne 

ugradnje i široke primjene. Zbog 

sve veće potrebe za očuvanjem 

okoliša i uštedom energije 

potražnja za vrhunskim 

izolacijskim materijalima 

konstantno raste, a Kumalovi 

proizvodni kapaciteti itekako 

zadovoljavaju potrebe tržišta te 

mogu odgovoriti na potražnje 

domaćeg i tržišta susjednih 

zemalja. “Dio Kumalove vizije jest 

održivi razvoj, a to uključuje 

uporabu materijala koji nisu štetni 

za okoliš i pridonose energetskoj 

učinkovitosti. U situaciji kada 

troškovi grijanja objekata prelaze 

50 posto ukupnih režijskih 

troškova, a svjedočimo i njihovom 

dodatnom porastu, korištenje 

materijala iz Kumalovog 

asortimana donosi iznimno 

jednostavno rješenje i staje na kraj 

rasipanju energije”, ističe Igor 

Kvaliteta koja 

se osigurava 

kontrolom u 

laboratoriju 

Kumala 

pozicionirala 

ga je u sam vrh 

domaćih 

proizvođača 

Poljanšek. Simapor EPS izolacijske 

ploče koriste se za toplinsku i 

zvučnu izolaciju fasada, ravnih 

krovova, neprohodnih podova, 

potkrovlja, kosih krovova, vanjskih 

zidova s opečnom oblogom, 

stijenki hladnjača, industrijskih 

podova, parkirališta te toplinsku 

izolaciju konstrukcija gdje postoji 

zahtjev velike 

opteretivosti. 

Termoizolacijski 

paneli u proteklih 

nekoliko godina sve 

su popularniji 

proizvod u 

arhitekturi i 

građevinarstvu. 

Termoizolacijski 

Kumalit sendvič 

paneli su gotovi 

građevinski 

elementi, proizvod 

izrađen od dva 

vanjska limena omotača i jezgre 

od EPS-a ili kamene vune, 

izuzetne primjenjivosti u 

slučajevima visokih zahtjeva za 

vatrootpornosti. Kumalit 

termoizolacijski sendvič paneli 

odlikuju se visokom toplinskom 

izolacijom i malom specifičnom 

težinom, što ih svrstava u red lakih 

konstrukcijskih elemenata i 

materijala. 

Kumalit paneli s toplinsko 

izolacijskom jezgrom od 

ekspandiranog polistirena ili 

kamene vune sastoje se od 

duboko trapezno profiliranog 

čeličnog lima s jedne te plitko 

profiliranog ili glatkog čeličnog 

lima s druge strane. Limovi su 

debljine 0,5 ili 0,6 milimetara, 

obostrano pocinčani i bojani. 

Upravo zbog navedenih svojstava 

i ekonomičnosti ugradnje te 

održavanja pronašli su širok 

spektar primjene, posebice u 

području industrijskih i poslovnih 

građevina. 


OBRAZOVANJE 

POSLA IMA, DRŽAVA VAPI ZA 

OBNOVOM, POSLODAVCI DAJU 

DOBRE PLAĆE I POVLASTICE, 

ALI MLADI NE BI PRLJALI RUKE 

Godišnje 

školujemo 

jedva četiri 

razreda 

zidara u 

12 gradova 


Najviše je učenika, oko 15, u 

Križevcima, Požegi i Varaždinu. Jedina 

zagrebačka škola s programom 

zidara ima, prema podacima 

Ministarstva obrazovanja, 13 

učenika, Split devet, Rijeka i 

Čakovec osam, a Sisak i 

Bedekovčina tri, 

odnosno četiri 

učenika 

M I R E L A L I L E K 

K 

arlovačka Mješovita industrijsko-obrtnička 

škola (MIOŠ) šest godina nije upisala nijednog 

učenika u program zidara i nije jedina. Broj 

učenika u tom se zanimanju u posljednjih 

desetak godina prepolovio: 2013. godine u 

školama smo imali 217 učenika u programu 

zidara, a sada ih je u čitavoj Hrvatskoj 112. Podaci 

nedvosmisleno ukazuju na to da u trenutku 

kada država vapi za obnovom uspijeva školovati jedva četiri 

razreda zidara u 12 gradova. Najviše je njih, po 15-ak, u 

Križevcima, Požegi, Varaždinu. Jedina zagrebačka škola s 

programom zidara prema podacima Ministarstva obrazovanja 

ima 13 učenika, Split devet, Rijeka i Čakovec po osam, a 

primjerice Sisak i Bedekovčina po tri, odnosno četiri učenika. 

Graditeljsko-geodetska škola Osijek po potvrdi ravnatelja 

Darka Pšihistala lani je upisala jednog učenika u program 

zidara. Sada ih je ukupno šest, a riječ je o jedinstvenoj školi u 

čitavom tom području. Imaju svega 14 keramičara, upola manje 

soboslikara. Taj je, nekadašnji osječki Građevinski školski 

centar, osnovan 1969. godine u prvih 50 godina prošlo oko 14.500 

učenika. 

- Svatko tko završi školu danas se odmah zapošljava. Zidar 

ima plaću od osam do 10 tisuća kuna. Posla u Slavoniji ima koliko 

želite, no radnika nema. Ako moramo uvoziti Nepalce, onda 

znate koliko je sati - kaže Pšihistal, uz nadu da će idućih godina 

situacija ići na bolje. 


OBRAZOVANJE 

Ipak, stanje u graditeljskim zanimanjima djeluje jako loše. Službeni 

podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju da se u ovome 

trenutku u Hrvatskoj školuje 8 krovopokrivača, 10 podopolagača, 18 

fasadera (Čakovec i Zagreb), 19 limara, 49 tesara, 51 klesar, 95 zavarivača. 

Bolje je stanje u programu keramičar-oblagač, pa ih se po dostupnim 

podacima u 14 škola obrazuje 348. Budućih montera suhe gradnje u 

školama je pak 214. 

SVI SMO NEŠTO 

IZGUBILI: ŠKOLE 

UČENIKE, 

OBRTNIŠTVO 

STRUČNE 

RADNIKE, A 

DRUŠTVO 

POVJERENJE U 

MAJSTORE 

Od 141 tisuće učenika upisanih u 400-tinjak 

srednjih škola (strukovne i gimnazije) svega ih 

je 2,5 posto u graditeljskim zanimanjima. Riječ 

je o oko 3600 učenika u ukupno 35 škola. U 

njima se provodi 14 obrazovnih programa, 

većina u trajanju od tri godine. 

- Oni koji su se odlučili za trogodišnje 

obrazovanje za zanimanja, kao što su 

primjerice zidar, tesar, fasader, keramičar, 

spadaju u one kvalifikacije koja su jako tražene 

na tržištu rada i ti će učenici po završetku svog 

obrazovanja vrlo lako i brzo pronaći posao. 

Nažalost, upisi u te programe nisu onakvima 

kako bi svi željeli, i kakve su potrebe tržišta 

rada, jer upisne kvote za ta zanimanja gotovo 

u pravilu nikad nisu popunjene - potvrđuje 

ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i 

obrazovanje odraslih Mile Živčić. 

Predsjednica Zajednice graditeljskih škola Hrvatske Snježana 

Erdeljac u obrazovanju za obrtnička zanimanja radi više od 30 godina, 

kao nastavnica stručnih predmeta, voditeljica praktične nastave, 

a posljednjih deset godina kao ravnateljica karlovačke Mješovite 

industrijsko-obrtničke škole (MIOŠ). Tijekom tih godina svjedočila je 

promjenama koje ne idu u prilog nikome. Svi smo, upozorava, na tom 

putu nešto važno izgubili: obrtničke škole su izgubile učenike, nastavnici 

su izgubili motivirane učenike, obrtništvo je izgubilo stručne, samostalne 

i kompetentne radnike, društvo je izgubilo povjerenje u majstore, 

majstori su izgubili motivaciju za učenjem naučnika, naučnici nisu dobili 

potrebna znanja, stekli autoritete i još mnogo, mnogo toga. 

MANJAK BUDUĆE RADNE SNAGE 

- Pamtim 80-ih i 90-ih godina razrede u trogodišnjim obrtničkim 

zanimanjima gdje smo bez problema upisivali 25 pekara, mesara, 

keramičara, zidara i liste učenika ispod crte na upisu frizera. Tada je i 

demografska struktura bila drugačija, bilo je puno djece, ali su škole bile 

veliki školski centri specijalizirani za određena područja obrazovanja. 

Rasformiranjem velikih školskih centara u male škole, otvaranjem škola 

s istim obrazovnim sektorima u istim županijama ili neposrednoj blizini 

dovela je do pada kvalitete obrazovanja, borbe za svakog učenika, upisa 

učenika pod svaku cijenu bez obzira na ocjene i predispozicije učenika, 

bez obzira na mogućnost provedbe i kvalitete praktične nastave, kaže 

Erdeljac. Tada smo, podsjeća, u razredima imali 20 do 30 učenika u 

nekom zanimanju. Od tih 30 učenika 10 je sigurno bilo zainteresirano, 

motivirano, sposobno kvalitetno savladati gradivo, uspješno položiti 

završni ispit i danas su to obrtnici koji imaju svoj obrt ili su poslovođe 

na gradilištima. Neki od njih nisu ostali u tom zanimanju i to je sasvim 

normalno. 

Komentirajući manjak buduće radne snage, Erdeljac se pita koliko 

će završenih učenika uopće ostati u struci, koliko je njih sposobno sutra 

voditi svoj obrt, ugovarati poslove, napisati troškovnik, svakodnevno 

se suočavati s promjenama tehnologija, uvođenjem novih materijala, 

poštivati rokove i volje investitora? 

NIKŠA STIPANIČEV / CROPIX 

TRENUTAČNI BROJ UČENIKA PREMA STATISTICI MINISTARSTVA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 

8 10 18 19 

krovopokrivača 

podopolagača 

fasadera 

limara 


MILE ŽIVČIĆ 

ravnatelj Agencije za 

strukovno obrazovanje i 

obrazovanje odraslih 

“Nažalost, 

upisi u 

trogodišnje 

programe nisu 

onakvi kakve 

bi svi željeli ni 

usklađeni s 

potrebama 

tržišta rada” 

49 51 95 348 214 

tesara klesar zavarivača keramičaroblagač 

montera suhe 

gradnje 

2,5% 

učenika u graditeljskim je 

zanimanjima, od 141 tisuće 

upisanih u oko 400 

srednjih škola (strukovne i 

gimnazije) 

SNJEŽANA ERDELJAC 

predsjednica Zajednice 

graditeljskih škola 

Hrvatske 

Pitanje je 

koliko će od 

onih koji 

završe školu 

uopće ostati u 

struci, koliko 

ih je sposobno 

sutra voditi 

svoj obrt 


OBRAZOVANJE 

Karlovačka županija posljednjih 

nekoliko godina stipendira 

učenike i pokriva troškove 

školovanja za neka deficitarna 

zanimanja kao što su tesar i limar 

NIKOLA VILIĆ / CROPIX 

Upisi u trogodišnja zanimanja 

uz sva nastojanja svake 

godine sve više opadaju. 

Najveći pad broja u MIOŠ-u bio 

je ukidanjem bodovnog praga i 

uvođenjem državne mature 

- Statistika i zakon vjerojatnosti nam govori da je taj broj jako mali. 

Tijekom tih godina postali smo svjesni sve lošije i lošije situacije pa 

smo uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja, osnivača, vlastitim 

sredstvima i sredstvima EU opremali škole, praktikume, ulagali u 

edukacije nastavnika, stipendirali učenike, ali sve to nije pomoglo. 

Upisi u trogodišnja zanimanja uz sva nastojanja svake godine sve više 

opadaju. Najveći pad broja u MIOŠ-u bio je ukidanjem bodovnog 

praga i uvođenjem državne mature. Kada je učenik izgubio mogućnost 

vertikalne prohodnosti, upisa u sljedeći nivo školovanja, roditelj više 

nije želio takvu školu za svoje dijete. Danas smo toga svi svjesni i 

spašavamo što se spasiti dade - kaže Snježana Erdeljac. 

STIPENDIJE I OSIGURANA PRAKSA 

Dobar primjer je po njezinu mišljenju Karlovačka županija koja 

posljednjih nekoliko godina stipendira učenike i pokriva troškove 

školovanja za neka deficitarna zanimanja kao što su tesar i limar. 

Pritom Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za strukovno 

obrazovanje uz pomoć fondova EU ulažu u opremanje škola i pisanje 

novih kurikuluma. Ministarstvo poduzetništva i obrta je do prošle 

godine vrlo izdašno stipendiralo učenike u Obrtničkim programima po 

Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO). Poslodavci u županiji kao što 

je Mesna industrija PPK, Interijeri Brakić, AB gradnja, Limarski obrt 

Brodarić, Izgradnja Popovački i mnogi drugi daju stipendije učeniku 

koji je kod njih na praksi. 

- Svi učenici po završetku školovanja odmah dobivaju posao. 

Karlovačka županija uvela je bodovni prag za sve tehničke 

četverogodišnja i gimnazijske programe, što je usmjerilo jedan dio 

učenika u trogodišnja zanimanja. Škola se svim sredstvima uključuje 

u promociju zanimanja, surađuje s poslodavcima, oprema školske 

praktikume i nabavlja potrošni materijal za odvijanje kvalitetne prakse. 

Sve su to dobra nastojanja, mali koraci kojima pokušavamo zadržati 

sadašnji broj učenika ili ga malo povećati. To nije dovoljno. Moramo 

kao društvo promijeniti odnos prema radu, rad nije sramota. Dobili 

smo generacije učenika, djece koja su roditelji štitili od svih poslova, 

opravdavali njihovi inertnost. Djeca su naše najveće blago, moramo ih 

štititi, ali ne od posla, već od opasnosti, a to su 

lijenost i nevoljkost - smatra ravnateljica. 

DJECA SU NAŠE 

NAJVEĆE BLAGO, 

MORAMO IH 

ŠTITITI, ALI NE 

OD POSLA, VEĆ 

OD LIJENOSTI I 

NEVOLJKOSTI, 

KAŽE ERDELJAC 

Prema njezinu mišljenju, uvođenjem 

male mature i vanjskog vrednovanja u 

osnovnoj školi, uvođenjem tehničkog odgoja 

i domaćinstva gdje djeca stječu vještine i 

rade rukama, ranije usmjeravanje učenika 

u osnovnim školama prema sposobnostima 

i afinitetima dovela bi do puno boljeg i 

realnijeg upisa. Erdeljac napominje kako je 

velika odgovornost i na poslodavcima, oni 

svojim primjerom, odnosom prema radu i 

učeniku također promoviraju to zanimanje. 

Dosta učenika se upisuje upravo na temelju 

preporuke prijatelja. 

- Svjesna sam da je na njima velika 

odgovornost jer primaju 15-godišnjaka na 

praksu, u ozbiljno radno okruženje, vrlo često opasno i teško. Nemaju 

uvijek potporu roditelja. Sve je dobro dok je dobro, čim se nešto dogodi 

učeniku tada su oni i škola izloženi inspekcijama koje ne vide sve ono 

dobro što su do tada radili. Mi dobro surađujemo s poslodavcima i svi 

ugovori koji se potpisuju najčešće su upravo zbog tih dobrih odnosa. 

Obrtnička komora se uključuje, ali još uvijek to nije dovoljno. U dosta 

zanimanja nema dovoljno licenciranih radionica, poslodavci ne vide 

svrhu licenciranja, nisu zainteresirani za obučavanje naučnika, što 

neminovno dovodi do nedostatka kvalificiranog kadra - nabraja Erdeljac. 


GLAS PARTNERA 

Turistički objekt Petram Resort 

and Residences u Savudriji 

Klinički bolnički kompleks na 

Sušaku sad je bolnica 21. stoljeća 

IZVOĐAČ RADOVA IZUZETNO KOMPLEKSNIH PROJEKATA KOJI GRADI U 

NEMOGUĆIM UVJETIMA PANDEMIJE I POREMEĆENIH DOBAVNIH LANACA ROBE 

Tri megaprojekta 

Kamgrada u Hrvatskoj 

Od gradnje najvećeg projekta u povijesti Rijeke preko 

Petram Resorta u Savudriji do Z centra u Zagrebu 

B 

roje se mjeseci do otvorenja 

jednog od najvećih 

projekata u povijesti grada 

Rijeke. Riječ je o gradnji 

nove bolničke zgrade s 

termoenergetskim blokom i 

višeetažnim parkiralištem u 

sklopu Kliničkog bolničkog 

centra Rijeka na Sušaku, poznatog još i kao 

Bolnica za ženu i dijete. 

Radovi na gradnji projekta su završeni, 

a u sljedećoj fazi planira se opremanje nove 

bolnice. O kompleksnosti projekta najbolje 

govore čiste brojke s gradilišta. 

Nova bolnica prostirat će se na 45.000 

četvornih metara podijeljenih na devet 

etaža, u nju je ugrađeno gotovo 5000 tona 

armaturnog željeza ili oko 210 šlepera, 45.000 

kubičnih metara betona ili oko 5600 kamiona 

miksera te je izvedeno više od 170 kilometara 

različitih vrsta cjevovoda. Ilustracije radi, to je 

udaljenost između Zagreba i Rijeke. 

- Ukupna vrijednost strojarskih radova 

u cijeloj investiciji je oko 21,5 milijuna eura, 

što je, vjerujemo, jedan od najvećih ako 

ne i najveći iznos radova na strojarskim 

instalacijama u područjima visokogradnje – 

ističe Ivan Mijić, voditelj strojarskih instalacija 

iz Kamgrada. 

Izazova tijekom gradnje nije manjkalo. 

Krešimir Sporiš, voditelj gradilišta, rekao je 

da je najveći izazov bio organizirati gradilište 

tako da se omogući nesmetano izvođenje radova 

u doba nesigurnosti zbog pandemije covida-19, 

kao i manjak radne snage te poremećaji u 

opskrbnim lancima. O veličini i kompleksnosti 

projekta govori i podatak da je dnevno bilo 

angažirano do 550 radnika svih struka te tim od 

oko 25 inženjera, tehničara i poslovođa koji je 

sve te radove trebao organizirati i uskladiti. 

- KBC Rijeka - bolnica 21. stoljeća 

desetljećima djeluje na tri različite i udaljene 

lokacije, a uslugama pokriva korisnike s 

područja Primorsko-goranske, Istarske i 

Ličko-senjske županije, ali i šire. Sada će imati 

kompleksni tehnološki objekt s najsuvremenijim 

sustavima i iznimne arhitektonske kvalitete – 

izjavio je voditelj projekta Hrvoje Patekar. 

Gradnja projekta vrijednog oko 640 milijuna 

kuna bez PDV-a trajala je dvije i pol godine, no 

Kamgrad je u tom razdoblju počeo još jedan 

megaprojekt čiji se završetak očekuje u lipnju 

ove godine. 

Riječ je o turističkom objektu Petram Resort 

and Residences u Savudriji, investitora MK 

Group i Aleksandar Group, i to je trenutačno 

najveći projekt u turizmu koji se gradi u 

Hrvatskoj. Kompleks će imati 252 luksuzne 

KOMPLEKS U SAVUDRIJI ČINE 252 

LUKSUZNE NEKRETNINE: 55 TURISTIČKIH 

VILA, APARTHOTEL SA 179 APARTMANA 

TE 18 STANOVA 

Z centar novi je trgovački centar 

u zapadnom dijelu Zagreba 

nekretnine: 55 turističkih vila, aparthotel 

sa 179 apartmana za odmor te 18 stanova 

za stanovanje. Riječ je o prvom resortu za 

stanovanje i odmor takve vrste u Hrvatskoj i 

regiji, s drugim najdužim krovnim bazenom 

na svijetu koji će se prostirati na 105 metara. 

Posebna je pažnja posvećena uštedi 

energije. Naime, cijeli je kompleks 

energetskog razreda A+ te sadrži kvalitetnu 

toplinsku izolaciju i u radu koristi obnovljive 

izvore energije. 

Sustav za grijanje i hlađenje te pripremu 

tople vode izveden je s dizalicama koje koriste 

energiju iz obnovljivih izvora. 

Osim ova dva projekta, Kamgrad je u 

kolovozu prošle godine završio projekt 

gradnje Z centra, novog trgovačkog centra u 

Zagrebu koji se prostire na 75.000 četvornih 

metara. 

Voditeljica gradilišta Tajana Petljak 

napomenula je kako je pandemija uvelike 

otežala gradnju. 

- Jedan od većih izazova bila je koordinacija 

i nesmetano funkcioniranje između svih 

sudionika u gradnji: od projektanata, 

nadzornih inženjera, više od 70 tvrtki 

podizvođača i 30 raznih dobavljača do 350 

djelatnika izvođača te dodatnih izazova 

pravodobne narudžbe materijala i kontrole 

isporuka - rekla je Petljak o izazovnim 

vremenima uzrokovanim pandemijom i 

poremećajima dobavnih lanaca robe. 


GLAS PARTNERA 

Rijetka se naselja u 

Hrvatskoj i danas grade, a 

da ih krasi kvalitetan pristup 

urbanističkom planiranju 

S 

intagmu “novi stari” 

trendovi u graditeljstvu 

mnogi će čitatelji upravo 

doslovce razumjeti jer kao i 

u modi, trendovi u 

graditeljstvu vrte se u krug 

iz ciklusa u ciklus. Ovisno o 

dobi i obrazovanju 

sugovornika iz područja urbanizma, 

arhitekture i graditeljstva općenito, u 

razgovoru s nekima od njih doznat ćete o 

primjeni održivih principa u arhitekturi i 

graditeljstvu od postanka čovjeka do 

današnjih dana. Prvim je ljudima bilo 

najvažnije skloniti se od prirodnih nepogoda 

ili divljih životinja pa su svoje nastambe gradili 

u prirodno stvorenim formacijama od kamena 

i zemlje, bez ikakvih posebnih intervencija u 

prostoru - sve nađeno u prirodi poslužilo je 

svrsi. Zanimljiva je i Vučedolska kultura, 

nastala u vrijeme bakrenog doba. Sve nađeno 

u prirodi i tada je bilo iskorišteno za inovacije 

nužne za život i rad tamošnjih ljudi - od 

sirovina vađenih iz utrobe zemlje do blagodati 

ravnica, šuma, potoka i rijeka. Naša 

mediteranska tradicionalna gradnja - od 

kamena nađenog na lokalitetu gradnje i 

oblikovanog tako da štiti ljeti od pregrijavanja, 

a zimi od hladnijih temperatura, iskorištenja 

“NOVI STARI” TRENDOVI IZ PERSPEKTIVE CERTIFIKATORA 

ZELENIH ZGRADA I ODRŽIVIH URBANIH KVARTOVA 

Priroda i čovjek su 

i nadalje najveća 

vrijednost prostora 

koji zovemo dom 

U Hrvatskoj se danas, nakon više od 15 godina rada 

na promociji održive gradnje, osjeća potražnja za 

međunarodnim certifikatima za održivu gradnju 

P i š e : S n j e ž a n a T u r a l i j a , G r e e n i k a p o s l o v n o s a v j e t o v a n j e 


kišnice, okrenutosti prozora sukladno 

Sunčevim kretanjima, sustavima za grijanje 

pripremljenim na lokalnim resursima drva, 

uzgojem hrane na vlastitoj parceli... - sve je to 

također primjer dobre prakse održivog 

izgrađenog okoliša. Imamo, naravno, i one 

koji se odnose na vrijeme svih industrijskih 

revolucija, a koje označava prekomjerna 

potrošnja prostora, prirodnih resursa, 

energenata te posljedično povećanog 

ugljičnog otiska i s time nastalih globalnih 

problema koje popularno nazivamo klimatske 

promjene. 

U vrijeme kada nastaje ovaj specijal 

“Hrvatsko graditeljstvo 2.0”, valja progovoriti 

o današnjim apsurdima u graditeljstvu 

koje ne bismo smjeli olako shvaćati. Struka 

kaže da je zgradarstvo najveći zagađivač 

na Zemlji, mnogo veći od industrije i 

transporta zajedno. To ujedno znači da 

najizražajnije utječe na brzinu kojom se 

događaju klimatske promjene, a onda s 

time i sve nepogode kojima smo svjedoci 

na svim kontinentima: stoljetne poplave, 

požari nesagledivih razmjera, uragani na 

nekim novim lokacijama, značajno podizanje 

razine mora, temperaturni šokovi izvan 

očekivane sezone... Sve to uzrokuje negativne 

posljedice za pojedine djelatnosti kao što su 

na primjer turizam, poljoprivreda, ribarstvo, 

kultura, ali i gospodarstvo u cjelini. Nije 

li stoga odgovornost na svim dionicima u 

graditeljskom sektoru da se u 2022. godini 

probude svjesni svih rizika ako nastavimo 

devastirati prostor i prirodu oko sebe na uštrb 

kvalitete, a u korist isključivo profita? Kažu 

da je održiva gradnja skupa i da komplicira 

stvari? No, pitamo li se ikad koliko su na 

dugi rok skupe posljedice za prostor i ljude 

ako ne odgovorimo na problem klimatskih 

promjena najvećim dijelom uzrokovanih 

konzumerizmom preko svake mjere, a 

naročito u nekretninskom poslovanju? 

SMANJENA KVALITETA ŽIVOTA 

Pogledajte oko sebe i zaključite - rijetka 

su naselja u hrvatskim gradovima i općinama 

koja se danas grade, a da ih krasi kvalitetan 

pristup urbanističkom planiranju i gradnji 

koja je prije svega humana, dostupna, 

održiva, lijepa, a nakon toga isplativa? 

Uglavnom, i dalje se događa preizgrađenost, 

premalo zelenih površina, smanjena 

bioraznolikost, urbani temperaturni 

disbalans, prometni kaos... Jednom riječju, 

smanjena kvaliteta života svih stanovnika. 

U Hrvatskoj se danas, nakon više od 15 

godina rada pojedinaca i raznih udruženja 

na promociji održive gradnje, osjeća 

SVI ĆE INVESTITORI U BUDUĆNOSTI 

MORATI DOKAZATI POŠTIVANJE “DO 

NO SIGNIFICANT HARM PRAVILA” RADI 

PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA 

potražnja za međunarodnim certifikatima za 

održivu gradnju koji se prije svega koriste 

kao alati za dokazivanje održivosti zgrada 

i izgrađenog okoliša, a poslije i kao izvrsni 

alati za marketing i promociju vlastitog 

certificiranog projekta. To je najviše izraženo 

u području uredskih zgrada te turističkog 

sektora, no pronalazimo dobre primjere u 

praksi pri čemu se certificiraju zračne luke, 

poslovne zone, centri za istraživanje i razvoj 

te stambeni blokovi. 

Njemački certifikat za održivu gradnju 

DGNB jedan je od prepoznatljivijih u 

svjetskim razmjerima, no važno je znati da se 

odnedavno pojavljuje kao sistemski partner 

u okviru djelovanja Hrvatskog savjeta za 

zelenu gradnju (www.gbccroatia.org) koji još 

od 2009. godine zajedno sa svojim članstvom 

promovira održivost u graditeljstvu i 

arhitekturi. Osobno sam sudjelovala u 

razvoju ove neprofitne udruge, kako na razini 

Hrvatske tako i na globalnom nivou kroz 

funkciju člana Upravnog odbora Svjetskog 

savjeta za zelenu gradnju (www.worldgbc. 

org) i danas s ponosom možemo govoriti o 

najvećoj svjetskoj organizaciji koja promiče 

održivu gradnju i definira svjetske i europske 

trendove ne bi li se kroz postojeći i budući 

izgrađeni prostor poštivali principi zelene i 

digitalne tranzicije u najvećoj mogućoj mjeri. 

U ovom trenutku izrađuje se ukupno pet 

DGNB certifikata u Hrvatskoj, i to na velikim 

investicijskim projektima, a konzultanti rade 

na pripremi još desetak projekata čije bi 

certificiranje moglo početi 2023. godine. 

GREENiKA poslovno savjetovanje i 

službeno je dio tima za certificiranje prvog 

pravog zelenog resorta u Hrvatskoj, a to 

je Valamar Amicor Green Resort u Starom 

Gradu na otoku Hvaru. 

Zašto su se stvari napokon pokrenule? 

Razlog je zasigurno Zeleni europski plan koji 

je nacionalnim regulativama država članica 

dao podlogu za izradu nacionalnih razvojnih 

strategija, nacionalnih planova oporavka 

i otpornosti te programa za financiranje 

iz novog EU razdoblja 2021. - 2027. koji se 

baziraju na zelenoj i digitalnoj tranziciji, 

posebice u investicijskim projektima. 

EU Taxonomy, kao direktiva koja definira 

razvoj investicija, uključujući i koncept 

prelaska na zeleno i digitalno te kružno 

gospodarstvo, u potpunosti je izmijenio 

način razmišljanja investitora i pratećeg 

bankarskog sektora koji sve češće govore o 

projektima kojima će se spriječiti značajniji 

klimatski rizici i u financijskom sektoru. 

Putem navedene EU Taxonomy direktive svi 

će investitori morati dokazivati poštivanje “do 

no significant harm pravila” radi prilagodbe 

klimatskim promjenama, dokazati poduzete 

mjere za smanjenje negativnih utjecaja 

klimatskih promjena, dokazati prelazak 

na kružno gospodarstvo, pripremiti mjere 

za zaštitu mora, voda i zraka te povećanje 

bioraznolikosti. 

MORAMO DATI SVOJ MAKSIMUM 

Kako su zgrade globalno najveći 

zagađivači, one su i velik potencijal za 

promjenu paradigme. Certificiranje garantira 

kvalitetu i praćenje svih parametara od 

trenutka planiranja do projektiranja, gradnje, 

održavanja i upravljanja cijelog životnog 

vijeka, i to je sada traženi dokaz održivosti 

izgrađenog okoliša. Ujedno nas uči da 

surađujemo na projektima od početka do 

kraja, uključujući velik broj dionika na koje 

se manifestiraju dobre ili loše posljedice 

gradnje i da svi zajedno doprinosimo kvaliteti 

izgrađenog okoliša. 

Uz sve navedeno, pitanje najnovijih 

kriza poziva nas da razmatramo otpornost 

Valamar Amicor Green Resort, Stari Grad, otok Hvar 

na izazove koje nosi budućnost. Migracije, 

demografske promjene, inflacija i ekonomska 

neizvjesnost, energetska kriza, stvarnost 

koja i u ovom stoljeću mora akceptirati da 

negdje postoji rat - sve nas to uči da barem 

u sektoru gdje možemo definirati, planirati 

i odraditi bolje i kvalitetnije, kao što je to u 

graditeljstvu, dajemo svoj maksimum. 

“Novi stari” trendovi u graditeljstvu stoga 

nas upućuju da se s odgovornošću i pijetetom 

odnosimo prema prirodi i čovjeku koji su 

danas i nadalje najveća vrijednost prostora 

koji zovemo dom. 


GLAS PARTNERA 

I 

ako se posljednjih godina 

softverska industrija promaknula 

u najbrže rastuću u Hrvatsku, ove 

godine na popisu 1000 najbrže 

rastućih kompanija u Europi, koje 

sastavlja Financial Times, na 

prvom mjestu zabljesnula je jedna 

tvrtka iz građevinske industrije - 

splitska Spegra. Građevinska industrija za 

Hrvatsku ima specijalnu važnost, ali, čini se, 

da bi se brzo raslo u ovoj industriji, nužno je 

biti i specijalna tvrtka. Spegra, naime, ne 

gradi stanove, ceste, mostove ili trgovačke 

centre. Izvjesno je da bi znanja za to u Spegri 

bilo. No, njen su primarni posao složene 

građevinske rekonstrukcije. 

Spegra je sudjelovala na obnovi Starog 

mosta u Mostaru, radila je na obnovi 

Hvarskog kazališta, rekonstrukciji 

hidroelektrane Peruča, Kneževog dvora 

u Dubrovniku, a aktivno je uključena i u 

projekte obnove potresom oštećenih zgrada 

u Zagrebu. 

Od 2017. do 2020. Spegra je prihod 

povećala s dva milijuna eura na 17,1 milijun 

eura ili 129,4 milijuna kuna. To je rast od 744 

posto, i Spegra je po tome 191. najbrže rastuća 

tvrtka u Europi na popisu FT1000. 

INOVATIVAN PRISTUP 

Berislav Borovina, direktor tvrtke Spegra, 

kaže da im cilj nije rasti brzo nego kvalitetno. 

- Svaki put kad morate nešto inženjerski 

riješiti, uvijek vas to traži da pronađete neki 

inovativan i optimalan pristup rješenju 

problema. Spegra je tu iznimno jaka - kaže 

Borovina. 

A upravo ta snaga leži u ulaganju u 

istraživanja i razvoj (R&D). Dobro to ilustrira 

13,7 milijuna kuna vrijedan R&D projekt, 

koji se sufinancira iz fondova EU, na kojem 

Spegra trenutačno radi sa zagrebačkim 

Građevinskim fakultetom dosadnog 

administrativnog imena “Razvoj novih 

tehnologija i usluga u izvođenju specijalnih 

građevinskih radova”, ali od kojeg se očekuje 

prilično uzbudljiv ishod za ljubitelje Jadrana 

kakav je nekad bio. 

- Spegra je u suradnji s Građevinskim 

fakultetom Sveučilišta u Zagrebu osmislila 

način na koji se mogu kvalitetno sanirati 

kameni molovi, a da to ne bude destruktivno 

i omogućuje normalno funkcioniranje 

lokalne zajednice - kaže Borovina. 

Pojašnjava da je to njihov doprinos 

traženju rješenja da se obnova na obali ne 

izvodi prostom betonizacijom. Umjesto toga, 

Spegra je s fakultetom osmislila metodu 

GRAĐEVINAR KOJI RASTE BRŽE OD TVRTKI IZ IT-ja, A 

TO JE PRIMIJETIO I ZABILJEŽIO I FINANCIAL TIMES 

Spegra na Hvaru 

testirala obnovljivu 

sanaciju starih, 

kamenih molova 

BRUNO KONJEVIĆ / CROPIX 

Berislav Borovina, direktor tvrtke 

Spegra, kaže da im cilj nije rasti brzo 

nego kvalitetno, a to dokazuje ulaganjem 

u istraživanje i razvoj (R&D) 

P i š e : B e r n a r d I v e z i ć 

Nakon potresa u 

Zagrebu popustila 

je betonska 

konstrukcija teška 

155 tona na vrhu 

zgrade u 

Vukovarskoj 52, 

poznatoj kao i 

Mornarska. Spegra 

je riješila problem 

nadstrešnice koja 

je prijetila 

prolaznicima 


DARKO TOMAŠ / CROPIX 

kako upotrijebiti otpadni materijal luka, 

riva, molova, lukobrana i ostale obalne 

infrastrukture, a rezultat te metode održivo 

je saniranje sagrađenog obalnog područja. 

Razvili su takozvani reparaturni mort i 

uslugu saniranja primjenom novog materijala 

te digitaliziranu bazu znanja takvih sanacija. 

PROJEKT IDE PREMA PLANU 

Borovina kaže da projekt ide po planu i da 

će biti dovršen do kraja ljeta iduće godine. 

- Očekujemo da ćemo tada moći ponuditi 

jednu novu, održivu metodu obnove obalnih 

građevina, a cilj je da nakon takve obnove 

rezultat bude stabilna obala i da građevine 

ostanu u duhu u kojem su bile i prije - 

naglašava Borovina. 

Ističe da je Hrvatska pomorska zemlja i 

obiluje kamenim rivama koje imaju svoje 

ljepote, kulturnu i emotivnu važnost žiteljima 

na Jadranu, ali i mane pri održavanju jer ih je 

tijekom vremena utjecaj mora dosta oštetio. 

- Spegra je već testirala ovu metodu na 

sanaciji rive u gradu Hvaru. Riječ je o šetnjici 

u gradskoj luci i Mandraču, gdje mještani 

drže svoje male brodice - kaže Borovina. 

Projekt se izvodio fazno. Pokazao se kao 

uspjeh u smislu očuvanja estetike kao i 

RAZVILI SU TAKOZVANI REPARATURNI 

MORT I USLUGU SANIRANJA PRIMJENOM 

NOVOG MATERIJALA TE DIGITALIZIRANU 

BAZU ZNANJA TAKVIH SANACIJA 

popravljanju i ojačanju stabilnosti obale. 

- Da bi se razumjela metoda, nužno je znati 

da more svojim hidrodinamičkim udarima 

remeti geometriju kamenom zidanih riva. 

Povratnim valom, koji je usisnog karaktera, 

izvuče iz kamenog nasipa sve čestice koje su 

manje od fuge. Tako smanjuje nosivost obale 

i dolazi do promjene geometrije, ulegnuća i 

deformacija na obali - tumači Borovina. 

U suradnji s fakultetom Spegra je razvila 

održivu metodu injektiranja kako bi se u 

određenom postupku i rasteru injekcionih 

bušotina izvršilo naknadno ubrizgavanje 

injekcijskih smjesa i tako zapunile šupljine 

nastale utjecajem mora. Tako se ispunjava 

prostor koji je ostao prazan, a ispravlja se i 

geometrija obalnih zidova. 

- To je diskretna metoda, a ponosan sam 


GLAS PARTNERA 

OBNOVA KNEŽEVA DVORA U 

DUBROVNIKU, ISTIČE BERISLAV 

BOROVINA, NAJSLOŽENIJI JE POSAO 

KOJI JE SPEGRA DOSAD NAPRAVILA 

SASA BURIĆ / CROPIX 

jer ovakva metoda ima svoju veliku primjenu, 

posebno u našoj zemlji - kaže Borovina. 

Dodaje da zato zasad još ne razmišlja ni o 

kunama, eurima ili dolarima koji bi se iz toga 

mogli generirati. Navodi da im je trenutačni 

plan objaviti metodu kao Spegrin doprinos 

ojačanju kamenih obalnih zidova. 

- Nismo još razmišljali hoćemo li tu metodu 

patentirati - kaže Borovina. 

Direktor i osnivač splitske tvrtke skromno 

kaže i da treba jasno reći da oni nisu obnovili 

cijeli Stari most u Mostaru. Pojašnjava da 

su bili podizvoditelji turske tvrtke ER-BU 

zaduženi za konsolidaciju i restauraciju 

kamenih upornjaka mostu. 

- Naš je doprinos da se usvojio Spegrin 

prijedlog kako izvesti obnovu Starog mosta u 

Mostaru pa smo temeljem toga dobili zeleno 

svjetlo da napravimo dva probna polja i gdje 

je usvojen naš prijedlog. Potom smo napravili 

preprojektiranje i do kraja odradili radove 

za koje smo dobili zahvalnicu UNESCO-ova 

ureda koji je financirao i nadzirao obnovu - 

kaže Borovina. 

Dodaje je život najbrže rastuće hrvatske 

građevinarske tvrtke u nekim dijelovima 

i vrlo polagan. Spegra je osnovana 1989. 

godine, a veći dio tog vremena radila je na 

projektu sanacije hvarskog Arsenala, Fontika 

i kazališta. 

ISPALO JE DOBRO 

- Cijeli taj sklop se obnavljalo skoro 20 

godina, različitom dinamikom, u skladu s 

financijskim sredstvima koja bi Ministarstvo 

kulture namijenilo za raspolaganje obnovi. 

Ali to je, po meni, na kraju, ispalo dobro, 

jer je postojao neki kontinuitet u suradnji, a 

osim toga tijekom tog vremena promišljanja, 

sazrijevala je spoznaja o budućoj namjeni tog 

prostora - kaže Borovina. 

Navodi da je sada hvarsko kazalište dio 

šire cjeline, koja uključuje i Arsenal, sve je 

kompletno osvježeno i na kraju osvježeno i 

iznutra, kroz uređenje interijera. 

- Ove radove je 2020. godine Vijeće Europe 

nagradilo kao najbolji rad u kategoriji zaštite 

kulturne baštine u EU - naglašava Borovina. 

Međutim, najviše je Borovina ponosan 

na obnovu Kneževog dvora u Dubrovniku, 

koji smatra najsloženijim poslom koji su ikad 

napravili. Ta je sanacija trajala tri godine, a 

dosad je nije komentirao. Spegra je na svojim 


SASA BURIĆ / CROPIX 

Prvo plinarsko društvo ove godine slavi 20 godina 

profilima na Facebooku i LinkedInu o tome 

objavila samo videa. 

- Prve godine smo radili na ojačanju 

temelja stupova u atriju Kneževa dvora, 

druge godine na ojačanju i izradi ležajeva 

stupišta u atriju, a treće godine različite 

zahvate na katu Kneževa dvora. S ponosom 

mogu reći da je to inženjerski posao 

svjetskog kalibra - kaže Borovina. 

Nakon potresa u Zagrebu, upravo je 

Spegra bila ona koja je u roku od pola sata 

nakon potresa, u suradnji s nadležnim 

tijelima, bila na terenu i uklanjala opasne 

kupole po Zagrebu kako bi se izbjegle ljudske 

žrtve. Tako su i nastavili nizom projekata, a 

trenutačno obnavljaju Franjevački samostan 

na Kaptolu i zvonik i crkvu Svetog Franje. 

OBNOVA I DVOJBE 

- Aktivno pratimo daljnju obnovu. 

Gledamo javne natječaje, a čak smo na poziv 

Ministarstva kulture intervenirali u nekim 

specifičnim slučajevima. Pratimo natječaje 

i vjerojatno ćemo se javiti na neki od njih. 

Mi smo fokusirani na kompleksne poslove, a 

obnova Zagreba ima i dodatnu kompleksnost 

- upozorava Borovina. 

Pojašnjava da je dosta nedoumica kad 

dođe do obnove u Zagrebu zbog spleta 

vrlo složenih odnosa. To svima koji rade na 

obnovi stvara velike probleme. 

- Niz je specifičnosti oko financiranja, 

vlasništva i karaktera zgrade. To je toliko 

GLEDAMO JAVNE NATJEČAJE, A ČAK 

SMO NA POZIV MINISTARSTVA KULTURE 

INTERVENIRALI U NEKIM SPECIFIČNIM 

SLUČAJEVIMA, KAŽE ŠEF SPEGRE 

složeno i kompleksno te moram reći da sam 

i ja, kao i drugi, nezadovoljan dosadašnjim 

rezultatima obnove. Vidjet ćemo sada u 

kojem će smjeru ta stvar ići dalje. Žao 

mi je što to ne ide brže. Ali s druge 

strane, ne znam je li u ijednoj 

zemlji riješen problem obnove 

potresom pogođenih objekata 

s tolikom razinom solidarnosti. 

Svakako, moglo se ići brže. No, 

da se išlo brže, to bi značilo 

eliminiranje natječaja 

- zaključuje 

Borovina. 

Berislav 

Borovina, 

direktor i 

osnivač Spegre 

ŠTO JE KLJUČNO? 

“Ne trebaju nam 

šokovi nego 

kontinuitet” 

Iako je vodi najbrže rastuću tvrtku u 

Hrvatskoj, prema FT1000, direktor 

Spegre naglašava da mu je ključna 

gospodarska stabilnost. Kaže da to znači 

stabilnost tržišta, plaćanja, kadrova, jer 

bilo kakav šok, povećanje cijena, 

nestašica radne snage i nestašica 

poslova nije dobar za poslovanje. No, 

unatoč tome, u Hrvatskoj su stalno neki 

šokovi. 

- Kod nas se ubrzano gradilo autoceste 

pa se naglo stalo. Onda se naglo ušlo u 

energetsku obnovu i isto tako stalo. Tako 

se ide i s obnovom od potresa. Mislim da 

je važno da se prepozna da je stabilnost 

ključna za kontinuitet - zaključuje 

Borovina. 

Direktor Spegre kaže da ga je osobno i 

šokirala i razočarala objava o obnovi 

zgrade Vlade i Sabora. Ona mi samo 

govori koliko je veliko nepoznavanje 

složenosti ovakvih radova i držim je 

pljuskom hrvatskim građevinarima. 

- Zato smatram da kod takvih radova 

cijena ne može biti jedini kriterij, odnosno 

da ona može postati kriterij tek kod 

jednako vrijednih ponuditelja. Morao je 

postojati neki predeliminacijski 

natječaj. Najniža cijena u ovom slučaju 

uistinu nije rješenje, dapače uvod u 

nekvalitetu i nestručnost - zaključuje 

Borovina. 


PROGNOZA TRENDOVA 

4GRAĐEVINARA: 

Divljanje cijena i 

zastoji u opskrbi 

dovode u pitanje 

realizaciju 

projekata 

D R A G U T I N K A M E N S K I 

predsjednik Uprave 

Kamgrada 

1. 

Kakvo je stanje 

hrvatskog 

građevinskog 

sektora, koje 

probleme ima i s 

kojim se izazovima 

susreće? 

Dragutin Kamenski: Trenutačno stanje 

građevinskog sektora u Hrvatskoj vrlo je 

složeno te izrazito nepovoljno za građevinare. 

Ne može se usporediti i mjeriti ni s jednim 

događajem u prošlosti. Razlog ovakvog 

stanja je to što su pojavom pandemije i na 

inozemnom i domaćem tržištu nastupile 

promijenjene okolnosti koje su u drugoj 

polovici 2020. uzrokovale značajno 

povećanje cijena sirovina, građevinskih 

materijala, pogonskih goriva, energenata 

i opreme te poremećaje i zastoje u 

opskrbnim lancima. Porast cijena te ostale 

spomenute okolnosti nastavljene su i u 

sljedećim godinama, a dodatno su značajno 

intenzivirane posljedicama rata u Ukrajini, 

akcijama i sankcijama koje su se dogodile ili 

su ih poduzele kako zaraćene strane, tako i 

ostale europske i svjetske države i institucije. 

Veljko Nižetić: Građevinska je industrija 

jako osjetljiva na promjene u gospodarskom 

okruženju. Posljednjih desetak i više godina 

svjedoci smo velikih, tektonskih poremećaja, 

od snažne recesije koja je obilježila razdoblje 

pada investicija od 2009. do 2014 godine, 

kada su propala, uz ostalo, velika građevinska 

poduzeća Konstruktor-inženjering, 

Hidroelektra-niskogradnja i naposljetku 

Viadukt, a mnoge su tvrtke kroz predstečajne 

nagodbe i restrukturiranja prolazile teška 

razdoblja. Nakon ovih teških vremena, 

osobito značajnijim financiranjem iz fondova 

EU, uslijedilo je nekoliko godina i povećanja 

aktivnosti. Pandemija koronavirusa izazvala 

je globalne poremećaje koji su se očitovali 

zaustavljanjem dijela, najviše privatnih 

investicija, te teškoćama s realizacijom 

projekata u tijeku. Najviše je problema bilo u 

nabavi građevnog materijala i ograničenjima 

kretanja radnika, što je izazvalo smanjenu 

dinamiku rada gradilišta, a neka su, doduše 

rijetko, morala biti privremeno zatvorena. 

Naknadno, postpandemijski udari u 2021. 

imali su i teže posljedice: poremećaje u 

lancima opskrbe, povećanje cijena materijala 

i znatne inflatorne pritiske (cijena rada) 

koji su, za višegodišnje ugovore zbog 

uobičajenih klauzula o nepromjenjivosti 

cijena, građevinskom sektoru donijeli znatno 

povećane troškove gradnje, a time i gubitke. 

Dodatno, posljedice ratnih zbivanja u 

Ukrajini su nesigurnost u dobavi i povećanje 

cijene energije i sirovina do nezapamćenih 

razina. Stoga je jasno da model ugovaranja 

fiksnih i nepromjenjivih cijena više nije 

primjenjiv i doista dovodi u pitanje realizaciju 

projekata, ali i opstanak cijelog građevinskog 

sektora Republike Hrvatske. 

Sanjin Purić: Najveći izazov s kojim se 

danas suočavaju hrvatske građevinske tvrtke 

je nedostatak kvalitetne radne snage. Druga 

prepreka je neučinkovita javna nabava. 

Žalbeni postupci u svim fazama provođenja 

javne nabave onemogućavaju kako planiranje 

investicija, tako i plansku realizaciju. 

Trenutačno je najveći izazov “divljanje” 

cijena energenata i građevnog materijala. 

Zoran Škorić: Do prije nekoliko mjeseci 

u građevinskom sektoru u Hrvatskoj 

zavladao je optimizam, nakon duge godine, 

jer je pokrenut veliki ciklus investicija u 

privatnom i javnom sektoru. Nakon dugo 

vremena došli smo u situaciju da ima više 

posla nego što smo realno, s postojećim 

kapacitetima, mogli izvesti i konačno smo 

morali razmišljati kako u roku i kvalitetno 

izvesti radove, a ne opterećivati se time kako 

dobiti posao. Time smo počeli sve više ulagati 

u modernizaciju i nabavu nove opreme 

da bismo mogli izvesti tu količinu radova. 

Veliki problem hrvatskog građevinarstva je 

situacija koja traje već više od godinu dana, a 

eskalirala je u posljednjih šest mjeseci. Radi 

se o porastu cijena materijala i energenata. 

Situacija je trenutačno takva da više ne 

možemo izdržati to povećanje, što bi, ako se 

uskoro ne reagira, moglo dovesti do zastoja 

na gradilištima, a u najgorem slučaju i do 

raskida ugovora. Najveći problem je to što 

su svi ugovori iz javne nabave, a nažalost i 

većina privatnih investicija, u stanju kada je 

tržište bilo stabilno, ugovoreni s klauzulom 

nepromjenjivih cijena. Kako se ovdje nije 

dogodilo “normalno povećanje cijena”, nego 

su eskalirale, izvođači koji inače rade s malim 

maržama ne mogu podnijeti to povećanje. 

2. 

Koliko su hrvatske 

građevinske tvrtke 

konkurentne 

na međunarodnim 

natječajima? 

Dragutin Kamenski: Izmjenom Zakona 

o javnoj nabavi te ukidanjem nekadašnjih 

licenci, koje su na određeni način regulirale 


V E L J K O N I Ž E T I Ć 


Strabaga Hrvatska 

S A N J I N P U R I Ć 


GP-a Krk 

Z O R A N Š K O R I Ć 


Osijek-Koteksa 

R A Z G O V A R A O J O Z O V R D O L J A K 

J 

esu li hrvatske građevinske 

tvrtke nepovratno izgubile 

poziciju koju su imale, kakvo 

je stanje građevinskog 

sektora te može li im pomoći 

Vlada RH, neka su od pitanja 

koja smo postavili čelnicima 

velikih hrvatskih 

građevinskih tvrtki. Njihovi su odgovori 

poredani po abecednom redu. 

status i operativne mogućnosti hrvatskih 

građevinskih tvrtki, otvorila se mogućnost 

da na međunarodnim javnim natječajima 

u Hrvatskoj licitiraju domaće i inozemne 

tvrtke bez obzira na to posjeduju li potrebne 

kompetencije i resurse za izvršenje predmeta 

nabave, odnosno da formalno dokazuju 

tehničku i stručnu sposobnost za izvršenje 

predmeta nabave oslanjanjem na druge 

gospodarske subjekte koji često u konačnici 

niti ne sudjeluju u realizaciji ugovora, 

te da se pozivaju na reference izvršenih 

projekata u trećim zemljama koje su za naše 

naručitelje često teško provjerljive. Istima je 

značajno smanjena konkurentnost hrvatskih 

građevinskih tvrtki na međunarodnim 

natječajima objavljenim u Hrvatskoj, te iste 

nažalost, zbog navedenog, često sudjeluju u 

realizaciji projekata samo kao podizvođači 

domaćih i stranih “inženjering tvrtki” koje 

imaju svega nekoliko zaposlenih u Hrvatskoj, 

a ne kao glavni izvođači radova. 

Veljko Nižetić: Hrvatske građevinske 

tvrtke, osim tvrtki za specijalističke 

radove koje na međunarodnim tržištima 

podugovaraju izvođenje radova za “glavne 

izvođače”, nisu konkurentne na širem 

međunarodnom tržištu. Istina, postoje 

određeni, ograničeni iskoraci naših tvrtki u 

susjednim državama. Nadati se možemo da će 

tih iskoraka biti i više. 

Sanjin Purić: Hrvatski graditeljski 

sektor posjeduje znanje potrebno za 

realizaciju projekata u bližem okruženju, 

ali su raspadom velikih graditeljskih tvrtki 

nestale i reference za izvođenje radova koje 

smo nekad posjedovali u svim segmentima 

graditeljske djelatnosti. Za primjer, danas u 

Hrvatskoj praktički ne postoji više domaća 

tvrtka koja posjeduje reference za izvođenje 

tunelogradnje. Osim toga, zahtjevi za 

bankovnim garancijama za dobro izvršenje 

ugovora te garantno razdoblje u trajanju i 

do deset godina veliki su teret izvoditeljima, 

što nas dodatno primorava na udruživanje sa 

stranim izvoditeljima. 

Zoran Škorić: Zbog nedostatka radne 

snage naše građevinske tvrtke niti ne 

izlaze na strana tržišta jer zbog postojećeg 

kapaciteta ima dovoljno posla u Republici 

Hrvatskoj. 

3. 

Kako riješiti problem 

nedostatka 

radne snage i kako 

se nosite s povećanjem 

ulaznih 

troškova? 

Dragutin Kamenski: Problem radne snage 

kratkoročno je, nažalost, jedino moguće 

riješiti uvozom radnika, a dugoročno 

eventualno restrukturiranjem i prilagodbom 

sustava obrazovanja, osobito kada je riječ o 

proizvodnim zanimanjima. Teret povećanja 

ulaznih troškova, povećanja cijena, uz 

sve ostale otegotne okolnosti i rizike koji 

su posljedica aktualnih, neuobičajenih 

poremećaja na tržištu, još u cijelosti nose 

građevinari. Ako se situacija ne promijeni, 

odnosno na državnoj razini ne donesu 

odgovarajuće gospodarske mjere te poduzmu 

konkretne radnje kojima će se građevinarima 

pomoći da održe stabilno poslovanje, pitanje 

je trenutka kada će situacija eskalirati do te 

mjere da građevinari nažalost više neće moći 

izvršavati svoje obveze, što dugoročno može 

uzrokovati mnogo veću štetu za hrvatsko 

gospodarstvo s obzirom na to da se većina 

kapitalnih projekata financira iz fondova EU 

te je država, ako se projekti ne završe u roku 

ili trajno obustave, dužna vratiti utrošena 

sufinancirana sredstva, a u određenim 

situacijama čak i platiti penale. 

Veljko Nižetić: Nedostatak radne snage 

kratkoročno će biti reguliran uvozom radne 

snage, za što treba fleksibilniji pravni okvir, 

a dugoročno je na našoj industriji da radi 

na atraktivnosti zapošljavanja u sektoru 

te komunicira s obrazovnim sustavom na 

unapređenju srednjoškolskog strukovnoj 

obrazovanja, npr. kroz razvoj sustava dualnog 

obrazovanja. 

Sanjin Purić: Problem radne snage 

prisutan je dugi niz godina, a stanje je 

sve gore. Većim dijelom se nedostatak 

radne snage, naime, pokušava riješiti ili 

ublažiti uvozom radne snage iz stranih 

država i tu je država ubrzala procedure 

te omogućila promptno zapošljavanje, 

ali rješavanje problema nismo pokrenuli 

“doma”. Strukovne škole zjape prazne 

te nema motivacije za pohađanje istih. 

Uvriježilo se mišljenje da se građevinom 

može baviti baš svatko pa se za zanimanja 

zidara, montera suhe gradnje, soboslikara... 

ne želi nitko školovati. Tu država mora 

preuzeti glavnu ulogu, utvrditi deficitarna 

zanimanja i potaknuti školovanje za ista. 

Naravno, nužno je da je školstvo u izravnoj 

vezi s realnim sektorom i tu je naša uloga od 

koje ne bježimo. Što se povećanja ulaznih 

troškova tiče, danas smo u kriznoj situaciji. 

Cijene energenata su na najvišim razinama, 

no i dalje rastu. Građevnog materijala 

nedostaje na tržištu te se njegova cijena bitno 

povećala. Bude li ovakvo stanje potrajalo 

dulje vrijeme, građevinske tvrtke ponovno 

će se naći u financijskim problemima kao 

za vrijeme prošle velike krize. Tu je država 

na potezu i nužno je da intervenira danas, 



da pomogne građevinarima da se “izvuku” 

iz postojećih ugovora i realiziraju ih, te 

da omogući pravednu raspodjelu rizika 

između investitora i izvoditelja na budućim 

projektima. 

Zoran Škorić: Rastom investicija i 

otvaranjem novih projekata pojavio se i 

problem nedostatka radne snage. Problem 

je u nedostatku stručne, ali i nekvalificirane 

radne snage koju bismo u uvjetima kad 

ima puno posla mogli obučiti i osposobiti 

u nekoliko godina rada te dobiti kvalitetnu 

radnu snagu. U nedostatku domaće, prisiljeni 

smo angažirati stranu radnu snagu. 

4. 

Što može država 

napraviti kako bi 

građevinski sektor 

bio konkurentniji i 

poslovao održivije? 

Dragutin Kamenski: U odnosu 

na enorman porast cijena materijala, 

opreme i energenata, Vlada RH trebala bi 

žurno reagirati tako da propiše i provede 

odgovarajuće, konkretne mjere odnosno 

iznađe novac za pokriće i premošćivanje 

povećanja cijena na ugovorima zaključenim 

prije promijenjenih okolnosti na globalnom 

tržištu, te putem resornih ministarstava 

javnim naručiteljima naredi provođenje 

poduzetih mjera kako bi se građevinarima 

omogućilo da premoste problem povećanja 

cijena i održe stabilno poslovanje. 

Veljko Nižetić: Vlada RH prepoznala je 

teškoće sektora i zaključkom iz rujna 2021. 

pozvala javne naručitelje da s izvođačima 

radova aktivno prionu rješavanju pitanja 

tržišne nejednakosti po pitanju volatilnosti 

cijena energenata, sirovina, građevinskih 

materijala i cijene rada. Ovakav odgovoran 

pristup pozdravljamo i očekujemo da će 

i ubuduće u slučaju potrebe promptno 

reagirati.Svakako bi trebalo osigurati 

skraćenje postupaka javne nabave i u istima 

osigurati primjenjivanje odmjerenih kriterija 

odabira ponuditelja, čime bi se potaknulo 

zapošljavanje i razvoj domaćih resursa. 

Sanjin Purić: Ono što nam uvelike 

nedostaje su licencije koje smo nekada 

posjedovali za izvođenje građevinskih 

radova. Njima je regulirana baza te je, po 

grupama složenosti, broju zaposlenika itd., 

definirana sposobnost subjekta za izvođenje 

pojedinih grupa radova. Ono što je također 

dosad izostalo je i sufinanciranje razvoja 

velikih tvrtki iz fondova EU. Time bi se 

potaknulo veća investiranje u proizvodne 

kapacitete, opremu, razvoj. To bi nas učinilo 

konkurentnijima i postavilo na kvalitetan 

temelj za budućnost. 

Zoran Škorić: Pozdravljamo zaključke 

Vlade RH koja javnim investitorima odobrava 

da izvođačima nadoknadi povećane troškove 

nastale zbog poremećaja na tržištu. Problem 

je što se od odluke Vlade do danas ništa nije 

dogodilo i nije potpisan još nijedan aneks, 

kao ni plaćen povećani trošak. Još se radi na 

nalaženju načina kako obračunati povećan 

trošak, a građevinari, unatoč volji i želji, 

nemaju vremena ni obrtnih sredstava da 

mogu dalje financirati izvršenje ugovora. 

Država bi u tom slučaju trebala biti brža i 

odlučnija. Građevinarima bi pomoglo da 

država nastavi ovaj ciklus investicija, ali tako 

da pokuša napraviti planove kako bi domaća 

građevinska operativa mogla odraditi što više 

radova. Kada imamo približno točan plan 

ulaganja, možemo planirati i svoje kapacitete. 

Treba ubrzati proces javne nabave, čime bi 

se skratio postupak od trenutka nuđenja do 

odabira i ugovaranja, kako bi izvođači mogli 

bolje planirati koje projekte nuditi. Isto tako, 

u novim javnim nabavama treba primjenjivati 

nove uzance o građenju, čime bismo izbjegli 

ugovaranja po nepromjenjivim cijenama. 

Država bi također trebala uvesti kontrolu 

zaštite kolektivnih ugovora. 

5. 

Jesmo li nepovratno 

izgubili poziciju 

koju su imale hrvatske 

građevinske 

tvrtke i kako tu 

poziciju vratiti? 

Dragutin Kamenski: S obzirom na to da 

se građevinarstvo generalno može podijeliti 

na dvije glavne grane, odnosno dva segmenta 

- niskogradnju i visokogradnju, nužno je u 

kontekstu analize pozicioniranja hrvatskih 

građevinskih tvrtki na tržištu razmatrati 

svaki od segmenata zasebno. U niskogradnji, 

nažalost, moramo utvrditi da u današnje 

vrijeme gotovo da i ne postoji domaća 

VAKUUM NASTAO NAKON KRIZE 

2008. GODINE NIJE MOGUĆE 

BRZO NADOKNADITI, UPOZORAVA 

VELJKO NIŽETIĆ IZ STRABAGA 

građevinska tvrtka poput nekadašnjih 

hrvatskih divova niskogradnje, Viadukta 

i Hidroelektre iz Zagreba te Konstruktora 

iz Splita, koja bi mogla samostalno izvesti 

neku od građevina iz tog segmenta, a da ne 

spominjemo velike, složene infrastrukturne 

projekte poput autocesta, hidrocentrala 

s branama, zračnih i pomorskih luka i 

slično. Nažalost, nije realno očekivati 

da će se hrvatska operativa koja se bavi 

niskogradnjom u dogledno vrijeme vratiti 

na poziciju na kojoj je bila prije dvadesetak 

godina. 

U segmentu visokogradnje situacija je ipak 

drugačija. Opstale su i u današnje vrijeme 

stabilno posluju tvrtke koje su donedavno 

većinu prihoda ostvarivale gradeći za 

privatne investitore. S obzirom na to da su 

zbog poznatih nam poremećaja na tržištu 

privatni investitori u značajnoj mjeri “stali na 

loptu” što se daljnjih ulaganja tiče te čekaju 

da se tržište stabilizira, poslovanje hrvatskih 

građevinskih tvrtki koje djeluju u segmentu 

visokogradnje u sljedećem razdoblju uvelike 

će ovisiti o javnim ulaganjima i investicijama. 

Veljko Nižetić: Vakuum nastao nakon 

krize 2008. godine nije moguće brzo 

nadoknaditi, a to je vidljivo i po većem broju 

stranih kompanija koje su osjetile potencijal 

i uspješno ugovaraju poslove na hrvatskom 

tržištu. Nadam se da će se na valu novih 

investicijskih ciklusa u našoj zemlji, kroz 

neko vrijeme, neke od hrvatskih tvrtki 

tehnološki, stručno i organizacijski razviti i 

biti spremne znatnije natjecati se na tržištu. 

Sanjin Purić: Nakon 2008. godine 

dogodilo se potpuno preslagivanje 

sektora zbog propasti nekih od vodećih 

građevinskih tvrtki u Hrvatskoj. Danas se 

velike javne investicije realiziraju uglavnom 

u konzorcijima stranih izvoditelja s 

eventualnom hrvatskom komponentom u 

manjem obujmu. Nije realno da će hrvatske 

građevinske tvrtke ubrzo ponovno doći u 

poziciju koju smo nekada imali. Otvaranjem 

tržišta te investicijama EU privukli smo 

mnogo tvrtki iz Kine, Turske, Albanije... koje 

dolaze s onom istom radnom snagom koju 

zapošljavamo i mi jer svoju nemamo te u 

našoj državi posluju s upitnim legalitetom. 

Zoran Škorić: Bojim se da smo 

nepovratno izgubili poziciju koju smo imali i 

teško da ćemo se ikada vratiti. 


HRVATSKO BUSINESS GRADITELJSTVO OUTLOOK 2019. 2.0 43


5PROIZVOĐAČA: 

Došli smo u 

fazu u kojoj 

je jako teško 

ugovoriti 

fiksnu cijenu 

I V A N E R G O V I Ć 


Nexe Grupe 

N E B O J Š A K E R E Š 

direktor Knaufa za Hrvatsku te 

Bosnu i Hercegovinu 

1. 

Kakvo je stanje 

na tržištu, na koje 

probleme nailazite 

i s kojim se izazovima 

susrećete ? 

Ivan Ergović: Za Nexe Grupu 2021. 

godinu možemo ocijeniti kao izazovnu, 

ali u konačnici i kao uspješnu godinu - 

konsolidirani prihodi od prodaje u 2021. 

veći su za 11% u odnosu na godinu prije, 

a rast je ostvaren na svim tržištima. Kada 

govorimo o izazovima, tu prije svega mislimo 

na kontinuirani pritisak na rast cijena 

energenata i sirovina, a uzimajući u obzir 

da troškovi energije imaju najveći udio u 

ukupnim troškovima Nexe Grupe. Snažan 

skok cijena energenata na burzama pratio 

nas je tijekom 2021., uz rast cijena ostalih 

materijala i sirovina nužnih u proizvodnji 

građevinskih materijala, što se nastavilo i 

u ovoj godini. Tome svakako treba dodati i 

snažan utjecaj troškova vezanih uz rast cijena 

emisijskih jedinica CO 2 

, s kojim se suočava 

naša najveća tvrtka i okosnica Grupe – 

tvornica cementa Nexe d.d. 

Aleks Fonović: Dekarbonizacija je jedan 

od temelja europskog zelenog plana i mislim 

da nikome više ne treba posebno naglašavati 

da su zgrade jedan od najvećih emitera CO 2 

i 

gutača energije i upravo je u njima vrlo bitan 

ključ rješenja energetske krize i smanjenja 

negativnog utjecaja na naš planet. Tu je 

građevinska industrija stavljena u fokus jer 

mi proizvođači, pa tako i mi kao proizvođač 

kamene vune nudimo rješenja za izolaciju 

i zato imamo bitnu ulogu. Hrvatska ima 

kvalitetne proizvođače građevinskih 

proizvoda. No, pod velikim smo pritiskom, 

s jedne strane moramo smanjivati emisije 

CO 2 

, odnosno konstantno ulagati u moderne 

tehnologije, a s druge strane suočavamo se 

velikim povećanjem troškova zbog golemog 

rasta cijene energenata. Mi smo energetski 

intenzivna industrija i, na primjer, u našoj 

tvornici trošimo više plina od granice 

koju je naša Vlada odredila, a to je 10 

GWh godišnje i smatramo da bi i takvim 

potrošačima kao što smo mi Vlada trebala 

subvencionirati cijenu plinu do 10 GWh 

te tako izbjeći diskriminaciju pojedinih 

poduzeća. 

Nebojša Kereš: Građevinski sektor 

među rijetkima je koji se donekle uspio 

održati, unatoč pandemiji korone. Bez 

obzira na navedeno, da bismo održali 

stabilnost u nezavidnim vremenima 

gospodarske krize, proizvođači 

građevinskog materijala susreću se s 

izazovima među kojima kao najveće 

možemo istaknuti odljev, odnosno 

migraciju stanovništva, prvenstveno 

iz sektora sekundarnih gospodarskih 

djelatnosti kao što je građevina, što za 

posljedicu ima nedostatak kvalificirane 

radne snage. Pandemija je također imala 

velik utjecaj na prekidanje lanaca opskrbe, 

ograničenje kretanja diljem zemalja svijeta 

VLADA TREBA SUBVENCIONIRATI 

CIJENU PLINU DO 10 GWH I TAKO 

IZBJEĆI DISKRIMINACIJU NEKIH 

TVRTKI, KAŽE FONOVIĆ 

zatvaranjem granica, što je rezultiralo rastom 

cijena repromaterijala, sirovina, aditiva, 

energenata, struje i plina, te prijevoza. 

Navedeni čimbenici rezultirali su značajnim 

poskupljenjem rada, što se direktno 

reflektiralo i imalo utjecaj na povećanje cijene 

gotovog proizvoda. 

Virna Višković-Agušaj: Trenutačno 

su najznačajniji izazovi golem porast 

troškova i nedostupnost nekih proizvoda. 

Troškovi rastu kontinuirano od polovice 

prošle godine i došli smo u fazu u kojoj je 

jako teško ugovoriti fiksnu cijenu. Tako je u 

varijabilnom trošku, gorivo za proizvodnju 


V I R N A V I Š K O V I Ć - A G U Š A J 

predsjednica Uprave Holcima 

Hrvatska 

A L E K S F O N O V I Ć 

direktor tvornice Rockwool 

Adriatic 

A L E N V O L O D E R 


Cemexa Hrvatska 

PR A Z G O V A R A O J O Z O V R D O L J A K 

roizvođači građevinskog 

materijala u Hrvatskoj, slično kao 

i cijelo gospodarstvo, prolaze kroz 

izazovno i turbulentno razdoblje. 

Predsjednicima uprava pet 

vodećih proizvođača 

građevinskog materijala postavili 

smo pet pitanja o stanju na tržištu 

i izazovima s kojima se susreću. Odgovore na pet 

ključnih pitanja čelnika vodećih tvrtki iz ovog 

segmenta poredali smo po abecednom redu. 

klinkera u odnosu na prošlu godinu poraslo 

za 200%, struja za 80%, cijena jedinica 

CO 2 

porasla je s 30 na 80 eura po toni, 

narasle su cijene vreća, folija, paleta. Trošak 

održavanja je također povećan jer je uvećana 

cijena rada tvrtki koje nam obavljaju razne 

usluge održavanja. Sirovinski materijali za 

proizvodnju cementa značajno su poskupjeli 

prvenstveno zbog prijevoza brodom. Od 

početka rata u Ukrajini došlo je do potpunog 

poremećaja jer su kritični i nedostupni 

brojni materijali koji ovise o plinu, nafti 

i naftnim derivatima, kao i o ugljenu iz 

Rusije. Snalazimo se najbolje što možemo, 

JURE MIŠKOVIĆ / CROPIX 

pokušavajući kupovati iz udaljenijih izvora. 

Dugoročno gledano pripremamo velike 

investicijske projekte kojima bismo trebali 

osigurati ostvarenje ciljeva europskog 

Zelenog plana i dekarbonizacije. 

Alen Voloder: Problemi s kojima se 

susrećemo slični su onima s kojima se 

susreće gotovo svaka vrsta proizvodnje: 

porast cijena sirovina i energenata, izazovi 

održavanja neprekinutih lanaca opskrbe, 

naročito tijekom pandemije, a sve to, dakako, 

pojačavaju i geopolitičke nesigurnosti, 

odnosno rat u Ukrajini. Također, obveze koje 

postavljaju europski klimatski ciljevi od nas 

traže znatna ulaganja u dekarbonizaciju i 

energetsku učinkovitost. Svim tim izazovima 

pristupamo sustavno, brinući o održivosti 

našeg vrijednosnog lanca, ali i pokrećući 

projekte koji će nas učiniti okolišno još 

učinkovitijima. 

2. 

Kako rješavate 

problem nedostatka 

radne snage i kako 

se nosite s rastom 

ulaznih troškova? 

Ivan Ergović: Nexe Grupa već nekoliko 

godina ima stabilan broj zaposlenika, bez 

značajnih fluktuacija, iako se u nekim 

segmentima polako osjeti nedostatak 

određenih zvanja na tržištu - primjerice, 

kvalificirani automatičari, bravari, tesari, 

zavarivači. Osim ulaganja u obrazovanje 

KAO POSLJEDICA RASTA CIJENA 

ENERGENATA I SIROVINA LANI SU 

POSLOVNI RASHODI NEXE GRUPE 

BILI VEĆI ZA 17 POSTO 

i razvoj naših zaposlenika, u skladu s 

rezultatima poslovanja kontinuirano se radi 

na povećanju materijalnih prava radnika, a 

tu su i ostali benefiti poput toplog obroka, 

naknade za prijevoz, nagrade za rezultate 

rada, božićnice, regresa, dara djeci, dara u 

naravi, stipendija… Sve to rezultira stabilnim 

brojem zaposlenika u našem poslovnom 

sustavu. Primarno kao posljedica rasta cijena 

energenata, sirovina i emisijskih jedinica CO 2 

, 

naši su poslovni rashodi za 2021. veći za 17% 

u odnosu na 2020. godinu. 

Aleks Fonović: Mi veliku pažnju 

posvećujemo našim ljudima i naše iskustvo 

pokazuje da je, osim osobnih primanja, 

ljudima jako bitno u kakvim uvjetima rade, 

kakve su mogućnosti napredovanja ili, na 

primjer, koliko slobodnog vremena imaju. 

Svjesni smo da naša tvornica radi 24/7 i da 

nemamo prostora za opuštanje i velika su 

očekivanja od naših kolegica i kolega, no 

mi zasad nemamo problema s nedostatkom 

radne snage i na tome smo zahvalni. 

Što se tiče rasta ulaznih troškova, naši 

energenti i sirovine su višestruko poskupjeli 

i s time se pokušavamo nositi najbolje što 

možemo. Svjesni smo da ne možemo cijeli 

teret porasta troškova prebaciti na krajnjeg 

kupca i zato goleme napore sada još više 

ulažemo u efikasnost, odnosno da u jedinici 

vremena proizvedemo više, a da proizvodi i 

dalje imaju visoku kvalitetu. 

Nebojša Kereš: Jedan od najefikasnijih 

načina za zadržavanje radne snage jest rast 

plaća. Smanjenjem poreznih nameta direktno 



JURE MIŠKOVIĆ / CROPIX 

KONKURENTNI SMO I CEMENT 

IZVOZIMO U ITALIJU. SLOVENIJU 

TE BOSNU I HERCEGOVINU, KAŽE 

VIRNA VIŠKOVIĆ-AGUŠAJ 

bi se utjecalo na mehanizam prilagodbe 

plaća, odnosno stvorili bi se preduvjeti koji 

bi to omogućili. Negativan utjecaj migracije 

i nedostatka kvalificirane radne snage izazov 

je s kojim se svi susrećemo. Knauf se kroz 

edukacije, podršku i promicanje programa 

srednjoškolskog obrazovanja za montera 

suhe gradnje trudi osigurati kvalificiranu 

radnu snagu. Rast ulaznih troškova sirovina, 

repromaterijala, energenata i prijevoza ima 

direktan utjecaj na cijenu rada, a samim time 

i na produkt rada, odnosno cijenu gotovog 

proizvoda. 

Virna Višković-Agušaj: Stalno ulažemo 

u rast učinkovitosti, nama nije cilj dizati 

cijene i prebacivati trošak na kupce, dalje 

u opskrbnom lancu, pa zato kontinuirano 

radimo na smanjenju troška. Naglasak je 

na manjoj potrošnji električne energije, 

smanjenju emisija CO 2 

i optimizaciji 

receptura proizvoda kako bismo smanjili 

varijabilni trošak. Zasad uspijevamo pronaći 

zaposlenike u lokalnoj zajednici oko naših 11 

proizvodnih lokacija u Hrvatskoj. Dugoročno 

radimo sa studentima tako da osiguravamo 

stipendije kroz program “Ostavi trag”. Ono 

što bi kroz obrazovni sustav trebalo poboljšati 

jest edukacija strukovnih srednjih škola. 

Alen Voloder: Što se tiče radne snage, 

u CEMEX-u zasad nemamo problem s 

pronalaženjem zaposlenika ni u jednom 

segmentu. Prepoznati smo kao pouzdan 

i privlačan poslodavac, materijalna prava 

i beneficije osiguravamo kolektivnim 

ugovorom, a nudimo i brojne mogućnosti 

za profesionalni razvoj, edukaciju i 

napredovanje. Vjerujemo da smo zbog toga 

i konkurentni kao poslodavac jer danas više 

nije dovoljno osigurati samo plaću za rad; 

zaposlenici očekuju puno više, ali i žele 

da je kompanija u kojoj rade odgovoran 

korporativni građanin. Kad govorimo o 

troškovnoj strani, pažljivo promatramo 

sva kretanja na regionalnom i globalnim 

tržištima te im prilagođavamo svoje 

poslovanje kako bismo zadržali njegovu 

održivost, ali i zadovoljstvo svih naših 

dionika, od zaposlenika do kupaca. 

3. 

Koliko su proizvodi 

hrvatskih proizvođača 

građevinskog 

materijala 

konkurentni na 

domaćem i inozemnom 

tržištu? 

Ivan Ergović: Jedna od smjernica kojom 

se u poslovanju Nexe Grupe vodimo je 

kontinuirano praćenje novih trendova i u 

skladu s tim uvođenje novih tehnologija u 

poslovne procese s ciljem što boljeg odgovora 

na sve zahtjevnije potrebe tržišta. Smatramo 

da su u tom kontekstu domaći proizvođači 

građevinskog materijala u potpunosti 

spremni udovoljiti tim izazovima. Europskim 

zelenim planom pred našu industriju su 

stavljeni izazovi smanjenja emisija CO 2 

, 

i u tom kontekstu, uz daljnja ulaganja u 

dekarbonizaciju i povećanje energetske 

efikasnosti postrojenja, u segmentu cementa 

svakako je bliža budućnost razvoj novih 

tipova cementa s manjim udjelom klinkera i 

posljedično tome s manje CO 2 

. 

Aleks Fonović: Smatram da hrvatski 

proizvođači imaju kvalitetne proizvode i 

da bi uopće mogli plasirati svoje proizvode 

na tržište EU, moraju zadovoljavati visoke 

standarde koje je postavila EU. No, sada je 

potražnja na hrvatskom tržištu jako velika 

i pojavili su se proizvodi iz trećih zemalja. 

Kupujući proizvode koji su proizvedeni u 

Hrvatskoj štitimo radna mjesta u Hrvatskoj i 

hrvatsko gospodarstvo. 

Smatram da naš novac trebamo zadržati 

tamo gdje nam srce živi i da tako podržavamo 

ekonomiju prijatelja i susjeda te gradimo 

zajednicu koja napreduje, stoga prvo trebamo 

razmišljati o lokalnom. Kada kupujemo 

od lokalnih proizvođača, a ne uvezene 

proizvode, naš novac nam se vraća kroz naše 

gospodarstvo - i tako jačamo našu zajednicu. 

Nebojša Kereš: Poziciju tržišnog 

predvodnika u segmentu suhe gradnje, 

koju nosimo već desetljećima, i neupitnu 

konkurentnost na tržištu osigurali smo 

visokokvalitetnim proizvodima i sustavima, 

kvalitetnim procesima, lancima opskrbe, 

kratkim rokovima dobave, odnosno brzom 

isporukom. 

Virna Višković-Agušaj: Građevinski 

materijali koje mi proizvodimo su lokalni 

proizvodi. Tako se, na primjer, većina vrsta 

agregata iz kamenoloma i beton isporučuju 

na udaljenosti od oko 50 do 60 km, dok 

se cement može isporučiti na malo veće 

udaljenosti, a mi ga izvozimo u Italiju, 

Sloveniju i BiH. Konkurentni smo jer stalno 

ulažemo u povećanje učinkovitosti, dok 

istovremeno kroz Centar za inovacije i 

projekte kupcima možemo pružiti i dodatne 

usluge kao što je optimizacija receptura 

betona. Međutim, za Hrvatsku, koja se nalazi 

na granici EU, velika je razlika u trošku i 

investicijama koje mora platiti proizvođač, 

npr., cementa u EU za razliku od proizvođača 

izvan Europske unije koji nemaju takav 




trošak ni takvu obvezu vezano uz ulaganja u 

zaštitu okoliša. 

Alen Voloder: Specifičnost je naše 

regije što se nalazimo na granici EU pa se 

natječemo s proizvođačima iz susjedstva 

koji nemaju brojna regulatorna opterećenja 

koja imaju europski proizvođači, poglavito 

u smislu troškova za upravljanje klimatskim 

utjecajima, iako je izgledno da će se to 

ipak mijenjati. Mi svoju konkurentnost 

gradimo na ponudi kvalitetnih rješenja 

rađenih po mjeri kupca, razvoju novih 

održivih građevinskih rješenja sa smanjenim 

ugljičnim otiskom te praćenjem kupca u 

svim fazama, od pripreme do ugradnje naših 

materijala. U idućem ćemo razdoblju nastaviti 

diferencijaciju naših proizvoda i usluga u 

odnosu na brojnu i snažnu konkurenciju iz 

Hrvatske, drugih zemalja EU i zemalja izvan 

EU iz bližeg i daljnjeg okruženja. 

IVANA NOBILO / CROPIX 

4. 

Koje su osnovne 

prednosti hrvatskih 

proizvođača 

građevinskog materijala 

u odnosu na 

konkurenciju? 

Ivan Ergović: Moderni građevinski 

proizvodi te kvaliteta i reference 

građevinskih kompanija, neupitno raspolažu 

odgovarajućim proizvodnim kapacitetima 

i potencijalima te stručnim znanjem i 

iskustvom kao glavnim prednostima u 

odnosu na konkurenciju. NEXE Grupa 

posebnu pozornost pridaje njegovanju 

i razvijanju odnosa s našim kupcima i 

poslovnim partnerima, uz kontinuirano 

praćenje kvalitete proizvoda i tehničku 

podršku, i u najzahtjevnijim projektima, 

primjerice u segmentu betona u kojem 

imamo veliko iskustvo u izradi receptura 

za vrlo izazovne projekte. Upravo zbog 

takvog pristupa kontinuirano unapređujemo 

organizaciju naše prodaje u skladu 

s aktualnim izazovima, zahtjevnijim 

potrebama kupaca, izazovima konkurencije 

na svim tržištima, ali i stvaranjem uvjeta za 

još bržu reakciju na kontinuirane promjene 

na tržištu. 

Aleks Fonović: Mislim da sam tu 

najkompetentniji govoriti o kamenoj vuni, 

naši proizvodi su vrhunske kvalitete, a 

kao sirovinu koristimo hrvatski kamen. 

Svakako bih htio naglasiti još jednu bitnu 

komponentu, a to je da ako se prilikom 

energetske obnove ili gradnje ne vodi 

računa o zaštiti od požara, onda postoji rizik 

da poništimo gospodarske koristi mjera 

energetske učinkovitosti i održivosti: “zelena” 

zgrada nije toliko “zelena” ako izgori. Zato je 

važno koristiti negorive materijale kao što je, 

na primjer, kamena vuna. 

Nebojša Kereš: Za krajnje kupce u 

Hrvatskoj je svakako važna logistička 

prednost, odnosno dostupnost građevinskog 

materijala i Knauf sustava. Jedan od većih 

izazova s kojim smo suočeni i s kojim smo 

se uspješno uhvatili u koštac je održavanje 

kontinuiteta proizvodnje, isporuke i 

dostupnosti naših proizvoda, što ne bi bilo 

moguće bez požrtvovnosti, truda, napora 

i sinergijskog djelovanja svih naših odjela i 

djelatnika, počevši od samog proizvodnog 

procesa pa sve do plasmana proizvoda na 

tržište. 

Virna Višković-Agušaj: Kao proizvođač 

koji u Hrvatskoj proizvodi cement već 96 

godina, a danas poslujemo na 11 lokacija u 

šest županija, smatramo da je ključan naš 

doprinos kroz kupnju lokalnih ulaznih 

materijala, koristimo lokalne tvrtke 

NAŠA JE PREDNOST I ŠTO IMAMO 

RASPROSTRANJENU MREŽU 

KOPNENIH I POMORSKIH 

TERMINALA, ISTIČE VOLODER 

koje pružaju razne usluge održavanja i 

popravaka, zapošljavamo lokalno, a lokalnim 

zajednicama doprinosimo kroz zajedničke 

projekte od interesa lokalne zajednice, 

donacije, kroz naknade i doprinose koje kao 

proizvođač plaćamo. Dodatno, kroz kružno 

gospodarstvo u ovih smo dvadesetak godina 

dali velik doprinos hrvatskom gospodarstvu. 

Kupcima je velika prednost što smo pouzdani 

dobavljač, blizu smo našim kupcima pa su 

opskrbni lanci vrlo kratki, tako da je brzina 

naše reakcije uvijek puno veća nego kad 

je logistika duža. A kroz Holcim Grupu i 

dugogodišnje iskustvo naših zaposlenika u 

Hrvatskoj, modernu laboratorijsku opremu 

i stručno znanje kupcima možemo pružiti i 

tehničku podršku. 

Alen Voloder: Naša prednost je stoljetna 

tradicija kvalitete građevinskih materijala 

koja je prepoznatljiva na regionalnoj razini. 

Uz kvalitetu koju nudimo kupcima, tu su i 

već spomenuta individualizirana rješenja 

te podrška u primjeni. Primjerice, nudimo 

širok spektar specijalnih i dekorativnih 

betona koji se mogu prilagoditi potrebama 

kupca s obzirom na karakteristike i izgled 

predviđen nekim projektom. Uz to, kupcu 

osiguravamo i podršku u primjeni tako 

dobivenih materijala, dakle punu uslugu u 

gradnji našim rješenjima. Naša je prednost i 

što imamo rasprostranjenu mrežu kopnenih 

i pomorskih terminala u Hrvatskoj, BiH, 

Crnoj Gori te Srbiji, čime su naši materijali 

brzo dostupni velikom broju kupaca, a 

u transportu koristimo sve pravce, od 

cestovnog prijevoza, preko željezničkog, 

do pomorskog, odnosno prijevoza tereta 

Mediteranom. 




5. 

Što može napraviti 

Vlada RH, odnosno 

država kako biste 

bili konkurentniji i 

poslovali održivije? 

Ivan Ergović: Zbog utjecaja na okoliš, 

pozitivnih efekata koje ostvarujemo u 

tom dijelu kroz projekte koji povećavaju 

našu energetsku efikasnost te povećanjem 

potrošnje energije iz obnovljivih izvora 

iznimno smo fokusirani na takve projekte. 

Međutim, radi se o projektima koji su 

vrlo kompleksni, financijski i tehnološki 

izazovni, i podrška financijskog sektora 

u njihovoj realizaciji kao i u dijelu 

financiranja obveze emisija CO 2 

je nužna. 

Dakle, radi se o projektima koji promiču 

održivo upravljanje resursima u cilju 

očuvanja okoliša, prijelaza na kružno i 

pametno gospodarstvo, omogućuju razvoj 

konkurentnog, tehnološki naprednog 

gospodarstva temeljenog na znanju i 

inovacijama uz poticanje zapošljavanja. 

Jedino partnerski gospodarstvo, uz podršku 

resornih ministarstava i financijskih 

institucija, tako da financijske institucije 

prate gospodarstvo u realizaciji ovakvih 

projekata, može kreirati pretpostavke za 

stvaranje održivog gospodarskog rasta i 

ostvariti brze i maksimalno moguće efekte 

realizacije ovakvih projekata. 

Aleks Fonović: Smatram da Vlada mora 

maksimalno pojednostaviti i ubrzati razne 

administrativne procedure kako bi nas 

podržala u našim naporima da ulažemo u 

nove tehnologije. Kako bismo mogli ispuniti 

svoje, a time doprinijeti i Vladinim ciljevima 

dekarbonizacije, Vlada bi trebala maksimalno 

ubrzati i pojednostaviti administrativne 

postupke vezane uz procjene utjecaja na 

okoliš, koji su nužni kada su naša ulaganja 

vezana uz dekarbonizaciju i povećanje 

optimizacije proizvodnje. To je nulti korak u 

toj proceduri, a prema onome što vidimo, ti 

su se postupci vremenski udvostručili i ono 

što je prije trajalo šest mjeseci sada će trajati 

godinu dana. 

Nadalje, s obzirom na krizu s energentima, 

smatramo da su zgrade rješenja jer su one 

najveći gutači energije i time predstavljaju 

najveći potencijal uštede, apeliramo da što 

prije pokrene energetsku obnovu zgrada 

financiranu iz fondova EU. Ali, Vlada treba 

voditi računa o kontinuitetu tih poziva, a 

ne da odjednom imamo nekoliko tisuća 

otvorenih gradilišta jer za takvo što nema 

ni radne snage. Zato je bolje da dugoročno 

imamo isti broj projekata i izbjegnemo 

pikove. 

Mi kontinuirano ulažemo u energetsku 

učinkovitost i obnovljive izvore energije, 

a to je važno zbog enormnog rasta cijene 

energenata. Dio takvih investicija je 

zaustavljen zbog Zakona o tržištu električne 

energije jer nisu doneseni podzakonski 

akti koji su nužni za realizaciju tih 

investicija. Cijeli postupak je nužno ubrzati i 

pojednostaviti kako bismo što prije došli do 

energetske neovisnosti. 

Nebojša Kereš: S aspekta proizvođača 

građevinskog materijala, intervencije 

Vlade RH mogle bi potencijalno pozitivno 

utjecati na održavanje poslovanja 

stabilnijim i kako bismo bili konkurentniji. 

Država bi svojim mehanizmima mogla 

utjecati na rasterećenje poslodavaca od 

poreznih i parafiskalnih nameta, uvesti 

subvencioniranje dijela troškova energenata 

(plina, struje, nafte), smanjiti stope PDV-a 

na građevinske proizvode. Vrlo značajna 

i korisna mjera, između ostalog, bila bi i 

zaštita domicilnih proizvođača i proizvoda od 

uvoza usporedivih proizvoda iz inozemstva. 

Državne intervencije bi također bile korisne 

kako ne bismo svjedočili masovnijem odlasku 

radne snage, što bi imalo izravni utjecaj 

na destabilizaciju cijeloga gospodarstva, 

a samim time i poslovanja proizvođača 

građevinskog materijala. 

Virna Višković-Agušaj: U trenutačnoj 

situaciji rasta cijena ključno je omogućiti 

pravedan izračun indeksa prema kojima bi 

se prilagođavala cijena materijala i radova 

kod javne nabave. Kao što se trenutačno, 

npr., malim i srednjim poduzetnicima 

omogućavaju olakšice zbog cijena 

energenata, predlažemo da se pronađe neki 

drugi način kojim bi se velikim tvrtkama 

olakšao ovako velik udar rasta cijena na 

poslovanje. Jedan od načina moglo bi biti i 

stvarno provođenje promjene ugovorenih 

cijena radova u javnoj nabavi jer iako su 

krajem prošle godine donesene Smjernice za 

izmjene ugovora zbog poskupljenja sirovina, 

one nisu zaživjele pa građevinski sektor 

mora na sebe preuzeti taj golem rast cijena. 

S obzirom na zahtjevne ciljeve europskog 

Zelenog plana, ključno je osigurati s jedne 

strane dostupnost bespovratnih sredstava 

isključivo za projekte dekarbonizacije, a s 

BORIS KOVAČEV / CROPIX 

druge strane što prije omogućiti pravednu 

tržišnu utakmicu proizvođača unutar i 

izvan EU. Naime, kako europski proizvođači 

imaju obveze ulaganja u manji utjecaj na 

okoliš i visoke ciljeve smanjenja emisija 

CO 2 

, dok istovremeno proizvođači izvan 

EU takvih obaveza i troškova nemaju, 

time je konkurentnost i pozicija europskih 

proizvođača ugrožena. Na razini EU 

razgovara se o modalitetima uvođenja 

mehanizma za graničnu prilagodbu emisija 

ugljika, ali za pravednu tržišnu utakmicu 

ključno je da takav mehanizam što prije 

proradi. Vezano uz poticanje zapošljavanja, 

smatramo da bi trebalo dalje razvijati i 

povećati modele neoporezivih dodataka 

na plaću te povećati neoporezive iznose, 

odnosno smanjiti porez na dohodak, a 

osim toga, i na jasan način u Zakonu o radu 

regulirati fleksibilne oblike rada. 

Alen Voloder: Svakako bi se moglo 

primijeniti cijeli niz mjera, primjerice 

od poreznog rasterećenja troškova rada 

VLADA MORA MAKSIMALNO 

POJEDNOSTAVITI I UBRZATI 

RAZNE ADMINISTRATIVNE 

PROCEDURE, SMATRA FONOVIĆ 

do osiguravanja potpora i poticaja u 

infrastrukturno i urbanistički važnim 

projektima, poput projekta obnove nakon 

potresa. Tijekom posljednje dvije godine 

Vlada se, razumljivo, snažnije okrenula 

pružanju podrške malim i srednjim 

poduzetnicima, no smatramo da je potreban 

jači fokus na proizvodnu industriju kako bi se 

smanjila prevelika ovisnost o djelatnostima 

poput turizma koje mogu biti znatnije 

pogođene u ovim neizvjesnim vremenima. 


1500 KOMPANIJA 51


52 1500 KOMPANIJA

HR Graditeljstvo 2.0

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Delete template?

Save as template ?