06.01.2025 Views

Topsrbija br43

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.

Srpsko epsko-lirske pesme na

astalski glas

Valentina Letić, profesorka

u srednjoj Muzičkoj

školi „Isidor Bajić“

u Novom Sadu, autorka je monografije

„Srpske epsko-lirske

pesme na astalski glas“ u izdanju

Saveza kulturno-umetničkih

društava Srbije, SKUD Železničar,

Ansabl „Vila“, Novi Sad,

2023. godine,

posvećene narodnoj baštini,

tradiciji, predanju, nasleđenim

dobrima naslonjenim na kontinuitet

i identitet kulture jednog naroda. Još

na prvoj godini studija na Odseku muzičke

umetnosti, Podgrupi za etnomuzikologiju

Akadenije umetnosti u Novom Sadu, prvo

kod prof. Dragoslava Devića, a potom i prof.

Nicea Fracilea, u čijoj klasi je i diplomirala

2007. godine, započinje terensko istraživanje

u oblasti instrumentalne tradicije (svirala,

gusle), i vokalnog nasleđa, gde se susreće sa

astalaskom muzičkom tradicijom na tlu Vojvodine.

„U mnoštvu tradicionalnih vokalnih oblika

kod Srba u Vojvodini značajno mesto pripada

epsko-lirskim pesmama na ustaljen muzički

obrazac - na astalski glas, a ova studija je još

jedan doprinos beleženju i proučavanju ove

vrste pesama, dodatnom osvetljavanju njihove

uloge u narodnom stvaralaštvu - napisala

je autorka u svojoj knjizi.

- Prve godine studija sam snimila jednu

astalsku pesmu i tako je počelo istraživanje

i potraga za pesmama koje se pevaju za

astalom (stolom) u svečanim prilikama poput

slavskih, povodom krštenja, porodičnih

okupljanja. Pesme su epsko-lirskog sadržaja,

balade, mitološke, religiozne, porodične,

ljubavne, karakteristične, ispevane u epskom

desetercu, što je još jedan vid očuvanja našeg

izuzetno važnog blaga u našoj bogatoj istoriji.

Sam teren sam snimala u više navrata da bi

potom pristupila intenzivnom, višemesečnom

sređivanju građe, transkripciji, klasifikovanju

pesama, analizi primera, a onda i literarnom

delu pisanja samog rada, da bi sve to upakovano

bilo jasno, pregledno i na korist. - objasnila

je Valentina Letić.

U monografiji je predstavljeno 104 primera

sa terena ili preuzetih iz radova drugih saku-

Valentina Letić

pljača epsko-lirskih pesama.

Ideja je bila da sakupi

što veći broj pesama jer je

shvatila da je to nešto što je

vredno i očuvano još samo

u svesti starijih ljudi, a i to

nije bilo lako. Zahvaljujući

starijim koji su poznavali

neke druge starije klupko

je krenulo da se odmotava.

U ovoj monografiji po

prvi put u srpskoj etnomuzikologiji

astalskom glasu,

kao melodijskom modelu u širem i užem

smislu, posvećena je dužna pažnja čime

je „dat doprinos poznavanju napeva epsko-lirskim

pesama Srba iz Vojvodine i

šire, jednog od najznačajnijih identitetskih

markera srpske tradicijske pevačke

kulture“. Cilj objavljivanja knjige „Srpske

epsko-lirske pesme na astalski glas“

je da se nepublikovani materijal srpskog

vokalnog nasleđa učini dostupnim umetničkim

krugovima i široj javnosti, te kultura

Srba sa teritorije Vojvodine sagleda i

sa aspekta tradicije, kao nematerijalnog

dobra neprolazne vrednosti, inspirativne

za stvaralaštvo današnjim i budućim pokolenjima.

Ovim izdanjem istraživanje

neće stati. Već postoji par traskribovanih

novih primera koji nisu uvršteni u ovo

izdanje, jer za to nije bilo vremena. Knjiga

uz CD sa svim navedenim primerima,

trenutno se može nabaviti preko Saveza

kulturno-umetničkih društava Srbije

u Novom Sadu (https://skuds.rs/skuds.

php?o=t&i=76).

Valentina Letić je profesor u srednjoj

Muzičkoj školi „Isidor Bajić“ u Novom

Sadu na predmetima - etnomuzikologija,

kontrapunkt, vokalni i muzički obliki,

i svi ti predmeti imaju dodirnih tačaka

sa etnomuzikologijom čiji spoj doprinosi

proširivanju istraživanja iz oblasti

narodne muzike. Dodatni motiv za rad

Zahvalnost profesorki Letić za kapitalno izdanje o pevanju na astalski glas.

predstavlja interesovanje mladih, njenih

učenika za narodno stvaralaštvo.

Veliku zahvalost uputila je Miloradu

Loniću, umetničkom direktoru Ansambla

„Vila“, koreografu i predsedniku

SKUD-a Srbije koji je prepoznao lepotu

i značaj ove teme, dr Jeleni Jovanović,

etnomuzikologu, naučnom savetniku u

Muzikološom institutu SANU, recenzentu

ove knjige, Anastasiji Živković,

autorki emisije „Od zlata jabuka“ koja je

snimila prilog povodom ove knjige i svima

kojima je ova tema zanimljiva.

65

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!