15.10.2024 Views

Varaždinska županija - Destinacija s pričom

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

1


VARAŽDINSKA ŽUPANIJA<br />

MIR I TIŠINU<br />

NAĆI ĆETE NA<br />

PREKRASNIM<br />

BREGIMA, UZ<br />

VRHUNSKI<br />

SMJEŠTAJ U<br />

KUĆAMA ZA<br />

ODMOR<br />

ŽUPANIJA S PRIČOM<br />

Na malom i šarmantnom prostoru čekaju vas lokaliteti nacionalne i svjetske<br />

vrijednosti, ali i brojne avanture, paraglajdinga do raftinga<br />

<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong>, smještena<br />

na sjeveru Hrvatske, očarat će<br />

vas svojom raznolikošću i ponuditi<br />

nezaboravni doživljaj. Kraj<br />

u kojem se susreću brijegovi<br />

i doline, posljednji obronci Alpa s velikom<br />

Panonskom nizinom, iznimne je krajobrazne<br />

ljepote, pun vrijednih spomenika, to je kraj<br />

koji će vam ponuditi i nezaboravni gastronomski<br />

doživljaj.<br />

A tek je na korak od vas.<br />

Županija s <strong>pričom</strong> prostire se na oko 1.300<br />

četvornih kilometara, a na tom malom i<br />

šarmantnom prostoru ne samo da vas čekaju salona, ateliera slikarice Julijane Drašković Krvi Kristove nastalo još 1739. godine, a na<br />

lokaliteti nacionalne i svjetske vrijednosti, do zbirke oružja s primjercima od 15. do 19. temelju zavjeta Hrvatskog sabora.<br />

dvorci i kurije gotovo na svakom koraku, nego stoljeća, dvorskom kuhinjom zbog čega je A to je samo dio priča. Jer se u Varaždinskoj<br />

i brojne avanture – od paraglajdinga na Ravnoj<br />

gori do raftinga na europskoj Amazoni, kontinentalne Hrvatske.<br />

u Hrvatskoj, špilja Vindija koja kao svjetski<br />

jedno od najposjećenijih izletničkih mjesta županiji nalazi jedini ugasli očuvani vulkan<br />

rijeci Dravi.<br />

Obližnji grad Lepoglava čuva jednu od važno nalazište neandertalaca krije tajne<br />

Trebate li predah, mir i tišinu, naći ćete je najraskošnijih crkava iz doba pavlina, ali povijesti cijelog čovječanstva, a tu su i<br />

na prekrasnim bregima, uz domaću hranu i baštini i njeguje nadaleko čuveno umijeće rimske kupališne toplice u Varaždinskim<br />

vrhunski smještaj u kućama za odmor opremljenima<br />

jacuzzijima, bazenima ili saunama. tom UNESCO-a. Posjetiti valja i grad čuda, malno lječilište u koje je kroz stoljeća dolazila<br />

izrade lepoglavske čipke koja je pod zašti-<br />

Toplicama, ujedno najstarije hrvatsko ter-<br />

Središte županije je Varaždin, nekoć glavni Ludbreg koji je centar svijeta, kao i odredište europska elita.<br />

grad Hrvatske, a danas jedna od nezaobilaznih<br />

destinacija kulture u Hrvatskoj. Grad godišnje dolaze u Svetište Predragocjene svakako je posjetite!<br />

brojnih hodočasnika koji obavezno jednom Istražite ponudu Varaždinske županije i<br />

svoj specifični identitet pokazuje ne samo<br />

ljepotom stare barokne arhitekture, nego i<br />

toplinom svojih ljupkih trgova, ulica i parkova.<br />

Posjetite pitoreskni Stari grad, Gradsku<br />

vijećnicu – najstariju u Europi, Varaždinsko<br />

groblje, biser vrtne arhitekture, ili iznenađujuću<br />

zbirku “Svijet kukaca” koja u jednoj od<br />

brojnih varaždinskih palača pred posjetitelje<br />

razastire zagonetni život prirode.<br />

Vizure varaždinskog kraja nezamislive<br />

su bez panorame dvorca Trakošćan kojeg<br />

mnogi smatraju najljepšim u Hrvatskoj.<br />

Trakošćan brojne turiste privlači iznimno<br />

sačuvanom izvornom unutrašnjošću brojnih<br />

soba od viteške i lovačke dvorane, glazbenog<br />

2 3


KUĆE ZA ODMOR S PRIČOM<br />

Svaka kuća za odmor je jedinstvena, jer iza svake od njih stoji jedinstvena priča<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

Beretinec Hills<br />

Prosjek boravka je minimalno sedam noći, većina<br />

gostiju ostaje deset dana do dva tjedna<br />

Domus Antiqua<br />

Blagus<br />

Trakošćan<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

Frieden<br />

Briska<br />

<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> ima<br />

“Kuće za odmor s <strong>pričom</strong>”.<br />

Projekt Varaždinske županije<br />

kao nositelja, jedinstveni je u<br />

Hrvatskoj i revolucionaran na<br />

hrvatskom sjeveru.<br />

Ljudi još “do jučer” bez ikakvog iskustva<br />

u turizmu, postali su domaćini tisućama<br />

gostiju, a njihovi su nekoć štagljevi,<br />

štegnjevi, kućice na djedovini i klijeti<br />

prepoznati kao poželjan turistički sadržaj<br />

koji privlači goste iz cijelog svijeta.<br />

Da bi kuća za odmor postala “Kuća za odmor<br />

s <strong>pričom</strong>”, potrebno je ispuniti cijeli niz<br />

kriterija, od onih o uređenju interijera i<br />

okoliša, preko promocije lokalne gastro i eno<br />

ponude, tradicije i kulture do organizacije<br />

i usluge korištenja bicikla i alternativnih<br />

sredstava prijevoza, brige za ekologiju i<br />

dodatno educiranje... Ukupno zasad njih<br />

80-ak. Nositelji su standarda najboljeg<br />

smještaja u Županiji, a vizija projekta je<br />

stvoriti brend koji će se direktno vezati za<br />

Varaždinsku županiju.<br />

Nakon pokretanja službene internet<br />

stranice pod nazivom “MyVarazdinHoliday”<br />

(myvarazdinholiday.com) koja na<br />

jednom mjestu predstavlja sve nositelje<br />

standarda, izdavanja trojezičnog kataloga<br />

te promotivnih kampanja, prvenstveno<br />

na njemačkom tržištu, “Kuće za odmor s<br />

<strong>pričom</strong>” već su postale prepoznatljiv brend<br />

i sinonim za kvalitetu privatnog smještaja u<br />

Varaždinskoj županiji. Informacija da je u<br />

ovaj projekt uključena gotovo polovica svih<br />

registriranih kuća za odmor u Varaždinskoj<br />

županiji pokazatelj je kvalitete i održivog<br />

upravljanja razvojem privatnog smještaja<br />

u ruralnim dijelovima Županije.<br />

Svaka kuća za odmor je jedinstvena, jer<br />

iza svake od njih stoji jedinstvena priča.<br />

Autentičan je to i već prepoznat turistički<br />

proizvod, u početku namijenjen obiteljima s<br />

djecom, da bi taj tip odmora uskoro prigrlili<br />

gosti svih dobi, zanimanja i preferencija<br />

s jednom zajedničkom željom – provesti<br />

odmor drugačije. Kuće za odmor s <strong>pričom</strong><br />

baš su to – drugačije, zanimljivije, nude<br />

kompletan doživljaj te su i one same – turistička<br />

destinacija. A kad se uputi u obilazak<br />

okolice, <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> po svojim<br />

bregima nudi mnoge sadržaje vezane za<br />

autohtone, domaće proizvode.<br />

Kuće za odmor primjer su razvoja kvalitetnog,<br />

odgovornog i održivog turizma<br />

okrenutog razvoju lokalne zajednice i upravo<br />

su one umanjile negativan utjecaj pandemije<br />

koronavirusa na gospodarstvo Varaždinske<br />

županije. Idilu koju pružaju kuće za odmor<br />

već su doživjeli brojni, uglavnom strani<br />

gosti. Tijekom godina se<br />

pokazalo da su to Nijemci,<br />

Skandinavci, Nizozemci i<br />

Poljaci. Prosjek boravka je<br />

minimalno sedam noći,<br />

većina gostiju ostaje deset<br />

dana do dva tjedna. Gotovo<br />

svi se oni ponovno vrate.<br />

Svoju idealnu kuću za odmor potražite na:<br />

myvarazdinholiday.com<br />

4 5<br />

Pine Hill House<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

TZ VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />

Top Hill Nest<br />

Hope Podrute<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER


VARAŽDIN<br />

OD KULTURE DO AVANTURE<br />

Samo sat vremena vožnje<br />

sjeverno od Zagreba nalazi se<br />

Varaždin – vibrantni i živahni<br />

povijesni grad koji u sebi<br />

objedinjava sve ono što kontinentalnu<br />

Hrvatsku čini drugačijom,<br />

zanimljivom i nezaboravnom. Očuvana<br />

arhitektura, festivali, bogata kulturna<br />

i gastronomska scena i jedinstveni stil<br />

života nastao iz duboke ljubavi grada i<br />

stanovnika magneti su kojima će vas<br />

Varaždin privući i ostati vam u srcu<br />

zauvijek.<br />

U prvom hrvatskom UNESCO gradu<br />

glazbe možete biti što god poželite jer<br />

Varaždin je i kraljevski grad i grad kulture<br />

i grad za istraživanje i grad zdravlja<br />

i aktivnog života i grad zabave i festivala,<br />

ali i grad ljubavi. Varaždin nudi doslovno<br />

sve – od kulture do avanture!<br />

UPOZNAJTE POSEBNA LICA<br />

GRADA<br />

Subotnji Varaždin diše punim plućima.<br />

Prepune ulice povijesne jezgre, zvonjava<br />

s crkvenih tornjeva, glazba s balkona,<br />

zveckanje šalica kave na terasama i<br />

žamor tisuće razgovora jedinstvena su<br />

zvučna kulisa. Najprije se zaputite na<br />

Korzo, središnji gradski trg, kako biste<br />

upili subotnji ritam s pogledom na Gradsku<br />

vijećnicu, a od travnja do listopada i<br />

uživali u smjeni gradske straže. Nakon<br />

kave, vrijeme je za obilazak povijesne<br />

jezgre. Uska ulica vodi prema Gradskoj<br />

tržnici. Varaždinski plac mnogo je više<br />

od mjesta kamo se dolazi u nabavku<br />

svježih i lokalnih namirnica. Nakon<br />

šetnje, baterije napunite u jednom od<br />

restorana, a imate li mogućnosti, napravite<br />

si uslugu - ostanite još jedan dan i<br />

pridružite se Varaždincima u hedonizmu<br />

ADVENT U VARAŽDINU – ČAROLIJA<br />

ZIME U GRADU FESTIVALA<br />

Advent u Varaždinu posljednjih je nekoliko godina<br />

postao jedan od najomiljenijih zimskih festivala, a<br />

lani je proglašen i najljepšim u Hrvatskoj. Čarobna<br />

kombinacija prekrasne i posebno, blagdanski<br />

uređene povijesne jezgre grada, blagdanskih<br />

okusa i mirisa te raznolike blagdanske<br />

ponude suvenira, proizvoda i brojnih<br />

sadržaja i aktivnosti, prilika je za divan<br />

obiteljski, prijateljski ili romantični izlet.<br />

Nađete li se na varaždinskom Adventu, ne<br />

propustite šapnuti želju najoriginalnijem<br />

Djedu Mrazu kojeg ste vidjeli i to u<br />

njegovom Čarobnom gradu Djeda Mraza.<br />

Trg tradicijskih obrta<br />

Glazba s balkona<br />

subotnje večeri.<br />

Festivalska sezona idealna je prilika<br />

za upoznati Varaždin u punini duha,<br />

otvorenosti i zaigranosti. Ona traje<br />

cijele godine i Varaždin otvara svijetu,<br />

a svijet dovodi na njegove ulice i trgove.<br />

Gotovo da nema publike, ukusa i interesa<br />

koje varaždinski kalendar događanja ne<br />

može zadovoljiti – od romantične kreative<br />

Festivala varaždinskih dvorišta,<br />

neprekidnog niza zabave Ljeta u Varaždinu,<br />

neopisive radosti i desetodnevnog<br />

hedonizma Špancirfesta, otkačenosti<br />

Trash film festivala, profinjenosti<br />

Varaždinskih baroknih večeri do zimske<br />

čarolije Adventa u Varaždinu.<br />

Varaždin nije samo zabava i kultura. On<br />

je i avantura, a za to je zaslužna zelena,<br />

očuvana, čista i mirisna priroda rijeke<br />

Drave i njezinih gotovo netaknutih obala<br />

koje su joj i priskrbile epitet “Europske<br />

Amazone”. Samo nekoliko minuta od<br />

šarenih pročelja varaždinskih palača<br />

nalazi se prostrano zelenilo stvoreno<br />

međuigrom rijeke i šuma, koje možete<br />

istraživati pješice, biciklima, čamcima<br />

ili se upustiti u SUP avanturu skrivenim<br />

rukavcima misteriozne Drave. Magija<br />

Varaždina je nadohvat ruke, prepustite<br />

joj se, povratak je garantiran.<br />

U POVIJESNOJ JEZGRI VARAŽDINA<br />

NIKAKO NE PROPUSTITE:<br />

– biti kralj na jedan dan u kraljevskom gradu – kraljevski tron čeka vas kod<br />

Uršulinske crkve<br />

– iskovati novčić za sreću na Trgu tradicijskih obrta<br />

– “zaključati” ljubav na Krinolini ljubavi i postati dio umjetničke instalacije u<br />

Kranjčevićevoj ulici<br />

– doživjeti Varaždin subotom uz smjenu straže varaždinskih Purgara i pucanj iz<br />

topa te glazbu s balkona<br />

– predahnuti na umjetnički oblikovanim odmorištima – Tok Drave u Padovčevoj<br />

ulici te Interaktivna glazbeno-svjetlosna klupa na Franjevačkom trgu<br />

– zaviriti u Anđelinjak kod Franjevačke crkve<br />

– dodirnuti Grgurov palac i zaželjeti želju kod Franjevačke crkve<br />

– upoznati Svijet kukaca u jedinstvenoj Entomološkoj zbirci u palači Herzer<br />

– pronaći cimere – povijesne oznake obrtnika i trgovaca koje su služile kao<br />

reklama i identifikacija (“Železni čovek”, “Sirena”, “Kornjača” i “Potkova”)<br />

ŠPANCIRFEST – NAJVEĆA ZABAVA ZA KRAJ LJETA<br />

Kraj ljeta svake godine slavimo na najvećem, najpopularnijem i najraznovrsnijem<br />

festivalu u Hrvatskoj – Špancirfestu. Mnogi Varaždinci, ali i brojni prijatelji Varaždina,<br />

kalendar broje “od Špancira do Špancira”, a to nije slučajno jer količina, kvaliteta i<br />

raznolikost festivalskog programa zaista predstavljaju iznimnu atrakciju koja može<br />

obilježiti nečiju godinu. U deset dana Špancirfesta, ulice povijesne jezgre Varaždina<br />

pretvaraju se u glazbene i kazališne pozornice, ateliere i galerije, restorane, barove<br />

i plesne podije, a tisuće i tisuće posjetitelja i nevjerojatna pozitivna atmosfera<br />

festivalski Varaždin pretvaraju u središte kreativnosti, zabave i umjetnosti.<br />

6 7


VARAŽDINSKE TOPLICE<br />

RIMSKA BAJKA<br />

Nimfe u spomen bogate povijesti, opera za kraj ljeta<br />

POINTERS_PRODUKCIJA<br />

POINTERS_PRODUKCIJA<br />

Varaždinske Toplice smještene na<br />

sjeveroistočnom rubu Hrvatskog<br />

zagorja. Ime, položaj i temeljnu<br />

djelatnost dobile su po izvoru ljekovite<br />

termalne vode. Najstarije<br />

su termalne toplice u Republici Hrvatskoj te su<br />

vrlo značajne u zdravstvenom kontekstu. Tu su<br />

po zdravlje dolazili i stari Rimljani, kojima grad<br />

danas posvećuje svoju najveću manifestaciju,<br />

Aquafest. Uprizorenje života u vrijeme starog<br />

Rima svake se godine održava prvog vikenda<br />

mjeseca lipnja. Ovim događanjem najstarije<br />

termalne toplice u Hrvatskoj oživljavaju svoju<br />

bogatu antičku povijest, a termalni izvori i<br />

jedinstvene rimske terme zaštitni su znak<br />

Varaždinskih Toplica. Ako posjetite ovaj festival,<br />

neće nedostajati inovativnosti, gastronomskih Opera pod zvijezdama - Noctes Aquae Iasae<br />

delicija ni rimskog duha. Posebno je svečano i<br />

romantično i za Lovrečevo, kad Topličanci održavaju svoj stigne za 45 minuta.<br />

tradicionalni festival u čast sv. Lovri. Uz promatranje neba Toplička kupališna torta odavno je zauzela dobru poziciju<br />

kojim padaju suze sv. Lovre, puno je i drugih sadržaja pa među originalnim hrvatskim slasticama. Spoj čokolade,<br />

se tih dana u Varaždinskim Toplicama okuplja<br />

oraha, jaja, šećera, crne kave te tajnog sastojka autentičan<br />

veliki broj posjetitelja, a grad se pretvara u je proizvod i jestivi suvenir. Predanje govori da su istu tortu<br />

veliko gledalište za nebesku pozornicu. servirali u zlatno, rimsko doba Varaždinskih Toplica, poslije-<br />

Varaždinske Toplice dom su sjajne operne podne uz čašu pjenušca. Može se kušati u restoranu “Dijana”<br />

pjevačice Jelene Štefanić koja, kad ne (Minerva), kafiću Lovrina kupelj na središnjem gradskom<br />

nastupa na svjetskim pozornicama, trgu te u restoranu “Bernarda”.<br />

zajedno s direktoricom TZ Varaždinske Mali gradić ima velike čari. Okružen je šumskim krajolicima,<br />

Toplice Lanom Husnjak dovodi operu u svoj izvorima pitke vode, šetnicama i biciklističkim stazama.<br />

grad. Ove je godine u rujnu održano četvrto Lječilište Varaždinske Toplice zaštitni su znak destinacije<br />

izdanje Festivala NocTEs Aqua Iasae.<br />

pa se razvoj zdravstvenog turizma logički nameće. Osim na<br />

Varaždinske Toplice svakako su najpoznatije<br />

po izvorištu termalne vode s pije dolaze u osobnom aranžmanu te pritom spoje ugodno s<br />

temperaturom od 58°C, ali i jednom od korisnim. U sklopu topličkog je kompleksa završena izgradnja<br />

najbolje očuvanih arheoloških lokaliteta prvog hrvatskog Spinalnog centra, koji će uskoro primiti prve<br />

u kontinentalnoj Hrvatskoj, o kojima s pacijente, čije obitelji očekuje dobra ponuda smještaja kad<br />

velikom ambicijom brine ravnateljica dolaze u posjete. Turističkih je kreveta sve više, a obnovom<br />

zdravstvenu uputnicu, sve je više onih koji na fizikalne tera-<br />

Zavičajnog muzeja Spomenka Vlaho-<br />

Hotela Minerva koja uskoro započinje, Varaždinske Toplice će<br />

vić. Najpoznatiji artefakt je skulptura ponovno dobiti veliki hotel visoke kategorizacije. Sve je više<br />

Minerve – božice zdravlja. Arheološke<br />

lokalitete najbolje je obići sa osami, kojih je u cijeloj Varaždinskoj županiji pa i u gradu<br />

stručnim vodičem, koji uz najavu Varaždinske Toplice, iz godine u godinu sve više.<br />

razglede vodi od ranog proljeća<br />

stranih gostiju koji za odmor radije biraju kuće za odmor na<br />

do polovice listopada.<br />

Toplički ugostitelji i sami Toplička kupališna torta<br />

pridonose promociji termalne<br />

vode. Restoran “Bernarda”,<br />

poznat kao jedan od rijetkih<br />

hrvatskih restorana koji priprema<br />

hranu po principima<br />

biodinamičke prehrane, tijesto<br />

za pizzu spravlja s termalnom<br />

vodom, za fermentaciju je potrebno<br />

72 do 96 sati. Sve što za pizzu<br />

nemaju na svojoj farmi, u Bernardi<br />

dopremaju iz Italije pa<br />

zagrebački gosti nisu rijetki.<br />

Autocestom se od Zagreba<br />

do Varaždinskih Toplica<br />

XM STUDIO<br />

TERMALNI<br />

IZVORI I<br />

JEDINSTVENE<br />

RIMSKE<br />

TERME<br />

ZAŠTITNI<br />

SU ZNAK<br />

TOPLICA<br />

Unutrašnjost lokaliteta<br />

8<br />

9


CENTAR SVIJETA<br />

ŠTO POSJETITI<br />

LUDBREG<br />

Centar svijeta<br />

Otok mladosti – zelena oaza koja<br />

brzo učini da čovjek zaboravi na<br />

sve ono zbog čega je pobjegao u<br />

prirodu. Otok je okružen rijekom<br />

Bednjom, a destinacija se često<br />

koristi kao prirodna koncertna<br />

pozornica<br />

Arheološki park Iovia Botivo<br />

svjedoči o rimskoj prošlosti grada i<br />

cijelog područja. To je novouređeni<br />

kompleks u kojemu se može naučiti<br />

o životu za doba starog Rima<br />

Vidikovac Sveti Vinko poznat je po<br />

najvišem svjetskom kipu Svetog<br />

Vinka<br />

JALŽABET<br />

Arheološko nalazište Gomila – ogroman<br />

grobni humak iz 6. stoljeća<br />

prije Krista<br />

Crkva sv. Elizabete Ugarske iz 1334.<br />

godine<br />

Barokni dvorac Somogy – Bedeković<br />

s perivojem<br />

Vinske ceste<br />

Otok mladosti<br />

VELIKI BUKOVEC<br />

Dvorac Drašković<br />

ZRINSKI, DINOSAURI I ŽUTI MUŠKAT<br />

Zvuči li vam naziv za turističko<br />

područje “Centar<br />

svijeta” pretenciozno?<br />

Sigurno da zvuči, sve dok ne<br />

čujete legendu koja kaže da<br />

su u Ludbregu bili zamišljeni krugovi<br />

zemaljski, a na njihovim obodima velike<br />

metropole. Sve je potvrdio poznati<br />

švicarski povjesničar umjetnosti dr.<br />

Erasmus Weddigen. On je naime,<br />

uzevši za ishodište Ludbreg, opisivao<br />

po karti krugove i uočio da se stvarno<br />

na tim zamišljenim linijama nalaze veći<br />

gradovi, ne samo u Hrvatskoj, nego<br />

i šire. Dakle, Turistička zajednica<br />

Centar svijeta tako se<br />

naziva s pokrićem.<br />

Uz Grad Ludbreg,<br />

koji nazivaju još<br />

i gradom čuda i<br />

legendi, Turističko<br />

područje<br />

Centar svijeta<br />

obuhvaća općine<br />

Jalžabet, Martijanec,<br />

Mali<br />

i<br />

Veliki<br />

Bukovec<br />

te Općinu<br />

Centar svijeta<br />

u Ludbregu<br />

U podravskom kraju<br />

vidikovci su prava mjesta za<br />

uživanje u raskoši prirode<br />

Sveti Đurđ. Lijep je to kraj među<br />

zagorskim bregima i svaka općina ima<br />

svoje adute za predstaviti ih gostima.<br />

Tradicija, kultura, gastronomija, enologija<br />

i etnologija, u zdravom i još uvijek<br />

nezagađenom okolišu, ono je što privlači<br />

sve veći broj gostiju. U Centru svijeta<br />

to će i naći. Grad Ludbreg centralno je<br />

mjesto tog kraja pa je najbolje krenuti od<br />

njega, a potom se zaputiti u hedonističke<br />

(k)rajeve okolice. Turistički aduti Ludbrega<br />

su Otok mladosti, Arheološki park<br />

Iovia Botivo i vidikovac Sveti Vinko, a u<br />

Ludbregu se nalazi jedino euharistijsko<br />

svetište u Hrvatskoj, Svetište Predragocjene<br />

Krvi Kristove u Ludbregu, mjesto<br />

najveće vjerske manifestacije na sjeveru<br />

Hrvatske, Dana Svete nedjelje.<br />

Otok mladosti, u neposrednoj blizini<br />

grada, zelena je oaza koja brzo učini da<br />

čovjek zaboravi na sve ono zbog čega je<br />

pobjegao u prirodu. Okružen je rijekom<br />

Bednjom, a destinacija se često koristi<br />

kao prirodna koncertna pozornica, kao<br />

mjesto za šetanje i upoznavanje s prirodom<br />

i čarima koje samo<br />

netaknuta mjesta mogu<br />

pružiti. U Centru svijeta<br />

veliki naglasak stavlja se<br />

na usklađenost s prirodnim<br />

lokalitetima, što se u<br />

neku ruku i podrazumijeva,<br />

jer je cijelo područje<br />

okruženo s tri rijeke,<br />

Bednjom, Plitvicom i nezaobilaznom<br />

Dravom. Tako<br />

da, ako tražite sljedeću<br />

destinaciju, nakon Otoka<br />

mladosti svakako krenite<br />

istraživati tokove Plitvice i Bednje koje se<br />

ulijevaju u Dravu. I prilikom istraživanja<br />

slobodno ponesite ili unajmite kajak ili<br />

kanu te krenite u svoju vlastitu veslačku<br />

avanturu mirnijim tokovima Plitvice ili<br />

Bednje, a ako ste iskusni veslač, prepustite<br />

se tokovima Drave koja će vas kroz<br />

prekrasni krajolik donijeti sve do druge<br />

županije, a ako želite i dalje.<br />

Kad stignete u taj ravni podravski kraj,<br />

vidikovci su prava mjesta za uživanje u<br />

raskoši prirode. Vidikovac Sveti Vinko,<br />

na putu od Ludbrega prema Koprivnici,<br />

poznat je po najvišem svjetskom kipu<br />

Svetog Vinka, zaštitnika ludbreškog<br />

vinogorja. S njega se pruža magični<br />

pogled na nepregledne vinograde koji<br />

daju neka od najfinijih vina dobitnika<br />

brojnih nagrada za kvalitetu. S vidikovca<br />

se sasvim lijepo vidi i susjedna<br />

Mađarska. U Jalžabetu gosti mogu obići<br />

arheološko nalazište, ogroman grobni<br />

humak iz 6. stoljeća prije Krista, koji<br />

je jedan od najvrednijih primjera prapovijesne<br />

grobne arhitekture tog tipa u<br />

cijeloj Europi.<br />

Iz Jalžabeta nikako ne odlazite, a da<br />

ne posjetite i okusite ponudu lokalnih<br />

poljoprivrednih gospodarstava koja nude<br />

lokalne delicije po starim recepturama.<br />

I okolica je živopisna, recimo dvorac<br />

Draškovića u Velikom Bukovcu, između<br />

rijeka Bednje i Plitvice. Dvorcu, čija se<br />

ljepota, unatoč nužnosti preuređenja i<br />

vraćanja starog mu sjaja, jasno vidi i u<br />

ovako zapuštenom stanju, dodatni čar<br />

daje prekrasni perivoj u engleskom stilu,<br />

a njegov je prvi dio oblikovan kao barokni<br />

vrt u kojem se nalaze živopisni primjerci<br />

biljaka i drveća iz cijeloga svijeta.<br />

Centar svijeta je područje koje njeguje<br />

stare tradicije, kulturu i običaje, ali uvodi<br />

i novitete i nove manifestacije.<br />

Za one željne adrenalina tijekom ožujka<br />

i travnja, svake se godine organizira<br />

Welcome spring festival, u kojem cijelo<br />

područje priziva proljeće kroz organizaciju<br />

sportskih utrka, biciklističkih ruta,<br />

trail utrka za one u malo boljoj fizičkoj<br />

kondiciji, planinarskih obilazaka, natjecanja<br />

u vodenim sportovima, tj. nude se<br />

različite aktivnosti i svatko može naći<br />

nešto za sebe.<br />

A za one koji nisu toliko usmjereni na<br />

“outdoor”, u Ludbregu ih u travnju i<br />

studenom čeka Wine and walk avantura.<br />

Radi se o eno-gastro manifestaciji po<br />

ludbreškim bregima gdje se mogu probati<br />

lokalne delicije i vina nagrađivana<br />

na svjetskoj razini. Pa kad skupite svoju<br />

košaricu delicija s lokalnih OPG-ova,<br />

malo rakije za aperitiv i bocu vina iz<br />

ludbreških vinograda, zgodno je otići<br />

na piknik u šumu Križančiju u Malom<br />

Bukovcu, koja je sa svojih 650 hektara<br />

najveća šuma u Gornjoj Podravini.<br />

MARTIJANEC<br />

Dvorac Martijanec<br />

Crkva sv. Martina kraj koje je<br />

2015. godine otkrivena “Stopa<br />

sv. Martina”, dio međunarodnog<br />

kulturno-sakralnog projekta koji<br />

povezuje europske gradove i<br />

mjesta<br />

MALI BUKOVEC<br />

Šuma Križančija sa svojih 650<br />

hektara najveća je šuma u Gornjoj<br />

Podravini<br />

Barokni dvorac Somogy – Bedeković<br />

10<br />

11


SJEVER ZAGORJA<br />

PUNO SJAJNIH VINA I<br />

JEDNA GREŠNA PILNICA<br />

Idealan geografski položaj pogoduje vinogradarstvu pa<br />

odavde dolaze fina, redovito nagrađivana vina<br />

Pitoreskne i brdovite Cestica, Donja Voća, Klenovnik,<br />

Maruševec, Petrijanec i Vinica zajedno nastupaju<br />

na turističkom tržištu udruženi u Turističku zajednicu<br />

Sjever Zagorja. Potencijala im ne manjka.<br />

Svaka od njih ima svoje adute, a svi su zajedno<br />

itekako vrijedni jednog vikend-posjeta. Još da je to produženi<br />

vikend...<br />

Idealan geografski položaj pogoduje vinogradarstvu pa odavde<br />

dolaze fina, redovito nagrađivana vina. Vjerojatno je i to bio<br />

jedan od razloga da su baš na tih 256 kvadratnih kilometara<br />

svoj dom potražili brojni vlastelini i izgradili lijepe kurije i<br />

dvorce. Jedan od njih je veličanstveni<br />

U SUBOTU<br />

14. LISTOPADA<br />

PRVI WINE@WALK<br />

U CESTICI OKUPIT<br />

ĆE SVE DOBITNIKE<br />

DECANTERA S<br />

PODRUČJA TZP<br />

SJEVER ZAGORJA<br />

dvorac Maruševec, najsličniji dvorcu<br />

kakvog zamišljamo iz bajki. Dvorac<br />

se prvi put spominje u 14. stoljeću, a<br />

obilaska nema jer ga je nužno preurediti.<br />

No, isplati se šumskim putem doći<br />

do ograde, kojom je imanje opasano,<br />

odakle se pruža prekrasan pogled na<br />

dvorac. Prizor je bajkovit.<br />

Na ovom je području, u Vinici, jedan<br />

od tek nekoliko hrvatskih arboretuma<br />

– Arboretum Opeka u Marčanu. Uređivati<br />

ga je počeo grof Marko Bombelles uz pomoć bečkih<br />

krajobraznih arhitekata, a sa svojih 3000 biljnih vrsta spada<br />

u parkove engleskog stila. Arboretum je idealan za dugačku<br />

šetnju, u kojoj se puno može naučiti, ali i za romantiku. Dio je<br />

perivoja dvorca Opeka iz 17. stoljeća, koji se obnavlja i zatvoren<br />

je za javnost.<br />

Krajobraz općine Cestica, uz samu granicu sa Slovenijom,<br />

moćan je i lijep. S mnogih bregova pružaju se nepregledni<br />

trsovi vinove loze. Sve je više kuća za odmor, koje su rijetko<br />

slobodne, pa ih treba dovoljno unaprijed rezervirati.<br />

Uz dvorac Križovljangrad, najsjeverniji zagorski dvorac uz<br />

Dravu, planirana je izgradnja autokampa za ležernije ljubitelje<br />

prirode. Vinarija i kušaonica vina Lovrini vinogradi vinarske<br />

obitelji Matijašec koja na šest hektara strmog južnog vinograda,<br />

suncem obasjanog cijeli dan, ima 24.000 zasađenih<br />

trsova, mjesto je koje turisti u Cestici ne zaobilaze. Orijentirani<br />

su na kvalitetu, vina im opisuju kao aromatična i svježa. Strmi<br />

vinogradi veličanstven su prizor, uspoređuju ga s onima u<br />

Toskani.<br />

Ljubitelji kvalitetnog vina s veseljem čekaju 14. listopada<br />

i 1. Wine@Walk u Cestici koji će okupiti vrsne vinare, sve<br />

dobitnike Decantera s područja TZP Sjever Zagorja. Vinska i<br />

pješačka ruta proteže se 10 kilometara. Ova će manifestacija,<br />

sigurni su u Cestici, zaživjeti i prerasti u tradicionalno turističko<br />

događanje hrvatskog sjevera.<br />

Petrijanec je, pak, posebno zanimljiv za ljubitelje konja zbog<br />

imanja Majerling, na kojemu se<br />

uzgajaju vrhunska grla idealna<br />

za obilazak Sjevera Zagorja<br />

jahaćim stazama. Ta općina<br />

nadaleko je poznata po lovstvu<br />

i imanju Zelendvor u kojemu<br />

se ulovljeno odmah i konzumira.<br />

Zelendvor je vezan i uz<br />

osobni rekord Josipa Broza<br />

Tita, vrhunskog lovca. Tito je u<br />

jednom danu 1964. godine ondje odstrijelio čak 172 fazana. Tu<br />

je noć s Jovankom prenoćio u dvorcu Bombellesovih u Vinici. U<br />

sklopu vlastelinstva Zelendvor nalazi se grobna kapela obitelji<br />

Bombelles. Kapela i gospodarska jednokatnica jedino su što je<br />

očuvano od nekadašnjeg baroknog kompleksa koji je izgorio.<br />

Dvorac u Klenovniku jedan je od najvećih dvoraca u Hrvatskoj,<br />

a desetljećima je dom bolnice za dišne puteve.<br />

Na vrhu brda, na 475 metara nadmorske visine, iznad Klenovnika,<br />

u selu Vukovoj, crkva je sv. Vuka Regensburškoga,<br />

sagrađena prije 1508. godine. Sveti Vuk, jedan od najomiljenijih<br />

njemačkih svetaca, zaštitnik je, između ostaloga, od<br />

neplodnosti.<br />

Na vrhu brda, s prekrasnim pogledom, idealno je mjesto gdje<br />

se vrijeme može provesti u miru. I prošetati šumom, uz kratki<br />

piknik za grubim drvenim stolom na platou pokraj crkve.<br />

Opcija je otići i do Grešne pilnice, seoskog turizma velikog<br />

šarma. Svaki zalogaj koji namjernik ovdje kuša je domaći,<br />

imanjem se širi miris začinskog i ljekovitog bilja. Na imanju<br />

je i Etno muzej s 3000 eksponata, cijelo je imanje njegovano,<br />

vidi se, s velikom ljubavlju. Na imanju je sve baš kao nekad,<br />

izuzev soba za spavanje, svake sa svojom kupaonicom, uz sve<br />

pogodnosti modernog vremena. Iako dolaze okusiti prošlost,<br />

komfora se gosti nerado odriču. Vikendom je pilnica otvorena<br />

uvijek, ali za grupe od deset ljudi, bez problema će raditi i tijekom<br />

tjedna. U Etno kući sve je spremno<br />

LICITARSKA<br />

KUĆA GLADOVIĆ<br />

NAJŠARENIJE<br />

JE ZDANJE U<br />

KLENOVNIKU<br />

za koncert. Uz pijanino, tu su cimbule,<br />

citre, bas, bugarije, bisernice, trube,<br />

klarineti... Ali i gramofon na ručno<br />

navijanje.<br />

Licitarska kuća Gladović najšarenije je<br />

zdanje u Klenovniku. Gazdarica Slavica<br />

voli se igrati bojama, treća je generacija<br />

u obitelji koja se bavi izradom licitarskih srca. Iako se tako<br />

zovu, ne rade se samo predmeti srcolikog oblika. “Trebamo<br />

inzistirati na tome da se djeca upoznaju s našom tradicijom i<br />

obrtima. Tu smo. Puno je posla i s najmanjim srcem, a djeca<br />

osobito uživaju u njihovoj izradi. Želi li obitelj doći i okušati se<br />

kao licitari, dovoljno nas je koji dan ranije nazvati i dogovoriti”,<br />

kaže Slavica.<br />

ŠTO POSJETITI<br />

Grešna pilnica<br />

SJEVER ZAGORJA<br />

Arboretum Opeka<br />

Stari grad Burg Vinica<br />

Dvorac Klenovnik<br />

Dvorac Maruševec<br />

Vinička tradicijska kuća<br />

Lovačka kuća u Zelendvoru<br />

Mačkova špilja u Gorancu<br />

Špilja Vindija u Rijeki Voćanskoj<br />

Zipline Dubrava Križovljanska<br />

Vidikovci – Prekorje i Tri Žaklji<br />

Zelendvor lovište i Titova ljetna kuća<br />

Izletište Grešna pilnica Klenovnik<br />

12 13


LEPOGLAVA<br />

DARKO GORENAK GODAR<br />

BISERI BOGATE<br />

PROŠLOSTI<br />

Lepoglava posjetiteljima nudi iznimne prirodne ljepote, vrijednu povijesnu baštinu i<br />

atraktivne turističke sadržaje<br />

Lepoglava, povijesno mjesto<br />

na sjeverozapadu Hrvatske,<br />

turiste će očarati iznimnom<br />

ljepotom krajobraza,<br />

zanimljivim prirodnim<br />

fenomenima i bogatom povijesnom i<br />

tradicijskom baštinom, ali i atraktivnim<br />

festivalima, kakav je skorašnji - Međunarodni<br />

festival čipke.<br />

Ovaj kraj u dolini rijeke Bednje, svojom<br />

je ljepotom još početkom 15. stoljeća privukao<br />

„bijele fratre“, Red svetoga Pavla<br />

Prvog Pustinjaka, koji su ovdje podigli<br />

svoj znameniti samostan u kojem su<br />

djelovali najučeniji pavlinski redovnici<br />

, ali i najvrsniji kipari, klesari, slikari te<br />

vješti obrtnički majstori.<br />

Ovdje je znameniti leksikograf Ivan<br />

Belostenec napisao latinsko - hrvatski<br />

enciklopedijski rječnik - Gazophylacium,<br />

u Lepoglavi je svoja najizvrsnija djela<br />

ostvario Ivan Krstitelj Ranger,naš najpoznatiji<br />

freskoslikar, u lepoglavskom<br />

samostanu još je početkom 16. stoljeća<br />

osnovana prva javna gimnazija u sjevernoj<br />

Hrvatskoj, a nepuno stoljeće kasnije<br />

i - sveučilište.<br />

Restaurirane Rangerove freske posjetitelji<br />

mogu vidjeti u lepoglavskoj baroknoj<br />

crkvi i pavlinskom samostanu, ali i u<br />

obnovljenoj kapeli u obližnoj Purgi,<br />

koja se skladnošću i ljepotom posebno<br />

ističe među kapelama koje su u okolici<br />

Lepoglave podigli pavlini. Kapela u Purgi<br />

jedan je od najljepših spomenika barokne<br />

graditeljske umjetnosti u Hrvatskoj.<br />

Pavlini su Lepoglavi ostavili iznimno<br />

vrijednu kulturnu i povijesnu baštinu,<br />

u kojoj se posebno ističe - lepoglavska<br />

čipka, čija je vještina izrade još 2009.<br />

godine upisana na Reprezentativnu listu<br />

nematerijalne baštine čovječanstva<br />

UNESCO-a. Zahvaljujući svojoj čipki<br />

Lepoglava je jedno od najpoznatijih<br />

čipkarskih središta Europe, koja svake<br />

godine na međunarodnom festivalu<br />

čipke predstavlja i najljepše primjerke<br />

čipki iz cijelog svijeta.<br />

Festival čipke se već tradicionalno održava<br />

u rujnu, a u atraktivnim prostorima<br />

pavlinskog samostana u Lepoglavi posjetitelji<br />

mogu vidjeti zanimljive izložbe<br />

ali i bogati popratni program kojim se<br />

promovira vrijedna tradicijska baština<br />

lepoglavskog kraja.<br />

Uz ovaj, najstariji festival, u Lepoglavi se<br />

tijekom cijele godine organizira i niz kulturnih,<br />

zabavnih i sportskih događanja.<br />

Posjetitelji Lepoglave ovdje će moći doživjeti<br />

i iznimnu krajobraznu ljepotu ovoga<br />

kraja i njegove prirodne fenomene, kakav<br />

je jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj<br />

na obližnjem lokalitetu Gaveznica<br />

- Kameni vrh. Ovaj ugasli vulkan geološki<br />

je spomenik prirode, ali i vrijedno<br />

nalazište poludragog kamena – ahata.<br />

Vrijednu zbirku poludragog kamenja iz<br />

cijelog svijeta posjetitelji mogu vidjeti i<br />

na izložbi u lepoglavskom Domu kulture.<br />

Ovaj kraj skrivene prošlosti, u kojem se<br />

susreću Alpe i Panonska nizina, posjetitelje<br />

će oduševiti bogatstvom biljnog<br />

i životinjskog svijeta, a planinarima i<br />

ljubiteljima prirode ponudit će iznimne<br />

doživljaje na dobro uređenim planinarskim<br />

stazama po Ivančici i Ravnoj gori,<br />

ali i primjerice, najatraktivnije terene<br />

za paragliding u Hrvatskoj.<br />

Lepoglava svojim posjetiteljima nudi i<br />

iznimnu gastronomsku ponudu koja se<br />

temelji na tradicionalnim jelima zagorske<br />

kuhinje, među kojima su primjerice,<br />

mlinčani kolač ili pak zagorski puran, čiji<br />

uzgoj također imamo zahvaliti lepoglavskim<br />

pavlinima, svakako najcjenjeniji<br />

specijalitet. Ukusne domaće zalogaje<br />

posjetitelji će moći zaliti i vrhunskim<br />

vinima, među kojima su i ona nagrađena<br />

na prestižnom svjetskom ocjenjivanju<br />

vina - Decanter World Wine Awards.<br />

Dođite u Lepoglavu i otkrijte čudesne<br />

krajolike, vrijednu povijesnu baštinu<br />

i raznoliku turističku ponudu koja<br />

posljednjih godina privlači sve više<br />

posjetitelja željnih novih, jedinstvenih<br />

doživljaja!<br />

14<br />

15<br />

DARKO GORENAK GODAR DARKO GORENAK GODAR<br />

POINTERS PRODUKCIJA<br />

DARKO GORENAK GODAR<br />

DARKO GORENAK GODAR


IVANEC<br />

a biciklistička ruta koja prolazi slikovitim<br />

predjelima uz potoke i jezera, kroz šume i<br />

polja, ali i brežuljke podno Ivančice, najbolji<br />

je način za upoznati krajolik, gastronomiju,<br />

ljude i običaje ivanečkoga kraja. Preko 80 km<br />

puteva čeka na vas!<br />

Niste li još uvijek pronašli nešto za sebe,<br />

Ivanec nudi i mogućnosti za paragliding,<br />

lov i ribolov, a tu su i brojni sportski tereni za<br />

tenis, odbojku, nogomet, rukomet, košarku,<br />

pa i novootvoreni skate i biciklistički park.<br />

KLUB LET<br />

VALENTINO ŽUPANIĆ<br />

ZDENKO HORVAT<br />

PLANINARSKI GRAD PODNO<br />

IVANČICE: OTKRIJTE LJEPOTE<br />

PRIRODE I TRADICIJE<br />

Ivančica<br />

Centar za posjteitelje<br />

U<br />

podnožju planine Ivančice<br />

okružen zelenim šumama i<br />

livadama, bistrim potocima<br />

i rijekama smjestio se Grad<br />

Ivanec.<br />

Ivanec, osim prirodnih bogatstava, ima i<br />

bogatu povijest (koja seže sve do rimskog<br />

doba) i kulturno nasljeđe koje ga čine<br />

idealnim mjestom za posjetitelje željne<br />

istraživanja.<br />

Tijekom srednjeg vijeka bio je sjedište<br />

vitezova ivanovaca, a nakon toga grad<br />

postaje dijelom posjeda nekoliko<br />

plemićkih obitelji, među kojima su<br />

mađarske obitelji Petheö de Gerse i<br />

Erdödy, te obitelji Šarlay i Kukuljević-Sakcinski.<br />

Iskorištavajući<br />

resurse obližnje planine Ivančice,<br />

grad se s vremenom okrenuo rudarstvu<br />

i mlinarstvu, ali i tradicionalnim<br />

obrtima poput lončarstva, škrinjarstva,<br />

vugleničarstva, uz paralelni i neizostavni<br />

razvoj planinarstva zbog čega se danas s<br />

pravom naziva Planinarskim gradom.<br />

IDEALNO MJESTO ZA<br />

AKTIVAN ODMOR U<br />

PRIRODI<br />

Planinarenje, šetnja ili bicikliranje<br />

slikovitom prirodom - Ivanec je odličan<br />

izbor za odmor prepun aktivnosti na<br />

BORIS JAGETIĆ DARABOŠ<br />

otvorenom, jer očekuju vas prekrasni vidikovci,<br />

svjež zrak i zelenilo sa svih strana.<br />

Odaberite jedan od planinarskih<br />

puteva, istražite<br />

Ivančicu i uživajte u fantastičnim<br />

pogledima s 1061<br />

metara nadmorske visine.<br />

Ako pak planine više<br />

volite promatrati iz<br />

podnožja, pratite<br />

potok Bistricu i<br />

upoznajte ivanečku<br />

mlinarsku<br />

prošlost. „Ivanečki<br />

mlinarski<br />

put“ turistička<br />

je š e t n ic a<br />

duga gotovo<br />

7 kilometara<br />

koja povezuje<br />

19 lokaliteta<br />

na kojima su<br />

se nekada<br />

n a l a z i l i<br />

mlinovi.<br />

Planinarski<br />

grad<br />

najb olje<br />

ć e t e<br />

upoznati<br />

na dva<br />

Vitez ivanovac<br />

k o t a č a ,<br />

IVANEC JE PREPUN<br />

ATRAKTIVNIH LOKACIJA<br />

Prekrasni vidikovci, arheološki lokaliteti,<br />

mlinovi i tradicionalne kuće kriju se u gradu<br />

podno Ivančice.<br />

Zašto se Ivanec brendira baš kao Planinarski<br />

grad i sve o planinarskoj povijesti Ivanca<br />

saznajte u Muzeju planinarstva, gdje uz<br />

najavu možete razgledati povremene<br />

izložbe koje tematiziraju kulturno-povijesnu<br />

baštinu, umjetničko stvaralaštvo i suvremeni<br />

umjetnički izraz.<br />

U prizemlju Muzeja planinarstva Ivanec<br />

nalazi se novo otvorena suvenirnica, a radno<br />

vrijeme je od ponedjeljak do petka od 09:00<br />

h do 17:00 h. U suvenirnici možete pronaći<br />

raznovrsne suvenire kao što su vjetrovke,<br />

torbe, metalne pljoske, staklene boce za vodu,<br />

planinarske šalice s karabinerom, značke<br />

s grbom Grada Ivanca i bakrene medalje s<br />

likom planinara. Svi suveniri su kvalitetno<br />

izrađeni i idealni za poklon ili uspomenu na<br />

planinarske avanture.<br />

U zelenom gradskom parku u centru Ivanca<br />

otkrijte mjesto gdje je nekada ponosno stajao<br />

Stari grad, a gdje su kasnije pronađeni važni<br />

arheološki nalazi. U blizini ovog lokaliteta<br />

nalazi se i Centar za posjetitelje Kukuljević,<br />

odnosno muzej u malom gdje vas očekuju<br />

replike odora i opreme pripadnika rudarske<br />

čete u svečanoj odori iz razdoblja Austrougarske,<br />

planinara s opremom iz 1930. godine te<br />

viteza ivanovca iz perioda oko 13. stoljeća.<br />

Spoj moderne tehnologije i kulturne baštine<br />

odvest će vas u virtualni svijet i oživjeti stari<br />

16 17<br />

Vražji stolček<br />

ZDENKO HOVAR<br />

grad Ivanec uz pomoć VR naočala.<br />

Na monitorima možete pregledati zbirku<br />

fotografija znamenitih ivanečkih fotografa<br />

i razgledati fotografske eksponate iz 19./20.<br />

stoljeća.<br />

Radno vrijeme je od ponedjeljka do četvrtka<br />

od 07:30 h do 15:30 h, petkom od 07:30 h do<br />

20:00 h, te subotom i nedjeljom od 08:00 h<br />

do 20:00 h. Ulaz je besplatan.<br />

Zastanite u Friščićevom mlinu, jedinom<br />

koji još uvijek melje žito kao i prvog dana.<br />

Osim glasnog klopotanja mlinskog vodenog<br />

kola uživajte u lijepoj prirodi i kaskadama –<br />

malim slapovima vode Bistrice koji se strmo<br />

slijevaju prema Ivancu.<br />

Posjetite brežuljak Gradišće, odnosno<br />

Cukovec, ostatke utvrde za prihvat križara<br />

i hodočasnika na putu prema Svetoj Zemlji,<br />

a u blizini odmorite na kamenoj stijeni<br />

„Vražjem stolčeku“ za koji se vjeruje da ima<br />

nadnaravna ljekovita svojstva.<br />

Margečan je jedno od najljepših malih<br />

mjesta ovoga kraja, a u to ćete se uvjeriti već<br />

na samom ulazu u naselje. Smještena pored<br />

starog rukavca rijeke Bednje, u neposrednoj<br />

blizini crkve nalazi se prekrasna vodenica.<br />

Osim u Margečanu, primjer autohtone<br />

lokalne graditeljske tradicije možete vidjeti i<br />

u Bedencu obiđete li tradicionalnu bedensku<br />

hižu, a još jedan vjeran dokaz nekadašnje<br />

arhitekture i načina života krajem 19. i<br />

Centar za posjetitelje<br />

početkom 20. stoljeća je rodna kuća Josipa<br />

Kraša u Vuglovcu. Zanimljivo je da je upravo<br />

po Josipu Krašu nazvana najpoznatija tvornica<br />

mliječnih proizvoda u Hrvatskoj – Kraš.<br />

Obiđite i gotičku kapelu Sveti Duh u<br />

Prigorcu, mjesto gdje su se zaručili Petar<br />

i Katarina Zrinska kako se spominje u<br />

romanu Eugena Kumičića “Urota zrinsko-frankopanska”.<br />

Kapela svojim<br />

položajem na vrhu visokog brijega dominira<br />

cijelim krajem.<br />

IVANEČKI DOŽIVLJAJI<br />

Grad Ivanec je tijekom godine središte<br />

brojnih tradicionalnih, kulturnih i sportskih<br />

događanja i manifestacija. Provjerite<br />

datume na stranicama TZ Grada Ivanca,<br />

posjetite Ivanec baš tada i uživajte u prekrasnom<br />

ugođaju malog gradića podno planine<br />

Ivančice. Tko zna, možda sretnete i kojeg<br />

pripadnika Ivanečke rudarske čete ili pak<br />

vitezove ivanovce i srednjovjekovne dame.<br />

Ako tražite mjesto za boravak u blizini<br />

Ivančice, istražite smještajne objekte u<br />

gradu Ivancu i okolici jer osim Hotela Orion,<br />

prenoćiti možete u brojnim objektima dragih<br />

domaćina koji će vas rado ugostiti, a u<br />

lokalnim restoranima ne propustite probati<br />

neka od tradicionalnih jela poput zlijefke,<br />

štrukli ili domaćih kolača.<br />

Dođite i otkrijte čari planinarskog grada!<br />

KLUB LET


TZ VARAŽDINSKI BREGI<br />

ŠTO POSJETITI:<br />

Kneginec<br />

Kula Kehne – Andrija II –<br />

granica posjeda slobodnog grada<br />

Warasda 1209. godine kad mu je<br />

prvi hrvatsko-ugarski kralj Andrija<br />

II dodijelio taj status - Kneginec<br />

Župna crkva Svete Marije<br />

Magdalene i župni dvor s kraja<br />

18. stoljeća - Kneginec<br />

Župna Crkva Svetog Ilije<br />

Proroka u Svetom Iliji i kurija<br />

Župnog dvora, sagrađena prije<br />

više od 110 godina te je pod<br />

zaštitom svetog Ilije proroka.<br />

Župa svetog Ilije ubraja se među<br />

najstarije župe u varaždinskom<br />

kraju - Sv. Ilija<br />

Župna crkva svih svetih Crkva<br />

je građena od kamena i cigle a<br />

predaja kaže da je zvonik građen<br />

od materijala porušenih utvrda<br />

koje su služile za obranu od<br />

Turaka – Beletinec<br />

Ribnjaci KEDER<br />

Vidikovci Hosta<br />

Vidikovac Briška - na<br />

cestovnom pravcu od Varaždina<br />

preko Svetog Ilije, nalazi se<br />

vinogradarsko i izletničko mjesto<br />

s koje se pruža prekrasan pogled<br />

na Varaždin i okolicu, te na dolinu<br />

rijeke Bednje, Izletnici, putopisci,<br />

planinari i zaljubljenici u prirodu<br />

kažu da je to krajobrazno najljepši<br />

dio Varaždinske županije<br />

Planinarska kuća Ledinec<br />

Šumski kompleks Vučenica<br />

I.B. MAŽURANIĆ,<br />

LUKSUZ KUĆA<br />

ZA ODMOR, KURIJE...<br />

Već spomen varaždinskih brega<br />

djeluje primamljivo. Oduvijek<br />

su ti bregi bili sinonim za<br />

ukusnu hranu i dobro vino,<br />

a u zadnje vrijeme i turizam.<br />

S procvatom kontinentalnih destinacija<br />

i općine s Varaždin Brega aktivno su se<br />

uključile u turističku ponudu. Četiri su<br />

se općine ujedinile - Gornji Kneginec,<br />

Sveti Ilija, Beretinec i Vidovec – pa je<br />

danas cijeli Varaždin Bregom pod istom<br />

turističkom zajednicom TZ Varaždinski<br />

bregi. To je ujedno i pragmatično jer su<br />

tako objedinjeni konkurentni za dobivanje<br />

novca iz europskih fondova. A znaju ga i<br />

te kako iskoristiti. Sve je više luksuznih<br />

kuća za odmor, sa svakom je novom i<br />

konkurencija sve veća pa ponuda danas<br />

doseže vrlo visoku kvalitetu. Njihova je<br />

krilatica „odmor s pogledom, doživljaj<br />

s okusom“. Restorani Varaždin Brega<br />

odavno su poznati zbog svoje domaće,<br />

kulinarske priče.<br />

Varaždin Breg s bujnom šumskom vegetacijom,<br />

vinogradima i prirodnim izvorima<br />

savršeni je izbor za ljubitelje svježeg<br />

zraka i prirode, a brdskim biciklističkim<br />

stazama i za aktivni turizam. Off road<br />

adrenalinska staza u Gornjem Knegincu<br />

poznata je ljubiteljima dinamične vožnje.<br />

Panoramski pogled najveći je adut Varaždin<br />

Brega. Zbog takvih su referenci mnogi<br />

uglednici kulturnog i političkog života kroz<br />

povijest, izabirali Varaždin breg za mjesto<br />

na kojemu su imali svoje posjede, gradili<br />

kurije i sadili vinograde. Gostili su se tuda<br />

Petar Preradović, Miroslav Krleža, I.B.<br />

Mažuranić, čija je baka živjela na Haliću,<br />

tu je odrasla i majka velike hrvatske književnice,<br />

a kuća postoji i danas, preuređena.<br />

Poznata je priča I.B Mažuranić „Baba Jaga<br />

s Halića“, a svoj je boravak ovdje sažela u<br />

četiri riječi – sloboda misli i pokreta. Boravili<br />

su na bregu i Milka Trnina, Dragutin<br />

Antolek Orešek, Zvonko Milković i mnogi<br />

drugi. Istim su stazama prošetali i kineski<br />

princ Lin Ve Kvaj koji se školovao u Beču<br />

na Carskoj vojnoj akademiji te holivudska<br />

glumice Hedy Lamarr.<br />

Istovremeno su i skromniji Varaždinci tradicionalno<br />

imali gorice i klijeti, a druženje<br />

u njima i danas je omiljeni način provođenja<br />

slobodnog vremena. Roštilj, vino iz<br />

vlastitog podruma, šetnja za protegnuti<br />

noge i slijedi druženje do duboko u noć.<br />

Voziti se ne treba jer mjesta za spavanje<br />

uvijek se nađe.<br />

Poznata operna diva Nada Puttar Gold bila<br />

je jedna od vlasnica dvorca Seketin, jedne<br />

od najljepših i najstarijih kurija u općini<br />

Sveti Ilija. Kažu da je bila zaljubljena u<br />

svoju kuriju i prirodu uokolo. Varaždin<br />

Breg obiluje pilovima i kapelicama.<br />

Dvorac Šaulovec u Beretincu, naselju<br />

Črešnjevo, je kao iz slikovnice. Uz dvorac<br />

se nalazi malen perivoj, zaštićen 1970. kao<br />

spomenik parkovne arhitekture, a ondje<br />

se uz Centar izvrsnosti, planira otvoriti<br />

restoran i kulinarska akademija. Dvorac se<br />

preuređuje i nije otvoren za javnost, ali već<br />

samo vidjeti ga, lijepi je doživljaj. I Beretinec<br />

nudi adrenalinski doživljaj na svojoj<br />

brdsko-biciklističkoj stazi XC Beretinec.<br />

Zanimljive su planinarska kuća Vagon u<br />

rashodovanom vagonu, smještenom na<br />

hrptu brijega Grabovice.<br />

18 19


NOVI MAROF<br />

Penjalište Pokojec u<br />

Novom Marofu<br />

VRGANJI, TARTUFI,<br />

UTVRDE I RABUZIN<br />

POINTER S PRODUKCIJA<br />

Novi Marof ima nasljeđe<br />

Ivana Rabuzina, vrganje,<br />

crne tartufe, Grebengrad,<br />

Paku. Ima Novi Marof i<br />

štošta drugo, ali ova je<br />

petorka nepogrešivi mamac za turiste.<br />

Vrganji i Paka se oduvijek vole. Na<br />

staroj cesti Varaždin – Zagreb nekoć su<br />

berači koji uz cestu prodaju vrganje bili<br />

uobičajen prizor. Iako ih je danas manje,<br />

Paka je i dalje neraskidivo povezana s<br />

vrganjima. Živi kroz manifestaciju<br />

Dani vrganja u Paki. Od 2015. godine,<br />

vrganjima se pridružuje i crni tartuf.<br />

Ali samo kao dodatak i novost, glavna<br />

zvijezda je i dalje vrganj. Na programu<br />

je 17. rujna natjecanje u berbi vrganja. I<br />

oni iskusni, ali i oni koji bi iskusni tek<br />

željeli postati, veselo sa svojim košarama<br />

kreću put šume. Nakon dva sata vrate<br />

se oni na mjesto polaska i donesu svoje<br />

košare na ogled. Neke su pune vrganja,<br />

a neke i raznih drugih gljiva, za koje<br />

nisu sigurni kakve su. E, za njih je zato<br />

tu prof. Branko Bartolić, predsjednik<br />

Hrvatskog mikološkog saveza koji je<br />

zadužen za stručnu determinaciju<br />

ubranih gljiva. Najzanimljiviji je to dio<br />

gljivarima, zaljubljenicima u šumu i<br />

gljive.<br />

A kako su znanstvena istraživanja pokazala<br />

da crnog tartufa i ovdje ima, još od<br />

2015. godine na Danima vrganja može<br />

se saznati kako se traži ova podzemna<br />

gljiva – kroz Lov na crni tartuf. Ovaj<br />

program uz samu prezentaciju traženja<br />

tartufa nudi i gastronomski užitak – na<br />

samoj lokaciji, u šumi, priprema se<br />

hrana s tartufom. Poseban je to doživljaj,<br />

zalogaj u šumi, spremljen od vrsnih<br />

kuhara, spremnih izaći iz standardnih<br />

uvjeta i okvira.<br />

Na sajmu domaćih i autohtonih proizvoda<br />

mnoštvo je OPG-ova koji će u bar<br />

jedan svoj proizvod uvrstiti i vrganj.<br />

Ili crni tartuf. Tako ćete ovdje moći<br />

nabaviti i kruh s vrganjima, namaze od<br />

vrganja, tjesteninu s vrganjima i razne<br />

druge domaće proizvode.<br />

Za one koji vrganje ne beru ali ih vole<br />

Paka nudi mnoštvo drugih sadržaja.<br />

Ovdje, na relativno maloj udaljenosti,<br />

od svega 4 km, možete obići dvije utvrde,<br />

utvrdu Paka i utvrdu Čanjevo. Fortifikacijski<br />

su to objekti iz 13. stoljeća, a<br />

kako se na njima nekad živjelo i za što<br />

su služili, moći ćete saznati i iskusiti<br />

na stručnim obilascima. Kostimirani<br />

vodiči spremni su posjetiteljima pružiti<br />

iskustvo povratka u neka druga<br />

vremena.<br />

Za rekreativce tu su organizirane šetnje<br />

sa Supermenkama, vrijednim curama<br />

koje će se pobrinuti da nitko ne zaluta,<br />

a za one malo brže, koji vole trčati, tu<br />

je i Paka mini trail s maxi pauzom. A<br />

pauza je posebno iznenađenje, nerijetko<br />

se i zapleše.<br />

Kulturni centar Ivan Rabuzin<br />

S licenciranim planinarskim vodičem<br />

može se i u malo dužu šetnju. Nekih<br />

10-ak kilometara u dobrom društvu,<br />

kroz prekrasnu prirodu Pake, brzo<br />

prođe. Taman do ručka!<br />

Dabar Pako sagradio je jednu od najvećih<br />

brana u Varaždinskoj županiji.<br />

Dabar je zaštićena životinja u RH, no<br />

kako se ponekad spominje i u negativnom<br />

kontekstu, idealno je doći u Paku<br />

i čuti sve o ovom najvećem graditelju<br />

među životinjama, kako i zašto on te<br />

brane gradi, zašto je važan za ekosustav.<br />

I za ovaj program uvijek vlada posebno<br />

zanimanje.<br />

Paka ima i imanje ljekovitog bila. Pioniri<br />

ekološke kozmetike dolaze baš iz<br />

Pake. A kako od sjemena, preko obrade<br />

i proizvodnje nastaju zdravi i mirisni<br />

proizvodi, možete saznati u programu<br />

obilaska imanja ljekovitog bila. A vode<br />

vas domaćini. Zanimljivo i korisno.<br />

Misli se i na najmlađe, za njih su tu uvijek<br />

razne radionice, vezane uz prirodu i<br />

šumu. Najveća vrijednost manifestacije<br />

je promocija destinacije koja se grana u<br />

raznim smjerovima. I onom kulturnom<br />

i rekreativnom, a i gastronomski dio,<br />

kroz uključivanje ugostitelja s područja<br />

Grada Novog Marofa polako dobiva svoj<br />

smisao. I oni polako vrganj s tanjurića<br />

koji su se mogli kupiti samo uz cestu<br />

u Paki polako ali sigurno sele na svoje<br />

restoranske tanjure.<br />

Također, mnogi penjači iz susjednih<br />

zemalja dolaze na penjalište Pokojec<br />

u Novom Marofu, jedno od najvećih<br />

penjališta Sjeverozapadne Hrvatske.<br />

Nasljednici velikana naive Ivana<br />

Rabuzina dosad su dvaput otvarali<br />

njegovu kuću za razgled, a TZ Novog<br />

Marofa se nada dogovoru s vlasnicima<br />

o češćoj prezentaciji iznimne kuće s<br />

galerijom iznimnih djela. Već sama<br />

kuća na obroncima Ključa s iznimnim<br />

galerijskim prostorom arhitektonski<br />

je rad vrhunskog Vjenceslava Richtera.<br />

U toj su galeriji izložena neka od najpoznatijih<br />

djela majstora naive, posebna<br />

je zanimljivost izloženi porculan koji<br />

je Ivan Rabuzin, uz još nekoliko imena<br />

svjetske umjetnosti, dobio čast oslikavati.<br />

Tako je istovremeno uz Rabuzina<br />

u dizajnerskom studiju Rosenthala<br />

porculan oslikavao i Salvador Dalí. Kuća<br />

je dobrim dijelom namještena namještajem<br />

koji je Rabuzin sam izradio, a u<br />

ateljeu je na štafelaju položeno zadnje<br />

slikarovo, nedovršeno platno.<br />

20 21<br />

POINTER S PRODUKCIJA<br />

Grebengrad<br />

AGENCIJA SJEVER<br />

POINTER S PRODUKCIJA


MANIFESTACIJE<br />

BITKA ZA UTVRDU ČANJEVO, prvi<br />

vikend u listopadu, Čanjevo<br />

Povijesna manifestacija koja u općinu Visoko iz<br />

godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Riječ<br />

je o scenskom prikazu života stanovnika utvrde<br />

u srednjem vijeku, odnosno 1590. godine o kojoj<br />

postoji najviše<br />

podataka<br />

te bitke s<br />

Turcima.<br />

ČIPKE, VRGANJI,<br />

BAROK... I BROJNE<br />

DRUGE ČAROLIJE<br />

ZELJARIJADA,<br />

rujan, Vidovec<br />

Zeljarijada je gastronomska<br />

i zabavna<br />

manifestacija u Vidovcu<br />

posvećena autohtonom<br />

proizvodu vidovečkog<br />

kraja – varaždinskom<br />

zelju, a još od 1997.<br />

godine već se tradicionalno<br />

održava u mjesecu<br />

rujnu.<br />

MEĐUNARODNI FESTIVAL<br />

ČIPKE, rujan, Lepoglava<br />

Međunarodni festival Čipke u<br />

Lepoglavi najveći je takav festival<br />

na prostoru Europe. Ovdje možete<br />

doživjeti i vidjeti pravo umijeće<br />

lepoglavskih, ali i čipkarica iz ostalih<br />

dijelova Hrvatske i svijeta.<br />

DANI VRGANJA I CRNOG<br />

TARTUFA , rujan, Paka<br />

AQUAFEST, lipanj, Dani vrganja i crnog tartufa u Paki nude razne<br />

Varaždinske<br />

aktivnosti od edukacije do rekreacije, uz<br />

Toplice<br />

uživanje u prirodi, branje gljiva, te lova na crni<br />

Manifestacija kojom<br />

tartuf.<br />

najvećim i najstarijim<br />

toplicama u Hrvatskoj<br />

oživljavaju svoju bogatu i slavnu prošlost. Baš kao prije 2.000 godina,<br />

kada su nosile ime Aquae Iasae i bile rimsko naselje, na topličkim ulicama<br />

možete susresti Rimljane, hrabre legionare, neustrašive gladijatore, lijepe<br />

nimfe, vile i druga mitološka bića. Posebno su atraktivne borbe gladijatora,<br />

dok najmlađi mogu uživati u raznim radionicama, od gladijatorske<br />

škole do izrade antičkih vjenčića i lutaka.<br />

VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI, rujan - listopad,<br />

Varaždin<br />

Hrvatska prijestolnica baroka – grad Varaždin, već je 53 godine<br />

odredište brojnih ljubitelja klasične glazbe. Krajem rujna ovdje se<br />

održava jedan od najeminentnijih festivala barokne glazbe u svijetu<br />

- Varaždinske barokne večeri.<br />

ŠPANCIRFEST, FESTIVAL ULIČNIH ŠETAČA,<br />

kolovoz - rujan, Varaždin<br />

Najveći i najomiljeniji ulični festival u Hrvatskoj održava se krajem<br />

kolovoza u prekrasnoj varaždinskoj povijesnoj jezgri, a nudi ponešto<br />

za svakoga – od vrhunskih koncerata, odličnih kazališnih komedija,<br />

probranih uličnih performera<br />

do radova kreativaca<br />

i umjetnika, sadržaja za<br />

najmlađe i brojnih eno i<br />

gastro delicija. Najveću<br />

živost i raznolikost na ulice i<br />

trgove donose ulični umjetnici.<br />

Svaki kutak njima je<br />

pozornica i u trenu ćete se<br />

naći usred performansa.<br />

ADVENT U VARAŽDINU, prosinac –<br />

siječanj, Varaždin<br />

Advent u Varaždinu, romantičan, intiman,<br />

prepun blagdanskih mirisa, okusa i bajkovitog<br />

ugođaja povijesne gradske jezgre. Bogati<br />

glazbeni, kulturni i zabavni program, raskošna<br />

i inovativna gastro ponuda te brojni sadržaji za<br />

sve uzraste i ukuse blagdansko razdoblje čine<br />

još veselijim i zanimljivijim, a Varaždin još<br />

blještavijim.<br />

ADVENT NA SJEVERU ZAGORJA,<br />

prosinac<br />

Advent u Zelendvoru, Advent u Vinici i<br />

Advent u Cestici tri su najveće manifestacije u<br />

sklopu Adventa na sjeveru Zagorja s bogatom<br />

eno-gastro ponudom, adventskim delicijama,<br />

izlagačima, brojnim izvođačima, kućom Djeda<br />

Mraza i adventskim vinskim gradom u Cestici.<br />

22 23


JEDINSTVENI POSJETITELJSKI CENTAR<br />

OD EURUPCIJE<br />

VULKANA DO<br />

ZMAJA<br />

U Posjetiteljskom centru u povijesnoj Županijskoj palači u<br />

Varaždinu niz vizualnih efekata, hologrami, interaktivna<br />

karta i igrice…<br />

Palača Varaždinske županije<br />

jedna je od najstarijih i najljepših<br />

građevina smještenih<br />

u samom središtu Varaždina,<br />

a u podrumu tog jedinstvenog<br />

zdanja danas se nalazi jednako jedinstveni<br />

Posjetiteljski centar.<br />

Dobrodošlicu će vam uputiti prvi nasljedni<br />

varaždinski župan Toma II. Erdödy<br />

osobno, koji je na čelu najstarije hrvatske<br />

županije bio početkom 17. stoljeća. Potom<br />

možete vidjeti kako je eruptirao vulkan<br />

Gaveznica koji je na području Varaždinske<br />

županije bio aktivan prije 22 milijuna<br />

godina, a zatim zaviriti u špilju Vindija<br />

i promatrati kako su u lov kretali neandertalci.<br />

Iz prošlosti ćete se brzo vratiti u<br />

sadašnjost i moći pogledati kako danas<br />

izgledaju dvorci, utvrde i kurije diljem<br />

Varaždinske županije, ali i niz drugih<br />

prirodnih i kulturnih znamenitosti koje<br />

valja posjetiti. I ne samo to: kroz „prozor“<br />

možete zaviriti i u susjednu Mađarsku<br />

te uživo vidjeti što se događa u posjetiteljskom<br />

centru smještenom u gradiću<br />

Czurgo, a potom brzo krenuti u potragu<br />

za pet lokacija kako biste, ispred stvarne<br />

pozadine, odigrali pet atraktivnih igrica.<br />

U Centru za posjetitelje Varaždinske<br />

županije naglasak je na vizualnim<br />

efektima koji posjetiteljima omogućavaju<br />

puno doživljaja, i to zahvaljujući<br />

hologramima, posebnim projektorima<br />

i drugoj modernoj tehnologiji. Sve to je<br />

rezultat suradnje Varaždinske županije<br />

i županijske Turističke zajednice s partnerima<br />

iz Mađarske, Gradom Csurgóm<br />

i Sveučilištem Pannonia - Nagykanisza<br />

kampus. Zajedno s njima uspješno je realiziran<br />

EU projekt pod nazivom „Active<br />

Tourism meets Advanced Technology in<br />

Cross-Border Area – AT@AT.CB“.<br />

Cilj je ostvaren: u Posjetiteljskom centru<br />

se na atraktivan i drugačiji način prezentira<br />

kulturna i povijesna baština manje<br />

poznatih ruralnih dijelova Varaždinske<br />

županije.<br />

- Naš Centar u Županijskoj palači podijeljen<br />

je na nekoliko različitih tematskih<br />

JESTE LI ZNALI?<br />

<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> je najstarija hrvatska <strong>županija</strong>.<br />

Spominje se već 20. kolovoza 1181. godine u jednoj Povelji hrvatsko-ugarskog kralja<br />

Bele III.<br />

Varaždin je bio glavni grad Hrvatske od 1767. do 1776. godine<br />

Županijska palača, reprezentativna barokna palača, smještena je na<br />

Franjevačkom trgu u samom centru Varaždina.<br />

Spomenik je 0. kategorije - carica Marija Terezija dala ju je izgraditi upravo za potrebe<br />

Županije. Izgradnja je završena 1772. godine.<br />

cjelina, od primjerice, postanka<br />

svijeta i Velikog praska, vulkana<br />

i špilja, neandertalaca, preko<br />

dolaska Rimljana, Avara, Huna i<br />

Hrvata, pa do mitoloških likova.<br />

Važno nam je da posjetitelje<br />

potaknemo da sami putuju kroz<br />

našu Županiju i istražuju sve<br />

njezine ljepote. Tu je interaktivna<br />

ploča koja kroz zvuk, sliku, karte,<br />

mape i video dodatno naglašava<br />

promociju ruralnih područja<br />

naše Županije. Mogu se odigrati<br />

interaktivne igre i kviz znanja<br />

– kaže direktor Turističke zajednice<br />

Varaždinske županije Goran<br />

Mališ.<br />

Varaždinski i mađarski centri<br />

su virtualno umreženi, povezani<br />

„prozorom“ zahvaljujući kojem<br />

se posjetitelji u oba centra mogu<br />

vidjeti. Mađarski partneri su u<br />

sklopu projekta razvili mobilnu<br />

aplikaciju koja, uz same turističke<br />

informacije, sadrži i pet igrica.<br />

– Igrice su izrađene na temelju 3D<br />

modela, a temelje se na tzv. proširenoj<br />

stvarnosti. Turistima je<br />

omogućeno da prilikom obilaska<br />

pet lokacija, od Andrijine kule u<br />

Knegincu preko Grebengrada,<br />

utvrđenog grada Bele i crkve sv.<br />

Martina u Varaždinskim Toplicama,<br />

pa do Prangera – stupa<br />

srama u Vinici, ispred stvarne<br />

pozadine igraju igrice – otkriva<br />

Mališ.<br />

Sam obilazak Posjetiteljskog<br />

centra na Franjevačkom trgu<br />

u Varaždinu organiziran je u<br />

vođenim grupama turistima, a<br />

zainteresirani se prijaviti mogu u<br />

Turističku zajednicu Varaždinske<br />

županije.<br />

24 25


ADRENALINSKA AVANTURA NA RAVNOJ GORI<br />

PARAGLIDING I ALPINISTIČKO<br />

PENJANJE<br />

Najsjevernija planina Hrvatskog zagorja je Ravna<br />

gora, visoka 686 metara. Nalazi se u gornjem<br />

porječju rijeke Bednje i smatra se posljednjim<br />

ogrankom Alpa. Ne samo da je omiljeno izletište<br />

mladih i starih, nego je i nezaobilazno odredište<br />

za sve rekreativce i profesionalce željne adrenalinske avanture.<br />

Na Ravnoj gori nalazi se jedan od najpopularnijih terena za<br />

paragliding: prekrasni pejzaži i uređeno sletište u Cvetlinu<br />

čine ga najatraktivnijom lokacijom za slobodno jedrenje u<br />

Hrvatskoj. Ovdje se redovno održavaju državna i europska<br />

natjecanja u tom sportu.<br />

Dva su starta za paraglidere: sjeverni start okrenut je prema<br />

Višnjici i njime upravlja Klub “Kolibri”, a južni start okrenut<br />

je prema Trakošćanu i njime upravlja Klub padobranskog<br />

letenja “Let” iz Ivanca.<br />

Za sve one koji žele adrenalinski doživljaj iz zraka, Klub “Let”<br />

organizira i tandem letenje, odnosno letenje u dvoje. Iskusni<br />

paraglider upravlja paragliderom, a putnik se nalazi ispod<br />

pilota. Tandem paraglider je veće površine kako bi mogao<br />

ponijeti dvije osobe.<br />

No, to je samo dio onoga što možete doživjeti na Ravnoj gori.<br />

Možete se odlučiti za planinarenje, ali i za alpinističko penjanje<br />

po stijenama Velike pećine. Atraktivne stijene redaju se jedna<br />

iza druge u šest redova i uzdižu na visinu od stotinjak metara.<br />

A želite li stajati čvrsto na zemlji i samo uživati, tada je idealan<br />

izbor vidikovac na Ravnoj gori. S njega se pruža prekrasan<br />

pogled na dvorac Trakošćan prema kojem vas vode pješačke<br />

staze. Na putu do dvorca šarmirat će vas mala bednjanska<br />

dvorišta, pokoje raspelo i ranobarokna kapelica.<br />

---------------<br />

KLUB PADOBRANSKOG JEDRENJA “LET”<br />

LANČIĆ 29, 42240 IVANEC<br />

MOB. +385 (0)91 234 2340<br />

INFO@LET.HR<br />

---------------<br />

KLUB SLOBODNOG LETENJA “KOLIBRI”<br />

CVETLIN 148, 42254 TRAKOŠĆAN<br />

MOB. +385 (0)98 170 3349<br />

KOLIBRI@BEDNJA.HR<br />

WWW.FACEBOOK.COM/KSLKOLIBRI<br />

---------------<br />

PARAGLIDING I NA IVANČICI<br />

I Ivančica, najviša planina sjevera Hrvatske, popularno<br />

je i često birano odredište planinara i rekreativaca. Na<br />

samom vrhu, na visini od 1060 metara, uz planinarski dom,<br />

dva vidikovca sa zadivljujućim pogledom prema Ivancu,<br />

Varaždinu i Međimurju, uređeno je i uzletište za paragliding.<br />

Usmjereno je na sjeveroistok-istok i vjetrovi tih smjerova<br />

su pogodni za letenje. Sletišta se nalaze u selu Prigorec ili u<br />

Ivancu. Za adrenalinski doživljaj na Ivančici javiti se možete<br />

Klubu padobranskog jedrenja “Let” sa sjedištem u Ivancu.<br />

ADRENALINSKI PARKOVI<br />

ADRENALINSKI PARK VRUČINA<br />

Za željne boravka u nedirnutoj prirodi uz adrenalinsku<br />

zabavu, pravo je odredište Adrenalinski park “Vručina”.<br />

Nalazi se u Vinogradima Ludbreškima kod Ludbrega, a vode<br />

ga supružnici Bojan i Aleksandra Vručina, koji čine sve da<br />

gostima bude što ugodnije.<br />

U Adrenalinskom parku zaigrajte paintball Pro za odrasle i<br />

Shotgun za djecu 8+, vozite Berg go kart utrke, okušajte se<br />

u streličarstvu ili – bacanju sjekira. Tamo možete odigrati<br />

i zabavni ljudski stolni nogomet, križić-kružić, skakati u<br />

vrećama, potezati uže ili uživati uz odbojku, mali nogomet,<br />

košarku, stolni tenis, dječje igralište i badminton.<br />

ADRENALINSKI PARK VRUČINA<br />

VINOGRADI LUDBREŠKI, PUHLAKI BB,<br />

42230 LUDBREG<br />

KONTAKT: MOB. +385 (0)98 876 562<br />

E-MAIL: ADRENALINSKIPARKVRUCINA@GMAIL.COM<br />

---------------------<br />

ZIPLINE ZEKO<br />

Izletište Zeko smješteno je u Dubravi Križovljanskoj, na samoj<br />

granici sa Slovenijom. Lokacija je idealna za obilazak brojnih<br />

vinskih klijeti i staza, vinotočja, vidikovaca, OPG-ova, kao<br />

i rijeke Drave. Obitelj Mihin rado će vas ugostiti na svojem<br />

izletištu na kojem se ne nalazi samo ugostiteljski objekt i dječje<br />

igralište, nego i adrenalinski park pogodan za cijelu obitelj.<br />

U ponudi je zipline kojim se možete spušati s brda niz čelične<br />

sajle uz pomoć slobodno pokretne koloture i mehanizma za<br />

kočenje, pri čemu ste osigurani pojasom, a nosite kacigu i<br />

rukavice.<br />

IZLETIŠTE ZEKO<br />

VINOGRADSKA 4, DUBRAVA KRIŽOVLJANSKA<br />

42208 CESTICA<br />

KOTAKT: MOB. +385 (0)95 908 2235<br />

E-MAIL: MLADENMHN@GMAIL.COM<br />

26 27


IVANČICA<br />

LIJEPA I<br />

TAJANSTVENA<br />

IVANČICA<br />

POINTERS PRODUKCIJA<br />

S CILJEM OČUVANJA VRIJEDNOSTI I<br />

POSEBNOSTI IVANČICE, STRAHINJČICE,<br />

MACELJSKE I RAVNE GORE,<br />

POKRENUTA JE INICIJATIVA DA<br />

SE TO PODRUČJE DODATNO<br />

ZAŠTITI KAO PARK PRIRODE<br />

Na Ivančici i susjednim gorama raste najveća europska orhideja, sva tri hrvatska ljiljana, a<br />

jedno je od rijetkih hrvatskih staništa alpskog jaglaca<br />

Vilinska staza jedan je od<br />

niza planinarskih puteva<br />

koji će vas dovesti na<br />

vrh lijepe i tajanstvene<br />

Ivančice, najviše planine<br />

sjevera Hrvatske. Na najvišem vrhu<br />

na 1.060 metara, koji se nalazi u<br />

Varaždinskoj županiji, uživati možete<br />

u prekrasnom pogledu koji se pruža sve<br />

do Varaždina i Međimurja.<br />

No, to je samo dio bogatstva kojima<br />

Ivančica obiluje zajedno s obližnjim<br />

gorama, Strahinjčicom,<br />

Maceljskom i Ravnom gorom.<br />

Tamo raste čak 40 vrsta<br />

orhideja, među kojima<br />

je najveća europska<br />

orhideja - jadranska<br />

kozonoška. Stanište<br />

ovih predivnih,<br />

rijetkih i strogo<br />

z a š t i ć e n i h<br />

biljaka su i<br />

suhi brdski<br />

travnjaci, koji<br />

su posebno značajni<br />

po velikoj<br />

bioraznolikosti:<br />

na samo jednom<br />

k v a d r a t n o m<br />

metru možemo<br />

nabrojati i do 80 različitih biljnih i<br />

životinjskih vrsta!<br />

Nažalost, baš poput divljih orhideja,<br />

mnoge od tih vrsta su ugrožene. Među<br />

njima su hrvatski klinčić, endemska<br />

vrsta, kao i velika sasa s posebno lijepim<br />

velikim cvjetovima. Na području predloženog<br />

budućeg parka prirode rastu i<br />

sva tri hrvatska samonikla ljiljana,<br />

kranjski ljiljan, zlatan i lukovičavi ljiljan,<br />

a tu je i jedno od rijetkih staništa<br />

alpskog jaglaca.<br />

Otkrivene su i nove životinjske vrste za<br />

faunu Hrvatske, među kojima su dugorepi<br />

ljuskokrili konjic, kao i primjerci<br />

transilvanijskog monaškog skakavca,<br />

za kojeg se smatralo da je izumro.<br />

I nisu to jedine posebnosti. Ako ste<br />

mislili da špiljske bisere, stalaktite,<br />

stalagmite ili kaskade možete vidjeti<br />

samo na jugu, u tipičnom krškom<br />

području, prevarili ste se, jer ih<br />

vidjeti možete i na sjeveru<br />

Hrvatske. Samo na Ravnoj<br />

gori nalazi se više od 60<br />

špilja, jama i drugih<br />

speleoloških objekata!<br />

Na području Ivančice,<br />

Strahinjčice,<br />

Maceljske i Ravne<br />

gore spajaju se čak<br />

tri geotektonska<br />

područja, Alpik,<br />

Dinarik i Panonik.<br />

Na linijama ovih<br />

spajanja u prošlosti<br />

su eruptirali<br />

brojni vulkani, a<br />

dokaz ove nekad<br />

burne prošlosti je i<br />

Gaveznica – Kameni vrh kod Lepoglave,<br />

danas najbolje sačuvani fosilni vulkan<br />

u Hrvatskoj. Ovaj geološki spomenik<br />

prirode je i jedino nalazište poludragog<br />

kamena ahata.<br />

Nisu to jedine posebnosti: u okviru<br />

budućeg parka nalazi se i veliki broj<br />

zaštićenih područja i područja ekološke<br />

mreže Natura 2000, što pokazuje da su<br />

prirodne vrijednosti već prepoznate u<br />

našim, ali i u europskim okvirima.<br />

S ciljem da se očuvaju vrijednosti<br />

i posebnosti Ivančice i susjednih<br />

gora, pokrenuta je inicijativa da se to<br />

područje dodatno zaštiti kategorijom<br />

parka prirode. „Zagorske gore“ će biti<br />

13. park prirode u Hrvatskoj, a njegovo<br />

proglašenje očekuje se 2025. godine.<br />

28 29


AKTIVAN ODMOR<br />

ŽUPANIJOM NA DVA KOTAČA:<br />

https://bike-routes-vzz.com/biciklisticke-rute/<br />

mobilna aplikacija Varazdin Bike Routes<br />

www.turizam-vzz.hr<br />

DRAVSKA BICIKLISTIČKA STAZA:<br />

www.dravabike.si<br />

ŽUPANIJOM NA DVA KOTAČA<br />

Bogatstvo prirodnih i kulturnih atrakcija Varaždinske<br />

županije, razvijenost cikloturističke mreže,<br />

ali i blizina važnih međunarodnih ruta čine<br />

Varaždinsku županiju idealnom destinacijom za<br />

biciklizam. Svemu doprinose i standardi kvalitete<br />

cikloturističke ponude kao i mogućnost besplatnog prijevoza<br />

bicikla vlakom. U kojem god smjeru iz Varaždina krenuli,<br />

u radijusu od stotinjak kilometara očekuju vas netaknuta<br />

priroda, izvorska voda, desetak dvoraca, muzeji, zbirke, crkve<br />

i sakralna baština, vrijedna arheološka nalazišta, vinogorja,<br />

lovna gospodarstava, tradicijski obrti… Varaždin s okruženjem<br />

pozornica je međunarodnih festivala, brojnih događanja i<br />

manifestacija, kraj legendi i priča, ali prije svega mjesto gostoljubivih<br />

domaćina. A možda je najbolji način za otkrivanje i<br />

istinsko uživanje u istom – bicikl.<br />

BICIKLISTIČKE RUTE<br />

TOPIARY PARK U SRAČINCU<br />

Zelene skulpture<br />

Čak 400-tinjak zelenih skulptura dočekat<br />

će vas u Topiary parku u Sračincu, prvom<br />

takvom tematskom topiary parku u Hrvatskoj i<br />

drugom u Europi. Na površini od gotovo 7200<br />

četvornih metara otkrijte 30-ak zasebnih<br />

priča: jezero s labudovima, patkama i žabama,<br />

zatim motore i skutere, kraj njih seosko imanje<br />

s domaćim životinjama… U parku vas očekuju<br />

i anđeli, Sveta obitelj, ptice, divlje životinje,<br />

japanski prikazi vrta i druge nevjerojatne<br />

zelene skulpture. Ovo čarobno mjesto djelo<br />

je Vladimira Flegara, koji je gotovo 30 godina<br />

posvetio oblikovanju topiaryja.<br />

Na području Varaždinske županije formirane su četiri cestovne<br />

i jedna djelomično “offroad” biciklistička ruta. Ruta koja je<br />

djelomično offroad nosi oznaku RO2, a ostale idu u smjerovima<br />

Varaždin – Dubrava Križovljanska, RO1, i Varaždin – Mali<br />

Bukovec, RO3.<br />

Ruta “Od dvorca do dvorca” vodi vas od varaždinskog Starog<br />

grada do dvorca Trakošćan, otkrivajući pritom brojne županijske<br />

atribute, dok Toplička ruta vodi u Varaždinske Toplice, grad<br />

s najstarijim termalnim toplicama u Hrvatskoj i arheološkim<br />

iskopinama rimskog termalnog kupališta.<br />

U gradu Varaždinu sa zapadne strane kroz Sloveniju (grad<br />

Maribor) prolazi biciklistička ruta EuroVelo 9, a s istočne<br />

strane ruta EuroVelo 13 koja se uz slovensko-mađarsku granicu<br />

spušta kroz Međimursku županiju te u neposrednoj blizini<br />

Općine Mali Bukovec nastavlja dalje prema gradu Koprivnici.<br />

BICIKLOM UZ DRAVU –<br />

Dravska biciklistička staza<br />

Biciklistička staza uz rijeku Dravu prolazi kroz četiri države<br />

i u cijelosti je duga približno 710 km.<br />

Staza počinje u neposrednoj blizini izvora rijeke Drave na<br />

Toblaškom polju (Toblach) u Italiji – 10 km, u dužini od 290<br />

km nastavlja se u austrijskoj Koruškoj (Kärnten), prolazi<br />

Slovenijom u dužini od 145 km, a hrvatska dionica (još nije<br />

u cijelosti uređena i označena) od 265 km završava u Osijeku.<br />

Primjerena je za treking, brdske i električne bicikle, a većinom<br />

vodi uz obale Drave.<br />

Upravo u varaždinskom dijelu staze Drava otkriva najviše<br />

svojih prirodnih atraktivnosti.<br />

Uz prirodne ljepote staza nudi mnoge zanimljivosti i mogućnosti<br />

za razgled znamenitosti.<br />

TOPIARY PARK<br />

Ulica Vilka Novaka, 42209 Sračinec<br />

Kontakt: mob. 091 948 3670<br />

e-mail: parktopiary@gmail.com<br />

AGENCIJA SJEVER AGENCIJA SJEVER<br />

PREPUSTI SE RIJECI<br />

Zovu je Europska Amazona, slatkovodni<br />

biser Europe, zlatonosna rijeka – a sve<br />

je to rijeka Drava! U jednom trenutku<br />

opušta, a već u drugom poziva na novu<br />

adrenalinsku avanturu. I kad pomislimo<br />

da ne može ugodnije iznenaditi, ona<br />

očara.<br />

Za one kojima jedna avantura nije<br />

dovoljna, nudi više njih: rafting + SUP<br />

daska + Jeep Off Road.<br />

Da biste sve to doživjeli, treba vam svega<br />

15-ak minuta od šarmantne urbane jezgre<br />

Varaždina, gdje ćete otkriti drugačiju<br />

ljepotu, očuvanu, ali neukroćenu.<br />

DRAVA RAFTING SAFARI<br />

Na Dravi možete uživati u raftingu,<br />

dnevnom, ali i onom noćnom koji otvara<br />

potpuno nove mogućnosti uživanja u<br />

bogatstvu živog svijeta koji se danju<br />

skriva, a noću vlada.<br />

Prepustite se prirodnoj oazi riječnog<br />

krajolika Europske Amazone. Doživite<br />

riječne rukavce, zavoje i sprudove te<br />

staništa orla štekavca, crne rode, dabra<br />

i ostalih stanovnika zaštićenog dravskog<br />

bio rezervata iz očaravajuće perspektive<br />

rafting safari spusta.<br />

DRAVSKA SUP AVANTURA<br />

Trend koji privlači sve veći broj zaljubljenika<br />

je SUP daska za veslanje, idealan<br />

i jedinstven način boravka u prirodi.<br />

Želite li uistinu pravi doživljaj prepun<br />

AVANTURA NA DRAVI<br />

kadrova netaknute prirode, upustite se u<br />

SUP istraživanje rukavaca i nepoznatih<br />

riječnih jezera ispunjenih kristalno<br />

čistom vodom, koji su često nedostupni<br />

rafting čamcima.<br />

Naravno, sve uz stručno vodstvo.<br />

OFF ROAD<br />

Želite još? Otkrivanje prirodnih ljepota<br />

šljunčanih sprudova uz adrenalinsku<br />

vožnju legendarnim safari jeepom kroz<br />

labirinte šumskih putova starog toka<br />

Drave nikako vas neće ostaviti ravnodušnima<br />

Bili romantičar ili ne, dravski zalazak<br />

sunca, a ranoranioce i izlazak, nikako<br />

ne ostavljaju ravnodušnim.<br />

MORE ADVENTURE J.d.o.o.<br />

IVE VOJNOVIĆA 1, 42000 VARAŽDIN<br />

KONTAKT: 091 405 0000<br />

E-MAIL: OFFICE@MORE-ADVENTURE.VZ<br />

30 31<br />

TZG VARAŽDIN<br />

TZG VARAŽDIN


GAVEZNICA – KAMENI VRH<br />

Fosilni vulkan je posljednji put eruptirao prije dalekih 27 milijuna godina<br />

JEDINI SAČUVANI FOSILNI VULKAN<br />

U HRVATSKOJ<br />

Jedinstveni lokalitet nalazi se kod Lepoglave, a zaštićen je kao geološki spomenik prirode<br />

Jedini sačuvani fosilni vulkan, ali i jedino nalazište<br />

poludragog kamena ahata u Hrvatskoj nalaze se u Varaždinskoj<br />

županiji, na lokaciji „Gaveznica – Kameni vrh“<br />

kod Lepoglave. Ovaj jedinstveni lokalitet smješten je na<br />

sjevernim obroncima Ivanščice, a područje je zakonski<br />

zaštićeno 1998. godine kao šesti geološki<br />

spomenik prirode u Hrvatskoj.<br />

Riječ je o znanstvenoj, obrazovnoj i turističkoj<br />

znamenitosti koju se itekako isplati<br />

posjetiti i upoznati. Nekadašnji brežuljak<br />

Kameni vrh kod Lepoglave visok 373 metra<br />

danas je ogromna rupa nekadašnjeg<br />

kamenoloma Gaveznica, koja izgledom<br />

podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana<br />

koji se ovdje nalazio. Procjenjuje se da je<br />

ovaj danas fosilni vulkan bio aktivan prije<br />

dalekih 27 milijuna godina, nakon čega su<br />

ga stoljećima ispirala razna mora koja su<br />

nastajala i nestajala u geološkoj povijesti<br />

Ahat, poludragi kamen, u Hrvatskoj se može<br />

pronaći jedino kod Lepoglave<br />

ovog dijela planeta Zemlje.<br />

To područje je ujedno nalazište poludragog kamenja – Lepoglavskog<br />

ahata. Ahati su nastali u šupljinama i pukotinama andezita,<br />

vulkanske stijene nastale na ovom području prije oko 20 milijuna<br />

godina. Za nastanak ahata potrebno je čak 1.000 godina taloženja,<br />

i to sloja po sloja minerala kvarca iz<br />

mineralnih otopina u šupljinama stijene.<br />

Gaveznica – Kameni vrh je ujedno i arheološko<br />

nalazište koje je 1936. godine obišao<br />

i opisao Stjepan Vuković. Na samom vrhu<br />

nekadašnjeg brda pronađeni su ostaci pretpovijesnog<br />

naselja kasnobrončanog doba.<br />

Da bi ovu prirodnu vrijednost dodatno promovirali,<br />

ali i zaštitili, pokrenut je projekt<br />

izgradnje i uređenja Posjetiteljskog centra<br />

Gaveznica.<br />

- Korištenjem najnovijih tehologija za<br />

prikaz i interpretaciju ovog jedinstvenog<br />

geolokaliteta, kao i bogatom zbirkom<br />

Jedini sačuvani<br />

fosilni vulkan, ali<br />

i jedino nalazište<br />

poludragog<br />

kamena ahata u<br />

Hrvatskoj<br />

minerala i fosila pridonijet će se popularizaciji i prezentaciji<br />

georaznolikosti i prirodnih vrijednosti Varaždinske županije.<br />

Primjer Gaveznice i posjetiteljskog centra pokazuje nam da<br />

zaštitu prirode i zaštićena područja ne treba promatrati samo<br />

kroz ograničenja u korištenju nekog područja, već ta područja<br />

mogu biti i prilike za razvoj, a sasvim je sigurno da je očuvana<br />

priroda dodana vrijednost svakome području – istaknula je<br />

Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske<br />

županije.<br />

GOMILA IZ<br />

6. STOLJEĆA PRIJE<br />

KRISTA<br />

Arheološko nalazište Gomila, koje se nalazi na<br />

području Jalžabeta u Varaždinskoj županiji,<br />

jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne<br />

grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi.<br />

Riječ je o jednom od najbolje očuvanih monumentalnih<br />

krajolika starijega željeznog doba koje datira iz<br />

šestog stoljeća prije nove ere. Krajolikom dominira najveća<br />

i najbolje očuvana dosad istražena vladarska grobnica<br />

istočnohalštatske kulture. Prostire se na površini 65 puta<br />

osam metara.<br />

Tamo su pronađeni luksuzni nalazi, rijetki predmeti od<br />

zlata i jantara, primjerci vrhunskog umjetničkog obrta iz tog<br />

vremena. Fascinantni nalazi govore o iznimnom utjecaju,<br />

moći i bogatstvu vladajućeg sloja istočnohalštatske kulture<br />

sredinom 6. stoljeća prije Krista. Zanimljivo da je jalžabetski<br />

kralj zapravo zadnji u nizu vladara koji su ovdje vladali, jer<br />

nakon toga dolazi do kraha i njihova civilizacija<br />

potpuno nestaje.<br />

Uz kraljevsku grobnicu Filipa II.<br />

Makedonskog u Vergini (otvorena<br />

za posjetitelje 1993.), Százhalombattu<br />

u Mađarskoj (1996.)<br />

i Hochdorf u Njemačkoj (1991.),<br />

Gomila se svrstava među iznimno<br />

rijetke arheološke parkove toga tipa<br />

u Europi.<br />

Zahvaljujući<br />

Varaždinskoj<br />

županiji, vrijedan lokalitet bit<br />

će očuvan i prezentiran javnosti.<br />

Kreće se u rekonstrukciju drevne<br />

grobnice, čija će unutrašnjost biti<br />

pretvorena u izložbeni prostor,<br />

potom se planira izgraditi Centar<br />

za posjetitelje, kao i replika<br />

prapovijesnog naselja iz toga doba.<br />

32 33<br />

POINTERS PRODUKCIJA<br />

Grobnica jalžabetskoga kralja<br />

pandan kraljevskoj grobnici Filipa II.<br />

Makedonskog u Vergini


VINDIJA<br />

ŠPILJA JE DRAGULJ ZA<br />

SVJETSKU ZNANOST: U<br />

NJOJ SU I „VREMENSKE<br />

KAPSULE“ KOJE<br />

ČUVAJU ZAPISE<br />

DALEKE PROŠLOSTI<br />

NAJSTARIJI ZAŠTIĆENI I NAJVEĆI ARBORETUM U HRVATSKOJ<br />

ROMANTIČAN<br />

ARBORETUM<br />

OPEKA<br />

Špilja Vindija svjetski je poznati<br />

lokalitet, pravi dragulj za<br />

nacionalnu i svjetsku znanost.<br />

Smještena je u klancu Velika<br />

Sutinska, dva kilometra od<br />

Donje Voće i 22 kilometra od Varaždina.<br />

Kao svoje sklonište koristile su<br />

ju posljednje skupine neandertalaca u<br />

Europi, 40-ak tisuća godina prije Krista,<br />

pa sve do 9. stoljeća nove ere.<br />

Da je danas jedno od najvažnijih nalazišta<br />

neandertalaca u svijetu, dovoljno<br />

govori podatak da je analizom kostiju<br />

nađenih na toj lokaciji otkriveno da<br />

mi, moderni Europljani imamo i gene<br />

neandertalaca. Švedski antropolog i<br />

genetičar Svante Pääbo je 2022. godine<br />

dobio Nobelovu nagradu za otkriće da<br />

današnji Europljanin ima jedan do dva<br />

posto gena neandertalca. Veliki dio<br />

otkrića zasniva se upravo na uzorcima<br />

15 neandertalaca iz špilje Vindija, ističe<br />

se u knjizi „Ivanščica – Strahinjščica –<br />

Maceljska gora – Ravna gora“ urednika<br />

Romana Ozimeca.<br />

U špilji je doista pronađeno pravo arheološko<br />

blago. Fosilni ostaci ljudi i brojnih<br />

životinja, zajedno s više tisuća kamenih<br />

i koštanih rukotvorina određuju Vindiju<br />

kao jedno od najznačajnijih paleolitičkih<br />

nalazišta, lokacija je to zahvaljujući<br />

kojoj se otkrivaju važne tajne evolucije<br />

MALA ŠPILJA<br />

SVJETSKOG ZNAČAJA<br />

Kao svoje sklonište koristile su je posljednje skupine neandertalaca u Europi, 40-ak tisuća<br />

godina prije Krista<br />

SELFIE S NEANDERTALCEM<br />

od neandertalaca prema suvremenom<br />

čovjeku.<br />

Vindija je zaštićena još daleke 1964.<br />

godine, a danas je paleontološki<br />

spomenik prirode i kulturno dobro<br />

Republike Hrvatske. Nalazi se na 275<br />

metara nadmorske visine, ima oblik<br />

izdužene dvorane dugačke 50-ak<br />

metara, široka je oko 30 metara, a visoka<br />

desetak metara. U literaturi se prvi put<br />

spominje u raspravi Ivana Kukuljevića<br />

Sakcinskog (1873.) koji njezino ime<br />

izvodi od rimskog naziva Vinundria, kao<br />

i u bilješkama Dragutina Gorjanovića<br />

Krambergera (1904.). Stjepan Vuković je<br />

prvi 1928. godine pronašao rukotvorine i<br />

Ispred špilje Vindije u lipnju se zadnjih osam godina održava kulturno-edukativna<br />

manifestacija „Spilja Vindija – naša prošlost i budućnost“. Jedinstvena je u svijetu: članovi<br />

KUD-a Voća uprizoruju život neandertalaca, izloženi su umjetnički radovi i informativni<br />

panoi, nude se suveniri, a posjetitelji mogu kušati spiljske koktele, pećinske kolačiće,<br />

loviti neandertalce za jedinstvene selfieje. Autor i organizator manifestacije je KUD Voća,<br />

a pod pokroviteljstvom Općine Donja Voća i TZP-a Sjever Zagorja.<br />

ostatke životinja te započeo istraživanja.<br />

Opsežna istraživanja i iskopavanja od<br />

1974. do 1986. godine proveo je pak<br />

Mirko Malez, voditelj Zavoda za paleontologiju<br />

i geologiju kvartara HAZU-a.<br />

U znanstvenom smislu, preostali unutrašnji<br />

profili Vindije najvažniji su dio<br />

nalazišta. Oni predstavljaju „vremenske<br />

kapsule“ koje čuvaju zapise daleke prošlosti<br />

te špilju čine atraktivnom za posjete<br />

znanstvenika i ciljana istraživanja,<br />

nekim novim, nedestruktivnim metodama.<br />

Zato je važno očuvati neiskopane<br />

sedimente nalazišta za nove metode<br />

istraživanja budućih generacija arheologa.<br />

<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> već provodi<br />

aktivnosti na zaštiti i prezentaciji ovog<br />

lokaliteta. Izrađena je projektno-tehnička<br />

dokumentacija za dodatnu zaštitu<br />

ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti<br />

špilje, a započele su i aktivnosti na planiranju<br />

budućeg multidisciplinarnog<br />

interpretacijskog centra u Donjoj Voći,<br />

u kojem će se široj javnosti prezentirati<br />

prirodne i kulturne vrijednosti ovog<br />

važnog lokaliteta.<br />

TIMON TERZIĆ<br />

Grof Bombelles je sredinom 19. stoljeća nabavljao različito drveće i grmlje, od Japana do<br />

Sjeverne Amerike, pa je perivoj oko svojega dvorca pretvorio u pravi arboretum<br />

Arboretum Opeka u Vinici<br />

najstariji je zaštićeni i najveći<br />

arboretum u Hrvatskoj, a<br />

ujedno i prvi zaštićeni spomenik<br />

parkovne arhitekture u<br />

našoj zemlji. Ljepota i posebnost perivoja,<br />

koji okružuje istoimeni dvorac, bili su presudni<br />

da se još davne 1947. donese odluka o<br />

njegovoj zaštiti, što je utrlo put da se kasnije<br />

pod zaštitu stave i drugi lokaliteti velike<br />

prirodne vrijednosti.<br />

Ovaj jedinstveni primjer parkovne arhitekture<br />

i njegova „priča“ iznova privlače<br />

ne samo ljubitelje prirode i nepopravljive<br />

romantičare, nego i sve koji žele doživjeti<br />

čaroliju kojom ovaj arboretum zrači.<br />

A zanimljivo je da njegovo oblikovanje<br />

uopće nije počelo s namjerom da postane<br />

arboretum. Za sve je „kriv“ grof Marko<br />

Bombelles koji je sredinom 19. stoljeća<br />

postao vlasnik posjeda Opeka, na kojem<br />

su jedno stoljeće ranije Draškovići počeli<br />

graditi dvorac u kojem će stanovati. Postojeći<br />

prirodni krajolik ih je već tada zasigurno<br />

oduševio, a na prostoru na kojem se nekad<br />

vadila zemlja za izradu opeke (po čemu je<br />

cijeli kompleks dobio ime) uredili su umjetno<br />

jezero s otočićem.<br />

Grof Bombelles se, po svemu sudeći, zaljubio<br />

u dvorac i prirodu koja ga je okruživala, a sa<br />

svojih putovanja donosio je različito drveće i<br />

DANAS U<br />

ARBORETUMU<br />

RASTE ČAK 2.900<br />

POJEDINAČNIH<br />

PRIMJERAKA<br />

RAZLIČITIH VRSTA<br />

DRVEĆA I GRMLJA<br />

grmlje. Egzotične vrste drveća nabavljene su<br />

iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne<br />

Amerike i Europe. Perivoj oko svojega dvorca<br />

tako je pretvorio u pravi arboretum.<br />

I to ne bilo kakav, nego iznimne umjetničke<br />

i velike dendrološke vrijednosti. - Perivoj<br />

je pejzažnih i romantičarskih obilježja, a<br />

jedinstven je po oblikovnim elementima<br />

ostvarenih upotrebom brojnih biljnih vrsta<br />

najrazličitijih formi, varijeteta i kultivara.<br />

Zbog specifičnih mikroklimatskih uvjeta,<br />

ovaj lokalitet je pogodan za razvoj bilja.<br />

U takvim povoljnim uvjetima uspješno<br />

su uzgojene brojne egzotične vrste koje je<br />

grof Bombelles nabavljao iz raznih krajeva<br />

svijeta – otkriva nam Sanja Kopjar, ravnateljica<br />

Javne ustanova Priroda Varaždinske<br />

županije.<br />

Na površini od oko 25 hektara brojne vrste su<br />

se očuvale sve do danas: posljednji popis ili,<br />

stručno rečeno, inventarizacija pokazala je<br />

da se u arboretumu Opeka nalazi čak 2.887<br />

biljnih jedinki razvrstanih u 180 taksonomskih<br />

jedinica, 86 rodova i 44 porodice!<br />

Svjesni vrijednosti i važnosti Arboretuma<br />

Opeka za cijelu Hrvatsku, ali i srednju<br />

Europu, u Varaždinskoj županiji pokrenuli<br />

su projekt kojim će ovaj najstariji zaštićeni<br />

hrvatski arboretum biti obnovljen, uređen<br />

i revitaliziran. U njemu se planiraju i<br />

razni sadržaji za posjetitelje, od uređenja<br />

parternog vrta, senzornog vrta, poučnih<br />

staza, ukrasnog povrtnjaka, info točke za<br />

posjetitelje, preko digitalne interpretacije<br />

prostora, pa do uvođenja različitih drugih<br />

sadržaja poput igrala u obliku kukaca.<br />

34 35<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER (5)


GASTRONOMIJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />

IZVORNI PROIZVODI<br />

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />

VARAŽDINSKI KLIPIČ<br />

Nije svaki klipić – Varaždinski klipič! Zlatne boje izvana, a iznutra bijel. Hrskav okus koji na nepcima prvotno<br />

ostavlja dojam mekoće, a potom se topi u ustima... To je Varaždinski klipič. I pazite, samo je jedan klipič,<br />

ostalo su peciva ili slanci. Da je Varaždinski klipič doista poseban, jasno je ako znamo da se radi o jedinom<br />

hrvatskom pecivu koje je zaštićeno na razini cijele Europske unije.<br />

VARAŽDINSKO<br />

BUČINO ULJE<br />

Aromatično ulje tamnozelene do<br />

crne boje ima uglađen, suptilan<br />

okus i jasno prepoznatljiv miris<br />

prženih bučinih sjemenki.<br />

Jedinstvenost i kvalitetu jamči<br />

europska zaštićena oznaka<br />

zemljopisnog podrijetla<br />

dobivena 2023. godine.<br />

Najčešće se konzumira kao<br />

dodatak jelima i salatama,<br />

a njegova konzumacija<br />

preporučuje se svaki dan jer<br />

blagotvorno djeluje na ljudsko<br />

zdravlje.<br />

VARAŽDINSKO ZELJE<br />

Nijedno zelje nije ukusno kao<br />

Varaždinsko zelje – listovi su mu<br />

tanki toliko da se kroz njih prozire<br />

dlan, a istovremeno elastični i čvrsti pa<br />

je ta autohtona vrsta zelja sjajna za sarmu.<br />

Okus mu je gorkasto-ljutkast i oštrog je mirisa.<br />

Varaždinsko zelje je Europska komisija 2017. zaštitila oznakom<br />

izvornosti na razini Europske unije, čime je postalo brend i<br />

zaštitni znak kvalitete. Proizvodi se isključivo iz sjemena čuvane<br />

sorte i u Varaždinskoj županiji odvija se cjelokupni proces – od<br />

proizvodnje sjemena do finalnog proizvoda. Čuvarica sjemena<br />

Varaždinskog zelja je Marija Cafuk iz Domitrovca.<br />

RECEPT<br />

Sastojci:<br />

1 kg glatkog brašna<br />

6,5 dcl svježeg mlijeka<br />

3 g soli<br />

1 žlica šećera<br />

2,5 dcl ulja<br />

8 dag svježeg kvasa<br />

1 jaje<br />

do 2 g sjemenki kumina<br />

Priprema:<br />

Kvasac stavite dizati sa<br />

svježim mlijekom, malo<br />

brašna i šećera. Brašno<br />

prosijemo, dodamo sol,<br />

ulje i dignuti kvasac pa<br />

s mlijekom zamijesimo<br />

mekano tijesto. Ostaviti<br />

tijesto da se diže. Od<br />

dignutog tijesta oblikujemo<br />

25 hljepčića i opet ih<br />

ostavimo da se dižu na<br />

sobnoj temperaturi kako bi<br />

udvostručili volumen. Svaki<br />

hljepčić se valjkom razvalja<br />

da bude dug najmanje 25<br />

cm.<br />

Tijesto počnite zamatati<br />

tako da klipič sa svake<br />

strane ima četiri nabora.<br />

Ostaviti da se dignu<br />

i potom premazati<br />

žutanjkom i posuti<br />

kuminom. Klipiče staviti<br />

peći u pećnicu prethodno<br />

zagrijanu na 220 do 250<br />

°C. Peći desetak minuta<br />

sve dok vanjska kora<br />

klipiča ne postigne tamnožutu<br />

do zlatnu boju.<br />

ZAGORSKI MLINCI I ZAGORSKI PURAN<br />

Simboli Hrvatskoga zagorja! Zagorski mlinci su jednostavan, a preukusan<br />

pekarski proizvod s prepoznatljivim nagorenim ispupčenjima zaštićen<br />

oznakom zemljopisnog podrijetla. Blago nadignuta površina pravokutnog<br />

oblika od pšeničnog je brašna, vode i soli. Za karakterističan izgled zaslužan<br />

je specifičan način pečenja tijesta na vrućim pločama. Najfiniji su, naravno, sa<br />

Zagorskim puranom, zaštićenim također na razini Europske unije oznakom<br />

zemljopisnog podrijetla. Zagorski puran je slobodno uzgojen na livadama<br />

seoskih gospodarstava, meso je sočno, mekano i vrlo ukusno. Božićni blagdani u<br />

varaždinskom kraju nezamislivi su bez tradicionalne “Purice z mlincima”.<br />

ZAGORSKI ŠTRUKLI<br />

Staro jelo Hrvatskog zagorja,<br />

zaštićeno oznakom zemljopisnog<br />

podrijetla, u čiju se čast<br />

održavaju brojne manifestacije.<br />

Tajna gastronomske ljepote<br />

je u namirnicama (svježi sir,<br />

vrhnje, jaja...) proizvedenima na<br />

lokalnom području, a posebnost<br />

u načinu izrade tijesta, njegovom<br />

ručnom razvlačenju, punjenju i<br />

oblikovanju.<br />

LUDBREŠKI HREN<br />

Ludbreški hren je jedini pravi<br />

hren! Ljut, oštar i osvježavajuć,<br />

izvrsno prija uz kuhano ili<br />

pečeno meso, kao dodatak<br />

salatama, dobro se slaže i s<br />

ribom, a uz sve to je i jako zdrav.<br />

Ovo su odlike Ludbreškog<br />

hrena, koji je 2024. godine<br />

zaštićen na razini Europske<br />

unije. Korijen „Ludbreškog<br />

hrena“ ima značajan sadržaj<br />

ugljikohidrata, vlakana,<br />

minerala i vitamina, a sadrži<br />

veće količine fosfora i vitamina<br />

C u odnosu na druge vrste<br />

hrena. Obitelj Mlakar i njihova<br />

tvrtka Agro Altera najveći je<br />

uzgajivač i proizvođač hrena u<br />

Hrvatskoj, a za svoje proizvode<br />

osvojili su niz nagrada za<br />

kvalitetu.<br />

36 37


GASTRONOMSKI VODIČ<br />

OKUSI VARAŽDINSKOG KRAJA<br />

KAVANA GROFICA MARICA<br />

Trg kralja Tomislava 2,<br />

42000 Varaždin<br />

zeljka.vojvoda@ekos-cakes.hr<br />

+385 98 396 960<br />

---------------<br />

BISTRO ŽMAH<br />

<strong>Varaždinska</strong> 80a, 42208 Babinec<br />

miljenkoborak@gmail.com<br />

+385(0)42 218 462<br />

---------------<br />

VILA TOPLISSA<br />

Vinogradska ulica 20a,<br />

42223 Varaždinske Toplice<br />

info@vila-toplissa.eu<br />

www.vila-toplissa.eu<br />

+385(0)42 601 780<br />

---------------<br />

RESTORAN AUGUST<br />

Augusta Šenoe 12, 42000 Varaždin<br />

restoran.august@gmail.com<br />

+385(0)42 421 474<br />

---------------<br />

RESTORAN BEDEM<br />

Ul. Vladimira Nazora, 42000 Varaždin<br />

bedem.z.a@gmail.com<br />

www.bedem-varazdin.com<br />

+385(0)42 557 545<br />

---------------<br />

RESTORAN ZLATNE GORICE<br />

Banjščina 104, 42204 Gornji Kneginec<br />

zlatne.gorice@gmail.com<br />

www.zlatne-gorice.com<br />

+385(0)42 666 054<br />

---------------<br />

RESTORAN I ZALOGAJNICA ŠANJEK<br />

Ulica Braće Radića 53, 42000 Varaždin<br />

nikica.sanjek@gmail.com<br />

www.sanjek-obrt.hr<br />

+385(0)42 212 718<br />

---------------<br />

RESTORAN VERGLEC<br />

Kranjčevićeva 12, 42000 Varaždin<br />

rezervacije.verglec@gmail.com<br />

www.gastrocom-ugostiteljstvo.com<br />

+385(0)42 211 131<br />

HOTEL TRAKOŠĆAN<br />

Trakošćan 5, 42253 Trakošćan, Bednja<br />

reservations@hotel-trakoscan.hr<br />

www.hotel-trakoscan.hr<br />

+385(0)42 440 800<br />

---------------<br />

HOTEL MINERVA<br />

Trg Svetog Martina 1,<br />

42223 Varaždinske Toplice<br />

ugostiteljstvo@sbvzt.hr<br />

www.minerva.hr<br />

+385(0)42 630 404<br />

---------------<br />

HOTEL VARAŽDIN<br />

Trg kralja Petra Svačića 1a,<br />

42000 Varaždin<br />

info@hotelvarazdin.com<br />

www.hotelvarazdin.com<br />

+385(0)42 290 720<br />

---------------<br />

SEOSKO DOMAĆINSTVO GREŠNA<br />

PILNICA<br />

Klenovnik 154, 42244 Klenovnik<br />

gladovicizdior@gmail.com<br />

+385 98 782 195<br />

---------------<br />

RESTORAN GARESTIN<br />

Zagrebačka ul. 154, 42000 Varaždin<br />

rezervacije@pansion-garestin.com<br />

www.gastrocom-ugostiteljstvo.com<br />

+385(0)42 214 314<br />

---------------<br />

RESTORAN ARABELA<br />

Ludbreška 62, 42230 Globočec<br />

Ludbreški<br />

arabela@vz.t-com.hr<br />

www.arabela-restoran.hr<br />

+385(0)42 818 011<br />

VARAŽDINSKI<br />

MEDENJACI<br />

Mekani ko’ duša, slatki kao<br />

šećer. Najstarija slastica od<br />

meda koja se od davnina<br />

priprema u Varaždinskoj<br />

županiji. Prevladavaju različite<br />

veličine, oblici i nijanse smeđe<br />

boje ovisno o vrsti meda koja se<br />

koristi. Najbolji su kad se rade<br />

od Zagorskog bagremovog<br />

meda, zaštićenog na razini EU<br />

oznakom izvornosti.<br />

VIDOVEČKI GIBANIK<br />

Težačko jelo vidovečkog kraja<br />

čija se kvaliteta krije u domaćim<br />

namirnicama i višestoljetnoj<br />

tradiciji. Poseban okus i<br />

nutritivnu vrijednost daju mu<br />

pravi omjer bijelog i heljdinog<br />

brašna, svježi kravlji sir, griz i<br />

kiselo vrhnje.<br />

KUČANSKI KOŠČIČJAK<br />

Tradicijsko jelo kučanskoga<br />

i zbelavskoga kraja od<br />

bezglutenskog hajdinog brašna,<br />

hajdine kaše, koštica bundeve i<br />

bučinog ulja. U obliku je gibanice<br />

koja se ne savija već se slaže u<br />

redove, a nije svejedno ni kako<br />

se i u čemu peče.<br />

TRNOVEČKA MAKOVNJAČA<br />

Najjednostavniji kolači su najbolji i najfiniji kolači, a upravo su takvi<br />

tradicijski kolači Varaždinske županije. U županiji je 18 zaštićenih<br />

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na nacionalnoj razini, a među<br />

njima je čak osam kolača. Te slastice stvarale su se generacijama i pravo<br />

su bogatstvo, koje danas s ljubavlju i ponosom čuvaju članice udruga<br />

diljem Županije.<br />

Među njima posebno mjesto zauzima Trnovečka makovnjača. Slastica<br />

je to bogatog okusa i jedinstvenog izgleda koja je gotovo 200 godina dio<br />

izvorne gastronomske ponude trnovečkog kraja i Varaždinske županije.<br />

Posebna je po glavnom sastojku – maku, ali i po činjenici da se ne koristi<br />

kvas pa ju još nazivaju „prosta Trnovečka makovnjača“.<br />

Za tijesto:<br />

600 g glatkog brašna<br />

5 žlica ulja<br />

prstohvat soli<br />

mlake vode po potrebi<br />

Za nadjev:<br />

500 g mljevenog maka<br />

250 g šećera<br />

400 ml mlijeka<br />

400 ml kiselog vrhnja<br />

50 g maslaca<br />

100 g margarina<br />

Za posipanje:<br />

50 ml vrhnja<br />

šećer u prahu<br />

Priprema:<br />

Od brašna, ulja, soli i mlake<br />

vode zamijesite glatko tijesto<br />

pa ga stavite na toplo da se<br />

odmara jedan sat. Skuhajte<br />

mlijeko i poparite mljeveni mak<br />

pomiješan sa šećerom. Kad<br />

se ohladi, dodajte vrhnje. Veliki<br />

stol prekrijte stolnjakom i tijesto<br />

HAJDINI SIRNI ŠTRUKLI<br />

Tradicijsko jelo karakteristično za<br />

područje Maruševca čija se posebnost<br />

krije u tijestu od hajdinog brašna.<br />

razvlačite da bude što tanje.<br />

Premažite ga rastopljenim<br />

maslacem i margarinom<br />

te nadjevom od maka.<br />

Razvučeno tijesto zamotajte<br />

u savijaču i razrežite na dužinu<br />

lima za pečenje koji ste<br />

prethodno dobro premazali<br />

maslacem. Premažite savijače<br />

s 50 ml vrhnja. Pecite na 180<br />

do 200 °C 45 minuta, a kad<br />

se zažari i ispeče, posipajte<br />

šećerom u prahu.<br />

GASTRONOMIJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />

ŠEMOVEČKA KELEŠICA<br />

Težački kolač s područja naselja<br />

Šemovec. Idealan zalogaj<br />

tijekom napornog rada u polju<br />

iako je izrađen od „siromašnih“<br />

sastojaka koje je svaka obitelj<br />

imala u kući.<br />

MLINČANI KOLAČ<br />

Jednostavan kolač<br />

lepoglavskog kraja bez kojeg<br />

je nekada jelovnik „težaka“ bio<br />

nezamisliv. Priprema se od<br />

namirnica koje se mogu naći<br />

u svakom kućanstvu, kao što<br />

su brašno, mlijeko, voda, sol<br />

i mast, pa je kolač prikladan<br />

tijekom cijele godine i za sve<br />

prigode.<br />

ZDIGANI KRUMPIROVI ŠTRUKLI<br />

Simbol gastronomije naselja Sračinec i Svibovec Podravski. Tijesto<br />

je napravljeno od mekanog brašna, krumpira, mlijeka, jaja te svježeg<br />

kvasca, a nadjev od bučinih koštica i ulja ili od oraha i kiselog vrhnja.<br />

38 39


HUSARSKA GARDA<br />

I NAPOLEON JE BIO<br />

NADAHNUT NJIMA<br />

AHIVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />

RECEPT<br />

Potrebno je ispeći dvije kore,<br />

a za jednu je potrebno:<br />

3 jaja<br />

60 g šećera<br />

50 g maslaca<br />

60 g mljevenih oraha<br />

30 g krušnih mrvica<br />

0,025 l ruma<br />

2 žlice kuhane jake crne kave<br />

Krema:<br />

0,3 l mlijeka<br />

250 g šećera<br />

2 vanilin šećera<br />

naribana korica jednog limuna<br />

500 g oraha<br />

Čokoladna glazura:<br />

150 g čokolade<br />

150 g margarina<br />

Priprema:<br />

Pripremite kalup promjera 23 cm tako što ćete dno<br />

obložiti papirom za pečenje i podmazati stranice.<br />

Pećnicu zagrijte na 200°C. Bjelanjke umutite u<br />

snijeg i ostavite sa strane. U drugoj posudi mikserom<br />

pomiješajte žumanjke, šećer i maslac. Kada ste ih<br />

dobro izmiješali, dodajte kavu, orahe te mrvice koje<br />

ste prethodno namočili u rumu pa lagano umiješajte i<br />

bjelanjke. Miješajte polako dok se smjesa ne ujednači<br />

pa polovicu smjese ulijte u pripremljeni kalup. Pecite u<br />

pećnici 20 minuta. Ponovite postupak za drugu koru.<br />

Pripremite kremu tako da pomiješate mlijeko, šećer,<br />

vanilin šećer i naribanu koricu limuna te stavite kuhati<br />

dok ne zavri. U vruću smjesu dodajte mljevene orahe,<br />

TOPLIČKA<br />

KUPALIŠNA TORTA<br />

U vremenima kada su<br />

Varaždinske Toplice bile važno<br />

srednjoeuropsko mondeno<br />

okupljalište, a takt valcera<br />

odzvanjao je redutnom<br />

dvoranom, promenadnim<br />

i vrtnim koncertima, u<br />

poslijepodnevnim se satima<br />

za bolje zdravlje i raspoloženje<br />

pio šampanjac. A uz njega se<br />

obavezno posluživala Toplička<br />

kupališna torta. U toj divnoj<br />

slastici uživati možete i danas<br />

kada se spravlja po originalnom<br />

receptu iz 19. stoljeća.<br />

još malo prokuhajte te dobro izmiješajte.<br />

Ohlađenu donju koru premažite s dvije<br />

trećine smjese pa je poklopite gornjom<br />

korom i ostatkom kreme premažite cijelu<br />

tortu sa svih strana. Na pari otopite čokoladu<br />

i margarin te pripremite glazuru. Njome<br />

prelijte tortu pa ju ukrasite polovicama (koje<br />

možete umočiti u glazuru) kao i mljevenim<br />

orasima.<br />

DOMAĆE I INOVATIVNO<br />

AHIVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />

Husarska garda Varaždinske<br />

županije, ponovno<br />

osnovana 2006. godine,<br />

ceremonijalna je postrojba<br />

Varaždinske županije i broji<br />

oko 20 članova, a smještena je u austrougarskoj<br />

jahaonici iz 1893. godine u vojarni<br />

u Optujskoj ulici u Varaždinu. Temelji se<br />

na vojnoj povijesti i tradiciji varaždinskoga<br />

kraja.<br />

Husare je osnovao princ Joseph Friedrich<br />

von Sachsen-Hildburghausen (1702. – 1787.)<br />

nakon reorganizacije Vojne krajine. Upravo<br />

su zbog svoje brzine i pokretljivosti husarske<br />

postrojbe osnivane da bi izvršavale zadaće<br />

izviđanja, zasjeda i neočekivanog djelovanja,<br />

a sudjelovale su i u borbama protiv turske<br />

lake konjice i u onima među europskim<br />

susjedima.<br />

S obzirom da su husari bili prva konjanička<br />

postrojba u Hrvatskoj, čak je i Napoelon po<br />

uzoru na te hrabre ratnike uveo husare u<br />

svoju vojsku.<br />

Kao posebni svečani čuvari pratili su župana<br />

kroz grad do Županijske palače, pratili su rad<br />

Hrvatskog namjesničkog vijeća u Varaždinu<br />

te dočekivali i ispraćali carske izaslanike<br />

i izaslanike hrvatskog bana prilikom njihova<br />

posjeta varaždinskom županu.<br />

Husarska odora koja je plijenila pažnju<br />

sastojala se od kalpaka (krznena kapa),<br />

dolame (kratki kaput), kićene bluze,<br />

pletenog pojasa, hlača, čizama, kožnatog<br />

remena s fišeklijom (nabojnjača), a specifičan<br />

dodatak bila je kravata. Boje odore,<br />

znakovlje i detalji određeni su uredbom<br />

Marije Terezije tek 1767. godine, a dotad<br />

su ovisili o vlasniku postrojbe i njegovu<br />

imovinskom stanju. Husari su nosili sablju,<br />

karabin i kubure na sedlu te koplje duljine<br />

220 cm.<br />

U današnje vrijeme Husarska garda Varaždinske<br />

županije djeluje kao posebno elitna,<br />

konjanička postrojba koja se koristi u reprezentativne<br />

svrhe Varaždinske županije.<br />

Stoga se husare može vidjeti na mnogim<br />

manifestacijama, njihova atraktivnost<br />

plijeni pažnju, od postrojavanja na Starom<br />

gradu u Varaždinu, u Beču na Carskom<br />

balu, u Ljubljani na Tromostovju, na Trgu<br />

Bana Jelačića u Zagrebu pa sve do Dubrovnika.<br />

VARAŽDINSKA HELJDA<br />

Malo obiteljsko gospodarstvo<br />

iz varaždinskog naselja Gornji<br />

Kućan, OPG Pocedulić<br />

posegnulo je u prošlost u potrazi<br />

za tajnom zdravog organizma<br />

i boljeg života. Tamo su<br />

pronašli pravu kutiju s blagom –<br />

Varaždinsku heljdu.<br />

Kuća Varaždinske heljde -<br />

OPG Pocedulić<br />

<strong>Varaždinska</strong> 108a, Gornji Kućan,<br />

Varaždin<br />

Kontakt: mob. 092 164 24 74<br />

e-mail: info@opgpocedulic.hr<br />

www.opgpocedulic.hr<br />

OCAT OD<br />

BOBICA BAZGE<br />

U voćnjaku u Selniku već se<br />

desetak godina bave uzgojem<br />

bazge, a od njezinih cvjetova<br />

i bobica kreiraju različite<br />

proizvode. Damir Štefanec<br />

i Andreja Bader iz OPG-a<br />

Štefanec dobili su niz priznanja<br />

za svoje sokove. Ipak, prava<br />

je zvijezda među njihovim<br />

proizvodima – ocat od bobica<br />

bazge.<br />

OPG Štefanec<br />

Selnik 79, Maruševec<br />

Kontakt: mob. 091 249 3334<br />

e-mail: andrejabader@gmail.com<br />

PRVI VARAŽDINSKI GIN<br />

„Saperlot“ je arhaični izraz za<br />

oduševljenje. U istoimenoj<br />

pivovari i destileriji, koja se nalazi<br />

u varaždinskom prigradskom<br />

naselju Gojanec, doista<br />

oduševljavaju jer u svojoj pivovari<br />

i destileriji proizvode odlično<br />

craft pivo, svježih i novih okusa,<br />

a uz njih i prvi varaždinski gin.<br />

Kažu da je Saperlot gin nastao iz<br />

neuništive stvaralačke energije,<br />

a opisuju ga kao strast u svakom<br />

gutljaju, doživljaj za sva osjetila.<br />

Prepoznat je i u međunarodnoj<br />

konkurenciji: u kategoriji<br />

„London Dry Gin“ 2021. godine<br />

osvojili su brončanu medalju.<br />

Saperlot<br />

Lj. Gaja 44, Gojanec, Varaždin<br />

Kontakt: mob. 091 58 84 893<br />

e-mail: info@saperlot.hr<br />

40 41


VARAŽDINSKO BUČINO ULJE<br />

CRNO ZLATO<br />

Ljubi se s mnogim namirnicama i svakom jelu oplemenjuje okus, čak i sladoledu koji je u<br />

kombinaciji s bučinim uljem doživljaj za nepce<br />

Okusi sjevera su specifični.<br />

Dublji su, tamnijih tonova,<br />

kremastiji. Usporedivi s baršunom,<br />

luksuzni. Baš je takvo<br />

i Varaždinsko bučino ulje.<br />

Ljubi se s mnogim namirnicama i svakom<br />

jelu oplemenjuje okus. A sladoled s bučinim<br />

uljem je doživljaj za nepce. Mliječni,<br />

kremasti sladoled pomiješan s mljevenim<br />

košticama i medom već je klasik.<br />

Bučino ulje oduvijek je dio gastronomske<br />

priče Varaždinske županije. Kažu da je<br />

ono najbolji čuvar tradicije, okusa i mirisa<br />

varaždinskoga kraja. Zahvaljujući vrijednim<br />

proizvođačima koji su za svoja ulja od bučinih<br />

koštica u Hrvatsku donijeli mnoga zlata<br />

s međunarodnih natjecanja, priča o kakvoći<br />

Varaždinskog bučinog ulja pronijela se Europom.<br />

Na prestižnom svjetskom natjecanju<br />

u kvaliteti proizvoda, Monde Selectionu u<br />

Bruxellesu, pet su godine zaredom osvojili<br />

zlatne medalje za kvalitetu, njih ukupno<br />

15. – Imamo 100-postotnu učinkovitost, jer<br />

je na natjecanje u četiri godine prijavljeno 15<br />

naših ulja i svih 15 primilo je zlatne medalje<br />

– ponosan je varaždinski župan Anđelko<br />

Stričak.<br />

Nova zlata u Bruxellesu su 2024. godine<br />

osvojili OPG-ovi Kolenko,<br />

Kurtek i Vidaček.<br />

- S v a<br />

trojica smo<br />

u četiri godine<br />

osvojili drugo zlato,<br />

što je dokaz kvalitete koju<br />

imamo jer bučino ulje proizvodimo<br />

iz izuzetno dobre sirovine.<br />

Proizvodnja nam je svake godine sve<br />

veća, kupci nam se javljaju iz svih krajeva<br />

Europe, na što smo također jako ponosni.<br />

Upravo zbog toga posebno pazimo na kvalitetu<br />

našeg Varaždinskog bučinog ulja, koje<br />

je 100-posto čisto, bez ikakvih dodataka.<br />

U udruzi Varaždinsko bučino ulje radimo<br />

upravo na tome da naši proizvodi budu „vrh<br />

vrhova“ i da se po kvaliteti možemo nositi<br />

sa svim proizvođačima iz Europe – ističe<br />

Branko Vidaček iz istoimenog OPG-a.<br />

U Udruzi su okupljeni certificirani proizvođači<br />

koji prolaze sustave kontrole, njihovo<br />

se ulje pakira u originalne boce koje krasi<br />

EU logo. Jer Varaždinsko bučino je od 2023.<br />

godine dobilo europsku zaštićenu oznaku<br />

zemljopisnog podrijetla. Opisano je kao „ulje<br />

tamnozelene je do crne boje s crvenkastim<br />

odsjajem“. Aromatično je te ima uglađen,<br />

suptilan okus i jasno prepoznatljiv miris<br />

prženih bučinih sjemenki.<br />

Većina proizvođača Varaždinskog bučinog<br />

ulja prerađuje ga u lokalnoj Uljari Patrčević,<br />

koja dnevno preradi oko 1.500 kilograma<br />

koštica za druge, što je oko 556 litara ulja.<br />

Ulje se pakira<br />

u originalne<br />

boce s logom<br />

EU, što je<br />

jamstvo<br />

izvornosti<br />

i vrhunske<br />

kvalitete<br />

Dakle, 2,57 kg koštica jedna je litra ulja.<br />

Salata i sladoled od vanilije začinjeni crnim<br />

uljem više nisu novost varaždinskih jelovnika.<br />

Zanima li koga saznati više o toj deliciji,<br />

može to u Prezentacijskom centru obitelji<br />

Petrović u Varaždinu. Posjetitelji ondje uz<br />

prethodnu najavu mogu sudjelovati na radionicama,<br />

naučiti kako se proizvodi i bučino<br />

ulje i prerađuje u razne ukusne proizvode.<br />

FINO I ZDRAVO<br />

Varaždinsko bučino ulje ne samo da je jako fino, nego<br />

blagotvorno djeluje na cijeli organizam: pomaže pri<br />

regulaciji krvnog tlaka i sniženju kolesterola, pozitivno<br />

utječe na centralni živčani sustav, kao i na mokraćni trakt,<br />

posebno kod muškaraca. Uz sve to, bučino ulje pozitivno<br />

utječe i na cjelokupni vanjski izgled čovjeka, pa čak i na<br />

bolji rast kose!<br />

KRUH OD BUČINOG ULJA<br />

PO RECEPTU CHEFA DAMIRA CRLENOG<br />

• 75 g buča mariniranih s kardamomom<br />

• 500 g kukuruznog brašna<br />

• 150 g raženog brašna<br />

• 100 g bučinog brašna<br />

• 100 g cijelih bučinih koštica<br />

• 500 ml vode<br />

• 40 g svježeg kvasca<br />

• 50 ml tople vode<br />

• 60 ml varaždinskog bučinog ulja<br />

• 2 žličice soli<br />

• 2 žlice šećera<br />

Zagrijte pola litre vode, ne smije prokuhati. U posudu za<br />

miješanje prebacite kukuruzno brašno i bučine koštice<br />

i sve zalijte vrućom vodom. Dobro izmiješajte. Buče<br />

očistite, narežite na kocke veličine 1 x 1 centimetar i<br />

marinirajte s kardamomom i malo soli. U posebnoj<br />

posudici otopite svježi kvasac s malo šećera i pustite<br />

10 do 15 minuta da se stvori pjenica. U rashlađeno<br />

kukuruzno brašno dodajte dignuti kvasac, raženo i<br />

bučino brašno, varaždinsko bučino ulje, sol i ostatak<br />

šećera i marinirane svježe buče s kardamomom.<br />

Kalup za pečenje kruha namastite uljem. Prebacite u<br />

kalup tijesto za kruh te ga poravnajte mokrom žlicom.<br />

Prekrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite 20-ak<br />

minuta da se tijesto digne. Kruh pecite u zagrijanoj<br />

pećnici 40 minuta.<br />

UDRUGA VARAŽDINSKO<br />

BUČINO ULJE<br />

E-mail: varazdinsko.<br />

bucino.ulje@gmail.com<br />

Facebook: Varaždinsko<br />

bučino ulje<br />

OPG DARKO ŠIPEK<br />

F. Bobića 171, Nova Ves<br />

42 206 Petrijanec<br />

Kontakt:<br />

091/506-70-55<br />

PG DAMIR CRLENI<br />

Ludbreška ulica 110,<br />

42 202 Trnovec<br />

Bartolovečki<br />

Kontakt:<br />

099/804-90-86<br />

PG BRANKO VIDAČEK<br />

Savica 3, Seljanec<br />

42 242 Radovan<br />

Kontakt:<br />

099/761-12-88<br />

OPG KOLENKO<br />

Nedeljanec, <strong>Varaždinska</strong><br />

177,<br />

42 205 Vidovec<br />

Kontakt:<br />

091/388-49-01<br />

OPG KURTEK<br />

Plitvička 26, Šemovec,<br />

42 205 Vidovec<br />

Kontakt: 098/844-229<br />

PG JOSIP ŽMEGAČ<br />

D. Vratno, Vinogradska 14<br />

42 207 Vinica<br />

Kontakt: 098/790-596<br />

PPP JURICA CAFUK<br />

Glavna 27, Domitrovec,<br />

42 205 Vidovec<br />

Kontakt: 098/268-550<br />

OPG ANDREJA<br />

PETROVIĆ<br />

Zagrebačka 238,<br />

42 000 Varaždin<br />

Kontakt:<br />

098/130-59-45<br />

AGROPROM<br />

PATRČEVIĆ<br />

Strmec Podravski,<br />

B. Radića 74,<br />

42 206 Petrijanec<br />

Kontakt: 098/187-82-32<br />

OPG ŠTORGA<br />

Presečno 182 A,<br />

42 220 Novi Marof<br />

Kontakt: 091/551-07-81<br />

42 43


Moderna,<br />

s v j e ž a<br />

v i n a<br />

n i s k i h<br />

alkohola<br />

i svjetske kvalitete –<br />

ovako se ukratko mogu<br />

opisati vina koja se s puno<br />

truda i strasti proizvode<br />

u Varaždinskoj županiji,<br />

mahom u obiteljskim vinarijama<br />

u pitoresknom<br />

varaždinskom i ludbreškom<br />

vinogorju.<br />

Graševina, rajnski<br />

rizling, sauvignon,<br />

pinot bijeli, muškat žuti,<br />

chardonnay, samo su neka<br />

od vrhunskih vina čiju su<br />

kvalitetu potvrdili i vodeći<br />

vinski svjetski stručnjaci<br />

u Londonu, na najvećem i<br />

najprestižnijem svjetskom<br />

natjecanju Decanter World<br />

Wine Awards.<br />

Rekordne 43 medalje u 2024.<br />

godini osvojilo je 20 vinarija,<br />

a najbolja među najboljima bila<br />

su Vina Furjan iz Babinca i Vina<br />

Kolarek iz Tužnog. Oni su se okitili<br />

VINSKI LIDERI VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />

ZLATNA VINA<br />

VARAŽDINSKOG<br />

KRAJA<br />

Moderna, svježa vina niskih alkohola i svjetske kvalitete – tako<br />

se mogu opisati vina koja se s puno truda i strasti proizvode u<br />

Varaždinskoj županiji<br />

zlatnim medaljama.<br />

Pjenušac „Rose Tradition Blanc<br />

de Noirs Extra Brut 2021.“ jedini<br />

je zlatni hrvatski pjenušac na<br />

Decanteru 2024., a djelo je ruku<br />

mladog agronoma Tomislava Furjana.<br />

Njegova obitelj se vinarstvom<br />

počela baviti prije 20-ak godina, iz<br />

hobija, a on je vinograde smještene<br />

na potezu od Vinica Brega pa kroz<br />

vinsku cestu cestičkoga kraja preuzeo<br />

2016. godine. Modernizirao<br />

je proizvodnju, proširio nasade i<br />

počeo uvoditi inovacije.<br />

- U proizvodnju pjenušaca odmah<br />

sam se zaljubio, još prije puno<br />

godina kad smo otac i ja proizveli<br />

prve, za svoj gušt. Ljubav nije prestala,<br />

štoviše postala nam je stil<br />

života tako da 90 posto proizvodnje<br />

planiramo orijentirati upravo na<br />

pjenušava vina – otkriva Tomislav<br />

Furjan, čiji se hobi pretvorio u<br />

ozbiljnu proizvodnju.<br />

Zlatno vino „Graševina 2023.“<br />

također je rezultat ljubavi i strasti<br />

NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA:<br />

PJENUŠAC VINA FURJAN IZ<br />

BABINCA I GRAŠEVINA VINA<br />

KOLAREK IZ TUŽNOG SU NA<br />

DECANTERU 2024. OSVOJILI<br />

ZLATNE MEDALJE<br />

prema vinogradarstvu te vinarstvu, i to tri generacije<br />

obitelji Kolarek čiji se vinogradi nalaze nedaleko Varaždina,<br />

u mjestu Tužno. Iako su osvojili zlato na najvećoj<br />

svjetskoj izložbi, i to nakon jako strogog ocjenjivanja,<br />

Kolarekovi su skromni.<br />

- Još 70-ih godina prošlog stoljeća moj je otac zasadio<br />

vinograd, on mi je usadio tu naviku i ljubav prema vinogradarstvu.<br />

Danas imamo zasađeno 10.000 čokota, a vina<br />

smo na tržište počeli plasirati 2005. godine. Proizvodimo<br />

i prodamo oko 10.000 litara vina godišnje, i to je sasvim<br />

dovoljno, o većoj proizvodnji ne razmišljamo. Zlatna<br />

medalja s Decantera jako nas motivira, ali i jako obvezuje<br />

– rekao je Stjepan Kolarek.<br />

Na najvećem svjetskom natjecanju Decanteru vinari<br />

iz Varaždinske županije osvojili su čak 172 medalje, po<br />

čemu se <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> nalazi na drugom mjestu<br />

u Hrvatskoj, iza Istarske županije.<br />

- Uspjeh je zbilja izvanredan jer su se naši vinari, uz<br />

podršku Županije, na međunarodnoj sceni počeli<br />

ozbiljnije natjecati prije samo pet godina. Svjesni da<br />

se na varaždinskom i ludbreškom vinogorju proizvode<br />

kvalitetna, ali nedovoljno prepoznata vina, angažirali<br />

smo stručnjaka, jednog od najboljih hrvatskih sommelijera<br />

i poznatog Decanter suca Sinišu Lasana. On je<br />

postao „vinski izbornik“ Varaždinske županije i osobno<br />

bira vina koja će ići put Londona – kaže dr. sc. Dragutin<br />

Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i<br />

zaštitu okoliša.<br />

Rezultati ne bi bili izvrsni da naši vinogradari i vinari<br />

ne ulažu toliko truda, rada i ljubavi u proizvodnju vina,<br />

ističe župan Anđelko Stričak. - U Varaždinskoj županiji<br />

proizvede se svega 1,4 posto hektolitara vina Hrvatske,<br />

a naši vinari osvojili su 12 posto svih hrvatskih medalja<br />

na Decanteru – ponosan je Stričak.<br />

OSVAJAČI DECANTER MEDALJA 2024.<br />

Vinarija Arbovin<br />

Ulica kardinala A. Stepinca 51,<br />

42 250 Lepoglava<br />

tel: +385 98 604 739<br />

e-mail:<br />

miljenko.zupanic@vz.ht.hr<br />

Vinarija deMar<br />

Luka Ludbreška 7,<br />

42 233 Sveti Đurđ<br />

tel: +385 98 245 102<br />

e-mail: mario@aktis.com.hr;<br />

dejan@aktis.com.hr<br />

Kušaona vina Blaguški<br />

Črešnjevo, Ribnička 10,<br />

42 201 Beretinec<br />

tel.: +385 91 121 1134,<br />

+385 91 274 4444<br />

e-mail: info@vinablaguski.hr<br />

Vinarija Dvorac Maruševec<br />

Maruševec 100,<br />

42 243 Maruševec<br />

tel: +385 98 966 9349<br />

e-mail: office@dvomar.hr<br />

Vina Furjan<br />

Babinec, <strong>Varaždinska</strong> ul. 68,<br />

42 208 Cestica<br />

tel.: +385 98 902 4581<br />

e-mail: info@vinafurjan.hr<br />

Vinarija Kaznionica u Lepoglavi<br />

Hrvatskih pavlina 1,<br />

42 250 Lepoglava<br />

tel.: +385 99 682 8766<br />

e-mail: vp-poljoprivreda@kaznionica-u-lepoglavi.hr<br />

Vinska kuća Kirić<br />

Vinogradi Ludbreški,<br />

Sigečak 201, 42 230 Ludbreg<br />

Tel.: +385 98 714 132,<br />

+385 99 507 7381<br />

e-mail:<br />

vinska.kuca.kiric@gmail.com<br />

Vina Kolarek<br />

Tužno, <strong>Varaždinska</strong> 67,<br />

42 242 Radovan<br />

tel.: +385 99 816 1270<br />

e-mail:<br />

kolarek.stjepan@gmail.com<br />

Vinarija Kopjar<br />

<strong>Varaždinska</strong> 40c,<br />

42220 Novi Marof<br />

tel.: +385 91 408 5050<br />

e-mail: info@vinarija-kopjar.hr<br />

Vinarija Košćak<br />

Oštrice 122a,<br />

42220 Novi Marof<br />

tel.: +385 98 194 1431<br />

e-mail:<br />

vina.koscak@gmail.com<br />

Vinski hram Kotolenko<br />

Dubrava Križovljanska, Dubrava<br />

breg 38,<br />

42 208 Cestica<br />

tel.: +385 98 921 0669,<br />

+385 42 739 369<br />

e-mail: vinskihram.kotolenko@<br />

gmail.com<br />

Lovrini vinogradi<br />

Mali Lovrečan, Lovrečan breg 15,<br />

42 208 Cestica<br />

tel.: +385 98 167 9716<br />

e-mail:<br />

lovrini.vinogradi@gmail.com<br />

Vinarija Makar<br />

Vinogradi Ludbreški,<br />

Sigečak 45, 42 230 Ludbreg<br />

tel.: +385 99 310 8878,<br />

+385 98 555 582<br />

e-mail: mmakar23@gmail.com<br />

Vinarija Najman<br />

Martinkovec 119,<br />

42 223 Varaždinske Toplice<br />

tel.: +385 98 454 465<br />

e-mail:<br />

vina.najman@gmail.com<br />

Vinarija Stručić<br />

Kratka 2,<br />

42 230 Ludbreg<br />

tel.: + 385 98 177 0719,<br />

+385 99 708 7448<br />

e-mail:<br />

sanja@vinarija-strucic.net<br />

PZ Ivanec<br />

Trg hrvatskih Ivanovaca 10,<br />

42 240 Ivanec<br />

tel.: +385 98 268 968<br />

e-mail: pp-ivanec@vz.t-com.hr<br />

Vinarija Šafran<br />

Breznica 1d,<br />

42 225 Breznički Hum<br />

tel.: +385 91 626 1499,<br />

+385 91 209 8355<br />

e-mail: info@vinarija-safran.hr;<br />

josip.trzec@vinarija-safran.hr<br />

Vina Vlahović<br />

Štefanec, Štefanec Marof 12,<br />

42202 Trnovec Bartolovečki<br />

tel.: +385 98 712 284<br />

e-mail:<br />

joza.vlahovic@gmail.com<br />

Vina Buhin<br />

Lovrečan 50, 42242 Lovrečan<br />

tel: 098 267 002<br />

e-mail:<br />

robert.buhin@gmail.com<br />

Vina Kitner<br />

Vinarija Kitner,<br />

Vinogradska ulica 28<br />

Sveti Ilija,<br />

42214 Sveti Ilija<br />

tel: 091 762 6862<br />

e-mail:<br />

matija.kitner@gmail.com<br />

Vinski hram Kotolenko<br />

OPG Kotolenko Srečko, Dubrava<br />

breg<br />

42208 Cestica<br />

tel: 042/739 081<br />

e-mail:<br />

srecko.kotolenko@gmail.com<br />

Vinarija Mikić<br />

Doljan, Radnička 31<br />

42214 Sveti Ilija<br />

tel: 098 405631,<br />

098 9163885<br />

e-mail:<br />

mladen.mikic21@gmail.com<br />

44 45


DVORCI, KURIJE I UTVRDE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI ČAK 37 DVORACA I UTVRDA<br />

MARUŠEVEC<br />

Dvorac u Maruševcu se kao sjedište<br />

vlastelinstva obitelji Vragović<br />

spominje sredinom 16. stoljeća.<br />

Od tada pa do 20. stoljeća, njega<br />

su posjedovale razne obitelji,<br />

od kojih je svaka građevinskim<br />

zahvatima ostavila svoj trag.<br />

Prvotno nizinski burg izmijenio<br />

je Schlippenbach 1877.god.<br />

“historicističkom” obnovom<br />

dvorca i arhitektonskom dekoracijom<br />

romantičnog historicizma,<br />

a nakon njega Pongratz krajem<br />

19. stoljeća, koji je i uredio<br />

perivoj. U dvorcu su očuvani<br />

predmeti umjetničkog obrta<br />

iz druge polovice 19. stoljeća i<br />

dio su nekadašnjeg dvorskog<br />

inventara. Romantičarska vizija<br />

dvorca u slikovitom pejzažu ovdje<br />

je provedena smještajem parka<br />

zajedno s elementima specifične<br />

parkovne arhitekture i potječe s<br />

kraja 19.stoljeća.<br />

ČAROBNI ČUVARI<br />

POVIJESTI<br />

Najpoznatiji su Stari grad Varaždin, dvorac Trakošćan i dvorac Bathany u Ludbregu, koji su<br />

već desetljećima otvoreni za javnost sa svojim muzejskim postavama<br />

Dvorci, utvrde i kurije uvijek<br />

su pobuđivali interes i<br />

maštu, smješteni u bajke i<br />

vezani uz legende, prate nas<br />

od najranijeg djetinjstva. U<br />

Varaždinskoj županiji nalazi se čak 37<br />

dvoraca i utvrda iz različitih povijesnih<br />

razdoblja, koji svjedoče o bogatoj i burnoj<br />

prošlosti kraja, o kulturi života i graditeljskom<br />

umijeću, o kozmopolitizmu njihovih<br />

nekadašnjih vlasnika.<br />

Najpoznatiji od njih, dvorac Stari grad<br />

Varaždin, dvorac Trakošćan i dvorac<br />

Bathany u Ludbregu, već desetljećima su<br />

otvoreni za javnost sa svojim muzejskim<br />

postavama. Punim sjajem ponovno će<br />

zablistati dvorac Opeka, kojeg obnavlja<br />

<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> uz financijsku potporu<br />

fondova EU-a. Uskoro kreće i obnova<br />

samog arboretuma u kojem se nalazi<br />

dvorac, pa će <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong>, kao<br />

i cijela Hrvatska biti bogatiji za izuzetan<br />

kulturno-obrazovni i turistički prostor.<br />

Svjesna važnosti i potencijala koji imaju<br />

dvorci, <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> pokrenula<br />

je obnovu još dva dvorca, Šaulovec i Bela I.<br />

Kulturni turizam iz godine u godinu privlači<br />

sve veći broj turista, što potvrđuju i<br />

svjetski poznate rute za razgled dvoraca,<br />

poput dvoraca Loire u Francuskoj i<br />

dvoraca Bavarske koje godišnje posjeti<br />

nekoliko milijuna posjetitelja. Svjesni<br />

toga, vlasnici dvoraca i kurija na području<br />

Varaždinske županije polako otvaraju<br />

svoja vrata turizmu, pa je ponovno otvoren<br />

dvorac Maruševec, a svoja vrata će<br />

uskoro otvoriti još nekoliko dvoraca.<br />

Upravo je turistička valorizacija dvoraca<br />

jedna od najznačajnijih aktivnosti kroz<br />

koju se dvorci mogu očuvati za buduća<br />

vremena. Na malom prostoru sjevera<br />

Hrvatske, na ukupno 3.220 kvadratnih<br />

kilometara koji obuhvaća čak tri županije,<br />

Varaždinsku, Međimursku i Krapinsko-zagorsku,<br />

nalazi se oko 100 dvoraca,<br />

utvrda i kurija. Na inicijativu Turističke<br />

zajednice Varaždinske županije izrađen je<br />

projekt „100 dvoraca sjeverne Hrvatske“ u<br />

koji su se uključile TZ Krapinsko-zagorske<br />

i TZ Međimurske županije. Svjesni vrijednosti<br />

spomeničke i kulturne baštine, žele<br />

ih prezentirati javnosti i potaknuti integralni<br />

pristup obnovi koji podrazumijeva<br />

obnovu temeljenu na povijesnoj matrici.<br />

Povezivanje dvoraca, utvrda i kurija<br />

u cjeloviti turistički proizvod sjeverne<br />

Hrvatske, pozicionira širu destinaciju<br />

kao destinaciju kulturnog turizma, uz<br />

poseban značaj za lokalnu zajednicu.<br />

Dvorci će postati simbol mjesta oko kojih<br />

će se graditi ostatak turističke priče, a<br />

njihov novi život omogućit će im daljnju<br />

zaštitu i obnovu.<br />

BELA I (STARA BELA)<br />

Danas jednokatni dvorac pravokutnog oblika, prvotno je izgrađen<br />

u obrambene svrhe s jarkom koji se još uvijek nazire, pomičnim<br />

mostom i pravokutnom branič kulom na ulazu te četiri branič kule<br />

na svakom kraju. Njegov najpoznatiji vlasnik veliki je hrvatski preporoditelj<br />

Metel Ožegović koji je iz Bele I stvorio mjesto okupljanja<br />

najznačajnijih imena iz Hrvatske tog doba. Nakon II. svjetskog<br />

rata u dvorac je smještena škola sa stambenim dijelom za učitelja, a<br />

početkom 20. stoljeća je privatizirana.<br />

BELA II (NOVA BELA)<br />

Stotinu metara od dvorca Bela izgrađen je još jedan – Bela II ili<br />

Podbela. Graditelj ovog baroknog dvorca iz 18. stoljeća nije poznat,<br />

no cilindrične kule na uglovima navode na pomisao da je ova<br />

građevina prvotno možda bila zamišljena sa četiri krila i unutarnjim<br />

dvorištem, ali je, iz neznanih razloga, ostala nedovršena i osamljena<br />

u dolini. Danas je dvorac obnovljen i konzerviran, u privatnom<br />

vlasništvu i čeka svoju novu namjenu.<br />

TRAKOŠĆAN<br />

Dvorac Trakošćan je nastao krajem<br />

13. stoljeća u obrambenom sustavu<br />

sjeverozapadne Hrvatske kao manja<br />

osmatračka utvrda za nadzor puta<br />

od Ptuja prema bednjanskoj dolini.<br />

Gospodari utvrde u prvim stoljećima<br />

nisu poznati, tek znamo da su od<br />

kraja 14. stoljeća vlasnici grofovi<br />

Celjski, koji istovremeno gospodare<br />

čitavom Zagorskom grofovijom. U<br />

VARAŽDIN STARI GRAD<br />

Stari grad je tvrđava u Varaždinu i jedna od<br />

njegovih najpoznatijih znamenitosti. Nalazi se<br />

na sjeverozapadnom obodu varaždinske gradske<br />

jezgre, a danas je u njoj smješten Gradski muzej<br />

Varaždin. Tvrđava se prvi put spominje u 12.<br />

stoljeću i vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih<br />

župana. Krajem 14. stoljeća dolazi u vlasništvo<br />

grofova Celjskih koji je pregrađuju u gotičkom stilu.<br />

Iz tog vremena potječe središnja četverokutna kula,<br />

oko koje su se izvorno nalazile drvene palisade.<br />

Veliku obnovu tvrđava doživljava u 16. stoljeću,<br />

kada je pregrađena u suvremenu renesansnu<br />

f o r t i fi k a c i j u .<br />

46 47<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

JALŽABET<br />

Skladni jednokatni barokni dvorac izgrađen<br />

1744. godine podigla je Helena Rosalia Somogy<br />

– Bedeković, zajedno sa svojim trećim suprugom<br />

Baltazarom Bedekovićem. Jednokatna zgrada<br />

izgrađena površine je 983 metara kvadratnih.<br />

Dvorac je građen u vrijeme baroka, ali oblik<br />

dvorca pokazuje kasnu renesansnu tradiciju<br />

oblikovanja plemićkih palača s četvrtastim<br />

unutarnjim dvorištem koja zatvaraju tri starija<br />

krila. Nakon Drugog svjetskog rata pretvoren je<br />

u starački dom. Perivoj oko dvorca je devastiran,<br />

a najveću znamenitost predstavlja preko 450<br />

godina stara platana.<br />

VINICA GORNJA<br />

To je velika troetažna građevina, gotovo pravilnog<br />

četvrtastog tlocrta, koja je natkrivena šatorastim<br />

krovom. Sastoji se od podruma, visokog prizemlja<br />

i kata. Pripadala je obitelji Patačić, a danas je<br />

napušten i prazan te je poprilično devastiran. U<br />

njemu je do nedavna bila tvornica rublja. Kurija<br />

nastaje u vrijeme baroka, ali prozori nastaju<br />

kasnijim preinakama, te se datiraju u 19. stoljeće.<br />

razdoblju procvata izgradnje dvoraca u<br />

Hrvatskom zagorju, u drugoj polovici<br />

18. stoljeća, dolazi do napuštanja<br />

Trakošćana. Zapušten, počinje naglo<br />

propadati, pa se tek polovinom 19.<br />

stoljeća, obitelj ponovno zanima za<br />

svoj titularni grad, u duhu novog vremena,<br />

romantičnog povratka prirodi<br />

i obiteljskim tradicijama. U tom duhu<br />

podmaršal Juraj V. Drašković grad<br />

obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni<br />

okoliš pretvara u romantičarski<br />

perivoj. Iduće generacije povremeno<br />

borave u Trakošćanu sve do 1944. kad<br />

se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim<br />

dvorac je nacionaliziran. Danas je<br />

Trakošćan najposjećeniji dvorac u<br />

Hrvatskoj, a park i jezero u o podnožju<br />

dvorca popularno su mjesto za izlete,<br />

aktivnosti u prirodi, ali i mjesto<br />

susreta, snimanja filmova i vjenčanja u<br />

obližnjoj kapeli.<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER


MARTIJANEC<br />

Dvorac Martijanec (Patačić- Rauch), u ludbreškom kraju, nastaje u<br />

doba klasicizma. Perivoj oko klasicističkog dvorca Patačić – Rauch<br />

formiran je vjerojatno istodobno s izgradnjom dvorca tijekom prve<br />

polovice 19. stoljeća. Najstariji podaci o martijanečkom dvorcu<br />

datiraju iz sredine 18. stoljeća kada je u njemu živio Gabrijel Gotal,<br />

posljednji potomak Gotalovečkih, stare plemićke obitelji. Nakon<br />

njegove smrti 1740. godine vlasnici Martijanca postali su bogati<br />

grofovi Patačići, te nakon njih barun Rauch i njegovi nasljednici.<br />

Početkom 21. stoljeća dvorac se počeo preuređivati za stanovanje<br />

novoga vlasnika.<br />

UTVRDA ČANJEVO<br />

Utvrda Čanjevo nalazi se na jugozapadnim obroncima Kalničkog<br />

gorja u Općini Visoko. O utvrdi postoji izrazito malo povijesnih<br />

izvora, a ozbiljnija arheološka istraživanja i iskapanja započela<br />

su tek 2003. godine. Svake se godine u listopadu na samoj utvrdi<br />

održava bitka za Čanjevo kojom se uprizoruje sukob osmanske vojske<br />

i visočkih haramija gdje se okupi velik broj posjetitelja, što lokalnog<br />

stanovništva, što gostiju i jedina je manifestacija koja budi svijest<br />

građana o tom važnom dijelu naše povijesti i kulturne baštine.<br />

Tijekom istraživanja utvrde Čanjevo otkriveni su keramički ulomci<br />

vučedolske kulture, jedne od najznačajnijih prethistorijskih kultura<br />

Europe, koja je trajala od 3000. do 2500. g. pr. Kr.<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

NOVI MAROF<br />

Nakon što su zbog velikog požara napustili<br />

Grebengrad, obitelj Erdödy seli se u dolinu<br />

rijeke Bednje te tu podižu 1776. godine dvorac<br />

Novi Marof - dvor s gospodarskim zgradama u<br />

kasnobarokno-klasicističkom stilu. Oko dvorca<br />

je u 19. stoljeću nastao prekrasan perivoj s brojnim<br />

autohtonim i egzotičnim vrstama, koji je<br />

zaštićen 1962. godine. Godine 1923. Erdödyjevi<br />

su napustili Novi Marof, a dvorac je pretvoren u<br />

bolnicu, čime je nastavljen kontinuitet zdravstva<br />

u Novom Marofu, započet zalaganjem grofice<br />

Lujze Erdödy, izuzetne pijanistice i skladateljice,<br />

koja je zapamćena i kao velika dobrotvorka.<br />

Lujza je 1885. godine osnovala bolnicu koju je i<br />

uzdržavala dvadeset godina.<br />

BAJNSKI DVORI<br />

Dvorac Bajnski dvori nalazi se na prostoru<br />

između Gornjeg i Donjeg Ladanja, na obronku<br />

brda Borovlje. Okružen je velikim i lijepim<br />

parkom. Vlastelinstvo je utemeljio 1610. godine<br />

Both de Bayna, prema kojem je dvorac i dobio<br />

ime “Bajnski”. Vlasnici imanja bili su plemići<br />

Batthyny i Erdödy. U parku dvorca nalazi<br />

se kapela neoromaničkog križnog tlocrta s<br />

polukružnom apsidom i malim tornjićem iznad<br />

pročelja. Dvorac je gotovo u cijelosti uništen<br />

1918. godine kada ga napada i spaljuje zeleni<br />

kadar. U njoj su se još 1945. godine nalazile<br />

dvije kasno-gotičke slike na dasci s likovima<br />

svetaca, možda nastale u Poljskoj oko 1500.<br />

godine. Središnja oltarna slika Žitna Madona<br />

čuva se u Muzeju u Varaždinu, dok su oltarna<br />

krila nestala. Oko dvorca bio je lijepi crnogorični<br />

pejzažni park, koji je danas dosta zapušten.<br />

GREBENGRAD<br />

Grebengrad je utvrda koja se prvi put spominje<br />

1209. godine u ispravi kralja Andrije II., a smještena<br />

je iznad Lonje, na brijegu visokom 502 m. Utvrda se<br />

prostire u smjeru sjeveroistok – jugozapad, a kako<br />

je i danas vidljivo, bila je okružena jarkom. Preko<br />

mosta dolazilo se do glavnog ulaza, koji je vodio u<br />

predvorje u kojemu je bila naprava za obranu. Uz<br />

jaku kulu tu nalazimo i glavni dio utvrde na koji su se<br />

nadovezivali obrambeni zidovi. Od 1277. se spominje<br />

kao vlasništvo Grebenskih. Kasnije je imao više vlasnika,<br />

a među njima posjedovao ga je Ivaniš Korvin,<br />

zatim njegova udovica Beatrice Frankopan Korvin, a<br />

1621. zauzeo ga je ban Nikola IX. Frankopan. Erdödy<br />

su ga koristili od 1645. sve dok u nizini nisu izgradili<br />

dvorac Novi Marof 1710. kada su Grebengrad napustili<br />

i prepustili propadanju<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

ŠAULOVEC<br />

Dvorac Šaulovec nalazi se na brežuljku<br />

oko osam kilometara jugozapadno od<br />

Varaždina. Nekad je pripadao obitelji<br />

Saloczy de Šaulovec te je 1653. godine<br />

došao u vlasništvo plemićke obitelji Kiš.<br />

U 16. stoljeću je na mjestu današnjeg<br />

dvorca postojala kurija koju je obitelj<br />

Kiš 1791. godine obnovila, povećala<br />

te pretvorila u dvorac. Historicistički<br />

izgled dobiva 1902. godine, a 1970.<br />

godine kompleks je zaštićen kao spomenik<br />

parkovne arhitekture. Krajem<br />

20. stoljeća dvorac i perivoj su preuređeni<br />

za potrebe novog vlasnika. Perivoj<br />

je nastao krajem 19. stoljeća, dok je<br />

vrt ispred dvorca formiran početkom<br />

20. stoljeća. Dvorac je u vlasništvu<br />

Županije te se planira kompletna<br />

obnova. Posebna vrijednost dvorca je<br />

dio očuvanog inventara koji zajedno s<br />

dvorcem predstavlja vrijedan prikaz<br />

života srednjeg plemstva varaždinskog<br />

kraja na prijelazu XIX. u XX. stoljeće.<br />

U okviru kulturne baštine, tradicijskom<br />

graditeljstvu pripada važno<br />

mjesto. Ruralna arhitektonska<br />

baština, jedinstvena je i neponovljiva,<br />

ona predstavlja svjedočanstvo<br />

opstanka ljudi u određenom vremenu<br />

I prostoru.<br />

Opstanak ruralne arhitekture<br />

ugrožava niz okolnosti, od depopulacije<br />

ruralnih prostora, nedostatka<br />

tradicionalnih materijala, zanata i<br />

vještina, nedostatka financijskih<br />

sredstava,…<br />

Svjedočimo nestajanju tradicijskog<br />

graditeljstva i na području Varaždinske<br />

županije. U cilju očuvanja i zaštiti<br />

autentičnosti ruralne arhitekture,<br />

<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> je 2024. godine<br />

prvi put dodjelila bespovratna finacijska<br />

sredstva za obnovu dva objekta,<br />

na kojima će se radovi odvijati pod<br />

nadzorom Konzervatorskog odjela<br />

Varaždin. Uz očuvanje autentičnosti,<br />

KLENOVNIK<br />

U Klenovniku je još u srednjem<br />

vijeku bio utvrđeni grad o kojem se ne<br />

zna mnogo. Nalazio se na brežuljku<br />

zapadno od današnjeg dvorca. Dvorac<br />

Klenovnik, najveći dvorac u Hrvatskoj,<br />

izgrađen je početkom 17. stoljeća.<br />

Izvorno je imao 90 soba i 365 prozora.<br />

U Klenovniku su zasjedali hrvatski<br />

sabori, a posebno se ističe natpis koji<br />

se čuva u unutrašnjem dvorištu: “Nek’<br />

stoji dom taj dok mrav ne ispije more i<br />

kornjača ne obiđe svijetom”. Do sredine<br />

19. stoljeća dvorac je bio u vlasništvu<br />

obitelji Drašković, a od 1927. godine u<br />

njemu se nalazi bolnica.<br />

LUDBREG<br />

Najraniji podaci o postojanju utvrde<br />

datiraju iz 1320. godine. Za vrijeme<br />

turskih pohoda preoblikovan je u<br />

renesansni kaštel. Dolaskom obitelji<br />

Batthyany dvorac je renoviran u<br />

baroknom stilu. Tada su dvorac i<br />

gospodarske zgrade bili u potpunosti<br />

iskorišteni. Početkom 19. stoljeća u<br />

dvorcu se manje boravi te počinje propadati.<br />

Nekoliko puta je preoblikovan<br />

zbog raznolike namjene. U dvorcu je,<br />

osim kapelice Svetog Križa, nezaobilaznog<br />

mjesta posjeta svakog turista,<br />

smještena i međunarodna restauratorska<br />

radionica – Restauratorski<br />

centar Ludbreg. U sklopu kapelice Sv.<br />

Križa nalazi se i stalna izložba arhivske<br />

građe te stalni postav zbirke sakralne<br />

umjetno. Ludbreški dvorac obnovljen<br />

je devedesetih godina 20. stoljeća i u<br />

njemu je danas smješten Restauratorski<br />

odjel Hrvatskog restauratorskog<br />

zavoda.<br />

RURALNA ARHITEKTURA<br />

obnovljeni objekti korenspondirati će sa<br />

suvremenim načinom života, kako bi im<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

se kroz turističku djelatnost omogućila<br />

održivost i daljnji život.<br />

DAMIR MRVČIĆ<br />

FOTO AGENCIJA SJEVER<br />

48 49


PARTNERI<br />

ZAKLJUČNA RIJEČ<br />

POSJETITE VARAŽDINSKU ŽUPANIJU<br />

I KREIRAJTE VLASTITU PRIČU<br />

TZ Varaždinske županije<br />

Franjevački trg 7, 42 000 Varaždin<br />

Tel: +385 (0)42 210 096<br />

E-mail: info@turizam-vzz.hr<br />

Web: www.turizam-vzz.hr<br />

TZ Grada Varaždina<br />

Ivana Padovca 3,<br />

42000 Varaždin<br />

Tel: +385 (0)42 210 987<br />

E-mail: info@tourism-varazdin.hr<br />

TZ Grada Lepoglave<br />

Hrvatskih pavlina 7,<br />

42250 Lepoglava<br />

Tel: +385 (0)42 494 317<br />

E-mail: turizam@lepoglava-info.hr<br />

TZ Grada Novog Marofa<br />

Antuna Mihanovića 3,<br />

42220 Novi Marof<br />

Tel: 042 205 212<br />

E-mail: info@tz-novi-marof.hr<br />

TZ područja Varaždinski bregi<br />

Školska 1, Gornji Kneginec,<br />

42204 Turčin<br />

Tel: + 385 (0) 42 252 150<br />

E-mail: tz.vz.bregi@gmail.com<br />

TZ Grada Ivanca<br />

Trg hrvatskih ivanovaca 9b,<br />

42240 Ivanec<br />

Tel: +385 (0)42 784 284<br />

E-mail: info@ivanec-turizam.hr<br />

TZ područja Sjever Zagorja<br />

Dravska 1a,<br />

42208 Cestica<br />

Tel: 042 550 544<br />

E-mail: info@sjever-zagorja.hr<br />

TZ Trakošćan-Općina Bednja<br />

Trg Svete Marije 26,<br />

42253, Bednja<br />

Tel: +385 (0)42 796 309<br />

E-mail: info@turizam-trakoscan.hr<br />

TZ Grada Varaždinske Toplice<br />

Trg svetog Martina 5, Stari grad,<br />

Varaždinske Toplice<br />

Tel: +385 (0) 42 633 133<br />

E-mail: info@toplice-vz.hr<br />

TZ područja Centar Svijeta<br />

Trg Svetog Trojstva 2,<br />

42230 Ludbreg<br />

Tel: +385 (0)42 810 690<br />

E-mail: info@tz-ludbreg.hr<br />

IMPRESUM<br />

<strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> - Županija s <strong>pričom</strong>. Promotivno izdanje. Izdavač: Hanza Media d.o.o. Autori tekstova: <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong>, TZ Varaždinske županije<br />

i Gotal media Autori fotografija: Foto agencija Sjever, Domagoj Sever, Damir Mrvčić, Pointers produkcija, Marko Cmrečak, Darko Gorenak, Vedran Šestak,<br />

arhiva TZG Varaždina, arhiva Varaždinske županije, arhiva TZŽ Varaždinske, Klub „Let“, arhiva TZG Ivanca, arhiva TZP Centar svijeta, arhiva TZG Varaždinske<br />

Toplice, arhiva Špancirfest, arhiva TZ Varaždinski bregi, Timon Terzić Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Mičevečka 7, 10000 Zagreb Rujan 2024. godine<br />

Zahvaljujući vrhunskom<br />

smještaju i jedinstvenim<br />

sadržajima, <strong>Varaždinska</strong><br />

<strong>županija</strong> posljednje tri<br />

godine obara turističke<br />

rekorde. Sve više gostiju iz Hrvatske, a<br />

potom iz Njemačke, Poljske, Slovenije,<br />

Italije, ali i skandinavskih zemalja<br />

svoj odmor odlučuju provesti upravo<br />

u ovoj šarmantnoj županiji na sjeveru<br />

Hrvatske.<br />

Time se <strong>Varaždinska</strong> <strong>županija</strong> pozicionira<br />

kao privlačna „destinacija s<br />

<strong>pričom</strong>“.<br />

- Svaki kraj ima svoju priču, a ona se<br />

najbolje ogleda kroz manifestacije,<br />

odnosno običaje. O “Županiji s <strong>pričom</strong>”,<br />

osim njenih prirodnih i kulturnih ljepota,<br />

najbolje govore manifestacije kao<br />

što su Aquafest u Varaždinskim Toplicama,<br />

Špancirfest i Barokne večeri u<br />

Varaždinu, Dani lepoglavske čipke,<br />

Zeljarijada u Vidovcu, Dani ludbreške<br />

Svete Nedjelje, Dani vrganja u Paki,<br />

Žetvene svečanosti, Šlingani dani…<br />

Te manifestacije svojim sadržajem,<br />

Varaždinski župan Anđelko Stričak<br />

gastronomijom i enologijom mame da<br />

ih se posjeti i obiđe. Kroz njih se očituje<br />

toplina, kreativnost i marljivost ljudi<br />

ovog kraja – ističe župan Varaždinske<br />

županije Anđelko Stričak i dodaje:<br />

- Uz sve to, nije na odmet popeti se<br />

na najvišu planinu sjevera Hrvatske<br />

Ivanščicu, obići Gaveznicu jedini ugasli<br />

vulkan u Hrvatskoj, najljepši hrvatski<br />

dvorac Trakošćan ili pomoliti se u<br />

svetištu Predragocjene Krvi Kristove<br />

u Ludbregu. Spustiti se kajakom ili<br />

jahati uz Europsku Amazonu, rijeku<br />

Dravu, zaplivati u termalnoj vodi u<br />

Varaždinskim Toplicama, popeti se do<br />

srednjovjekovnih utvrda Grebengrada,<br />

Pake ili Čanjeva, prošetati najstarijim<br />

hrvatskim arboretumom Opeka u<br />

Vinici. Zato posjetite “županiju s <strong>pričom</strong>”,<br />

istražite sve navedeno, ali i brojne<br />

druge skrivene kutke i potom kreirajte<br />

svoju priču u “županiji s <strong>pričom</strong>”. Dobro<br />

došli u Varaždinsku županiju! – rekao je<br />

župan Anđelko Stričak.<br />

Poziv svima da posjete Varaždinsku<br />

županiju upućuje i direktor Turističke<br />

zajednice Varaždinske županije Goran<br />

Mališ.<br />

- Jako nas vesele turističke brojke, no<br />

nama nije glavni cilj stalno povećavanje<br />

broja gostiju. Važnije od toga je imati<br />

vrhunske smještajne kapacitete i jedinstvene<br />

sadržaje. To je i u skladu s novim<br />

odrednicama održivog turizma, a mi<br />

na kontinentu najbolji smo primjer te<br />

održivosti. Sada se okrećemo najkvalitetnijoj<br />

ponudi i potpunom doživljaju<br />

naše destinacije s <strong>pričom</strong> – ističe Mališ.<br />

50 51


52

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!