pristupnica - SGH

GRADITELJ
S I N D I K A L N I
Glasilo Sindikata graditeljstva Hrvatske // Godina VIII. // Prosinac 2010. // Broj 13
HRVATSKO GRADITELJSTVO:
Nazire li se
svjetlo
na kraju tunela?

Kontakti
Predsjednik: Ivan KovaËeviÊ
Glavna tajnica i pravna savjetnica:
Jasenka VukπiÊ
Regionalni Ured za Grad Zagreb
i srediπnju Hrvatsku
Povjerenik: Ivan BrozoviÊ
Mobitel: 095/51 45 964
Trg kralja Petra Kreπimira IV. broj 2,
10000 Zagreb
Telefon: 01/ 46 55 014/017/129
Centrala: 01/46 55 111/ 136
Telefax: 01/ 46 55 014
E-mail: sgh@zg.t-com.hr
Regionalni ured »akovec
Povjerenik: Mladen ZemljiÊ
Trg Republike 1, 40 000 »akovec
Telefon: 040/ 310 637
Telefax: 040/ 312 546
Mobitel: 095/ 844 00 39
Regionalni ured Rijeka
Povjerenik:Ivica BlaæeviÊ
Kreπimirova 4/1, 51000 Rijeka
Telefon: 051/ 330 061
Telefax: 051/ 213 357
Mobitel: 091/ 50 17 648
Regionalni ured Osijek
Povjerenik: Æeljko Iπtuk
Trg Ante StarËeviÊa
Telefon: 031/209 511
Telefax: 031/209 507
Mobitel: 091/ 72 65 829
2
SINDIKALNI
Sadræaj
4-7 Skupπtina SGH
8 Skupπtina Sekcije mladih SGH
9 Igre i igrice oko referenduma
9 Kongres SSSH
10 Razgovor s povodom
11 Osposobljavanje
12 Gospodarska kretanja
13 Prava za vrijeme nezaposlenosti
14 -15 Nova pravila umirovljenja
SINDIKALNI GRADITELJ, glasilo Sindikata graditeljstva Hrvatske
Nakladnik: Sindikat graditeljstva Hrvatske • Za nakladnika: Ivan KovaËeviÊ, predsjednik • Adresa uredniπtva:
Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br 2 • Telefon: 01/ 46 55 014, 46 55 017, 46 55 129, 46 55 111/136 •
Telefax: 01/ 46 55 014 • E-mail: sgh@zg.t-com.hr • GrafiËko ureappleenje i priprema: Tangir, Samobor • Tisak:
Tiskara PetraviÊ, Strmec
GRADITELJ

UVODNIK
Bitno je preæivjeti ovu zimu...
Hrvatske graappleevinske tvrtke biljeæe pad prihoda potaknut padom domaÊih i
stranih investicija i padom narudæbi uzrokovanih recesijom koja je praktiËki dotukla
graappleevinske aktivnosti. U 2009. godini vrijednost graappleevinskih radova bila je oko
32 milijardi kuna, dok je prvih devet mjeseci pala ispod 20 milijardi kuna. Smanjena
kupovna moÊ graappleana, pad cijena radova u graditeljstvu, porast rada na crno i
nelojalna konkurencija, netransparentni natjeËaji i politiËki utjecaji, nepovoljni
rokovi i naËini plaÊanja dodatno oteæavaju poslovanje i sam opstanak tvrtki.
Trenutno u Hrvatskoj oko 80.000 radnika radi, a ne prima plaÊu. U industriji
graappleevinskog materijala stanje je joπ gore. ©est ciglana radi smanjenim kapacitetom,
a pet je zatvoreno. U toj djelatnosti je izgubljeno preko 30 posto radnih mjesta.
Tijekom 2009. godine i prvih devet mjeseci ove godine u djelatnostima u kojima
smo organizirani (graditeljstvo, industrija graappleevinskog materijala, nemetali,
kamenolomi itd.) izgubljeno je oko 25.500 radnih mjesta, od toga samo u graditeljstvu
16.800.
Meappleutim, kako smo mi graditelji zamaπnjak gospodarstva, za oËekivati je da
Êemo i prvi izaÊi iz ove krize i recesije. Bitno je preæivjeti joπ ovu zimu, koja Êe biti
vrlo teπka za nas. Treba saËuvati radna mjesta i izboriti se za plaÊe i materijalna
prava, jer i u ovim teπkim vremenima radnici imaju pravo na dostojanstven æivot i
rad! Ako se otvore poslovi najavljeni u realizaciji Vladinog Programa gospodarskog
oporavka (investicije u vrijednosti 14 milijardi kuna) zaustavili bi se negativni trendovi
i to nam daje nadu te u sljedeÊu godinu moæemo krenuti i s malo optimizma.
Ivan KovaËeviÊ, predsjednik SGH
Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) je samostalna, interesna i nestranaËka udruga dobrovoljno uËlanjenih
radnika, utemeljena radi zaπtite i promicanja ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih interesa svojih Ëlanova
na osnovama uzajamnosti i solidarnosti. Utemeljitelj je i Ëlan Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
SGH je uËlanjen i u Europsku federaciju graditelja drvara (EFBWW) te u Meappleunarodnu federaciju graditelja i
drvara (BWI).
SINDIKALNI GRADITELJ
3

AKTUALNO
Ivan KovaËeviÊ, dosadaπnji regionalni povjerenik Sindikata
graditeljstva Hrvatske za Grad Zagreb i srediπnju
Hrvatsku, novi je predsjednik SGH, koji na toj funkciji
nasljeappleuje Mirka ©torgu. OdluËili su to tajnim glasovanjem
delegati Osme izborne skupπtine, odræane 25. rujna
2010. godine, u kongresnoj dvorani hotela „Ivan“ hotelsko-turistiËkoga
naselja „Solaris“ kraj ©ibenika.
Osma izborna Skupπtina, odræana je u ozraËju obiljeæavanja
20. obljetnice postojanja, rada i djelovanja
SGH, te Dana graditelja Hrvatske, 26. rujna. Tom prigodom,
dodijeljena su i priznanja za dugogodiπnji uspjeπan
sindikalni rad i unapreappleenje SGH.
4
Osma skupπtina Sindikata graditeljstva Hrvatske
Ivan KovaËeviÊ - novi predsjednik
Temeljem popisa delegata, utvrappleenoga na sjednici
Glavnoga odbora SGH, u kolovozu 2010. godine, Osmu
skupπtinu SGH Ëinilo je: 76 delegata sindikalnih
podruænica velikih sistema, 44 delegata izabranih na
regionalnim skupπtinama te 44 delegata po funkciji
(Ëlanak 44. Statuta SGH). Od ukupno 164 delegata,
Skupπtini je prisustvovalo 135 delegata.
Ivan Tomac i Mirko ©torga
SINDIKALNI
Izabrani su i Ëlanovi Glavnoga i Nadzornoga odbora,
te Statutarne komisije. Zanimljivo je spomenuti kako je,
suprotno ustaljenoj praksi drugih sindikata, na popisu
kandidata za ta tijela SGH bio jedan kandidat viπe od
onoliko koliko ih se biralo. ObiËno je onoliko kandidata
koliko ih se i bira. Osma skupπtina SGH usvojila je i izmjene
Statuta te Programska usmjerenja za djelovanje
SGH u sljedeÊem Ëetverogodiπnjem razdoblju. Sastavni
dio Programskih usmjerenja su i usvojene deklaracije -
Deklaracija za oËuvanje radnih mjesta u graditeljstvu, te
Deklaracija o poloæaju mladih na radnom mjestu i u sindikatu
Sekcije mladih SGH.
Skupπtinu je otvorio i uvodno se obratio, tada
joπ uvijek aktualni, predsjednik SGH Mirko
©torga. Bilo je to njegovo posljednje obraÊanje
kao predsjednika SGH. Ne samo da je napustio
predsjedniËku funkciju, veÊ je napustio i aktivni
svijet rada. Otiπao je u zasluæenu mirovinu.
IspraÊen je dugotrajnim i srdaËnim pljeskom.
Kako reËe, od sada Êe imati viπe vremena za
obitelj i dvoje krasnih unuËadi. Veseli se poslovima
odræavanja travnjaka, sadnje voÊaka i
„oæivljavanja“ obiteljske kuÊe u Novome Marofu.
Meappleu onima koji su mu zahvalili za dugogodiπnju
suradnju bio je i Ivan Tomac, potpredsjednik
SSSH za gospodarstvo i predsjednik
Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala
Hrvatske, darujuÊi mu sliku.
GRADITELJ
Prepoznatljivi delegati Naπicecementa

Mirko Habijanec i Jasenka VukπiÊ
©aban KaditiÊ i Jasmin ReappleæepoviÊ
Meappleu gostima i Stipe Kirigin
DOGAĐ AJI
Pozivu da prisustvuju Skupπtini odazvali su se brojni
gosti i prijatelji: Stipe Kirigin, bivπi dugogodiπnji predsjednik
SGH, u mirovini, Slavko Matijaπec, bivπi dugogodiπnji
duænosnik SGH, u mirovini, Mladen Novosel, v.d. predsjednika
SSSH, Ivan Tomac, potpredsjednik SSSH za
sektor gospodarstva i predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske,
Vedran DragiËeviÊ, predsjednik Sindikata metalaca
Hrvatske-Industrijskog sindikata, Marko MasliÊ, predsjednik
Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim
djelatnostima Hrvatske, teritorijalni povjerenici u Uredima
SSSH Varaædinske, SisaËko-moslavaËke, Istarske,
Krapinsko-zagorske i ©ibensko-kninske æupanije - Nevenka
Poljak, Darko IdæakoviÊ, Slobodan Kapor, Leo JakuπiÊ
i Svetislav Dæale, Zoran Mateπa, bivπi povjerenik prve sindikalne
podruænice SGH - „Hidroprojekt“, Zagreb, Josip
Sahor, prvi povjerenik SGH koji je potpisao kuÊni kolektivni
ugovor u IGM ©ljunËari Trstenik, Miroslav »orak, istaknuti
Ëlan tima SGH za kolektivno pregovaranje u IGM
©ljunËari Trstenik, Darko ©eperiÊ, predsjednik Sekcije
mladih SGH, Sam Hägglund, glavni tajnik Europske federacije
graditelja i drvara, Jasmin RedæepoviÊ, koordinator
projekta Meappleunarodne organizacije graditelja, πumara i
drvara (BWI) za jugoistoËnu Europu, Duπan BarËik, predsjednik
Sindikata graditeljstva SlovaËke, Othmar Danninger,
zamjenik predsjednika Sindikata graditelja i drvara
Austrije, ©aban KaditiÊ, predsjednik Samostalnog sindikata
graappleevinarstva i industrije graappleevinskog materijala Bosne
i Hercegovine, Christian Beck, tajnik Sekcije mladih IG
BAU, NjemaËka, Williem Linders, predstavnik Sindikata
graditelja, πumara i drvara Nizozemske, MilanËo Aleksovski
i Ivan Pesevski, predstavnici mladih Sindikata graappleevinarstva
Makedonije, Davor Mrduljaπ, dræavni tajnik u Ministarstvu
zaπtite okoliπa, graditeljstva i prostornog ureappleenja,
Mirko Habijanec, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca
graditeljstva Hrvatske i Rudolf Rom, direktor
Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo
Hrvatske gospodarske komore.
SINDIKALNI GRADITELJ
5

DOGAĐ AJI
„Svoje mjesto“ u izvjeπÊu o radu SGH 2006. -
2010. „pronaπlo je“, meappleu ostalim, djelovanje sindikata,
gospodarsko stanje u graditeljstvu i socijalni dijalog,
Ëlanstvo, osposobljavanje, zaπtita na radu, pravna
zaπtita Ëlanstva, prosvjedi, πtrajkovi…, informiranje,
suradnja sa SSSH, udruæenim sindikatima i meappleunarodnim
organizacijama. Doprinos izvjeπtaju su i
rezultati brojnih anketiranja πto ih je proveo Sindikat u
svojim sindikalnim podruænicama o primjeni kolektivnih
ugovora, izborima za radniËka vijeÊa, kaπnjenju
plaÊa odnosno neisplati plaÊa, neuplaÊivanju doprinosa
i prekidima rada, prisilnim godiπnjim
odmorima, steËajevima…
Aktivnosti i djelovanje SGH u zaπtiti
prava i interesa Ëlanstva diktirala
je gospodarska kriza i recesija koje
su zahvatile djelatnost graditeljstva
veÊ krajem 2008. godine. Upravo su
gospodarske teπkoÊe i recesija bili
razlozi kolektivnih otkazivanja ugovora
o radu, a poveÊao se i broj ste-
Ëajeva, πto je, u konaËnici, rezultiralo
gubljenjem Ëlanstva. Zbog pada
Ëlanstva i smanjenja prihoda od Ëlanarine,
Glavni je odbor SGH u oæujku
2010. godine donio odluku o promjeni
teritorijalnoga ustroja na naËin
da je regija Srediπnja Hrvatska pripojena
regiji Grad Zagreb, a radno
mjesto regionalnog povjerenika, koje
je obavljao Ivan BrozoviÊ, je ukinuto.
Ocjena socijalnoga dijaloga u uvjetima
gospodarske krize je uglavnom
nezadovoljavajuÊa, osobito na
razini trgovaËkih druπtava. Kolektivno
pregovaranje i sklapanje kolektivnih
ugovora stagnira. Sindikat se bori
za odræavanje postojeÊe razine
prava radnika. Raste broj poslodavaca
koji ne primjenjuju kolektivne
ugovore. Dio poslodavaca jednostrano
donosi odluke o smanjenju
prava radnika. Posljedica su kolektivni
sporovi zbog kojih se sve ËeπÊe
pokreÊu postupci mirenja i organiziranja
πtrajkova, inspekcijski nadzori,
prijedlozi za steËaj …U proteklome
mandatnome razdoblju otvoreno je
Ëak 22 steËajna postupka u trgovaËkim
druπtvima koja su ukupno zapoπljavala
oko 2.600 radnika, od Ëega je oko 1.200
bilo Ëlanova SGH.
ZadovoljavajuÊe je sindikalno osposobljavanje koje
se u SGH kontinuirano provodi, a u ovome mandatnome
razdoblju posveÊena joj je posebna pozornost
πto je vidljivo iz velikoga broja odræanih seminara i sudionika,
kao i raznovrsnosti tema. Osim temeljnoga
6
SINDIKALNI
sindikalnoga osposobljavanja novih sindikalnih povjerenika
i radniËkih predstavnika provodilo se i tematsko
osposobljavanje, osobito o novim propisima koji
su se neposredno reflektirali na radno-socijalni poloæaj
zaposlenih. Veliku materijalnu podrπku u provoappleenju
edukacija, Sindikatu je pruæila Meappleunarodna federacija
graditelja i drvara (BWI), Ëiji je SGH Ëlan.
Dobra praksa nastavlja se i u sljedeÊemu mandatnome
razdoblju, a SGH Êe se i dalje zalagati za organizaciju
radnih sudova, odnosno ustrojstvo posebnih
vijeÊa za suappleenje u radnim sporovima u sklopu pos-
tojeÊih sudova, imenovanje sudaca porotnika u tim vijeÊima
s posebnih listi predstavnika radnika i poslodavaca…,
a kako u zavrπnoj rijeËi reËe novoizabrani
predsjednik SGH Ivan KovaËeviÊ, samo zajedniπtvom,
suradnjom i timskim radom u demokratskome
ozraËju moguÊe je pridonijeti ostvarenju zacrtanih
programskih zadaÊa i oËekivanih rezultata.
GRADITELJ
Radno predsjedniπtvo
Varaædinci u prvome planu

DOGAĐ AJI
Na Skupπtini viπe od 40 delegatkinja
Priznanja za dugogodiπnji uspjeπni sindikalni rad i unapreappleenje SGH dodijeljena su: Zoranu Mateπi, Josipu
Sahoru, Franji Jakobeku, pokretaËu koordinacije sindikalnih povjerenika cementne industrije u RH, nositelju
kolektivnih pregovaranja s jednim od najboljih postignutih kolektivnih ugovora u industriji graappleevnoga
materijala, Milanu NoæiniÊu, povjereniku u zagrebaËkoj „Tehnici“, koji je sudjelovao u svim kolektivnim
pregovorima s Udrugom poslodavaca graditeljstva Hrvatske, Ladislavu PintariÊu, iz ËakoveËkog „EKO Meappleimurja“,
za ukupan doprinos u razvoju sindikalizma, posebice kolektivnog pregovaranja za granski Kolektivni
ugovor za opekarstvo i kuÊni kolektivni ugovor, te za unapreappleivanje radniËkoga suodluËivanja u RH.
Za Ëlanove Glavnoga odbora izabrani su: Ivan KovaËeviÊ (SGH), Davor Balantin (Inæenjerski projektni
zavod, Zagreb), Rudolf Bertol (Vig, Zagreb), Josip CindriÊ (Wienerberger-Ilovac, Karlovac), Mladen CrnkoviÊ
(ZagrebaËko elektrotehniËko poduzeÊe, Zagreb), Milan DugojeviÊ (Viadukt, Zagreb), Zdravko Erdelji
(Koming, Koprivnica), Ljiljana GospodnetiÊ (Izgradnja, ©ibenik), Draæen Hrga (Vodogradnja, Osijek), Zlatko
HerljeviÊ (G.P. Rijeka, Rijeka), Franjo Jakobek (Naπicecement, Naπice), Marija JurakiÊ (Tempo, Zagreb),
Milenko JurËeviÊ (Osijek-Koteks, Osijek), Boπko Jurec (Tondach Hrvatska, BedekovËina), Miroslav JuriπiÊ
(Elektrometal, Bjelovar), Mate JurjeviÊ (GP Krk, Krk), Franjo KolariÊ (Zagorje-Tehnobeton, Varaædin), Ivan
KovaË (Tegra, »akovec), Zdravko Milulan (Meappleimurje Graditeljstvo, »akovec), Joso Novak (Dalekovod, Zagreb),
Milan NoæiniÊ (Tehnika, Zagreb), Ivica Peserlin (EKO-Meappleimurje, »akovec), LuËano PerπiÊ (Istracement,
Pula), Ljubomir PintariÊ (Cesta, Varaædin), Æeljko RihtariÊ (Hidroing, Varaædin), Draæen SertiÊ (Hidroelektra-Niskogradnja
Zagreb), Ivan Strunje (DILJ, Vinkovci), Kreπimir ©koc (Samoborka, Samobor), Boris
©estan (Cesta, Pula), Mirko Tavra (Monting, Zagreb), Ivica TomljenoviÊ (Gradnja, Osijek), Tomo ValjetiÊ
(Tondach Hrvatska, –akovo) i Damir VlahiniÊ (GP Dubrovnik, Dubrovnik).
Za Ëlanove Statutarne komisije izabrani su: Ivan CindriÊ (DILJ, Vinkovci), Dinko GolubiÊ (Eurobeton, Prelog),
Mladen Mihelj (Viadukt, Zagreb), Anka MiπkoviÊ (Geodetski zavod, Split) i Branko Petroπanec (Zagorje-Tehnobeton,
Varaædin).
Za Ëlanove Nadzornoga odbora izabrani su: Verica BlaæiËko (Enikon, Zagreb), Davorka ZeËiÊ (Gradnja,
Osijek) i Orijana »aËe (Cesta, Pula). Za njihove zamjenike izabrani su: Miljenko Kunπtek (Zagorje-Tehnobeton,
Varaædin), Ivan Ostrman (Naπicecement, Naπice) i Blaæenka Vene (Viadukt, Zagreb).
Na konstituirajuÊoj sjednici Glavnog odbora, odræanoj netom nakon Skupπtine SGH, izabrani su i Ëlanovi
Izvrπnog odbora SGH: Davor Balantin, Milan DugojeviÊ, Mladen CrnkoviÊ, Franjo Jakobek, Miroslav JuriπiÊ,
Franjo KolariÊ, Ivica Peserlin, LuËano PerπiÊ i Ivan KovaËeviÊ (po funkciji).
Fotografije: Davor Balantin, Æeljko Slunjski i Mladen ZemljiÊ
SINDIKALNI GRADITELJ
7

DOGAĐ AJI
- Druga skupπtina Sekcije
mladih SGH obiljeæila je prvu
godinu naπeg postojanja i rada.
U listopadu 2009. godine prvi
smo put okupili 18 predstavnika
Ëlanova SGH mlaappleih od 35 godina
na OsnivaËkoj skupπtini
Sekcije mladih, meappleu kojima je
bilo svega nekoliko sindikalnih
povjerenika ili Ëlanova povjereniπtava,
dok veÊina ostalih nije
imala mnogo iskustva u sindikalnom
radu. U sklopu OsnivaËke
skupπtine odræali smo i
seminar o svojevrsnoj abecedi sindikalizma, raspravljali o
problemima mladih Ëlanova i radnika u sektoru graditeljstva i
IGM-a, te smo na osnovu toga donijeli program i plan rada.
Danas, godinu dana kasnije, moæemo reÊi da nismo uspjeli
ostvariti sve zacrtane ciljeve, ali smo, ipak, u toj prvoj godini
napravili mnogo. Delegati Skupπtine Sekcije mladih upoznali
su se meappleusobno, poËeli komunicirati, razmjenjivati miπljenja
i ideje te polako uËiti o razliËitim aspektima sindikalnog
rada. Sudjelovanjem na razliËitim sastancima i pripremom
odreappleenih dokumenata, nastavili smo poticati naπ sindikat,
njegovo vodstvo i Ëlanove da posvete viπe paænje problemima
i interesima mladih Ëlanova i radnika kao i poticanju mladih
da se aktivnije ukljuËe u sindikalni rad. Osim toga, poËeli
smo i s projektom predavanja o osnovnim radnim i sindikalnim
pravima za uËenike strukovnih πkola u naπem sektoru.
Pritom je vaæno naglasiti da smo za sve te aktivnosti najËeπ-
Êe morali koristiti vlastito slobodno vrijeme, a nerijetko smo se
sastajali tijekom vikenda. Reakcije koje smo primili na naπ dosadaπnji
rad pokazale su da danas SGH ima jednu od najbolje
organiziranih, a moæda i najbolju, sekciju mladih unutar
SSSH, ali i u sklopu sektora graditeljstva u cijeloj regiji.
U iduÊem razdoblju, cilj nam je proπiriti sve ove aktivnosti,
zapoËeti neke nove te nastaviti πiriti skupinu mladih Ëlanova
educiranih i zainteresiranih za sindikalni rad te spremnih da
jednom u buduÊnosti postanu sindikalni povjerenici i nastave
rad svojih starijih kolega.
Sekcija mladih ima dva glavna cilja koje smatramo podjednako
vaænima i meappleusobno povezanima. Prvi je poboljπanje
poloæaja mladih unutar sindikata, odnosno veÊe okretanje sin-
8
Prva godina Sekcije mladih SGH
i pogled u buduÊnost
Osmoj izbornoj skupπtini SGH prethodila je dan ranije
odræana izborna skupπtina Sekcije mladih SGH, na kojoj je za
predsjednika ponovno izabran Darko ©eperiÊ, struËni suradnik
za eurointegracije u SSSH. Izabrani su Ëlanovi Odbora
Sekcije, te je usvojen prijedlog Deklaracije o poloæaju mladih
radnika na træiπtu rada i u sindikatu. Usvojen je i Program rada
Sekcije mladih za razdoblje 2010.-2014.
SINDIKALNI
dikalnih politika i aktivnosti potrebama i interesima mladih Ëlanova.
Drugi cilj je uËlanjivanje mladih u SGH. Smatramo posve
jasnom Ëinjenicu da su oba cilja od presudne vaænosti za
dugoroËnu stabilnost i snagu Sindikata graditeljstva Hrvatske,
kao i njegovu sposobnost da uËinkovito πtiti i promiËe prava i
interese radnika u graditeljstvu i IGM-u.
OpÊe je poznato da je Ëlanstvo u sindikatu u kontinuiranom
padu veÊ godinama, velikim dijelom stoga πto stariji radnici
odlaze u mirovinu, a mladi se u puno manjoj mjeri uËlanjuju
u sindikat i to iz viπe razloga. Dijelom stoga πto mladi sindikat
vide kao zastarjelu i birokratiziranu instituciju, a dijelom
stoga πto ih danaπnja kultura „individualizma“ navodi da vjeruju
kako Êe svoja prava i interese uËinkovitije zaπtititi sami
nego kroz solidarnost i zajedniËku akciju s drugim radnicima.
Nije teπko zakljuËiti da je veliko pitanje πto Êe biti sa sindikatima
opÊenito, pa tako i s SGH, kroz dvadesetak godina, ako
se ovaj trend ne promijeni.
Ono πto mi vjerujemo jest da samo sindikat u kojem mladi
igraju aktivnu ulogu te koji prepoznaje njihove potrebe i interese,
kao i nove komunikacijske kanale koje mladi koriste, moæe
postati privlaËan mladima i potaknuti ih na uËlanjivanje i sindikalni
rad. Stoga smatramo da su postojanje Sekcije mladih i
njezine aktivnosti dugoroËno iznimno vaæne za buduÊnost i
snagu Sindikata graditeljstva Hrvatske, te oËekujemo potporu u
naπim aktivnostima svih Ëlanova, povjerenika i duænosnika
SGH kojima je iskreno stalo do buduÊnosti naπeg sindikata.
Ono πto na kraju moramo reÊi, ne æelimo da se itko od starijih
kolega osjeti ugroæenim naπim postojanjem i aktivnostima.
Svjesni smo da moramo joπ puno uËiti i raditi prije nego
πto Êemo biti spremni preuzeti odgovornije funkcije unutar sindikata.
Zato su nam iskustvo, znanje i podrπka starijih kolega
nuæni i dragocjeni, a iako smo kao mladi moæda ponekad kritiËni
i imamo velika oËekivanja, sigurno je da se nijedan pravi
sindikalist ne treba bojati naπe kritike i ambicija.
Za kraj, u ime Sekcije mladih i svih mladih Ëlanova, æelim
svim Ëlanovima SGH ugodne blagdane i sretnu novu 2011.
godinu, u kojoj nam je æelja nastaviti, zajedno sa svim ostalim
Ëlanovima, raditi na jaËanju temelja za dugoroËnu opstojnost
i snagu Sindikata graditeljstva Hrvatske, a time i poboljπanje
poloæaja radnika u graditeljstvu i IGM-u opÊenito.
DDaarrkkoo ©©eeppeerriiÊÊ,,
pprreeddssjjeeddnniikk SSeekkcciijjee mmllaaddiihh SSGGHH
GRADITELJ
Radno predsjedniπtvo i gosti iz Makedonije

DOGAĐ AJI
Igre i igrice oko referenduma
Ostvareno pravo graappleana na neposrednu demokraciju
Referenduma Êe, u konaËnici, biti, ali ne o Zakonu o
radu. Referendumsko pitanje bit Êe: „Jeste li za to da se
referendum mora raspisati ako to zatraæi 200.000 registriranih
biraËa te da vrijeme za prikupljanje potrebnog
broja potpisa bude 30 dana?“ Pravno gledajuÊi, kada je
Ustavni sud 20. listopada donio odluku kako se referendum
ne treba odræati, jer su 3. rujna, kada je Vlada povukla
prijedlog Zakona o radu iz saborske procedure,
prestale postojati pretpostavke za raspisivanje referenduma,
referendumsko pitanje o ZOR-u viπe nije moglo
„biti u igri“. Sukladno Sporazumu sindikalnih srediπnjica
i Vlade, sklopljenog 23. studenoga, Vlada Êe raspisati
referendum isti dan kada bude i referendum o pristupanju
Hrvatske Europskoj Uniji.
Zadovoljan postignutim, v.d. predsjednika SSSH
Mladen Novosel je komentirao kako je razumom dviju
strana rijeπen problem ostvarenja prava graappleana na neposrednu
demokraciju, ali kako sada treba nastaviti
U zagrebaËkom hotelu «Panoramafl, 26. i 27.
studenoga, odræan je ©esti kongres SSSH. U postupku
tajnoga glasovanja 110 zastupnika (jedan je
listiÊ bio nevaæeÊi) dalo je svoj glas Mladenu Novoselu,
dosadaπnjem v.d. predsjednika, izabravπi ga
za predsjednika SSSH u iduÊem Ëetverogodiπnjem
razdoblju. Tajnim glasovanjem izabrani su i Ëlanovi
Nadzornog odbora i Statutarne komisije. Usvojeni
su i svi predloæeni dokumenti. Novosel je najavio kako
Êe se SSSH ubuduÊe posvetiti prvenstveno bor-
ono πto je paralelno zapoËeto, a to je rjeπavanje gospodarskog
stanja u zemlji.
Potpisnici Sporazuma usuglasili su se i kako Êe prilikom
izrade ZOR-a Vlada ugraditi odreappleene sadræaje:ako
otkazni rokovi nisu ugovoreni, kolektivni se ugovori
na odreappleeno vrijeme mogu otkazati iskljuËivo iz
razloga bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti koje
nisu bile poznate ili se nisu mogle predvidjeti u vrijeme
sklapanja ugovora; produæena primjena pravnih
pravila, ako nije ugovorena kolektivnim ugovorom, primjenjuje
se godinu dana od isteka kolektivnog ugovora;
na tragu europske pravne prakse, Vlada Êe se prilikom
izrade ZOR-a zaloæiti za napuπtanje instituta pravilnika
o radu u korist jaËanja procesa kolektivnog pregovaranja;
Vlada i sindikalne srediπnjice potaknut Êe i predloæiti
poslodavcima otvaranje pregovora o opÊem kolektivnom
ugovoru, a Vlada Êe u okvirnom roku od godinu
dana organizirati specijalizirane radne sudove.
©esti kongres SSSH
bi za oæivljavanje hrvatskoga
gospodarstva. OptimistiËan je
bio u vezi SSSH, koji je zapao
u teπku financijsku i organizacijsku
krizu, istiËuÊi kako Êe
SSSH do sredine iduÊe godine
izaÊi iz krize te se ponovno
snaæno angaæirati u zaπtiti interesa
i prava hrvatskog radniπtva.
Razmiπljanja zastupnika SGH o krizi i buduÊnosti SSSH:
- Za sada je dosta loπe. Nadam se da Êe novi predsjednik uspjeti pokrenuti stvari na bolje, aktivirati mlade ljude
da se sindikalno organiziraju, πto nam je najvaænije.
- Uvijek sam bio borac za sindikat i pravdu. Optimista sam, osobito iz razloga πto novoizabranoga predsjednika
doæivljavam kao pozitivca, ali on neÊe moÊi sve sam rijeπiti. Trebao bi oko sebe okupiti neke nove suradnike
radi provedbe vizije ustrojstva SSSH. Ima kvalitetnih ljudi, ali treba ih joπ. Treba vratiti povjerenje u sindikat.
- Ja sam optimist i mislim da Êemo opstati i da Êe „peti kat“ RadniËkoga doma u Zagrebu (Ured Predsjedniπtva
i struËne sluæbe) biti dobar koordinator svih sindikata, a bez SSSH nema ni nas.
- »ini mi se da je u SSSH najveÊi problem financiranje i da tu granski sindikati dræe „kasu“ te Êe zbog toga
prije ili kasnije joπ doÊi do razilaæenja. Smatram kako bi SSSH trebao opstati, Ëak se i omasoviti. Nekoliko smo
sindikata izgubili zbog antagonizma nas samih, jer su previranja uslijedila zbog financijskih razloga i slijedom toga
svatko je traæio svoje interese. To je na neki naËin uniπtilo dosadaπnji Savez, jer program nismo imali, nego
smo uvijek tapkali u mjestu. Drugi su se isticali, a mi smo se hvalili kako smo najveÊa srediπnjica. Rezultati to nisu
pokazivali ili su bili od nas prikriveni, pa je to iskoristio netko drugi.
SINDIKALNI GRADITELJ
9

RAZGOVOR S POVODOM
Ustav Republike Hrvatske je jasan. Svaki zaposleni ima pravo
na zaradu kojom moæe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan
æivot. I Zakon o radu je jasan. PlaÊa se isplaÊuje nakon obavljenog
rada. PlaÊa i naknada plaÊe se isplaÊuju u novcu. UnatoË tome, u
Hrvatskoj cvate neplaÊeni rad, a u trendu je i neplaÊanje doprinosa
radnicima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Pitali smo
Ivana KovaËeviÊa, novoizabranoga predsjednika SGH, kakva su
njegova razmiπljanja o „aktualnome trendu“ i o buduÊnosti SGH te
SSSH, srediπnjice u koju je udruæen SGH.
• Jedan hrvatski tjednik nedavno je sastavio listu od 36 srednjih i
velikih poduzeÊa koja radnicima ne isplaÊuju plaÊe na vrijeme i
ne uplaÊuju doprinose. Na listi je najviπe poduzeÊa iz graappleevinske
djelatnosti: „Vibrobeton“ iz Vinkovaca, „Berg proizvodnja“ iz
Vukovara, „Industrogradnja“ i „Ingra-gradnja“ iz Zagreba, „Termovod
montaæa“ iz Rakova potoka,“ Faks“ iz ©ibenika, „Gradip“
i „Berg grupa“ iz Vrbovca, „Bojoplast“ i „Istra gradnja“ iz Pule,
„Metal“ Opatija, „LavËeviÊ“ Split - pogon Zadar i „PGM Ragusa“
iz Dubrovnika. Ima li, prema saznanjima SGH, joπ poduze-
Êa koja bi se trebala naÊi na listi?
Na æalost, ta je lista mnogo veÊa. Prema naπim spoznajama, na
listi tvrtki koje kasne s isplatom plaÊa i uplatom doprinosa radnicima
su i: „Prigorka stanogradnja“, „ArmiraË inæenjering“, „Istra gradnja“,
„Klimaoprema“, „Tempo“, „Eurobeton“, „GoluboveËki kamenolom“
i „IGM Sladojevci“, „Samoborka“, „Termoblok“, „UrbanistiËki
zavod Grada Zagreba“, „Konstruktor“ Zlatar, „Meappleimurje beton“
i „Tiha ©ilo“.
• HoÊe li ti radnici ikada dobiti svoj novac?
HoÊe, ako Êe tuæiti i ako Êe se imati od Ëega naplatiti. Kada su
u pitanju neisplate plaÊe, naπ sindikat se maksimalno angaæira na
rjeπavanju toga prevaænog pitanja tako da zbog neisplate plaÊa organiziramo
industrijske akcije ukljuËujuÊi i πtrajk. Osim toga u suradnji
s pravnom sluæbom SSSH radnicima osiguravamo pravnu
zaπtitu i zastupanje pred sudovima. Tu nam pomaæu zakonske
odredbe da je poslodavac duæan radnicima uruËiti obraËune neisplaÊenih
plaÊa i to koristimo na naËin da se pokreÊu ovrπni postupci
koji u pravilu traju kraÊe od redovitih sudskih postupaka. Sve
ËeπÊe dolazimo u situaciju da u ime radnika pokreÊemo steËajne
postupke, drugim rijeËima to nam je postao instrument kojim prisiljavamo
poslodavca da isplati plaÊe radnicima. No, to nije rjeπenje.
Mi se moramo izboriti za sustav u kojem Êe se takvi poslodavci
drastiËno kaænjavati odnosno sustav u kojem takvi poslodavci ne-
Êe moÊi poslovati.
• Mnogi se poslodavci pozivaju na opÊu nelikvidnost u dræavi.
Kaæu, svi duguju svima… Tko je, zapravo, kriv ?
Odgovor je jasan. Kriva je nesposobna vladajuÊa garnitura, u
prvome redu. Dræava je prvi i najodgovorniji generator nelikvidnosti,
jer i sama ne plaÊa obveze prema svojim vjerovnicima, a to vrlo
dobro osjeÊaju na svojim leappleima graappleevinari. Na taj naËin imamo
lanËanu reakciju nepodmirivanja obveza, osobito velikih tvrtki prema
malim i srednjim poduzetnicima koji dolaze u bezizlazni polo-
10
Ivan KovaËeviÊ, predsjednik SGH
Trebamo sustav koji kaænjava
neisplatu plaÊa
SINDIKALNI
æaj. Osim toga krivo je
sporo i neuËinkovito sudstvo
koje zapravo πtiti
duænike. Od vlade se i
dalje oËekuje da donese
uËinkovitije mjere za rjeπavanje
pitanja nelikvidnosti,
ali bojim se, da se
povijest po tom pitanju
ponavlja i da sadaπnja
Vlada to nije u stanju rijeπiti.
• Je li se takva situacija
mogla izbjeÊi?
Moæda se nije mogla
u cijelosti izbjeÊi, jer postoje
evidentne objektivne
gospodarske teπkoÊe, ali
se jednom ozbiljnom antirecesijskom
politikom i efikasnim mjerama moglo pomoÊi gospodarstvu
Ëime bi se sprijeËila nelikvidnosti u postojeÊem opsegu koji
je razoran za gospodarstvo.
• ©to znaËe neuplaÊeni doprinosi za radnike?
ZnaËe manje mirovine i konstantno potkradanje dræave i radnika.
Takoappleer znaËe manje mirovine za sadaπnje umirovljenike, ali
i siromaπtvo u perpektivi onih koji je tek doÊi u mirovinu, jer Êe osnovica
za isplatu mirovina biti jako mala.
• Mogu li i gdje provjeriti uplaÊuje li poslodavac doprinose?
U prvome redu, pravo na provjeru uplate doprinosa imaju radniËko
vijeËe odnosno sindikalni povjerenici u funkciji radniËkih vije-
Êa i to je njihova vrlo ozbiljna zadaÊa, na πto mi stalno upozoravamo.
To je pravo radniËkih predstavnika i istovremeno obveza poslodavca.
Meappleutim, naπi poslodavci koji ne uplaÊuju doprinose redovito
krπe i ovu obvezu te onemoguÊavaju radniËkome vijeÊu
pristup tim podacima. Za radnika je vrlo komplicirano da se raspituje
o uplati doprinosa u poreznoj upravi ili REGOS-u, a mi kao sindikat
nailazimo na branu koja se zove poslovna tajna i ne moæemo
doÊi do podataka u Ministarstvu financija odnosno poreznim upravama.
Mi se ovdje moramo, zajedno sa Savezom, izboriti za zakonska
rjeπenja koja Êe sindikatima omoguÊiti pravo uvida u isplatu
doprinosa kao i pokretanje prekrπajnih postupaka protiv poslodavaca
koji krπe porezne propise.
• ©to je, prema Vama, rjeπenje: nadzor, kaznena odgovornost ili?
Prije svega, rjeπenje je pooπtravanje kaznene i prekrπajne odgovornosti
ali i poveÊanje uËinkovitosti porezne uprave, dræavnog
odvjetniπtva i sudova, a ne da prema starome obiËaju, postupci traju
godinama ili predmeti zavrπavaju u neËijim ladicama i zastari.
• ©to moæe napraviti sindikat u sluËaju neuplate doprinosa radnicima?
Moæe svojemu Ëlanu pruæiti pravnu zaπtitu na sudu. Naime kad
GRADITELJ

govorimo o plaÊi u smislu Zakona o radu i kolektivnih ugovora, govorimo
o plaÊi u bruto iznosu, πto znaËi da se plaÊa utuæuje u bruto
iznosu, a u bruto iznos su osim neta za isplatu, poreza i prireza,
ukljuËeni i doprinosi za mirovinsko. Meappleutim to je nedovoljno, kao
πto sam ranije naglasio potrebno je u tu priËu, osim oπtrijih represivnih
mjera prema poslodavcu, ukljuËiti i preventivne mjere da se
takva ponaπanja poslodavaca odmah sprijeËe. Tu bi i sindikat trebao
imati svoju ulogu, ali to ne moæe ako nema pristup podacima
i moguÊnosti pokretanja prekrπajnih postupaka.
• Trebaju li radnici u sluËaju neisplate plaÊe i uplate doprinosa
tvrtku prijaviti nadleænim institucijama i odmah pokrenuti steËaj?
Ako tvrtka ima imovinu i izglede za oporavak u pravilu ne sugeriramo
otvaranje steËaja zbog trenutnih poteπkoÊa i kaπnjenja isplata
plaÊa. Nastojimo kao socijalni partner pronaÊi zadovoljavaju-
Êe rjeπenje za radnike. Ako dogovora nema i nastojimo iskoristiti
sve moguÊnosti koje nam stoje na raspolaganju od industrijskih akcija,
pokretanja postupaka na sudu, iniciranje prekrπajnih i kaznenih
postupaka, ali sve to ima svoje granice. Uglavnom predmeti
zavrπe u ladicama. U meappleuvremenu poslodavac posluje sve gore,
otuappleuje imovinu i od tvrtke ne ostaje niπta drugo osim radnika bez
plaÊe i velikih dubioza. Sve ËeπÊe radnici i sami uviappleaju da Êe na
kraju biti oπteÊeni jer neÊe moÊi naplatiti svoja potraæivanja ako
predugo Ëekaju sa otvaranjem steËaja. Zbog toga se sve ËeπÊe
sami odluËuju na ovaj korak jer Êe s otvaranjem steËaja sigurno naplatiti
barem dio potraæivanja od dræave. Naravno, to nije rjeπenje
i treba inzistirati na poπtivanju zakona odnosno strogom kaænjavanju
odgovornih osoba koje su duæne pokrenuti steËaj, a to su naj-
ËeπÊe oni koji su svojim nesposobnoπÊu ili nezakonitim poslovanjem
doveli tvrtku u bezizlazni poloæaj.
• Delegati 8. izborne skupπtine SGH, koji su u svojim raspravama
naglaπavali vaænost sindikalnog zajedniπtva kao preduvjetu
sindikalnoj uspjeπnosti, jednoglasno su odluËili o povratku
SGH u SSSH. Kako ocjenjujete dosadaπnje procese
restrukturiranja SSSH, ali i buduÊnost SSSH?
Mislim da su delegati donijeti ispravnu odluku kada su odluËili o
povratku SGH u SSSH. Mada proces organizacijskog, kadrovskog
i financijskog restrukturiranja joπ traje, veÊ sada su vidljivi rezultati
tog procesa i u tome smo na Glavnom odboru SGH dali punu podrπku
predsjedniku SSSH Mladenu Novoselu, koji je u to vrijeme
bio vrπitelj duænosti. Smatram da je na sindikalnoj sceni, viπe nego
ikada, potrebna jaka srediπnjica koja Êe okupljati granske sindikate
u realnom sektoru i uslugama, a naravno da su dobrodoπli i
sindikati iz javnog sektora. Mi u SGH vjerujemo u buduÊnost
SSSH, te se nadamo kako Êe SSSH i dalje biti vodeÊa sindikalna
srediπnjica u Hrvatskoj, jer nam je takva potrebna.
Na prijedlog SMH-IS, 30. studenoga je odræan
zajedniËki sastanak izvrπnih odbora SMH-IS i
SGH s toËkom dnevnog reda: Inicijativa o ujedinjenu
gospodarskih sindikata. Sudionici sastanka su
se sloæili kako je rijeË o hvale vrijednoj inicijativi
SMH-IS, ali Êe SGH donijeti konaËnu odluku nakon
rasprave na tijelima SGH do kraja godine, a o
kojoj Êe ovisiti daljnje akcije. Kako je tom prilikom
rekao predsjednik SMH-IS Vedran DragiËeviÊ, rijeË
je o „logiËnoj stvari“ zbog sustavnoga uniπtavanja
industrije, sve manjeg broja zaposlenih, rascjepkanosti
industrijskih sindikata, pada Ëlanstva,
financijske nestabilnosti sindikata, kao i beznaËajnoga
utjecaja sindikata u druπtvenim procesima.
EDUKACIJA
Kontinuirani rad
Za Sindikat graditeljstva Hrvatske 2010. je bila izborna godina,
pa su Ëlanovi u sindikalnim podruænicama diljem Hrvatske
imali prilike izabrati svoje sindikalne povjerenike, a na Osmoj
skupπtini njihovi su delegati izabrali i Ëlanove tijela koji Êe
voditi SGH u iduÊem mandatnom razdoblju. U 162 sindikalne
podruænice ukupno je izabrano 266 sindikalnih povjerenika.
Prema izbornim pravilima SGH Ëlanovi imaju moguÊnost birati
sindikalne povjerenike organizacijskih dijelova i u tom slu-
Ëaju se na razini sindikalne podruænice formira sindikalno
povjereniπtvo s glavnim sindikalnim povjerenikom na Ëelu.
Sukladno s programom SGH i planom edukacije kontinuirano
se radi na sindikalnom obrazovanju povjerenika te ih se priprema
kako bi u svojim aktivnostima bili πto kompetentniji i uspjeπniji.
Tako su u studenome 2010. godine u Zagrebu i Varaædinu
odræana tri uvodna seminara pod nazivom „Sindikat u demokratskom
sustavu i sindikalna prava“. VeÊini sudionika seminara
u Zagrebu to je bio prvi posjet RadniËkome domu.
Kroz jednodnevnu edukaciju, povjerenici su se upoznali s temeljnim
sindikalnim pravima koje im jamËe meappleunarodni i domaÊi
propisi kao i kolektivni ugovori te s osnovnim statutarnim
odredbama i organizacijom SGH i SSSH. Bilo je takoappleer govora
o osnovnim pravima i obvezama sindikalnog povjerenika.
Raspravljalo se o trenutnom stanju u trgovaËkim druπtvima
i problemima s kojima se povjerenici SGH svakodnevno
suoËavaju. Vaæno je napomenuti kako su na seminaru sudjelovali
Ëlanovi Sekcije mladih koji su pokazali veliki interes za
sindikalno osposobljavanje i aktivno sudjelovali u radu seminara.
U praktiËnom dijelu seminara u radionicama pod nazivom:“
Zaπto postati i ostati Ëlan sindikata ?“ sudionici su radeÊi
u grupama raspravljali i pokuπali pronaÊi zajedniËke razloge
i motive uËlanjivanja u sindikat. Upoznali su s kadrovskim,
organizacijskim i financijskim restrukturiranjem koje se
provodi u SSSH.
Najbolje Zagorje-Tehnobeton
©esti sportski susreti Sindikata graditeljstva
sjeverozapadne Hrvatske odræani su 19. lipnja na
terenima Aquacityja u Varaædinu. »ak 250 sudionika,
iz petnaest sindikalnih podruænica, natjecalo se
u malome nogometu, pikadu, belotu, potezanju
uæeta, tenisu, odbojci na pijesku, stolnome pijesku i
πahu. Ukupni pobjednik bila je ekipa Zagorje-
Tehnobetona. Ekipa Cesta Varaædin bila je druga, a
Eko-Meappleimurja iz ©enkovca treÊa.
SINDIKALNI GRADITELJ
11

GOSPODARSKA KRETANJA
12
Anketa o stanju u trgovaËkim druπtvima
Sindikat graditeljstva Hrvatske proveo je anketu o stanju
u trgovaËkim druπtvima u kojima ima podruænice sa
stanjem 31. prosinca 2009., te ponovno sa stanjem 30.
rujna 2010. U drugoj anketi anketni je upitnik poslan u
162 podruænice, a odgovor je vraÊen iz 125 podruænica.
SINDIKALNI
Anketa je pokazala kako je u samo 16 (12,8 posto) trgovaËkih
druπtava poslovanje stabilno, dok su u 109 (87,2
posto) prisutni problemi vezani uz poloæaj radnika.
Obraappleeni podaci iz druge ankete usporeappleeni su s podacima
prve. Analiza je prikazana u sljedeÊoj tablici:
GRADITELJ
MINIMALNA PLA∆A
Na temelju Ëlanka 4., stavka
3. i 4. Zakona o minimalnoj
plaÊi („NN“, br. 67/2008.), minimalna
plaÊa za razdoblje od
1. lipnja 2010. do 31. svibnja
2011. u Republici Hrvatskoj
iznosi 2.814,00 kuna. (objavljeno
u „NN“, br. 66/2010.)
STOPA REGISTRIRANE
NEZAPOSLENOSTI
Stopa registrirane nezaposlenosti
za listopad 2010. iznosi
17,8 posto.

Izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapoπljavanju
i pravima za vrijeme nezaposlenosti („ NN“, broj
121/10., dalje u tekstu: Novela Zakona) dopunjen je dio
Zakona o posredovanju pri zapoπljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti („NN“, broj 80/08., 94/09., dalje u tekstu:
Zakon). Izmjene i dopune se, meappleu ostalim, odnose
na:
• Posredovanje za povremeni rad redovnih uËenika
Dosadaπnja odredba je pojaπnjena, odnosno, propisano
je da srednjoπkolska ustanova te poslove moæe
obavljati samo za svoje uËenike, osim u iznimnim slu-
Ëajevima, a i tada je posredovanje teritorijalno ograni-
Ëeno na æupanije uz poπtivanje propisanog postupka.
• StruËno osposobljavanje za rad - termin iz novog Zakona
o radu horizontalno je usklaappleen i zamjenjuje dosadaπnjim
pojmom „volonterski rad”.
• Umanjivanje postotka osnovice novËane naknade nakon
90 dana na naËin da novËana naknada sada, umjesto
50 posto, iznosi svega 35 posto od osnovice koja
se utvrappleuje kao prosjek obraËunane plaÊe, umanjen za
doprinose za obvezna osiguranja koji je ostvaren u tromjeseËnom
razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog
odnosa . Za prvih 90 dana iznos je nepromijenjen
i iznosi 70 posto spomenute osnovice.
Npr. ako je radnik primao minimalnu plaÊu kod poslodavca,
prvih 90 dana ima pravo ima pravo na novËanu
naknadu u iznosu 1.575,92 kune, a kasnije svega
787,92 kune. Ako se nezaposlena osoba za vrijeme
nezaposlenosti obrazuje ima pravo na novËanu naknadu
u visini neoporezive stipendije πto sada iznosi
1.600,00 kuna, dakle u naπem primjeru viπe od regularne
novËane pomoÊi.
Treba naglasiti kako je najviπi iznos novËane naknade
i dalje limitiran tako da za prvih 90 dana ne moæe biti
veÊi od 70 posto, a preostalo vrijeme ne moæe biti veÊi
od 35 posto iznosa prosjeËne isplaÊene plaÊe u gospodarstvu
RH u prethodnoj godini prema posljednjem
sluæbeno objavljenom podatku.
Osim toga propisan je i najniæi iznos novËane naknade
koji ne moæe biti niæi od 50 posto iznosa minimalne pla-
Êe, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, utvrappleene
prema posebnom propisu.
• NovËanu naknadu do ponovnog zaposlenja - mogu sada
steÊi nezaposlene osobe koje su na radu provele 32
godine uz kumulativni uvjet da toj osobi nedostaje do 5
godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje
prava na starosnu mirovinu. Do sada je bio uvjet da je
nezaposlena osoba provela na radu 32 godine?!
• Pravo na produljenu novËanu naknadu propisano je za
nezaposlenu osobu uz uvjete da je u evidenciji Zavoda
neprekidno viπe od 12 mjeseci i da je u cijelosti iskoristila
utvrappleeno pravo na novËanu naknadu.
Propisano je i trajanje produljenja prava na novËanu
naknadu na vrijeme od jednog do Ëetiri mjeseca na
obratno proporcionalan naËin u odnosu na ostvareno
vrijeme trajanja novËane naknade kako bi se dodatno
osigurao egzistencijalni minimum za dugotrajno neza-
PRAVNI KUTAK
Novosti u Zakonu o posredovanju pri zapoπljavanju
i pravima za vrijeme nezaposlenosti
poslene osobe koje su novËanu naknadu primale u kra-
Êem trajanju (Ël. 44 Novele Zakona ). To pravo ostvaruju
samo osobe koje su stekle uvjete za to pravo nakon
stupanja na snagu Novele Zakona, ne retroaktivno.
• Prijevremene i obiteljske mirovine - Novela Zakona briπe
dosadaπnji propisani razlog steËenih uvjeta za prijevremenu
starosnu mirovinu kao prepreku za prijavu u
evidenciju nezaposlenih osoba, kao i razloge za brisanje
osobe iz evidencije i prestanka prava na novËanu
naknadu. Isto tako, u evidenciju nezaposlenih se mogu
prijaviti i osobe koje su ostvarile pravo na obiteljsku mirovinu,
ali im se ona ne isplaÊuje. SluËajevi u praksi -
viπe nasljednik, a obiteljska mirovina se ne isplaÊuje
svima razmjerno, veÊ samo jednom nasljedniku ...
• SteËena prava i primjena mjerodavnog materijalnog
prava: Nezaposlenim osobama koji su do dana stupanja
na snagu Novele Zakona ta prava ostvarili prema
propisima koji su se do tada primjenjivali (do 31. listopada
2010.) osiguravaju se ta prava i dalje u istom opsegu
i trajanju.
Zahtjevi za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti,
podneseni do dana stupanja na snagu Novele
Zakona dovrπiti Êe se prema propisima koji su bili u primjeni
do toga dana, osim ako Novelom Zakona odreappleeno
pravo nije ureappleeno na povoljniji naËin.
JJaasseennkkaa VVuukkππiiÊÊ,, ddiippll..iiuurr..
Bez komentara
Zastupnici u Hrvatskom saboru pravo na mirovinu ostvaruju
prema odredbama Zakona o pravima i duænostima
zastupnika u Hrvatskom dræavnom saboru (“Narodne novine”,
broj 55/00., 107/01. i 86/09.).
Saborski zastupnik moæe ostvariti pravo na starosnu mirovinu,
prema odredbama navedenog Zakona:
1. ako je zastupniËku duænost obavljao najmanje Ëetiri godine,
odnosno jedan puni mandat (u trajanje mandata ne
uraËunava se vrijeme u kojemu je mandat mirovao);
2. ako je navrπio najmanje 25 godina mirovinskog staæa;
3. ako je navrπio najmanje 60 godina æivota muπkarac, odnosno
55 godina æivota æena;
4. zastupnik koji je zastupniËku duænost obavljao najmanje
tri mandata uzastopce i ako je zastupniËku duænost obnaπao
dulje od polovice vremena trajanja mandata propisanog
Ustavom Republike Hrvatske, ima pravo na zastupniËku
mirovnu ako ima najmanje 15 godina mirovinskog
staæa.
Visina mirovine saborskog zastupnika odreappleuje se od neto
plaÊe zastupnika koju je ostvario ili bi ostvario u mjesec
koji je prethodio podnoπenju zahtjeva za utvrappleivanje prava
na zastupniËku mirovinu.
Visina mirovine odreappleuje se u visini od 65 posto od navedene
osnovice za 25 godina mirovinskog staæa i poveÊava
se za 2 posto za svaku daljnju godinu mirovinskog staæa.
Najviπi postotak od mirovinske osnovice je 85 posto.
SINDIKALNI GRADITELJ
13

PRAVNI KUTAK
Nakon πto je Vlada RH predloæila izmjene Zakona o
mirovinskom osiguranju, koje su bile neprihvatljive za
sindikalnu stranu, uslijedile su oπtre reakcije, ponajprije
SSSH. Uslijedili su i pregovori s Vladom o karakteru
i opsegu izmjena uvjeta za ostvarivanje prava iz mirovinskog
osiguranja. Postignut je sporazum, koji je,
meappleu ostalim predviappleao, povlaËenje Zakona iz hitne
saborske procedure i njegovo usvajanje u redovnoj
proceduri u dva Ëitanja, prijelazno razdoblje od 20 godina
za ujednaËavanje dobi muπkarca i æena za stjecanje
prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu,te
vezivanje polaznog faktora za prijevremenu
mirovinu i za staæ. Dogovoreno je i kako Êe Vlada RH
i sindikalne srediπnjice u roku πest mjeseci napraviti
detaljnu analizu cjelokupnog mirovinskog sustava i
predloæiti rjeπenja za promjenu propisa i rokove za
promjenu.
Hrvatski sabor je 22. listopada donio Zakon o izmjenama
i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju
(«Narodne novinefl, broj 121/10., u nastavku teksta:
ZID ZOMO). Stupio je na snagu 1. studenoga 2010. godine.
ProËiπÊeni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju
objavljen je u „Narodnim novinama“, br. 130/10.
Prema dosadaπnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju
æene su ostvarivale pravo na starosnu mirovinu s
navrπenih 60 godina (muπkarci sa 65), prijevremenu
starosnu sa 55 godina æivota i 30 godina mirovinskog
staæa (muπkarci sa 60 godina æivota i 35 mirovinskog
staæa), a obiteljsku mirovinu za roditelje - majka s navrπenih
50 godina æivota, a otac s 60 godina æivota. Te je
odredbe Zakona Ustavni sud RH, odlukom od 18. travnja
2007. ( „NN“, 43/07.), utvrdio neustavnim i odredio
kako Êe te prestati vrijediti 31. prosinca 2018. godine. U
obrazloæenju svoje odluke Ustavni se sud pozvao na
Strategiju mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi, Zakon
o ravnopravnosti spolova, Pretpristupni program u
svrhu pristupanja Hrvatske u EU.
1. IZJEDNA»AVANJE UVJETA ZA
OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU
a) Starosna mirovine - uvjeti za æene
Prema odredbama ZID ZOMO-a æene Êe stjecati
starosnu mirovinu s navrπenih 65 godina æivota, ali na
naËin da Êe se postojeÊi uvjeti starosne dobi od 60 godina
æivota postupno poveÊavati za 3 mjeseca u kalendarskoj
godini, poËevπi od 2011. godine, pa Êe se izjednaËiti
s uvjetima za muπkarce do 2030. Dakle, ZID ZO-
MO-om je propisano prijelazno razdoblje od 20 godina
u kojemu pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu
æene mogu steÊi pod povoljnijim uvjetima kako
slijedi:
14
U mirovine prema novim pravilima!
SINDIKALNI
Ël. 26. ZID ZOMO-a
STAROSNA MIROVINA
(najmanje 15 godina staæa)
godina godine æivota godine æivota
god. mj. god. mj.
2010. 60 0 2020. 62 6
2011. 60 3 2021. 62 9
2012. 60 6 2022. 63 0
2013. 60 9 2023. 63 3
2014. 61 0 2024. 63 6
2015. 61 3 2025. 63 9
2016. 61 6 2026. 64 0
2017. 61 9 2027. 64 3
2018. 62 0 2028. 64 6
2019. 62 3 2029. 64 9
b) Prijevremena starosna mirovina - uvjeti za æene
Novim Zakonom je propisano da se kumulirani uvjeti
starosne dobi i mirovinskog staæa za æene istodobno
postupno poveÊavaju za tri mjeseca u sljedeÊih 20 godina,
kako slijedi:
Ël. 27. ZID ZOMO-a
PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA
godina godine æivota godine staæa
god. mj. god. mj.
2010. 55 0 30 0
2011. 55 3 30 3
2012. 55 6 30 6
2013. 55 9 30 9
2014. 56 0 31 0
2015. 56 3 31 3
2016. 56 6 31 6
2017. 56 9 31 9
2018. 57 0 32 0
2019. 57 3 32 3
2020. 57 6 32 6
2021. 57 9 32 9
2022. 58 0 33 0
2023. 58 3 33 3
2024. 58 6 33 6
2025. 58 9 33 9
2026. 59 0 34 0
2027. 59 3 34 3
2028. 59 6 34 6
2029. 59 9 34 9
GRADITELJ

Napominjemo kako se izmjene uvjeta za ostvarivanje
prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu
mirovinu (prijelazno razdoblje) primjenjuju i na æene koje
su obuhvaÊene obveznim mirovinskim osiguranjem
na temelju individualne kapitalizirane πtednje (II. stup
mirovinskog sustava).
c) Obiteljska mirovina
Od 1999. godine ZOMO-om su izjednaËeni uvjeti za
ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu za muπkarce i
æene, osim uvjeta starosne dobi za stjecanje prava na tu
mirovinu za roditelje koje je pokojni osiguranik ili korisnik
mirovine uzdræavao. Tim izmjenama je to izjednaËeno, tj.
odreappleena je dob od 60 godina æivota za oba roditelja, bez
prijelaznoga razdoblja u kojemu bi se dosadaπnja starosna
dob majke izjednaËila sa starosnom
dobi za oca. Time se ne
mijenja uvjet uzdræavanja koji mora
i dalje biti ispunjen u tome slu-
Ëaju kako bi majka ili otac mogli
ostvariti obiteljsku mirovinu.
2. NOVI POLAZNI
FAKTORI - ZA
ODRE–IVANJE VISINE
MIROVINE
a) polazni faktor za
prijevremenu mirovinu
Novi polazni faktor se primjenjuje za odreappleivanje prijevremene
starosne mirovine kao i za poveÊanje starosne
mirovine.
Prema dosadaπnjem polaznom faktoru, koji je u primjeni
od 1. sijeËnja 2008. godine, prijevremena starosna
mirovina se smanjivala prema starosnoj dobi osiguranika
u odnosu na uvjet te dobi za starosnu mirovinu
za 0,15 posto po mjesecu.
Sada je izmijenjena uloga polaznog faktora, koji je
odreappleivao opseg prijevremene mirovine samo u odnosu
na starosnu dob osiguranika u trenutku odlaska u
PRAVNI KUTAK
mirovinu jer Êe njegova visina ovisiti i o navrπenome mirovinskom
staæu, ali Êe se ujedno postiÊi da se od ve-
Êeg smanjenja mirovine zaπtite osiguranici s dugim mirovinskim
staæem, tj. oni koji su ranije poËeli raditi.
Primjenom novih faktora (raspon od 0,34 posto do
0,15 posto po mjesecu ranijega odlaska u mirovinu) prijevremena
mirovina Êe se smanjivati u sljedeÊem opsegu:
(vidi tablicu gore).
b) polazni faktor za starije osiguranike
Novost je da se osiguranicima koji prvi put ostvaruju
mirovinu i koji su u tome trenutku stariji od dobi za stjecanje
prava na starosnu mirovinu polazni faktor pove-
Êava za 0,15 posto po mjesecu (najviπe do pet godina
tj. do devet posto) i to:
Za to poveÊanje mirovine osiguranik treba prvi put
ostvarivati pravo na mirovinu, u trenutku ostvarivanja
prava muπkarac treba biti stariji od 65 godina, a æene
od propisane dobi.
Kako Êe se u prijelaznome razdoblju postupno mijenjati
uvjeti za ostvarivanje prijevremene starosne mirovine,
Zakon sadræava i odredbe o utvrappleivanju polaznoga
faktora æenama za sljedeÊih 20 godina poËevπi od
ove, 2010 godine, o Ëemu Êemo vas izvijestiti u sljede-
Êem broju „Sindikalnog graditelja“.
JJaasseennkkaa VVuukkππiiÊÊ,, ddiippll..iiuurr..
SINDIKALNI GRADITELJ
15

��
SINDIKAT
GRADITELJSTVA
HRVATSKE
PRISTUPNICA
IME I PREZIME: .........................................................................................................
MATI»NI BROJ GRA–ANA ........................................................................................
DATUM RO–ENJA .....................................................................................................
STRU»NA SPREMA ..................................................................................................
RADNO MJESTO .......................................................................................................
PODUZE∆E - SJEDI©TE, ADRESA ...........................................................................
PREBIVALI©TE I ADRESA STANOVANJA ..............................................................
BROJ TELEFONA .....................................................................................................
OVLA©∆UJEM OVAJ SINDIKAT DA U MOJE IME PREGOVARA I SKLAPA
KOLEKTIVNI UGOVOR
PRIHVA∆AM NAPLATU »LANARINE a) uskratom iznosa Ëlanarine iz plaÊe
SUKLADNO ODLUCI SINDIKATA: b) osobna uplata - Sindikatu
Datum .............................................. Potpis: ..............................................
U radu ©estoga kongresa SSSH sudjelovalo je 14 zastupnika iz Sindikata graditeljstva Hrvatske. Marija JurakiÊ
izabrana je za Ëlanicu Statutarne komisije SSSH, a Anka »ubra za Ëlanicu Nadzornog odbora SSSH.
»lanovi VijeÊa SSSH: Dalibor »urËiÊ, Franjo KolariÊ, Milan NoæiniÊ i Milan DugojeviÊ