You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
1
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA<br />
MIR I TIŠINU<br />
NAĆI ĆETE NA<br />
PREKRASNIM<br />
BREGIMA, UZ<br />
VRHUNSKI<br />
SMJEŠTAJ U<br />
KUĆAMA ZA<br />
ODMOR<br />
ŽUPANIJA S PRIČOM<br />
Na malom i šarmantnom prostoru čekaju vas lokaliteti nacionalne i svjetske<br />
vrijednosti, ali i brojne avanture, paraglajdinga do raftinga<br />
<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong>, smještena<br />
na sjeveru Hrvatske, očarat će<br />
vas svojom raznolikošću i ponuditi<br />
nezaboravni doživljaj. Kraj<br />
u kojem se susreću brijegovi<br />
i doline, posljednji obronci Alpa s velikom<br />
Panonskom nizinom, iznimne je krajobrazne<br />
ljepote, pun vrijednih spomenika, to je kraj<br />
koji će vam ponuditi i nezaboravni gastronomski<br />
doživljaj.<br />
A tek je na korak od vas.<br />
Županija s <strong>pričom</strong> prostire se na oko 1.300<br />
četvornih kilometara, a na tom malom i<br />
šarmantnom prostoru ne samo da vas čekaju salona, ateliera slikarice Julijane Drašković Krvi Kristove nastalo još 1739. godine, a na<br />
lokaliteti nacionalne i svjetske vrijednosti, do zbirke oružja s primjercima od 15. do 19. temelju zavjeta Hrvatskog sabora.<br />
dvorci i kurije gotovo na svakom koraku, nego stoljeća, dvorskom kuhinjom zbog čega je A to je samo dio priča. Jer se u Varaždinskoj<br />
i brojne avanture – od paraglajdinga na Ravnoj<br />
gori do raftinga na europskoj Amazoni, kontinentalne Hrvatske.<br />
u Hrvatskoj, špilja Vindija koja kao svjetski<br />
jedno od najposjećenijih izletničkih mjesta županiji nalazi jedini ugasli očuvani vulkan<br />
rijeci Dravi.<br />
Obližnji grad Lepoglava čuva jednu od važno nalazište neandertalaca krije tajne<br />
Trebate li predah, mir i tišinu, naći ćete je najraskošnijih crkava iz doba pavlina, ali povijesti cijelog čovječanstva, a tu su i<br />
na prekrasnim bregima, uz domaću hranu i baštini i njeguje nadaleko čuveno umijeće rimske kupališne toplice u Varaždinskim<br />
vrhunski smještaj u kućama za odmor opremljenima<br />
jacuzzijima, bazenima ili saunama. tom UNESCO-a. Posjetiti valja i grad čuda, malno lječilište u koje je kroz stoljeća dolazila<br />
izrade lepoglavske čipke koja je pod zašti-<br />
Toplicama, ujedno najstarije hrvatsko ter-<br />
Središte županije je Varaždin, nekoć glavni Ludbreg koji je centar svijeta, kao i odredište europska elita.<br />
grad Hrvatske, a danas jedna od nezaobilaznih<br />
destinacija kulture u Hrvatskoj. Grad godišnje dolaze u Svetište Predragocjene svakako je posjetite!<br />
brojnih hodočasnika koji obavezno jednom Istražite ponudu Varaždinske županije i<br />
svoj specifični identitet pokazuje ne samo<br />
ljepotom stare barokne arhitekture, nego i<br />
toplinom svojih ljupkih trgova, ulica i parkova.<br />
Posjetite pitoreskni Stari grad, Gradsku<br />
vijećnicu – najstariju u Europi, Varaždinsko<br />
groblje, biser vrtne arhitekture, ili iznenađujuću<br />
zbirku “Svijet kukaca” koja u jednoj od<br />
brojnih varaždinskih palača pred posjetitelje<br />
razastire zagonetni život prirode.<br />
Vizure varaždinskog kraja nezamislive<br />
su bez panorame dvorca Trakošćan kojeg<br />
mnogi smatraju najljepšim u Hrvatskoj.<br />
Trakošćan brojne turiste privlači iznimno<br />
sačuvanom izvornom unutrašnjošću brojnih<br />
soba od viteške i lovačke dvorane, glazbenog<br />
2 3
KUĆE ZA ODMOR S PRIČOM<br />
Svaka kuća za odmor je jedinstvena, jer iza svake od njih stoji jedinstvena priča<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
Beretinec Hills<br />
Prosjek boravka je minimalno sedam noći, većina<br />
gostiju ostaje deset dana do dva tjedna<br />
Domus Antiqua<br />
Blagus<br />
Trakošćan<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
Frieden<br />
Briska<br />
<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> ima<br />
“Kuće za odmor s <strong>pričom</strong>”.<br />
Projekt Varaždinske županije<br />
kao nositelja, jedinstveni je u<br />
Hrvatskoj i revolucionaran na<br />
hrvatskom sjeveru.<br />
Ljudi još “do jučer” bez ikakvog iskustva<br />
u turizmu, postali su domaćini tisućama<br />
gostiju, a njihovi su nekoć štagljevi,<br />
štegnjevi, kućice na djedovini i klijeti<br />
prepoznati kao poželjan turistički sadržaj<br />
koji privlači goste iz cijelog svijeta.<br />
Da bi kuća za odmor postala “Kuća za odmor<br />
s <strong>pričom</strong>”, potrebno je ispuniti cijeli niz<br />
kriterija, od onih o uređenju interijera i<br />
okoliša, preko promocije lokalne gastro i eno<br />
ponude, tradicije i kulture do organizacije<br />
i usluge korištenja bicikla i alternativnih<br />
sredstava prijevoza, brige za ekologiju i<br />
dodatno educiranje... Ukupno zasad njih<br />
80-ak. Nositelji su standarda najboljeg<br />
smještaja u Županiji, a vizija projekta je<br />
stvoriti brend koji će se direktno vezati za<br />
Varaždinsku županiju.<br />
Nakon pokretanja službene internet<br />
stranice pod nazivom “MyVarazdinHoliday”<br />
(myvarazdinholiday.com) koja na<br />
jednom mjestu predstavlja sve nositelje<br />
standarda, izdavanja trojezičnog kataloga<br />
te promotivnih kampanja, prvenstveno<br />
na njemačkom tržištu, “Kuće za odmor s<br />
<strong>pričom</strong>” već su postale prepoznatljiv brend<br />
i sinonim za kvalitetu privatnog smještaja u<br />
Varaždinskoj županiji. Informacija da je u<br />
ovaj projekt uključena gotovo polovica svih<br />
registriranih kuća za odmor u Varaždinskoj<br />
županiji pokazatelj je kvalitete i održivog<br />
upravljanja razvojem privatnog smještaja<br />
u ruralnim dijelovima Županije.<br />
Svaka kuća za odmor je jedinstvena, jer<br />
iza svake od njih stoji jedinstvena priča.<br />
Autentičan je to i već prepoznat turistički<br />
proizvod, u početku namijenjen obiteljima s<br />
djecom, da bi taj tip odmora uskoro prigrlili<br />
gosti svih dobi, zanimanja i preferencija<br />
s jednom zajedničkom željom – provesti<br />
odmor drugačije. Kuće za odmor s <strong>pričom</strong><br />
baš su to – drugačije, zanimljivije, nude<br />
kompletan doživljaj te su i one same – turistička<br />
destinacija. A kad se uputi u obilazak<br />
okolice, <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> po svojim<br />
bregima nudi mnoge sadržaje vezane za<br />
autohtone, domaće proizvode.<br />
Kuće za odmor primjer su razvoja kvalitetnog,<br />
odgovornog i održivog turizma<br />
okrenutog razvoju lokalne zajednice i upravo<br />
su one umanjile negativan utjecaj pandemije<br />
koronavirusa na gospodarstvo Varaždinske<br />
županije. Idilu koju pružaju kuće za odmor<br />
već su doživjeli brojni, uglavnom strani<br />
gosti. Tijekom godina se<br />
pokazalo da su to Nijemci,<br />
Skandinavci, Nizozemci i<br />
Poljaci. Prosjek boravka je<br />
minimalno sedam noći,<br />
većina gostiju ostaje deset<br />
dana do dva tjedna. Gotovo<br />
svi se oni ponovno vrate.<br />
Svoju idealnu kuću za odmor potražite na:<br />
myvarazdinholiday.com<br />
4 5<br />
Pine Hill House<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
TZ VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />
Top Hill Nest<br />
Hope Podrute<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER
VARAŽDIN<br />
OD KULTURE DO AVANTURE<br />
Samo sat vremena vožnje<br />
sjeverno od Zagreba nalazi se<br />
Varaždin – vibrantni i živahni<br />
povijesni grad koji u sebi<br />
objedinjava sve ono što kontinentalnu<br />
Hrvatsku čini drugačijom,<br />
zanimljivom i nezaboravnom. Očuvana<br />
arhitektura, festivali, bogata kulturna<br />
i gastronomska scena i jedinstveni stil<br />
života nastao iz duboke ljubavi grada i<br />
stanovnika magneti su kojima će vas<br />
Varaždin privući i ostati vam u srcu<br />
zauvijek.<br />
U prvom hrvatskom UNESCO gradu<br />
glazbe možete biti što god poželite jer<br />
Varaždin je i kraljevski grad i grad kulture<br />
i grad za istraživanje i grad zdravlja<br />
i aktivnog života i grad zabave i festivala,<br />
ali i grad ljubavi. Varaždin nudi doslovno<br />
sve – od kulture do avanture!<br />
UPOZNAJTE POSEBNA LICA<br />
GRADA<br />
Subotnji Varaždin diše punim plućima.<br />
Prepune ulice povijesne jezgre, zvonjava<br />
s crkvenih tornjeva, glazba s balkona,<br />
zveckanje šalica kave na terasama i<br />
žamor tisuće razgovora jedinstvena su<br />
zvučna kulisa. Najprije se zaputite na<br />
Korzo, središnji gradski trg, kako biste<br />
upili subotnji ritam s pogledom na Gradsku<br />
vijećnicu, a od travnja do listopada i<br />
uživali u smjeni gradske straže. Nakon<br />
kave, vrijeme je za obilazak povijesne<br />
jezgre. Uska ulica vodi prema Gradskoj<br />
tržnici. Varaždinski plac mnogo je više<br />
od mjesta kamo se dolazi u nabavku<br />
svježih i lokalnih namirnica. Nakon<br />
šetnje, baterije napunite u jednom od<br />
restorana, a imate li mogućnosti, napravite<br />
si uslugu - ostanite još jedan dan i<br />
pridružite se Varaždincima u hedonizmu<br />
ADVENT U VARAŽDINU – ČAROLIJA<br />
ZIME U GRADU FESTIVALA<br />
Advent u Varaždinu posljednjih je nekoliko godina<br />
postao jedan od najomiljenijih zimskih festivala, a<br />
lani je proglašen i najljepšim u Hrvatskoj. Čarobna<br />
kombinacija prekrasne i posebno, blagdanski<br />
uređene povijesne jezgre grada, blagdanskih<br />
okusa i mirisa te raznolike blagdanske<br />
ponude suvenira, proizvoda i brojnih<br />
sadržaja i aktivnosti, prilika je za divan<br />
obiteljski, prijateljski ili romantični izlet.<br />
Nađete li se na varaždinskom Adventu, ne<br />
propustite šapnuti želju najoriginalnijem<br />
Djedu Mrazu kojeg ste vidjeli i to u<br />
njegovom Čarobnom gradu Djeda Mraza.<br />
Trg tradicijskih obrta<br />
Glazba s balkona<br />
subotnje večeri.<br />
Festivalska sezona idealna je prilika<br />
za upoznati Varaždin u punini duha,<br />
otvorenosti i zaigranosti. Ona traje<br />
cijele godine i Varaždin otvara svijetu,<br />
a svijet dovodi na njegove ulice i trgove.<br />
Gotovo da nema publike, ukusa i interesa<br />
koje varaždinski kalendar događanja ne<br />
može zadovoljiti – od romantične kreative<br />
Festivala varaždinskih dvorišta,<br />
neprekidnog niza zabave Ljeta u Varaždinu,<br />
neopisive radosti i desetodnevnog<br />
hedonizma Špancirfesta, otkačenosti<br />
Trash film festivala, profinjenosti<br />
Varaždinskih baroknih večeri do zimske<br />
čarolije Adventa u Varaždinu.<br />
Varaždin nije samo zabava i kultura. On<br />
je i avantura, a za to je zaslužna zelena,<br />
očuvana, čista i mirisna priroda rijeke<br />
Drave i njezinih gotovo netaknutih obala<br />
koje su joj i priskrbile epitet “Europske<br />
Amazone”. Samo nekoliko minuta od<br />
šarenih pročelja varaždinskih palača<br />
nalazi se prostrano zelenilo stvoreno<br />
međuigrom rijeke i šuma, koje možete<br />
istraživati pješice, biciklima, čamcima<br />
ili se upustiti u SUP avanturu skrivenim<br />
rukavcima misteriozne Drave. Magija<br />
Varaždina je nadohvat ruke, prepustite<br />
joj se, povratak je garantiran.<br />
U POVIJESNOJ JEZGRI VARAŽDINA<br />
NIKAKO NE PROPUSTITE:<br />
– biti kralj na jedan dan u kraljevskom gradu – kraljevski tron čeka vas kod<br />
Uršulinske crkve<br />
– iskovati novčić za sreću na Trgu tradicijskih obrta<br />
– “zaključati” ljubav na Krinolini ljubavi i postati dio umjetničke instalacije u<br />
Kranjčevićevoj ulici<br />
– doživjeti Varaždin subotom uz smjenu straže varaždinskih Purgara i pucanj iz<br />
topa te glazbu s balkona<br />
– predahnuti na umjetnički oblikovanim odmorištima – Tok Drave u Padovčevoj<br />
ulici te Interaktivna glazbeno-svjetlosna klupa na Franjevačkom trgu<br />
– zaviriti u Anđelinjak kod Franjevačke crkve<br />
– dodirnuti Grgurov palac i zaželjeti želju kod Franjevačke crkve<br />
– upoznati Svijet kukaca u jedinstvenoj Entomološkoj zbirci u palači Herzer<br />
– pronaći cimere – povijesne oznake obrtnika i trgovaca koje su služile kao<br />
reklama i identifikacija (“Železni čovek”, “Sirena”, “Kornjača” i “Potkova”)<br />
ŠPANCIRFEST – NAJVEĆA ZABAVA ZA KRAJ LJETA<br />
Kraj ljeta svake godine slavimo na najvećem, najpopularnijem i najraznovrsnijem<br />
festivalu u Hrvatskoj – Špancirfestu. Mnogi Varaždinci, ali i brojni prijatelji Varaždina,<br />
kalendar broje “od Špancira do Špancira”, a to nije slučajno jer količina, kvaliteta i<br />
raznolikost festivalskog programa zaista predstavljaju iznimnu atrakciju koja može<br />
obilježiti nečiju godinu. U deset dana Špancirfesta, ulice povijesne jezgre Varaždina<br />
pretvaraju se u glazbene i kazališne pozornice, ateliere i galerije, restorane, barove<br />
i plesne podije, a tisuće i tisuće posjetitelja i nevjerojatna pozitivna atmosfera<br />
festivalski Varaždin pretvaraju u središte kreativnosti, zabave i umjetnosti.<br />
6 7
VARAŽDINSKE TOPLICE<br />
RIMSKA BAJKA<br />
Nimfe u spomen bogate povijesti, opera za kraj ljeta<br />
POINTERS_PRODUKCIJA<br />
POINTERS_PRODUKCIJA<br />
Varaždinske Toplice smještene na<br />
sjeveroistočnom rubu Hrvatskog<br />
zagorja. Ime, položaj i temeljnu<br />
djelatnost dobile su po izvoru ljekovite<br />
termalne vode. Najstarije<br />
su termalne toplice u Republici Hrvatskoj te su<br />
vrlo značajne u zdravstvenom kontekstu. Tu su<br />
po zdravlje dolazili i stari Rimljani, kojima grad<br />
danas posvećuje svoju najveću manifestaciju,<br />
Aquafest. Uprizorenje života u vrijeme starog<br />
Rima svake se godine održava prvog vikenda<br />
mjeseca lipnja. Ovim događanjem najstarije<br />
termalne toplice u Hrvatskoj oživljavaju svoju<br />
bogatu antičku povijest, a termalni izvori i<br />
jedinstvene rimske terme zaštitni su znak<br />
Varaždinskih Toplica. Ako posjetite ovaj festival,<br />
neće nedostajati inovativnosti, gastronomskih Opera pod zvijezdama - Noctes Aquae Iasae<br />
delicija ni rimskog duha. Posebno je svečano i<br />
romantično i za Lovrečevo, kad Topličanci održavaju svoj stigne za 45 minuta.<br />
tradicionalni festival u čast sv. Lovri. Uz promatranje neba Toplička kupališna torta odavno je zauzela dobru poziciju<br />
kojim padaju suze sv. Lovre, puno je i drugih sadržaja pa među originalnim hrvatskim slasticama. Spoj čokolade,<br />
se tih dana u Varaždinskim Toplicama okuplja<br />
oraha, jaja, šećera, crne kave te tajnog sastojka autentičan<br />
veliki broj posjetitelja, a grad se pretvara u je proizvod i jestivi suvenir. Predanje govori da su istu tortu<br />
veliko gledalište za nebesku pozornicu. servirali u zlatno, rimsko doba Varaždinskih Toplica, poslije-<br />
Varaždinske Toplice dom su sjajne operne podne uz čašu pjenušca. Može se kušati u restoranu “Dijana”<br />
pjevačice Jelene Štefanić koja, kad ne (Minerva), kafiću Lovrina kupelj na središnjem gradskom<br />
nastupa na svjetskim pozornicama, trgu te u restoranu “Bernarda”.<br />
zajedno s direktoricom TZ Varaždinske Mali gradić ima velike čari. Okružen je šumskim krajolicima,<br />
Toplice Lanom Husnjak dovodi operu u svoj izvorima pitke vode, šetnicama i biciklističkim stazama.<br />
grad. Ove je godine u rujnu održano četvrto Lječilište Varaždinske Toplice zaštitni su znak destinacije<br />
izdanje Festivala NocTEs Aqua Iasae.<br />
pa se razvoj zdravstvenog turizma logički nameće. Osim na<br />
Varaždinske Toplice svakako su najpoznatije<br />
po izvorištu termalne vode s pije dolaze u osobnom aranžmanu te pritom spoje ugodno s<br />
temperaturom od 58°C, ali i jednom od korisnim. U sklopu topličkog je kompleksa završena izgradnja<br />
najbolje očuvanih arheoloških lokaliteta prvog hrvatskog Spinalnog centra, koji će uskoro primiti prve<br />
u kontinentalnoj Hrvatskoj, o kojima s pacijente, čije obitelji očekuje dobra ponuda smještaja kad<br />
velikom ambicijom brine ravnateljica dolaze u posjete. Turističkih je kreveta sve više, a obnovom<br />
zdravstvenu uputnicu, sve je više onih koji na fizikalne tera-<br />
Zavičajnog muzeja Spomenka Vlaho-<br />
Hotela Minerva koja uskoro započinje, Varaždinske Toplice će<br />
vić. Najpoznatiji artefakt je skulptura ponovno dobiti veliki hotel visoke kategorizacije. Sve je više<br />
Minerve – božice zdravlja. Arheološke<br />
lokalitete najbolje je obići sa osami, kojih je u cijeloj Varaždinskoj županiji pa i u gradu<br />
stručnim vodičem, koji uz najavu Varaždinske Toplice, iz godine u godinu sve više.<br />
razglede vodi od ranog proljeća<br />
stranih gostiju koji za odmor radije biraju kuće za odmor na<br />
do polovice listopada.<br />
Toplički ugostitelji i sami Toplička kupališna torta<br />
pridonose promociji termalne<br />
vode. Restoran “Bernarda”,<br />
poznat kao jedan od rijetkih<br />
hrvatskih restorana koji priprema<br />
hranu po principima<br />
biodinamičke prehrane, tijesto<br />
za pizzu spravlja s termalnom<br />
vodom, za fermentaciju je potrebno<br />
72 do 96 sati. Sve što za pizzu<br />
nemaju na svojoj farmi, u Bernardi<br />
dopremaju iz Italije pa<br />
zagrebački gosti nisu rijetki.<br />
Autocestom se od Zagreba<br />
do Varaždinskih Toplica<br />
XM STUDIO<br />
TERMALNI<br />
IZVORI I<br />
JEDINSTVENE<br />
RIMSKE<br />
TERME<br />
ZAŠTITNI<br />
SU ZNAK<br />
TOPLICA<br />
Unutrašnjost lokaliteta<br />
8<br />
9
CENTAR SVIJETA<br />
ŠTO POSJETITI<br />
LUDBREG<br />
Centar svijeta<br />
Otok mladosti – zelena oaza koja<br />
brzo učini da čovjek zaboravi na<br />
sve ono zbog čega je pobjegao u<br />
prirodu. Otok je okružen rijekom<br />
Bednjom, a destinacija se često<br />
koristi kao prirodna koncertna<br />
pozornica<br />
Arheološki park Iovia Botivo<br />
svjedoči o rimskoj prošlosti grada i<br />
cijelog područja. To je novouređeni<br />
kompleks u kojemu se može naučiti<br />
o životu za doba starog Rima<br />
Vidikovac Sveti Vinko poznat je po<br />
najvišem svjetskom kipu Svetog<br />
Vinka<br />
JALŽABET<br />
Arheološko nalazište Gomila – ogroman<br />
grobni humak iz 6. stoljeća<br />
prije Krista<br />
Crkva sv. Elizabete Ugarske iz 1334.<br />
godine<br />
Barokni dvorac Somogy – Bedeković<br />
s perivojem<br />
Vinske ceste<br />
Otok mladosti<br />
VELIKI BUKOVEC<br />
Dvorac Drašković<br />
ZRINSKI, DINOSAURI I ŽUTI MUŠKAT<br />
Zvuči li vam naziv za turističko<br />
područje “Centar<br />
svijeta” pretenciozno?<br />
Sigurno da zvuči, sve dok ne<br />
čujete legendu koja kaže da<br />
su u Ludbregu bili zamišljeni krugovi<br />
zemaljski, a na njihovim obodima velike<br />
metropole. Sve je potvrdio poznati<br />
švicarski povjesničar umjetnosti dr.<br />
Erasmus Weddigen. On je naime,<br />
uzevši za ishodište Ludbreg, opisivao<br />
po karti krugove i uočio da se stvarno<br />
na tim zamišljenim linijama nalaze veći<br />
gradovi, ne samo u Hrvatskoj, nego<br />
i šire. Dakle, Turistička zajednica<br />
Centar svijeta tako se<br />
naziva s pokrićem.<br />
Uz Grad Ludbreg,<br />
koji nazivaju još<br />
i gradom čuda i<br />
legendi, Turističko<br />
područje<br />
Centar svijeta<br />
obuhvaća općine<br />
Jalžabet, Martijanec,<br />
Mali<br />
i<br />
Veliki<br />
Bukovec<br />
te Općinu<br />
Centar svijeta<br />
u Ludbregu<br />
U podravskom kraju<br />
vidikovci su prava mjesta za<br />
uživanje u raskoši prirode<br />
Sveti Đurđ. Lijep je to kraj među<br />
zagorskim bregima i svaka općina ima<br />
svoje adute za predstaviti ih gostima.<br />
Tradicija, kultura, gastronomija, enologija<br />
i etnologija, u zdravom i još uvijek<br />
nezagađenom okolišu, ono je što privlači<br />
sve veći broj gostiju. U Centru svijeta<br />
to će i naći. Grad Ludbreg centralno je<br />
mjesto tog kraja pa je najbolje krenuti od<br />
njega, a potom se zaputiti u hedonističke<br />
(k)rajeve okolice. Turistički aduti Ludbrega<br />
su Otok mladosti, Arheološki park<br />
Iovia Botivo i vidikovac Sveti Vinko, a u<br />
Ludbregu se nalazi jedino euharistijsko<br />
svetište u Hrvatskoj, Svetište Predragocjene<br />
Krvi Kristove u Ludbregu, mjesto<br />
najveće vjerske manifestacije na sjeveru<br />
Hrvatske, Dana Svete nedjelje.<br />
Otok mladosti, u neposrednoj blizini<br />
grada, zelena je oaza koja brzo učini da<br />
čovjek zaboravi na sve ono zbog čega je<br />
pobjegao u prirodu. Okružen je rijekom<br />
Bednjom, a destinacija se često koristi<br />
kao prirodna koncertna pozornica, kao<br />
mjesto za šetanje i upoznavanje s prirodom<br />
i čarima koje samo<br />
netaknuta mjesta mogu<br />
pružiti. U Centru svijeta<br />
veliki naglasak stavlja se<br />
na usklađenost s prirodnim<br />
lokalitetima, što se u<br />
neku ruku i podrazumijeva,<br />
jer je cijelo područje<br />
okruženo s tri rijeke,<br />
Bednjom, Plitvicom i nezaobilaznom<br />
Dravom. Tako<br />
da, ako tražite sljedeću<br />
destinaciju, nakon Otoka<br />
mladosti svakako krenite<br />
istraživati tokove Plitvice i Bednje koje se<br />
ulijevaju u Dravu. I prilikom istraživanja<br />
slobodno ponesite ili unajmite kajak ili<br />
kanu te krenite u svoju vlastitu veslačku<br />
avanturu mirnijim tokovima Plitvice ili<br />
Bednje, a ako ste iskusni veslač, prepustite<br />
se tokovima Drave koja će vas kroz<br />
prekrasni krajolik donijeti sve do druge<br />
županije, a ako želite i dalje.<br />
Kad stignete u taj ravni podravski kraj,<br />
vidikovci su prava mjesta za uživanje u<br />
raskoši prirode. Vidikovac Sveti Vinko,<br />
na putu od Ludbrega prema Koprivnici,<br />
poznat je po najvišem svjetskom kipu<br />
Svetog Vinka, zaštitnika ludbreškog<br />
vinogorja. S njega se pruža magični<br />
pogled na nepregledne vinograde koji<br />
daju neka od najfinijih vina dobitnika<br />
brojnih nagrada za kvalitetu. S vidikovca<br />
se sasvim lijepo vidi i susjedna<br />
Mađarska. U Jalžabetu gosti mogu obići<br />
arheološko nalazište, ogroman grobni<br />
humak iz 6. stoljeća prije Krista, koji<br />
je jedan od najvrednijih primjera prapovijesne<br />
grobne arhitekture tog tipa u<br />
cijeloj Europi.<br />
Iz Jalžabeta nikako ne odlazite, a da<br />
ne posjetite i okusite ponudu lokalnih<br />
poljoprivrednih gospodarstava koja nude<br />
lokalne delicije po starim recepturama.<br />
I okolica je živopisna, recimo dvorac<br />
Draškovića u Velikom Bukovcu, između<br />
rijeka Bednje i Plitvice. Dvorcu, čija se<br />
ljepota, unatoč nužnosti preuređenja i<br />
vraćanja starog mu sjaja, jasno vidi i u<br />
ovako zapuštenom stanju, dodatni čar<br />
daje prekrasni perivoj u engleskom stilu,<br />
a njegov je prvi dio oblikovan kao barokni<br />
vrt u kojem se nalaze živopisni primjerci<br />
biljaka i drveća iz cijeloga svijeta.<br />
Centar svijeta je područje koje njeguje<br />
stare tradicije, kulturu i običaje, ali uvodi<br />
i novitete i nove manifestacije.<br />
Za one željne adrenalina tijekom ožujka<br />
i travnja, svake se godine organizira<br />
Welcome spring festival, u kojem cijelo<br />
područje priziva proljeće kroz organizaciju<br />
sportskih utrka, biciklističkih ruta,<br />
trail utrka za one u malo boljoj fizičkoj<br />
kondiciji, planinarskih obilazaka, natjecanja<br />
u vodenim sportovima, tj. nude se<br />
različite aktivnosti i svatko može naći<br />
nešto za sebe.<br />
A za one koji nisu toliko usmjereni na<br />
“outdoor”, u Ludbregu ih u travnju i<br />
studenom čeka Wine and walk avantura.<br />
Radi se o eno-gastro manifestaciji po<br />
ludbreškim bregima gdje se mogu probati<br />
lokalne delicije i vina nagrađivana<br />
na svjetskoj razini. Pa kad skupite svoju<br />
košaricu delicija s lokalnih OPG-ova,<br />
malo rakije za aperitiv i bocu vina iz<br />
ludbreških vinograda, zgodno je otići<br />
na piknik u šumu Križančiju u Malom<br />
Bukovcu, koja je sa svojih 650 hektara<br />
najveća šuma u Gornjoj Podravini.<br />
MARTIJANEC<br />
Dvorac Martijanec<br />
Crkva sv. Martina kraj koje je<br />
2015. godine otkrivena “Stopa<br />
sv. Martina”, dio međunarodnog<br />
kulturno-sakralnog projekta koji<br />
povezuje europske gradove i<br />
mjesta<br />
MALI BUKOVEC<br />
Šuma Križančija sa svojih 650<br />
hektara najveća je šuma u Gornjoj<br />
Podravini<br />
Barokni dvorac Somogy – Bedeković<br />
10<br />
11
SJEVER ZAGORJA<br />
PUNO SJAJNIH VINA I<br />
JEDNA GREŠNA PILNICA<br />
Idealan geografski položaj pogoduje vinogradarstvu pa<br />
odavde dolaze fina, redovito nagrađivana vina<br />
Pitoreskne i brdovite Cestica, Donja Voća, Klenovnik,<br />
Maruševec, Petrijanec i Vinica zajedno nastupaju<br />
na turističkom tržištu udruženi u Turističku zajednicu<br />
Sjever Zagorja. Potencijala im ne manjka.<br />
Svaka od njih ima svoje adute, a svi su zajedno<br />
itekako vrijedni jednog vikend-posjeta. Još da je to produženi<br />
vikend...<br />
Idealan geografski položaj pogoduje vinogradarstvu pa odavde<br />
dolaze fina, redovito nagrađivana vina. Vjerojatno je i to bio<br />
jedan od razloga da su baš na tih 256 kvadratnih kilometara<br />
svoj dom potražili brojni vlastelini i izgradili lijepe kurije i<br />
dvorce. Jedan od njih je veličanstveni<br />
U SUBOTU<br />
14. LISTOPADA<br />
PRVI WINE@WALK<br />
U CESTICI OKUPIT<br />
ĆE SVE DOBITNIKE<br />
DECANTERA S<br />
PODRUČJA TZP<br />
SJEVER ZAGORJA<br />
dvorac Maruševec, najsličniji dvorcu<br />
kakvog zamišljamo iz bajki. Dvorac<br />
se prvi put spominje u 14. stoljeću, a<br />
obilaska nema jer ga je nužno preurediti.<br />
No, isplati se šumskim putem doći<br />
do ograde, kojom je imanje opasano,<br />
odakle se pruža prekrasan pogled na<br />
dvorac. Prizor je bajkovit.<br />
Na ovom je području, u Vinici, jedan<br />
od tek nekoliko hrvatskih arboretuma<br />
– Arboretum Opeka u Marčanu. Uređivati<br />
ga je počeo grof Marko Bombelles uz pomoć bečkih<br />
krajobraznih arhitekata, a sa svojih 3000 biljnih vrsta spada<br />
u parkove engleskog stila. Arboretum je idealan za dugačku<br />
šetnju, u kojoj se puno može naučiti, ali i za romantiku. Dio je<br />
perivoja dvorca Opeka iz 17. stoljeća, koji se obnavlja i zatvoren<br />
je za javnost.<br />
Krajobraz općine Cestica, uz samu granicu sa Slovenijom,<br />
moćan je i lijep. S mnogih bregova pružaju se nepregledni<br />
trsovi vinove loze. Sve je više kuća za odmor, koje su rijetko<br />
slobodne, pa ih treba dovoljno unaprijed rezervirati.<br />
Uz dvorac Križovljangrad, najsjeverniji zagorski dvorac uz<br />
Dravu, planirana je izgradnja autokampa za ležernije ljubitelje<br />
prirode. Vinarija i kušaonica vina Lovrini vinogradi vinarske<br />
obitelji Matijašec koja na šest hektara strmog južnog vinograda,<br />
suncem obasjanog cijeli dan, ima 24.000 zasađenih<br />
trsova, mjesto je koje turisti u Cestici ne zaobilaze. Orijentirani<br />
su na kvalitetu, vina im opisuju kao aromatična i svježa. Strmi<br />
vinogradi veličanstven su prizor, uspoređuju ga s onima u<br />
Toskani.<br />
Ljubitelji kvalitetnog vina s veseljem čekaju 14. listopada<br />
i 1. Wine@Walk u Cestici koji će okupiti vrsne vinare, sve<br />
dobitnike Decantera s područja TZP Sjever Zagorja. Vinska i<br />
pješačka ruta proteže se 10 kilometara. Ova će manifestacija,<br />
sigurni su u Cestici, zaživjeti i prerasti u tradicionalno turističko<br />
događanje hrvatskog sjevera.<br />
Petrijanec je, pak, posebno zanimljiv za ljubitelje konja zbog<br />
imanja Majerling, na kojemu se<br />
uzgajaju vrhunska grla idealna<br />
za obilazak Sjevera Zagorja<br />
jahaćim stazama. Ta općina<br />
nadaleko je poznata po lovstvu<br />
i imanju Zelendvor u kojemu<br />
se ulovljeno odmah i konzumira.<br />
Zelendvor je vezan i uz<br />
osobni rekord Josipa Broza<br />
Tita, vrhunskog lovca. Tito je u<br />
jednom danu 1964. godine ondje odstrijelio čak 172 fazana. Tu<br />
je noć s Jovankom prenoćio u dvorcu Bombellesovih u Vinici. U<br />
sklopu vlastelinstva Zelendvor nalazi se grobna kapela obitelji<br />
Bombelles. Kapela i gospodarska jednokatnica jedino su što je<br />
očuvano od nekadašnjeg baroknog kompleksa koji je izgorio.<br />
Dvorac u Klenovniku jedan je od najvećih dvoraca u Hrvatskoj,<br />
a desetljećima je dom bolnice za dišne puteve.<br />
Na vrhu brda, na 475 metara nadmorske visine, iznad Klenovnika,<br />
u selu Vukovoj, crkva je sv. Vuka Regensburškoga,<br />
sagrađena prije 1508. godine. Sveti Vuk, jedan od najomiljenijih<br />
njemačkih svetaca, zaštitnik je, između ostaloga, od<br />
neplodnosti.<br />
Na vrhu brda, s prekrasnim pogledom, idealno je mjesto gdje<br />
se vrijeme može provesti u miru. I prošetati šumom, uz kratki<br />
piknik za grubim drvenim stolom na platou pokraj crkve.<br />
Opcija je otići i do Grešne pilnice, seoskog turizma velikog<br />
šarma. Svaki zalogaj koji namjernik ovdje kuša je domaći,<br />
imanjem se širi miris začinskog i ljekovitog bilja. Na imanju<br />
je i Etno muzej s 3000 eksponata, cijelo je imanje njegovano,<br />
vidi se, s velikom ljubavlju. Na imanju je sve baš kao nekad,<br />
izuzev soba za spavanje, svake sa svojom kupaonicom, uz sve<br />
pogodnosti modernog vremena. Iako dolaze okusiti prošlost,<br />
komfora se gosti nerado odriču. Vikendom je pilnica otvorena<br />
uvijek, ali za grupe od deset ljudi, bez problema će raditi i tijekom<br />
tjedna. U Etno kući sve je spremno<br />
LICITARSKA<br />
KUĆA GLADOVIĆ<br />
NAJŠARENIJE<br />
JE ZDANJE U<br />
KLENOVNIKU<br />
za koncert. Uz pijanino, tu su cimbule,<br />
citre, bas, bugarije, bisernice, trube,<br />
klarineti... Ali i gramofon na ručno<br />
navijanje.<br />
Licitarska kuća Gladović najšarenije je<br />
zdanje u Klenovniku. Gazdarica Slavica<br />
voli se igrati bojama, treća je generacija<br />
u obitelji koja se bavi izradom licitarskih srca. Iako se tako<br />
zovu, ne rade se samo predmeti srcolikog oblika. “Trebamo<br />
inzistirati na tome da se djeca upoznaju s našom tradicijom i<br />
obrtima. Tu smo. Puno je posla i s najmanjim srcem, a djeca<br />
osobito uživaju u njihovoj izradi. Želi li obitelj doći i okušati se<br />
kao licitari, dovoljno nas je koji dan ranije nazvati i dogovoriti”,<br />
kaže Slavica.<br />
ŠTO POSJETITI<br />
Grešna pilnica<br />
SJEVER ZAGORJA<br />
Arboretum Opeka<br />
Stari grad Burg Vinica<br />
Dvorac Klenovnik<br />
Dvorac Maruševec<br />
Vinička tradicijska kuća<br />
Lovačka kuća u Zelendvoru<br />
Mačkova špilja u Gorancu<br />
Špilja Vindija u Rijeki Voćanskoj<br />
Zipline Dubrava Križovljanska<br />
Vidikovci – Prekorje i Tri Žaklji<br />
Zelendvor lovište i Titova ljetna kuća<br />
Izletište Grešna pilnica Klenovnik<br />
12 13
LEPOGLAVA<br />
DARKO GORENAK GODAR<br />
BISERI BOGATE<br />
PROŠLOSTI<br />
Lepoglava posjetiteljima nudi iznimne prirodne ljepote, vrijednu povijesnu baštinu i<br />
atraktivne turističke sadržaje<br />
Lepoglava, povijesno mjesto<br />
na sjeverozapadu Hrvatske,<br />
turiste će očarati iznimnom<br />
ljepotom krajobraza,<br />
zanimljivim prirodnim<br />
fenomenima i bogatom povijesnom i<br />
tradicijskom baštinom, ali i atraktivnim<br />
festivalima, kakav je skorašnji - Međunarodni<br />
festival čipke.<br />
Ovaj kraj u dolini rijeke Bednje, svojom<br />
je ljepotom još početkom 15. stoljeća privukao<br />
„bijele fratre“, Red svetoga Pavla<br />
Prvog Pustinjaka, koji su ovdje podigli<br />
svoj znameniti samostan u kojem su<br />
djelovali najučeniji pavlinski redovnici<br />
, ali i najvrsniji kipari, klesari, slikari te<br />
vješti obrtnički majstori.<br />
Ovdje je znameniti leksikograf Ivan<br />
Belostenec napisao latinsko - hrvatski<br />
enciklopedijski rječnik - Gazophylacium,<br />
u Lepoglavi je svoja najizvrsnija djela<br />
ostvario Ivan Krstitelj Ranger,naš najpoznatiji<br />
freskoslikar, u lepoglavskom<br />
samostanu još je početkom 16. stoljeća<br />
osnovana prva javna gimnazija u sjevernoj<br />
Hrvatskoj, a nepuno stoljeće kasnije<br />
i - sveučilište.<br />
Restaurirane Rangerove freske posjetitelji<br />
mogu vidjeti u lepoglavskoj baroknoj<br />
crkvi i pavlinskom samostanu, ali i u<br />
obnovljenoj kapeli u obližnoj Purgi,<br />
koja se skladnošću i ljepotom posebno<br />
ističe među kapelama koje su u okolici<br />
Lepoglave podigli pavlini. Kapela u Purgi<br />
jedan je od najljepših spomenika barokne<br />
graditeljske umjetnosti u Hrvatskoj.<br />
Pavlini su Lepoglavi ostavili iznimno<br />
vrijednu kulturnu i povijesnu baštinu,<br />
u kojoj se posebno ističe - lepoglavska<br />
čipka, čija je vještina izrade još 2009.<br />
godine upisana na Reprezentativnu listu<br />
nematerijalne baštine čovječanstva<br />
UNESCO-a. Zahvaljujući svojoj čipki<br />
Lepoglava je jedno od najpoznatijih<br />
čipkarskih središta Europe, koja svake<br />
godine na međunarodnom festivalu<br />
čipke predstavlja i najljepše primjerke<br />
čipki iz cijelog svijeta.<br />
Festival čipke se već tradicionalno održava<br />
u rujnu, a u atraktivnim prostorima<br />
pavlinskog samostana u Lepoglavi posjetitelji<br />
mogu vidjeti zanimljive izložbe<br />
ali i bogati popratni program kojim se<br />
promovira vrijedna tradicijska baština<br />
lepoglavskog kraja.<br />
Uz ovaj, najstariji festival, u Lepoglavi se<br />
tijekom cijele godine organizira i niz kulturnih,<br />
zabavnih i sportskih događanja.<br />
Posjetitelji Lepoglave ovdje će moći doživjeti<br />
i iznimnu krajobraznu ljepotu ovoga<br />
kraja i njegove prirodne fenomene, kakav<br />
je jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj<br />
na obližnjem lokalitetu Gaveznica<br />
- Kameni vrh. Ovaj ugasli vulkan geološki<br />
je spomenik prirode, ali i vrijedno<br />
nalazište poludragog kamena – ahata.<br />
Vrijednu zbirku poludragog kamenja iz<br />
cijelog svijeta posjetitelji mogu vidjeti i<br />
na izložbi u lepoglavskom Domu kulture.<br />
Ovaj kraj skrivene prošlosti, u kojem se<br />
susreću Alpe i Panonska nizina, posjetitelje<br />
će oduševiti bogatstvom biljnog<br />
i životinjskog svijeta, a planinarima i<br />
ljubiteljima prirode ponudit će iznimne<br />
doživljaje na dobro uređenim planinarskim<br />
stazama po Ivančici i Ravnoj gori,<br />
ali i primjerice, najatraktivnije terene<br />
za paragliding u Hrvatskoj.<br />
Lepoglava svojim posjetiteljima nudi i<br />
iznimnu gastronomsku ponudu koja se<br />
temelji na tradicionalnim jelima zagorske<br />
kuhinje, među kojima su primjerice,<br />
mlinčani kolač ili pak zagorski puran, čiji<br />
uzgoj također imamo zahvaliti lepoglavskim<br />
pavlinima, svakako najcjenjeniji<br />
specijalitet. Ukusne domaće zalogaje<br />
posjetitelji će moći zaliti i vrhunskim<br />
vinima, među kojima su i ona nagrađena<br />
na prestižnom svjetskom ocjenjivanju<br />
vina - Decanter World Wine Awards.<br />
Dođite u Lepoglavu i otkrijte čudesne<br />
krajolike, vrijednu povijesnu baštinu<br />
i raznoliku turističku ponudu koja<br />
posljednjih godina privlači sve više<br />
posjetitelja željnih novih, jedinstvenih<br />
doživljaja!<br />
14<br />
15<br />
DARKO GORENAK GODAR DARKO GORENAK GODAR<br />
POINTERS PRODUKCIJA<br />
DARKO GORENAK GODAR<br />
DARKO GORENAK GODAR
IVANEC<br />
a biciklistička ruta koja prolazi slikovitim<br />
predjelima uz potoke i jezera, kroz šume i<br />
polja, ali i brežuljke podno Ivančice, najbolji<br />
je način za upoznati krajolik, gastronomiju,<br />
ljude i običaje ivanečkoga kraja. Preko 80 km<br />
puteva čeka na vas!<br />
Niste li još uvijek pronašli nešto za sebe,<br />
Ivanec nudi i mogućnosti za paragliding,<br />
lov i ribolov, a tu su i brojni sportski tereni za<br />
tenis, odbojku, nogomet, rukomet, košarku,<br />
pa i novootvoreni skate i biciklistički park.<br />
KLUB LET<br />
VALENTINO ŽUPANIĆ<br />
ZDENKO HORVAT<br />
PLANINARSKI GRAD PODNO<br />
IVANČICE: OTKRIJTE LJEPOTE<br />
PRIRODE I TRADICIJE<br />
Ivančica<br />
Centar za posjteitelje<br />
U<br />
podnožju planine Ivančice<br />
okružen zelenim šumama i<br />
livadama, bistrim potocima<br />
i rijekama smjestio se Grad<br />
Ivanec.<br />
Ivanec, osim prirodnih bogatstava, ima i<br />
bogatu povijest (koja seže sve do rimskog<br />
doba) i kulturno nasljeđe koje ga čine<br />
idealnim mjestom za posjetitelje željne<br />
istraživanja.<br />
Tijekom srednjeg vijeka bio je sjedište<br />
vitezova ivanovaca, a nakon toga grad<br />
postaje dijelom posjeda nekoliko<br />
plemićkih obitelji, među kojima su<br />
mađarske obitelji Petheö de Gerse i<br />
Erdödy, te obitelji Šarlay i Kukuljević-Sakcinski.<br />
Iskorištavajući<br />
resurse obližnje planine Ivančice,<br />
grad se s vremenom okrenuo rudarstvu<br />
i mlinarstvu, ali i tradicionalnim<br />
obrtima poput lončarstva, škrinjarstva,<br />
vugleničarstva, uz paralelni i neizostavni<br />
razvoj planinarstva zbog čega se danas s<br />
pravom naziva Planinarskim gradom.<br />
IDEALNO MJESTO ZA<br />
AKTIVAN ODMOR U<br />
PRIRODI<br />
Planinarenje, šetnja ili bicikliranje<br />
slikovitom prirodom - Ivanec je odličan<br />
izbor za odmor prepun aktivnosti na<br />
BORIS JAGETIĆ DARABOŠ<br />
otvorenom, jer očekuju vas prekrasni vidikovci,<br />
svjež zrak i zelenilo sa svih strana.<br />
Odaberite jedan od planinarskih<br />
puteva, istražite<br />
Ivančicu i uživajte u fantastičnim<br />
pogledima s 1061<br />
metara nadmorske visine.<br />
Ako pak planine više<br />
volite promatrati iz<br />
podnožja, pratite<br />
potok Bistricu i<br />
upoznajte ivanečku<br />
mlinarsku<br />
prošlost. „Ivanečki<br />
mlinarski<br />
put“ turistička<br />
je š e t n ic a<br />
duga gotovo<br />
7 kilometara<br />
koja povezuje<br />
19 lokaliteta<br />
na kojima su<br />
se nekada<br />
n a l a z i l i<br />
mlinovi.<br />
Planinarski<br />
grad<br />
najb olje<br />
ć e t e<br />
upoznati<br />
na dva<br />
Vitez ivanovac<br />
k o t a č a ,<br />
IVANEC JE PREPUN<br />
ATRAKTIVNIH LOKACIJA<br />
Prekrasni vidikovci, arheološki lokaliteti,<br />
mlinovi i tradicionalne kuće kriju se u gradu<br />
podno Ivančice.<br />
Zašto se Ivanec brendira baš kao Planinarski<br />
grad i sve o planinarskoj povijesti Ivanca<br />
saznajte u Muzeju planinarstva, gdje uz<br />
najavu možete razgledati povremene<br />
izložbe koje tematiziraju kulturno-povijesnu<br />
baštinu, umjetničko stvaralaštvo i suvremeni<br />
umjetnički izraz.<br />
U prizemlju Muzeja planinarstva Ivanec<br />
nalazi se novo otvorena suvenirnica, a radno<br />
vrijeme je od ponedjeljak do petka od 09:00<br />
h do 17:00 h. U suvenirnici možete pronaći<br />
raznovrsne suvenire kao što su vjetrovke,<br />
torbe, metalne pljoske, staklene boce za vodu,<br />
planinarske šalice s karabinerom, značke<br />
s grbom Grada Ivanca i bakrene medalje s<br />
likom planinara. Svi suveniri su kvalitetno<br />
izrađeni i idealni za poklon ili uspomenu na<br />
planinarske avanture.<br />
U zelenom gradskom parku u centru Ivanca<br />
otkrijte mjesto gdje je nekada ponosno stajao<br />
Stari grad, a gdje su kasnije pronađeni važni<br />
arheološki nalazi. U blizini ovog lokaliteta<br />
nalazi se i Centar za posjetitelje Kukuljević,<br />
odnosno muzej u malom gdje vas očekuju<br />
replike odora i opreme pripadnika rudarske<br />
čete u svečanoj odori iz razdoblja Austrougarske,<br />
planinara s opremom iz 1930. godine te<br />
viteza ivanovca iz perioda oko 13. stoljeća.<br />
Spoj moderne tehnologije i kulturne baštine<br />
odvest će vas u virtualni svijet i oživjeti stari<br />
16 17<br />
Vražji stolček<br />
ZDENKO HOVAR<br />
grad Ivanec uz pomoć VR naočala.<br />
Na monitorima možete pregledati zbirku<br />
fotografija znamenitih ivanečkih fotografa<br />
i razgledati fotografske eksponate iz 19./20.<br />
stoljeća.<br />
Radno vrijeme je od ponedjeljka do četvrtka<br />
od 07:30 h do 15:30 h, petkom od 07:30 h do<br />
20:00 h, te subotom i nedjeljom od 08:00 h<br />
do 20:00 h. Ulaz je besplatan.<br />
Zastanite u Friščićevom mlinu, jedinom<br />
koji još uvijek melje žito kao i prvog dana.<br />
Osim glasnog klopotanja mlinskog vodenog<br />
kola uživajte u lijepoj prirodi i kaskadama –<br />
malim slapovima vode Bistrice koji se strmo<br />
slijevaju prema Ivancu.<br />
Posjetite brežuljak Gradišće, odnosno<br />
Cukovec, ostatke utvrde za prihvat križara<br />
i hodočasnika na putu prema Svetoj Zemlji,<br />
a u blizini odmorite na kamenoj stijeni<br />
„Vražjem stolčeku“ za koji se vjeruje da ima<br />
nadnaravna ljekovita svojstva.<br />
Margečan je jedno od najljepših malih<br />
mjesta ovoga kraja, a u to ćete se uvjeriti već<br />
na samom ulazu u naselje. Smještena pored<br />
starog rukavca rijeke Bednje, u neposrednoj<br />
blizini crkve nalazi se prekrasna vodenica.<br />
Osim u Margečanu, primjer autohtone<br />
lokalne graditeljske tradicije možete vidjeti i<br />
u Bedencu obiđete li tradicionalnu bedensku<br />
hižu, a još jedan vjeran dokaz nekadašnje<br />
arhitekture i načina života krajem 19. i<br />
Centar za posjetitelje<br />
početkom 20. stoljeća je rodna kuća Josipa<br />
Kraša u Vuglovcu. Zanimljivo je da je upravo<br />
po Josipu Krašu nazvana najpoznatija tvornica<br />
mliječnih proizvoda u Hrvatskoj – Kraš.<br />
Obiđite i gotičku kapelu Sveti Duh u<br />
Prigorcu, mjesto gdje su se zaručili Petar<br />
i Katarina Zrinska kako se spominje u<br />
romanu Eugena Kumičića “Urota zrinsko-frankopanska”.<br />
Kapela svojim<br />
položajem na vrhu visokog brijega dominira<br />
cijelim krajem.<br />
IVANEČKI DOŽIVLJAJI<br />
Grad Ivanec je tijekom godine središte<br />
brojnih tradicionalnih, kulturnih i sportskih<br />
događanja i manifestacija. Provjerite<br />
datume na stranicama TZ Grada Ivanca,<br />
posjetite Ivanec baš tada i uživajte u prekrasnom<br />
ugođaju malog gradića podno planine<br />
Ivančice. Tko zna, možda sretnete i kojeg<br />
pripadnika Ivanečke rudarske čete ili pak<br />
vitezove ivanovce i srednjovjekovne dame.<br />
Ako tražite mjesto za boravak u blizini<br />
Ivančice, istražite smještajne objekte u<br />
gradu Ivancu i okolici jer osim Hotela Orion,<br />
prenoćiti možete u brojnim objektima dragih<br />
domaćina koji će vas rado ugostiti, a u<br />
lokalnim restoranima ne propustite probati<br />
neka od tradicionalnih jela poput zlijefke,<br />
štrukli ili domaćih kolača.<br />
Dođite i otkrijte čari planinarskog grada!<br />
KLUB LET
TZ VARAŽDINSKI BREGI<br />
ŠTO POSJETITI:<br />
Kneginec<br />
Kula Kehne – Andrija II –<br />
granica posjeda slobodnog grada<br />
Warasda 1209. godine kad mu je<br />
prvi hrvatsko-ugarski kralj Andrija<br />
II dodijelio taj status - Kneginec<br />
Župna crkva Svete Marije<br />
Magdalene i župni dvor s kraja<br />
18. stoljeća - Kneginec<br />
Župna Crkva Svetog Ilije<br />
Proroka u Svetom Iliji i kurija<br />
Župnog dvora, sagrađena prije<br />
više od 110 godina te je pod<br />
zaštitom svetog Ilije proroka.<br />
Župa svetog Ilije ubraja se među<br />
najstarije župe u varaždinskom<br />
kraju - Sv. Ilija<br />
Župna crkva svih svetih Crkva<br />
je građena od kamena i cigle a<br />
predaja kaže da je zvonik građen<br />
od materijala porušenih utvrda<br />
koje su služile za obranu od<br />
Turaka – Beletinec<br />
Ribnjaci KEDER<br />
Vidikovci Hosta<br />
Vidikovac Briška - na<br />
cestovnom pravcu od Varaždina<br />
preko Svetog Ilije, nalazi se<br />
vinogradarsko i izletničko mjesto<br />
s koje se pruža prekrasan pogled<br />
na Varaždin i okolicu, te na dolinu<br />
rijeke Bednje, Izletnici, putopisci,<br />
planinari i zaljubljenici u prirodu<br />
kažu da je to krajobrazno najljepši<br />
dio Varaždinske županije<br />
Planinarska kuća Ledinec<br />
Šumski kompleks Vučenica<br />
I.B. MAŽURANIĆ,<br />
LUKSUZ KUĆA<br />
ZA ODMOR, KURIJE...<br />
Već spomen varaždinskih brega<br />
djeluje primamljivo. Oduvijek<br />
su ti bregi bili sinonim za<br />
ukusnu hranu i dobro vino,<br />
a u zadnje vrijeme i turizam.<br />
S procvatom kontinentalnih destinacija<br />
i općine s Varaždin Brega aktivno su se<br />
uključile u turističku ponudu. Četiri su<br />
se općine ujedinile - Gornji Kneginec,<br />
Sveti Ilija, Beretinec i Vidovec – pa je<br />
danas cijeli Varaždin Bregom pod istom<br />
turističkom zajednicom TZ Varaždinski<br />
bregi. To je ujedno i pragmatično jer su<br />
tako objedinjeni konkurentni za dobivanje<br />
novca iz europskih fondova. A znaju ga i<br />
te kako iskoristiti. Sve je više luksuznih<br />
kuća za odmor, sa svakom je novom i<br />
konkurencija sve veća pa ponuda danas<br />
doseže vrlo visoku kvalitetu. Njihova je<br />
krilatica „odmor s pogledom, doživljaj<br />
s okusom“. Restorani Varaždin Brega<br />
odavno su poznati zbog svoje domaće,<br />
kulinarske priče.<br />
Varaždin Breg s bujnom šumskom vegetacijom,<br />
vinogradima i prirodnim izvorima<br />
savršeni je izbor za ljubitelje svježeg<br />
zraka i prirode, a brdskim biciklističkim<br />
stazama i za aktivni turizam. Off road<br />
adrenalinska staza u Gornjem Knegincu<br />
poznata je ljubiteljima dinamične vožnje.<br />
Panoramski pogled najveći je adut Varaždin<br />
Brega. Zbog takvih su referenci mnogi<br />
uglednici kulturnog i političkog života kroz<br />
povijest, izabirali Varaždin breg za mjesto<br />
na kojemu su imali svoje posjede, gradili<br />
kurije i sadili vinograde. Gostili su se tuda<br />
Petar Preradović, Miroslav Krleža, I.B.<br />
Mažuranić, čija je baka živjela na Haliću,<br />
tu je odrasla i majka velike hrvatske književnice,<br />
a kuća postoji i danas, preuređena.<br />
Poznata je priča I.B Mažuranić „Baba Jaga<br />
s Halića“, a svoj je boravak ovdje sažela u<br />
četiri riječi – sloboda misli i pokreta. Boravili<br />
su na bregu i Milka Trnina, Dragutin<br />
Antolek Orešek, Zvonko Milković i mnogi<br />
drugi. Istim su stazama prošetali i kineski<br />
princ Lin Ve Kvaj koji se školovao u Beču<br />
na Carskoj vojnoj akademiji te holivudska<br />
glumice Hedy Lamarr.<br />
Istovremeno su i skromniji Varaždinci tradicionalno<br />
imali gorice i klijeti, a druženje<br />
u njima i danas je omiljeni način provođenja<br />
slobodnog vremena. Roštilj, vino iz<br />
vlastitog podruma, šetnja za protegnuti<br />
noge i slijedi druženje do duboko u noć.<br />
Voziti se ne treba jer mjesta za spavanje<br />
uvijek se nađe.<br />
Poznata operna diva Nada Puttar Gold bila<br />
je jedna od vlasnica dvorca Seketin, jedne<br />
od najljepših i najstarijih kurija u općini<br />
Sveti Ilija. Kažu da je bila zaljubljena u<br />
svoju kuriju i prirodu uokolo. Varaždin<br />
Breg obiluje pilovima i kapelicama.<br />
Dvorac Šaulovec u Beretincu, naselju<br />
Črešnjevo, je kao iz slikovnice. Uz dvorac<br />
se nalazi malen perivoj, zaštićen 1970. kao<br />
spomenik parkovne arhitekture, a ondje<br />
se uz Centar izvrsnosti, planira otvoriti<br />
restoran i kulinarska akademija. Dvorac se<br />
preuređuje i nije otvoren za javnost, ali već<br />
samo vidjeti ga, lijepi je doživljaj. I Beretinec<br />
nudi adrenalinski doživljaj na svojoj<br />
brdsko-biciklističkoj stazi XC Beretinec.<br />
Zanimljive su planinarska kuća Vagon u<br />
rashodovanom vagonu, smještenom na<br />
hrptu brijega Grabovice.<br />
18 19
NOVI MAROF<br />
Penjalište Pokojec u<br />
Novom Marofu<br />
VRGANJI, TARTUFI,<br />
UTVRDE I RABUZIN<br />
POINTER S PRODUKCIJA<br />
Novi Marof ima nasljeđe<br />
Ivana Rabuzina, vrganje,<br />
crne tartufe, Grebengrad,<br />
Paku. Ima Novi Marof i<br />
štošta drugo, ali ova je<br />
petorka nepogrešivi mamac za turiste.<br />
Vrganji i Paka se oduvijek vole. Na<br />
staroj cesti Varaždin – Zagreb nekoć su<br />
berači koji uz cestu prodaju vrganje bili<br />
uobičajen prizor. Iako ih je danas manje,<br />
Paka je i dalje neraskidivo povezana s<br />
vrganjima. Živi kroz manifestaciju<br />
Dani vrganja u Paki. Od 2015. godine,<br />
vrganjima se pridružuje i crni tartuf.<br />
Ali samo kao dodatak i novost, glavna<br />
zvijezda je i dalje vrganj. Na programu<br />
je 17. rujna natjecanje u berbi vrganja. I<br />
oni iskusni, ali i oni koji bi iskusni tek<br />
željeli postati, veselo sa svojim košarama<br />
kreću put šume. Nakon dva sata vrate<br />
se oni na mjesto polaska i donesu svoje<br />
košare na ogled. Neke su pune vrganja,<br />
a neke i raznih drugih gljiva, za koje<br />
nisu sigurni kakve su. E, za njih je zato<br />
tu prof. Branko Bartolić, predsjednik<br />
Hrvatskog mikološkog saveza koji je<br />
zadužen za stručnu determinaciju<br />
ubranih gljiva. Najzanimljiviji je to dio<br />
gljivarima, zaljubljenicima u šumu i<br />
gljive.<br />
A kako su znanstvena istraživanja pokazala<br />
da crnog tartufa i ovdje ima, još od<br />
2015. godine na Danima vrganja može<br />
se saznati kako se traži ova podzemna<br />
gljiva – kroz Lov na crni tartuf. Ovaj<br />
program uz samu prezentaciju traženja<br />
tartufa nudi i gastronomski užitak – na<br />
samoj lokaciji, u šumi, priprema se<br />
hrana s tartufom. Poseban je to doživljaj,<br />
zalogaj u šumi, spremljen od vrsnih<br />
kuhara, spremnih izaći iz standardnih<br />
uvjeta i okvira.<br />
Na sajmu domaćih i autohtonih proizvoda<br />
mnoštvo je OPG-ova koji će u bar<br />
jedan svoj proizvod uvrstiti i vrganj.<br />
Ili crni tartuf. Tako ćete ovdje moći<br />
nabaviti i kruh s vrganjima, namaze od<br />
vrganja, tjesteninu s vrganjima i razne<br />
druge domaće proizvode.<br />
Za one koji vrganje ne beru ali ih vole<br />
Paka nudi mnoštvo drugih sadržaja.<br />
Ovdje, na relativno maloj udaljenosti,<br />
od svega 4 km, možete obići dvije utvrde,<br />
utvrdu Paka i utvrdu Čanjevo. Fortifikacijski<br />
su to objekti iz 13. stoljeća, a<br />
kako se na njima nekad živjelo i za što<br />
su služili, moći ćete saznati i iskusiti<br />
na stručnim obilascima. Kostimirani<br />
vodiči spremni su posjetiteljima pružiti<br />
iskustvo povratka u neka druga<br />
vremena.<br />
Za rekreativce tu su organizirane šetnje<br />
sa Supermenkama, vrijednim curama<br />
koje će se pobrinuti da nitko ne zaluta,<br />
a za one malo brže, koji vole trčati, tu<br />
je i Paka mini trail s maxi pauzom. A<br />
pauza je posebno iznenađenje, nerijetko<br />
se i zapleše.<br />
Kulturni centar Ivan Rabuzin<br />
S licenciranim planinarskim vodičem<br />
može se i u malo dužu šetnju. Nekih<br />
10-ak kilometara u dobrom društvu,<br />
kroz prekrasnu prirodu Pake, brzo<br />
prođe. Taman do ručka!<br />
Dabar Pako sagradio je jednu od najvećih<br />
brana u Varaždinskoj županiji.<br />
Dabar je zaštićena životinja u RH, no<br />
kako se ponekad spominje i u negativnom<br />
kontekstu, idealno je doći u Paku<br />
i čuti sve o ovom najvećem graditelju<br />
među životinjama, kako i zašto on te<br />
brane gradi, zašto je važan za ekosustav.<br />
I za ovaj program uvijek vlada posebno<br />
zanimanje.<br />
Paka ima i imanje ljekovitog bila. Pioniri<br />
ekološke kozmetike dolaze baš iz<br />
Pake. A kako od sjemena, preko obrade<br />
i proizvodnje nastaju zdravi i mirisni<br />
proizvodi, možete saznati u programu<br />
obilaska imanja ljekovitog bila. A vode<br />
vas domaćini. Zanimljivo i korisno.<br />
Misli se i na najmlađe, za njih su tu uvijek<br />
razne radionice, vezane uz prirodu i<br />
šumu. Najveća vrijednost manifestacije<br />
je promocija destinacije koja se grana u<br />
raznim smjerovima. I onom kulturnom<br />
i rekreativnom, a i gastronomski dio,<br />
kroz uključivanje ugostitelja s područja<br />
Grada Novog Marofa polako dobiva svoj<br />
smisao. I oni polako vrganj s tanjurića<br />
koji su se mogli kupiti samo uz cestu<br />
u Paki polako ali sigurno sele na svoje<br />
restoranske tanjure.<br />
Također, mnogi penjači iz susjednih<br />
zemalja dolaze na penjalište Pokojec<br />
u Novom Marofu, jedno od najvećih<br />
penjališta Sjeverozapadne Hrvatske.<br />
Nasljednici velikana naive Ivana<br />
Rabuzina dosad su dvaput otvarali<br />
njegovu kuću za razgled, a TZ Novog<br />
Marofa se nada dogovoru s vlasnicima<br />
o češćoj prezentaciji iznimne kuće s<br />
galerijom iznimnih djela. Već sama<br />
kuća na obroncima Ključa s iznimnim<br />
galerijskim prostorom arhitektonski<br />
je rad vrhunskog Vjenceslava Richtera.<br />
U toj su galeriji izložena neka od najpoznatijih<br />
djela majstora naive, posebna<br />
je zanimljivost izloženi porculan koji<br />
je Ivan Rabuzin, uz još nekoliko imena<br />
svjetske umjetnosti, dobio čast oslikavati.<br />
Tako je istovremeno uz Rabuzina<br />
u dizajnerskom studiju Rosenthala<br />
porculan oslikavao i Salvador Dalí. Kuća<br />
je dobrim dijelom namještena namještajem<br />
koji je Rabuzin sam izradio, a u<br />
ateljeu je na štafelaju položeno zadnje<br />
slikarovo, nedovršeno platno.<br />
20 21<br />
POINTER S PRODUKCIJA<br />
Grebengrad<br />
AGENCIJA SJEVER<br />
POINTER S PRODUKCIJA
MANIFESTACIJE<br />
BITKA ZA UTVRDU ČANJEVO, prvi<br />
vikend u listopadu, Čanjevo<br />
Povijesna manifestacija koja u općinu Visoko iz<br />
godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Riječ<br />
je o scenskom prikazu života stanovnika utvrde<br />
u srednjem vijeku, odnosno 1590. godine o kojoj<br />
postoji najviše<br />
podataka<br />
te bitke s<br />
Turcima.<br />
ČIPKE, VRGANJI,<br />
BAROK... I BROJNE<br />
DRUGE ČAROLIJE<br />
ZELJARIJADA,<br />
rujan, Vidovec<br />
Zeljarijada je gastronomska<br />
i zabavna<br />
manifestacija u Vidovcu<br />
posvećena autohtonom<br />
proizvodu vidovečkog<br />
kraja – varaždinskom<br />
zelju, a još od 1997.<br />
godine već se tradicionalno<br />
održava u mjesecu<br />
rujnu.<br />
MEĐUNARODNI FESTIVAL<br />
ČIPKE, rujan, Lepoglava<br />
Međunarodni festival Čipke u<br />
Lepoglavi najveći je takav festival<br />
na prostoru Europe. Ovdje možete<br />
doživjeti i vidjeti pravo umijeće<br />
lepoglavskih, ali i čipkarica iz ostalih<br />
dijelova Hrvatske i svijeta.<br />
DANI VRGANJA I CRNOG<br />
TARTUFA , rujan, Paka<br />
AQUAFEST, lipanj, Dani vrganja i crnog tartufa u Paki nude razne<br />
Varaždinske<br />
aktivnosti od edukacije do rekreacije, uz<br />
Toplice<br />
uživanje u prirodi, branje gljiva, te lova na crni<br />
Manifestacija kojom<br />
tartuf.<br />
najvećim i najstarijim<br />
toplicama u Hrvatskoj<br />
oživljavaju svoju bogatu i slavnu prošlost. Baš kao prije 2.000 godina,<br />
kada su nosile ime Aquae Iasae i bile rimsko naselje, na topličkim ulicama<br />
možete susresti Rimljane, hrabre legionare, neustrašive gladijatore, lijepe<br />
nimfe, vile i druga mitološka bića. Posebno su atraktivne borbe gladijatora,<br />
dok najmlađi mogu uživati u raznim radionicama, od gladijatorske<br />
škole do izrade antičkih vjenčića i lutaka.<br />
VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI, rujan - listopad,<br />
Varaždin<br />
Hrvatska prijestolnica baroka – grad Varaždin, već je 53 godine<br />
odredište brojnih ljubitelja klasične glazbe. Krajem rujna ovdje se<br />
održava jedan od najeminentnijih festivala barokne glazbe u svijetu<br />
- Varaždinske barokne večeri.<br />
ŠPANCIRFEST, FESTIVAL ULIČNIH ŠETAČA,<br />
kolovoz - rujan, Varaždin<br />
Najveći i najomiljeniji ulični festival u Hrvatskoj održava se krajem<br />
kolovoza u prekrasnoj varaždinskoj povijesnoj jezgri, a nudi ponešto<br />
za svakoga – od vrhunskih koncerata, odličnih kazališnih komedija,<br />
probranih uličnih performera<br />
do radova kreativaca<br />
i umjetnika, sadržaja za<br />
najmlađe i brojnih eno i<br />
gastro delicija. Najveću<br />
živost i raznolikost na ulice i<br />
trgove donose ulični umjetnici.<br />
Svaki kutak njima je<br />
pozornica i u trenu ćete se<br />
naći usred performansa.<br />
ADVENT U VARAŽDINU, prosinac –<br />
siječanj, Varaždin<br />
Advent u Varaždinu, romantičan, intiman,<br />
prepun blagdanskih mirisa, okusa i bajkovitog<br />
ugođaja povijesne gradske jezgre. Bogati<br />
glazbeni, kulturni i zabavni program, raskošna<br />
i inovativna gastro ponuda te brojni sadržaji za<br />
sve uzraste i ukuse blagdansko razdoblje čine<br />
još veselijim i zanimljivijim, a Varaždin još<br />
blještavijim.<br />
ADVENT NA SJEVERU ZAGORJA,<br />
prosinac<br />
Advent u Zelendvoru, Advent u Vinici i<br />
Advent u Cestici tri su najveće manifestacije u<br />
sklopu Adventa na sjeveru Zagorja s bogatom<br />
eno-gastro ponudom, adventskim delicijama,<br />
izlagačima, brojnim izvođačima, kućom Djeda<br />
Mraza i adventskim vinskim gradom u Cestici.<br />
22 23
JEDINSTVENI POSJETITELJSKI CENTAR<br />
OD EURUPCIJE<br />
VULKANA DO<br />
ZMAJA<br />
U Posjetiteljskom centru u povijesnoj Županijskoj palači u<br />
Varaždinu niz vizualnih efekata, hologrami, interaktivna<br />
karta i igrice…<br />
Palača Varaždinske županije<br />
jedna je od najstarijih i najljepših<br />
građevina smještenih<br />
u samom središtu Varaždina,<br />
a u podrumu tog jedinstvenog<br />
zdanja danas se nalazi jednako jedinstveni<br />
Posjetiteljski centar.<br />
Dobrodošlicu će vam uputiti prvi nasljedni<br />
varaždinski župan Toma II. Erdödy<br />
osobno, koji je na čelu najstarije hrvatske<br />
županije bio početkom 17. stoljeća. Potom<br />
možete vidjeti kako je eruptirao vulkan<br />
Gaveznica koji je na području Varaždinske<br />
županije bio aktivan prije 22 milijuna<br />
godina, a zatim zaviriti u špilju Vindija<br />
i promatrati kako su u lov kretali neandertalci.<br />
Iz prošlosti ćete se brzo vratiti u<br />
sadašnjost i moći pogledati kako danas<br />
izgledaju dvorci, utvrde i kurije diljem<br />
Varaždinske županije, ali i niz drugih<br />
prirodnih i kulturnih znamenitosti koje<br />
valja posjetiti. I ne samo to: kroz „prozor“<br />
možete zaviriti i u susjednu Mađarsku<br />
te uživo vidjeti što se događa u posjetiteljskom<br />
centru smještenom u gradiću<br />
Czurgo, a potom brzo krenuti u potragu<br />
za pet lokacija kako biste, ispred stvarne<br />
pozadine, odigrali pet atraktivnih igrica.<br />
U Centru za posjetitelje Varaždinske<br />
županije naglasak je na vizualnim<br />
efektima koji posjetiteljima omogućavaju<br />
puno doživljaja, i to zahvaljujući<br />
hologramima, posebnim projektorima<br />
i drugoj modernoj tehnologiji. Sve to je<br />
rezultat suradnje Varaždinske županije<br />
i županijske Turističke zajednice s partnerima<br />
iz Mađarske, Gradom Csurgóm<br />
i Sveučilištem Pannonia - Nagykanisza<br />
kampus. Zajedno s njima uspješno je realiziran<br />
EU projekt pod nazivom „Active<br />
Tourism meets Advanced Technology in<br />
Cross-Border Area – AT@AT.CB“.<br />
Cilj je ostvaren: u Posjetiteljskom centru<br />
se na atraktivan i drugačiji način prezentira<br />
kulturna i povijesna baština manje<br />
poznatih ruralnih dijelova Varaždinske<br />
županije.<br />
- Naš Centar u Županijskoj palači podijeljen<br />
je na nekoliko različitih tematskih<br />
JESTE LI ZNALI?<br />
<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> je najstarija hrvatska <strong>županija</strong>.<br />
Spominje se već 20. kolovoza 1181. godine u jednoj Povelji hrvatsko-ugarskog kralja<br />
Bele III.<br />
Varaždin je bio glavni grad Hrvatske od 1767. do 1776. godine<br />
Županijska palača, reprezentativna barokna palača, smještena je na<br />
Franjevačkom trgu u samom centru Varaždina.<br />
Spomenik je 0. kategorije - carica Marija Terezija dala ju je izgraditi upravo za potrebe<br />
Županije. Izgradnja je završena 1772. godine.<br />
cjelina, od primjerice, postanka<br />
svijeta i Velikog praska, vulkana<br />
i špilja, neandertalaca, preko<br />
dolaska Rimljana, Avara, Huna i<br />
Hrvata, pa do mitoloških likova.<br />
Važno nam je da posjetitelje<br />
potaknemo da sami putuju kroz<br />
našu Županiju i istražuju sve<br />
njezine ljepote. Tu je interaktivna<br />
ploča koja kroz zvuk, sliku, karte,<br />
mape i video dodatno naglašava<br />
promociju ruralnih područja<br />
naše Županije. Mogu se odigrati<br />
interaktivne igre i kviz znanja<br />
– kaže direktor Turističke zajednice<br />
Varaždinske županije Goran<br />
Mališ.<br />
Varaždinski i mađarski centri<br />
su virtualno umreženi, povezani<br />
„prozorom“ zahvaljujući kojem<br />
se posjetitelji u oba centra mogu<br />
vidjeti. Mađarski partneri su u<br />
sklopu projekta razvili mobilnu<br />
aplikaciju koja, uz same turističke<br />
informacije, sadrži i pet igrica.<br />
– Igrice su izrađene na temelju 3D<br />
modela, a temelje se na tzv. proširenoj<br />
stvarnosti. Turistima je<br />
omogućeno da prilikom obilaska<br />
pet lokacija, od Andrijine kule u<br />
Knegincu preko Grebengrada,<br />
utvrđenog grada Bele i crkve sv.<br />
Martina u Varaždinskim Toplicama,<br />
pa do Prangera – stupa<br />
srama u Vinici, ispred stvarne<br />
pozadine igraju igrice – otkriva<br />
Mališ.<br />
Sam obilazak Posjetiteljskog<br />
centra na Franjevačkom trgu<br />
u Varaždinu organiziran je u<br />
vođenim grupama turistima, a<br />
zainteresirani se prijaviti mogu u<br />
Turističku zajednicu Varaždinske<br />
županije.<br />
24 25
ADRENALINSKA AVANTURA NA RAVNOJ GORI<br />
PARAGLIDING I ALPINISTIČKO<br />
PENJANJE<br />
Najsjevernija planina Hrvatskog zagorja je Ravna<br />
gora, visoka 686 metara. Nalazi se u gornjem<br />
porječju rijeke Bednje i smatra se posljednjim<br />
ogrankom Alpa. Ne samo da je omiljeno izletište<br />
mladih i starih, nego je i nezaobilazno odredište<br />
za sve rekreativce i profesionalce željne adrenalinske avanture.<br />
Na Ravnoj gori nalazi se jedan od najpopularnijih terena za<br />
paragliding: prekrasni pejzaži i uređeno sletište u Cvetlinu<br />
čine ga najatraktivnijom lokacijom za slobodno jedrenje u<br />
Hrvatskoj. Ovdje se redovno održavaju državna i europska<br />
natjecanja u tom sportu.<br />
Dva su starta za paraglidere: sjeverni start okrenut je prema<br />
Višnjici i njime upravlja Klub “Kolibri”, a južni start okrenut<br />
je prema Trakošćanu i njime upravlja Klub padobranskog<br />
letenja “Let” iz Ivanca.<br />
Za sve one koji žele adrenalinski doživljaj iz zraka, Klub “Let”<br />
organizira i tandem letenje, odnosno letenje u dvoje. Iskusni<br />
paraglider upravlja paragliderom, a putnik se nalazi ispod<br />
pilota. Tandem paraglider je veće površine kako bi mogao<br />
ponijeti dvije osobe.<br />
No, to je samo dio onoga što možete doživjeti na Ravnoj gori.<br />
Možete se odlučiti za planinarenje, ali i za alpinističko penjanje<br />
po stijenama Velike pećine. Atraktivne stijene redaju se jedna<br />
iza druge u šest redova i uzdižu na visinu od stotinjak metara.<br />
A želite li stajati čvrsto na zemlji i samo uživati, tada je idealan<br />
izbor vidikovac na Ravnoj gori. S njega se pruža prekrasan<br />
pogled na dvorac Trakošćan prema kojem vas vode pješačke<br />
staze. Na putu do dvorca šarmirat će vas mala bednjanska<br />
dvorišta, pokoje raspelo i ranobarokna kapelica.<br />
---------------<br />
KLUB PADOBRANSKOG JEDRENJA “LET”<br />
LANČIĆ 29, 42240 IVANEC<br />
MOB. +385 (0)91 234 2340<br />
INFO@LET.HR<br />
---------------<br />
KLUB SLOBODNOG LETENJA “KOLIBRI”<br />
CVETLIN 148, 42254 TRAKOŠĆAN<br />
MOB. +385 (0)98 170 3349<br />
KOLIBRI@BEDNJA.HR<br />
WWW.FACEBOOK.COM/KSLKOLIBRI<br />
---------------<br />
PARAGLIDING I NA IVANČICI<br />
I Ivančica, najviša planina sjevera Hrvatske, popularno<br />
je i često birano odredište planinara i rekreativaca. Na<br />
samom vrhu, na visini od 1060 metara, uz planinarski dom,<br />
dva vidikovca sa zadivljujućim pogledom prema Ivancu,<br />
Varaždinu i Međimurju, uređeno je i uzletište za paragliding.<br />
Usmjereno je na sjeveroistok-istok i vjetrovi tih smjerova<br />
su pogodni za letenje. Sletišta se nalaze u selu Prigorec ili u<br />
Ivancu. Za adrenalinski doživljaj na Ivančici javiti se možete<br />
Klubu padobranskog jedrenja “Let” sa sjedištem u Ivancu.<br />
ADRENALINSKI PARKOVI<br />
ADRENALINSKI PARK VRUČINA<br />
Za željne boravka u nedirnutoj prirodi uz adrenalinsku<br />
zabavu, pravo je odredište Adrenalinski park “Vručina”.<br />
Nalazi se u Vinogradima Ludbreškima kod Ludbrega, a vode<br />
ga supružnici Bojan i Aleksandra Vručina, koji čine sve da<br />
gostima bude što ugodnije.<br />
U Adrenalinskom parku zaigrajte paintball Pro za odrasle i<br />
Shotgun za djecu 8+, vozite Berg go kart utrke, okušajte se<br />
u streličarstvu ili – bacanju sjekira. Tamo možete odigrati<br />
i zabavni ljudski stolni nogomet, križić-kružić, skakati u<br />
vrećama, potezati uže ili uživati uz odbojku, mali nogomet,<br />
košarku, stolni tenis, dječje igralište i badminton.<br />
ADRENALINSKI PARK VRUČINA<br />
VINOGRADI LUDBREŠKI, PUHLAKI BB,<br />
42230 LUDBREG<br />
KONTAKT: MOB. +385 (0)98 876 562<br />
E-MAIL: ADRENALINSKIPARKVRUCINA@GMAIL.COM<br />
---------------------<br />
ZIPLINE ZEKO<br />
Izletište Zeko smješteno je u Dubravi Križovljanskoj, na samoj<br />
granici sa Slovenijom. Lokacija je idealna za obilazak brojnih<br />
vinskih klijeti i staza, vinotočja, vidikovaca, OPG-ova, kao<br />
i rijeke Drave. Obitelj Mihin rado će vas ugostiti na svojem<br />
izletištu na kojem se ne nalazi samo ugostiteljski objekt i dječje<br />
igralište, nego i adrenalinski park pogodan za cijelu obitelj.<br />
U ponudi je zipline kojim se možete spušati s brda niz čelične<br />
sajle uz pomoć slobodno pokretne koloture i mehanizma za<br />
kočenje, pri čemu ste osigurani pojasom, a nosite kacigu i<br />
rukavice.<br />
IZLETIŠTE ZEKO<br />
VINOGRADSKA 4, DUBRAVA KRIŽOVLJANSKA<br />
42208 CESTICA<br />
KOTAKT: MOB. +385 (0)95 908 2235<br />
E-MAIL: MLADENMHN@GMAIL.COM<br />
26 27
IVANČICA<br />
LIJEPA I<br />
TAJANSTVENA<br />
IVANČICA<br />
POINTERS PRODUKCIJA<br />
S CILJEM OČUVANJA VRIJEDNOSTI I<br />
POSEBNOSTI IVANČICE, STRAHINJČICE,<br />
MACELJSKE I RAVNE GORE,<br />
POKRENUTA JE INICIJATIVA DA<br />
SE TO PODRUČJE DODATNO<br />
ZAŠTITI KAO PARK PRIRODE<br />
Na Ivančici i susjednim gorama raste najveća europska orhideja, sva tri hrvatska ljiljana, a<br />
jedno je od rijetkih hrvatskih staništa alpskog jaglaca<br />
Vilinska staza jedan je od<br />
niza planinarskih puteva<br />
koji će vas dovesti na<br />
vrh lijepe i tajanstvene<br />
Ivančice, najviše planine<br />
sjevera Hrvatske. Na najvišem vrhu<br />
na 1.060 metara, koji se nalazi u<br />
Varaždinskoj županiji, uživati možete<br />
u prekrasnom pogledu koji se pruža sve<br />
do Varaždina i Međimurja.<br />
No, to je samo dio bogatstva kojima<br />
Ivančica obiluje zajedno s obližnjim<br />
gorama, Strahinjčicom,<br />
Maceljskom i Ravnom gorom.<br />
Tamo raste čak 40 vrsta<br />
orhideja, među kojima<br />
je najveća europska<br />
orhideja - jadranska<br />
kozonoška. Stanište<br />
ovih predivnih,<br />
rijetkih i strogo<br />
z a š t i ć e n i h<br />
biljaka su i<br />
suhi brdski<br />
travnjaci, koji<br />
su posebno značajni<br />
po velikoj<br />
bioraznolikosti:<br />
na samo jednom<br />
k v a d r a t n o m<br />
metru možemo<br />
nabrojati i do 80 različitih biljnih i<br />
životinjskih vrsta!<br />
Nažalost, baš poput divljih orhideja,<br />
mnoge od tih vrsta su ugrožene. Među<br />
njima su hrvatski klinčić, endemska<br />
vrsta, kao i velika sasa s posebno lijepim<br />
velikim cvjetovima. Na području predloženog<br />
budućeg parka prirode rastu i<br />
sva tri hrvatska samonikla ljiljana,<br />
kranjski ljiljan, zlatan i lukovičavi ljiljan,<br />
a tu je i jedno od rijetkih staništa<br />
alpskog jaglaca.<br />
Otkrivene su i nove životinjske vrste za<br />
faunu Hrvatske, među kojima su dugorepi<br />
ljuskokrili konjic, kao i primjerci<br />
transilvanijskog monaškog skakavca,<br />
za kojeg se smatralo da je izumro.<br />
I nisu to jedine posebnosti. Ako ste<br />
mislili da špiljske bisere, stalaktite,<br />
stalagmite ili kaskade možete vidjeti<br />
samo na jugu, u tipičnom krškom<br />
području, prevarili ste se, jer ih<br />
vidjeti možete i na sjeveru<br />
Hrvatske. Samo na Ravnoj<br />
gori nalazi se više od 60<br />
špilja, jama i drugih<br />
speleoloških objekata!<br />
Na području Ivančice,<br />
Strahinjčice,<br />
Maceljske i Ravne<br />
gore spajaju se čak<br />
tri geotektonska<br />
područja, Alpik,<br />
Dinarik i Panonik.<br />
Na linijama ovih<br />
spajanja u prošlosti<br />
su eruptirali<br />
brojni vulkani, a<br />
dokaz ove nekad<br />
burne prošlosti je i<br />
Gaveznica – Kameni vrh kod Lepoglave,<br />
danas najbolje sačuvani fosilni vulkan<br />
u Hrvatskoj. Ovaj geološki spomenik<br />
prirode je i jedino nalazište poludragog<br />
kamena ahata.<br />
Nisu to jedine posebnosti: u okviru<br />
budućeg parka nalazi se i veliki broj<br />
zaštićenih područja i područja ekološke<br />
mreže Natura 2000, što pokazuje da su<br />
prirodne vrijednosti već prepoznate u<br />
našim, ali i u europskim okvirima.<br />
S ciljem da se očuvaju vrijednosti<br />
i posebnosti Ivančice i susjednih<br />
gora, pokrenuta je inicijativa da se to<br />
područje dodatno zaštiti kategorijom<br />
parka prirode. „Zagorske gore“ će biti<br />
13. park prirode u Hrvatskoj, a njegovo<br />
proglašenje očekuje se 2025. godine.<br />
28 29
AKTIVAN ODMOR<br />
ŽUPANIJOM NA DVA KOTAČA:<br />
https://bike-routes-vzz.com/biciklisticke-rute/<br />
mobilna aplikacija Varazdin Bike Routes<br />
www.turizam-vzz.hr<br />
DRAVSKA BICIKLISTIČKA STAZA:<br />
www.dravabike.si<br />
ŽUPANIJOM NA DVA KOTAČA<br />
Bogatstvo prirodnih i kulturnih atrakcija Varaždinske<br />
županije, razvijenost cikloturističke mreže,<br />
ali i blizina važnih međunarodnih ruta čine<br />
Varaždinsku županiju idealnom destinacijom za<br />
biciklizam. Svemu doprinose i standardi kvalitete<br />
cikloturističke ponude kao i mogućnost besplatnog prijevoza<br />
bicikla vlakom. U kojem god smjeru iz Varaždina krenuli,<br />
u radijusu od stotinjak kilometara očekuju vas netaknuta<br />
priroda, izvorska voda, desetak dvoraca, muzeji, zbirke, crkve<br />
i sakralna baština, vrijedna arheološka nalazišta, vinogorja,<br />
lovna gospodarstava, tradicijski obrti… Varaždin s okruženjem<br />
pozornica je međunarodnih festivala, brojnih događanja i<br />
manifestacija, kraj legendi i priča, ali prije svega mjesto gostoljubivih<br />
domaćina. A možda je najbolji način za otkrivanje i<br />
istinsko uživanje u istom – bicikl.<br />
BICIKLISTIČKE RUTE<br />
TOPIARY PARK U SRAČINCU<br />
Zelene skulpture<br />
Čak 400-tinjak zelenih skulptura dočekat<br />
će vas u Topiary parku u Sračincu, prvom<br />
takvom tematskom topiary parku u Hrvatskoj i<br />
drugom u Europi. Na površini od gotovo 7200<br />
četvornih metara otkrijte 30-ak zasebnih<br />
priča: jezero s labudovima, patkama i žabama,<br />
zatim motore i skutere, kraj njih seosko imanje<br />
s domaćim životinjama… U parku vas očekuju<br />
i anđeli, Sveta obitelj, ptice, divlje životinje,<br />
japanski prikazi vrta i druge nevjerojatne<br />
zelene skulpture. Ovo čarobno mjesto djelo<br />
je Vladimira Flegara, koji je gotovo 30 godina<br />
posvetio oblikovanju topiaryja.<br />
Na području Varaždinske županije formirane su četiri cestovne<br />
i jedna djelomično “offroad” biciklistička ruta. Ruta koja je<br />
djelomično offroad nosi oznaku RO2, a ostale idu u smjerovima<br />
Varaždin – Dubrava Križovljanska, RO1, i Varaždin – Mali<br />
Bukovec, RO3.<br />
Ruta “Od dvorca do dvorca” vodi vas od varaždinskog Starog<br />
grada do dvorca Trakošćan, otkrivajući pritom brojne županijske<br />
atribute, dok Toplička ruta vodi u Varaždinske Toplice, grad<br />
s najstarijim termalnim toplicama u Hrvatskoj i arheološkim<br />
iskopinama rimskog termalnog kupališta.<br />
U gradu Varaždinu sa zapadne strane kroz Sloveniju (grad<br />
Maribor) prolazi biciklistička ruta EuroVelo 9, a s istočne<br />
strane ruta EuroVelo 13 koja se uz slovensko-mađarsku granicu<br />
spušta kroz Međimursku županiju te u neposrednoj blizini<br />
Općine Mali Bukovec nastavlja dalje prema gradu Koprivnici.<br />
BICIKLOM UZ DRAVU –<br />
Dravska biciklistička staza<br />
Biciklistička staza uz rijeku Dravu prolazi kroz četiri države<br />
i u cijelosti je duga približno 710 km.<br />
Staza počinje u neposrednoj blizini izvora rijeke Drave na<br />
Toblaškom polju (Toblach) u Italiji – 10 km, u dužini od 290<br />
km nastavlja se u austrijskoj Koruškoj (Kärnten), prolazi<br />
Slovenijom u dužini od 145 km, a hrvatska dionica (još nije<br />
u cijelosti uređena i označena) od 265 km završava u Osijeku.<br />
Primjerena je za treking, brdske i električne bicikle, a većinom<br />
vodi uz obale Drave.<br />
Upravo u varaždinskom dijelu staze Drava otkriva najviše<br />
svojih prirodnih atraktivnosti.<br />
Uz prirodne ljepote staza nudi mnoge zanimljivosti i mogućnosti<br />
za razgled znamenitosti.<br />
TOPIARY PARK<br />
Ulica Vilka Novaka, 42209 Sračinec<br />
Kontakt: mob. 091 948 3670<br />
e-mail: parktopiary@gmail.com<br />
AGENCIJA SJEVER AGENCIJA SJEVER<br />
PREPUSTI SE RIJECI<br />
Zovu je Europska Amazona, slatkovodni<br />
biser Europe, zlatonosna rijeka – a sve<br />
je to rijeka Drava! U jednom trenutku<br />
opušta, a već u drugom poziva na novu<br />
adrenalinsku avanturu. I kad pomislimo<br />
da ne može ugodnije iznenaditi, ona<br />
očara.<br />
Za one kojima jedna avantura nije<br />
dovoljna, nudi više njih: rafting + SUP<br />
daska + Jeep Off Road.<br />
Da biste sve to doživjeli, treba vam svega<br />
15-ak minuta od šarmantne urbane jezgre<br />
Varaždina, gdje ćete otkriti drugačiju<br />
ljepotu, očuvanu, ali neukroćenu.<br />
DRAVA RAFTING SAFARI<br />
Na Dravi možete uživati u raftingu,<br />
dnevnom, ali i onom noćnom koji otvara<br />
potpuno nove mogućnosti uživanja u<br />
bogatstvu živog svijeta koji se danju<br />
skriva, a noću vlada.<br />
Prepustite se prirodnoj oazi riječnog<br />
krajolika Europske Amazone. Doživite<br />
riječne rukavce, zavoje i sprudove te<br />
staništa orla štekavca, crne rode, dabra<br />
i ostalih stanovnika zaštićenog dravskog<br />
bio rezervata iz očaravajuće perspektive<br />
rafting safari spusta.<br />
DRAVSKA SUP AVANTURA<br />
Trend koji privlači sve veći broj zaljubljenika<br />
je SUP daska za veslanje, idealan<br />
i jedinstven način boravka u prirodi.<br />
Želite li uistinu pravi doživljaj prepun<br />
AVANTURA NA DRAVI<br />
kadrova netaknute prirode, upustite se u<br />
SUP istraživanje rukavaca i nepoznatih<br />
riječnih jezera ispunjenih kristalno<br />
čistom vodom, koji su često nedostupni<br />
rafting čamcima.<br />
Naravno, sve uz stručno vodstvo.<br />
OFF ROAD<br />
Želite još? Otkrivanje prirodnih ljepota<br />
šljunčanih sprudova uz adrenalinsku<br />
vožnju legendarnim safari jeepom kroz<br />
labirinte šumskih putova starog toka<br />
Drave nikako vas neće ostaviti ravnodušnima<br />
Bili romantičar ili ne, dravski zalazak<br />
sunca, a ranoranioce i izlazak, nikako<br />
ne ostavljaju ravnodušnim.<br />
MORE ADVENTURE J.d.o.o.<br />
IVE VOJNOVIĆA 1, 42000 VARAŽDIN<br />
KONTAKT: 091 405 0000<br />
E-MAIL: OFFICE@MORE-ADVENTURE.VZ<br />
30 31<br />
TZG VARAŽDIN<br />
TZG VARAŽDIN
GAVEZNICA – KAMENI VRH<br />
Fosilni vulkan je posljednji put eruptirao prije dalekih 27 milijuna godina<br />
JEDINI SAČUVANI FOSILNI VULKAN<br />
U HRVATSKOJ<br />
Jedinstveni lokalitet nalazi se kod Lepoglave, a zaštićen je kao geološki spomenik prirode<br />
Jedini sačuvani fosilni vulkan, ali i jedino nalazište<br />
poludragog kamena ahata u Hrvatskoj nalaze se u Varaždinskoj<br />
županiji, na lokaciji „Gaveznica – Kameni vrh“<br />
kod Lepoglave. Ovaj jedinstveni lokalitet smješten je na<br />
sjevernim obroncima Ivanščice, a područje je zakonski<br />
zaštićeno 1998. godine kao šesti geološki<br />
spomenik prirode u Hrvatskoj.<br />
Riječ je o znanstvenoj, obrazovnoj i turističkoj<br />
znamenitosti koju se itekako isplati<br />
posjetiti i upoznati. Nekadašnji brežuljak<br />
Kameni vrh kod Lepoglave visok 373 metra<br />
danas je ogromna rupa nekadašnjeg<br />
kamenoloma Gaveznica, koja izgledom<br />
podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana<br />
koji se ovdje nalazio. Procjenjuje se da je<br />
ovaj danas fosilni vulkan bio aktivan prije<br />
dalekih 27 milijuna godina, nakon čega su<br />
ga stoljećima ispirala razna mora koja su<br />
nastajala i nestajala u geološkoj povijesti<br />
Ahat, poludragi kamen, u Hrvatskoj se može<br />
pronaći jedino kod Lepoglave<br />
ovog dijela planeta Zemlje.<br />
To područje je ujedno nalazište poludragog kamenja – Lepoglavskog<br />
ahata. Ahati su nastali u šupljinama i pukotinama andezita,<br />
vulkanske stijene nastale na ovom području prije oko 20 milijuna<br />
godina. Za nastanak ahata potrebno je čak 1.000 godina taloženja,<br />
i to sloja po sloja minerala kvarca iz<br />
mineralnih otopina u šupljinama stijene.<br />
Gaveznica – Kameni vrh je ujedno i arheološko<br />
nalazište koje je 1936. godine obišao<br />
i opisao Stjepan Vuković. Na samom vrhu<br />
nekadašnjeg brda pronađeni su ostaci pretpovijesnog<br />
naselja kasnobrončanog doba.<br />
Da bi ovu prirodnu vrijednost dodatno promovirali,<br />
ali i zaštitili, pokrenut je projekt<br />
izgradnje i uređenja Posjetiteljskog centra<br />
Gaveznica.<br />
- Korištenjem najnovijih tehologija za<br />
prikaz i interpretaciju ovog jedinstvenog<br />
geolokaliteta, kao i bogatom zbirkom<br />
Jedini sačuvani<br />
fosilni vulkan, ali<br />
i jedino nalazište<br />
poludragog<br />
kamena ahata u<br />
Hrvatskoj<br />
minerala i fosila pridonijet će se popularizaciji i prezentaciji<br />
georaznolikosti i prirodnih vrijednosti Varaždinske županije.<br />
Primjer Gaveznice i posjetiteljskog centra pokazuje nam da<br />
zaštitu prirode i zaštićena područja ne treba promatrati samo<br />
kroz ograničenja u korištenju nekog područja, već ta područja<br />
mogu biti i prilike za razvoj, a sasvim je sigurno da je očuvana<br />
priroda dodana vrijednost svakome području – istaknula je<br />
Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske<br />
županije.<br />
GOMILA IZ<br />
6. STOLJEĆA PRIJE<br />
KRISTA<br />
Arheološko nalazište Gomila, koje se nalazi na<br />
području Jalžabeta u Varaždinskoj županiji,<br />
jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne<br />
grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi.<br />
Riječ je o jednom od najbolje očuvanih monumentalnih<br />
krajolika starijega željeznog doba koje datira iz<br />
šestog stoljeća prije nove ere. Krajolikom dominira najveća<br />
i najbolje očuvana dosad istražena vladarska grobnica<br />
istočnohalštatske kulture. Prostire se na površini 65 puta<br />
osam metara.<br />
Tamo su pronađeni luksuzni nalazi, rijetki predmeti od<br />
zlata i jantara, primjerci vrhunskog umjetničkog obrta iz tog<br />
vremena. Fascinantni nalazi govore o iznimnom utjecaju,<br />
moći i bogatstvu vladajućeg sloja istočnohalštatske kulture<br />
sredinom 6. stoljeća prije Krista. Zanimljivo da je jalžabetski<br />
kralj zapravo zadnji u nizu vladara koji su ovdje vladali, jer<br />
nakon toga dolazi do kraha i njihova civilizacija<br />
potpuno nestaje.<br />
Uz kraljevsku grobnicu Filipa II.<br />
Makedonskog u Vergini (otvorena<br />
za posjetitelje 1993.), Százhalombattu<br />
u Mađarskoj (1996.)<br />
i Hochdorf u Njemačkoj (1991.),<br />
Gomila se svrstava među iznimno<br />
rijetke arheološke parkove toga tipa<br />
u Europi.<br />
Zahvaljujući<br />
Varaždinskoj<br />
županiji, vrijedan lokalitet bit<br />
će očuvan i prezentiran javnosti.<br />
Kreće se u rekonstrukciju drevne<br />
grobnice, čija će unutrašnjost biti<br />
pretvorena u izložbeni prostor,<br />
potom se planira izgraditi Centar<br />
za posjetitelje, kao i replika<br />
prapovijesnog naselja iz toga doba.<br />
32 33<br />
POINTERS PRODUKCIJA<br />
Grobnica jalžabetskoga kralja<br />
pandan kraljevskoj grobnici Filipa II.<br />
Makedonskog u Vergini
VINDIJA<br />
ŠPILJA JE DRAGULJ ZA<br />
SVJETSKU ZNANOST: U<br />
NJOJ SU I „VREMENSKE<br />
KAPSULE“ KOJE<br />
ČUVAJU ZAPISE<br />
DALEKE PROŠLOSTI<br />
NAJSTARIJI ZAŠTIĆENI I NAJVEĆI ARBORETUM U HRVATSKOJ<br />
ROMANTIČAN<br />
ARBORETUM<br />
OPEKA<br />
Špilja Vindija svjetski je poznati<br />
lokalitet, pravi dragulj za<br />
nacionalnu i svjetsku znanost.<br />
Smještena je u klancu Velika<br />
Sutinska, dva kilometra od<br />
Donje Voće i 22 kilometra od Varaždina.<br />
Kao svoje sklonište koristile su<br />
ju posljednje skupine neandertalaca u<br />
Europi, 40-ak tisuća godina prije Krista,<br />
pa sve do 9. stoljeća nove ere.<br />
Da je danas jedno od najvažnijih nalazišta<br />
neandertalaca u svijetu, dovoljno<br />
govori podatak da je analizom kostiju<br />
nađenih na toj lokaciji otkriveno da<br />
mi, moderni Europljani imamo i gene<br />
neandertalaca. Švedski antropolog i<br />
genetičar Svante Pääbo je 2022. godine<br />
dobio Nobelovu nagradu za otkriće da<br />
današnji Europljanin ima jedan do dva<br />
posto gena neandertalca. Veliki dio<br />
otkrića zasniva se upravo na uzorcima<br />
15 neandertalaca iz špilje Vindija, ističe<br />
se u knjizi „Ivanščica – Strahinjščica –<br />
Maceljska gora – Ravna gora“ urednika<br />
Romana Ozimeca.<br />
U špilji je doista pronađeno pravo arheološko<br />
blago. Fosilni ostaci ljudi i brojnih<br />
životinja, zajedno s više tisuća kamenih<br />
i koštanih rukotvorina određuju Vindiju<br />
kao jedno od najznačajnijih paleolitičkih<br />
nalazišta, lokacija je to zahvaljujući<br />
kojoj se otkrivaju važne tajne evolucije<br />
MALA ŠPILJA<br />
SVJETSKOG ZNAČAJA<br />
Kao svoje sklonište koristile su je posljednje skupine neandertalaca u Europi, 40-ak tisuća<br />
godina prije Krista<br />
SELFIE S NEANDERTALCEM<br />
od neandertalaca prema suvremenom<br />
čovjeku.<br />
Vindija je zaštićena još daleke 1964.<br />
godine, a danas je paleontološki<br />
spomenik prirode i kulturno dobro<br />
Republike Hrvatske. Nalazi se na 275<br />
metara nadmorske visine, ima oblik<br />
izdužene dvorane dugačke 50-ak<br />
metara, široka je oko 30 metara, a visoka<br />
desetak metara. U literaturi se prvi put<br />
spominje u raspravi Ivana Kukuljevića<br />
Sakcinskog (1873.) koji njezino ime<br />
izvodi od rimskog naziva Vinundria, kao<br />
i u bilješkama Dragutina Gorjanovića<br />
Krambergera (1904.). Stjepan Vuković je<br />
prvi 1928. godine pronašao rukotvorine i<br />
Ispred špilje Vindije u lipnju se zadnjih osam godina održava kulturno-edukativna<br />
manifestacija „Spilja Vindija – naša prošlost i budućnost“. Jedinstvena je u svijetu: članovi<br />
KUD-a Voća uprizoruju život neandertalaca, izloženi su umjetnički radovi i informativni<br />
panoi, nude se suveniri, a posjetitelji mogu kušati spiljske koktele, pećinske kolačiće,<br />
loviti neandertalce za jedinstvene selfieje. Autor i organizator manifestacije je KUD Voća,<br />
a pod pokroviteljstvom Općine Donja Voća i TZP-a Sjever Zagorja.<br />
ostatke životinja te započeo istraživanja.<br />
Opsežna istraživanja i iskopavanja od<br />
1974. do 1986. godine proveo je pak<br />
Mirko Malez, voditelj Zavoda za paleontologiju<br />
i geologiju kvartara HAZU-a.<br />
U znanstvenom smislu, preostali unutrašnji<br />
profili Vindije najvažniji su dio<br />
nalazišta. Oni predstavljaju „vremenske<br />
kapsule“ koje čuvaju zapise daleke prošlosti<br />
te špilju čine atraktivnom za posjete<br />
znanstvenika i ciljana istraživanja,<br />
nekim novim, nedestruktivnim metodama.<br />
Zato je važno očuvati neiskopane<br />
sedimente nalazišta za nove metode<br />
istraživanja budućih generacija arheologa.<br />
<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> već provodi<br />
aktivnosti na zaštiti i prezentaciji ovog<br />
lokaliteta. Izrađena je projektno-tehnička<br />
dokumentacija za dodatnu zaštitu<br />
ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti<br />
špilje, a započele su i aktivnosti na planiranju<br />
budućeg multidisciplinarnog<br />
interpretacijskog centra u Donjoj Voći,<br />
u kojem će se široj javnosti prezentirati<br />
prirodne i kulturne vrijednosti ovog<br />
važnog lokaliteta.<br />
TIMON TERZIĆ<br />
Grof Bombelles je sredinom 19. stoljeća nabavljao različito drveće i grmlje, od Japana do<br />
Sjeverne Amerike, pa je perivoj oko svojega dvorca pretvorio u pravi arboretum<br />
Arboretum Opeka u Vinici<br />
najstariji je zaštićeni i najveći<br />
arboretum u Hrvatskoj, a<br />
ujedno i prvi zaštićeni spomenik<br />
parkovne arhitekture u<br />
našoj zemlji. Ljepota i posebnost perivoja,<br />
koji okružuje istoimeni dvorac, bili su presudni<br />
da se još davne 1947. donese odluka o<br />
njegovoj zaštiti, što je utrlo put da se kasnije<br />
pod zaštitu stave i drugi lokaliteti velike<br />
prirodne vrijednosti.<br />
Ovaj jedinstveni primjer parkovne arhitekture<br />
i njegova „priča“ iznova privlače<br />
ne samo ljubitelje prirode i nepopravljive<br />
romantičare, nego i sve koji žele doživjeti<br />
čaroliju kojom ovaj arboretum zrači.<br />
A zanimljivo je da njegovo oblikovanje<br />
uopće nije počelo s namjerom da postane<br />
arboretum. Za sve je „kriv“ grof Marko<br />
Bombelles koji je sredinom 19. stoljeća<br />
postao vlasnik posjeda Opeka, na kojem<br />
su jedno stoljeće ranije Draškovići počeli<br />
graditi dvorac u kojem će stanovati. Postojeći<br />
prirodni krajolik ih je već tada zasigurno<br />
oduševio, a na prostoru na kojem se nekad<br />
vadila zemlja za izradu opeke (po čemu je<br />
cijeli kompleks dobio ime) uredili su umjetno<br />
jezero s otočićem.<br />
Grof Bombelles se, po svemu sudeći, zaljubio<br />
u dvorac i prirodu koja ga je okruživala, a sa<br />
svojih putovanja donosio je različito drveće i<br />
DANAS U<br />
ARBORETUMU<br />
RASTE ČAK 2.900<br />
POJEDINAČNIH<br />
PRIMJERAKA<br />
RAZLIČITIH VRSTA<br />
DRVEĆA I GRMLJA<br />
grmlje. Egzotične vrste drveća nabavljene su<br />
iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne<br />
Amerike i Europe. Perivoj oko svojega dvorca<br />
tako je pretvorio u pravi arboretum.<br />
I to ne bilo kakav, nego iznimne umjetničke<br />
i velike dendrološke vrijednosti. - Perivoj<br />
je pejzažnih i romantičarskih obilježja, a<br />
jedinstven je po oblikovnim elementima<br />
ostvarenih upotrebom brojnih biljnih vrsta<br />
najrazličitijih formi, varijeteta i kultivara.<br />
Zbog specifičnih mikroklimatskih uvjeta,<br />
ovaj lokalitet je pogodan za razvoj bilja.<br />
U takvim povoljnim uvjetima uspješno<br />
su uzgojene brojne egzotične vrste koje je<br />
grof Bombelles nabavljao iz raznih krajeva<br />
svijeta – otkriva nam Sanja Kopjar, ravnateljica<br />
Javne ustanova Priroda Varaždinske<br />
županije.<br />
Na površini od oko 25 hektara brojne vrste su<br />
se očuvale sve do danas: posljednji popis ili,<br />
stručno rečeno, inventarizacija pokazala je<br />
da se u arboretumu Opeka nalazi čak 2.887<br />
biljnih jedinki razvrstanih u 180 taksonomskih<br />
jedinica, 86 rodova i 44 porodice!<br />
Svjesni vrijednosti i važnosti Arboretuma<br />
Opeka za cijelu Hrvatsku, ali i srednju<br />
Europu, u Varaždinskoj županiji pokrenuli<br />
su projekt kojim će ovaj najstariji zaštićeni<br />
hrvatski arboretum biti obnovljen, uređen<br />
i revitaliziran. U njemu se planiraju i<br />
razni sadržaji za posjetitelje, od uređenja<br />
parternog vrta, senzornog vrta, poučnih<br />
staza, ukrasnog povrtnjaka, info točke za<br />
posjetitelje, preko digitalne interpretacije<br />
prostora, pa do uvođenja različitih drugih<br />
sadržaja poput igrala u obliku kukaca.<br />
34 35<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER (5)
GASTRONOMIJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />
IZVORNI PROIZVODI<br />
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />
VARAŽDINSKI KLIPIČ<br />
Nije svaki klipić – Varaždinski klipič! Zlatne boje izvana, a iznutra bijel. Hrskav okus koji na nepcima prvotno<br />
ostavlja dojam mekoće, a potom se topi u ustima... To je Varaždinski klipič. I pazite, samo je jedan klipič,<br />
ostalo su peciva ili slanci. Da je Varaždinski klipič doista poseban, jasno je ako znamo da se radi o jedinom<br />
hrvatskom pecivu koje je zaštićeno na razini cijele Europske unije.<br />
VARAŽDINSKO<br />
BUČINO ULJE<br />
Aromatično ulje tamnozelene do<br />
crne boje ima uglađen, suptilan<br />
okus i jasno prepoznatljiv miris<br />
prženih bučinih sjemenki.<br />
Jedinstvenost i kvalitetu jamči<br />
europska zaštićena oznaka<br />
zemljopisnog podrijetla<br />
dobivena 2023. godine.<br />
Najčešće se konzumira kao<br />
dodatak jelima i salatama,<br />
a njegova konzumacija<br />
preporučuje se svaki dan jer<br />
blagotvorno djeluje na ljudsko<br />
zdravlje.<br />
VARAŽDINSKO ZELJE<br />
Nijedno zelje nije ukusno kao<br />
Varaždinsko zelje – listovi su mu<br />
tanki toliko da se kroz njih prozire<br />
dlan, a istovremeno elastični i čvrsti pa<br />
je ta autohtona vrsta zelja sjajna za sarmu.<br />
Okus mu je gorkasto-ljutkast i oštrog je mirisa.<br />
Varaždinsko zelje je Europska komisija 2017. zaštitila oznakom<br />
izvornosti na razini Europske unije, čime je postalo brend i<br />
zaštitni znak kvalitete. Proizvodi se isključivo iz sjemena čuvane<br />
sorte i u Varaždinskoj županiji odvija se cjelokupni proces – od<br />
proizvodnje sjemena do finalnog proizvoda. Čuvarica sjemena<br />
Varaždinskog zelja je Marija Cafuk iz Domitrovca.<br />
RECEPT<br />
Sastojci:<br />
1 kg glatkog brašna<br />
6,5 dcl svježeg mlijeka<br />
3 g soli<br />
1 žlica šećera<br />
2,5 dcl ulja<br />
8 dag svježeg kvasa<br />
1 jaje<br />
do 2 g sjemenki kumina<br />
Priprema:<br />
Kvasac stavite dizati sa<br />
svježim mlijekom, malo<br />
brašna i šećera. Brašno<br />
prosijemo, dodamo sol,<br />
ulje i dignuti kvasac pa<br />
s mlijekom zamijesimo<br />
mekano tijesto. Ostaviti<br />
tijesto da se diže. Od<br />
dignutog tijesta oblikujemo<br />
25 hljepčića i opet ih<br />
ostavimo da se dižu na<br />
sobnoj temperaturi kako bi<br />
udvostručili volumen. Svaki<br />
hljepčić se valjkom razvalja<br />
da bude dug najmanje 25<br />
cm.<br />
Tijesto počnite zamatati<br />
tako da klipič sa svake<br />
strane ima četiri nabora.<br />
Ostaviti da se dignu<br />
i potom premazati<br />
žutanjkom i posuti<br />
kuminom. Klipiče staviti<br />
peći u pećnicu prethodno<br />
zagrijanu na 220 do 250<br />
°C. Peći desetak minuta<br />
sve dok vanjska kora<br />
klipiča ne postigne tamnožutu<br />
do zlatnu boju.<br />
ZAGORSKI MLINCI I ZAGORSKI PURAN<br />
Simboli Hrvatskoga zagorja! Zagorski mlinci su jednostavan, a preukusan<br />
pekarski proizvod s prepoznatljivim nagorenim ispupčenjima zaštićen<br />
oznakom zemljopisnog podrijetla. Blago nadignuta površina pravokutnog<br />
oblika od pšeničnog je brašna, vode i soli. Za karakterističan izgled zaslužan<br />
je specifičan način pečenja tijesta na vrućim pločama. Najfiniji su, naravno, sa<br />
Zagorskim puranom, zaštićenim također na razini Europske unije oznakom<br />
zemljopisnog podrijetla. Zagorski puran je slobodno uzgojen na livadama<br />
seoskih gospodarstava, meso je sočno, mekano i vrlo ukusno. Božićni blagdani u<br />
varaždinskom kraju nezamislivi su bez tradicionalne “Purice z mlincima”.<br />
ZAGORSKI ŠTRUKLI<br />
Staro jelo Hrvatskog zagorja,<br />
zaštićeno oznakom zemljopisnog<br />
podrijetla, u čiju se čast<br />
održavaju brojne manifestacije.<br />
Tajna gastronomske ljepote<br />
je u namirnicama (svježi sir,<br />
vrhnje, jaja...) proizvedenima na<br />
lokalnom području, a posebnost<br />
u načinu izrade tijesta, njegovom<br />
ručnom razvlačenju, punjenju i<br />
oblikovanju.<br />
LUDBREŠKI HREN<br />
Ludbreški hren je jedini pravi<br />
hren! Ljut, oštar i osvježavajuć,<br />
izvrsno prija uz kuhano ili<br />
pečeno meso, kao dodatak<br />
salatama, dobro se slaže i s<br />
ribom, a uz sve to je i jako zdrav.<br />
Ovo su odlike Ludbreškog<br />
hrena, koji je 2024. godine<br />
zaštićen na razini Europske<br />
unije. Korijen „Ludbreškog<br />
hrena“ ima značajan sadržaj<br />
ugljikohidrata, vlakana,<br />
minerala i vitamina, a sadrži<br />
veće količine fosfora i vitamina<br />
C u odnosu na druge vrste<br />
hrena. Obitelj Mlakar i njihova<br />
tvrtka Agro Altera najveći je<br />
uzgajivač i proizvođač hrena u<br />
Hrvatskoj, a za svoje proizvode<br />
osvojili su niz nagrada za<br />
kvalitetu.<br />
36 37
GASTRONOMSKI VODIČ<br />
OKUSI VARAŽDINSKOG KRAJA<br />
KAVANA GROFICA MARICA<br />
Trg kralja Tomislava 2,<br />
42000 Varaždin<br />
zeljka.vojvoda@ekos-cakes.hr<br />
+385 98 396 960<br />
---------------<br />
BISTRO ŽMAH<br />
<strong>Varaždinska</strong> 80a, 42208 Babinec<br />
miljenkoborak@gmail.com<br />
+385(0)42 218 462<br />
---------------<br />
VILA TOPLISSA<br />
Vinogradska ulica 20a,<br />
42223 Varaždinske Toplice<br />
info@vila-toplissa.eu<br />
www.vila-toplissa.eu<br />
+385(0)42 601 780<br />
---------------<br />
RESTORAN AUGUST<br />
Augusta Šenoe 12, 42000 Varaždin<br />
restoran.august@gmail.com<br />
+385(0)42 421 474<br />
---------------<br />
RESTORAN BEDEM<br />
Ul. Vladimira Nazora, 42000 Varaždin<br />
bedem.z.a@gmail.com<br />
www.bedem-varazdin.com<br />
+385(0)42 557 545<br />
---------------<br />
RESTORAN ZLATNE GORICE<br />
Banjščina 104, 42204 Gornji Kneginec<br />
zlatne.gorice@gmail.com<br />
www.zlatne-gorice.com<br />
+385(0)42 666 054<br />
---------------<br />
RESTORAN I ZALOGAJNICA ŠANJEK<br />
Ulica Braće Radića 53, 42000 Varaždin<br />
nikica.sanjek@gmail.com<br />
www.sanjek-obrt.hr<br />
+385(0)42 212 718<br />
---------------<br />
RESTORAN VERGLEC<br />
Kranjčevićeva 12, 42000 Varaždin<br />
rezervacije.verglec@gmail.com<br />
www.gastrocom-ugostiteljstvo.com<br />
+385(0)42 211 131<br />
HOTEL TRAKOŠĆAN<br />
Trakošćan 5, 42253 Trakošćan, Bednja<br />
reservations@hotel-trakoscan.hr<br />
www.hotel-trakoscan.hr<br />
+385(0)42 440 800<br />
---------------<br />
HOTEL MINERVA<br />
Trg Svetog Martina 1,<br />
42223 Varaždinske Toplice<br />
ugostiteljstvo@sbvzt.hr<br />
www.minerva.hr<br />
+385(0)42 630 404<br />
---------------<br />
HOTEL VARAŽDIN<br />
Trg kralja Petra Svačića 1a,<br />
42000 Varaždin<br />
info@hotelvarazdin.com<br />
www.hotelvarazdin.com<br />
+385(0)42 290 720<br />
---------------<br />
SEOSKO DOMAĆINSTVO GREŠNA<br />
PILNICA<br />
Klenovnik 154, 42244 Klenovnik<br />
gladovicizdior@gmail.com<br />
+385 98 782 195<br />
---------------<br />
RESTORAN GARESTIN<br />
Zagrebačka ul. 154, 42000 Varaždin<br />
rezervacije@pansion-garestin.com<br />
www.gastrocom-ugostiteljstvo.com<br />
+385(0)42 214 314<br />
---------------<br />
RESTORAN ARABELA<br />
Ludbreška 62, 42230 Globočec<br />
Ludbreški<br />
arabela@vz.t-com.hr<br />
www.arabela-restoran.hr<br />
+385(0)42 818 011<br />
VARAŽDINSKI<br />
MEDENJACI<br />
Mekani ko’ duša, slatki kao<br />
šećer. Najstarija slastica od<br />
meda koja se od davnina<br />
priprema u Varaždinskoj<br />
županiji. Prevladavaju različite<br />
veličine, oblici i nijanse smeđe<br />
boje ovisno o vrsti meda koja se<br />
koristi. Najbolji su kad se rade<br />
od Zagorskog bagremovog<br />
meda, zaštićenog na razini EU<br />
oznakom izvornosti.<br />
VIDOVEČKI GIBANIK<br />
Težačko jelo vidovečkog kraja<br />
čija se kvaliteta krije u domaćim<br />
namirnicama i višestoljetnoj<br />
tradiciji. Poseban okus i<br />
nutritivnu vrijednost daju mu<br />
pravi omjer bijelog i heljdinog<br />
brašna, svježi kravlji sir, griz i<br />
kiselo vrhnje.<br />
KUČANSKI KOŠČIČJAK<br />
Tradicijsko jelo kučanskoga<br />
i zbelavskoga kraja od<br />
bezglutenskog hajdinog brašna,<br />
hajdine kaše, koštica bundeve i<br />
bučinog ulja. U obliku je gibanice<br />
koja se ne savija već se slaže u<br />
redove, a nije svejedno ni kako<br />
se i u čemu peče.<br />
TRNOVEČKA MAKOVNJAČA<br />
Najjednostavniji kolači su najbolji i najfiniji kolači, a upravo su takvi<br />
tradicijski kolači Varaždinske županije. U županiji je 18 zaštićenih<br />
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na nacionalnoj razini, a među<br />
njima je čak osam kolača. Te slastice stvarale su se generacijama i pravo<br />
su bogatstvo, koje danas s ljubavlju i ponosom čuvaju članice udruga<br />
diljem Županije.<br />
Među njima posebno mjesto zauzima Trnovečka makovnjača. Slastica<br />
je to bogatog okusa i jedinstvenog izgleda koja je gotovo 200 godina dio<br />
izvorne gastronomske ponude trnovečkog kraja i Varaždinske županije.<br />
Posebna je po glavnom sastojku – maku, ali i po činjenici da se ne koristi<br />
kvas pa ju još nazivaju „prosta Trnovečka makovnjača“.<br />
Za tijesto:<br />
600 g glatkog brašna<br />
5 žlica ulja<br />
prstohvat soli<br />
mlake vode po potrebi<br />
Za nadjev:<br />
500 g mljevenog maka<br />
250 g šećera<br />
400 ml mlijeka<br />
400 ml kiselog vrhnja<br />
50 g maslaca<br />
100 g margarina<br />
Za posipanje:<br />
50 ml vrhnja<br />
šećer u prahu<br />
Priprema:<br />
Od brašna, ulja, soli i mlake<br />
vode zamijesite glatko tijesto<br />
pa ga stavite na toplo da se<br />
odmara jedan sat. Skuhajte<br />
mlijeko i poparite mljeveni mak<br />
pomiješan sa šećerom. Kad<br />
se ohladi, dodajte vrhnje. Veliki<br />
stol prekrijte stolnjakom i tijesto<br />
HAJDINI SIRNI ŠTRUKLI<br />
Tradicijsko jelo karakteristično za<br />
područje Maruševca čija se posebnost<br />
krije u tijestu od hajdinog brašna.<br />
razvlačite da bude što tanje.<br />
Premažite ga rastopljenim<br />
maslacem i margarinom<br />
te nadjevom od maka.<br />
Razvučeno tijesto zamotajte<br />
u savijaču i razrežite na dužinu<br />
lima za pečenje koji ste<br />
prethodno dobro premazali<br />
maslacem. Premažite savijače<br />
s 50 ml vrhnja. Pecite na 180<br />
do 200 °C 45 minuta, a kad<br />
se zažari i ispeče, posipajte<br />
šećerom u prahu.<br />
GASTRONOMIJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />
ŠEMOVEČKA KELEŠICA<br />
Težački kolač s područja naselja<br />
Šemovec. Idealan zalogaj<br />
tijekom napornog rada u polju<br />
iako je izrađen od „siromašnih“<br />
sastojaka koje je svaka obitelj<br />
imala u kući.<br />
MLINČANI KOLAČ<br />
Jednostavan kolač<br />
lepoglavskog kraja bez kojeg<br />
je nekada jelovnik „težaka“ bio<br />
nezamisliv. Priprema se od<br />
namirnica koje se mogu naći<br />
u svakom kućanstvu, kao što<br />
su brašno, mlijeko, voda, sol<br />
i mast, pa je kolač prikladan<br />
tijekom cijele godine i za sve<br />
prigode.<br />
ZDIGANI KRUMPIROVI ŠTRUKLI<br />
Simbol gastronomije naselja Sračinec i Svibovec Podravski. Tijesto<br />
je napravljeno od mekanog brašna, krumpira, mlijeka, jaja te svježeg<br />
kvasca, a nadjev od bučinih koštica i ulja ili od oraha i kiselog vrhnja.<br />
38 39
HUSARSKA GARDA<br />
I NAPOLEON JE BIO<br />
NADAHNUT NJIMA<br />
AHIVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />
RECEPT<br />
Potrebno je ispeći dvije kore,<br />
a za jednu je potrebno:<br />
3 jaja<br />
60 g šećera<br />
50 g maslaca<br />
60 g mljevenih oraha<br />
30 g krušnih mrvica<br />
0,025 l ruma<br />
2 žlice kuhane jake crne kave<br />
Krema:<br />
0,3 l mlijeka<br />
250 g šećera<br />
2 vanilin šećera<br />
naribana korica jednog limuna<br />
500 g oraha<br />
Čokoladna glazura:<br />
150 g čokolade<br />
150 g margarina<br />
Priprema:<br />
Pripremite kalup promjera 23 cm tako što ćete dno<br />
obložiti papirom za pečenje i podmazati stranice.<br />
Pećnicu zagrijte na 200°C. Bjelanjke umutite u<br />
snijeg i ostavite sa strane. U drugoj posudi mikserom<br />
pomiješajte žumanjke, šećer i maslac. Kada ste ih<br />
dobro izmiješali, dodajte kavu, orahe te mrvice koje<br />
ste prethodno namočili u rumu pa lagano umiješajte i<br />
bjelanjke. Miješajte polako dok se smjesa ne ujednači<br />
pa polovicu smjese ulijte u pripremljeni kalup. Pecite u<br />
pećnici 20 minuta. Ponovite postupak za drugu koru.<br />
Pripremite kremu tako da pomiješate mlijeko, šećer,<br />
vanilin šećer i naribanu koricu limuna te stavite kuhati<br />
dok ne zavri. U vruću smjesu dodajte mljevene orahe,<br />
TOPLIČKA<br />
KUPALIŠNA TORTA<br />
U vremenima kada su<br />
Varaždinske Toplice bile važno<br />
srednjoeuropsko mondeno<br />
okupljalište, a takt valcera<br />
odzvanjao je redutnom<br />
dvoranom, promenadnim<br />
i vrtnim koncertima, u<br />
poslijepodnevnim se satima<br />
za bolje zdravlje i raspoloženje<br />
pio šampanjac. A uz njega se<br />
obavezno posluživala Toplička<br />
kupališna torta. U toj divnoj<br />
slastici uživati možete i danas<br />
kada se spravlja po originalnom<br />
receptu iz 19. stoljeća.<br />
još malo prokuhajte te dobro izmiješajte.<br />
Ohlađenu donju koru premažite s dvije<br />
trećine smjese pa je poklopite gornjom<br />
korom i ostatkom kreme premažite cijelu<br />
tortu sa svih strana. Na pari otopite čokoladu<br />
i margarin te pripremite glazuru. Njome<br />
prelijte tortu pa ju ukrasite polovicama (koje<br />
možete umočiti u glazuru) kao i mljevenim<br />
orasima.<br />
DOMAĆE I INOVATIVNO<br />
AHIVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />
Husarska garda Varaždinske<br />
županije, ponovno<br />
osnovana 2006. godine,<br />
ceremonijalna je postrojba<br />
Varaždinske županije i broji<br />
oko 20 članova, a smještena je u austrougarskoj<br />
jahaonici iz 1893. godine u vojarni<br />
u Optujskoj ulici u Varaždinu. Temelji se<br />
na vojnoj povijesti i tradiciji varaždinskoga<br />
kraja.<br />
Husare je osnovao princ Joseph Friedrich<br />
von Sachsen-Hildburghausen (1702. – 1787.)<br />
nakon reorganizacije Vojne krajine. Upravo<br />
su zbog svoje brzine i pokretljivosti husarske<br />
postrojbe osnivane da bi izvršavale zadaće<br />
izviđanja, zasjeda i neočekivanog djelovanja,<br />
a sudjelovale su i u borbama protiv turske<br />
lake konjice i u onima među europskim<br />
susjedima.<br />
S obzirom da su husari bili prva konjanička<br />
postrojba u Hrvatskoj, čak je i Napoelon po<br />
uzoru na te hrabre ratnike uveo husare u<br />
svoju vojsku.<br />
Kao posebni svečani čuvari pratili su župana<br />
kroz grad do Županijske palače, pratili su rad<br />
Hrvatskog namjesničkog vijeća u Varaždinu<br />
te dočekivali i ispraćali carske izaslanike<br />
i izaslanike hrvatskog bana prilikom njihova<br />
posjeta varaždinskom županu.<br />
Husarska odora koja je plijenila pažnju<br />
sastojala se od kalpaka (krznena kapa),<br />
dolame (kratki kaput), kićene bluze,<br />
pletenog pojasa, hlača, čizama, kožnatog<br />
remena s fišeklijom (nabojnjača), a specifičan<br />
dodatak bila je kravata. Boje odore,<br />
znakovlje i detalji određeni su uredbom<br />
Marije Terezije tek 1767. godine, a dotad<br />
su ovisili o vlasniku postrojbe i njegovu<br />
imovinskom stanju. Husari su nosili sablju,<br />
karabin i kubure na sedlu te koplje duljine<br />
220 cm.<br />
U današnje vrijeme Husarska garda Varaždinske<br />
županije djeluje kao posebno elitna,<br />
konjanička postrojba koja se koristi u reprezentativne<br />
svrhe Varaždinske županije.<br />
Stoga se husare može vidjeti na mnogim<br />
manifestacijama, njihova atraktivnost<br />
plijeni pažnju, od postrojavanja na Starom<br />
gradu u Varaždinu, u Beču na Carskom<br />
balu, u Ljubljani na Tromostovju, na Trgu<br />
Bana Jelačića u Zagrebu pa sve do Dubrovnika.<br />
VARAŽDINSKA HELJDA<br />
Malo obiteljsko gospodarstvo<br />
iz varaždinskog naselja Gornji<br />
Kućan, OPG Pocedulić<br />
posegnulo je u prošlost u potrazi<br />
za tajnom zdravog organizma<br />
i boljeg života. Tamo su<br />
pronašli pravu kutiju s blagom –<br />
Varaždinsku heljdu.<br />
Kuća Varaždinske heljde -<br />
OPG Pocedulić<br />
<strong>Varaždinska</strong> 108a, Gornji Kućan,<br />
Varaždin<br />
Kontakt: mob. 092 164 24 74<br />
e-mail: info@opgpocedulic.hr<br />
www.opgpocedulic.hr<br />
OCAT OD<br />
BOBICA BAZGE<br />
U voćnjaku u Selniku već se<br />
desetak godina bave uzgojem<br />
bazge, a od njezinih cvjetova<br />
i bobica kreiraju različite<br />
proizvode. Damir Štefanec<br />
i Andreja Bader iz OPG-a<br />
Štefanec dobili su niz priznanja<br />
za svoje sokove. Ipak, prava<br />
je zvijezda među njihovim<br />
proizvodima – ocat od bobica<br />
bazge.<br />
OPG Štefanec<br />
Selnik 79, Maruševec<br />
Kontakt: mob. 091 249 3334<br />
e-mail: andrejabader@gmail.com<br />
PRVI VARAŽDINSKI GIN<br />
„Saperlot“ je arhaični izraz za<br />
oduševljenje. U istoimenoj<br />
pivovari i destileriji, koja se nalazi<br />
u varaždinskom prigradskom<br />
naselju Gojanec, doista<br />
oduševljavaju jer u svojoj pivovari<br />
i destileriji proizvode odlično<br />
craft pivo, svježih i novih okusa,<br />
a uz njih i prvi varaždinski gin.<br />
Kažu da je Saperlot gin nastao iz<br />
neuništive stvaralačke energije,<br />
a opisuju ga kao strast u svakom<br />
gutljaju, doživljaj za sva osjetila.<br />
Prepoznat je i u međunarodnoj<br />
konkurenciji: u kategoriji<br />
„London Dry Gin“ 2021. godine<br />
osvojili su brončanu medalju.<br />
Saperlot<br />
Lj. Gaja 44, Gojanec, Varaždin<br />
Kontakt: mob. 091 58 84 893<br />
e-mail: info@saperlot.hr<br />
40 41
VARAŽDINSKO BUČINO ULJE<br />
CRNO ZLATO<br />
Ljubi se s mnogim namirnicama i svakom jelu oplemenjuje okus, čak i sladoledu koji je u<br />
kombinaciji s bučinim uljem doživljaj za nepce<br />
Okusi sjevera su specifični.<br />
Dublji su, tamnijih tonova,<br />
kremastiji. Usporedivi s baršunom,<br />
luksuzni. Baš je takvo<br />
i Varaždinsko bučino ulje.<br />
Ljubi se s mnogim namirnicama i svakom<br />
jelu oplemenjuje okus. A sladoled s bučinim<br />
uljem je doživljaj za nepce. Mliječni,<br />
kremasti sladoled pomiješan s mljevenim<br />
košticama i medom već je klasik.<br />
Bučino ulje oduvijek je dio gastronomske<br />
priče Varaždinske županije. Kažu da je<br />
ono najbolji čuvar tradicije, okusa i mirisa<br />
varaždinskoga kraja. Zahvaljujući vrijednim<br />
proizvođačima koji su za svoja ulja od bučinih<br />
koštica u Hrvatsku donijeli mnoga zlata<br />
s međunarodnih natjecanja, priča o kakvoći<br />
Varaždinskog bučinog ulja pronijela se Europom.<br />
Na prestižnom svjetskom natjecanju<br />
u kvaliteti proizvoda, Monde Selectionu u<br />
Bruxellesu, pet su godine zaredom osvojili<br />
zlatne medalje za kvalitetu, njih ukupno<br />
15. – Imamo 100-postotnu učinkovitost, jer<br />
je na natjecanje u četiri godine prijavljeno 15<br />
naših ulja i svih 15 primilo je zlatne medalje<br />
– ponosan je varaždinski župan Anđelko<br />
Stričak.<br />
Nova zlata u Bruxellesu su 2024. godine<br />
osvojili OPG-ovi Kolenko,<br />
Kurtek i Vidaček.<br />
- S v a<br />
trojica smo<br />
u četiri godine<br />
osvojili drugo zlato,<br />
što je dokaz kvalitete koju<br />
imamo jer bučino ulje proizvodimo<br />
iz izuzetno dobre sirovine.<br />
Proizvodnja nam je svake godine sve<br />
veća, kupci nam se javljaju iz svih krajeva<br />
Europe, na što smo također jako ponosni.<br />
Upravo zbog toga posebno pazimo na kvalitetu<br />
našeg Varaždinskog bučinog ulja, koje<br />
je 100-posto čisto, bez ikakvih dodataka.<br />
U udruzi Varaždinsko bučino ulje radimo<br />
upravo na tome da naši proizvodi budu „vrh<br />
vrhova“ i da se po kvaliteti možemo nositi<br />
sa svim proizvođačima iz Europe – ističe<br />
Branko Vidaček iz istoimenog OPG-a.<br />
U Udruzi su okupljeni certificirani proizvođači<br />
koji prolaze sustave kontrole, njihovo<br />
se ulje pakira u originalne boce koje krasi<br />
EU logo. Jer Varaždinsko bučino je od 2023.<br />
godine dobilo europsku zaštićenu oznaku<br />
zemljopisnog podrijetla. Opisano je kao „ulje<br />
tamnozelene je do crne boje s crvenkastim<br />
odsjajem“. Aromatično je te ima uglađen,<br />
suptilan okus i jasno prepoznatljiv miris<br />
prženih bučinih sjemenki.<br />
Većina proizvođača Varaždinskog bučinog<br />
ulja prerađuje ga u lokalnoj Uljari Patrčević,<br />
koja dnevno preradi oko 1.500 kilograma<br />
koštica za druge, što je oko 556 litara ulja.<br />
Ulje se pakira<br />
u originalne<br />
boce s logom<br />
EU, što je<br />
jamstvo<br />
izvornosti<br />
i vrhunske<br />
kvalitete<br />
Dakle, 2,57 kg koštica jedna je litra ulja.<br />
Salata i sladoled od vanilije začinjeni crnim<br />
uljem više nisu novost varaždinskih jelovnika.<br />
Zanima li koga saznati više o toj deliciji,<br />
može to u Prezentacijskom centru obitelji<br />
Petrović u Varaždinu. Posjetitelji ondje uz<br />
prethodnu najavu mogu sudjelovati na radionicama,<br />
naučiti kako se proizvodi i bučino<br />
ulje i prerađuje u razne ukusne proizvode.<br />
FINO I ZDRAVO<br />
Varaždinsko bučino ulje ne samo da je jako fino, nego<br />
blagotvorno djeluje na cijeli organizam: pomaže pri<br />
regulaciji krvnog tlaka i sniženju kolesterola, pozitivno<br />
utječe na centralni živčani sustav, kao i na mokraćni trakt,<br />
posebno kod muškaraca. Uz sve to, bučino ulje pozitivno<br />
utječe i na cjelokupni vanjski izgled čovjeka, pa čak i na<br />
bolji rast kose!<br />
KRUH OD BUČINOG ULJA<br />
PO RECEPTU CHEFA DAMIRA CRLENOG<br />
• 75 g buča mariniranih s kardamomom<br />
• 500 g kukuruznog brašna<br />
• 150 g raženog brašna<br />
• 100 g bučinog brašna<br />
• 100 g cijelih bučinih koštica<br />
• 500 ml vode<br />
• 40 g svježeg kvasca<br />
• 50 ml tople vode<br />
• 60 ml varaždinskog bučinog ulja<br />
• 2 žličice soli<br />
• 2 žlice šećera<br />
Zagrijte pola litre vode, ne smije prokuhati. U posudu za<br />
miješanje prebacite kukuruzno brašno i bučine koštice<br />
i sve zalijte vrućom vodom. Dobro izmiješajte. Buče<br />
očistite, narežite na kocke veličine 1 x 1 centimetar i<br />
marinirajte s kardamomom i malo soli. U posebnoj<br />
posudici otopite svježi kvasac s malo šećera i pustite<br />
10 do 15 minuta da se stvori pjenica. U rashlađeno<br />
kukuruzno brašno dodajte dignuti kvasac, raženo i<br />
bučino brašno, varaždinsko bučino ulje, sol i ostatak<br />
šećera i marinirane svježe buče s kardamomom.<br />
Kalup za pečenje kruha namastite uljem. Prebacite u<br />
kalup tijesto za kruh te ga poravnajte mokrom žlicom.<br />
Prekrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite 20-ak<br />
minuta da se tijesto digne. Kruh pecite u zagrijanoj<br />
pećnici 40 minuta.<br />
UDRUGA VARAŽDINSKO<br />
BUČINO ULJE<br />
E-mail: varazdinsko.<br />
bucino.ulje@gmail.com<br />
Facebook: Varaždinsko<br />
bučino ulje<br />
OPG DARKO ŠIPEK<br />
F. Bobića 171, Nova Ves<br />
42 206 Petrijanec<br />
Kontakt:<br />
091/506-70-55<br />
PG DAMIR CRLENI<br />
Ludbreška ulica 110,<br />
42 202 Trnovec<br />
Bartolovečki<br />
Kontakt:<br />
099/804-90-86<br />
PG BRANKO VIDAČEK<br />
Savica 3, Seljanec<br />
42 242 Radovan<br />
Kontakt:<br />
099/761-12-88<br />
OPG KOLENKO<br />
Nedeljanec, <strong>Varaždinska</strong><br />
177,<br />
42 205 Vidovec<br />
Kontakt:<br />
091/388-49-01<br />
OPG KURTEK<br />
Plitvička 26, Šemovec,<br />
42 205 Vidovec<br />
Kontakt: 098/844-229<br />
PG JOSIP ŽMEGAČ<br />
D. Vratno, Vinogradska 14<br />
42 207 Vinica<br />
Kontakt: 098/790-596<br />
PPP JURICA CAFUK<br />
Glavna 27, Domitrovec,<br />
42 205 Vidovec<br />
Kontakt: 098/268-550<br />
OPG ANDREJA<br />
PETROVIĆ<br />
Zagrebačka 238,<br />
42 000 Varaždin<br />
Kontakt:<br />
098/130-59-45<br />
AGROPROM<br />
PATRČEVIĆ<br />
Strmec Podravski,<br />
B. Radića 74,<br />
42 206 Petrijanec<br />
Kontakt: 098/187-82-32<br />
OPG ŠTORGA<br />
Presečno 182 A,<br />
42 220 Novi Marof<br />
Kontakt: 091/551-07-81<br />
42 43
Moderna,<br />
s v j e ž a<br />
v i n a<br />
n i s k i h<br />
alkohola<br />
i svjetske kvalitete –<br />
ovako se ukratko mogu<br />
opisati vina koja se s puno<br />
truda i strasti proizvode<br />
u Varaždinskoj županiji,<br />
mahom u obiteljskim vinarijama<br />
u pitoresknom<br />
varaždinskom i ludbreškom<br />
vinogorju.<br />
Graševina, rajnski<br />
rizling, sauvignon,<br />
pinot bijeli, muškat žuti,<br />
chardonnay, samo su neka<br />
od vrhunskih vina čiju su<br />
kvalitetu potvrdili i vodeći<br />
vinski svjetski stručnjaci<br />
u Londonu, na najvećem i<br />
najprestižnijem svjetskom<br />
natjecanju Decanter World<br />
Wine Awards.<br />
Rekordne 43 medalje u 2024.<br />
godini osvojilo je 20 vinarija,<br />
a najbolja među najboljima bila<br />
su Vina Furjan iz Babinca i Vina<br />
Kolarek iz Tužnog. Oni su se okitili<br />
VINSKI LIDERI VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />
ZLATNA VINA<br />
VARAŽDINSKOG<br />
KRAJA<br />
Moderna, svježa vina niskih alkohola i svjetske kvalitete – tako<br />
se mogu opisati vina koja se s puno truda i strasti proizvode u<br />
Varaždinskoj županiji<br />
zlatnim medaljama.<br />
Pjenušac „Rose Tradition Blanc<br />
de Noirs Extra Brut 2021.“ jedini<br />
je zlatni hrvatski pjenušac na<br />
Decanteru 2024., a djelo je ruku<br />
mladog agronoma Tomislava Furjana.<br />
Njegova obitelj se vinarstvom<br />
počela baviti prije 20-ak godina, iz<br />
hobija, a on je vinograde smještene<br />
na potezu od Vinica Brega pa kroz<br />
vinsku cestu cestičkoga kraja preuzeo<br />
2016. godine. Modernizirao<br />
je proizvodnju, proširio nasade i<br />
počeo uvoditi inovacije.<br />
- U proizvodnju pjenušaca odmah<br />
sam se zaljubio, još prije puno<br />
godina kad smo otac i ja proizveli<br />
prve, za svoj gušt. Ljubav nije prestala,<br />
štoviše postala nam je stil<br />
života tako da 90 posto proizvodnje<br />
planiramo orijentirati upravo na<br />
pjenušava vina – otkriva Tomislav<br />
Furjan, čiji se hobi pretvorio u<br />
ozbiljnu proizvodnju.<br />
Zlatno vino „Graševina 2023.“<br />
također je rezultat ljubavi i strasti<br />
NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA:<br />
PJENUŠAC VINA FURJAN IZ<br />
BABINCA I GRAŠEVINA VINA<br />
KOLAREK IZ TUŽNOG SU NA<br />
DECANTERU 2024. OSVOJILI<br />
ZLATNE MEDALJE<br />
prema vinogradarstvu te vinarstvu, i to tri generacije<br />
obitelji Kolarek čiji se vinogradi nalaze nedaleko Varaždina,<br />
u mjestu Tužno. Iako su osvojili zlato na najvećoj<br />
svjetskoj izložbi, i to nakon jako strogog ocjenjivanja,<br />
Kolarekovi su skromni.<br />
- Još 70-ih godina prošlog stoljeća moj je otac zasadio<br />
vinograd, on mi je usadio tu naviku i ljubav prema vinogradarstvu.<br />
Danas imamo zasađeno 10.000 čokota, a vina<br />
smo na tržište počeli plasirati 2005. godine. Proizvodimo<br />
i prodamo oko 10.000 litara vina godišnje, i to je sasvim<br />
dovoljno, o većoj proizvodnji ne razmišljamo. Zlatna<br />
medalja s Decantera jako nas motivira, ali i jako obvezuje<br />
– rekao je Stjepan Kolarek.<br />
Na najvećem svjetskom natjecanju Decanteru vinari<br />
iz Varaždinske županije osvojili su čak 172 medalje, po<br />
čemu se <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> nalazi na drugom mjestu<br />
u Hrvatskoj, iza Istarske županije.<br />
- Uspjeh je zbilja izvanredan jer su se naši vinari, uz<br />
podršku Županije, na međunarodnoj sceni počeli<br />
ozbiljnije natjecati prije samo pet godina. Svjesni da<br />
se na varaždinskom i ludbreškom vinogorju proizvode<br />
kvalitetna, ali nedovoljno prepoznata vina, angažirali<br />
smo stručnjaka, jednog od najboljih hrvatskih sommelijera<br />
i poznatog Decanter suca Sinišu Lasana. On je<br />
postao „vinski izbornik“ Varaždinske županije i osobno<br />
bira vina koja će ići put Londona – kaže dr. sc. Dragutin<br />
Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i<br />
zaštitu okoliša.<br />
Rezultati ne bi bili izvrsni da naši vinogradari i vinari<br />
ne ulažu toliko truda, rada i ljubavi u proizvodnju vina,<br />
ističe župan Anđelko Stričak. - U Varaždinskoj županiji<br />
proizvede se svega 1,4 posto hektolitara vina Hrvatske,<br />
a naši vinari osvojili su 12 posto svih hrvatskih medalja<br />
na Decanteru – ponosan je Stričak.<br />
OSVAJAČI DECANTER MEDALJA 2024.<br />
Vinarija Arbovin<br />
Ulica kardinala A. Stepinca 51,<br />
42 250 Lepoglava<br />
tel: +385 98 604 739<br />
e-mail:<br />
miljenko.zupanic@vz.ht.hr<br />
Vinarija deMar<br />
Luka Ludbreška 7,<br />
42 233 Sveti Đurđ<br />
tel: +385 98 245 102<br />
e-mail: mario@aktis.com.hr;<br />
dejan@aktis.com.hr<br />
Kušaona vina Blaguški<br />
Črešnjevo, Ribnička 10,<br />
42 201 Beretinec<br />
tel.: +385 91 121 1134,<br />
+385 91 274 4444<br />
e-mail: info@vinablaguski.hr<br />
Vinarija Dvorac Maruševec<br />
Maruševec 100,<br />
42 243 Maruševec<br />
tel: +385 98 966 9349<br />
e-mail: office@dvomar.hr<br />
Vina Furjan<br />
Babinec, <strong>Varaždinska</strong> ul. 68,<br />
42 208 Cestica<br />
tel.: +385 98 902 4581<br />
e-mail: info@vinafurjan.hr<br />
Vinarija Kaznionica u Lepoglavi<br />
Hrvatskih pavlina 1,<br />
42 250 Lepoglava<br />
tel.: +385 99 682 8766<br />
e-mail: vp-poljoprivreda@kaznionica-u-lepoglavi.hr<br />
Vinska kuća Kirić<br />
Vinogradi Ludbreški,<br />
Sigečak 201, 42 230 Ludbreg<br />
Tel.: +385 98 714 132,<br />
+385 99 507 7381<br />
e-mail:<br />
vinska.kuca.kiric@gmail.com<br />
Vina Kolarek<br />
Tužno, <strong>Varaždinska</strong> 67,<br />
42 242 Radovan<br />
tel.: +385 99 816 1270<br />
e-mail:<br />
kolarek.stjepan@gmail.com<br />
Vinarija Kopjar<br />
<strong>Varaždinska</strong> 40c,<br />
42220 Novi Marof<br />
tel.: +385 91 408 5050<br />
e-mail: info@vinarija-kopjar.hr<br />
Vinarija Košćak<br />
Oštrice 122a,<br />
42220 Novi Marof<br />
tel.: +385 98 194 1431<br />
e-mail:<br />
vina.koscak@gmail.com<br />
Vinski hram Kotolenko<br />
Dubrava Križovljanska, Dubrava<br />
breg 38,<br />
42 208 Cestica<br />
tel.: +385 98 921 0669,<br />
+385 42 739 369<br />
e-mail: vinskihram.kotolenko@<br />
gmail.com<br />
Lovrini vinogradi<br />
Mali Lovrečan, Lovrečan breg 15,<br />
42 208 Cestica<br />
tel.: +385 98 167 9716<br />
e-mail:<br />
lovrini.vinogradi@gmail.com<br />
Vinarija Makar<br />
Vinogradi Ludbreški,<br />
Sigečak 45, 42 230 Ludbreg<br />
tel.: +385 99 310 8878,<br />
+385 98 555 582<br />
e-mail: mmakar23@gmail.com<br />
Vinarija Najman<br />
Martinkovec 119,<br />
42 223 Varaždinske Toplice<br />
tel.: +385 98 454 465<br />
e-mail:<br />
vina.najman@gmail.com<br />
Vinarija Stručić<br />
Kratka 2,<br />
42 230 Ludbreg<br />
tel.: + 385 98 177 0719,<br />
+385 99 708 7448<br />
e-mail:<br />
sanja@vinarija-strucic.net<br />
PZ Ivanec<br />
Trg hrvatskih Ivanovaca 10,<br />
42 240 Ivanec<br />
tel.: +385 98 268 968<br />
e-mail: pp-ivanec@vz.t-com.hr<br />
Vinarija Šafran<br />
Breznica 1d,<br />
42 225 Breznički Hum<br />
tel.: +385 91 626 1499,<br />
+385 91 209 8355<br />
e-mail: info@vinarija-safran.hr;<br />
josip.trzec@vinarija-safran.hr<br />
Vina Vlahović<br />
Štefanec, Štefanec Marof 12,<br />
42202 Trnovec Bartolovečki<br />
tel.: +385 98 712 284<br />
e-mail:<br />
joza.vlahovic@gmail.com<br />
Vina Buhin<br />
Lovrečan 50, 42242 Lovrečan<br />
tel: 098 267 002<br />
e-mail:<br />
robert.buhin@gmail.com<br />
Vina Kitner<br />
Vinarija Kitner,<br />
Vinogradska ulica 28<br />
Sveti Ilija,<br />
42214 Sveti Ilija<br />
tel: 091 762 6862<br />
e-mail:<br />
matija.kitner@gmail.com<br />
Vinski hram Kotolenko<br />
OPG Kotolenko Srečko, Dubrava<br />
breg<br />
42208 Cestica<br />
tel: 042/739 081<br />
e-mail:<br />
srecko.kotolenko@gmail.com<br />
Vinarija Mikić<br />
Doljan, Radnička 31<br />
42214 Sveti Ilija<br />
tel: 098 405631,<br />
098 9163885<br />
e-mail:<br />
mladen.mikic21@gmail.com<br />
44 45
DVORCI, KURIJE I UTVRDE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI ČAK 37 DVORACA I UTVRDA<br />
MARUŠEVEC<br />
Dvorac u Maruševcu se kao sjedište<br />
vlastelinstva obitelji Vragović<br />
spominje sredinom 16. stoljeća.<br />
Od tada pa do 20. stoljeća, njega<br />
su posjedovale razne obitelji,<br />
od kojih je svaka građevinskim<br />
zahvatima ostavila svoj trag.<br />
Prvotno nizinski burg izmijenio<br />
je Schlippenbach 1877.god.<br />
“historicističkom” obnovom<br />
dvorca i arhitektonskom dekoracijom<br />
romantičnog historicizma,<br />
a nakon njega Pongratz krajem<br />
19. stoljeća, koji je i uredio<br />
perivoj. U dvorcu su očuvani<br />
predmeti umjetničkog obrta<br />
iz druge polovice 19. stoljeća i<br />
dio su nekadašnjeg dvorskog<br />
inventara. Romantičarska vizija<br />
dvorca u slikovitom pejzažu ovdje<br />
je provedena smještajem parka<br />
zajedno s elementima specifične<br />
parkovne arhitekture i potječe s<br />
kraja 19.stoljeća.<br />
ČAROBNI ČUVARI<br />
POVIJESTI<br />
Najpoznatiji su Stari grad Varaždin, dvorac Trakošćan i dvorac Bathany u Ludbregu, koji su<br />
već desetljećima otvoreni za javnost sa svojim muzejskim postavama<br />
Dvorci, utvrde i kurije uvijek<br />
su pobuđivali interes i<br />
maštu, smješteni u bajke i<br />
vezani uz legende, prate nas<br />
od najranijeg djetinjstva. U<br />
Varaždinskoj županiji nalazi se čak 37<br />
dvoraca i utvrda iz različitih povijesnih<br />
razdoblja, koji svjedoče o bogatoj i burnoj<br />
prošlosti kraja, o kulturi života i graditeljskom<br />
umijeću, o kozmopolitizmu njihovih<br />
nekadašnjih vlasnika.<br />
Najpoznatiji od njih, dvorac Stari grad<br />
Varaždin, dvorac Trakošćan i dvorac<br />
Bathany u Ludbregu, već desetljećima su<br />
otvoreni za javnost sa svojim muzejskim<br />
postavama. Punim sjajem ponovno će<br />
zablistati dvorac Opeka, kojeg obnavlja<br />
<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> uz financijsku potporu<br />
fondova EU-a. Uskoro kreće i obnova<br />
samog arboretuma u kojem se nalazi<br />
dvorac, pa će <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong>, kao<br />
i cijela Hrvatska biti bogatiji za izuzetan<br />
kulturno-obrazovni i turistički prostor.<br />
Svjesna važnosti i potencijala koji imaju<br />
dvorci, <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> pokrenula<br />
je obnovu još dva dvorca, Šaulovec i Bela I.<br />
Kulturni turizam iz godine u godinu privlači<br />
sve veći broj turista, što potvrđuju i<br />
svjetski poznate rute za razgled dvoraca,<br />
poput dvoraca Loire u Francuskoj i<br />
dvoraca Bavarske koje godišnje posjeti<br />
nekoliko milijuna posjetitelja. Svjesni<br />
toga, vlasnici dvoraca i kurija na području<br />
Varaždinske županije polako otvaraju<br />
svoja vrata turizmu, pa je ponovno otvoren<br />
dvorac Maruševec, a svoja vrata će<br />
uskoro otvoriti još nekoliko dvoraca.<br />
Upravo je turistička valorizacija dvoraca<br />
jedna od najznačajnijih aktivnosti kroz<br />
koju se dvorci mogu očuvati za buduća<br />
vremena. Na malom prostoru sjevera<br />
Hrvatske, na ukupno 3.220 kvadratnih<br />
kilometara koji obuhvaća čak tri županije,<br />
Varaždinsku, Međimursku i Krapinsko-zagorsku,<br />
nalazi se oko 100 dvoraca,<br />
utvrda i kurija. Na inicijativu Turističke<br />
zajednice Varaždinske županije izrađen je<br />
projekt „100 dvoraca sjeverne Hrvatske“ u<br />
koji su se uključile TZ Krapinsko-zagorske<br />
i TZ Međimurske županije. Svjesni vrijednosti<br />
spomeničke i kulturne baštine, žele<br />
ih prezentirati javnosti i potaknuti integralni<br />
pristup obnovi koji podrazumijeva<br />
obnovu temeljenu na povijesnoj matrici.<br />
Povezivanje dvoraca, utvrda i kurija<br />
u cjeloviti turistički proizvod sjeverne<br />
Hrvatske, pozicionira širu destinaciju<br />
kao destinaciju kulturnog turizma, uz<br />
poseban značaj za lokalnu zajednicu.<br />
Dvorci će postati simbol mjesta oko kojih<br />
će se graditi ostatak turističke priče, a<br />
njihov novi život omogućit će im daljnju<br />
zaštitu i obnovu.<br />
BELA I (STARA BELA)<br />
Danas jednokatni dvorac pravokutnog oblika, prvotno je izgrađen<br />
u obrambene svrhe s jarkom koji se još uvijek nazire, pomičnim<br />
mostom i pravokutnom branič kulom na ulazu te četiri branič kule<br />
na svakom kraju. Njegov najpoznatiji vlasnik veliki je hrvatski preporoditelj<br />
Metel Ožegović koji je iz Bele I stvorio mjesto okupljanja<br />
najznačajnijih imena iz Hrvatske tog doba. Nakon II. svjetskog<br />
rata u dvorac je smještena škola sa stambenim dijelom za učitelja, a<br />
početkom 20. stoljeća je privatizirana.<br />
BELA II (NOVA BELA)<br />
Stotinu metara od dvorca Bela izgrađen je još jedan – Bela II ili<br />
Podbela. Graditelj ovog baroknog dvorca iz 18. stoljeća nije poznat,<br />
no cilindrične kule na uglovima navode na pomisao da je ova<br />
građevina prvotno možda bila zamišljena sa četiri krila i unutarnjim<br />
dvorištem, ali je, iz neznanih razloga, ostala nedovršena i osamljena<br />
u dolini. Danas je dvorac obnovljen i konzerviran, u privatnom<br />
vlasništvu i čeka svoju novu namjenu.<br />
TRAKOŠĆAN<br />
Dvorac Trakošćan je nastao krajem<br />
13. stoljeća u obrambenom sustavu<br />
sjeverozapadne Hrvatske kao manja<br />
osmatračka utvrda za nadzor puta<br />
od Ptuja prema bednjanskoj dolini.<br />
Gospodari utvrde u prvim stoljećima<br />
nisu poznati, tek znamo da su od<br />
kraja 14. stoljeća vlasnici grofovi<br />
Celjski, koji istovremeno gospodare<br />
čitavom Zagorskom grofovijom. U<br />
VARAŽDIN STARI GRAD<br />
Stari grad je tvrđava u Varaždinu i jedna od<br />
njegovih najpoznatijih znamenitosti. Nalazi se<br />
na sjeverozapadnom obodu varaždinske gradske<br />
jezgre, a danas je u njoj smješten Gradski muzej<br />
Varaždin. Tvrđava se prvi put spominje u 12.<br />
stoljeću i vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih<br />
župana. Krajem 14. stoljeća dolazi u vlasništvo<br />
grofova Celjskih koji je pregrađuju u gotičkom stilu.<br />
Iz tog vremena potječe središnja četverokutna kula,<br />
oko koje su se izvorno nalazile drvene palisade.<br />
Veliku obnovu tvrđava doživljava u 16. stoljeću,<br />
kada je pregrađena u suvremenu renesansnu<br />
f o r t i fi k a c i j u .<br />
46 47<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
JALŽABET<br />
Skladni jednokatni barokni dvorac izgrađen<br />
1744. godine podigla je Helena Rosalia Somogy<br />
– Bedeković, zajedno sa svojim trećim suprugom<br />
Baltazarom Bedekovićem. Jednokatna zgrada<br />
izgrađena površine je 983 metara kvadratnih.<br />
Dvorac je građen u vrijeme baroka, ali oblik<br />
dvorca pokazuje kasnu renesansnu tradiciju<br />
oblikovanja plemićkih palača s četvrtastim<br />
unutarnjim dvorištem koja zatvaraju tri starija<br />
krila. Nakon Drugog svjetskog rata pretvoren je<br />
u starački dom. Perivoj oko dvorca je devastiran,<br />
a najveću znamenitost predstavlja preko 450<br />
godina stara platana.<br />
VINICA GORNJA<br />
To je velika troetažna građevina, gotovo pravilnog<br />
četvrtastog tlocrta, koja je natkrivena šatorastim<br />
krovom. Sastoji se od podruma, visokog prizemlja<br />
i kata. Pripadala je obitelji Patačić, a danas je<br />
napušten i prazan te je poprilično devastiran. U<br />
njemu je do nedavna bila tvornica rublja. Kurija<br />
nastaje u vrijeme baroka, ali prozori nastaju<br />
kasnijim preinakama, te se datiraju u 19. stoljeće.<br />
razdoblju procvata izgradnje dvoraca u<br />
Hrvatskom zagorju, u drugoj polovici<br />
18. stoljeća, dolazi do napuštanja<br />
Trakošćana. Zapušten, počinje naglo<br />
propadati, pa se tek polovinom 19.<br />
stoljeća, obitelj ponovno zanima za<br />
svoj titularni grad, u duhu novog vremena,<br />
romantičnog povratka prirodi<br />
i obiteljskim tradicijama. U tom duhu<br />
podmaršal Juraj V. Drašković grad<br />
obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni<br />
okoliš pretvara u romantičarski<br />
perivoj. Iduće generacije povremeno<br />
borave u Trakošćanu sve do 1944. kad<br />
se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim<br />
dvorac je nacionaliziran. Danas je<br />
Trakošćan najposjećeniji dvorac u<br />
Hrvatskoj, a park i jezero u o podnožju<br />
dvorca popularno su mjesto za izlete,<br />
aktivnosti u prirodi, ali i mjesto<br />
susreta, snimanja filmova i vjenčanja u<br />
obližnjoj kapeli.<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER
MARTIJANEC<br />
Dvorac Martijanec (Patačić- Rauch), u ludbreškom kraju, nastaje u<br />
doba klasicizma. Perivoj oko klasicističkog dvorca Patačić – Rauch<br />
formiran je vjerojatno istodobno s izgradnjom dvorca tijekom prve<br />
polovice 19. stoljeća. Najstariji podaci o martijanečkom dvorcu<br />
datiraju iz sredine 18. stoljeća kada je u njemu živio Gabrijel Gotal,<br />
posljednji potomak Gotalovečkih, stare plemićke obitelji. Nakon<br />
njegove smrti 1740. godine vlasnici Martijanca postali su bogati<br />
grofovi Patačići, te nakon njih barun Rauch i njegovi nasljednici.<br />
Početkom 21. stoljeća dvorac se počeo preuređivati za stanovanje<br />
novoga vlasnika.<br />
UTVRDA ČANJEVO<br />
Utvrda Čanjevo nalazi se na jugozapadnim obroncima Kalničkog<br />
gorja u Općini Visoko. O utvrdi postoji izrazito malo povijesnih<br />
izvora, a ozbiljnija arheološka istraživanja i iskapanja započela<br />
su tek 2003. godine. Svake se godine u listopadu na samoj utvrdi<br />
održava bitka za Čanjevo kojom se uprizoruje sukob osmanske vojske<br />
i visočkih haramija gdje se okupi velik broj posjetitelja, što lokalnog<br />
stanovništva, što gostiju i jedina je manifestacija koja budi svijest<br />
građana o tom važnom dijelu naše povijesti i kulturne baštine.<br />
Tijekom istraživanja utvrde Čanjevo otkriveni su keramički ulomci<br />
vučedolske kulture, jedne od najznačajnijih prethistorijskih kultura<br />
Europe, koja je trajala od 3000. do 2500. g. pr. Kr.<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
NOVI MAROF<br />
Nakon što su zbog velikog požara napustili<br />
Grebengrad, obitelj Erdödy seli se u dolinu<br />
rijeke Bednje te tu podižu 1776. godine dvorac<br />
Novi Marof - dvor s gospodarskim zgradama u<br />
kasnobarokno-klasicističkom stilu. Oko dvorca<br />
je u 19. stoljeću nastao prekrasan perivoj s brojnim<br />
autohtonim i egzotičnim vrstama, koji je<br />
zaštićen 1962. godine. Godine 1923. Erdödyjevi<br />
su napustili Novi Marof, a dvorac je pretvoren u<br />
bolnicu, čime je nastavljen kontinuitet zdravstva<br />
u Novom Marofu, započet zalaganjem grofice<br />
Lujze Erdödy, izuzetne pijanistice i skladateljice,<br />
koja je zapamćena i kao velika dobrotvorka.<br />
Lujza je 1885. godine osnovala bolnicu koju je i<br />
uzdržavala dvadeset godina.<br />
BAJNSKI DVORI<br />
Dvorac Bajnski dvori nalazi se na prostoru<br />
između Gornjeg i Donjeg Ladanja, na obronku<br />
brda Borovlje. Okružen je velikim i lijepim<br />
parkom. Vlastelinstvo je utemeljio 1610. godine<br />
Both de Bayna, prema kojem je dvorac i dobio<br />
ime “Bajnski”. Vlasnici imanja bili su plemići<br />
Batthyny i Erdödy. U parku dvorca nalazi<br />
se kapela neoromaničkog križnog tlocrta s<br />
polukružnom apsidom i malim tornjićem iznad<br />
pročelja. Dvorac je gotovo u cijelosti uništen<br />
1918. godine kada ga napada i spaljuje zeleni<br />
kadar. U njoj su se još 1945. godine nalazile<br />
dvije kasno-gotičke slike na dasci s likovima<br />
svetaca, možda nastale u Poljskoj oko 1500.<br />
godine. Središnja oltarna slika Žitna Madona<br />
čuva se u Muzeju u Varaždinu, dok su oltarna<br />
krila nestala. Oko dvorca bio je lijepi crnogorični<br />
pejzažni park, koji je danas dosta zapušten.<br />
GREBENGRAD<br />
Grebengrad je utvrda koja se prvi put spominje<br />
1209. godine u ispravi kralja Andrije II., a smještena<br />
je iznad Lonje, na brijegu visokom 502 m. Utvrda se<br />
prostire u smjeru sjeveroistok – jugozapad, a kako<br />
je i danas vidljivo, bila je okružena jarkom. Preko<br />
mosta dolazilo se do glavnog ulaza, koji je vodio u<br />
predvorje u kojemu je bila naprava za obranu. Uz<br />
jaku kulu tu nalazimo i glavni dio utvrde na koji su se<br />
nadovezivali obrambeni zidovi. Od 1277. se spominje<br />
kao vlasništvo Grebenskih. Kasnije je imao više vlasnika,<br />
a među njima posjedovao ga je Ivaniš Korvin,<br />
zatim njegova udovica Beatrice Frankopan Korvin, a<br />
1621. zauzeo ga je ban Nikola IX. Frankopan. Erdödy<br />
su ga koristili od 1645. sve dok u nizini nisu izgradili<br />
dvorac Novi Marof 1710. kada su Grebengrad napustili<br />
i prepustili propadanju<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
ŠAULOVEC<br />
Dvorac Šaulovec nalazi se na brežuljku<br />
oko osam kilometara jugozapadno od<br />
Varaždina. Nekad je pripadao obitelji<br />
Saloczy de Šaulovec te je 1653. godine<br />
došao u vlasništvo plemićke obitelji Kiš.<br />
U 16. stoljeću je na mjestu današnjeg<br />
dvorca postojala kurija koju je obitelj<br />
Kiš 1791. godine obnovila, povećala<br />
te pretvorila u dvorac. Historicistički<br />
izgled dobiva 1902. godine, a 1970.<br />
godine kompleks je zaštićen kao spomenik<br />
parkovne arhitekture. Krajem<br />
20. stoljeća dvorac i perivoj su preuređeni<br />
za potrebe novog vlasnika. Perivoj<br />
je nastao krajem 19. stoljeća, dok je<br />
vrt ispred dvorca formiran početkom<br />
20. stoljeća. Dvorac je u vlasništvu<br />
Županije te se planira kompletna<br />
obnova. Posebna vrijednost dvorca je<br />
dio očuvanog inventara koji zajedno s<br />
dvorcem predstavlja vrijedan prikaz<br />
života srednjeg plemstva varaždinskog<br />
kraja na prijelazu XIX. u XX. stoljeće.<br />
U okviru kulturne baštine, tradicijskom<br />
graditeljstvu pripada važno<br />
mjesto. Ruralna arhitektonska<br />
baština, jedinstvena je i neponovljiva,<br />
ona predstavlja svjedočanstvo<br />
opstanka ljudi u određenom vremenu<br />
I prostoru.<br />
Opstanak ruralne arhitekture<br />
ugrožava niz okolnosti, od depopulacije<br />
ruralnih prostora, nedostatka<br />
tradicionalnih materijala, zanata i<br />
vještina, nedostatka financijskih<br />
sredstava,…<br />
Svjedočimo nestajanju tradicijskog<br />
graditeljstva i na području Varaždinske<br />
županije. U cilju očuvanja i zaštiti<br />
autentičnosti ruralne arhitekture,<br />
<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> je 2024. godine<br />
prvi put dodjelila bespovratna finacijska<br />
sredstva za obnovu dva objekta,<br />
na kojima će se radovi odvijati pod<br />
nadzorom Konzervatorskog odjela<br />
Varaždin. Uz očuvanje autentičnosti,<br />
KLENOVNIK<br />
U Klenovniku je još u srednjem<br />
vijeku bio utvrđeni grad o kojem se ne<br />
zna mnogo. Nalazio se na brežuljku<br />
zapadno od današnjeg dvorca. Dvorac<br />
Klenovnik, najveći dvorac u Hrvatskoj,<br />
izgrađen je početkom 17. stoljeća.<br />
Izvorno je imao 90 soba i 365 prozora.<br />
U Klenovniku su zasjedali hrvatski<br />
sabori, a posebno se ističe natpis koji<br />
se čuva u unutrašnjem dvorištu: “Nek’<br />
stoji dom taj dok mrav ne ispije more i<br />
kornjača ne obiđe svijetom”. Do sredine<br />
19. stoljeća dvorac je bio u vlasništvu<br />
obitelji Drašković, a od 1927. godine u<br />
njemu se nalazi bolnica.<br />
LUDBREG<br />
Najraniji podaci o postojanju utvrde<br />
datiraju iz 1320. godine. Za vrijeme<br />
turskih pohoda preoblikovan je u<br />
renesansni kaštel. Dolaskom obitelji<br />
Batthyany dvorac je renoviran u<br />
baroknom stilu. Tada su dvorac i<br />
gospodarske zgrade bili u potpunosti<br />
iskorišteni. Početkom 19. stoljeća u<br />
dvorcu se manje boravi te počinje propadati.<br />
Nekoliko puta je preoblikovan<br />
zbog raznolike namjene. U dvorcu je,<br />
osim kapelice Svetog Križa, nezaobilaznog<br />
mjesta posjeta svakog turista,<br />
smještena i međunarodna restauratorska<br />
radionica – Restauratorski<br />
centar Ludbreg. U sklopu kapelice Sv.<br />
Križa nalazi se i stalna izložba arhivske<br />
građe te stalni postav zbirke sakralne<br />
umjetno. Ludbreški dvorac obnovljen<br />
je devedesetih godina 20. stoljeća i u<br />
njemu je danas smješten Restauratorski<br />
odjel Hrvatskog restauratorskog<br />
zavoda.<br />
RURALNA ARHITEKTURA<br />
obnovljeni objekti korenspondirati će sa<br />
suvremenim načinom života, kako bi im<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
se kroz turističku djelatnost omogućila<br />
održivost i daljnji život.<br />
DAMIR MRVČIĆ<br />
FOTO AGENCIJA SJEVER<br />
48 49
PARTNERI<br />
ZAKLJUČNA RIJEČ<br />
POSJETITE VARAŽDINSKU ŽUPANIJU<br />
I KREIRAJTE VLASTITU PRIČU<br />
TZ Varaždinske županije<br />
Franjevački trg 7, 42 000 Varaždin<br />
Tel: +385 (0)42 210 096<br />
E-mail: info@turizam-vzz.hr<br />
Web: www.turizam-vzz.hr<br />
TZ Grada Varaždina<br />
Ivana Padovca 3,<br />
42000 Varaždin<br />
Tel: +385 (0)42 210 987<br />
E-mail: info@tourism-varazdin.hr<br />
TZ Grada Lepoglave<br />
Hrvatskih pavlina 7,<br />
42250 Lepoglava<br />
Tel: +385 (0)42 494 317<br />
E-mail: turizam@lepoglava-info.hr<br />
TZ Grada Novog Marofa<br />
Antuna Mihanovića 3,<br />
42220 Novi Marof<br />
Tel: 042 205 212<br />
E-mail: info@tz-novi-marof.hr<br />
TZ područja Varaždinski bregi<br />
Školska 1, Gornji Kneginec,<br />
42204 Turčin<br />
Tel: + 385 (0) 42 252 150<br />
E-mail: tz.vz.bregi@gmail.com<br />
TZ Grada Ivanca<br />
Trg hrvatskih ivanovaca 9b,<br />
42240 Ivanec<br />
Tel: +385 (0)42 784 284<br />
E-mail: info@ivanec-turizam.hr<br />
TZ područja Sjever Zagorja<br />
Dravska 1a,<br />
42208 Cestica<br />
Tel: 042 550 544<br />
E-mail: info@sjever-zagorja.hr<br />
TZ Trakošćan-Općina Bednja<br />
Trg Svete Marije 26,<br />
42253, Bednja<br />
Tel: +385 (0)42 796 309<br />
E-mail: info@turizam-trakoscan.hr<br />
TZ Grada Varaždinske Toplice<br />
Trg svetog Martina 5, Stari grad,<br />
Varaždinske Toplice<br />
Tel: +385 (0) 42 633 133<br />
E-mail: info@toplice-vz.hr<br />
TZ područja Centar Svijeta<br />
Trg Svetog Trojstva 2,<br />
42230 Ludbreg<br />
Tel: +385 (0)42 810 690<br />
E-mail: info@tz-ludbreg.hr<br />
IMPRESUM<br />
<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> - Županija s <strong>pričom</strong>. Promotivno izdanje. Izdavač: Hanza Media d.o.o. Autori tekstova: <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong>, TZ Varaždinske županije<br />
i Gotal media Autori fotografija: Foto agencija Sjever, Domagoj Sever, Damir Mrvčić, Pointers produkcija, Marko Cmrečak, Darko Gorenak, Vedran Šestak,<br />
arhiva TZG Varaždina, arhiva Varaždinske županije, arhiva TZŽ Varaždinske, Klub „Let“, arhiva TZG Ivanca, arhiva TZP Centar svijeta, arhiva TZG Varaždinske<br />
Toplice, arhiva Špancirfest, arhiva TZ Varaždinski bregi, Timon Terzić Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Mičevečka 7, 10000 Zagreb Rujan 2024. godine<br />
Zahvaljujući vrhunskom<br />
smještaju i jedinstvenim<br />
sadržajima, <strong>Varaždinska</strong><br />
<strong>županija</strong> posljednje tri<br />
godine obara turističke<br />
rekorde. Sve više gostiju iz Hrvatske, a<br />
potom iz Njemačke, Poljske, Slovenije,<br />
Italije, ali i skandinavskih zemalja<br />
svoj odmor odlučuju provesti upravo<br />
u ovoj šarmantnoj županiji na sjeveru<br />
Hrvatske.<br />
Time se <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> pozicionira<br />
kao privlačna „destinacija s<br />
<strong>pričom</strong>“.<br />
- Svaki kraj ima svoju priču, a ona se<br />
najbolje ogleda kroz manifestacije,<br />
odnosno običaje. O “Županiji s <strong>pričom</strong>”,<br />
osim njenih prirodnih i kulturnih ljepota,<br />
najbolje govore manifestacije kao<br />
što su Aquafest u Varaždinskim Toplicama,<br />
Špancirfest i Barokne večeri u<br />
Varaždinu, Dani lepoglavske čipke,<br />
Zeljarijada u Vidovcu, Dani ludbreške<br />
Svete Nedjelje, Dani vrganja u Paki,<br />
Žetvene svečanosti, Šlingani dani…<br />
Te manifestacije svojim sadržajem,<br />
Varaždinski župan Anđelko Stričak<br />
gastronomijom i enologijom mame da<br />
ih se posjeti i obiđe. Kroz njih se očituje<br />
toplina, kreativnost i marljivost ljudi<br />
ovog kraja – ističe župan Varaždinske<br />
županije Anđelko Stričak i dodaje:<br />
- Uz sve to, nije na odmet popeti se<br />
na najvišu planinu sjevera Hrvatske<br />
Ivanščicu, obići Gaveznicu jedini ugasli<br />
vulkan u Hrvatskoj, najljepši hrvatski<br />
dvorac Trakošćan ili pomoliti se u<br />
svetištu Predragocjene Krvi Kristove<br />
u Ludbregu. Spustiti se kajakom ili<br />
jahati uz Europsku Amazonu, rijeku<br />
Dravu, zaplivati u termalnoj vodi u<br />
Varaždinskim Toplicama, popeti se do<br />
srednjovjekovnih utvrda Grebengrada,<br />
Pake ili Čanjeva, prošetati najstarijim<br />
hrvatskim arboretumom Opeka u<br />
Vinici. Zato posjetite “županiju s <strong>pričom</strong>”,<br />
istražite sve navedeno, ali i brojne<br />
druge skrivene kutke i potom kreirajte<br />
svoju priču u “županiji s <strong>pričom</strong>”. Dobro<br />
došli u Varaždinsku županiju! – rekao je<br />
župan Anđelko Stričak.<br />
Poziv svima da posjete Varaždinsku<br />
županiju upućuje i direktor Turističke<br />
zajednice Varaždinske županije Goran<br />
Mališ.<br />
- Jako nas vesele turističke brojke, no<br />
nama nije glavni cilj stalno povećavanje<br />
broja gostiju. Važnije od toga je imati<br />
vrhunske smještajne kapacitete i jedinstvene<br />
sadržaje. To je i u skladu s novim<br />
odrednicama održivog turizma, a mi<br />
na kontinentu najbolji smo primjer te<br />
održivosti. Sada se okrećemo najkvalitetnijoj<br />
ponudi i potpunom doživljaju<br />
naše destinacije s <strong>pričom</strong> – ističe Mališ.<br />
50 51
52