Topsrbija br43
Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!
Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.
Srpsko epsko-lirske pesme na
astalski glas
Valentina Letić, profesorka
u srednjoj Muzičkoj
školi „Isidor Bajić“
u Novom Sadu, autorka je monografije
„Srpske epsko-lirske
pesme na astalski glas“ u izdanju
Saveza kulturno-umetničkih
društava Srbije, SKUD Železničar,
Ansabl „Vila“, Novi Sad,
2023. godine,
posvećene narodnoj baštini,
tradiciji, predanju, nasleđenim
dobrima naslonjenim na kontinuitet
i identitet kulture jednog naroda. Još
na prvoj godini studija na Odseku muzičke
umetnosti, Podgrupi za etnomuzikologiju
Akadenije umetnosti u Novom Sadu, prvo
kod prof. Dragoslava Devića, a potom i prof.
Nicea Fracilea, u čijoj klasi je i diplomirala
2007. godine, započinje terensko istraživanje
u oblasti instrumentalne tradicije (svirala,
gusle), i vokalnog nasleđa, gde se susreće sa
astalaskom muzičkom tradicijom na tlu Vojvodine.
„U mnoštvu tradicionalnih vokalnih oblika
kod Srba u Vojvodini značajno mesto pripada
epsko-lirskim pesmama na ustaljen muzički
obrazac - na astalski glas, a ova studija je još
jedan doprinos beleženju i proučavanju ove
vrste pesama, dodatnom osvetljavanju njihove
uloge u narodnom stvaralaštvu - napisala
je autorka u svojoj knjizi.
- Prve godine studija sam snimila jednu
astalsku pesmu i tako je počelo istraživanje
i potraga za pesmama koje se pevaju za
astalom (stolom) u svečanim prilikama poput
slavskih, povodom krštenja, porodičnih
okupljanja. Pesme su epsko-lirskog sadržaja,
balade, mitološke, religiozne, porodične,
ljubavne, karakteristične, ispevane u epskom
desetercu, što je još jedan vid očuvanja našeg
izuzetno važnog blaga u našoj bogatoj istoriji.
Sam teren sam snimala u više navrata da bi
potom pristupila intenzivnom, višemesečnom
sređivanju građe, transkripciji, klasifikovanju
pesama, analizi primera, a onda i literarnom
delu pisanja samog rada, da bi sve to upakovano
bilo jasno, pregledno i na korist. - objasnila
je Valentina Letić.
U monografiji je predstavljeno 104 primera
sa terena ili preuzetih iz radova drugih saku-
Valentina Letić
pljača epsko-lirskih pesama.
Ideja je bila da sakupi
što veći broj pesama jer je
shvatila da je to nešto što je
vredno i očuvano još samo
u svesti starijih ljudi, a i to
nije bilo lako. Zahvaljujući
starijim koji su poznavali
neke druge starije klupko
je krenulo da se odmotava.
U ovoj monografiji po
prvi put u srpskoj etnomuzikologiji
astalskom glasu,
kao melodijskom modelu u širem i užem
smislu, posvećena je dužna pažnja čime
je „dat doprinos poznavanju napeva epsko-lirskim
pesama Srba iz Vojvodine i
šire, jednog od najznačajnijih identitetskih
markera srpske tradicijske pevačke
kulture“. Cilj objavljivanja knjige „Srpske
epsko-lirske pesme na astalski glas“
je da se nepublikovani materijal srpskog
vokalnog nasleđa učini dostupnim umetničkim
krugovima i široj javnosti, te kultura
Srba sa teritorije Vojvodine sagleda i
sa aspekta tradicije, kao nematerijalnog
dobra neprolazne vrednosti, inspirativne
za stvaralaštvo današnjim i budućim pokolenjima.
Ovim izdanjem istraživanje
neće stati. Već postoji par traskribovanih
novih primera koji nisu uvršteni u ovo
izdanje, jer za to nije bilo vremena. Knjiga
uz CD sa svim navedenim primerima,
trenutno se može nabaviti preko Saveza
kulturno-umetničkih društava Srbije
u Novom Sadu (https://skuds.rs/skuds.
php?o=t&i=76).
Valentina Letić je profesor u srednjoj
Muzičkoj školi „Isidor Bajić“ u Novom
Sadu na predmetima - etnomuzikologija,
kontrapunkt, vokalni i muzički obliki,
i svi ti predmeti imaju dodirnih tačaka
sa etnomuzikologijom čiji spoj doprinosi
proširivanju istraživanja iz oblasti
narodne muzike. Dodatni motiv za rad
Zahvalnost profesorki Letić za kapitalno izdanje o pevanju na astalski glas.
predstavlja interesovanje mladih, njenih
učenika za narodno stvaralaštvo.
Veliku zahvalost uputila je Miloradu
Loniću, umetničkom direktoru Ansambla
„Vila“, koreografu i predsedniku
SKUD-a Srbije koji je prepoznao lepotu
i značaj ove teme, dr Jeleni Jovanović,
etnomuzikologu, naučnom savetniku u
Muzikološom institutu SANU, recenzentu
ove knjige, Anastasiji Živković,
autorki emisije „Od zlata jabuka“ koja je
snimila prilog povodom ove knjige i svima
kojima je ova tema zanimljiva.
65