27.12.2012 Views

Iz sadržaja - Prva privatna gimnazija s pravom javnosti Varaždin

Iz sadržaja - Prva privatna gimnazija s pravom javnosti Varaždin

Iz sadržaja - Prva privatna gimnazija s pravom javnosti Varaždin

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Školski list Prve privatne gimnazije<br />

s <strong>pravom</strong> <strong>javnosti</strong> <strong>Varaždin</strong><br />

Broj 7, godina 2009./2010.


Bok svima!<br />

UVODNIK<br />

Tmurni zimski dani su iza nas, proljeće je započelo sa svojim čarolijama, priroda se budi a<br />

probudio se i PRGI, naš školski list koji izlazi od 2003. godine. Za one koji ne znaju naziv PRGI je<br />

skraćenica od PRivatna GImnazija. PRGI prati događanja u našoj školi a i neka izvan nje. Ove<br />

godine PRGI je zabilježio neke događaje koji bi vas mogli zanimati, intervjuirao ravnateljicu i<br />

neke učenike, saznao tko se bavi najzanimljivijim hobijima, ispitao učenike i profesore što misle<br />

o facebooku, pronašao jednu bivšu učenicu naše škole i saznao kako joj je na studiju... i još mnogo<br />

toga. Uglavnom, PRGI vam ima mnogo toga za reći.<br />

Impresum<br />

PRGI<br />

Zabavite se i uživajte u druženju s PRGIjem!<br />

Školski list, broj 7, ožujak 2010.<br />

Učenici urednici: Kristina Kutnjak, 3.r.,<br />

Domenika Fotak, 1.r., Nera Brumen, 1.r.<br />

Učenici suradnici: Magdalena Kušćer, 1.r.,<br />

Sara Kušćer, 2.r., Elena Krička, 2.r., Vinko<br />

Zamuda, 3.r., Irina Rinkovec, 4.r.<br />

Glavna urednica: Maja Hren Dvanajščak,<br />

prof. njemačkog i hrvatskog jezika<br />

Priprema lista i lektura: učenici urednici,<br />

prof. Toni Slunjski s informatičkom grupom<br />

Fotografije: učenici suradnici, Ria Pikl, 3.r.<br />

Likovni prilozi: Domenika Fotak, 1.r., Nera<br />

Brumen, 1.r.<br />

Elektronička obrada i tisak: prof. Toni<br />

Slunjski<br />

<strong>Iz</strong>davač: <strong>Prva</strong> <strong>privatna</strong> <strong>gimnazija</strong> s <strong>pravom</strong><br />

<strong>javnosti</strong> <strong>Varaždin</strong><br />

Adresa: Frana Supila 22, 42000 <strong>Varaždin</strong><br />

Telefon: 042/200-334<br />

Web-stranica: http://<strong>privatna</strong>.net<br />

E-pošta: <strong>privatna</strong>.<strong>gimnazija</strong>@vz.t-com.hr<br />

HVALA svima koji su pomogli u stvaranju<br />

školskog lista!<br />

<strong>Iz</strong> <strong>sadržaja</strong><br />

O povijesti škole<br />

Intervju s ravnateljicom<br />

Slatke muke naših maturanata<br />

Moderna komunikacija: Facebook<br />

Dan planeta Zemlje<br />

Školski sustav u Švicarskoj<br />

Terenska nastava u Tučepima<br />

Valentinovo<br />

Literarni kutak<br />

Natjecanja<br />

Intervju s bivšom učenicom<br />

Događanja koja smo zabilježili<br />

Naš maturalac – Malta<br />

Najzanimljiviji hobiji<br />

Kviz: PRGI traži milijunaša


INTERVJU S RAVNATELJICOM NIVES RISEK<br />

NOVINARKA: KRISTINA KUTNJAK<br />

Kristina: Dobar dan, profesorice Risek. Kako ste?<br />

Ravnateljica: Odlično. Malo bolesno, ali ništa strašno.<br />

Kristina: Od kada radite na ovoj školi?<br />

Ravnateljica: Od 2001. Predajem politiku i gospodarstvo u<br />

četvrtom razredu. Službeno od 01.08.2009.<br />

Kristina: Koja je vaša uloga u školi?<br />

Ravnateljica: Mnogostruka. Razrednik, ravnatelj, brine se za svu<br />

djecu ove škole da redovno pohađaju nastavu.<br />

Kristina: Kako vam je raditi u ovoj školi?<br />

Ravnateljica: Lijepo i ugodno, jer raditi s djecom donosi samo<br />

zadovoljstvo.<br />

Kristina: Od koliko do koliko vam je radno vrijeme u školi?<br />

Ravnateljica: Od 08:00 do 16:30 sati.<br />

Kristina: Što mislite o učenicima ove škole?<br />

Ravnateljica: Učenici su velikih sposobnosti, no ponekad su neki<br />

malo "lijeni", a zadatak svih profesora je da dodatnim oblicima<br />

rada, dakle kroz konzultacije, dodatnu, dopunsku nastavu, potiču učenike na temeljito usvajanje gradiva i motivaciju<br />

što se pokazalo vrlo korisnim kroz ocjene i razinu usvojenog gradiva.<br />

Kristina: Ako se sjećate, otkrijte nam kakvi ste Vi bili kao učenica srednje škole?<br />

Ravnateljica: Ja se ne sjećam kakva sam bila učenica.<br />

Kristina: Koje ste predmete obožavali, a koje mrzili?<br />

Ravnateljica: Više sam voljela prirodne predmete, nego društvene. Obožavala sam matematiku, fiziku i tjelesni, a<br />

mrzila povijest.<br />

Kristina: Što je za Vas savršen profesor?<br />

Ravnateljica: Savršen profesor je onaj koji razumije učenike pa čak i u njihovim nepodopštinama i koji ih svojim<br />

savjetima i pristupom izvede na pravi put.<br />

Kristina: Jeste li zadovoljni poslom koji imate i biste li ga mijenjali?<br />

Ravnateljica: Zadovoljna sam svojim poslom i ne bih ga mijenjala.<br />

Kristina: I za kraj, Vaša poruka učenicima pred ovo nadolazeće božićno vrijeme?<br />

Ravnateljica: Ispred svake prepreke glavu gore.<br />

Kristina: Profesorice Risek, hvala Vam što ste odvojili malo svog vremena za ovaj intervju i vidimo se nekom drugom<br />

prilikom.<br />

(novinarska grupa)


O povijesti naše škole…<br />

<strong>Prva</strong> <strong>privatna</strong> <strong>gimnazija</strong> s <strong>pravom</strong> <strong>javnosti</strong> <strong>Varaždin</strong><br />

Malo tko će ostati ravnodušan posjeti li<br />

prostor Prve privatne gimnazije s <strong>pravom</strong> <strong>javnosti</strong> u<br />

<strong>Varaždin</strong>u u Supilovoj ulici 22. To je zgrada<br />

prepoznatljive plave fasade, iznutra prepuna<br />

svjetlosti, boja, vedrine, učeničke opuštenosti i<br />

smijeha s jedne strane, a ozbiljnosti, rada i discipline<br />

s druge strane. Na samom ulazu dočekat će vas<br />

brojne poruke samih učenika (npr. Mi smo škola s<br />

nultom stopom tolerancije nasilja! ), a učeničke ruke i<br />

otiske njihovih godina čitat ćete na svakom koraku – u<br />

neobičnoj izložbi likovne radionice, računalnoj<br />

prezentaciji škole dostupnoj svakom posjetitelju,<br />

roditelju ili učeniku, literarnim radovima i mnoštvu<br />

plakata koje su tijekom godina učenici izrađivali sa<br />

svojim profesorima. Škola se jako ponosi ovim<br />

prostorom u kojeg se uselila u siječnju 2002. godine,<br />

nakon petogodišnjeg podstanarstva u prostorima<br />

Tekstilne i V. osnovne škole.<br />

<strong>Prva</strong> <strong>privatna</strong><br />

<strong>gimnazija</strong> s <strong>pravom</strong><br />

<strong>javnosti</strong> poznata je<br />

žiteljima <strong>Varaždin</strong>ske i<br />

Međimurske županije<br />

punih osam godina, od<br />

1997. kad je Rješenjem<br />

Ministarstva prosvjete i<br />

športa 29. travnja<br />

osnovana kao prva<br />

<strong>privatna</strong> <strong>gimnazija</strong> na<br />

području sjeverozapadne<br />

Hrvatske, a njezina je<br />

osnivačica profesorica Zdenka Peričić koja je ujedno<br />

bila i ravnateljica škole.<br />

škola dokazane kvalitete<br />

Mnogima su već<br />

poznate značajke ove<br />

Gimnazije i osobitosti<br />

koje ju razlikuju od<br />

ostalih škola sličnog tipa,<br />

no nije zgorega da ih<br />

ponovimo: Gimnazija radi<br />

po planu i programu za<br />

opće gimnazije<br />

Ministarstva znanosti,<br />

obrazovanja i športa i po<br />

svojem obrazovnom<br />

ustroju i ciljevima ravnopravna je državnim školama.<br />

Ono po čemu se naša <strong>gimnazija</strong> razlikuje od ostalih<br />

škola jesu drukčiji oblici nastave kojima se učenika<br />

stavlja u središte nastavnog procesa. Nastava je<br />

maksimalno individualizirana, prilagođena učeniku<br />

pojedincu, i radi se u malim razrednim odjelima.<br />

Određeni dio nastavnog programa realizira se<br />

putem terenske nastave gdje se ciljevi, zadaci i<br />

metode za više nastavnih predmeta (korelacijom<br />

<strong>sadržaja</strong> iz povijesti, zemljopisa, hrvatskog jezika,<br />

likovne i glazbene umjetnosti) ostvaruju na<br />

autentičnim lokacijama diljem Hrvatske i inozemstva.<br />

Do sad je Gimnazija organizirala sljedeće projekte<br />

nastave na putu: Slavonija na dlanu, Nacionalni parkovi<br />

srednje Dalmacije, Putevima glagoljaša, Učimo<br />

talijanski (posjet Veroni, Veneciji, Padovi, Riminiju i<br />

San Marinu), Dvorci Hrvatskog zagorja, Upoznajmo<br />

otoke srednje Dalmacije (u obliku krstarenja), Biseri<br />

južne Dalmacije, Dubrovnik kroz prošlost i sadašnjost,<br />

Upoznajmo Istru i dr.<br />

(novinarska grupa)


Moderna komunikacija: Facebook – 'Knjiga lica'<br />

Ako nisi na 'fejsu', ima li te uopće?<br />

Tko još nije čuo za Facebook, čuvenu društvenu mrežu? Mlado i staro ondje slaže<br />

svoje profile, dopisuje se, chatta, stavlja fotografije, pristupa klubovima ljubitelja nekog<br />

filma, pića, benda, glumca, pjevača… "Fejs je više od toga", kažu stalni korisnici. "Ako nisi na fejsu, nema te". Ondje<br />

možete pročitati ili vidjeti što vaš prijatelj radi, planira, o čemu razmišlja, šalju se puse, zagrljaji, bacaju kaktusi,<br />

jastuci…"Što to ima u ljudima tužno, da ulaze u tuđe živote", pita pjesma. Je li to uopće tužno, ovakav moderan<br />

način komunikacije i ophođenja s ljudima ili je ipak to razlog za veselje, budući da je to možda čak i jedini način da<br />

ponovno uspostavimo kontakte s ljudima s kojima smo nekad išli u školu, bili u istom društvu?<br />

Martin ima dva mobilna uređaja: jedan mu 24/7 služi za fejs. Tijekom večere izvještava svoje prijatelje što<br />

je naručio, kakvog je okusa hrana, što pije i o čemu razgovara društvo za stolom. Dodaje i fotografije tanjura, zbog<br />

potpunijeg izvješća. S koncerta šalje dojmove, iz kluba koja pjesma svira, s odmora fotke mora, prijatelja…<br />

Čemu sve to? Želite li saznati što vam radi prijatelj/ica i o čemu razmišlja, nije li bolje pitati ga/je izravno?<br />

Imate osjećaj bliskosti dok razgovarate. Na fejsu se to gubi zbog prevelikog kruga ljudi. Osoba čiji profil, poruke i<br />

fotografije gledate postaje nalik na poznate osobe o kojima čitate u novinama. Možda je to i svrha – da je na fejsu<br />

svatko poput "celebritija" čije se izjave i paparazzi-fotke pojavljuju u medijima, a publika to guta. Uz malu razliku:<br />

sami slažete sliku o sebi kako ste pametni, zanimljivi, nabrijani... Možda to nije loše, iako psiholozi imaju ne baš<br />

pozitivna objašnjenja. Ali kako ovisnik o fejsu može potpuno uživati u nečemu što mu se događa ako cijelo vrijeme<br />

tipka porukice o tome? No to je valjda cijena "slave".<br />

Pitali smo učenike, a i profesore naše škole što misle o Facebooku. Evo nekih odgovora:<br />

1. razred:<br />

"Facebook je dobar za razgovor i kontakt s ljudima. U početku je<br />

bio dobar ali sad je već pretrpan dodacima i više nije toliko<br />

zanimljivo. Većina ljudi provodi previše vremena na njemu, a on<br />

tome ne služi. On je za kratki kontakt i mali podsjetnik."<br />

"Facebook je nova vrsta komunikacije preko interneta. Ima i<br />

dobre i loše strane. Dobre su: neograničeno dopisivanje s<br />

prijateljima, te upoznavanje novih ljudi. Loše su: zaboravljanje<br />

pravih vrijednosti kao što su zabava, izlasci i sl."<br />

"Facebook je najnovija vrsta komunikacije putem kojeg se udaljujemo od druženja s prijateljima. Provodimo vrijeme<br />

na fejsu umjesto da se družimo s društvom. Sve u svemu, nije toliko loš, ali postajemo sve ovisniji."<br />

"Facebook je na neki način postao vrsta komunikacije, gotovo ne postoji osoba koja nema svoj facebook-profil. Na<br />

neki način može pomoći ljudima, ali zbog njega ljudi gube vrijeme i zanemaruju sebe i svoje prijatelje, te obveze."<br />

2. razred<br />

"Facebook ima svoje dobre i loše strane. Dobre strane su što se možeš čuti s prijateljima, dogovoriti sastanak i<br />

pogledati slike s rođendana i dobro se nasmijati. Loše strane su<br />

što ljudi previše vise na Internetu, djeci šteti u razvoju, umjesto<br />

da odu na zrak s drugom djecom oni vise u zatvorenoj prostoriji<br />

za računalom, grbe se, kvare si oči, te postaju ovisnici."<br />

"U početku mi je fejs bio super jer sam se dopisivao sa svojim<br />

prijateljima, sada mi je postao dosadan i postao sam ovisan o<br />

njemu. To vrijeme koje provodim na fejsu, mogao bih iskoristiti<br />

za učenje i bio bih bolji učenik."<br />

"Facebook mi je najbolji za komunikaciju i razgovor. Ima dobrih<br />

stvari i stranica, ima i igre."


"Smatram da bi se to vrijeme koje se provodi za računalom dopisujući se s prijateljima moglo provesti s njima na<br />

kavi."<br />

"Ja mislim da je facebook jedna vrlo zanimljiva stvar koja zbližava ljude cijelog svijeta."<br />

3. razred:<br />

"Smatram da je facebook postao nova vrsta komunikacije i<br />

zabave zbog koje zaboravljamo prave vrijednosti zabave,<br />

prijateljstva i razgovora. "<br />

"Facebook je supač!"<br />

"Facebook je cool!"<br />

"Facebook je jedna predivna stvar. To je nešto najbolje što se<br />

moglo desiti čovječanstvu."<br />

"Facebook je super stvar. Služi pretežito za dopisivanje i gledanje<br />

slika. Meni služi za dopisivanje jer je besplatno,<br />

pa ne moram trošiti pare na mobitelu."<br />

"Facebook je novi oblik komunikacije koji definira čovjeka kroz njegov profil. Koliko nas spaja, toliko nas i otuđuje."<br />

"Potpunost čovjeka je postojanje facebooka što ga čini dijelom kolektiva i funkcionalne cjeline. Sloboda facebooka<br />

je robstvo sinova Abrahamovih."<br />

"Smatram da je facebook jako dobra stvar jer možemo komunicirati s prijateljima koji žive u drugim gradovima ili<br />

koje već jako dugo nismo vidjeli."<br />

4.razred:<br />

"Nemam riječi da objasnim kako je fejs promijenio moj život.<br />

Na gore."<br />

"Facebook je glupost! Ljudi koji imaju facebook nemaju život."<br />

"Volim facebook!"<br />

"Facebook je miris proljeća u jutarnje sate."<br />

"Facebook je glupost."<br />

Većina profesorica koje smo zatekli u zbornici nema svoj profil<br />

na facebooku i ne misli ga ni ikad imati. Ne<br />

žele trošiti svoje slobodno vrijeme na tipkanje po računalu.<br />

One kažu da postoji puno lijepih načina kako provesti<br />

slobodno vrijeme i pritom se dobro zabaviti i opustiti. I<br />

uostalom, one preferiraju komunikaciju 'licem u lice', dakle<br />

razgovori uz mirisnu kavu u ugodnom ambijentu, a ne na<br />

zaslonu računala. Oni pak profesori/ce koje možete naći na<br />

facebooku gledaju na taj fenomen kao sredstvo održavanja<br />

kontakata s ljudima koje ne mogu viđati osobno svaki dan<br />

zbog prostorne udaljenosti. I, profesor informatike i fizike<br />

T. Slunjski bi rado da je on izumitelj facebooka jer, kako<br />

kaže, danas bi bio milijarder.<br />

Uglavnom, za našu školu se ne može reći da ne<br />

postoji jer jesmo na facebooku i to kao grupa <strong>Prva</strong> <strong>privatna</strong><br />

<strong>gimnazija</strong> s <strong>pravom</strong> <strong>javnosti</strong> (PPGSPJ). Za sada imamo 100ak<br />

obožavatelja. Pa ako je facebook your thing potražite<br />

nas i postanite naš obožavatelj.<br />

(MHD)


Slatke muke naših maturanata…<br />

Državna matura školske godine 2009/2010<br />

ZAŠTO državna matura?<br />

Školska je matura do sada omogućavala<br />

samo međusobnu usporedbu uspjeha učenika<br />

iste škole, a uz to je bila podložna i<br />

subjektivnosti ispitivača. Nasuprot tome,<br />

uspjeh na državnoj maturi ovisi samo o znanju<br />

učenika, a ne i o tome u kojoj je školi maturirao.<br />

Državna matura daje priliku svakom<br />

učeniku da pokaže svoja stvarna znanja koja<br />

nisu vezana uz ocjene i stavove bilo kojeg<br />

pojedinog nastavnika. Osim toga, ona omogućava<br />

i jasno uspoređivanje uspješnosti pojedinih<br />

škola, pa čak i pojedinih nastavnika.<br />

Polaganjem državne mature kod učenika<br />

se razvija spoznaja i svijest o tome da uspjeh u<br />

školi ovisi o vlastitom zauzimanju, radu i učenju,<br />

a ne o nekim drugim kriterijima. Državna matura se uvodi s ciljem<br />

pouzdanijeg, objektivnijeg i pravednijeg<br />

mjerenja školskih dostignuća svakog pojedinog učenika te definiranja<br />

nacionalnih standarda.<br />

Uvođenjem državne mature unaprjeđuje<br />

se i osigurava kvaliteta obrazovanja. Državna matura zamjenjuje<br />

dvostruko ispitivanje istih znanja i sposobnosti učenika<br />

u kratkome vremenu − u školi i na visokim učilištima. Drugim<br />

riječima, nakon uspješno položene državne mature nije potrebno prolaziti stresno razdoblje pripreme za polaganje<br />

prijamnih ispita na fakultetima, kao ni polaganje<br />

samog prijamnog ispita. Na taj se način osigurava pravednija<br />

selekcija kandidata za upis na fakultet jer se svima<br />

pružaju jednake mogućnosti.<br />

Počelo je, počelo…<br />

Državna matura, koja se ove godine prvi<br />

put polaže u Hrvatskoj, počela je ispitima iz<br />

izbornih predmeta - psihologije i informatike.<br />

Na ispite je izašlo ukupno nešto manje<br />

od 6800 maturanata. Psihologiju polaže više od<br />

4000 učenika, od kojih 2553 <strong>gimnazija</strong>laca. Za<br />

informatiku se odlučilo 887 <strong>gimnazija</strong>laca i<br />

gotovo 1850 učenika strukovnih škola.<br />

Psihologija i informatika bitne su za upise na<br />

pojedine studije.<br />

U isto vrijeme ta dva predmeta polagale<br />

su i osobe koje su srednju školu završile<br />

prijašnjih godina, a koje zbog upisa na fakultete<br />

i zbog nekih drugih razloga žele položiti državnu<br />

maturu i ta dva izborna predmeta. Oni su<br />

testove pisali u pet centara u Hrvatskoj -<br />

Zagrebu, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu.


su maturanti 17.03. pisali esej iz hrvatskog jezika, i<br />

osnovna i niža razina. Sljedeći dan, dakle 18.03., pisali su<br />

prvi dio ispita iz engleskog jezika, i osnovna i niža razina,<br />

a isto tako sljedeći dan iz njemačkog jezika. Pitali smo<br />

naše maturante kako im je bilo na ispitima. Svi su<br />

uglavnom zadovoljni i nisu imali nikakvih poteškoća<br />

pri<br />

pisanju mature. Naravno, još ih čeka dosta posla prije<br />

nego se upišu na željeni fakultet. Pa onda, kako ono<br />

studenti kažu: «Slomite nogu!»<br />

(MHD)<br />

Dva intervjua...<br />

... u stilu RED CARPETA<br />

Za polaganje državne mature prijavilo se ukupno<br />

32.444 redovitih učenika srednjih škola u RH. Državna<br />

matura polaže se u tri roka - ljetnom, jesenskom i<br />

zimskom, a polaganje u ljetnom roku bit će uvjet za prvi<br />

rok upisa na visoka učilišta.<br />

U našoj Prvoj privatnoj gimnaziji također je<br />

počela provedba državne mature uz stručni i brižni<br />

nadzor ispitne koordinatorice prof. Romane Bučela. Tako<br />

Saznajmo nešto više o talentiranim učenicima naše škole! Odabrali smo dvoje zanimljivih<br />

učenika III. razreda gimnazije, pa upoznajmo ih! Naravno, dame imaju prednost.<br />

Upoznajmo jednu simpatičnu, dragu i vrlo pametnu djevojku, naš ponos i diku, našu Tenu Tomašević. Postavili smo<br />

joj desetak pitanja pa počujmo kako zbori!<br />

Ej! Kako si, što ima novog? Ja sam jako dobro, a ostalo je sve po starom.<br />

He he, bar nešto! Budi srce pa našim čitateljima i meni objasni čime se<br />

bavi udruga Sunce čiji si ti član? Udruga Sunce bavi se djecom s posebnim<br />

potrebama.<br />

Koliko dugo si u udruzi? U Udruzi sam skoro godinu dana.<br />

A jesi mi pričljiva! Nego, reci ti nama, voliš li pomagati ljudima s<br />

posebnim potrebama? He he… da, volim pomagati ljudima s posebnim<br />

potrebama, pogotovo dok vidim da su oni sretni zbog toga.<br />

Koliko puta i gdje si volontirala? Ovo mi je prvi puta da sam volontirala u<br />

nekoj udruzi.<br />

Postoji li neka osoba u Udruzi koja ti je posebno draga? Sve su mi osobe<br />

jednako drage i sa svima sam dobra.<br />

Načula sam da si glumila u nekoj predstavi pa reci nam pokoju riječ o<br />

tome? Predstava se zove « Traži se suprug», a ja sam dobila ulogu udovice<br />

koja traži supruga preko oglasa. Tu predstavu smo odglumili u Trešnjevci i<br />

bilo je super.<br />

Jesi zadovoljna načinom na koji si odglumila ulogu udovice? Zadovoljna<br />

sam.<br />

Baviš li se još nečime u slobodno vrijeme? U slobodno vrijeme sviram<br />

klavir.


A sad jedno osobno pitanje čiji bi odgovor želio znati svaki naš čitatelj (mlađe dobi, naravno), a glasi: „Imaš<br />

dečka ili si ti jedna od onih ozbiljnih djevojaka koje provode svoj cilj u životu ne tražeći potporu muškaraca?“<br />

Nisam jedna od tih cura, mislim da mi žene ne možemo bez muškog roda, to je kao yin i yang, svjetlo i tama, ma kužiš<br />

me, ne… sve u svemu, dečka imam.<br />

Hvala na trudu kojim si odgovorila na ova pitanja, nadam se da nisu bila teška, sretno u ostvarenju daljnjih<br />

ciljeva, vidimo se, kissi, kissi!!! Hvala tebi na ovom intervjuu, pozdrav cijeloj školskoj ekipi.<br />

Eto, upoznali ste jednu vrlo svestranu djevojku, koja, na veliku žalost dečki, ima već jednog uz sebe, ali to ne znači<br />

da ne morate biti uporni, jer takve se rijetko nalaze!<br />

Jedan od zanimljivijih učenika III. razreda je i naš Vanja Posavec, dugogodišnji gitarist, pa upoznajmo ga kroz ovih<br />

par općenitih i jedno vrlo (za djevojke) zanimljivo, osobno pitanje!<br />

Bok, Vanja! Kako si danas, ima li kakvih testova, ispitivanja? Oi! Dobro sam, ide… Da, testova ima, ali sve O.K.<br />

Saznala sam da istovremeno pohađaš glazbenu školu i gimnaziju. Koliko puta tjedno odlaziš u glazbenu?<br />

U glazbenu idem najmanje tri puta tjedno, ali zbog koncerata i<br />

natjecanja tamo sam gotovo svaki dan.<br />

Da li ti je naporno istovremeno pohađati glazbenu i gimnaziju,<br />

kako savladavaš gradivo? Pa sigurno je naporno, ali nije neizvedivo.<br />

Nađem skoro uvijek dovoljno vremena za učenje, pa bih s obzirom<br />

na ocjene, mogao reći da ga dobro savladavam.<br />

Kako to da si od svih instrumenata odabrao baš gitaru?<br />

He he… to ne znam ni sam… dok sam se upisivao u osnovnu glazbenu<br />

školu, nisam ni znao što me, zapravo, čeka i kako izgleda prava<br />

klasična gitara, ali su mi se svejedno svidjeli instrument i takva<br />

vrsta glazbe.<br />

Kako dugo si u tome?<br />

Evo, ovo mi je sad osma godina sviranja gitare.<br />

Uh… dugo, dugo… a misliš li nastaviti glazbeno školovanje na fakultetu ili ipak imaš neke druge planove?<br />

Želio bih nastaviti glazbeno školovanje na nekoj glazbenoj akademiji u inozemstvu. Planiram se upisati na studij u<br />

Augsburgu, u Njemačkoj, točnije u Centar Leopold Mozart. Na njemačkom ti se to kaže Leopold-Mozart-Zentrum.<br />

Ambiciozan dečko… vidite, cure! A da li si u tom svom dugogodišnjem radu osvojio kakve nagrade, diplome,<br />

priznanja? Prošle sam godine dobio brončano priznanje na međunarodnom natjecanju u Murskoj Soboti u Sloveniji.<br />

To mi je ujedno i bilo prvo natjecanje. Ostale sam diplome uglavnom dobivao na seminarima, a ono što meni najviše<br />

znači su koncerti na kojima pokušavam što više svirati.<br />

Pa lijepu si karijeru gradiš, moram priznati, svaka čast! A reci ti nama, koja od tih nagrada ti je najdraža?<br />

Nemam najdražu, sve ih jednako cijenim zbog uloženog truda.<br />

Oprosti, ali moram te ovo pitati za radoznale čitateljice našeg časopisa. Imaš li curu? Nope, zasad!<br />

Pa hvala ti na dragocjenom vremenu kojeg, vidjeli smo, imaš malo, a koje si posvetio odgovaranju na ova<br />

pitanja. Pusa, ciao! Hvala tebi, pozdrav svima.<br />

Još jednom, hvala Vanji što je našao vremena za<br />

odgovoriti na ova pitanja. Nego, curke moje drage, kako<br />

vam se čini?! Saznale ste da nema djevojku, a dečko je,<br />

moram priznati, vrlo ambiciozan i uporan te dosljedan u<br />

onome što radi. Iskreno, ja ne znam što vi čekate!!!<br />

Eto, saznali ste neke zanimljivosti naših učenika<br />

III. razreda. Nadam se da su vam se intervjui svidjeli,<br />

a za dodatne informacije i komentare, molimo Vas da se<br />

javite na sljedeći broj 099 517… Šalim se!!!<br />

(novinarska grupa)<br />

(mentorica: prof. Romana Bučela)


Uoči Dana planeta Zemlje<br />

Dan planeta Zemlje<br />

Prije 40 godina, 22. travnja<br />

1970.godine, guverner Gaylord Nelson i<br />

student Denis Hayes pokrenuli su u SAD-u<br />

akciju obilježavanja Dana planeta Zemlje<br />

koja je uključila 20 milijuna sudionika.<br />

Inicijativu su brzo prihvatile organizacije<br />

i u drugim zemljama te je 1970. godine<br />

Dan planeta Zemlje službeno postao<br />

međunarodnim ako ne i planetarnim<br />

danom.<br />

Dan planeta Zemlje zadnjih godina<br />

je posvećen nužnoj potrebi zaustavljanja<br />

narušavanja planetarne klime korištenjem<br />

fosilnih goriva i primjenom čistih i<br />

obnovljivih izvora energije. Sunce, kao<br />

temeljni izvor života na Zemlji, ujedno je<br />

i najobnovljiviji energetski izvor. Stoga je<br />

u mnogim državama svijeta Dan planeta<br />

Zemlje posvećen popularizaciji korištenja<br />

solarne energije. Dan planeta Zemlje je<br />

godišnja manifestacija kojom se želi<br />

skrenuti pozornost čitave svjetske <strong>javnosti</strong> na opasnost koja prijeti životu na Zemlji. Ovim se danom želi pomoći<br />

čovjeku da ponovno uspostavi kontakt s prirodom te ukazati na općenitost ekološke krize: zagađivanje vode i zraka,<br />

radioaktivno zračenje, iscrpljivanje nenadoknadivih energenata itd.<br />

Na taj se dan poduzimaju različite akcije zaštite života na Zemlji, buđenja svijesti, odgovornosti, osjećaja,<br />

ljubavi prema daru života i prema svim stvorenjima. Zemljom se pokreće niz akcija u kojima sudjeluju ljudi svjesni<br />

potrebe za zaštitom planeta. Organiziraju se različite priredbe, predavanja, koncerti, izložbe, ulične parade,<br />

čišćenja i sađenje biljaka. Čovjek ima potpunu odgovornost da se mudro odnosi prema prirodnoj sredini, da<br />

odgovorno upravlja nasljeđem biljnoga i životinjskog svijeta koji su ozbiljno ugroženi brojnim nepovoljnim uvjetima,<br />

što vodi prema nesagledivim posljedicama samouništenja.<br />

Naša je zadaća da učinimo ovaj planet što je moguće čišćim i ljepšim, tako da i mlađe<br />

generacije koje dolaze<br />

iza nas mogu uživati na ovom divnom planetu zvanom Zemlja.<br />

Šest kulturnih trendova koji NE čuvaju Zemlju<br />

Uoči Dana planeta Zemlje često postajemo svjesniji stanja našeg<br />

planeta koji se neprestano kreće i okreće te<br />

globalnog utjecaja naših aktivnosti. Za školski list smo saželi 6 globalnih trendova koji ne idu u prilog očuvanju našeg<br />

okoliša.<br />

1. Dolazak HDTV-a (SAD)<br />

Iako brojke nisu potpune, procjenjuje se da je 28,5 milijuna TV-primjeraka odbačeno<br />

zbog novih digitalnih standarda. Taj elektronički otpad predstavlja veliki problem težak 2<br />

milijarde tona. Očekuje li nas isti trend i u<br />

Hrvatskoj?<br />

2. Ostavi bicikl, uzmi auto (Kina)<br />

S 13,6 milijuna prodanih automobila, Kina je prošle<br />

godine premašila čak i SAD! Svakog se mjeseca na<br />

cestama pojavi 500.000 novih vozača. Sve to povećava zagađenje zraka u<br />

kineskim gradovima te smrtnosti pješaka i biciklista.


3. Nova fast food nacija (Indija)<br />

Indija, mnogoljudna zemlja s još uvijek rastućom srednjom klasom, doživljava ubrzani rast u<br />

sektoru hrane i 'brzih usluga'.Top-pet stranih brendova na ovom brzo rastućem tržištu su<br />

McDonald's, Domino's Pizza, Pizza Hut, Subway i Pizza Corner. U isto vrijeme, prema podacima<br />

organizacije Worldwatch, četvrtina indijske populacije je pothranjena.<br />

4. Lijekovi i zagađenje (globalno)<br />

Upotreba lijekova je u porastu. Postupno, ti lijekovi zagađuju našu<br />

vodu, a nije izvjesno da nas čine zdravijima. To se ne događa samo u<br />

SAD-u koja slovi za zemlju preplavljenu Medikamentima – najbrže<br />

rastuća tržišta za farmaceutsku industriju su Azija, Afrika i<br />

Australija.<br />

5. Konzumacija luksuza seli se istočno<br />

(Azija)<br />

Dok se neki natprosječno<br />

dobrostojeći<br />

zapadnjaci odnedavno sustežu od pretjeranog<br />

uživanja u luksuzu, novopečeni<br />

bogataši iz Azije<br />

su ga prigrlili. Vrhunska vina, umjetnost i antikni dijamanti na vrhu su ljestvice.<br />

6. Kad kretanje oteža… (Europa)<br />

Većina Europljana putuje (leti) na godišnji odmor, a jedna studija pokazuje kako europski turisti pri planiranju<br />

putovanja rijetko uzimaju u obzir utjecaj na klimatske promjene.<br />

…mi smo ekološki osviješteni…<br />

Eko-grupa školske godine 2008./2009.<br />

(Nera Brumen, 1. r.)<br />

(izvor: treehugger.com)<br />

Ekološka grupa je bila najbrojnija upravo u školskoj godini 2008./2009. kada je brojila petnaest članova.<br />

Grupu je predvodila profesorica Kristina Bužić, a osmišljavani su interesantni projekti tijekom kojih su se učenici<br />

dobro zabavljali i međusobno upoznali. Svi su odabrali eko-grupu<br />

zbog svoje ljubavi prema životinjama i zbog interesa za bilje, ali<br />

prije svega su se željeli i dobro zabaviti. Radili su na projektu<br />

izrađivanja ukrasnog cvijeća od javorova jesenskog lišća raznih<br />

boja, izradi plakata, sudjelovanju u radu udruge „Prijatelji<br />

životinja“, izradi božićnih čestitaka koje su izrađene vrlo<br />

maštovito i kreativno,<br />

ekološki i<br />

prije svega, rađene<br />

su od srca. Te su<br />

čestitke poslane<br />

Udruzi za maligna<br />

oboljenja kako bi<br />

se teško oboljelima uljepšali blagdani.<br />

Sa svojim radom grupa nastavlja i ove školske godine uz<br />

vodstvo profesorice Ines Bušnja. Eko-grupa je otvorena za sve<br />

entuzijaste koji vole kreativan, humanitaran i znanstveni rad.<br />

(novinarska grupa)<br />

(mentorica: prof. Romana Bučela)


Školovanje u Europi!<br />

Kako je to školovati se u Švicarskoj, koje su prednosti, a koji nedostatci švicarskog školskog<br />

sustava u usporedbi s hrvatskim?, pitali smo naše učenice Saru i Magdalenu, sestre Kušćer,<br />

koje svoje školovanje nakon Švicarske nastavljaju u Hrvatskoj.<br />

Školski sustav u Švicarskoj<br />

Magdalena Kušćer, 1. razred:<br />

Kao prvo, djeca idu dvije<br />

godine u vrtić. Ja sam išla u<br />

vrtić od moje 4 do 6 godine,<br />

pa sam nakon toga krenula u<br />

prvi razred osnovne škole. U<br />

Švicarskoj osnovna škola<br />

traje 6 godina, a nakon toga<br />

se ide u tzv. sekundarnu školu<br />

(die Sekundarschule) ili 3<br />

godine u realnu školu (die<br />

Realschule). Sekundarna škola je za dobre ili srednje<br />

učenike, a realna škola za slabije učenike. Nažalost je<br />

sustav takav da se samo iz sekundarne škole može ići<br />

dalje u gimnaziju ili sve četverogodišnje škole. Ja sam<br />

krenula u sekundarnu školu, gdje sam imala 11 tjedana<br />

probni rok. Da bi se položio taj probni rok na kraju tih<br />

11 tjedana, mora se imati najmanje 8 bodova iz<br />

nekoliko predmeta. Ja sam ih imala, ali neki drugi<br />

učenici ne, pa su se morali premjestiti u realnu školu.<br />

Nažalost, to još nije kraj priče. Na kraju prvog<br />

razreda sekundarne škole potrebno je imati od ukupno<br />

6 predmeta 12 bodova da se završi prvi razred. Ako<br />

se ima između 11 i 12 bodova onda se možeš odlučiti<br />

između ponavljanja razreda, probnog roka u drugom<br />

razredu ili promijeniti školu, znači upisati se u realnu<br />

školu. Ja sam imala malo manje od 12 bodova pa mi je<br />

razrednik dao probni rok u drugom razredu<br />

sekundarne škole. Neko vrijeme sam razmišljala nakon<br />

drugog razreda upisati gimnaziju, ali pošto se moraju<br />

položiti prijamni ispiti za gimnaziju, odustala sam od<br />

toga. Za sve ostale smjerove mora se završiti treći<br />

razred sekundarne škole, ali se također mora položiti<br />

prijamni ispit. U tim višim školama opet se ima probni<br />

rok, ali cijelo prvo polugodište. Te srednje škole po<br />

prilici su jako teške i naporne. Pogotovo škole sa<br />

zanatom. Zanat je povezan sa školom. Ako učenik nije<br />

uspješan u školi, majstor ga može ispisati iz te škole i<br />

premjestiti na niži stupanj bez mature. Može se<br />

desiti i da učenika izbace iz zanata. U Švicarskoj ne<br />

postoji markiranje s nastave ili slično, mora se učiti<br />

da bi se položio probni rok i za ostale razrede. U<br />

nekim školama u svako se vrijeme može pasti probni<br />

rok, a onda si i bez škole i bez zanata. Najbolja ocjena<br />

je šest, a najlošija jedan. Ali kod nas nema 1, 2, 3, 4, 5<br />

nego s decimalama (4.1, 4.2, 4.3...). Ocjena ispod 4 je<br />

loša.<br />

Sara Kušćer, 2. razred:<br />

Ja sam išla 3 godine u<br />

sekundarnu školu. U trećem<br />

razredu polagala sam ispit za<br />

Ekonomsku školu. U<br />

Ekonomskoj školi mi je bilo<br />

lijepo, zato jer tijekom<br />

školske godine nije samo<br />

nastava u školi. Krajem prve<br />

školske godine ide se 7<br />

tjedana u francuski dio<br />

Švicarske učiti francuski jezik. Svaki učenik si<br />

samostalno mora naći posao i sve organizirati. Ako se<br />

ima sreće može se i dobro zaraditi. U drugom razredu<br />

ide se 8 tjedana u Kanadu učiti engleski jezik. U<br />

drugom polugodištu trećeg razreda počinje se s<br />

jednogodišnjom praksom. Jedanput tjedno ide se u<br />

školu, a ostale dane se radi. Svaki sam izabere što će<br />

raditi ali mora biti nešto iz područja ekonomije, npr.<br />

osiguranje. Nakon 4 godine, kada završi škola, može se<br />

ići studirati ili se odmah zaposliti. To sve zvuči jako<br />

zanimljivo i lijepo, no problem je u probnim rokovima.<br />

Prvo se položi prijamni ispit (matematika, njemački,<br />

francuski), a onda cijelo polugodište traje probni rok.<br />

Na kraju probnog roka ne smiju se imati negativni<br />

bodovi. Za vrijeme tog probnog roka svaki je učenik<br />

pod velikim pritiskom i stresom, zato jer profesori<br />

sve gledaju, a najviše ponašanje na satu pa učenik<br />

mora jako paziti da se nikomu ne zamjeri. Kada sam<br />

prvi put pala probni rok, ponovila sam prijamni ispit i<br />

do ljeta nisam ništa imala. Bila sam doma, vani... Kada<br />

sam opet počela ići u školu, zamjerila sam se svojoj<br />

razrednici koja mi je zbog toga snizila ocjenu. I tako<br />

sam opet bila bez škole. Treći put se ne može<br />

ponavljati, što ne bih nikada ni napravila, no nisam<br />

znala što dalje. Zanat u ekonomskom smjeru nisam ni<br />

htjela početi tražiti jer sam znala da ne bih ništa<br />

dobila, pogotovo ako mi u životopisu piše: dva puta<br />

pala probni rok! I onda sam odlučila doći u Hrvatsku.<br />

Moje mišljenje je da je švicarski sustav školovanja<br />

katastrofalan. Uvijek si pod pritiskom. Skoro svaki<br />

dan si do 17 sati u školi i ništa pametnog se ne uči. Ja<br />

do sada nikad nisam imala fiziku. Fizika, kemija,<br />

biologija su jedan predmet, no do sada smo radili<br />

samo kemiju. Vjerujte, vama je tu lijepo.<br />

(novinarska grupa)


Putovali smo...<br />

Terenska nastava u Tučepima<br />

Jedva smo dočekali dan kada smo krenuli na<br />

terensku nastavu u Tučepe. Krenuli smo u ranim<br />

jutarnjim satima, a u Tučepe smo stigli navečer,<br />

točno na večeru. Nažalost, nismo išli samo na izlet da<br />

se zabavimo, nego smo došli i nešto naučiti. Pa evo, da<br />

krenemo s opisom što smo sve posjetili.<br />

Krenut ćemo od samog mjesta u kojem smo bili.<br />

Tučepi su općina u Splitsko-dalmatinskoj<br />

županiji. Tučepi su također turističko selo s<br />

mnogobrojnim hotelima, restoranima i sportskim<br />

objektima. Mi smo odsjeli u hotelu Neptun. U<br />

Tučepima živi oko 1.763 stanovnika. Nema nekih<br />

značajnih kulturno-povijesnih građevina za posjetiti<br />

pa smo samo prošetali plažom i uživali u toplini sunca i<br />

prekrasnom pogledu na naše predivno more.<br />

U Makarskoj ima mnogo hotela, restorana, ali i<br />

velik broj kulturno povijesnih građevina, spomenika.<br />

Tamo smo posjetili Malakološki muzej u Franjevačkom<br />

samostanu. To je muzej školjaka koji je utemeljen<br />

1963.godine. Danas je turistički najpoznatija<br />

malakološka kolekcija u Hrvatskoj. Također smo šetali<br />

prekrasnom makarskom rivom, te smo pogledali<br />

baroknu česmu na Kačićevom trgu.<br />

Bili smo i na Biokovu. Busom smo išli do gore, a<br />

jedan veliki dio smo išli i pješice. Jako smo se umorili,<br />

ali isplatilo se jer se od gore pruža prekrasan pogled<br />

na Makarsku. Najviši vrh planine je Sv. Jure (1762 m).<br />

Područje planine Biokovo proglašeno je Parkom<br />

prirode 1981. godine. Kada je lijepo vrijeme, s najvišeg<br />

vrha se može vidjeti planina Monte Gargano u Italiji.<br />

Biokovom dominiraju ponikve. Takav specifičan<br />

oblik površinskog krša naziva se mrežasti krš.


Vozili smo se i dolinom Neretve. Osnovno<br />

prijevozno sredstvo su lađe i trupe. Lađa je duga 7 do<br />

8 metara i široka 2,5 do 3 metra, dok su trupe manji<br />

čamci dugi 4 m i široki 60 cm. Svake godine druge<br />

subote u kolovozu se održavaju Maratoni lađa. Kada<br />

smo se vozili u lađama, došli smo do mjesta gdje se<br />

ispod nas nalazi grad. Dolina Neretve proteže se kroz<br />

tri grada: Metković, Opuzen i Ploče. Tamo se uzgajaju<br />

mandarine, kivi i mnogobrojno ostalo voće.<br />

Literarni rad<br />

Čovjek čezne za onim čega nema<br />

i za onim što se boji da će izgubiti<br />

To bi bile sve značajnije i zanimljive<br />

znamenitosti koje smo vidjeli na terenskoj nastavi u<br />

Tučepima.<br />

Također smo se dobro zabavili navečer u<br />

hotelu gdje se pjevalo, plesalo i zezalo. Nadamo se da<br />

će nam i sljedeća terenska biti zanimljiva kao što je<br />

bila i ova.<br />

(Elena Krička, 2. r.)<br />

On i ona bili su najbolji prijatelji. Nisu se poznavali dugo, tek godinu-dvije, no to ne znači da nisu bili<br />

nerazdvojni. On je znao sve njezine tajne, znao joj je iščitati dušu samo prema tonu glasa, ona mu je bila izrazito<br />

zahvalna na njegovom trudu i divila mu se na snazi i hrabrosti koju je nosio u sebi.<br />

Znali su razgovarati satima, svaku večer povukli su se u mir svojih soba i visjeli na telefonu do jutra. Nisu se<br />

mogli viđati, bili su previše udaljeni jedan od drugoga, ali svaki put kad se telefon oglasio, osmjeh se pojavio na<br />

njihovim licima. Bili su braća, a razumjeli su se i bez riječi. Ne, to ne znači da je njihov život bio savršen. Nije bio.<br />

Nimalo. Intrigantne obiteljske situacije, gubitak voljenih osoba, borba za život i strah punili su im dane. No, sve je<br />

lakše kad imaš nekoga uz sebe tko se smije kad mu se plače i pokušava tebe oraspoložiti unatoč tome što je dan<br />

prije izgubio najboljeg prijatelja. U njihovom odnosu nema sebičnosti.<br />

No, kako život nije bajka, a ljudski osjećaji nepredvidljivi su baš kao i sudbina, oboje su bili svjesni da će se<br />

jednog dana dogoditi baš ono čega su se najviše pribojavali. Javila se jednostrana misao, prokletstvo koje prati i<br />

razara sva muško-ženska prijateljstva i koje ih želi dići na još višu razinu (iako ovoj ništa ne nedostaje). Ljudi su<br />

znatiželjna bića i premda znaju da bi njihove čežnje mogle razoriti sreću koju trenutno imaju, neće se zadovoljiti<br />

sve dok ih ne odluče isprobati. To je jedna čudna nastranost (kako ju je gospodin A. E. Po nazvao, u nedostatku<br />

bolje riječi) koja nam ne dopušta da budemo sretni i uživamo u sadašnjosti, već plamti u našoj duši i tjera nas na<br />

ponekad neželjene stvari. U ovom slučaju, razdvojila je mlado prijateljstvo i uništila čvrstu sponu koja im je vezala<br />

duše i svakodnevno ih oslobađala napetosti i loših misli. Nakon toga, njihovo prijateljstvo više nikada nije bilo isto.<br />

Iako su čvrsto obećali da ih nitko neće razdvojiti, razdvojili su se sami. Povrijedili su sami sebe i u njihovim dušama<br />

opet je zavladao kaos, sada i dva puta veći, koji im nije dao da nastave sa svojim životima kako su već bili tekli.<br />

Nisu zaboravili svoje prijateljstvo, ostalo je kao bolna rana koje se sa osmjehom sjećaju. <strong>Iz</strong> dana u dan,<br />

opet se javila čežnja za kontaktom iako su rane još boljele i njihova priča počela je ispočetka. Odlučili su da jedan<br />

bez drugoga ne mogu kroz dane i da ih nije briga kakav će im odnos biti, ali kontakt ne smiju izgubiti. Postupno, rane<br />

su zaliječili i postali ponovno najbolji i jednako nerazdvojni prijatelji. On joj je čitao dušu kroz ton glasa, a ona mu<br />

se divila na snazi i davala mu potporu. Sve dok se opet nije javila čežnja...<br />

(Irina Rinkovec, 4. r.)


Memoari jedne učenice<br />

Najljepše stranice mog dnevnika<br />

Nedjelja, tmuran dan ispunjen dosadom. Svi su se odmarali, jedino ja nisam znala kud<br />

bih sa sobom. Od tolike dosade odlučila sam pročitati svoj debelo popunjen, oblijepljen<br />

raznim sličicama i napola išaran dnevnik. Nisam ni slutila koliko je moj svijet lijep dok ga nisam pročitala.<br />

Pa evo ovako...<br />

21.3.2009. Ah te brige!<br />

Oduvijek sam željela biti kao one slavne osobe. Ma ne, htjela bih se teško obogatiti! Ne znam što mi je danas došlo,<br />

to je sve smiješno jer sam praktički četrnaestogodišnja klinka koja ne zna u koju bi srednju. Mislim da bi bilo bolje<br />

da prestanem tu čarati i da krenem učiti onu glupu matematiku. Ne kužim apsolutno ništa iz matematike zbog toga<br />

što smo pomagali čistačici<br />

Jasni prati podove umjesto da smo ostali na satu.<br />

15.5.2009. Moj 8.D<br />

Danas mi je Tea rekla da se ne želi rastati s nama i otići<br />

u srednju. Šutjela sam. Znala sam da se bliži taj dan kad ću<br />

znati da napuštam svoju drugu obitelj,<br />

svoj 8.D. Poslije se sjećam da nas je razrednica "plašila" srednjom školom, da<br />

ako tako nastavimo propast nam je osigurana. Priznajem, bojim se.<br />

1.6.2009. Već mi vas je dosta!!!<br />

Danas su Deno i Sven opet pod satom izvodili razne spačke i smijuljili se k´o neki luđaci. Poludjet ću u ovoj školi,<br />

želim u srednju! Hoću<br />

upoznati nove ljude i sklopiti razna prijateljstva.<br />

Bliži se kraj i svima nam pada koncentracija, a živci<br />

su kao žice na gitari, stegnuti i napeti. Grozno, čak su me i<br />

kuharice iznervirale mažući paštetu žlicama. Fuj!<br />

18.6.2009. SRZ i zadnji dan škole<br />

Pišem pod satom, točnije imamo SRZ i razrednica se opet svađa<br />

s Jankom, najproblematičnijim skinsom u našem<br />

razredu. Meni je Jankec dobar dečko,<br />

samo kad ga se bocne u slabu točku, tad vam nema spasa.<br />

Zadnji dan, a mi se kuhamo u školi kao gulaš. Poslije slavimo,<br />

no treba izdržati i ta tri sata. Tako sam tužna,<br />

rastajem se od svojih najdražih i posljednji put vidim predivnog Veđija kako prolazi hodnicima. Zbogom osmaši!<br />

7.9.2009. Neki novi klinci<br />

Grozno! Grozno! Grozno! Katastrofa! Želim u osnovnu!<br />

Prvi dan nastave u novoj školi, s novim ljudima i još k tome zaboravila sam kako nam se razrednica zove! Sjećam se<br />

da je stalno ponavljala kako smo svi uplašeni i kako bi htjela da tako<br />

ostane do kraja školske godine. Ne znam točno zašto je to mislila, ali<br />

ovo će biti potpuna suprotnost mome razredu, tako je tiho!<br />

Strah me sutra u školu, pogotovo proći kraj onih nepoznatih ljudi.<br />

1.10.2009. Sve po starom<br />

Sad mi je u potpunosti jasno što nam je razrednica govorila prvi dan.<br />

Pričamo kao navinuti, a tek dok zapjevamo!<br />

Predobro je u razredu, no ipak mi još ponekad nedostaje moj 8.D.<br />

Baš sam slučajno danas Tenu nazvala imenom moje prijateljice iz<br />

osnovne. Da, nedostaju mi, no tu su sad novi prijatelji koje ne bih<br />

mijenjala ni za što! Baš sam sretna, pogotovo jer imam prijateljice<br />

kojima je stalo do mene i znam da ih moram cijeniti jer takve<br />

prijatelje rijetko sretneš! Pozdrav!<br />

Čitajući svoj dnevnik shvatila sam da u životu treba uživati<br />

koliko god možemo, jer život je kratak i treba ga maksimalno<br />

iskoristiti.<br />

(Domenika Fotak, 1. r.)


Dan zaljubljenih<br />

Valentinovo<br />

Valentinovo, romantični blagdan, kada se zaljubljeni cijelog svijeta<br />

međusobno daruju i slave svoju ljubav (dok trgovci zadovoljno trljaju ruke), a<br />

proizvođači čokolada obaraju rekorde u prodaji čokolade, ali iza toga stoji duga<br />

tradicija.<br />

Sveti Valentin je bio jedan vrlo poštovan svećenik, a kasnije i biskup.<br />

Živio je u Rimskom carstvu u trećem stoljeću, za vrijeme vladavine Klaudija II.<br />

Gotskog, koji je zaključio da su neoženjeni muškarci puno bolji ratnici pa je<br />

zabranio mladim parovima da se vjenčaju. Odluku su poštivali svi svećenici, osim Valentina koji je i dalje potajno<br />

vjenčavao mlade parove. Kad je to saznao car, naredio je da se Valentin pogubi. Valentin je pogubljen 14. veljače.<br />

Nakon njegove smrti proglašen je svecem,, a papa Gelasius je godine 496. proglasio 14. veljače danom Svetog<br />

Valentina, zaštitnika zaljubljenih.<br />

Zanimljivosti:<br />

• Uobičajeno je da se na dan Sv. Valentina šalju ljubavna pisma, ali ona bi prema tradiciji morala biti nepotpisana!<br />

• U Shakespearovom Hamletu spominje se rečenica: «Sutra je dan sv. Valentina»<br />

♥ Bog je svim anđelima dao krila osim tebi, jer<br />

nije želio da mu najljepši odleti!<br />

♥ Imaj me<br />

sanjaj me<br />

u svojim snovima.<br />

Zarobi me<br />

u svom pogledu.<br />

Zadrži me<br />

u svom zagrljaju.<br />

Zaledi me u svom poljupcu.<br />

Imaj me...<br />

u svom životu.<br />

♥ Ako treba ugasit ću svijeću i sunce i mjesec i<br />

zvijezde. Ako treba porušit ću mostove, uništiti<br />

prošlost, otići u nepovrat samo zbog tebe.


Intervju: A. Kontek<br />

Nekad učenici, a sada studenti<br />

Već nekoliko generacija naša škola se oprašta od učenika koji su u trenutku zadnjeg zvona oslobođeni od<br />

predmeta, profesora, teških torbi... Krenuli su u okrutan, velik i opasan svijet. Krenuvši svatko svojim putem, bilo je<br />

teško pratiti njihove pokrete, ali zašto imate nas?! Mi, najfensi grupa na školi, krenuli smo s istraživanjima. Nekoliko<br />

mjeseci traženja, i par neprespavanih noći bilo je vrijedno ovog rezultata. Prepustite se razgovoru koji otkriva<br />

duboke tajne jedne od naših bivših učenica. Naš novinar saznao je sve što je bilo, sve što je i sve što će biti važno u<br />

njezinom životu... Uživajte!<br />

Jedna od bivših učenica je i Ana Kontek koja je sa svojim šarmom očarala svoju bivšu školu i svim<br />

profesorima i djelatnicima naše škole ostala u lijepom sjećanju.<br />

Što, gdje i kako studiraš?<br />

Studiram informatiku na Fakultetu organizacije informatike u<br />

<strong>Varaždin</strong>u, druga sam godina i mogu reći da sam jako zadovoljna<br />

studijem.<br />

Koliko te dobro naša škola pripremila za daljnje školovanje, tj.<br />

za studij?<br />

Ukoliko shvatite školovanje ozbiljnim, ne bi smjelo biti problema.<br />

Da me škola nije dobro pripremila, ne bih bila danas tu gdje jesam.<br />

Ali uz školovanje, potrebno je uložiti i vlastiti trud za uspjeh.<br />

Gledajući na stečeno znanje, da li bi opet izabrala našu školu<br />

kao tvoju srednju školu?<br />

Odabrala bih je iz razloga tog što su odnosi s profesorima jako<br />

dobri i nema stresa kao u nekim ostalim školama, smatram da je<br />

škola tu da te nauči i pomogne za dalje, a ne da te psihički<br />

opterećuje. Mogli smo se ispričati ako nismo bili spremni za taj dan<br />

što se tiče odgovaranja ili se s profesorom dogovoriti koji dan<br />

ćemo odgovarati. Možda je malo bio problem što se dosta profesora<br />

izmijenilo, tek smo se navikli na jednog, pa je došao drugi.<br />

Da ti je sadašnja pamet i naše godine što bi u svom<br />

dosadašnjem životu promijenila?<br />

Da mi je sadašnja pamet - sigurno bih imala više samopuzdanja, ali<br />

mijenjala ne bi ništa, što je bilo, bilo je.<br />

Stara izreka kaže "Ne sanjaj svoj život, nego živi svoj san!". Jesi li ti uspjela ostvariti neke svoje snove?<br />

Jesam, ali to su mali snovi. Treba ići korak po korak. Toga se držim.<br />

Koji su tvoji budući planovi? Želiš li se kandidirati za predsjednicu Vlade, letjeti s američkom posadom u<br />

svemir ili osnovati svoju tvrtku?<br />

Za sad ništa od toga, još sam student i uživam u studenskom životu i studenskim brigama. Ne bih se definitivno<br />

kandidirala za predsjednicu Vlade, politika me ne znanima. Letjela isto ne bih jer se bojim visina. Za osnivanje svoje<br />

tvrtke ima još vremena.<br />

Većina ljudi u školi zna da tvoja mlađa sestra ide tvojim stopama. Daješ li joj neke savjete ili se ne želiš u<br />

to miješati?<br />

Ide mojim stopama što se tiče odabira škole, a odabir fakulteta ostaje na njoj. U početku znam da su je profesori<br />

zvali Ana, to mi je bila baš fora. Govorila sam joj koji profesor kako pita, što se treba znati kod njega, što ne. Znam<br />

da joj škola nije problem, tako da se nemam potrebe miješati.


U posljednjih nekoliko godina otkad si ti zakoračila u svijet studenata u<br />

našoj se školi puno toga promijenilo, od profesora, same nastave do<br />

projekata i online ocjena po kojima se naša škola razlikuje od drugih. Tvoj<br />

stav o tome?<br />

Promjene su u svakom slučaju pozitivne. Ne znam kakvi su vaši stavovi o online<br />

ocjenama, mislim da biste vi htjeli da toga nema, ali što je tu je. Čula sam da<br />

imate puno prezentacija, koliko vidim po sestri i to mi se sviđa. Predavanje,<br />

odnosno nastava nije monotona. Posebno mi se sviđala nastava u prirodi, osim što<br />

smo puno toga doznali, jako smo se dobro zabavili, a nismo morali sjediti u<br />

školskim klupama. Mislim da treba poraditi na još nekim stvarima, ali sve će doći<br />

na svoje kroz neko vrijeme.<br />

Imaš li za nas, koji još imamo malo vremena do završnog zvona u školi, nekih<br />

korisnih savjeta?<br />

O, pa imate vi još vremena. Zabavite se, družite, zezajte, uživajte u onome što<br />

imate. Mladi smo još pa mislim da se ne treba opterećivati nepotrebnim stvarima.<br />

Kad jednom počnemo raditi, to će biti druga priča, ali za sad, „opusti se i uživaj“, ali pri tome nemojte zaboraviti na<br />

školu, slobodno tu i tamo otvorite knjigu jer ipak neke čeka matura, upis na fakultet, a znanje je ipak bitno.<br />

Najsrdačnije bih se zahvalio Ani na vremenu koje je dragocjeno poklonila nama, tj. novinarima PRGIja.<br />

Želimo joj puno sreće u daljnjem privatnom i poslovnom životu. (Rafael Novak, novinarska grupa)<br />

(mentorica: prof. R. Bučela)<br />

Natjecanja...<br />

... natjecanja, natjecanja, natjecanja ...<br />

FIZIKA<br />

Mjesec dana nakon gradskog natjecanja iz fizike u<br />

Elektrostrojarskoj školi <strong>Varaždin</strong> uslijedilo je<br />

županijsko natjecanje, točnije 10.03.2010., također u<br />

Elektrostrojarskoj školi. Na gradskom natjecanju<br />

našu školu predstavljali su Mario Lacković i Marin<br />

Dežić iz 1. razreda te Boris Bortek iz 3. razreda, a na<br />

županijsko natjecanje plasirali su se Mario Lacković i<br />

Boris Bortek. Na dan natjecanja učenici-natjecatelji<br />

su se u 9 sati okupili u svojoj školi kako bi dobili još<br />

zadnje upute od svog mentora profesora Tonija<br />

Slunjskog. Prof. Slunjski bio je ujedno i član Odbora<br />

koji je pratio provođenje ispita. Učenici koji su pisali<br />

bili su mješovito podijeljeni po razredima. Imali su 4<br />

sata za pisanje testa. Nakon prvog dijela ispita<br />

sudionici su se mogli osvježiti, pojesti sendvič ili<br />

popiti sok. Dan prije natjecanja i na sam dan<br />

natjecanja učenici-natjecatelji nisu bili dužni biti na<br />

nastavi. Nažalost, naši učenici nisu uspjeli proći na<br />

regionalno natjecanje.<br />

(Mario Lacković, 1. r.)<br />

BIOLOGIJA<br />

Na natjecanju iz biologije sudjelovala je Tena<br />

Tomašević iz 3. razreda pod mentorstvom prof. Ines<br />

Bušnja. Naša Tena osvojila je 9. mjesto na<br />

županijskom natjecanju ali se, nažalost, nije plasirala<br />

na državno. Ako uzmemo u obzir onu staru poslovicu:<br />

«Važno je sudjelovati, a ne pobijediti», imamo dobar<br />

razlog da čestitamo svim našim učenicima koji su<br />

sudjelovali na natjecanju. Više sreće drugi puta!<br />

(Kristina Kutnjak, 3. r.)<br />

KLOKAN BEZ GRANICA<br />

Dana 25.03.2010. u Strojarskoj i prometnoj školi<br />

<strong>Varaždin</strong> održalo se matematičko natjecanje «Klokan<br />

bez granica». «Klokan bez granica» održava se svake<br />

godine u ožujku i mogu sudjelovati učenici od 1. do 4.<br />

razreda. <strong>Iz</strong> naše škole sudjelovalo je 20-tak učenika,<br />

a iz trećeg razreda bilo nas je šestero. Natjecanje je<br />

počelo u 12:30 sati. Nakon što smo ušli u razred,<br />

profesor nam je podijelio ispite (Junior za 1. razred;<br />

Kadet za 2. i 3. razred i Student za 4. razred). Na te<br />

ispite morali smo napisati svoje ime i prezime, školu,<br />

mjesto i lozinku. Zatim smo dobili zadatke. Ti zadatci<br />

bili su ili logičkog tipa ili računanje, a odgovore smo<br />

morali zaokružiti na ispitima na kojima smo napisali<br />

svoje podatke. Bilo je 24 zadataka. Ispit je mogao<br />

trajati 70 minuta, ali mi smo svi bili prije gotovi. Neki<br />

učenici trećeg razreda mogu se pohvaliti trećom<br />

godinom sudjelovanja na Klokanu: Boris Bortek, Igor<br />

Kontrec, Kristina Kutnjak, Lovro Ptiček i Roman<br />

Petak. Deset najboljih na Klokanu dobivaju posebne<br />

nagrade, a svaki učenik na dan natjecanja dobio je<br />

torticu. S nestrpljenjem očekujemo rezultate!<br />

(Kristina Kutnjak, 3. r.)


Obilježili smo...<br />

Dani kruha<br />

Svi mi znamo da se početkom desetog<br />

mjeseca obilježavaju Dani kruha.<br />

7.10. u školi smo obilježili Dane kruha.<br />

Učenici trećeg i četvrtog razreda napravili su<br />

kratku prezentaciju za učenike prvog i drugog<br />

razreda te profesore.<br />

Učenici trećeg razreda ispričali<br />

su sve o kruhu.<br />

Od njegovog nastanka, običaja<br />

starih<br />

civilizacija, običaja naših krajeva i nešto o<br />

današnjoj proizvodnji<br />

kruha.<br />

Učenici četvrtog razreda uputili su nas u bit<br />

proizvodnje zdrave hrane i prirodnog uzgoja<br />

voća i povrća.<br />

Moguće da niste zapamtili recept za domaći kruh pa evo malog podsjetnika:<br />

500 g namjenskog brašna za dizana tijesta<br />

10 g maslaca<br />

Evo još jednog starog recepta koji se isplati isprobati<br />

Uzmeš 12 mjeseci, očistiš ih od zavisti, ogorčenosti, škrtosti,<br />

12 g soli<br />

cjepidlačenja i razrežeš ih na 30 komada, odnosno po potrebi na 31<br />

40 g svježeg kvasca<br />

komad. Dane pripremaš pojedinačno, svaki za sebe, i to tako da<br />

300 ml mlake vode<br />

pomiješaš 1 dio posla i 2 dijela dobrog raspoloženja i humora. Dodaš k<br />

tome 3 pune žlice optimizma, 1 žličicu tolerancije, 1 zrno ironije i prstohvat uljudnosti. Zatim cijelu masu preliješ s<br />

jako puno ljubavi. Gotovo jelo ukrasiš kiticama male pažnje i dnevno ga serviraš s vedrinom.<br />

Stari je to recept za uspjeh i sreću u Novoj godini koji je napisala gospođa Katharina Elisabeth Goethe,<br />

majka poznatog njemačkog pisca Johanna Wolfganga Goethea. Dobar tek!<br />

Zabilježili smo...<br />

Davis Cup u <strong>Varaždin</strong>u<br />

Prvog tjedna u mjesecu ožujku od petka, 05. ožujka do nedjelje, 07.<br />

ožujka u varaždinskoj Areni igralo se 1. kolo natjecanja Davis cupa. Za hrvatsku<br />

su igrali Ivo Karlović, Marin Čilić, Antonio Veić i Ivan Dodig. <strong>Iz</strong>bornik hrvatske reprezentacije je Goran Prpić. Za<br />

Ekvador su igrali Nicolas Lapentti, Giovanni Lappenti, Julio Cezar Campozano i Ivan Endara. <strong>Iz</strong>bornik Ekvadora je<br />

Raul Viver.<br />

<strong>Iz</strong> naše škole išlo je deset učenika u pratnji profesora Slunjskog. Krenuli smo deset minuta prije dvanaest<br />

sati. Parkirali smo kod Elektrostrojarske škole te produžili do groblja. Od groblja smo autobusom krenuli prema<br />

dvorani. U dvoranu smo došli u 12:30 sati te se smjestili na sjedala. Mečevi su počeli u 14:00 sati, a prvi su igrali Ivo<br />

Karlović i Nicolas Lapentti.<br />

Ivo Karlović pobijedio je Nicolasa Lapenttia rezultatom 3:2 (6:2, 5:7, 6:7, 6:3, 6:4), te osvojio prvi bod za<br />

Hrvatsku. Nakon njih na teren su došli Marin Čilić i Giovanni Lapentti. Marin je pobijedio Giovannia rezultatom 3:0<br />

(6:4, 6:3, 6:4) i time osvojio drugi bod za Hrvatsku. Bio je to jako uzbudljiv dan tenisa.<br />

U subotu su se igrali parovi. Marin i Ivo pobijedili su braću Lapentti rezultatom 3:0 (7:6, 6:3, 7:5) i donijeli<br />

Hrvatskoj treći bod kojim smo se plasirali u četvrtfinale gdje ćemo igrati protiv Srbije koja je pobijedila SAD.<br />

U nedjelju su igrali Antonio Veić protiv Julia Cezara Campozana i Ivan Dodig protiv Ivana Endare. U oba<br />

meča pobijedili su Hrvati tako da je konačan rezultat 1. kola Davis cupa između Hrvatske i Ekvadora bio 5:0;<br />

Veić:Campozano 2:0 (6:4, 7:6) i Dodig:Endara 2:0 (6:1, 6:3).<br />

(Kristina Kutnjak, 3. r.)


Korejski tjedan u Hrvatskoj<br />

Korejska kulturna manifestacija u <strong>Varaždin</strong>u<br />

2009. godine<br />

Gledali smo jedan od šest filmova iz suvremene korejske kinematografije:<br />

"Tajno sunce"<br />

UKRATKO O KOREJSKOJ KULTURNOJ<br />

MANIFESTACIJI U VARAŽDINU<br />

U godini obilježavanja 800. godišnjice<br />

proglašenja <strong>Varaždin</strong>a slobodnim kraljevskim gradom,<br />

Veleposlanstvo Republike Koreje priredilo nam je<br />

Korejsku kulturnu manifestaciju kao prigodu za<br />

učenike varaždinskih škola da dobiju uvid u korejsku<br />

kulturnu baštinu, njenu ljepotu i duh, kao i korejski<br />

način života.<br />

Ova manifestacija se sastojala od dva<br />

programa: izložbe tradicionalnih korejskih zanata i<br />

ciklusa suvremenog korejskog filma, od 12. do 22.<br />

studenog u Palači Herzer. Svečanost otvaranja<br />

održala se u četvrtak, 12. studenog u 19:00 sati u<br />

palači Herzer. Što se tiče filmskog ciklusa, bilo je<br />

prikazano šest suvremenih korejskih filmova koji su<br />

Pratili smo...<br />

Inauguracija Ive Josipovića<br />

privukli pažnje publike<br />

diljem svijeta i<br />

dobili priznanje na<br />

brojnim međunarodnim<br />

festivalima.<br />

Mi, članovi<br />

novinarske grupe<br />

pogledali smo film "Tajno sunce". To je drama o ženi<br />

po imenu Shin-ae i njezinom djetetu koji se<br />

doseljavaju u njima još nepoznat gradić. Da bi se<br />

uklopila u novo okruženje pomaže joj prijatelj. Nakon<br />

nekog vremena u novom gradiću Shin-ae pogađa<br />

tragedija: otmica njezinog sina. U pomoć joj opet<br />

dolazi taj isti prijatelj koji joj pokušava pomoći da<br />

pronađe svjetlost skrivenu negdje u tami njezine<br />

životne priče.<br />

(Magdalena Kušćer, 1. r.)<br />

Dana 18. veljače 2010. godine održana je<br />

inauguracija Ive Josipovića na zagrebačkom Trgu svetog<br />

Marka. Po 'narudžbi' ravnateljice mi učenici i profesori<br />

naše gimnazije okupili smo se u hodniku škole kako bismo<br />

pozorno pratili bivšeg predsjednika Stjepana Mesića<br />

koji je<br />

pomalo nervozno dočekivao svoga nasljednika<br />

Josipovića, te<br />

mu simbolično predao ključeve Državnog ureda.<br />

Svečanom inauguracijom koja je počela<br />

točno u<br />

podne Ivo Josipović je i službeno postao treći<br />

hrvatski<br />

predsjednik. Nakon oglašavanja gričkog<br />

topa te crkvenih<br />

zvona, dobro uvježbani zbor otpjevao je hrvatsku himnu,<br />

što je ostavilo bolji cjelokupan dojam.<br />

Nakon<br />

toga uslijedio je<br />

središnji događaj – polaganje prisege novog predsjednika pred članovima<br />

Ustavnog suda. Ivo Josipović je prisegu položio ponosno držeći desnu<br />

ruku na knjizi s tekstom Ustava koja se čuva u Ustavnom sudu. Poslije<br />

polaganja prisege uslijedio je inauguracijski govor; nakon kojeg je<br />

uslijedio ukusan ručak u palači Dverce u kojem su uživali predsjednici<br />

stranih država, te ostali visoki uzvanici.<br />

(Nera Brumen, 1. r.)


<strong>Iz</strong> školske svakodnevice<br />

Kako se mi u školi hranimo<br />

Mi učenici Prve privatne gimnazije <strong>Varaždin</strong> imamo tijekom<br />

nastavnog dana čak dva velika odmora. Za vrijeme prvog velikog odmora<br />

koji traje od 09:35 do 09:50 hodnik škole se pretvara u pravu malu<br />

pekarnicu. Sve vrste finog peciva, sendviče, klipiće, burek, pizzu,<br />

jogurte, sokove u školu nam dovoze drage tete-prodavačice iz pekarnice<br />

Zlatno zrno. Za vrijeme drugog velikog odmora koji traje od 12:15 do<br />

12:30 učenici mogu pojesti topli obrok. Za ručak je organiziran cattering<br />

iz restorana "River Pub", čiji jelovnik dobivamo na početku mjeseca.<br />

Hrana je topla i ukusna, a najviše se jede pommes frites s kečapom ili<br />

tartarom. Mljac! Doručak plaćamo svaki dan, a za ručak se napravi<br />

obračun na kraju mjeseca, ovisno o tome koliko smo obroka pojeli. Dobar<br />

tek svima!<br />

(Kristina Kutnjak, 3. r.)<br />

Međimurci i Zagorci... i <strong>Varaždin</strong>ci zajedno<br />

Evo i ponešto o nama Međimurcima. Većina nas dolazi u školu vlakom i zbog toga ustajemo puno ranije nego<br />

ostali kojima treba pet minuta do škole. Naravno, neki učenici iz četvrtog razreda imaju tu privilegiju da dolaze<br />

automobilima i uvijek nam se smiju, pogotovo zimi, kako se smrzavamo na putu do naše Prve privatne gimnazije. Treći<br />

i četvrti razred prednjači u broju Međimuraca, drugi i prvi su malo zakazali, ali sveukupno nas je samo šesnaest. Još<br />

uvijek dolazi do „sukoba“ između Zagoraca i Međimuraca, ali u većini slučajeva smo složna ekipa. Nadamo se da će<br />

jednog dana naša škola imati više učenika iz Međimurske županije, naravno i profesora, i tako ćemo pokazati<br />

Zagorcima i <strong>Varaždin</strong>cima da smo bolji i jači od njih!<br />

(Vinko Zamuda, 3. r.)<br />

Gdje su maškare?<br />

Možda ih ne prepoznajete, ali to su naše jedine i<br />

najhrabrije maškare ove godine: turbo–folk pjevačice<br />

Ria i Rebeka. Osim Pipi Duge Čarape koja je došla taj<br />

dan umjesto naše tajnice, gđe Valerije.<br />

Škola vožnje "Toni"<br />

Pa recite iskreno, zar nismo posebna škola? Imamo<br />

univerzalnog profesora koji osim što predaje<br />

informatiku i fiziku, drži i vježbe iz matematike,<br />

sastavlja raspored sati, popravlja ograde, računala,<br />

grafoskope, kvake, svjetla, penje se na krovove i<br />

popravlja žljebove, a iz priloženog vidite da drži i<br />

sate vožnje u svom bijelom Fordu.


S maturalca<br />

U slovenskoj zračnoj luci čekamo let za Maltu.<br />

Pogled s balkona: moderna crkva sa specifičnom i<br />

simpatičnom melodijom zvona.<br />

Fotografija prikazuje jedan trg u glavnom gradu<br />

Malte - Valletti. Vidljiv engleski utjecaj.<br />

Malta – ljeto 2009.<br />

Katedrala sv. Ivana poznata po prekrasnim zlatnim<br />

freskama na zidovima i spektakularnom podu<br />

popločenom s 400 mramornih nadgrobnih ploča<br />

posvećenih malteškim vitezovima sv. Ivana<br />

Zgrada uprave puna zanimljivih detalja za<br />

promatranje. Primjećuje se izražena kićenost u<br />

arhitekturi i umjetnosti.<br />

Pogled na djelić Malte s najvećeg vidikovca u Valletti.<br />

U donjem dijelu fotografije nalaze se topovi za<br />

obranu od napada s mora.


Skupna fotografija na vidikovcu.<br />

Malta je poznata po svom bogatom noćnom životu. Ovo<br />

je jedna ulica prepuna noćnih klubova nedaleko našeg<br />

hotela. Tijekom cijelog osmodnevnog boravka nismo<br />

niti uspjeli proći sve klubove.<br />

Zajednička fotografija prilikom jednog večernjeg<br />

izlaska.<br />

(Irina Rinkovec, 4. r.)<br />

Među mješavinom različitih nacionalnosti pronašli smo<br />

i Hrvata! Odnosno on je pronašao nas.<br />

Plava laguna na otočiću Comino. Sunce prži<br />

nemilosrdno dok zrak lagano rashlađuje vjetar, a mi<br />

pokušavamo naći malo hlada da nas ne isprži.<br />

Oproštajna fotografija sa najsimpatičnijim DJ-em<br />

ikada, s kojim smo se brzo sprijateljili već prilikom<br />

prvog izlaska.<br />

Panorama plave lagune prekrasne i nevjerojatne plave<br />

boje. Ovo prekrasno čisto plavo more privlači gomile<br />

turista. O njegovoj nevjerojatnoj ljepoti dosta govori<br />

i činjenica da su se na ovom mjestu snimali čak i neki<br />

poznati filmovi poput Troje, Grofa Monte Cristo i<br />

drugi.


Čime se naši učenici bave?<br />

Najzanimljiviji hobiji<br />

Prema provedenoj anketi o najzanimljivijim hobijima srednjoškolaca Prve privatne gimnazije s <strong>pravom</strong><br />

<strong>javnosti</strong> <strong>Varaždin</strong>, podaci su pokazali da većina srednjoškolaca ima hobije kojima se bave duži niz godina.<br />

Najzanimljivije hobije imaju učenici drugog razreda i to učenici:<br />

FILIP HREN je DJ i time se bavi već dvije godine. Motivira ga velika<br />

ljubav prema glazbi. Svoj talent je predstavio publici u klubu Quatro.<br />

IVICA MEDVED se bavi streljaštvom već dvije godine te je sudjelovao<br />

na raznim natjecanjima, a na županijskom natjecanju prošle je godine<br />

osvojio 3. mjesto. Ivica ujedno i pleše u KUD-u "Marof" te s njima ide<br />

na razna gostovanja i izvan Hrvatske.<br />

JURA KRIŽMARIĆ se već pet godina bavi streličarstvom te je sudjelovao na europskom natjecanju u Španjolskoj.<br />

Vikendima i u slobodno vrijeme uz streličarstvo bavi se biciklizmom.<br />

DINO MAGDIĆ se četiri godine bavi motociklizmom i nogometom te je sa svojom nogometnom ekipom na<br />

županijskom natjecanju osvojio 1. mjesto. Motociklizam obožava i Martin Škvorc.<br />

BRUNO MUŠKA, koji se već punih šest godina bavi biciklizmom, sudjelovao je na raznim<br />

natjecanjima pa tako i na državnom natjecanju gdje je osvojio 3.mjesto, a uz biciklizam<br />

već se pet godina bavi košarkom te je sa svojom košarkaškom ekipom na<br />

regionalnom natjecanju osvojio 3.mjesto.<br />

HRVOJE SIROVEC se šest godina bavio hrvanjem te je sudjelovao na<br />

raznim natjecanjima, a na natjecanju u Bratislavi je osvojio 1. mjesto. Sada je Hrvoje počeo<br />

trenirati boks.<br />

HRVOJE MATIJAŠEC trenira rukomet. Njegov klub je RK "Kneginec", a kao svoj omiljeni<br />

rukometni klub navodi "Croatia osiguranje".<br />

Prema navedenim primjerima, najzanimljivijim hobijima se bave učenici 2.razreda i to najviše muška<br />

populacija. Bravo dečki, samo hrabro dalje, a vi cure nemojte biti pritajene! (novinarska grupa)<br />

(mentorica: prof. R. Bučela)<br />

Malo za opuštanje mozga:<br />

Vicevi<br />

KUĆA GORI!<br />

Nazvala plavuša vatrogasce:<br />

«Upomoć! Upomoć! Kuća mi gori!»<br />

Vatrogasac joj kaže:<br />

«Uredu je, gospođice, smiriti se i recite kako ćemo<br />

doći do vas?»<br />

Plavuša odgovori:<br />

«Pa... s onim velikim crvenim kamionom.»<br />

ZLOČIN I KAZNA<br />

Mali Ivica pita učiteljicu:<br />

«Biste li me vi kojim slučajem kaznili za nešto što<br />

nisam napravio?»<br />

«Naravno da ne bih», odgovori odlučno učiteljica.<br />

«Odlično! Dakle, nisam napravio domaći uradak.»<br />

KRATKI<br />

Potrčao je u susret tramvaju. Tramvaj ga nije<br />

prepoznao!<br />

IGRA RIJEČI<br />

Negdje u nekom splitskom kafiću<br />

začuje se glas žednog gosta:<br />

«Konobar, ja bih malo pivo!»<br />

«Ma pivaj čoviće, 'ko ti brani!»<br />

U KNJIŽNICI SE...<br />

Plavuša uđe u knjižnicu, priđe čovjeku za pultom i<br />

kaže:<br />

«Molim vas, dajte mi cheesburger, pomfrit i veliku<br />

Coca- Colu.»<br />

Čovjek je, totalno šokiran, samo zbunjeno pogleda, a<br />

plavuša pomisli da je nije dobro čuo pa glasno ponovi:<br />

«Molim vas cheesburger , pomfit i veliku Coca-Colu!»<br />

«Ali, gospođice, ovo je knjižnica…»<br />

«Oh, oprostite», plavuša stiša glas i nastavi šapćući,<br />

«dajte mi cheesburger, pomfrit i veliku Coca-Colu...»<br />

Sjednu tri pilića za šank i piju, piju, piju... ☺


PRGI traži milijunaša<br />

KOLIKO SI NAUČIO? JESI LI TI NAŠ NOVI MILIJUNAŠ?<br />

Evo nekoliko pitanja za naše drage čitatelje na kojima lako mogu provjeriti smisao svog ranojutarnjeg buđenja i<br />

dolaženja u školu.<br />

1. METAMORFOZA:<br />

a) razvoj<br />

b) zloćudnost<br />

c) poboljšanje<br />

d) preobrazba<br />

e) oblikovanje<br />

5. OBEĆANA ZEMLJA<br />

IZRAELACA JE:<br />

a) Kanaan<br />

b) Babilon<br />

c) Egipat<br />

d) Getsemanija<br />

e) Abesinija<br />

9. DAMAST JE VRSTA:<br />

a) tiskarskog sloga<br />

b) kolača<br />

c) mača<br />

d) tkanine<br />

e) porculana<br />

2. PRETPOSTAVKA:<br />

a) preambula<br />

b) antinomija<br />

c) aksiom<br />

d) hipoteza<br />

e) teorem<br />

6. EKG ISPITUJE:<br />

a) aktivnost mozga<br />

b) srčanu aktivnost<br />

c) usklađenost sa svjetskim<br />

standardima<br />

d) radioaktivno zračenje<br />

e) kozmičke radiosignale<br />

10. NIKO PULIĆ JE:<br />

a) alpinist<br />

b) automobilist<br />

c) glumac<br />

d) pjevač<br />

e) plivač<br />

3. KOJI OD NAVEDENIH<br />

NIJE MUŠKETIR:<br />

a) Athos<br />

b) Aramis<br />

c) Porthos<br />

d) Dumas<br />

e) D` Artagnan<br />

7. KSENOFOB JE ČOVJEK<br />

KOJI SE BOJI:<br />

a) mikroorganizma<br />

b) stranaca<br />

c) starosti<br />

d) otvorenog prostora<br />

e) trovanja<br />

11. KINGSTON JE GLAVNI<br />

GRAD:<br />

a) Toga<br />

b) Trininada<br />

c) Tobaga<br />

d) Jamajka<br />

e) Bahama<br />

4. TKO JE AUTOR «Ribanja<br />

i ribarskog prigovaranja»:<br />

a) Ivan Gundulić<br />

b) Šiško Menčetić<br />

c) Petar Zoranić<br />

d) Hanibal Lucić<br />

e) Petar Hektorović<br />

8. BRAĆA LUMIERRE SU<br />

IZUMITELJI:<br />

a) fonografa<br />

b) kinematografa<br />

c) barokomore<br />

d) cepelina<br />

e) mikroskopa<br />

12. EUFORIJA JE:<br />

a) gozba<br />

b) raskalašenost<br />

c) pašalica<br />

d) teška depresija<br />

e) pretjerana veselost<br />

12 (odlično): Ti si PRGIjev milijunaš, suvremeno vladaš svim domenama znanja. Čestitke!<br />

11 – 10 (vrlo dobro): Još malo napora i milijun se približava tvom džepu.<br />

9 - 8 (dobro): Zlatna sredina je tvoja razina. Ima nade!<br />

7 - 6 (dovoljno): Nažalost moraš jesti još puno žganaca i špinata, a o grijanju stolice da ne govorimo.<br />

5 - 0 (nedovoljno): Bube su u glavi, a znanje udaljeno par tisuća svjetlosnih godina. Ti si jedan od onih koji misle<br />

da je je glavni grad Zagorja Vinograd.<br />

NAPOMENA: Sva pitanja iz kviza su preuzeta iz prijemnih ispita!<br />

Još malo materijala za mozganje<br />

KenKen zagonetka koju je izmislio jedan japanski učitelj, dodatni je matematički izazov u usporedbi sa sudokuom.<br />

3+ 3 11+ 3 2/ 16* 9+<br />

3- 7+<br />

7+ 1-<br />

Rješenja kviza: 1d, 2d, 3d, 4e, 5a, 6b, 7b, 8b, 9d, 10b, 11d, 12e<br />

5- 6 15*<br />

2/ 4-<br />

1 2/ 2- 24*<br />

100* 6* 5-<br />

3/ 4+ 4<br />

PRAVILA:<br />

Popunite svako polje u lakšoj<br />

zagonetki brojevima od 1 do 4,a u<br />

težoj brojevima od 1 do 6.<br />

Broj ne smijete ponoviti niti u<br />

jednom redu ili stupcu.<br />

Brojevi u skupini podebljanih<br />

kvadrata, nazvanih kavezima,<br />

moraju kombinacijom (bilo kojim<br />

redoslijedom) tvoriti broj u lijevo<br />

kutu svakog kaveza s pomoću<br />

matematičke operacije koja je<br />

naznačena pokraj njega.


Likovni radovi naših učenica:<br />

Ženska moda by D. Fotak<br />

Ahilejev štit by D. Fotak<br />

Zmajevi by D. Fotak<br />

Djevojka na konju by N. Brumen

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!