01.01.2013 Views

pristupnica - SGH

pristupnica - SGH

pristupnica - SGH

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

GRADITELJ<br />

S I N D I K A L N I<br />

Glasilo Sindikata graditeljstva Hrvatske // Godina VIII. // Prosinac 2010. // Broj 13<br />

HRVATSKO GRADITELJSTVO:<br />

Nazire li se<br />

svjetlo<br />

na kraju tunela?


Kontakti<br />

Predsjednik: Ivan KovaËeviÊ<br />

Glavna tajnica i pravna savjetnica:<br />

Jasenka VukπiÊ<br />

Regionalni Ured za Grad Zagreb<br />

i srediπnju Hrvatsku<br />

Povjerenik: Ivan BrozoviÊ<br />

Mobitel: 095/51 45 964<br />

Trg kralja Petra Kreπimira IV. broj 2,<br />

10000 Zagreb<br />

Telefon: 01/ 46 55 014/017/129<br />

Centrala: 01/46 55 111/ 136<br />

Telefax: 01/ 46 55 014<br />

E-mail: sgh@zg.t-com.hr<br />

Regionalni ured »akovec<br />

Povjerenik: Mladen ZemljiÊ<br />

Trg Republike 1, 40 000 »akovec<br />

Telefon: 040/ 310 637<br />

Telefax: 040/ 312 546<br />

Mobitel: 095/ 844 00 39<br />

Regionalni ured Rijeka<br />

Povjerenik:Ivica BlaæeviÊ<br />

Kreπimirova 4/1, 51000 Rijeka<br />

Telefon: 051/ 330 061<br />

Telefax: 051/ 213 357<br />

Mobitel: 091/ 50 17 648<br />

Regionalni ured Osijek<br />

Povjerenik: Æeljko Iπtuk<br />

Trg Ante StarËeviÊa<br />

Telefon: 031/209 511<br />

Telefax: 031/209 507<br />

Mobitel: 091/ 72 65 829<br />

2<br />

SINDIKALNI<br />

Sadræaj<br />

4-7 Skupπtina <strong>SGH</strong><br />

8 Skupπtina Sekcije mladih <strong>SGH</strong><br />

9 Igre i igrice oko referenduma<br />

9 Kongres SSSH<br />

10 Razgovor s povodom<br />

11 Osposobljavanje<br />

12 Gospodarska kretanja<br />

13 Prava za vrijeme nezaposlenosti<br />

14 -15 Nova pravila umirovljenja<br />

SINDIKALNI GRADITELJ, glasilo Sindikata graditeljstva Hrvatske<br />

Nakladnik: Sindikat graditeljstva Hrvatske • Za nakladnika: Ivan KovaËeviÊ, predsjednik • Adresa uredniπtva:<br />

Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br 2 • Telefon: 01/ 46 55 014, 46 55 017, 46 55 129, 46 55 111/136 •<br />

Telefax: 01/ 46 55 014 • E-mail: sgh@zg.t-com.hr • GrafiËko ureappleenje i priprema: Tangir, Samobor • Tisak:<br />

Tiskara PetraviÊ, Strmec<br />

GRADITELJ


UVODNIK<br />

Bitno je preæivjeti ovu zimu...<br />

Hrvatske graappleevinske tvrtke biljeæe pad prihoda potaknut padom domaÊih i<br />

stranih investicija i padom narudæbi uzrokovanih recesijom koja je praktiËki dotukla<br />

graappleevinske aktivnosti. U 2009. godini vrijednost graappleevinskih radova bila je oko<br />

32 milijardi kuna, dok je prvih devet mjeseci pala ispod 20 milijardi kuna. Smanjena<br />

kupovna moÊ graappleana, pad cijena radova u graditeljstvu, porast rada na crno i<br />

nelojalna konkurencija, netransparentni natjeËaji i politiËki utjecaji, nepovoljni<br />

rokovi i naËini plaÊanja dodatno oteæavaju poslovanje i sam opstanak tvrtki.<br />

Trenutno u Hrvatskoj oko 80.000 radnika radi, a ne prima plaÊu. U industriji<br />

graappleevinskog materijala stanje je joπ gore. ©est ciglana radi smanjenim kapacitetom,<br />

a pet je zatvoreno. U toj djelatnosti je izgubljeno preko 30 posto radnih mjesta.<br />

Tijekom 2009. godine i prvih devet mjeseci ove godine u djelatnostima u kojima<br />

smo organizirani (graditeljstvo, industrija graappleevinskog materijala, nemetali,<br />

kamenolomi itd.) izgubljeno je oko 25.500 radnih mjesta, od toga samo u graditeljstvu<br />

16.800.<br />

Meappleutim, kako smo mi graditelji zamaπnjak gospodarstva, za oËekivati je da<br />

Êemo i prvi izaÊi iz ove krize i recesije. Bitno je preæivjeti joπ ovu zimu, koja Êe biti<br />

vrlo teπka za nas. Treba saËuvati radna mjesta i izboriti se za plaÊe i materijalna<br />

prava, jer i u ovim teπkim vremenima radnici imaju pravo na dostojanstven æivot i<br />

rad! Ako se otvore poslovi najavljeni u realizaciji Vladinog Programa gospodarskog<br />

oporavka (investicije u vrijednosti 14 milijardi kuna) zaustavili bi se negativni trendovi<br />

i to nam daje nadu te u sljedeÊu godinu moæemo krenuti i s malo optimizma.<br />

Ivan KovaËeviÊ, predsjednik <strong>SGH</strong><br />

Sindikat graditeljstva Hrvatske (<strong>SGH</strong>) je samostalna, interesna i nestranaËka udruga dobrovoljno uËlanjenih<br />

radnika, utemeljena radi zaπtite i promicanja ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih interesa svojih Ëlanova<br />

na osnovama uzajamnosti i solidarnosti. Utemeljitelj je i Ëlan Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.<br />

<strong>SGH</strong> je uËlanjen i u Europsku federaciju graditelja drvara (EFBWW) te u Meappleunarodnu federaciju graditelja i<br />

drvara (BWI).<br />

SINDIKALNI GRADITELJ<br />

3


AKTUALNO<br />

Ivan KovaËeviÊ, dosadaπnji regionalni povjerenik Sindikata<br />

graditeljstva Hrvatske za Grad Zagreb i srediπnju<br />

Hrvatsku, novi je predsjednik <strong>SGH</strong>, koji na toj funkciji<br />

nasljeappleuje Mirka ©torgu. OdluËili su to tajnim glasovanjem<br />

delegati Osme izborne skupπtine, odræane 25. rujna<br />

2010. godine, u kongresnoj dvorani hotela „Ivan“ hotelsko-turistiËkoga<br />

naselja „Solaris“ kraj ©ibenika.<br />

Osma izborna Skupπtina, odræana je u ozraËju obiljeæavanja<br />

20. obljetnice postojanja, rada i djelovanja<br />

<strong>SGH</strong>, te Dana graditelja Hrvatske, 26. rujna. Tom prigodom,<br />

dodijeljena su i priznanja za dugogodiπnji uspjeπan<br />

sindikalni rad i unapreappleenje <strong>SGH</strong>.<br />

4<br />

Osma skupπtina Sindikata graditeljstva Hrvatske<br />

Ivan KovaËeviÊ - novi predsjednik<br />

Temeljem popisa delegata, utvrappleenoga na sjednici<br />

Glavnoga odbora <strong>SGH</strong>, u kolovozu 2010. godine, Osmu<br />

skupπtinu <strong>SGH</strong> Ëinilo je: 76 delegata sindikalnih<br />

podruænica velikih sistema, 44 delegata izabranih na<br />

regionalnim skupπtinama te 44 delegata po funkciji<br />

(Ëlanak 44. Statuta <strong>SGH</strong>). Od ukupno 164 delegata,<br />

Skupπtini je prisustvovalo 135 delegata.<br />

Ivan Tomac i Mirko ©torga<br />

SINDIKALNI<br />

Izabrani su i Ëlanovi Glavnoga i Nadzornoga odbora,<br />

te Statutarne komisije. Zanimljivo je spomenuti kako je,<br />

suprotno ustaljenoj praksi drugih sindikata, na popisu<br />

kandidata za ta tijela <strong>SGH</strong> bio jedan kandidat viπe od<br />

onoliko koliko ih se biralo. ObiËno je onoliko kandidata<br />

koliko ih se i bira. Osma skupπtina <strong>SGH</strong> usvojila je i izmjene<br />

Statuta te Programska usmjerenja za djelovanje<br />

<strong>SGH</strong> u sljedeÊem Ëetverogodiπnjem razdoblju. Sastavni<br />

dio Programskih usmjerenja su i usvojene deklaracije -<br />

Deklaracija za oËuvanje radnih mjesta u graditeljstvu, te<br />

Deklaracija o poloæaju mladih na radnom mjestu i u sindikatu<br />

Sekcije mladih <strong>SGH</strong>.<br />

Skupπtinu je otvorio i uvodno se obratio, tada<br />

joπ uvijek aktualni, predsjednik <strong>SGH</strong> Mirko<br />

©torga. Bilo je to njegovo posljednje obraÊanje<br />

kao predsjednika <strong>SGH</strong>. Ne samo da je napustio<br />

predsjedniËku funkciju, veÊ je napustio i aktivni<br />

svijet rada. Otiπao je u zasluæenu mirovinu.<br />

IspraÊen je dugotrajnim i srdaËnim pljeskom.<br />

Kako reËe, od sada Êe imati viπe vremena za<br />

obitelj i dvoje krasnih unuËadi. Veseli se poslovima<br />

odræavanja travnjaka, sadnje voÊaka i<br />

„oæivljavanja“ obiteljske kuÊe u Novome Marofu.<br />

Meappleu onima koji su mu zahvalili za dugogodiπnju<br />

suradnju bio je i Ivan Tomac, potpredsjednik<br />

SSSH za gospodarstvo i predsjednik<br />

Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala<br />

Hrvatske, darujuÊi mu sliku.<br />

GRADITELJ<br />

Prepoznatljivi delegati Naπicecementa


Mirko Habijanec i Jasenka VukπiÊ<br />

©aban KaditiÊ i Jasmin ReappleæepoviÊ<br />

Meappleu gostima i Stipe Kirigin<br />

DOGAĐ AJI<br />

Pozivu da prisustvuju Skupπtini odazvali su se brojni<br />

gosti i prijatelji: Stipe Kirigin, bivπi dugogodiπnji predsjednik<br />

<strong>SGH</strong>, u mirovini, Slavko Matijaπec, bivπi dugogodiπnji<br />

duænosnik <strong>SGH</strong>, u mirovini, Mladen Novosel, v.d. predsjednika<br />

SSSH, Ivan Tomac, potpredsjednik SSSH za<br />

sektor gospodarstva i predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske,<br />

Vedran DragiËeviÊ, predsjednik Sindikata metalaca<br />

Hrvatske-Industrijskog sindikata, Marko MasliÊ, predsjednik<br />

Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim<br />

djelatnostima Hrvatske, teritorijalni povjerenici u Uredima<br />

SSSH Varaædinske, SisaËko-moslavaËke, Istarske,<br />

Krapinsko-zagorske i ©ibensko-kninske æupanije - Nevenka<br />

Poljak, Darko IdæakoviÊ, Slobodan Kapor, Leo JakuπiÊ<br />

i Svetislav Dæale, Zoran Mateπa, bivπi povjerenik prve sindikalne<br />

podruænice <strong>SGH</strong> - „Hidroprojekt“, Zagreb, Josip<br />

Sahor, prvi povjerenik <strong>SGH</strong> koji je potpisao kuÊni kolektivni<br />

ugovor u IGM ©ljunËari Trstenik, Miroslav »orak, istaknuti<br />

Ëlan tima <strong>SGH</strong> za kolektivno pregovaranje u IGM<br />

©ljunËari Trstenik, Darko ©eperiÊ, predsjednik Sekcije<br />

mladih <strong>SGH</strong>, Sam Hägglund, glavni tajnik Europske federacije<br />

graditelja i drvara, Jasmin RedæepoviÊ, koordinator<br />

projekta Meappleunarodne organizacije graditelja, πumara i<br />

drvara (BWI) za jugoistoËnu Europu, Duπan BarËik, predsjednik<br />

Sindikata graditeljstva SlovaËke, Othmar Danninger,<br />

zamjenik predsjednika Sindikata graditelja i drvara<br />

Austrije, ©aban KaditiÊ, predsjednik Samostalnog sindikata<br />

graappleevinarstva i industrije graappleevinskog materijala Bosne<br />

i Hercegovine, Christian Beck, tajnik Sekcije mladih IG<br />

BAU, NjemaËka, Williem Linders, predstavnik Sindikata<br />

graditelja, πumara i drvara Nizozemske, MilanËo Aleksovski<br />

i Ivan Pesevski, predstavnici mladih Sindikata graappleevinarstva<br />

Makedonije, Davor Mrduljaπ, dræavni tajnik u Ministarstvu<br />

zaπtite okoliπa, graditeljstva i prostornog ureappleenja,<br />

Mirko Habijanec, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca<br />

graditeljstva Hrvatske i Rudolf Rom, direktor<br />

Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo<br />

Hrvatske gospodarske komore.<br />

SINDIKALNI GRADITELJ<br />

5


DOGAĐ AJI<br />

„Svoje mjesto“ u izvjeπÊu o radu <strong>SGH</strong> 2006. -<br />

2010. „pronaπlo je“, meappleu ostalim, djelovanje sindikata,<br />

gospodarsko stanje u graditeljstvu i socijalni dijalog,<br />

Ëlanstvo, osposobljavanje, zaπtita na radu, pravna<br />

zaπtita Ëlanstva, prosvjedi, πtrajkovi…, informiranje,<br />

suradnja sa SSSH, udruæenim sindikatima i meappleunarodnim<br />

organizacijama. Doprinos izvjeπtaju su i<br />

rezultati brojnih anketiranja πto ih je proveo Sindikat u<br />

svojim sindikalnim podruænicama o primjeni kolektivnih<br />

ugovora, izborima za radniËka vijeÊa, kaπnjenju<br />

plaÊa odnosno neisplati plaÊa, neuplaÊivanju doprinosa<br />

i prekidima rada, prisilnim godiπnjim<br />

odmorima, steËajevima…<br />

Aktivnosti i djelovanje <strong>SGH</strong> u zaπtiti<br />

prava i interesa Ëlanstva diktirala<br />

je gospodarska kriza i recesija koje<br />

su zahvatile djelatnost graditeljstva<br />

veÊ krajem 2008. godine. Upravo su<br />

gospodarske teπkoÊe i recesija bili<br />

razlozi kolektivnih otkazivanja ugovora<br />

o radu, a poveÊao se i broj ste-<br />

Ëajeva, πto je, u konaËnici, rezultiralo<br />

gubljenjem Ëlanstva. Zbog pada<br />

Ëlanstva i smanjenja prihoda od Ëlanarine,<br />

Glavni je odbor <strong>SGH</strong> u oæujku<br />

2010. godine donio odluku o promjeni<br />

teritorijalnoga ustroja na naËin<br />

da je regija Srediπnja Hrvatska pripojena<br />

regiji Grad Zagreb, a radno<br />

mjesto regionalnog povjerenika, koje<br />

je obavljao Ivan BrozoviÊ, je ukinuto.<br />

Ocjena socijalnoga dijaloga u uvjetima<br />

gospodarske krize je uglavnom<br />

nezadovoljavajuÊa, osobito na<br />

razini trgovaËkih druπtava. Kolektivno<br />

pregovaranje i sklapanje kolektivnih<br />

ugovora stagnira. Sindikat se bori<br />

za odræavanje postojeÊe razine<br />

prava radnika. Raste broj poslodavaca<br />

koji ne primjenjuju kolektivne<br />

ugovore. Dio poslodavaca jednostrano<br />

donosi odluke o smanjenju<br />

prava radnika. Posljedica su kolektivni<br />

sporovi zbog kojih se sve ËeπÊe<br />

pokreÊu postupci mirenja i organiziranja<br />

πtrajkova, inspekcijski nadzori,<br />

prijedlozi za steËaj …U proteklome<br />

mandatnome razdoblju otvoreno je<br />

Ëak 22 steËajna postupka u trgovaËkim<br />

druπtvima koja su ukupno zapoπljavala<br />

oko 2.600 radnika, od Ëega je oko 1.200<br />

bilo Ëlanova <strong>SGH</strong>.<br />

ZadovoljavajuÊe je sindikalno osposobljavanje koje<br />

se u <strong>SGH</strong> kontinuirano provodi, a u ovome mandatnome<br />

razdoblju posveÊena joj je posebna pozornost<br />

πto je vidljivo iz velikoga broja odræanih seminara i sudionika,<br />

kao i raznovrsnosti tema. Osim temeljnoga<br />

6<br />

SINDIKALNI<br />

sindikalnoga osposobljavanja novih sindikalnih povjerenika<br />

i radniËkih predstavnika provodilo se i tematsko<br />

osposobljavanje, osobito o novim propisima koji<br />

su se neposredno reflektirali na radno-socijalni poloæaj<br />

zaposlenih. Veliku materijalnu podrπku u provoappleenju<br />

edukacija, Sindikatu je pruæila Meappleunarodna federacija<br />

graditelja i drvara (BWI), Ëiji je <strong>SGH</strong> Ëlan.<br />

Dobra praksa nastavlja se i u sljedeÊemu mandatnome<br />

razdoblju, a <strong>SGH</strong> Êe se i dalje zalagati za organizaciju<br />

radnih sudova, odnosno ustrojstvo posebnih<br />

vijeÊa za suappleenje u radnim sporovima u sklopu pos-<br />

tojeÊih sudova, imenovanje sudaca porotnika u tim vijeÊima<br />

s posebnih listi predstavnika radnika i poslodavaca…,<br />

a kako u zavrπnoj rijeËi reËe novoizabrani<br />

predsjednik <strong>SGH</strong> Ivan KovaËeviÊ, samo zajedniπtvom,<br />

suradnjom i timskim radom u demokratskome<br />

ozraËju moguÊe je pridonijeti ostvarenju zacrtanih<br />

programskih zadaÊa i oËekivanih rezultata.<br />

GRADITELJ<br />

Radno predsjedniπtvo<br />

Varaædinci u prvome planu


DOGAĐ AJI<br />

Na Skupπtini viπe od 40 delegatkinja<br />

Priznanja za dugogodiπnji uspjeπni sindikalni rad i unapreappleenje <strong>SGH</strong> dodijeljena su: Zoranu Mateπi, Josipu<br />

Sahoru, Franji Jakobeku, pokretaËu koordinacije sindikalnih povjerenika cementne industrije u RH, nositelju<br />

kolektivnih pregovaranja s jednim od najboljih postignutih kolektivnih ugovora u industriji graappleevnoga<br />

materijala, Milanu NoæiniÊu, povjereniku u zagrebaËkoj „Tehnici“, koji je sudjelovao u svim kolektivnim<br />

pregovorima s Udrugom poslodavaca graditeljstva Hrvatske, Ladislavu PintariÊu, iz ËakoveËkog „EKO Meappleimurja“,<br />

za ukupan doprinos u razvoju sindikalizma, posebice kolektivnog pregovaranja za granski Kolektivni<br />

ugovor za opekarstvo i kuÊni kolektivni ugovor, te za unapreappleivanje radniËkoga suodluËivanja u RH.<br />

Za Ëlanove Glavnoga odbora izabrani su: Ivan KovaËeviÊ (<strong>SGH</strong>), Davor Balantin (Inæenjerski projektni<br />

zavod, Zagreb), Rudolf Bertol (Vig, Zagreb), Josip CindriÊ (Wienerberger-Ilovac, Karlovac), Mladen CrnkoviÊ<br />

(ZagrebaËko elektrotehniËko poduzeÊe, Zagreb), Milan DugojeviÊ (Viadukt, Zagreb), Zdravko Erdelji<br />

(Koming, Koprivnica), Ljiljana GospodnetiÊ (Izgradnja, ©ibenik), Draæen Hrga (Vodogradnja, Osijek), Zlatko<br />

HerljeviÊ (G.P. Rijeka, Rijeka), Franjo Jakobek (Naπicecement, Naπice), Marija JurakiÊ (Tempo, Zagreb),<br />

Milenko JurËeviÊ (Osijek-Koteks, Osijek), Boπko Jurec (Tondach Hrvatska, BedekovËina), Miroslav JuriπiÊ<br />

(Elektrometal, Bjelovar), Mate JurjeviÊ (GP Krk, Krk), Franjo KolariÊ (Zagorje-Tehnobeton, Varaædin), Ivan<br />

KovaË (Tegra, »akovec), Zdravko Milulan (Meappleimurje Graditeljstvo, »akovec), Joso Novak (Dalekovod, Zagreb),<br />

Milan NoæiniÊ (Tehnika, Zagreb), Ivica Peserlin (EKO-Meappleimurje, »akovec), LuËano PerπiÊ (Istracement,<br />

Pula), Ljubomir PintariÊ (Cesta, Varaædin), Æeljko RihtariÊ (Hidroing, Varaædin), Draæen SertiÊ (Hidroelektra-Niskogradnja<br />

Zagreb), Ivan Strunje (DILJ, Vinkovci), Kreπimir ©koc (Samoborka, Samobor), Boris<br />

©estan (Cesta, Pula), Mirko Tavra (Monting, Zagreb), Ivica TomljenoviÊ (Gradnja, Osijek), Tomo ValjetiÊ<br />

(Tondach Hrvatska, –akovo) i Damir VlahiniÊ (GP Dubrovnik, Dubrovnik).<br />

Za Ëlanove Statutarne komisije izabrani su: Ivan CindriÊ (DILJ, Vinkovci), Dinko GolubiÊ (Eurobeton, Prelog),<br />

Mladen Mihelj (Viadukt, Zagreb), Anka MiπkoviÊ (Geodetski zavod, Split) i Branko Petroπanec (Zagorje-Tehnobeton,<br />

Varaædin).<br />

Za Ëlanove Nadzornoga odbora izabrani su: Verica BlaæiËko (Enikon, Zagreb), Davorka ZeËiÊ (Gradnja,<br />

Osijek) i Orijana »aËe (Cesta, Pula). Za njihove zamjenike izabrani su: Miljenko Kunπtek (Zagorje-Tehnobeton,<br />

Varaædin), Ivan Ostrman (Naπicecement, Naπice) i Blaæenka Vene (Viadukt, Zagreb).<br />

Na konstituirajuÊoj sjednici Glavnog odbora, odræanoj netom nakon Skupπtine <strong>SGH</strong>, izabrani su i Ëlanovi<br />

Izvrπnog odbora <strong>SGH</strong>: Davor Balantin, Milan DugojeviÊ, Mladen CrnkoviÊ, Franjo Jakobek, Miroslav JuriπiÊ,<br />

Franjo KolariÊ, Ivica Peserlin, LuËano PerπiÊ i Ivan KovaËeviÊ (po funkciji).<br />

Fotografije: Davor Balantin, Æeljko Slunjski i Mladen ZemljiÊ<br />

SINDIKALNI GRADITELJ<br />

7


DOGAĐ AJI<br />

- Druga skupπtina Sekcije<br />

mladih <strong>SGH</strong> obiljeæila je prvu<br />

godinu naπeg postojanja i rada.<br />

U listopadu 2009. godine prvi<br />

smo put okupili 18 predstavnika<br />

Ëlanova <strong>SGH</strong> mlaappleih od 35 godina<br />

na OsnivaËkoj skupπtini<br />

Sekcije mladih, meappleu kojima je<br />

bilo svega nekoliko sindikalnih<br />

povjerenika ili Ëlanova povjereniπtava,<br />

dok veÊina ostalih nije<br />

imala mnogo iskustva u sindikalnom<br />

radu. U sklopu OsnivaËke<br />

skupπtine odræali smo i<br />

seminar o svojevrsnoj abecedi sindikalizma, raspravljali o<br />

problemima mladih Ëlanova i radnika u sektoru graditeljstva i<br />

IGM-a, te smo na osnovu toga donijeli program i plan rada.<br />

Danas, godinu dana kasnije, moæemo reÊi da nismo uspjeli<br />

ostvariti sve zacrtane ciljeve, ali smo, ipak, u toj prvoj godini<br />

napravili mnogo. Delegati Skupπtine Sekcije mladih upoznali<br />

su se meappleusobno, poËeli komunicirati, razmjenjivati miπljenja<br />

i ideje te polako uËiti o razliËitim aspektima sindikalnog<br />

rada. Sudjelovanjem na razliËitim sastancima i pripremom<br />

odreappleenih dokumenata, nastavili smo poticati naπ sindikat,<br />

njegovo vodstvo i Ëlanove da posvete viπe paænje problemima<br />

i interesima mladih Ëlanova i radnika kao i poticanju mladih<br />

da se aktivnije ukljuËe u sindikalni rad. Osim toga, poËeli<br />

smo i s projektom predavanja o osnovnim radnim i sindikalnim<br />

pravima za uËenike strukovnih πkola u naπem sektoru.<br />

Pritom je vaæno naglasiti da smo za sve te aktivnosti najËeπ-<br />

Êe morali koristiti vlastito slobodno vrijeme, a nerijetko smo se<br />

sastajali tijekom vikenda. Reakcije koje smo primili na naπ dosadaπnji<br />

rad pokazale su da danas <strong>SGH</strong> ima jednu od najbolje<br />

organiziranih, a moæda i najbolju, sekciju mladih unutar<br />

SSSH, ali i u sklopu sektora graditeljstva u cijeloj regiji.<br />

U iduÊem razdoblju, cilj nam je proπiriti sve ove aktivnosti,<br />

zapoËeti neke nove te nastaviti πiriti skupinu mladih Ëlanova<br />

educiranih i zainteresiranih za sindikalni rad te spremnih da<br />

jednom u buduÊnosti postanu sindikalni povjerenici i nastave<br />

rad svojih starijih kolega.<br />

Sekcija mladih ima dva glavna cilja koje smatramo podjednako<br />

vaænima i meappleusobno povezanima. Prvi je poboljπanje<br />

poloæaja mladih unutar sindikata, odnosno veÊe okretanje sin-<br />

8<br />

Prva godina Sekcije mladih <strong>SGH</strong><br />

i pogled u buduÊnost<br />

Osmoj izbornoj skupπtini <strong>SGH</strong> prethodila je dan ranije<br />

odræana izborna skupπtina Sekcije mladih <strong>SGH</strong>, na kojoj je za<br />

predsjednika ponovno izabran Darko ©eperiÊ, struËni suradnik<br />

za eurointegracije u SSSH. Izabrani su Ëlanovi Odbora<br />

Sekcije, te je usvojen prijedlog Deklaracije o poloæaju mladih<br />

radnika na træiπtu rada i u sindikatu. Usvojen je i Program rada<br />

Sekcije mladih za razdoblje 2010.-2014.<br />

SINDIKALNI<br />

dikalnih politika i aktivnosti potrebama i interesima mladih Ëlanova.<br />

Drugi cilj je uËlanjivanje mladih u <strong>SGH</strong>. Smatramo posve<br />

jasnom Ëinjenicu da su oba cilja od presudne vaænosti za<br />

dugoroËnu stabilnost i snagu Sindikata graditeljstva Hrvatske,<br />

kao i njegovu sposobnost da uËinkovito πtiti i promiËe prava i<br />

interese radnika u graditeljstvu i IGM-u.<br />

OpÊe je poznato da je Ëlanstvo u sindikatu u kontinuiranom<br />

padu veÊ godinama, velikim dijelom stoga πto stariji radnici<br />

odlaze u mirovinu, a mladi se u puno manjoj mjeri uËlanjuju<br />

u sindikat i to iz viπe razloga. Dijelom stoga πto mladi sindikat<br />

vide kao zastarjelu i birokratiziranu instituciju, a dijelom<br />

stoga πto ih danaπnja kultura „individualizma“ navodi da vjeruju<br />

kako Êe svoja prava i interese uËinkovitije zaπtititi sami<br />

nego kroz solidarnost i zajedniËku akciju s drugim radnicima.<br />

Nije teπko zakljuËiti da je veliko pitanje πto Êe biti sa sindikatima<br />

opÊenito, pa tako i s <strong>SGH</strong>, kroz dvadesetak godina, ako<br />

se ovaj trend ne promijeni.<br />

Ono πto mi vjerujemo jest da samo sindikat u kojem mladi<br />

igraju aktivnu ulogu te koji prepoznaje njihove potrebe i interese,<br />

kao i nove komunikacijske kanale koje mladi koriste, moæe<br />

postati privlaËan mladima i potaknuti ih na uËlanjivanje i sindikalni<br />

rad. Stoga smatramo da su postojanje Sekcije mladih i<br />

njezine aktivnosti dugoroËno iznimno vaæne za buduÊnost i<br />

snagu Sindikata graditeljstva Hrvatske, te oËekujemo potporu u<br />

naπim aktivnostima svih Ëlanova, povjerenika i duænosnika<br />

<strong>SGH</strong> kojima je iskreno stalo do buduÊnosti naπeg sindikata.<br />

Ono πto na kraju moramo reÊi, ne æelimo da se itko od starijih<br />

kolega osjeti ugroæenim naπim postojanjem i aktivnostima.<br />

Svjesni smo da moramo joπ puno uËiti i raditi prije nego<br />

πto Êemo biti spremni preuzeti odgovornije funkcije unutar sindikata.<br />

Zato su nam iskustvo, znanje i podrπka starijih kolega<br />

nuæni i dragocjeni, a iako smo kao mladi moæda ponekad kritiËni<br />

i imamo velika oËekivanja, sigurno je da se nijedan pravi<br />

sindikalist ne treba bojati naπe kritike i ambicija.<br />

Za kraj, u ime Sekcije mladih i svih mladih Ëlanova, æelim<br />

svim Ëlanovima <strong>SGH</strong> ugodne blagdane i sretnu novu 2011.<br />

godinu, u kojoj nam je æelja nastaviti, zajedno sa svim ostalim<br />

Ëlanovima, raditi na jaËanju temelja za dugoroËnu opstojnost<br />

i snagu Sindikata graditeljstva Hrvatske, a time i poboljπanje<br />

poloæaja radnika u graditeljstvu i IGM-u opÊenito.<br />

DDaarrkkoo ©©eeppeerriiÊÊ,,<br />

pprreeddssjjeeddnniikk SSeekkcciijjee mmllaaddiihh SSGGHH<br />

GRADITELJ<br />

Radno predsjedniπtvo i gosti iz Makedonije


DOGAĐ AJI<br />

Igre i igrice oko referenduma<br />

Ostvareno pravo graappleana na neposrednu demokraciju<br />

Referenduma Êe, u konaËnici, biti, ali ne o Zakonu o<br />

radu. Referendumsko pitanje bit Êe: „Jeste li za to da se<br />

referendum mora raspisati ako to zatraæi 200.000 registriranih<br />

biraËa te da vrijeme za prikupljanje potrebnog<br />

broja potpisa bude 30 dana?“ Pravno gledajuÊi, kada je<br />

Ustavni sud 20. listopada donio odluku kako se referendum<br />

ne treba odræati, jer su 3. rujna, kada je Vlada povukla<br />

prijedlog Zakona o radu iz saborske procedure,<br />

prestale postojati pretpostavke za raspisivanje referenduma,<br />

referendumsko pitanje o ZOR-u viπe nije moglo<br />

„biti u igri“. Sukladno Sporazumu sindikalnih srediπnjica<br />

i Vlade, sklopljenog 23. studenoga, Vlada Êe raspisati<br />

referendum isti dan kada bude i referendum o pristupanju<br />

Hrvatske Europskoj Uniji.<br />

Zadovoljan postignutim, v.d. predsjednika SSSH<br />

Mladen Novosel je komentirao kako je razumom dviju<br />

strana rijeπen problem ostvarenja prava graappleana na neposrednu<br />

demokraciju, ali kako sada treba nastaviti<br />

U zagrebaËkom hotelu «Panoramafl, 26. i 27.<br />

studenoga, odræan je ©esti kongres SSSH. U postupku<br />

tajnoga glasovanja 110 zastupnika (jedan je<br />

listiÊ bio nevaæeÊi) dalo je svoj glas Mladenu Novoselu,<br />

dosadaπnjem v.d. predsjednika, izabravπi ga<br />

za predsjednika SSSH u iduÊem Ëetverogodiπnjem<br />

razdoblju. Tajnim glasovanjem izabrani su i Ëlanovi<br />

Nadzornog odbora i Statutarne komisije. Usvojeni<br />

su i svi predloæeni dokumenti. Novosel je najavio kako<br />

Êe se SSSH ubuduÊe posvetiti prvenstveno bor-<br />

ono πto je paralelno zapoËeto, a to je rjeπavanje gospodarskog<br />

stanja u zemlji.<br />

Potpisnici Sporazuma usuglasili su se i kako Êe prilikom<br />

izrade ZOR-a Vlada ugraditi odreappleene sadræaje:ako<br />

otkazni rokovi nisu ugovoreni, kolektivni se ugovori<br />

na odreappleeno vrijeme mogu otkazati iskljuËivo iz<br />

razloga bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti koje<br />

nisu bile poznate ili se nisu mogle predvidjeti u vrijeme<br />

sklapanja ugovora; produæena primjena pravnih<br />

pravila, ako nije ugovorena kolektivnim ugovorom, primjenjuje<br />

se godinu dana od isteka kolektivnog ugovora;<br />

na tragu europske pravne prakse, Vlada Êe se prilikom<br />

izrade ZOR-a zaloæiti za napuπtanje instituta pravilnika<br />

o radu u korist jaËanja procesa kolektivnog pregovaranja;<br />

Vlada i sindikalne srediπnjice potaknut Êe i predloæiti<br />

poslodavcima otvaranje pregovora o opÊem kolektivnom<br />

ugovoru, a Vlada Êe u okvirnom roku od godinu<br />

dana organizirati specijalizirane radne sudove.<br />

©esti kongres SSSH<br />

bi za oæivljavanje hrvatskoga<br />

gospodarstva. OptimistiËan je<br />

bio u vezi SSSH, koji je zapao<br />

u teπku financijsku i organizacijsku<br />

krizu, istiËuÊi kako Êe<br />

SSSH do sredine iduÊe godine<br />

izaÊi iz krize te se ponovno<br />

snaæno angaæirati u zaπtiti interesa<br />

i prava hrvatskog radniπtva.<br />

Razmiπljanja zastupnika <strong>SGH</strong> o krizi i buduÊnosti SSSH:<br />

- Za sada je dosta loπe. Nadam se da Êe novi predsjednik uspjeti pokrenuti stvari na bolje, aktivirati mlade ljude<br />

da se sindikalno organiziraju, πto nam je najvaænije.<br />

- Uvijek sam bio borac za sindikat i pravdu. Optimista sam, osobito iz razloga πto novoizabranoga predsjednika<br />

doæivljavam kao pozitivca, ali on neÊe moÊi sve sam rijeπiti. Trebao bi oko sebe okupiti neke nove suradnike<br />

radi provedbe vizije ustrojstva SSSH. Ima kvalitetnih ljudi, ali treba ih joπ. Treba vratiti povjerenje u sindikat.<br />

- Ja sam optimist i mislim da Êemo opstati i da Êe „peti kat“ RadniËkoga doma u Zagrebu (Ured Predsjedniπtva<br />

i struËne sluæbe) biti dobar koordinator svih sindikata, a bez SSSH nema ni nas.<br />

- »ini mi se da je u SSSH najveÊi problem financiranje i da tu granski sindikati dræe „kasu“ te Êe zbog toga<br />

prije ili kasnije joπ doÊi do razilaæenja. Smatram kako bi SSSH trebao opstati, Ëak se i omasoviti. Nekoliko smo<br />

sindikata izgubili zbog antagonizma nas samih, jer su previranja uslijedila zbog financijskih razloga i slijedom toga<br />

svatko je traæio svoje interese. To je na neki naËin uniπtilo dosadaπnji Savez, jer program nismo imali, nego<br />

smo uvijek tapkali u mjestu. Drugi su se isticali, a mi smo se hvalili kako smo najveÊa srediπnjica. Rezultati to nisu<br />

pokazivali ili su bili od nas prikriveni, pa je to iskoristio netko drugi.<br />

SINDIKALNI GRADITELJ<br />

9


RAZGOVOR S POVODOM<br />

Ustav Republike Hrvatske je jasan. Svaki zaposleni ima pravo<br />

na zaradu kojom moæe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan<br />

æivot. I Zakon o radu je jasan. PlaÊa se isplaÊuje nakon obavljenog<br />

rada. PlaÊa i naknada plaÊe se isplaÊuju u novcu. UnatoË tome, u<br />

Hrvatskoj cvate neplaÊeni rad, a u trendu je i neplaÊanje doprinosa<br />

radnicima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Pitali smo<br />

Ivana KovaËeviÊa, novoizabranoga predsjednika <strong>SGH</strong>, kakva su<br />

njegova razmiπljanja o „aktualnome trendu“ i o buduÊnosti <strong>SGH</strong> te<br />

SSSH, srediπnjice u koju je udruæen <strong>SGH</strong>.<br />

• Jedan hrvatski tjednik nedavno je sastavio listu od 36 srednjih i<br />

velikih poduzeÊa koja radnicima ne isplaÊuju plaÊe na vrijeme i<br />

ne uplaÊuju doprinose. Na listi je najviπe poduzeÊa iz graappleevinske<br />

djelatnosti: „Vibrobeton“ iz Vinkovaca, „Berg proizvodnja“ iz<br />

Vukovara, „Industrogradnja“ i „Ingra-gradnja“ iz Zagreba, „Termovod<br />

montaæa“ iz Rakova potoka,“ Faks“ iz ©ibenika, „Gradip“<br />

i „Berg grupa“ iz Vrbovca, „Bojoplast“ i „Istra gradnja“ iz Pule,<br />

„Metal“ Opatija, „LavËeviÊ“ Split - pogon Zadar i „PGM Ragusa“<br />

iz Dubrovnika. Ima li, prema saznanjima <strong>SGH</strong>, joπ poduze-<br />

Êa koja bi se trebala naÊi na listi?<br />

Na æalost, ta je lista mnogo veÊa. Prema naπim spoznajama, na<br />

listi tvrtki koje kasne s isplatom plaÊa i uplatom doprinosa radnicima<br />

su i: „Prigorka stanogradnja“, „ArmiraË inæenjering“, „Istra gradnja“,<br />

„Klimaoprema“, „Tempo“, „Eurobeton“, „GoluboveËki kamenolom“<br />

i „IGM Sladojevci“, „Samoborka“, „Termoblok“, „UrbanistiËki<br />

zavod Grada Zagreba“, „Konstruktor“ Zlatar, „Meappleimurje beton“<br />

i „Tiha ©ilo“.<br />

• HoÊe li ti radnici ikada dobiti svoj novac?<br />

HoÊe, ako Êe tuæiti i ako Êe se imati od Ëega naplatiti. Kada su<br />

u pitanju neisplate plaÊe, naπ sindikat se maksimalno angaæira na<br />

rjeπavanju toga prevaænog pitanja tako da zbog neisplate plaÊa organiziramo<br />

industrijske akcije ukljuËujuÊi i πtrajk. Osim toga u suradnji<br />

s pravnom sluæbom SSSH radnicima osiguravamo pravnu<br />

zaπtitu i zastupanje pred sudovima. Tu nam pomaæu zakonske<br />

odredbe da je poslodavac duæan radnicima uruËiti obraËune neisplaÊenih<br />

plaÊa i to koristimo na naËin da se pokreÊu ovrπni postupci<br />

koji u pravilu traju kraÊe od redovitih sudskih postupaka. Sve<br />

ËeπÊe dolazimo u situaciju da u ime radnika pokreÊemo steËajne<br />

postupke, drugim rijeËima to nam je postao instrument kojim prisiljavamo<br />

poslodavca da isplati plaÊe radnicima. No, to nije rjeπenje.<br />

Mi se moramo izboriti za sustav u kojem Êe se takvi poslodavci<br />

drastiËno kaænjavati odnosno sustav u kojem takvi poslodavci ne-<br />

Êe moÊi poslovati.<br />

• Mnogi se poslodavci pozivaju na opÊu nelikvidnost u dræavi.<br />

Kaæu, svi duguju svima… Tko je, zapravo, kriv ?<br />

Odgovor je jasan. Kriva je nesposobna vladajuÊa garnitura, u<br />

prvome redu. Dræava je prvi i najodgovorniji generator nelikvidnosti,<br />

jer i sama ne plaÊa obveze prema svojim vjerovnicima, a to vrlo<br />

dobro osjeÊaju na svojim leappleima graappleevinari. Na taj naËin imamo<br />

lanËanu reakciju nepodmirivanja obveza, osobito velikih tvrtki prema<br />

malim i srednjim poduzetnicima koji dolaze u bezizlazni polo-<br />

10<br />

Ivan KovaËeviÊ, predsjednik <strong>SGH</strong><br />

Trebamo sustav koji kaænjava<br />

neisplatu plaÊa<br />

SINDIKALNI<br />

æaj. Osim toga krivo je<br />

sporo i neuËinkovito sudstvo<br />

koje zapravo πtiti<br />

duænike. Od vlade se i<br />

dalje oËekuje da donese<br />

uËinkovitije mjere za rjeπavanje<br />

pitanja nelikvidnosti,<br />

ali bojim se, da se<br />

povijest po tom pitanju<br />

ponavlja i da sadaπnja<br />

Vlada to nije u stanju rijeπiti.<br />

• Je li se takva situacija<br />

mogla izbjeÊi?<br />

Moæda se nije mogla<br />

u cijelosti izbjeÊi, jer postoje<br />

evidentne objektivne<br />

gospodarske teπkoÊe, ali<br />

se jednom ozbiljnom antirecesijskom<br />

politikom i efikasnim mjerama moglo pomoÊi gospodarstvu<br />

Ëime bi se sprijeËila nelikvidnosti u postojeÊem opsegu koji<br />

je razoran za gospodarstvo.<br />

• ©to znaËe neuplaÊeni doprinosi za radnike?<br />

ZnaËe manje mirovine i konstantno potkradanje dræave i radnika.<br />

Takoappleer znaËe manje mirovine za sadaπnje umirovljenike, ali<br />

i siromaπtvo u perpektivi onih koji je tek doÊi u mirovinu, jer Êe osnovica<br />

za isplatu mirovina biti jako mala.<br />

• Mogu li i gdje provjeriti uplaÊuje li poslodavac doprinose?<br />

U prvome redu, pravo na provjeru uplate doprinosa imaju radniËko<br />

vijeËe odnosno sindikalni povjerenici u funkciji radniËkih vije-<br />

Êa i to je njihova vrlo ozbiljna zadaÊa, na πto mi stalno upozoravamo.<br />

To je pravo radniËkih predstavnika i istovremeno obveza poslodavca.<br />

Meappleutim, naπi poslodavci koji ne uplaÊuju doprinose redovito<br />

krπe i ovu obvezu te onemoguÊavaju radniËkome vijeÊu<br />

pristup tim podacima. Za radnika je vrlo komplicirano da se raspituje<br />

o uplati doprinosa u poreznoj upravi ili REGOS-u, a mi kao sindikat<br />

nailazimo na branu koja se zove poslovna tajna i ne moæemo<br />

doÊi do podataka u Ministarstvu financija odnosno poreznim upravama.<br />

Mi se ovdje moramo, zajedno sa Savezom, izboriti za zakonska<br />

rjeπenja koja Êe sindikatima omoguÊiti pravo uvida u isplatu<br />

doprinosa kao i pokretanje prekrπajnih postupaka protiv poslodavaca<br />

koji krπe porezne propise.<br />

• ©to je, prema Vama, rjeπenje: nadzor, kaznena odgovornost ili?<br />

Prije svega, rjeπenje je pooπtravanje kaznene i prekrπajne odgovornosti<br />

ali i poveÊanje uËinkovitosti porezne uprave, dræavnog<br />

odvjetniπtva i sudova, a ne da prema starome obiËaju, postupci traju<br />

godinama ili predmeti zavrπavaju u neËijim ladicama i zastari.<br />

• ©to moæe napraviti sindikat u sluËaju neuplate doprinosa radnicima?<br />

Moæe svojemu Ëlanu pruæiti pravnu zaπtitu na sudu. Naime kad<br />

GRADITELJ


govorimo o plaÊi u smislu Zakona o radu i kolektivnih ugovora, govorimo<br />

o plaÊi u bruto iznosu, πto znaËi da se plaÊa utuæuje u bruto<br />

iznosu, a u bruto iznos su osim neta za isplatu, poreza i prireza,<br />

ukljuËeni i doprinosi za mirovinsko. Meappleutim to je nedovoljno, kao<br />

πto sam ranije naglasio potrebno je u tu priËu, osim oπtrijih represivnih<br />

mjera prema poslodavcu, ukljuËiti i preventivne mjere da se<br />

takva ponaπanja poslodavaca odmah sprijeËe. Tu bi i sindikat trebao<br />

imati svoju ulogu, ali to ne moæe ako nema pristup podacima<br />

i moguÊnosti pokretanja prekrπajnih postupaka.<br />

• Trebaju li radnici u sluËaju neisplate plaÊe i uplate doprinosa<br />

tvrtku prijaviti nadleænim institucijama i odmah pokrenuti steËaj?<br />

Ako tvrtka ima imovinu i izglede za oporavak u pravilu ne sugeriramo<br />

otvaranje steËaja zbog trenutnih poteπkoÊa i kaπnjenja isplata<br />

plaÊa. Nastojimo kao socijalni partner pronaÊi zadovoljavaju-<br />

Êe rjeπenje za radnike. Ako dogovora nema i nastojimo iskoristiti<br />

sve moguÊnosti koje nam stoje na raspolaganju od industrijskih akcija,<br />

pokretanja postupaka na sudu, iniciranje prekrπajnih i kaznenih<br />

postupaka, ali sve to ima svoje granice. Uglavnom predmeti<br />

zavrπe u ladicama. U meappleuvremenu poslodavac posluje sve gore,<br />

otuappleuje imovinu i od tvrtke ne ostaje niπta drugo osim radnika bez<br />

plaÊe i velikih dubioza. Sve ËeπÊe radnici i sami uviappleaju da Êe na<br />

kraju biti oπteÊeni jer neÊe moÊi naplatiti svoja potraæivanja ako<br />

predugo Ëekaju sa otvaranjem steËaja. Zbog toga se sve ËeπÊe<br />

sami odluËuju na ovaj korak jer Êe s otvaranjem steËaja sigurno naplatiti<br />

barem dio potraæivanja od dræave. Naravno, to nije rjeπenje<br />

i treba inzistirati na poπtivanju zakona odnosno strogom kaænjavanju<br />

odgovornih osoba koje su duæne pokrenuti steËaj, a to su naj-<br />

ËeπÊe oni koji su svojim nesposobnoπÊu ili nezakonitim poslovanjem<br />

doveli tvrtku u bezizlazni poloæaj.<br />

• Delegati 8. izborne skupπtine <strong>SGH</strong>, koji su u svojim raspravama<br />

naglaπavali vaænost sindikalnog zajedniπtva kao preduvjetu<br />

sindikalnoj uspjeπnosti, jednoglasno su odluËili o povratku<br />

<strong>SGH</strong> u SSSH. Kako ocjenjujete dosadaπnje procese<br />

restrukturiranja SSSH, ali i buduÊnost SSSH?<br />

Mislim da su delegati donijeti ispravnu odluku kada su odluËili o<br />

povratku <strong>SGH</strong> u SSSH. Mada proces organizacijskog, kadrovskog<br />

i financijskog restrukturiranja joπ traje, veÊ sada su vidljivi rezultati<br />

tog procesa i u tome smo na Glavnom odboru <strong>SGH</strong> dali punu podrπku<br />

predsjedniku SSSH Mladenu Novoselu, koji je u to vrijeme<br />

bio vrπitelj duænosti. Smatram da je na sindikalnoj sceni, viπe nego<br />

ikada, potrebna jaka srediπnjica koja Êe okupljati granske sindikate<br />

u realnom sektoru i uslugama, a naravno da su dobrodoπli i<br />

sindikati iz javnog sektora. Mi u <strong>SGH</strong> vjerujemo u buduÊnost<br />

SSSH, te se nadamo kako Êe SSSH i dalje biti vodeÊa sindikalna<br />

srediπnjica u Hrvatskoj, jer nam je takva potrebna.<br />

Na prijedlog SMH-IS, 30. studenoga je odræan<br />

zajedniËki sastanak izvrπnih odbora SMH-IS i<br />

<strong>SGH</strong> s toËkom dnevnog reda: Inicijativa o ujedinjenu<br />

gospodarskih sindikata. Sudionici sastanka su<br />

se sloæili kako je rijeË o hvale vrijednoj inicijativi<br />

SMH-IS, ali Êe <strong>SGH</strong> donijeti konaËnu odluku nakon<br />

rasprave na tijelima <strong>SGH</strong> do kraja godine, a o<br />

kojoj Êe ovisiti daljnje akcije. Kako je tom prilikom<br />

rekao predsjednik SMH-IS Vedran DragiËeviÊ, rijeË<br />

je o „logiËnoj stvari“ zbog sustavnoga uniπtavanja<br />

industrije, sve manjeg broja zaposlenih, rascjepkanosti<br />

industrijskih sindikata, pada Ëlanstva,<br />

financijske nestabilnosti sindikata, kao i beznaËajnoga<br />

utjecaja sindikata u druπtvenim procesima.<br />

EDUKACIJA<br />

Kontinuirani rad<br />

Za Sindikat graditeljstva Hrvatske 2010. je bila izborna godina,<br />

pa su Ëlanovi u sindikalnim podruænicama diljem Hrvatske<br />

imali prilike izabrati svoje sindikalne povjerenike, a na Osmoj<br />

skupπtini njihovi su delegati izabrali i Ëlanove tijela koji Êe<br />

voditi <strong>SGH</strong> u iduÊem mandatnom razdoblju. U 162 sindikalne<br />

podruænice ukupno je izabrano 266 sindikalnih povjerenika.<br />

Prema izbornim pravilima <strong>SGH</strong> Ëlanovi imaju moguÊnost birati<br />

sindikalne povjerenike organizacijskih dijelova i u tom slu-<br />

Ëaju se na razini sindikalne podruænice formira sindikalno<br />

povjereniπtvo s glavnim sindikalnim povjerenikom na Ëelu.<br />

Sukladno s programom <strong>SGH</strong> i planom edukacije kontinuirano<br />

se radi na sindikalnom obrazovanju povjerenika te ih se priprema<br />

kako bi u svojim aktivnostima bili πto kompetentniji i uspjeπniji.<br />

Tako su u studenome 2010. godine u Zagrebu i Varaædinu<br />

odræana tri uvodna seminara pod nazivom „Sindikat u demokratskom<br />

sustavu i sindikalna prava“. VeÊini sudionika seminara<br />

u Zagrebu to je bio prvi posjet RadniËkome domu.<br />

Kroz jednodnevnu edukaciju, povjerenici su se upoznali s temeljnim<br />

sindikalnim pravima koje im jamËe meappleunarodni i domaÊi<br />

propisi kao i kolektivni ugovori te s osnovnim statutarnim<br />

odredbama i organizacijom <strong>SGH</strong> i SSSH. Bilo je takoappleer govora<br />

o osnovnim pravima i obvezama sindikalnog povjerenika.<br />

Raspravljalo se o trenutnom stanju u trgovaËkim druπtvima<br />

i problemima s kojima se povjerenici <strong>SGH</strong> svakodnevno<br />

suoËavaju. Vaæno je napomenuti kako su na seminaru sudjelovali<br />

Ëlanovi Sekcije mladih koji su pokazali veliki interes za<br />

sindikalno osposobljavanje i aktivno sudjelovali u radu seminara.<br />

U praktiËnom dijelu seminara u radionicama pod nazivom:“<br />

Zaπto postati i ostati Ëlan sindikata ?“ sudionici su radeÊi<br />

u grupama raspravljali i pokuπali pronaÊi zajedniËke razloge<br />

i motive uËlanjivanja u sindikat. Upoznali su s kadrovskim,<br />

organizacijskim i financijskim restrukturiranjem koje se<br />

provodi u SSSH.<br />

Najbolje Zagorje-Tehnobeton<br />

©esti sportski susreti Sindikata graditeljstva<br />

sjeverozapadne Hrvatske odræani su 19. lipnja na<br />

terenima Aquacityja u Varaædinu. »ak 250 sudionika,<br />

iz petnaest sindikalnih podruænica, natjecalo se<br />

u malome nogometu, pikadu, belotu, potezanju<br />

uæeta, tenisu, odbojci na pijesku, stolnome pijesku i<br />

πahu. Ukupni pobjednik bila je ekipa Zagorje-<br />

Tehnobetona. Ekipa Cesta Varaædin bila je druga, a<br />

Eko-Meappleimurja iz ©enkovca treÊa.<br />

SINDIKALNI GRADITELJ<br />

11


GOSPODARSKA KRETANJA<br />

12<br />

Anketa o stanju u trgovaËkim druπtvima<br />

Sindikat graditeljstva Hrvatske proveo je anketu o stanju<br />

u trgovaËkim druπtvima u kojima ima podruænice sa<br />

stanjem 31. prosinca 2009., te ponovno sa stanjem 30.<br />

rujna 2010. U drugoj anketi anketni je upitnik poslan u<br />

162 podruænice, a odgovor je vraÊen iz 125 podruænica.<br />

SINDIKALNI<br />

Anketa je pokazala kako je u samo 16 (12,8 posto) trgovaËkih<br />

druπtava poslovanje stabilno, dok su u 109 (87,2<br />

posto) prisutni problemi vezani uz poloæaj radnika.<br />

Obraappleeni podaci iz druge ankete usporeappleeni su s podacima<br />

prve. Analiza je prikazana u sljedeÊoj tablici:<br />

GRADITELJ<br />

MINIMALNA PLA∆A<br />

Na temelju Ëlanka 4., stavka<br />

3. i 4. Zakona o minimalnoj<br />

plaÊi („NN“, br. 67/2008.), minimalna<br />

plaÊa za razdoblje od<br />

1. lipnja 2010. do 31. svibnja<br />

2011. u Republici Hrvatskoj<br />

iznosi 2.814,00 kuna. (objavljeno<br />

u „NN“, br. 66/2010.)<br />

STOPA REGISTRIRANE<br />

NEZAPOSLENOSTI<br />

Stopa registrirane nezaposlenosti<br />

za listopad 2010. iznosi<br />

17,8 posto.


Izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapoπljavanju<br />

i pravima za vrijeme nezaposlenosti („ NN“, broj<br />

121/10., dalje u tekstu: Novela Zakona) dopunjen je dio<br />

Zakona o posredovanju pri zapoπljavanju i pravima za vrijeme<br />

nezaposlenosti („NN“, broj 80/08., 94/09., dalje u tekstu:<br />

Zakon). Izmjene i dopune se, meappleu ostalim, odnose<br />

na:<br />

• Posredovanje za povremeni rad redovnih uËenika<br />

Dosadaπnja odredba je pojaπnjena, odnosno, propisano<br />

je da srednjoπkolska ustanova te poslove moæe<br />

obavljati samo za svoje uËenike, osim u iznimnim slu-<br />

Ëajevima, a i tada je posredovanje teritorijalno ograni-<br />

Ëeno na æupanije uz poπtivanje propisanog postupka.<br />

• StruËno osposobljavanje za rad - termin iz novog Zakona<br />

o radu horizontalno je usklaappleen i zamjenjuje dosadaπnjim<br />

pojmom „volonterski rad”.<br />

• Umanjivanje postotka osnovice novËane naknade nakon<br />

90 dana na naËin da novËana naknada sada, umjesto<br />

50 posto, iznosi svega 35 posto od osnovice koja<br />

se utvrappleuje kao prosjek obraËunane plaÊe, umanjen za<br />

doprinose za obvezna osiguranja koji je ostvaren u tromjeseËnom<br />

razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog<br />

odnosa . Za prvih 90 dana iznos je nepromijenjen<br />

i iznosi 70 posto spomenute osnovice.<br />

Npr. ako je radnik primao minimalnu plaÊu kod poslodavca,<br />

prvih 90 dana ima pravo ima pravo na novËanu<br />

naknadu u iznosu 1.575,92 kune, a kasnije svega<br />

787,92 kune. Ako se nezaposlena osoba za vrijeme<br />

nezaposlenosti obrazuje ima pravo na novËanu naknadu<br />

u visini neoporezive stipendije πto sada iznosi<br />

1.600,00 kuna, dakle u naπem primjeru viπe od regularne<br />

novËane pomoÊi.<br />

Treba naglasiti kako je najviπi iznos novËane naknade<br />

i dalje limitiran tako da za prvih 90 dana ne moæe biti<br />

veÊi od 70 posto, a preostalo vrijeme ne moæe biti veÊi<br />

od 35 posto iznosa prosjeËne isplaÊene plaÊe u gospodarstvu<br />

RH u prethodnoj godini prema posljednjem<br />

sluæbeno objavljenom podatku.<br />

Osim toga propisan je i najniæi iznos novËane naknade<br />

koji ne moæe biti niæi od 50 posto iznosa minimalne pla-<br />

Êe, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, utvrappleene<br />

prema posebnom propisu.<br />

• NovËanu naknadu do ponovnog zaposlenja - mogu sada<br />

steÊi nezaposlene osobe koje su na radu provele 32<br />

godine uz kumulativni uvjet da toj osobi nedostaje do 5<br />

godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje<br />

prava na starosnu mirovinu. Do sada je bio uvjet da je<br />

nezaposlena osoba provela na radu 32 godine?!<br />

• Pravo na produljenu novËanu naknadu propisano je za<br />

nezaposlenu osobu uz uvjete da je u evidenciji Zavoda<br />

neprekidno viπe od 12 mjeseci i da je u cijelosti iskoristila<br />

utvrappleeno pravo na novËanu naknadu.<br />

Propisano je i trajanje produljenja prava na novËanu<br />

naknadu na vrijeme od jednog do Ëetiri mjeseca na<br />

obratno proporcionalan naËin u odnosu na ostvareno<br />

vrijeme trajanja novËane naknade kako bi se dodatno<br />

osigurao egzistencijalni minimum za dugotrajno neza-<br />

PRAVNI KUTAK<br />

Novosti u Zakonu o posredovanju pri zapoπljavanju<br />

i pravima za vrijeme nezaposlenosti<br />

poslene osobe koje su novËanu naknadu primale u kra-<br />

Êem trajanju (Ël. 44 Novele Zakona ). To pravo ostvaruju<br />

samo osobe koje su stekle uvjete za to pravo nakon<br />

stupanja na snagu Novele Zakona, ne retroaktivno.<br />

• Prijevremene i obiteljske mirovine - Novela Zakona briπe<br />

dosadaπnji propisani razlog steËenih uvjeta za prijevremenu<br />

starosnu mirovinu kao prepreku za prijavu u<br />

evidenciju nezaposlenih osoba, kao i razloge za brisanje<br />

osobe iz evidencije i prestanka prava na novËanu<br />

naknadu. Isto tako, u evidenciju nezaposlenih se mogu<br />

prijaviti i osobe koje su ostvarile pravo na obiteljsku mirovinu,<br />

ali im se ona ne isplaÊuje. SluËajevi u praksi -<br />

viπe nasljednik, a obiteljska mirovina se ne isplaÊuje<br />

svima razmjerno, veÊ samo jednom nasljedniku ...<br />

• SteËena prava i primjena mjerodavnog materijalnog<br />

prava: Nezaposlenim osobama koji su do dana stupanja<br />

na snagu Novele Zakona ta prava ostvarili prema<br />

propisima koji su se do tada primjenjivali (do 31. listopada<br />

2010.) osiguravaju se ta prava i dalje u istom opsegu<br />

i trajanju.<br />

Zahtjevi za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti,<br />

podneseni do dana stupanja na snagu Novele<br />

Zakona dovrπiti Êe se prema propisima koji su bili u primjeni<br />

do toga dana, osim ako Novelom Zakona odreappleeno<br />

pravo nije ureappleeno na povoljniji naËin.<br />

JJaasseennkkaa VVuukkππiiÊÊ,, ddiippll..iiuurr..<br />

Bez komentara<br />

Zastupnici u Hrvatskom saboru pravo na mirovinu ostvaruju<br />

prema odredbama Zakona o pravima i duænostima<br />

zastupnika u Hrvatskom dræavnom saboru (“Narodne novine”,<br />

broj 55/00., 107/01. i 86/09.).<br />

Saborski zastupnik moæe ostvariti pravo na starosnu mirovinu,<br />

prema odredbama navedenog Zakona:<br />

1. ako je zastupniËku duænost obavljao najmanje Ëetiri godine,<br />

odnosno jedan puni mandat (u trajanje mandata ne<br />

uraËunava se vrijeme u kojemu je mandat mirovao);<br />

2. ako je navrπio najmanje 25 godina mirovinskog staæa;<br />

3. ako je navrπio najmanje 60 godina æivota muπkarac, odnosno<br />

55 godina æivota æena;<br />

4. zastupnik koji je zastupniËku duænost obavljao najmanje<br />

tri mandata uzastopce i ako je zastupniËku duænost obnaπao<br />

dulje od polovice vremena trajanja mandata propisanog<br />

Ustavom Republike Hrvatske, ima pravo na zastupniËku<br />

mirovnu ako ima najmanje 15 godina mirovinskog<br />

staæa.<br />

Visina mirovine saborskog zastupnika odreappleuje se od neto<br />

plaÊe zastupnika koju je ostvario ili bi ostvario u mjesec<br />

koji je prethodio podnoπenju zahtjeva za utvrappleivanje prava<br />

na zastupniËku mirovinu.<br />

Visina mirovine odreappleuje se u visini od 65 posto od navedene<br />

osnovice za 25 godina mirovinskog staæa i poveÊava<br />

se za 2 posto za svaku daljnju godinu mirovinskog staæa.<br />

Najviπi postotak od mirovinske osnovice je 85 posto.<br />

SINDIKALNI GRADITELJ<br />

13


PRAVNI KUTAK<br />

Nakon πto je Vlada RH predloæila izmjene Zakona o<br />

mirovinskom osiguranju, koje su bile neprihvatljive za<br />

sindikalnu stranu, uslijedile su oπtre reakcije, ponajprije<br />

SSSH. Uslijedili su i pregovori s Vladom o karakteru<br />

i opsegu izmjena uvjeta za ostvarivanje prava iz mirovinskog<br />

osiguranja. Postignut je sporazum, koji je,<br />

meappleu ostalim predviappleao, povlaËenje Zakona iz hitne<br />

saborske procedure i njegovo usvajanje u redovnoj<br />

proceduri u dva Ëitanja, prijelazno razdoblje od 20 godina<br />

za ujednaËavanje dobi muπkarca i æena za stjecanje<br />

prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu,te<br />

vezivanje polaznog faktora za prijevremenu<br />

mirovinu i za staæ. Dogovoreno je i kako Êe Vlada RH<br />

i sindikalne srediπnjice u roku πest mjeseci napraviti<br />

detaljnu analizu cjelokupnog mirovinskog sustava i<br />

predloæiti rjeπenja za promjenu propisa i rokove za<br />

promjenu.<br />

Hrvatski sabor je 22. listopada donio Zakon o izmjenama<br />

i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju<br />

(«Narodne novinefl, broj 121/10., u nastavku teksta:<br />

ZID ZOMO). Stupio je na snagu 1. studenoga 2010. godine.<br />

ProËiπÊeni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju<br />

objavljen je u „Narodnim novinama“, br. 130/10.<br />

Prema dosadaπnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju<br />

æene su ostvarivale pravo na starosnu mirovinu s<br />

navrπenih 60 godina (muπkarci sa 65), prijevremenu<br />

starosnu sa 55 godina æivota i 30 godina mirovinskog<br />

staæa (muπkarci sa 60 godina æivota i 35 mirovinskog<br />

staæa), a obiteljsku mirovinu za roditelje - majka s navrπenih<br />

50 godina æivota, a otac s 60 godina æivota. Te je<br />

odredbe Zakona Ustavni sud RH, odlukom od 18. travnja<br />

2007. ( „NN“, 43/07.), utvrdio neustavnim i odredio<br />

kako Êe te prestati vrijediti 31. prosinca 2018. godine. U<br />

obrazloæenju svoje odluke Ustavni se sud pozvao na<br />

Strategiju mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi, Zakon<br />

o ravnopravnosti spolova, Pretpristupni program u<br />

svrhu pristupanja Hrvatske u EU.<br />

1. IZJEDNA»AVANJE UVJETA ZA<br />

OSTVARIVANJE PRAVA NA MIROVINU<br />

a) Starosna mirovine - uvjeti za æene<br />

Prema odredbama ZID ZOMO-a æene Êe stjecati<br />

starosnu mirovinu s navrπenih 65 godina æivota, ali na<br />

naËin da Êe se postojeÊi uvjeti starosne dobi od 60 godina<br />

æivota postupno poveÊavati za 3 mjeseca u kalendarskoj<br />

godini, poËevπi od 2011. godine, pa Êe se izjednaËiti<br />

s uvjetima za muπkarce do 2030. Dakle, ZID ZO-<br />

MO-om je propisano prijelazno razdoblje od 20 godina<br />

u kojemu pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu<br />

æene mogu steÊi pod povoljnijim uvjetima kako<br />

slijedi:<br />

14<br />

U mirovine prema novim pravilima!<br />

SINDIKALNI<br />

Ël. 26. ZID ZOMO-a<br />

STAROSNA MIROVINA<br />

(najmanje 15 godina staæa)<br />

godina godine æivota godine æivota<br />

god. mj. god. mj.<br />

2010. 60 0 2020. 62 6<br />

2011. 60 3 2021. 62 9<br />

2012. 60 6 2022. 63 0<br />

2013. 60 9 2023. 63 3<br />

2014. 61 0 2024. 63 6<br />

2015. 61 3 2025. 63 9<br />

2016. 61 6 2026. 64 0<br />

2017. 61 9 2027. 64 3<br />

2018. 62 0 2028. 64 6<br />

2019. 62 3 2029. 64 9<br />

b) Prijevremena starosna mirovina - uvjeti za æene<br />

Novim Zakonom je propisano da se kumulirani uvjeti<br />

starosne dobi i mirovinskog staæa za æene istodobno<br />

postupno poveÊavaju za tri mjeseca u sljedeÊih 20 godina,<br />

kako slijedi:<br />

Ël. 27. ZID ZOMO-a<br />

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA<br />

godina godine æivota godine staæa<br />

god. mj. god. mj.<br />

2010. 55 0 30 0<br />

2011. 55 3 30 3<br />

2012. 55 6 30 6<br />

2013. 55 9 30 9<br />

2014. 56 0 31 0<br />

2015. 56 3 31 3<br />

2016. 56 6 31 6<br />

2017. 56 9 31 9<br />

2018. 57 0 32 0<br />

2019. 57 3 32 3<br />

2020. 57 6 32 6<br />

2021. 57 9 32 9<br />

2022. 58 0 33 0<br />

2023. 58 3 33 3<br />

2024. 58 6 33 6<br />

2025. 58 9 33 9<br />

2026. 59 0 34 0<br />

2027. 59 3 34 3<br />

2028. 59 6 34 6<br />

2029. 59 9 34 9<br />

GRADITELJ


Napominjemo kako se izmjene uvjeta za ostvarivanje<br />

prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu<br />

mirovinu (prijelazno razdoblje) primjenjuju i na æene koje<br />

su obuhvaÊene obveznim mirovinskim osiguranjem<br />

na temelju individualne kapitalizirane πtednje (II. stup<br />

mirovinskog sustava).<br />

c) Obiteljska mirovina<br />

Od 1999. godine ZOMO-om su izjednaËeni uvjeti za<br />

ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu za muπkarce i<br />

æene, osim uvjeta starosne dobi za stjecanje prava na tu<br />

mirovinu za roditelje koje je pokojni osiguranik ili korisnik<br />

mirovine uzdræavao. Tim izmjenama je to izjednaËeno, tj.<br />

odreappleena je dob od 60 godina æivota za oba roditelja, bez<br />

prijelaznoga razdoblja u kojemu bi se dosadaπnja starosna<br />

dob majke izjednaËila sa starosnom<br />

dobi za oca. Time se ne<br />

mijenja uvjet uzdræavanja koji mora<br />

i dalje biti ispunjen u tome slu-<br />

Ëaju kako bi majka ili otac mogli<br />

ostvariti obiteljsku mirovinu.<br />

2. NOVI POLAZNI<br />

FAKTORI - ZA<br />

ODRE–IVANJE VISINE<br />

MIROVINE<br />

a) polazni faktor za<br />

prijevremenu mirovinu<br />

Novi polazni faktor se primjenjuje za odreappleivanje prijevremene<br />

starosne mirovine kao i za poveÊanje starosne<br />

mirovine.<br />

Prema dosadaπnjem polaznom faktoru, koji je u primjeni<br />

od 1. sijeËnja 2008. godine, prijevremena starosna<br />

mirovina se smanjivala prema starosnoj dobi osiguranika<br />

u odnosu na uvjet te dobi za starosnu mirovinu<br />

za 0,15 posto po mjesecu.<br />

Sada je izmijenjena uloga polaznog faktora, koji je<br />

odreappleivao opseg prijevremene mirovine samo u odnosu<br />

na starosnu dob osiguranika u trenutku odlaska u<br />

PRAVNI KUTAK<br />

mirovinu jer Êe njegova visina ovisiti i o navrπenome mirovinskom<br />

staæu, ali Êe se ujedno postiÊi da se od ve-<br />

Êeg smanjenja mirovine zaπtite osiguranici s dugim mirovinskim<br />

staæem, tj. oni koji su ranije poËeli raditi.<br />

Primjenom novih faktora (raspon od 0,34 posto do<br />

0,15 posto po mjesecu ranijega odlaska u mirovinu) prijevremena<br />

mirovina Êe se smanjivati u sljedeÊem opsegu:<br />

(vidi tablicu gore).<br />

b) polazni faktor za starije osiguranike<br />

Novost je da se osiguranicima koji prvi put ostvaruju<br />

mirovinu i koji su u tome trenutku stariji od dobi za stjecanje<br />

prava na starosnu mirovinu polazni faktor pove-<br />

Êava za 0,15 posto po mjesecu (najviπe do pet godina<br />

tj. do devet posto) i to:<br />

Za to poveÊanje mirovine osiguranik treba prvi put<br />

ostvarivati pravo na mirovinu, u trenutku ostvarivanja<br />

prava muπkarac treba biti stariji od 65 godina, a æene<br />

od propisane dobi.<br />

Kako Êe se u prijelaznome razdoblju postupno mijenjati<br />

uvjeti za ostvarivanje prijevremene starosne mirovine,<br />

Zakon sadræava i odredbe o utvrappleivanju polaznoga<br />

faktora æenama za sljedeÊih 20 godina poËevπi od<br />

ove, 2010 godine, o Ëemu Êemo vas izvijestiti u sljede-<br />

Êem broju „Sindikalnog graditelja“.<br />

JJaasseennkkaa VVuukkππiiÊÊ,, ddiippll..iiuurr..<br />

SINDIKALNI GRADITELJ<br />

15


��<br />

SINDIKAT<br />

GRADITELJSTVA<br />

HRVATSKE<br />

PRISTUPNICA<br />

IME I PREZIME: .........................................................................................................<br />

MATI»NI BROJ GRA–ANA ........................................................................................<br />

DATUM RO–ENJA .....................................................................................................<br />

STRU»NA SPREMA ..................................................................................................<br />

RADNO MJESTO .......................................................................................................<br />

PODUZE∆E - SJEDI©TE, ADRESA ...........................................................................<br />

PREBIVALI©TE I ADRESA STANOVANJA ..............................................................<br />

BROJ TELEFONA .....................................................................................................<br />

OVLA©∆UJEM OVAJ SINDIKAT DA U MOJE IME PREGOVARA I SKLAPA<br />

KOLEKTIVNI UGOVOR<br />

PRIHVA∆AM NAPLATU »LANARINE a) uskratom iznosa Ëlanarine iz plaÊe<br />

SUKLADNO ODLUCI SINDIKATA: b) osobna uplata - Sindikatu<br />

Datum .............................................. Potpis: ..............................................<br />

U radu ©estoga kongresa SSSH sudjelovalo je 14 zastupnika iz Sindikata graditeljstva Hrvatske. Marija JurakiÊ<br />

izabrana je za Ëlanicu Statutarne komisije SSSH, a Anka »ubra za Ëlanicu Nadzornog odbora SSSH.<br />

»lanovi VijeÊa SSSH: Dalibor »urËiÊ, Franjo KolariÊ, Milan NoæiniÊ i Milan DugojeviÊ

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!