Obiteljski hotel Kulturni turizam Analiza Restaurant&Chef

Godina IX · Broj 51 (4/2010) · Kolovoz 2010. 

Obiteljski hotel 

Hotel Vestibul Palace Split 

Kulturni turizam 

Šetnja Gornjim gradom 

Restaurant&Chef 

Restaurant Kreuzwirt 

u Pössnitzbergu 

TISKANICA Business Media Croatia d.o.o., Bosutska 9, 10000 Zagreb, Hrvatska Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb 

Analiza 

More, sunce 

i kultura 

Sirevi u Hrvata

impressum 

Restaurant & Hotel 

stručni magazin za ugostiteljstvo i turizam 

Dinamika izlaženja 

dvomjesečnik 

Nakladnik 

Business Media Croatia d.o.o. 

Bosutska 9, 10000 Zagreb, Hrvatska 

tel. +385 1 6311 800 

fax +385 1 6311 810 

e-mail: info@bmcroatia.hr 

Direktor: 

Nenad Žunec 

Naslovnica 

Svjetionik na Hvaru: 

Za one koji ne znaju 

riječ je o prekrasnom 

svjetioniku Sućuraj 

izgrađenom 1889. na 

istočnom rtu otoka 

Hvara. 

Glavna i odgovorna urednica: 

Alma Radoš, dipl. novinar 

e-mail: alma.rados@bmcroatia.hr 

Suradnici: 

Vera Roknić, Romeo Lambaša, 

Niko Đukan, Slobodan Rosić 

Stručni suradnici: 

dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac, mr. sc. Dijana 

Katica, mr. sc. Vlasta Klarić 

Product manager: 

Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. 

Kronologija turističkog srpnja 

Nedavno su se na listi stotinu najboljih malih hotela u britanskom magazinu 

The Sunday Timesu, našla dva hotela iz Splitsko-dalmatinske i dva iz 

Dubrovačko-neretvanske županije. 

Uz Lešić Dimitri Palace u Korčuli, Bellevue u Dubrovniku i Rivu na Hvaru, 

među najpoželjnije europske hotele posebnog šarma, stila i prekrasno dizajniranog 

prostora ušao je i meni posebno drag Vestibul Palace iz Splita. 

Pridoda li se tome činjenica da ga je World Travel Awards po treći put za 

redom nominirao u kategoriji najboljeg hrvatskog boutique hotela te da je 

ove godine primljen u elitni lanac Luxury Hotels of the World – čini se da je 

Vestibul postao nova splitska ikona. 

No, kako je u mentalnom sklopu tog grada uvijek važnije ono što se 

događa u njegovom dvorištu nego u svijetu tih dana (osim Keruma koji je uvijek 

neiscrpna tema), novinske stupce punio je budući v.d. intendanta HNK 

Split, Duško Mucalo. On je krajem lipnja i posljednji put nastupio na jubilarnom 

Splitskom festivalu na kojem je nastupio i prvi čovjek HTZ-a, Niko Bulić, 

držeći se one stare – dobar glas daleko se čuje. 

Nekako u isto vrijeme u glavnom gradu Hrvatske ministar Bajs objavio je 

rat sivom tržištu novim mjerama, pojačanim inspekcijskim nadzorima i 

određenim izmjenama i dopunama zakona. Bajs je kazao kako se u ovoj 

turističkoj godini više neće tolerirati nelegalan rad niti hrvatskim, niti stranim 

državljanima koji pružaju usluge u ugostiteljstvu i turizmu. 

Koji tjedan kasnije na sjednici užeg povjerenstva Vlade za praćenje 

ovogodišnje turističke sezone održane u Lučkom kod naplatnih postaja, 

premijerka je kazala kako vjeruje da imamo šansu za dobar turistički rezultat. 

No, njen je optimizam tog dana ostao u sjeni jedne nespretne engleske 

rečenice koja je postala udarna vijest, baš poput određenog prekrasnog dijela 

ženskog tijela koji je prije par mjeseci zasmetao prvoj dami hrvatske politike. 

Tako je turistički srpanj zabavljao Hrvate, a negdje usput se moglo čuti 

kako je riješen dugogodišnji spor SN Holdinga i Hrvatskog fonda za privatizaciju 

oko dionica Liburnia Riviera Hotela, te kako je Fond Orco grupi poslao 

dopis o jednostranom raskidu ugovora u slučaju Sunčani Hvar. 

Prodaja i marketing: 

Danijela Mirošević, ing. 

Tajništvo i pretplata: 

Suzana Kovačić 

tel. +385 1 6311 800 

fax. +385 1 6311 810 

Grafička urednica: 

Zdenka Milošević, dipl. ing. 

Urednik fotografije: 

Miroslav Miščević 

Sr da čan poz drav do slje de ćeg bro ja, 

AlmaRadoš 

Lektura: 

Deniver Vukelić, prof. 

Tisak: 

Grafika Hrašće 

ISSN 1333-6274 

Autori osobno snose odgovornost za objavljeni 

sadržaj svojih članaka. Staja li šta autora nisu ujedno 

i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. 

Rukopisi, slike i ostala dokumentacija se ne vraćaju. 

Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti 

u druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača. 

4 R&H kolovoz 2010.

18 

kolovoz 2010. 

6 Enogastro vijesti 

8 Gospodarske vijesti 

10 Interview 

10 

10 

Denis Ivošević, novi direktor 

TZ Istarske županije 

13 Slikarstvo 

Capitol Festival predstavlja 

Ivanu Špoljar 

14 Kvaliteta 

16 Analiza 

Menadžeri budućnosti 

Tomas kulturni turizam 

18 Interview 

Anja Mutić, turistički novinar 

i putopisac 

20 Sirevi u Hrvata 

Autohtono u modi 

22 Sir i pivo – ljetna avantura 

24 Varijacije na temu feta sira 

25 Priča o siru Dragec 

26 Trijumf kvalitete i dobrih okusa 

28 Hotel&Manager 

Luksuzni odmor na svjetioniku 

Grebeni 

32 

30 

30 Obiteljski hotel 


32 Restaurant&Chef 

36 Gastro 

38 Vina 

sadržaj 

Restaurant Kreuzwirt, Pössnitzberg 

Istria Gourment & Jazz Festival 

Vinarija Šafran 

40 Topli napici 

Kava - kultura, umjetnost, filozofija 

41 Mokint - oni prepoznaju kvalitetu 

42 Report 

Godišnje nagrade HTZ-a 

44 Iz svijeta 

Atrakcijski posjed Bikal u Mađarskoj 

46 Kulturni turizam 

Šetnja Gornjim gradom 

48 Muzeji Hrvatskog zagorja 

48 

20 

R&H 5

enogastro vijesti 

Vinarija Novigrad 

u novom ruhu 

Vinarija Novigrad opremila je visokokva- 

visokokva- 

visokokva 

litetna vina u novo ruho. Kraljica istar- 

skih vina Malvazija, te nadasve poznato i 

cijenjeno vino Merlot od sada su u novoj 

ekskluzivnoj boci s elegantnom etiketom s 

grbom grada Novigrada i crvenim križem 

Sv. Andrije. Sorte malvazije i merlota uspi- 

jevaju u vinogradima u okolici Novigrada. 

Podsjetimo tradicija Vinarije Novigrad sta- 

ra je više od pola stoljeća, a njen najbolji 

brend je visoka kvaliteta njenih vina. 

Idemo na kavu 

Ukoliko još niste posjetili 

izložbu “Idemo na kavu!” 

Etnografskog muzeja u Zagrebu, 

to još uvijek možete učiniti 

do 17. listopada. Izložba 

priča priču o jednom od najpopularnijih 

napitaka u svijetu 

– kavi, odnosno kako se 

to piće konzumiralo u različitim 

kulturama tijekom povijesti. 

U izložbi možete pronaći odgovore na brojna pitanja - kako se 

kava uzgaja i proizvodi, kada i kako je dospjela u Europu i proširila se 

svijetom, kako je stigla u Hrvatsku i kako se konzumirala tijekom vremena, 

kako su izgledale prve zagrebačke kavane i kako su utjecale na 

društveni i politički život zagrebačkog srednjeg sloja, kad se pojavljuju 

prvi zagrebački kafići... Otkrijte i što znači poziv – idemo na kavu. 

OL ISTRIA je bajka o 

predivnom istarskom ulju 

Nizu prestižnih nagrada koje je u posljednje 

vrijeme osvojilo vrhunsko ulje OL istra, 

pri- 

družile su se i dvije srebrne medalje na nedav 

no održanom International Extra Virgin Olive Oil 

Competition u Los Angelesu. Na ovom prestižnom 

natjecanju ocjenjivala su se 477 ulja od 318 proi 

zvođača, a Ol Istria maslinova ulja, ujedno su i je 

dina ulja iz Hrvatske koja su se našla u ovom oda 

branom društvu. 

Nabrajajući sva dostignuća koje je Ol Istria u za 

dnje vrijeme postigla nikako ne smijemo izostaviti 

i činjenicu da se Ol Istria već neko vrijeme može 

pronaći i u samom srcu Beča u prestižnoj Julius 

Meinl am Graben trgovini. 

Ožujsko Pšenično pivo za 

vrhunsko osvježenje 

Bogatoj pivskoj obitelji omiljene Žuje, u vruće ljetne 

dane pridružio se novi član - Ožujsko Pšenično pivo. 

Pivo bogate i kompaktne pjene spravljen od pšeničnog 

slada, zbog svoje je pitkosti i osvježavajućeg okusa idealno 

pivo za vruće ljetne dane koje će nesumnjivo pridobiti 

brojne poklonike vrhunskog piva. 

Ožujsko pšenično pivo specifične je svjetlije i mutnije 

boje, upravo zbog prirodnog sedimenta pivskog kvasca. 

Uz primjenu klasične tehnologije proizvodnje piva, 

pšenično pivo ostaje nefiltrirano zbog čega zadržava 

prirodnu mutnoću. 

Ovo posebno pivo zaslužuje i poseban tretman kako bi 

užitak u njemu bio potpun. Pivo se toči polako u pivsku 

čašu i to najbolje ohlađeno na temperaturi od četiri 

stupnjeva Celzija. 

Prezentacija vrhunskog espressa 

U Novom Vinodolskom u ugostiteljskom objektu Novi Fortis, 

krajem lipnja tvrtka Mokint d.o.o. iz Rijeke, kao ekskluzivni 

uvoznik i distributer Mokarabia kave za Hrvatsku, održala je 

prezentaciju vrhunskog espressa. Time se ukazalo na važnost 

ispravnog spravljanja espressa i ostalih napitaka od vrhunske 

mješavine Mokarabia kava pržene na tradicionalan način, predvođeni 

jednim od najboljih barista u Hrvatskoj Zoranom Trkuljom. 

On je pred velikim brojem gostiju prezentirao sve čari crnog 

napitka (espresso, capuccino, razni topli i hladni napitci od 

kave i kokteli koji sadrže kavu), koristeći President kavu (sto posto 

arabica) koja sadrži cvjetne i čokoladne arome te niski udio 

kofeina. Osoblje je imalo priliku dodatno usvojiti vještine spravljanja 

napitaka od kave, kako se pravilno održava oprema, koji su 

parametri važni ne bi li se dobio što bolji okus i aroma napitka, i 

sam vizualni dojam kave u šalici koja se poslužuje gostu. Događaj 

je organiziran s ciljem što bolje i kvalitetnije ponude, koju je neophodno 

osigurati s obzirom na sve jaču konkurenciju i osjetljivost 

potrošača, a kad se govori o napitcima od kave, upravo Mokarabia 

kava osigurava kvalitetnu ponudu. Događaj se održao u 

okviru utrke Prvenstva Hrvatske u rallyu. Na gradskoj plaži, upriličena 

je dodjela nagrada za ostvarene rezultate kao i okupljanje 

sudionika i mnogobrojnih posjetitelja čiju je pažnju privukla kako 

sama utrka i sve što se događalo oko nje, tako i aktivnosti tvrtke. 

6 R&H kolovoz 2010.

Feravino predstavilo šampionsku 

graševinu Dika 

Tvrtka Feravino d.o.o. iz Feričanaca 

organiziranim je kušanjem 

u zagrebačkom restoranu 

Balon predstavila šampionsku 

graševinu berbe 2009. Riječ je o 

vinu “Dika”, kojem je na nedavno 

održanom Festivalu graševine dodijeljena 

zlatna medalja u kategoriji 

suhih vina. Istom je vinu tim 

najuglednije svjetske vinske kritičarke, Jancis Robinson, tijekom ocjenjivanja 

na nedavnom predstavljanju u Londonu, dodijelio najviše ocjene koje je ikada 

dobilo neko slavonsko vino. Povodom navedenih uspjeha, Feravino je predstavnicima 

medija, restorana, vinskim stručnjacima i partnerima u restoranu 

Balon predstavilo i novi vizualni identitet šampionskog vina. 

Šampionska graševina kvalitetno je vino s geografskim podrijetlom, suho, 

zelenkasto-žute boje i pune istančane arome te ugodne kiselosti. Zlatna medalja 

za vino “Dika” Feravinu uručena je u Kutjevu, 18. lipnja, u konkurenciji 

148 uzoraka i po kušanju petnaesteročlane komisije. 

Valomet putuje u Italiju 

Četvrtu godinu zaredom vrbnički zadrugari 

svetkovinu Ivanje – dana svoje općine, obilježavaju na 

moru, vadeći s morskog dna Valomet, glasoviti pjenušac koji 

ondje “dozrijeva”. No, ove je godine izvučena tek manja količina 

butelja, dok će ostale – njih oko 1 800, uskoro u Italiju. 

Naime, ugledni Talijan, oduševljen idejom otkupio je 

kompletnu zalihu. 

Tom prigodom predstavljena je i vrijedna monografija “Vrbnička 

žlahtina – plemenitost otoka Krka” autora profesora 

Nikole Miroševića. Knjiga je bogato ilustrirana, te objavljena 

na hrvatskom i engleskom jeziku. 

Novi magazin 

HORECA 

Metro Cash & Carry Hrvatska pokrenuo 

je specijalizirani ugostiteljski 

magazin HORECA, koji obrađuje 

aktualne teme vezane za ugostiteljstvo 

i gastronomiju te predstavlja najnovije 

trendove, proizvode i usluge na hrvatskom 

ugostiteljskom tržištu. HORE- 

CA izlazi tromjesečno u nakladi od 30 

tisuća primjeraka i besplatno se distribuira 

Metroovim kupcima. 

TRIESTESPRESSO EXPO 

Sve tvrtke u industriji kave susret će se u Trstu. Od 

2002. grad Trst postao je međunarodna vitrina espressa, 

zahvaljujući bienalnom specijaliziranom sajmu TriestEspresso 

Expo, koji ove godine doživljava njegovo peto 

izdanje od 28. do 30. listopada u izlagačkom kompleksu 

tršćanskog sajma. Kava je odavno osim trgovine i businessa 

postala dio kulture, a upravo su to tri nositelja ove 

međunarodne manifestacije koju Tršćanski sajam organizira 

u suradnji s Asocijacijom Caffe Trieste. 

Unatoč brojnim pokušajima drugih zemalja da postignu 

ono što Trst u svijetu kave znači, činjenica je da je TriestEsspresso 

Expo kao najveći sajam kave, manifestacija 

koju proizvođači i distributeri ne propuštaju, uključujući 

tvrtke poput Illy Caffé, Petroncini, Cogeco, IPA Porcellane, 

ANCAP, Nuova Simonelli, CMA Astoria, Sandalj, Pecorini, 

Brambati, Brasilia, Elektra... (www.triestespresso.it) 

Lagan mliječni obrok s eko 

žitaricama 

SenSia SNACK novi je 

proizvod iz Dukatove 

linije SenSia funkcionalnih 

proizvoda, namijenjen 

prirodnoj regulaciji 

probave. Riječ je o zdravom 

i laganom mliječnom 

obroku, obogaćenom 

eko mueslijem i probiotičkom kulturom 

Bifidus Naturalis, koja klinički dokazano regulira 

probavu na prirodan način. Hrskavi muesli u poklopcu 

SenSie SNACK pripravljen je od mješavine 

eko žitarica iz organskog uzgoja; zobenih i pšeničnih 

pahuljica, aromatičnih zapečenih badema, hrskave 

riže i kukuruza, kokosa i meda. Upravo je 

zbog toga SenSia SNACK idealna za doručak ili kao 

lagan i zdrav međuobrok, posebno za sve one koji 

vode računa o svome zdravlju.

gospodarske vijesti 

Jaskanski eko maraton 

Proteklih pet godina Atletski klub “Jastreb 99” iz Jastrebarskog organizirao 

je Samoborski planinski eko maraton i trekking koji se bodovao za 

planinski kup Hrvatske. Na temeljima Samoborskog maratona 29. kolovoza 

organizira se Prvi jaskanski eko maraton u Parku prirode Žumberak – Samoborsko 

gorje, izbjegavajući tako urbane dijelove. Dužina maratona iznosi 

42,2 kilometra, a start i cilj utrke su ispred Lovačkog doma na Poljanicama. 

Iznimno teška i zahtjevna utrka prolazi planinarskim stazama i makadamskim 

putovima Samoborskog gorja. Uključen je cijeli planinski masiv koji 

obuhvaća pogled iz Jastrebarskog - Plešivica, Okić i Japetić. Radi popularizacije 

samog natjecanja paralelno će se odvijati još dvije manje utrke – 

Trekking od 15 kilometara i obiteljska utrka od dva kilometra od Lovačkog 

doma do Gajevog kamena i natrag po hrptu do Lovačkog doma. 

Svjetska prijestolnica podvodnog 

ribolova 

Odlukom CMAS-a, međunarodne federacije za podvodne aktivnosti, domaćinstvo 

Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu ove godine dodijeljeno 

je Hrvatskoj odnosno zajedničkoj kandidaturi dvaju klubova s otoka Lošinja, 

Sportsko-ribolovnog društva “Udica” iz Malog Lošinja i Sportskog društva 

“Škarpina” iz Nerezina. Prvenstvo će se održati u prvoj polovini rujna 

2010., a lovit će se u nekoj od za to predviđenih zona oko otoka Lošinja. 

Mali Lošinj je 1957. bio domaćin Europskog prvenstva, koje je naknadno priznato 

i kao Svjetsko, a od 1960. traje tradicija održavanja novogodišnjih kupova 

u podvodnom ribolovu. Od 1960. do danas, s izuzetkom 1965., redovito 

se priređuje Kup gradova. Kup nacija redovito se organizirao od 1965. 

do 1997., s iznimkom prve dvije ratne godine te potom od 2001. od 2006., 

s tim da je 2001. i 2004. pobjednik dobivan na temelju plasmana u Kupu 

gradova. Osim toga, Kup nacija bio je u mnogo slučajeva jedna od “etapa” 

u ciklusu Europskog 

odnosno Euroafričkog 

kupa. Na Lošinju su 

organizirana i brojna 

regionalna i državna 

prvenstva, kao i susreti 

veterana podvodnog 

ribolova. Lošinj je 

svojedobno proz van 

“svjetskom prijestolnicom 

podvodnog ribolova”. 

Zoran Katić najmenadžer 

Odlukom međunarodnog žirija, u konkurenciji od 

2.230 menadžera Zoran Katić proglašen najmenadžerom 

godine jugoistočne i srednje Europe u kategoriji 

malih i srednjih poduzeća u djelatnosti turizma. Direktoru 

i suvlasniku obiteljskog hotela Vicko u Starigradu 

Paklenici nagrada je uručena početkom srpnja 

u Sarajevu. Nagrada podrazumijeva najviše priznanje 

Neovisne agencije, Europske udruge menadžera i časopisa 

Euromanager za iznimnu dugogodišnju ugostiteljsku 

i turističku tradiciju te kontinuirano uspješno 

poslovanje kompanije Hotel Vicko Commerce. U sklopu 

cjelodnevnog događanja izbora za najmenadžera BiH, 

jugoistočne i srednje Europe, održana je i međunarodna 

poslovna konferencija na temu “Održivi regionalni 

razvoj i suradnja”. Na konferenciji je prisustvovalo stotinjak 

menadžera iz 20 zemalja, a dogovoreno je niz bilateralnih 

suradnji tvrtki u regiji. Zoran Katić izlagao je o 

iskustvima vođenja malih obiteljskih hotela i naglasio da 

rezultati dolaze uz obitelj, stručno vodstvo, dobro educirano 

osoblje. Ključ uspjeha u obiteljskom hotelijerstvu je 

timski rad, uključivanje resursa lokalnog karaktera u ponudu 

(domaća hrana, 

kulturna baština, prirodne 

ljepote) te novi 

programi aktivnog 

odmora (wi netou, rafting, 

spe leoavantura). 

Profesionalni pristup 

poslu uz zadovoljstvo 

osoblja jamstvo su 

zadovoljnih gostiju. 

Zoran Katić je zaključio 

svoje izlaganje 

sa sloganom “obitelj, 

timski rad i zadovoljstvo 

formula su za 

uspjeh” te sve prisutne 

pozvao da posjete 

Hrvatsku. 

Obiteljski mali hoteli 

budućnost hrvatskog turizma 

Oko 240 malih obiteljskih hotela,” 16 tisuća kreveta, 

3 800 zaposlenih koji rade 200 dana godišnje, brojke su 

koje dovoljno govore o turističkom potencijalu i smjeru 

u kojem se treba razvijati hrvatski turizam – rečeno je u 

Splitu krajem srpnja na predstavljanju projekta ADRIAN 

2010. Riječ je o izboru najboljeg malog i obiteljskog hotela 

koji se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma. 

Upravo ovaj segment čini 15 posto kapaciteta u hotelskom 

smještaju, što smo na vrijeme prepoznali i odlučili 

poduprijeti, rekao je ministar turizma Damir Bajs dodavši 

da su u njihov razvoj dosad uložene 2 milijarde kuna kredita 

i 300 milijuna kuna poticaja. Na susretu je istaknuto 

i kako budućnost naše 

zemlje nije u betoniranju 

obale i podjeli ključeva 

apartmana, već u isticanju 

kvalitete i posebnosti 

pred konkurencijom, u 

čemu važnu ulogu igraju 

i mali obiteljski hoteli. 

8 R&H 

kolovoz 2009.

VISit - NO BULLSHIT HOLIDAYS 

Agencije VISIT koja želi otkriti ljepote Visa, naglasak stavlja 

na specijalizirani 

turizam i privlačenje 

ciljane klijentele. Bilo 

da ste u srcu aktivist, 

vizionar ili samo cijenite 

dobru hranu, 

uz VISIT-ovu ponudu 

iskusit ćete čaroliju 

udaljenu samo sat i 

deset minuta redovnom 

linijom od Splita. 

Ponuda agencije 

i izleti koje nudi, logički su se nametnuli iz same povijesti 

otoka, njegovih prirodnih ljepota i postojeće gastro ponude. 

Pored tzv. military izleta, u ponudi su caving tour, discovery 

tour, trekking, posjet vinskim cestama, podrumima i gastronomiji, 

izvorni Vis, kajaking, ronjenje, biciklizam, penjanje, 

paragliding, team building programi i egzotična vjenčanja. 

Military i caving izleti dio su tzv. “special interest” turizma, 

a za konzumaciju takvih specijaliziranih sadržaja nisu bitne 

temperatura i doba godine što će Vis učiniti atraktivnim i van 

top sezone. 

Podsjetimo, osim što se na Visu dobro jede, krasi ga i netaknuta 

priroda koja je gotovo 50 godina bila u izolaciji. Naime, 

umjesto da prezentira svoju neprocjenjivu baštinu, u bivšoj 

Jugoslaviji otok od strateške važnosti pretvorio se u veliku 

izoliranu vojarnu za skladištenje vojnih tajni. 

Kampovi su hoteli na otvorenom 

Ministar turizma Damir 

Bajs sredinom 

srp nja sastao se s predstavnicima 

Kamping 

ud ruženja Hrvatske i 

kamping tvrtki u Turističkom 

naselju “Zaton“ 

kod Zadra. Razgovaralo 

se o kampingu kao posebnom 

obliku turističke 

ponude za sezonu 2010. 

Nakon obilaska višestruko 

nagrađivanog kampa “Zaton“, ministar je naglasio kako 

su upravo kampovi bili prošlogodišnji pobjednici turističke 

sezone s pet posto više dolazaka i tri posto više noćenja u 

odnosu na godinu prije, ali ove godine pred njima je novi 

izazov - trebaju se ponovo dokazati. Najnoviji podaci govore 

da se naši kampovi trenutačno nalaze u blagom minusu, 

ali dobre najave srpnja i kolovoza (kad se ostvaruje 

80 posto kamping prometa), trebale bi poništiti taj minus. 

Moramo se usporediti s drugim kamping destinacijama, gdje 

je Nizozemska bilježi minus u noćenjima od deset do 15 posto, 

Italija, Španjolska i Francuska 20 posto, dok hrvatski 

kampovi trenutačno bilježe pad u noćenjima od 3,7 posto, 

pa se s tim rezultatom može jedino usporediti sjever Italije. 

Direktor ureda KUH-a Adriano Palman potvrdio je kako dolasci 

s glavnih kamping emitivnih tržišta kasne (Njemačka, 

Slovenija, Nizozemska, Italija i Austrija), ali je booking u porastu. 

Naglasio je također kako se treba mijenjati stav prema 

kamping turizmu koji je zapravo poseban lifestyle, jer riječ je 

o gostima koji uživaju u prirodi, vole mijenjati lokacije. Kamping 

turizam je poput hotela na otvorenom, u tome uživaju 

gosti koji izdvajaju dosta novaca, rekao je Palman, pohvalivši 

i dobru suradnju s Ministarstvom turizma. 

kolovoz 2009.

interview 

N akon odlaska Tomislava 

Popovića na 

mjesto predsjednika 

Uprave turističke agencije 

Atlas, imenovanje Denisa 

Ivoševića, na mjesto direktora Turističke 

zajednice Istarske županije, čini se sasvim 

logičnim slijedom, osobito onima kojima je 

poznat njegov dosadašnji rad na mjestu pročelnika 

Upravnog odjela za turizam Istarske 

županije. Još prije nekoliko godina, Denis je 

kazao kako su ambicije Istre fokusirane isključivo 

na kvalitetu proizvoda i usluga, koje 

su u stanju gostima pružiti jedinstveni doživljaj, 

nezaboravna iskustva te pozitivne i tople 

emocije. Čini se da je Istra u tome i uspjela 

te tako postala prva lifestyle destinacija Hrvatske, 

a upravo tome odnedavna teži ostatak 

zemlje i službena turistička politika. 

Denis Ivošević, novi direktor TZ Istarske županije 

Prva 

lifestyle destinacija Hrvatske 

R&H: Istra je veliki naglasak u turističkoj 

ponudi stavila na enogastro cluster. 

Ivošević: Primjer Istre kroz mrežu uspješnih 

razvojnih turističkih gourmet projekata, 

odnosno proizvoda govori da je danas možemo 

prepoznati kao priču uspješnicu o place 

brendingu. U tom segmentu je Istra prepoznatljiva, 

izgradila je svoj imidž, ciljno 

se pozicionirala te je u relativnom kratkom 

roku dostigla konkurenciju. Govorim o središnjem 

dijelu Istre čije je repozicioniranje 

danas najočitije i o čemu se često piše u poznatim 

svjetskim lifestyle revijama. Osnovna 

ideja navedenog gourmet pozicioniranja 

iz turističke perspektive je bila da se unaprijedi 

kvaliteta proizvodnje svih autohtonih 

proizvoda, da se uaprijedi tehnika njihovog 

prezentiranja, da se nakon toga pokrene 

i ugradi turistička dimenzija i na taj način 

kreira priča o našem identitetu. Dakle ništa 

nismo novo izmislili. U najkraćim crtama to 

bi značilo - odraditi brending istarskog gourmet 

pozicioniranja na najbolji mogući način, 

i početi upravljati tom reputacijom. 

R&H: No, za to su potrebni određeni preduvjeti. 

Ivošević: Da bi se kreirala cijela priča, potrebno 

je imati sasvim konkretne proizvode 

koji su u stanju komunicirati sadržaj, funkcionalnost, 

kvalitetu te iznad svega spoznajnu, 

opipljivu i emotivnu stranu priče. Pored 

iskrenosti same komunikacijske strategije, 

koncept brendinga smo iskoristili kako bismo 

zaštitili naše “male ekonomije” i spasili 

male, ograničene ali iznimno kvalitetne 

lokalne proizvode. Ispada apsurdno, ali 

izgleda da smo koristili sustav odnosno proces 

brendinga koji je u svijetu stvoren da bi 

10 R&H kolovoz 2010.

poticao velike ekonomije i masovnu proizvodnju, 

a kod nas je ispalo upravo obrnuto 

da bi se zaštitili od te iste velike, masovne 

proizvodnje. Koncept brendinga nam je u 

tome pomogao jer smo pored funkcionalne 

vrijednosti ugradili niz dodanih “brendiranih” 

vrijednosti koje krajnji kupac prepoznaje 

u važnim atributima poput autohtonosti, 

jedinstvenosti, neponovljivosti, tradicije, 

koncepta, ideje, dizajna, reputacije, personalizacije, 

intelektualnog vlasništva... 

Danas su ti navedeni “brendirani” proizvodi 

ili usluge postali dio tkiva, koji ostaju utkani 

i nakon medijske eksploatacije, postaju 

dio načina življenja u najširem smislu riječi, 

postaju folklor. 

Prva faza razvoja je uspješno realizirana, 

no posla oko brendinga, odnosno upravljanja 

reputacijom istarskog gourmet pozicioniranja 

ima još jako puno. Naše su ambicije 

da Istra i u narednim godinama ostane 

relevantna regija po pitanju kvalitetnog gourmet 

pozicioniranja u svijetu, stoga se od 

svih nas očekuje da nastavimo permanentno 

provoditi aktivnosti koje će dugoročno potkrijepiti 

taj naš status, jasno svatko u svom 

djelokrugu. 

Zahvaljujući 

kvalitetnim 

proiZvodima i 

uslugama, koje su 

u stanju gostima 

pružiti jedinstveni 

doživljaj, neZaboravna 

iskustva te poZitivne 

i tople emocije, čini 

se da je istra postala 

prva naša lifestyle 

destinacija, a upravo 

tome odnedavna teži 

ostatak hrvatske i 

službena turistička 

politika 

Razgovarala: Alma Radoš 

kolovoz 2010. 

O Master planu i hotelima 

R&H: Je li sadašnji Master plan razvoja 

turizma Istre, koji se bliži kraju, ispunio 

očekivanja? 

Ivošević: Iako je prilikom prvih projekcija 

izrade Master plana, među turističkim profesionalcima 

koji nisu izravno bili uključeni 

u projekt, bilo puno skepse oko ukupnog 

financijskog volumena u iznosu od 2,9 milijarde 

eura za realizaciju cjelokupnog projekta 

- prva dva trogodišnja razdoblja su to 

rezultatima na najbolji mogući način demantirala. 

Time je potvrđeno koliko je važna činjenica 

da za proces planiranja, kreiranja 

i na kraju same implementacije projekata 

nužna zajednička suradnja i konsenzus glavnih 

aktera oko ključnih pitanja za razvoj turizma 

u bilo kojoj turističkoj destinaciji. Prije 

svega destinacija da bi bila uspješna i prepoznatljiva 

mora imati izgrađen sustav dijaloga 

privatnog i javnog sektora. Starogradske 

jezgre, ma koliko lijepe bile, bez 

smještajne ponude ne mogu predstavljati 

destinaciju u pravom smislu te riječi, kao ni 

sama smještajna ponuda bez gradića, infrastrukture 

i cijelog sustava doživljaja. U Istri 

navedeni sustav dobro funkcionira, svi zna- 

čajni odnosno strateški projekti doneseni 

su zajedničkim konsenzusom i dogovorom. 

Ta činjenica nam govori da je razina svijesti 

važnosti turizma kod načelnika, gradonačelnika 

i župana s jedne strane i predstavnika 

privatnog sektora s druge, na visokoj razini. 

R&H: Što se postiglo takvim dokumentom 

u marketinškom smislu? 

Ivošević: Radi se o intenzivnom procesu 

repozicioniranja i restrukturiranja destinacije 

čime smo željeli uhvatiti priključak sa modernim 

trendovima u turizmu, približiti se 

u kvalitativnom smislu nama konkurentnim 

destinacijama te organizirano postaviti novu 

sliku o destinaciji Istre u svijesti potrošača. 

Držim da smo u tom procesu uspjeli izmijeniti 

generalno sliku percepcije destinacije 

Istre, da smo na dobrom putu, da nam je 

prolazno vrijeme korektno, ali isto tako da 

tu ima još jako mnogo posla gotovo u svim 

segmentima koji su ključni u procesu repozicioniranja 

destinacije. 

R&H: Na koji način je kriza utjecala na 

realizaciju Master plana? 

Ivošević: Temeljem razrađene detaljne 

analize implementacije zadataka iz Master 

plana koji je predvidio realizaciju oko 

R&H 11

interview 

2.400 projektnih zadataka u devetogodišnjem 

razdoblju, razvidno je da su investicije 

konstantno rasle sve do prošle 2009. kada 

je proces implementacije po prvi puta doživio 

osjetni pad u realizaciji kako najavljenih 

investicija tako i najavljenih razvojnih projekata. 

Turizam je iznimno osjetljiva gospodarska 

grana te je usko povezana ne samo s 

utjecajem međunarodnih gospodarskih trendova 

već i nacionalnim kretanjima, stoga je 

izvjesno da će se smanjeni obujam investicija 

tek odraziti u narednim godinama. Stoga 

je jasno da ćemo učinke globalne krize i 

mi u Hrvatskoj osjetiti u narednim godinama 

kao rezultat recesije i gospodarske krize 

kako u bankarstvu tako i u realnom sektoru. 

Iako je postotak realizacije investicija za 

prva dva trogodišnja razdoblja (od 2004. do 

2006. te od 2007. do 2009.) iznimno pozitivan 

i iznosi visokih 97,6 posto, takav trend 

se neće moći održati i u posljednjem trogodišnjem 

razdoblju (od 2010. do 2012.). Stoga 

se ozbiljno razmatra mogućnost izrade 

revitalizacije postojećeg Master plana koja 

bi trebala uzeti u obzir novonastalu situaciju 

te prilagoditi postojeću dinamiku razvoja 

ili krenuti u izradu sasvim novog strateškog 

dokumenta. On bi trebao uvažiti dosad učinjeno 

u ova dva trogodišnja razdoblja, ugraditi 

potencijalno razdoblje krize koje se očekuje 

u turističkom gospodarstvu te odrediti, 

odnosno preoblikovati novi smjer razvoja, 

kako bi se u što je moguće većoj mjeri neutralizirao 

aktualan negativan trend. Do kraja 

godine bi se trebao detaljno identificirati 

novi projektni zadatak bez obzira hoće li 

se ići u revitalizaciju postojećeg ili u izradu 

sasvim novog plana za naredno devetogodišnje 

razdoblje (od 2011. do 2020). Osobno 

držim da bi bilo bolje krenuti s cjelovitim, 

novim strateškim dokumentom koji će 

imati realan potencijal jednog novog pogleda 

u budućnost i u kojem će informacijske 

tehnologije dominantno utjecati na globalnu 

turističku industriju. To ujedno može predstavljati 

i veliku šansu tzv. malih ekonomija 

poput naše. Stoga ukoliko se kvalitetno pripremimo 

i tehnološki opremimo, vjerujem 

da će Istra imati snage i potencijala za novi, 

dodatni iskorak u kvalitativnom smislu i pokretanje 

novog razvojnog ciklusa. 

R&H: Istra je napravila veliki iskorak po 

pitanju kvalitete hotelskog smještaja? 

Ivošević: Istra danas raspolaže s 255 tisuća 

smještajnih jedinica od čega 30 tisuća 

postelja u hotelima što predstavlja svega 

11 posto od ukupnog udjela. To je nasljeđe 

razdoblja kada je Istra na tržištu bila pozicionirana 

kao destinacija masovnog turizma u 

kojemu je segment kampinga bio privilegiran, 

tako da i danas kamping predstavlja 45 

posto od ukupnog udjela. 

Definiciju masovnog turizma smo počeli 

na konkretnoj razini napuštati 1993. Uslijedio 

je niz razvojnih projekata selektivnog 

karaktera, razvojni ciklus investicija, pa Master 

plan razvoja turizma Istre, tako da je 

danas naša startna pozicija sasvim izmijenjena. 

Iako još u ukupnom omjeru postotak 

hotelskih postelja nije dovoljan, značajna je 

njegova struktura, jer ne smijemo zaboraviti 

da ne tako davne 2002., Istra nije imala niti 

jedan hotel s četiri zvjezdice. 

U proteklom razdoblju (od 2002.) proces 

Vrsta smještajnih kapaciteta Broj stalnih postelja Udio 

hoteli 26.900 10,6% 

kampovi 113.000 44,5% 

turistička naselja i apartmani 32.500 12,8% 

privatni smještaj 60.000 23,6% 

marine 15.600 6,1% 

ostalo 6.000 2,4% 

ukupno 254.000 100,0% 

Istra danas raspolaže sa 255 tisuća smještajnih jedinica od čega 30 tisuća postelja u hotelima 

Denis Ivošević, novi direktor TZ Istarske županije 

Istra je prepoznatljiva, izgradila je svoj imidž, ciljno se 

pozicionirala te je u relativnom kratkom roku dostigla 

konkurenciju 

restrukturiranja i repozicioniranja hotela u 

Istri odvijao se ubrzanom dinamikom. Postignut 

je veliki iskorak u podizanju kvalitete 

hotela u smislu kategorizacije ali i servisa i 

usluge - u potpunosti su nestali hoteli s jednom 

zvjezdicom (na početku razdoblja bilo 

ih je osam), dok je broj hotela s dvije zvjezdice 

sveden na simboličan omjer (na početku 

razdoblja bilo ih je 66, a danas samo deset). 

Također vidljivo je veliko povećanje 

hotela s tri zvjezdice te najznačajnije povećanje 

hotela s četiri zvjezdice (na početku 

nije ni bilo, a danas ih imamo 22). Osim 

toga realizirana je izgradnja prvih hotela s 

pet zvjezdica - danas ih imamo tri. Navedeni 

proces je jasno iziskivao nove standarde 

kvalitete po međunarodnim kriterijima tako 

da su svi obnovljeni i restrukturirani hoteli 

u novom izdanju smanjili kapacitet na račun 

podizanja kvalitete. Osim toga paralelno 

se razvijala i ponuda malih obiteljskih hotela 

koji su odigrali veliku ulogu u našem repozicioniranju, 

poglavito u spoju s našim razvojnim 

projektima selektivnog karaktera u 

unutrašnjosti Istre, ali i u priobalnim mjestima. 

Naravno govorimo o vrlo malim brojkama 

u apsolutnom iznosu, ali su one značajne 

u segmentu uključivanja i jačanja malih i 

srednjih poduzetnika, u segmentu kreiranja 

doživljaja, konkurentnosti destinacije i podrške 

našim razvojnim projektima. 


Špoljar 

S like Ivane Špoljar svojevrstan 

su spoj slikarstva 

i grafičkog crteža. 

Motivi su uzeti iz 

prirode najčešće su to motivi 

cvjetova. Analizirajući slike, nema boje 

koja bi se pojavila u svim radovima, a karakteriziraju 

ih namazi boje koji se mijenjaju iz 

gustih struktura u lazurne, te je na njih dodana 

crna gusta linija koja ocrtava određeni 

oblik motiva. 

Ivana Špoljar rođena je 3. 

lipnja 1985. u Bistri kraj 

Zaprešića. Srednjoškolsko 

obrazovanje stekla je u 

Školi primijenjene umjetnosti 

i dizajna u Zagrebu, 

smjer grafički dizajner. 

Školovanje je nastavila na 

Akademiji likovnih umjetnosti 

u Zagrebu, nastavnički 

odsjek. Diplomirala 

je 2010. u slikarskoj klasi 

profesora Damira Sokića. 

Sudjelovala je na skupnim izložbama Akademije, 

humanitarnim izložbama, likovnoj koloniji 

te zavičajnim izložbama. 

Ivana 

kolovoz 2010. 

Kontakt i prodaja: 

Capitol Festival d.o.o. 

Zagreb 10 000, Šubićeva 69 

Tel.: 01/4637-191, Fax: 01/4637-174 

Mob: 091/ 6191 620, 091/ 5595 389 

e-mail:capitol@zg.htnet.hr 

www.capitolfestival.hr 

Capitol Festival slikartstvo 

R&H 13

kvaliteta 

U uvjetima otvorenosti 

svjetskog tržišta i velike 

konkurencije, konkurentnost 

i profitabilnost 

hotela znatno će ovisiti 

o znanju i sposobnosti hotelskih menadžera 

budućnosti. Oni će trebati posjedovati nove 

vještine i nova znanja. 

Općenito, marketing menadžeri budućnosti 

će trebati budno pratiti i slijediti promjene 

ponašanja kupaca, nove tehnologije 

i nove medijske mogućnosti, stalno osmišljavati 

nove poslovne poteze, nove proizvode 

i usluge. 

Hotelski menadžeri također će stalno učiti 

i prilagođavati se promjenama na turističkom 

tržištu. Proces odlučivanja će biti znatno složeniji, 

jer će i poslovni zadaci i informacijski 

sustavi biti sve složeniji. U proces odlučivanja 

biti će uključeno više menadžera različitih 

struka, raznih znanja i vještina. Konkurentske 

prednosti na tržištu će imati oni koji će brzo 

prihvaćati i koristiti nova znanja i tehnologi- 

Trendovi i izazovi, 1. dio 

enadžeri 

budućnosti 

Menadžeri će biti MaksiMalno uključeni u tržišni 

rat i borbu za kupce. Yield MenadžMent ili 

upravljanje dobitkoM i ostvareni profit će ovisiti 

o rezultatiMa na tržištu, odnosno o ostvarenoj 

prodajnoj cijeni i racionaliziranju poslovanja 

hotela. na tržištu će ostati najsposobniji - to je 

prirodni zakon selekcije koji važi za ljude i za 

tvrtke Piše: Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac, profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i 

ugostiteljstvu u Opatiji Koautor: Ana Marija Vrtodušić 

je. U vrlo dinamičnom i kompleksnom okruženju 

upravljačka znanja i vještine će se stalno 

proširivati. 

Hotelski menadžeri će morati imati sposobnost 

predviđanja budućnosti i kreiranja 

strategija koje će osigurati kontinuirano povećanje 

vrijednosti hotela i profita, ali uz poštivanje 

etike i načela ekologije. 

Menadžeri će biti maksimalno uključeni 

u tržišni rat i borbu za kupce. Yield menadžment 

ili upravljanje dobitkom i ostvareni 

profit će ovisiti o rezultatima na tržištu, odnosno 

o ostvarenoj prodajnoj cijeni i racionaliziranju 

poslovanja hotela, što je zadatak 

specijalista za “ubijanje troškova”, tzv. “killer 

costs”. Na tržištu će ostati najsposobniji - to 

je prirodni zakon selekcije koji važi za ljude i 

za tvrtke. 

Upravljanje ljudskim kapitalom imat će 

nove dimenzije, koje će diktirati nove tehnologije 

rada u hotelu i nove informacijsko-komunikacijske 

tehnike. Roboti će zamijeniti mnoge 

operativne i teške poslove u hotelu (čišćenje, 

održavanje, nošenje...), a administrativni poslovi 

će se vršiti putem elektroničkih uređaja. 

Osoblje hotela će biti oslobođeno mnogih 

operativnih poslova i moći će se više posvetiti 

vršenju osobnih usluga gostima. Ljudski 

kontakt osoblje-gosti bit će temeljni element 

kvaliteti hotelskih usluga, njegova prepoznatljivost 

koja će garantirati tržišni i financijski 

uspjeh (konkurentnost i profitabilnost). 

Hotelska industrija će zbog mogućnosti zapošljavanja, 

interdisciplinarnosti i zanimljivosti 

privlačiti sve veći broj stalno zaposlenih kadrova 

(umjesto današnjeg stanja privremenog 

zapošljavanja), dobro plaćenih i stimuliranih 

da obave samo jedan zajednički zadatak - zadovoljiti 

svakog turista-gosta. Kvaliteta menadžmenta 

i osoblja hotela određuje i određivat će 

i kvalitetu hotela i njegovu razinu ukupne kvalitete 

(kategoriju hotela). Svi su ljudi isti, a opet 

različiti, i hoteli su isti, a opet različiti! 

Makroorganizacija hotelske industrije budućnosti 

- na tržištu će dominirati internacionalne 

hotelske kompanije, ali će mali neovi- 


sni hoteli zadržati i čak povećati svoje učešće 

u svjetskoj hotelskoj obitelji. 

Mikroorganizacija hotela - rad će se temeljiti 

na timskom radu interdisciplinarnih eksperata: 

nutricionista, ekonomista, sociologa, psihologa, 

tehnologa, informatičara, edukatora, zabavljača, 

kineziologa, liječnika, dizajnera, arhitekta i 

mnogo drugih novih profila stručnjaka. 

Što se tiče upravljanja ljudskim kapitalom, 

zaposlenici će postati najvažnija imovina hotela, 

učenje i treninzi bit će obvezni i stalni, 

pružat će im se pomoć kod čuvanja djece i 

starijih osoba, ugovori o radu bit će fleksibilni, 

smanjit će se broj zaposlenika po sobi uvođenjem 

automatizacije rutinskih poslova, povećat 

će se učešće zaposlenika u dionicama i 

profitu i donošenju odluka, radit će se isključivo 

timski, stimulirat će se nagrađivanje rada 

i mogućnost napredovanja. 

Što se tiče budućnosti hotelske i turističke 

industrije, postojat će dva suprotna trenda: 

jeftini hoteli - van gradova i luksuzni hoteli 

u odmorišnim centrima (koji ispunjavaju 

svaku želju gostiju); porast broja tematskih ili 

namjenskih hotela i tematskih restorana (potrošač 

bira i nadgleda pripremu jela i odabire 

vrstu zabave), hoteli će se graditi na 

Marsu, Mjesecu i svemirskim stanicama, 

svjetski centar za rezervacije, 

principe održivog turizma 

prihvatit će sve turističke 

tvrtke i svi turisti, uni- 

ficirat će se putovnice i carinske formalnosti, 

turističke agencije će nestajati i pretvorit će se 

u turističke savjetnike, neki poslovi (računovodstvo, 

osiguranje, inženjering...) će se izdvojiti 

iz hotela u neovisne tvrtke (hoteli će smanjiti 

troškove i povećati proizvodnju), nabava 

će se vršiti izravnim elektroničkim spajanjem 

s dobavljačima, prijava, odjava i narudžbe u 

hotelu vršit će se elektronički, individualne 

rezervacije vršit će se putem svjetskih centara 

za rezervaciju, informacijski hotelski sustav 

sadržavat će sve potrebne informacije o 

gostima i njihovim željama i potrebama, ankete 

o zadovoljstvu gostiju bit će pojednostavljene, 

roboti će vršiti poslove održavanja 

i rutinske pripreme hrane, 

šifrirana vrata i sefovi povećat 

će sigurnost gostiju od krađe, 

ponašanje i kretanje 

osoblja hotela 

bit će strogo 

kontrolirano. 

Navedena predviđanja potvrđuju da će u 

centru hotelskog poslovanja i ponašanja 

biti gost, njegove želje i potrebe, da 

će se troškovi smanjivati, a proizvodnja 

i profit rasti, rad će 

se humanizirati, a hotelsko 

osoblje više cijeniti 

i bolje nagrađivati. 

kolovoz 2010. R&H 15

kultura 

More, sunce i 

analiza 

S rpanj je donio rekordno 

visoke temperature, 

rekordnu potrošnju 

električne energije u jednom 

danu, rekordan broj turista 

u jednom vikendu. Za očekivati je kako 

će donijeti i dobre ili čak jako dobre financijske 

rezultate kako izvoza turističkih usluga 

tako i prikupljenog PDV-a te prometa u trgovini 

na malo. Sva ta očekivanja i nadanja utjecat 

će na stopu realnog rasta bruto domaćeg proizvoda, 

koji je, kako je poznato zabilježio minus 

od 2,5 posto u prvom tromjesečju 2010. 

Prema većini hrvatskih makroekonomista 

opravak gospodarstva očekuje se tek u trećem 

tromjesečju i drugoj polovici godine. U turbulentnim 

vremenima svjetske i europske recesije 

nije jednostavno izboriti se za dobre turističke 

rezultate. Čimbenik čistog mora i sunca 

nije više dostatan, jer se i trendovi turističke 

potražnje mijenjaju mnogo brže nego ranijih 

godina. Osim mora i sunca za hrvatski turizam 

svakako je važan i element sigurnosti, za razliku 

od mnogih turističkih meka, gdje se ne zna 

kada će odjeknuti bomba. Kako se mijenjaju 

trendovi turističke potražnje tako bi se treba- 

Kulturni turizam 

Tko posjećuje kulturne sadržaje? 

• Prosječna dnevna potrošnja turista na jednodnevnom putovanju, koji posjećuju kulturne sadržaje je 28 € 

• Prosječna dnevna potrošnja turista na višednevnom putovanju, koji posjećuju kulturne sadržaje je 45 € 

• Među turistima prevladavaju strani turisti (62 posto) 

• Prevladavaju turisti srednje dobne skupine (47 posto) 

• Prevladavaju visokoobrazovani turisti (38 posto) 

• Više od polovice njih više je nego zadovoljno ponudom kulturnih sadržaja u Hrvatskoj 

li mijenjati i trendovi turističke ponude. Jedan 

od novijih trendova turističke potražnje odnosi 

se na kulturni turizam. 

Što u tom pogledu nudi Hrvatska? Hrvatski 

institut za turizam upravo je objavio rezultate 

istraživanja Tomas kulturni turizam, u sklopu 

naširoko poznate i u stručnim krugovima cijenjene 

edicije o stavovima i potrošnji turista. 

Tomas kulturni turizamobilježja 

istraživanja 

U sklopu istraživanja Tomas o stavovima i 

potrošnji turista, koje Institut za turizam provodi 

već godinama, obavljeno je i istraživanje 

Tomas kulturni turizam. Može se reći kako je 

to prvo sveobuhvatno istraživanje o stavovima 

i potrošnji posjetitelja kulturnih atrakcija 

i događaja u Hrvatskoj. Dakle, osnovna je svrha 

ovog istraživanja dobiti podatke o obilježjima 

turističke potražnje i potrošnje vezano uz 

segment kulture kao turističke ponude. Analiza 

dobivenih rezultata služit će kao podloga 

za donošenje kvalitetnih odluka vezanih za 

razvoj kulturno-turističkih proizvoda i njihovu 

promociju. Istraživanje je provedeno metodom 

osobnog intervjua, putem strukturira- 

nog upitnika tiskanog na 11 jezika, prilikom 

napuštanja kulturne atrakcije ili događaja. 

Obavljeno je na 37 kulturnih atrakcija (16 

kulturno povijesnih znamenitosti, devet muzeja 

i galerija te 12 kulturnih događaja) tijekom 

tri ljetna mjeseca 2008. 

Profil kulturnih turista 

Galerije i muzeje posjećuju turisti nešto stariji 

od prosjeka, dok kulturna događanja posjećuju 

češće mlađi posjetitelji. U globalu prevladavaju 

posjetitelji srednje dobi (47 posto), a 

prosječna starost posjetitelja je 39 godina. Ovi 

su turisti visoko obrazovani s najmanje završenim 

fakultetom (38 posto), odnosno njih 60 

posto ima završeno više ili visoko obrazovanje 

i vrlo visoka primanja, mnogo veća od prosjeka. 

Njih čak 55 posto izjasnilo se kako su im 

mjesečna primanja veća od tisuću pa sve do tri 

tisuće eura. Veći dio posjetitelja kulturnih događanja 

su stranci (62 posto) i to iz Italije (15 

posto), Njemačke (14 posto), Francuske (devet 

posto) te Velike Britanije (devet posto). 

Domaći posjetitelji uglavnom dolaze iz matične 

ili okolnih županija. Istraživanje je pokazalo 

da njih 43 posto noće u mjestu gdje se 


Jedan od noviJih trendova turističke potražnJe odnosi se na 

kulturni turizam. miJenJanJem trendova turističke potražnJe 

trebali bi se miJenJati i trendovi turističke ponude 

Piše: Vera Roknić (izneseni stavovi autora ne odražavaju mišljenja ustanove u kojoj autor radi) 

Graf 1. Struktura dnevne potrošnje na jednodnevnom putovanju 

Izvor TOMAS Kulturni turizam 2008., Institut za turizam, obrada autora 

održava događanje. Kad je riječ o stranim turistima, 

posjetiteljima kulturnih događanja, veći 

dio njih je prvi put posjetilo Hrvatsku, dok turisti 

koji češće dolaze, u manjem postotku su i 

posjetitelji kulturnih događanja. To svakako govori 

u prilog razmišljanju kako ponuda kulturnih 

proizvoda mora biti raznolikija i osmišljenija 

u mjestima kojima se strani turisti vraćaju. 

Stavovi o posjećenoj kulturnoj 

atrakciji 

Istraživanje je otkrilo glavne motive posjete 

kulturnim sadržajima u Hrvatskoj - želja za 

učenjem (26 posto) u kombinaciji s reputacijom 

atrakcije/događaja (18 posto), slijedi znatiželja 

(18 posto) te želja za druženjem (17 

posto). Pokazalo se kako su posjetitelji muzeja 

i galerija motivirani učenjem o kulturi, povijesti 

i baštini više od prosjeka, dok su posjetitelji 

događanja najviše motivirani željom za 

dodatnim druženjima. Većina turista više do 

godinu dana unaprijed zna za kulturni događaj/mjesto 

koje planira posjetiti, a o njima su 

čuli najviše od prijatelja ili rođaka koji su ranije 

bili ili su se informirali putem interneta, 

televizije, novina, brošura... 

kolovoz 2010. 

kultura i zabava 12,5% ostalo 4,1% 

kupnja 39,9% 

hrana i piće 43,5% 

50 i više godina 23 % do 29 godina 30 % 

Graf 3. Profil posjetitelja - dob 

od 30 do 49 godina 47 % 

kupnja 18,0% 

kultura 7,3% 

Gotovo polovica njih izjasnila se kako su 

zadovoljni posjećenim i više od očekivanja. 

Posebno su zadovoljni kvalitetom postave/ 

programa, mogućnošću da nauče nešto novo, 

profesionalnošću osoblja... Među zamjerkama 

navode lošu signalizaciju na cestama, dostupnost 

informacija pri polasku na put. 

Stavovi o hrvatskoj kulturnoturističkoj 

ponudi 

Više od polovice posjetitelja izjasnilo se 

kako se kod njih povećao interes za posjet 

istim ili sličnim atrakcijama, nakon posjeta raznoliko 

bogatim kulturnim sadržajima Hrvatske. 

Većina njih želi ponovo posjetiti svjetovne, 

sakralne znamenitosti te muzeje i galerije, 

dok trećina izražava želju za posjetom glazbeno-scenskim 

predstavama. Gotovo njih 60 

posto želi sudjelovati u kreativnim kulturnim 

radionicama. Turiste najviše u zanima sudjelovanje 

na gastronomskim tečajevima (24 posto), 

berbama (23 posto) i arheološkim iskapanjima 

(21 posto). Kad je riječ o stranim 

turistima većina poistovjećuje Hrvatsku s bogatom 

kulturno-povijesnom baštinom, gostoljubivošću 

domaćina, opuštenijim načinom 

ostalo 5,9% smještaj 42,6% 

hrana i piće 26,2% 

Graf 2. Struktura dnevne potrošnje na višednevnom putovanju 

fakultet i više 38,1% 

Graf 4. Profil posjetitelja - obrazovanje 

osnovna škola 2,7% srednja škola 34,8% 

viša škola 24,4% 

života, tradicionalnom gastronomijom te destinacijom 

pogodnom za kulturno motivirana 

putovanja. 

Potrošnja turista 

Prosječna dnevna potrošnja turista koji posjećuju 

kulturne znamenitosti i atrakcije na 

višednevnim putovanjima je 45 eura. Najveći 

dio potrošnje odnosi se na smještaj (42,6 posto), 

izdaci za hranu i piće izvan objekta smještaja 

(26,2 posto), izdaci za ostalu kupnju (18 

posto) dok se izravno na kulturu troši oko 7,3 

posto svih izdataka. Prosječna dnevna potrošnja 

turista koji posjećuju kulturne znamenitosti 

i atrakcije na jednodnevnim putovanjima 

je 28 eura pri čemu se za hranu i piće na jednodnevnom 

izletu troši 43,5 posto, a daljnjih 

40 posto na ostalu kupnju tijekom izleta, dok 

se izravno za kulturu troši 12,5 posto. 

Na kraju treba naglasiti kako je ovim istraživanjem 

-Tomas Kulturni turizam znatno 

obogaćena stručna podloga za osmišljavanje 

i bolje povezivanje kulturno-turističkih proizvoda 

kao bitnog segmenta daljnjeg obogaćenja 

hrvatske turističke ponude za kojom postoji 

znakovita potražnja. 

R&H 17

interview 

Anja Mutić, turistički novinar i putopisac 

žele? 

Što Amerikanci 

nja Mutić zaljubljenik Anju, koja je čini se novinarski “gen“ nasli- jer je ona Amerikancima iznimno važna, po- 

je u pisanu riječ, jezijedila od oca, prošle godine preminulog pogotovo u smislu odnosa ljudi zaposlenih u tuke 

i razne svjetske kulznatog sportskog novinara Borisa Mutića, rizmu prema gostima. Osobno, također smature, 

stoga ni ne čudi putovanja su do sada odvela u preko 55 zetram da bi se na području kvalitete pružanja 

što posljednjih desetak gomalja svijeta, a o njima piše na vlastitom blo- turističkih usluga u Hrvatskoj još dosta modina 

živi u New Yorku te kao turistički novigu (www.everthenomad.com). 

glo i trebalo poraditi u narednom razdoblju. 

nar i putopisac radi za prestižne izdavačke R&H: Na koji način Amerikanci percipi- Potrebno je “odgajati“ kvalitetnu radnu snagu 

kuće kao što su Lonely Planet, Rough Guiraju Hrvatsku kao turističku destinaciju? za poslove u turizmu, te kontinuirano osvjedes 

i Time Out, te časopise, novine i website- Mutić: Hrvatska je u svijetu poznata kao štavati ljude zaposlene u turističkoj branove 

poput Travel + Leisure, ShermansTravel, vrlo atraktivna, sigurna i poželjna destinacija ši o važnosti ljubaznog i tolerantnog odnosa 

Washington Post i BBC. Sudjelovala je kao su- Mediterana. Amerikanci koji su je već posjeti- prema gostu za još uspješniji hrvatski turiradnik, 

glavni autor i koautor u izradi preko li oduševljeni su njenim prirodnim i kulturnozam i zadovoljnijeg gosta koji se Hrvatskoj 

deset turističkih vodiča i knjiga, od Buenos povijesnim ljepotama, kulinarstvom i višesto- rado vraća i daje joj dobre preporuke u dalj- 

Airesa, Bolivije do onog o rodnoj Hrvatskoj. ljetnom tradicijom, a oni koji još nisu sanjaju njim kontaktima. U Americi ljudi imaju samo 

Autor je aktualnog izdanja bestselling vodiča da je što prije posjete. Prigovor koji najviše dva tjedna godišnjeg odmora, sretni su oni s 

Lonely Planet Croatia. 

čujem je kvaliteta pružene usluge u turizmu, eventualno tri tjedna, pa kad odu na odmor 


kad aMERIkaNCI odu Na GodIŠNJI odMoR žElE IMatI uIstINu 

kvalItEtNu usluGu – IstIčE aNJa MutIć, koJu su putovaNJa do sada 

odvEla u pREko 55 zEMalJa svIJEta Razgovarala: Alma Radoš 

žele imati uistinu kvalitetnu uslugu. Po meni 

bi edukacija ljudi zaposlenih u turističkom 

sektoru Hrvatske na temu kvalitete pružanja 

usluga u turizmu i razvijanja stava i odnosa 

prema turistu, trebala biti uvjet za dobivanje 

– i zadržavanje – posla. 

R&H: Promovira li se Hrvatska kao turistička 

destinacija dovoljno i kvalitetno na 

američkom tržištu? 

Mutić: Mislim da bi Hrvatsku trebalo promovirati 

na malo suvremeniji i zanimljiviji 

način u smislu njenog pozicioniranja u 

odnosu na konkurentsko okruženje. Naša 

zemlja je toliko raznolika, s toliko različitih 

aspekata mogućih oblika turizma. Koliko 

god da je prekrasno i svjetski poznato, Hrvatska 

nema samo Jadransko more i 6 278 

kilometra dugačku morsku obalu. Mislim da 

bi trebalo poraditi na ravnomjernijem razvoju 

kontinenta Hrvatske i njenog zaobalja, ali 

i unutrašnjosti naših prelijepih otoka. Mogućnosti 

su ogromne, no prisutna je ta višegodišnja 

konstanta, razvojna disproporcija 

kopna i obale Hrvatske, te nedovoljno razvijena 

turistička infrastruktura unutrašnjosti. 

U svijetu postoje novi posebni oblici turizma 

i turistički trendovi koji su u Hrvatskoj još 

relativno nepoznati i nerazvijeni, a za koje 

naša zemlja ima veliki potencijal. Navela bih 

prioritetno ruralni/seoski turizam, kamping 

turizam pa čak i trend koji se zove “glamping” 

ili glamorous/luksuzni camping u prirodi, 

koji Hrvatskoj otvara neke nove razvojne 

mogućnosti. Također bih ovdje naglasak 

stavila na trend razvoja turizma uz/na rijekama 

i jezerima, toplički i spa turizam, cikloturizam, 

kulturni turizam... 

R&H: Na koji način nastojite predstaviti 

Hrvatsku američkom tržištu i koja su 

vaša iskustva u hrvatskom turizmu? 

Mutić: U novinarskom radu uvijek naravno 

izdvajam obalni dio Hrvatske kao našu 

glavnu komparativnu prednost, no isto tako 

puno radim na promociji kontinentalne Hrvatske 

kojoj treba još i više podrške, i one 

turistički razvojne i one promocijske. 

Već sedmu godinu pišem o Hrvatskoj za 

razne publikacije – Rough Guides, Time Out, 

Lonely Planet... Uvijek kažem da sam svoju 

zemlju najbolje upoznala kroz svoj posao. 

Svaki put kad sam negdje na terenu u Hrvatskoj 

otkrijem nešto novo što me očara. Shvaćam 

koliko je naša zemlja raznolika i puna 

još neotkrivenih tajni i toliko zanimljivih i vrijednih 

priča i pojedinaca. To je pozitivan dio 

kolovoz 2010. 

mog rada u Hrvatskoj. Ipak, ne mogu ovdje 

zaobići i ne spomenuti - imala sam i dosta 

neugodnih iskustava s osobljem zaposlenim 

u turističkoj branši koji ne shvaćaju moj 

posao i često misle da prodajem oglasni prostor. 

To me uvijek nanovo začudi i ražalosti, 

jer to najviše govori o njima samima, njihovom 

pristupu poslu u turizmu, nedovoljnoj 

zainteresiranosti i informiranosti o dosta važnim 

turističkim kretanjima. Neshvaćanje važnosti 

ili jednostavno neprepoznavanje mogućnosti 

dodatne promocije kroz turistički 

vodič o Hrvatskoj od strane dijela naših turističkih 

djelatnika, kao i onih u ugostiteljstvu, 

te u institucijama u kulturi (muzejima) na 

značajnom mjestu u ponudi većine turističkih 

odredišta Hrvatske, zabirnjavajuća je činjenica, 

koja otvara prostor za rad s ljudima. 

Teško je objasniti im što će im vodič “donijeti“. 

Značajnu osobnu preporuku autora kojem 

čitatelj – turist vjeruje, vjerojatno i porast posla, 

a da se za to od njih jedino traži točna i 

što cjelovitija informacija, te možda pokoja 

zanimljiva priča ili crtica iz njihovog dosadašnjeg 

rada. Iako bih trebala idealno raditi incognito, 

kao “mystery guest“, to je u Hrvatskoj 

gotovo nemoguće jer već nakon mog 

drugog pitanja ljudi postaju nepovjerljivi i 

onda se moram predstaviti. Nažalost moje 

predstavljanje često ništa ne znači i ne otvara 

mogućnost za razgovor. Nerijetko se nas novinare 

upućuje na web stranice ili na tiskane 

materijale koje nam se daje u ruke, iako smo 

sada i ovdje - i živa riječ nema premca, no to 

se ne iskoristi. Za kraj, da ipak ne ostane sve 

u neugodnim iskustvima, moram istaknuti i 

onu drugu stranu. Uvijek postoje pojedinci 

koji me oduševe svojim profesionalnim odnosom 

prema poslu u turizmu i stavom prema 

gostu, raznolikim i bogatim znanjem, kreativnošću, 

iskustvom, poznavanjem stranih jezika, 

velikom strašću, ljubavi i predanosti poslu. 

Da takvih ljudi ima više u Hrvatskoj, ne 

bi nam bilo kraja. 

Brza zarada ili zadovoljan gost? 

Istaknula bih da brza zarada novca od turizma nije poanta, a čini mi se vrlo je prisutna u poimanju 

turizma u Hrvatskoj. Poanta su zadovoljni gosti koji se vraćaju, a rijetko će se tko vratiti samo 

zbog lijepog krajolika. Tu mora postojati i topao ljudski odnos, dobrodošlica, uslužnost, stav prema 

gostu, osmijeh... Samo zamislite da ste vi u stranoj zemlji, pomalo izgubljeni, tražite neku informaciju, 

mjesto za spavanje ili dobar restoran... Ono što bi vama trebalo u tom trenutku da se 

bolje osjećate i da vam ta zemlja ostane u dobroj uspomeni, probajte dati gostu koji nam dođe u 

Hrvatsku. To je najbolja promocija naše zemlje! – kaže Anja Mutić, koja završava novo izdanje Lonely 

Planet Travel Book Croatia. 

R&H 19

modi 

Autohtono u 

sirevi u Hrvata 

Hrvatska ima 

bogat potencijal 

za proizvodnju 

različitiH vrsta 

autoHtoniH sireva, a 

u posljednje vrijeme 

za takvim sirevima 

vlada pojačana 

potražnja straniH 

gostiju Piše: Alma Radoš 

D a su švicarski sirevi 

još uvijek najbolji 

na svijetu pokazalo 

je ovogodišnje najveće 

Svjetsko prvenstvo sireva, 

održano u Madisonu u američkoj državi 

Wisconsin, na kojem se natjecalo oko 

2300 sireva iz 20 zemalja. Švicarski gruyere 

proizvođača Fragnierea Cedrica iz Kirchberga 

proglašen je najboljim sirom u 2010. Pobjednički 

sir, koji ime nosi po selu u kantonu 

Fribourg, karakterizira kremasta tekstura 

savršena za fondue te blaga voćna aroma, uz 

manje rupice poput graška. Drugoplasirani je 

tvrdi sir “Andeerer Traum”, sunarodnjaka Sennerea 

Andeera, dok je treće mjesto pripalo 

još jednom europskom polutvrdom siru 

“Gmundner Berg Premium”, austrijskog proizvođača 

Aloisa Pesendorfera. 

U ukupnom poretku zemalja Sjedinjene 

Američke države osvojile su 51 zlatnu medalju 

od 79 ocjenjivanih kategorija. Kanada 

Svijet i domovina 

i Nizozemska s po pet zlatnih medalja dijele 

drugo mjesto, Danska je treća s četiri zlata, 

dok su Austrija, Španjolska i Švicarska 

dobile po tri zlatne medalje, slijedi Novi Zeland 

s dvije, Australija, Francuska i Irska s 

po jednom. 

Sirevi u Europi 

Osim što je mnogi smatraju zemljom najkvalitetnijih 

sireva, Švicarska je zemlja definitivno 

najvećih sireva od kojih neki imaju 

i dvadesetak kilograma, a možda najpoznatiji 

emmental može imati čak i do 120 kilograma. 

Riječ je o siru iz doline rijeke Emme 

u kantonu Bern prepoznatljivom po velikim 

okruglim rupama (poput trešnje ili oraha) s 

Serviranje sira 

S obzirom da je sir zasitan pri pripremi 

sirne plate izbor treba ograničiti na najviše 

pet vrsta, različitih tekstura, veličina, 

oblika i boja, ne samo zbog okusa 

nego i estetike. Sirevi se poslužuju bez folije 

ili druge ambalaže - ali im se ne uklanja 

kora. Slažu se u smjeru kazaljke na 

satu - od onih s blagim okusom prema 

onima s jako izraženom aromom. Nikako 

se ne smiju stavljati jaki sirevi, oštrog 

i intenzivnog mirisa pokraj nježnijih mladih 

sireva s delikatnim okusom. Nepasterizirani 

sirevi režu se neposredno prije 

konzumacije kako ne bi izgubili rafiniranost 

i aromu. 

Sirevi se iz hladnjaka izvade sat do sat i 

pol prije posluživanja. Njihova se potpuna 

aroma može osjetiti jedino na sobnoj temperaturi. 

Pri tome treba imati na umu da 

će meki sirevi prije doseći sobnu temperaturu 

od tvrdih. 

Kruh i peciva poslužuju se odvojeno. Najbolje 

ih je narezati na male komade ili 

kockice. 

dozrijevanjem od šest do 12 mjeseci. Osim 

po emmentalu, Švicarci su poznati i po tilsitu 

jakog okusa i rustične arome, “alpskom“ 

sbrinzu zlatne boje, koji dozrijeva najmanje 

17 mjeseci, a riba se na tjesteninu, palentu, 

rižota te appenzelu s tradicijom dužom od 

700 godina, čiji ćete original prepoznati po 

znaku s likom medvjeda u sredini. 


Ako su Švicarci najkvalitetniji proizvođači 

sireva, tada su Francuzi i Talijani najveći siroljupci. 

Od preko 400 vrsta kozjih, kravljih i ovčjih 

sireva, Talijane je u svijetu proslavio parmigiano 

i grana padano, a sjetimo se pecorina, 

gorgonzole te mozzarelle, ricotta i mascarponea, 

potom – u Hrvata manje poznatih, ali izvrsnih 

- taleggia, fontina i provolonea. 

Francuzi su postali poznati po camembertu, 

roquefortu, brieu, munsteru i ch` evreu..., 

a po raznolikosti sireva – ima ih oko 750 

vrsta - ova je zemlja prva u svijetu. Unatoč 

tome, samo 35 francuskih sireva nosi 

oznaku AOC - Appellation d’Origine Controlee, 

odosno oznaku geografskog podrijetla i 

kontrolirane proizvodnje. 

kolovoz 2010. 

Pokorni delikates 

i kozji sir u 

maslinovom ulju 

Od ukupno 14 proizvoda daruvarske sirane 

Biogal, šest je u liniji svježih proizvodnih 

- mlijeko, jogurt, svježi sir, vrhnje, maslac 

i mliječni namaz. Ostalih osam je u 

liniji sireva - polutvrdi i tvrdi kravlji sirevi 

-Vacca, Melita i Biberek te polutvrdi i 

tvrdi kozji sirevi - Capra, kao i njihove dimljene 

inačice. Potom Pokorni delikatess 

- kravlji sir u bučinom ulju sa košticama 

bundeve te kozji sir u maslinovom ulju sa 

začinskim biljem. Ovi sirevi, osobito posljednja 

dva, svakom ljubitelju sira zvuče 

vrlo primamljivo, a svakako zaslužuju 

mjesto u hrvatskoj gastro ponudi. 

Sirevi u Hrvatskoj 

Prirodna ispaša na karakterističnim podnebljima 

može proizvesti neponovljive okuse. 

Stoga Hrvatska ima bogat potencijal za 

proizvodnju različitih vrsta autohtonih sireva, 

a u posljednje vrijeme za takvim sirevima 

vlada pojačana potražnja stranih gostiju. 

Za razliku od industrijski proizvedenih 

standardiziranih sireva u strogo definiranim 

uvjetima, autohtoni sirevi načelno su bogatijeg 

okusa, arome i konzistencije, a njihova 

proizvodnja karakteristična je za obiteljskopoljoprivredna 

gospodarstva, uglavnom na 

otocima i u planinskim područjima. 

Od autohtonih sireva među najpoznatijima 

je paški, proizveden od ovčjeg mlijeka autoh- 

Superior Taste 

Award Gligorinom 

paškom siru 

Sirana Gligora u vlasništvu Ivana Gligore, 

diplomiranog inženjera agronomije iz 

Kolana, za paški sir dobitnik je visokog 

priznanja Međunarodnog instituta za 

degustaciju i kvalitetu iz Bruxellesa “Superior 

Taste Award”. S ocjenom najvišeg 

ranga - s tri zvjezdice, Gligorin sir našao 

se na samom vrhu svjetskih prehrambenih 

proizvoda. 

tone pasmine paške ovce, potom krčki, creski, 

rapski, olipski, brački te škripavac, basa i 

tounjski, koji dolaze s područja Like i Korduna. 

Uz skutu i prgu, tu su čebričnjak, bjelovarski 

sušeni, dubrovački tvrdi ovčji, lećevički, 

ćićski i grobnički, te istarski pekorino kao 

jedan od najkvalitetnijih ovčjih sireva... 

Iako je riječ o sirevima uglavnom nastalim 

na poljoprivrednim gospodarstvima, svakako 

treba istaknuti i jedan izvrstan sir kojeg 

proizvodi najpoznatija hrvatska mliječna industrija 

Dukat. Radi se o ribancu - vrhunskom 

ekstra tvrdom siru parmezanskog 

tipa, spravljenom od kravljeg mlijeka koji 

zrije jednu do dvije godine i nosi znak Hrvatske 

kvalitete. 

R&H 21

Sir 

sirevi u Hrvata Sir i pivo 

R edovnici sjeverne 

Francuske od davnina 

su proizvodili pivo 

tiri osjeta - slatko, kiselo, slano i gorko. Osim 

što nešto doživljavamo više ili manje slatkasto, 

naš mozak automatski pokušava u svojoj 

Konzistencija je također vrlo važna. Poznato 

je da postoje masnije i nemasnije vrste 

sireva, a udio masti zajedno sa stupnjem 

i kombinirali ga sa si- iskustvenoj riznici pronaći usporedan utisak. zrelosti sira i temperaturom serviranja porom 

slijedeći zlatno pra- Kako se dakle, ti utisci okusa i aroma slaprilično utječe na osjećaj u ustima. S druvilo 

koje kaže da sir i vino - ali i ostala pića žu s onima od sira? 

ge strane, za razliku od tvrdih sireva poput 

podrijetlom iz iste regije - pokazuju slič- Većina sireva po okusu je manje-više sla- primjerice ribanca, kremasti sirevi u komne 

karakteristične osobine i harmonične su na i ta sol ima promjenljiv utjecaj na arobinaciji s pivom ostavljaju sasvim drugači- 

kombinacije. U Belgiji se još i danas u malim me i okuse piva. Sol daje dojam da je pivo ji utisak, na što ponajprije utječe količina 

pivskim barovima uz domaće pivo na tanju- više suho, odnosno manje slatko. Kiselka- ugljičnog dioksida u pivu. 

rima poslužuju kockice domaćeg sira. (Osim stiji i gorki sirevi izvrsno će se složiti s gor- Najčešće naručivana klasična, svijetla piva 

što to na goste ostavlja dobar utisak, domaći kastijim pivima. Što se slatkoće tiče, slatka- proizvode gotovo sve pivovare. Ta piva se 

sir služi i kao temelj kod kušanja raznih vrste okusne komponente mogu dovesti do uglavnom slažu s tvrdim rupičastim siresta 

piva. Ne zaboravimo još jednu prednost neželjenih, čak i neugodnih posljedica pa je vima, kao i u kombinaciji s kozjim loptica- 

te kombinacije - od slanog sira još se više to temeljni razlog za pažljivim odabirom vrma poznatih svjetskih i domaćih proizvođa- 

žedni pa gost popije i veće količine piva.) ste sira. Naime, vrsta sira mora odgovarača. Nikako ne preporučujemo svježi ili sir s 

Osnovna pravila za sljubljivanje vina i sira ti određenoj vrsti piva, odnosno – drugim ri- plemenitom plijesni s lagerom. S druge stra- 

već su dosta poznata i provjerena. No što je ječima - nikako se ne smiju miješati različite ne, nakon nekog svježeg sira svakako kušaj- 

s pivom? Okus se sam po sebi definira sa če- vrste sira s pivom. 

te neko od pšeničnih piva. 

22 R&H 


i pivo 

ljetna avantura 

kolovoz 2010. 

OsnOvna pravila za sljubljivanje vina i sira 

već su dOsta pOznata i prOvjerena. nO štO je s 

pivOm? u belgiji se jOš i danas u malim pivskim 

barOvima uz dOmaće pivO na tanjurima 

pOslužuju kOckice dOmaćeg sira Pripremila: Redakcija R&H 

S crnim pivom 

priča je kompliciranija. 

Crno pivo u 

pojedinim zemljama 

uglavnom je slatko 

pa se ne preporuča 

u većini kombinacija. 

Ukoliko ste voljni 

eksperimentirati, 

preporuka su u takvim 

slatkim kombinacijama 

mladi mekani ili - rjeđe 

- blagi i tvrdi sirevi. 

Kako kombinacije sireva 

i piva još nisu do kraja 

istražene, najbolje se držati 

pravila – jednostavno eksperimentirati 

i otkriti. 

Na tom gastronomskom 

području iznenadite svog gosta, 

ljubitelja piva, nekim novim 

prijedlogom. 

Gutljaj po gutljaj 

Kod prvog gutljaja piva najprije 

do izražaja dolaze slatkasti 

okusni utisci. Za razliku od 

suhih ili novih lakših piva, gdje 

se slatkoća uopće ne osjeća, 

snažan slatkasti okus može se 

osjetiti u zimskom pivu - koje 

potiče još iz paganskih proslava 

zimskog solsticija, a s 

tim se terminom obično povezuju 

jaka lager piva. Isti 

okus može se osjetiti i u 

Bockbieru, tzv. “jarac-pivu”, 

dok slatkaste komponente okusa nastaju i u 

pivu u kojem dominira škrob iz žitarica. 

Druga dominantna komponenta piva njegov 

je gorak okus za koji je izrazito zaslužan 

hmelj. Pojedine pak vrste crnog piva sadržavaju 

sladno-gorke komponente koje dolaze 

od prženih zrna slada i pivu daju arome 

kave ili kakaa. 

Prema internacionalnoj skali vrijednosti 

za gorčinu (IBUs), američka lager piva imaju 

vrijednost gorčine 12 do 14 IBUs-a, Märzenbier 

(ožujska piva) imaju IBUs između 18 i 

26, pilsner daleko preko 30, a engleska piva 

čak i preko 50 IBUs-a. Za one koji ne znaju, 

Märzenbier je izvorni naziv za odležani bečki 

tip lager piva. Märzenbier, odnosno ožujska 

piva, mogu biti svijetla i tamna, zaokružena 

su okusa, srednje do jako zahmeljena. 

Naziv tog piva ima povijesno značenje jer se 

ono nekada varilo u mjesecu ožujku i odležavalo 

u dubokim podrumima hlađenim prirodnim 

ledom, a točilo se tijekom ljeta ili 

početkom jeseni. 

Pravom osvježavajućem okusu piva doprinosi 

njegova kiselost koja se još i pojačava 

količinom ugljičnog dioksida CO 2 , iako 

kod pojedinih vrsta taj efekt može i izostati. 

Pšenična piva sadržavaju više ugljičnog dioksida 

od ostalih, a uz već spomenute okusne, 

sadržavaju i one komponente koje osim 

u usnoj šupljini osjećamo u ždrijelu, ali ih 

osjećamo i čulom mirisa. 

Te različite mirisne komponente sastavni 

su dio piva te doprinose sveukupnom doživljaju 

kod njegove konzumacije. 

Imajte to na umu u kombinacijama 

piva i sira. 

R&H 23


Dukat tržištu 

nuDi Dvije verzije 

feta sira, obje oD 

kravljeg mlijeka: 

sirelinu bjelovarsku 

fetu i salakis fetu, 

oDneDavno PoD 

brenDom PrÉsiDent 

Piše: Maja Bator, Dukat d.d. 

F eta je meki bijeli sir 

porijeklom iz Grčke 

koji se proizvodi prema 

izvornoj tehnologiji 

proizvodnje balkanskih 

mekih sireva. Spominje se još u vrijeme Bizanta 

pod imenom (prósphatos, što znači nedavni, 

svježi) i često se povezuje s Kretom. 

Današnje ime je dobio po talijanskoj riječi 

fetta, odnosno kriška. Od 2005., feta sir ima 

zaštitu izvornosti i podrazumijeva sir od najmanje 

70 posto ovčjeg mlijeka i 30 posto kozjeg 

mlijeka, proizveden isključivo u Grčkoj. 

Drugim riječima, svi sirevi tog tipa proizvedeni 

bilo gdje drugdje, ne smiju se više zvati “fetom“, 

jer prema zaključku Europske komisije, 

specifičnosti tla, odlike pasmina ovaca i koza 

čije se mlijeko koristi, daju onaj osobiti miris 

i okus svojstven samo siru proizvedenom u 

Grčkoj. Izvorni feta sir zrije najmanje tri mjeseca 

i proizvodi se u blokovima. 

Na tržištu postoje brojne verzije sira feta 

tipa od različitih, ponajviše stranih proizvođača. 

Iako se sirevi različitih proizvođača 

uglavnom razlikuju po konzistenciji – čvrstoći 

sirnog tijesta koje može varirati od izrazito 

mekog, gotovo kremastog, do prilično čvrstog 

i elastičnog, svi su, kao i izvorni feta sirevi, 

izrazito bijele boje, ugodnog prepoznatljivog 

mirisa i blago slanog okusa koji se javlja kao 

posljedica zrenja u salamuri (slanoj otopini). 

fetasira fetasira fetasira fetaVarijacije 

na temu 

Dukat d.d. 

Blaga slankasta 

vodena kupelj čuva 

izvornu mekoću i blagost sira. Ocijeđen sir se 

brzo suši i mrvi. 

Dukat tržištu nudi dvije verzije feta sira, ali 

obje od kravljeg mlijeka. Prva je već dobro 

poznata Bjelovarska feta koja se u Sireli desetljećima 

priprema prema receptu tradicionalnih 

balkanskih “bijelih“ sireva. Bjelovarska 

feta je meki masni sir bijele boje, kiselkaste, 

čiste i osebujne arome, izrazito je slanog okusa 

koji traži partnerstvo dobre vinske kapljice. 

Prodaje se ocijeđena od salamure u komadima 

od četrdeset dekagrama, čvrste je 

teksture i vrlo je prikladna za različite ljetne 

salate jer dobro zadržava svoju čvrstu konzistenciju. 

Drugi sir pod imenom Président Salakis 

feta dolazi iz Dukatove tvornice u Somboru 

koji su potrošači do nedavno poznavali pod 

imenom Dukat Salakis feta. Riječ je o najpopularnijem 

i najprodavanijem siru te vrste u 

regiji. Salakis feta je blagog i lagano slanog 

okusa, ugodnog mliječnog mirisa i izrazito bijele 

boje. Ovaj sir je nježne gotovo kremaste 

teksture koju dodatno čuva kupelj od salamure. 

Narezana i umiješana u različite salate, 

površinski će se malo rastopiti i dati dodatnu 

kremoznost jelu. Prodaje se u praktičnim 

kadicama od pola i četvrt kilograma. Radi 

svog blagog okusa i umjerene slanosti Sala- 

kis feta je i kod nas stekla već brojne poklonike 

među siroljupcima koji traže delikatnije 

okuse. 

Kad je o kulinarstvu riječ, feta je tradicionalni 

sir kojega bi uvijek trebalo biti u hladnjaku. 

To je sir izražene osobnosti pa će se 

snaći u najrazličitijem društvu - pruža potpun 

gurmanski užitak već samo preliven dobrim 

maslinovim uljem ili poslužen uz kolute 

rajčice. Često je osnovni sastojak mnogih specijaliteta 

mediteranske kuhinje. Različite tople 

i hladne salate, jela od povrća, piletine ili 

morskih plodova svoj prepoznatljiv, poseban 

“štih” duguju upravo ovome siru. Kad zahtjevniji 

gurmani požele neku bogatiju kombinaciju, 

odlično društvo feti će biti i suhomesnate 

delicije. Poznate ljetne salate koje se mogu 

poslužiti i kao samostalan lagani obrok, poput 

šopske, porijeklom iz Bugarske ili grčke, 

doslovce su nezamislive bez feta sira. 

Preporuka 

Uz sezonsko povrće, Salakis feti će odličan 

izbor biti kvalitetna suha bijela vina, 

dobar Rosé, Beujolais, a uz začinjene suhomesnate 

proizvode preporučujemo 

crno vino poput Merlota ili Crnog pinota. 


T 

vrtka EURO-MILK 

d.o.o. je u trinaestoj 

godini rada i kontinuiranog 

rasta poslovanja 

izrasla u prepoznatljivu mljekaru 

u proizvodnji svježeg sira, jogurta, kiselih 

vrhnja, mliječnih namaza, maslaca i 

svježeg mlijeka, a najpoznatija je po 

proizvodnji jedinstvenog i iznimnog 

sira Dragec. 

Svaka regija diljem Europe 

je prepoznatljiva po 

svojim autohtonim proizvodima. 

Stoljećima 

se u sjeverozapadnoj 

Hrvatskoj izrađuju 

sirevi koji ostavljaju 

bez daha došljake 

iz drugih krajeva svijeta 

kada ih imaju priliku 

kušati. Poštujući tradiciju, 

podneblje, način izrade, okus 

i izgled sira, mljekara Euro-Milk 

od 2004. proizvodi sireve Dragec po 

izvornim receptima, ali u kontroliranim 

uvjetima po EU standardima. 

Sirevi nose ime Dragec jer je to često ime 

na ovim prostorima koje roditelji daju sinovima 

u želji da budu dobri i dragi ljudi. 

kolovoz 2010. 

Priča 

o siru Dragec 

Objedinjujući ime sira sa izvOrnim i tradicijskim 

izgledOm i OkusOm, sirevi dragec su danas 

pOznati i traženi diljem Hrvatske kaO rijedak način 

prepOznavanja stOljetne tradicije uživanja u 

delicijama, a čine i neizOstavnu gastrOnOmsku 

pOnudu HrvatskiH restOrana i HOtela 

Svaki komad sira Dragec se radi rukom od 

pasteriziranog kravljeg mlijeka, te mu se poklanja 

posebna pažnja. U proizvodnji je pet 

vrsta sira - dimljeni Dragec, sušeni Dragec, 

Dragec s crvenom paprikom, Dragec sa zele- 

Euro-Milk d.o.o. sirevi u Hrvata 

nim paprom i Dragec s češnjakom. 

Objedinjujući ime sira sa izvornim i tradicijskim 

izgledom i okusom, sirevi Dragec su 

danas poznati i traženi diljem Hrvatske kao 

rijedak način prepoznavanja stoljetne tradicije 

uživanja u delicijama, a čine i neizostavnu 

gastronomsku ponudu hrvatskih 

restorana i hotela. Sirevi Dragec su 

traženi hrvatski suvenir za posjetitelje 

iz cijelog svijeta, a 

kao poklon naših iseljenika 

našao je svoje mjesto 

na stolovima stanovnika 

mnogih zemalja 

na svim kontinentima. 

Uspjeh u proizvodnji 

sireva Dragec 

potvrđuje se sve 

većom potražnjom te 

brojnim visokim nagradama 

u Hrvatskoj i susjednim 

zemljama. 

Sirevi DRAGEC nalaze se u 

prodaji u većim trgovačkim centrima, 

a u izravnom kontaktu moguća je 

narudžba i pakiranje narezanih sireva za 

veće gastro manifestacije. 

Za više informacija posjetite web 

stranice: www.euromilk.hr 

R&H 25


jemački DLG ponovo 

je najvišim odličijima 

nagradio vrhunsku 

kakvoću Vindijinih sireva, 

stvaranih u duhu duge 

tradicije sirarstva na području sjeverozapadne 

Hrvatske i pedesetogodišnjeg iskustva 

varaždinske prehrambene industrije u proizvodnji 

zdravih, provjerenih i ukusnih namirnica 

od mlijeka s domaćih pašnjaka. 

Među više od trideset različitih vrsta sireva 

u Vindijinom asortimanu, svojom kakvoćom, 

specifičnom aromom te iznimnom gurmanskom 

vrijednošću posebno se ističu tvrdi sirevi 

od kozjeg, kravljeg i ovčjeg mlijeka. 

Bovidur, tvrdi sir od kravljeg mlijeka, svoju 

iznimnu kvalitetu potvrdio je još jednom 

u nizu zlatnih medalja na međunarodnim 

natjecanjima. Njegova orašasto–maslačna 

Vindija d.d. 

rijumf 

kvalitete i dobrih okusa 

Sirevi, vindijini najcjenjeniji proizvodi, ove Su godine 

ponovo dominirali na međunarodnom ocjenjivanju 

kvalitete njemačkog dlg-a, vodeće europSke 

organizacije u Sektoru prehrane i agrikulture 

aroma odlično odgovara najraznovrsnijim 

prigodama, a za potpuni hedonistički doživljaj 

ovu je namirnicu dovoljno spojiti s cvjetno-voćnim 

okusom Pinot noir vina. 

Tvrdi kozji sir Caprodur također je kulinarski 

vrlo zahvalna namirnica, a dodatna 

vrijednost ovog proizvoda visoki je udio kozjeg 

mlijeka poznatog po svojoj zdravstvenoj 

vrijednosti. Apsolutnom šampionu DLG 

natjecanja ovo je već četvrta uzastopna zlatna 

medalja, a osim međunarodnih priznanja 

ovaj proizvod premium kvalitete nosi i oznaku 

Izvorno hrvatsko, koja potvrđuje Vindijinu 

posvećenost stvaranju autohtonih domaćih 

proizvoda. 

Tradiciju osvajanja zlatnih medalja nastavio 

je i Ovidur, ukusan tvrdi sir bogat ovčjim 

mlijekom. Njegova aroma savršeno pristaje 

raznim jelima od tjestenine. 

Tri zlata 

i jedno srebro 

Tri zlatne medalje osvojili su 

Caprodur, Bovidur i Ovidur, tvrdi 

sirevi od kozjeg, kravljeg kravljeg i ovčjeg mlijeka, 

dok je svježi kozji sir Capro Fresh ovjenčan 

nagradom srebrnog sjaja 

Među proizvodima nagrađenim 

na ovogodišnjem DLG ocjenjivanju 

našao se i Capro Fresh, sir u 

cijelosti proizveden od svježeg 

kozjeg mlijeka. Njegova aroma, 

koja podsjeća na tradicionalan 

mediteranski stol bogat neodoljivim 

okusima i mirisima domaće 

hrane, pruža najbolje osvježenje 

tijekom vrućih ljetnih dana. 


hotel&manager 

Novi sadržaj Hotela Dubrovnik Palace 

uksuz 

K rajem lipnja prvih če- dugom samo dvjestotinjak metara, zapadno stvenim prizorom kamenih stijena obraslih 

tvero gostiju stiglo od dubrovačke Luke. 

škrtim dalmatinskim raslinjem. 

je na svjetionik “Gre- Od matičnog hotela udaljen je svega 900 Za ovaj vid odmora zabilježen je velik intebeni” 

koji je odnedav- metara i uz Elafitske otoke dio je nezaboravres posebno stranih gostiju željnih prirodno 

dio ponude Hotela Dunog panoramskog pogleda gostiju Dubrovnih ljepota, plavetnila mora, i nesvakidašnjih 

brovnik Palace. Ovaj luksuzni hotel ponovo nik Palacea, ali i drugih hotela smještenih na doživljaja. 

je otvoren prije šest godina otkada posluje u Lapadu i Babinom kuku. 

Na svjetioniku - koji još od 1872. pozdrav- 

sastavu grupacije Jadranski luksuzni hoteli Svjetionik “Grebeni“ nudi potpuno drugačiju lja brodove - gostima pustolovima na raspo- 

(Adriatic Luxury Hotels - ALH). 

viziju odmora s naglaskom na neposredan laganju je odmorišna kuća koja se sa svje- 

Svjetionik je smješten na najvećoj hridi s dodir s iskonskom prirodom, uz pjev zaštitionikom prostire na više od 140 četvornih 

istočne strane ulaza Velika vrata, na otočju ćene vrste galebova Klaukovaca te veličan- metara. Osim tri dvokrevetne sobe, jednom 


jednokrevetnom, kupaonicom, kuhinjom, 

hodnikom s atraktivnom gustijernom, tu su i 

dvije prostrane terase s gotovo 350 četvornih 

metara. 

S obzirom na veličinu kuće, ali i ograničenost 

otočnoga prostora, u grupaciji ističu 

kako je na svjetioniku istodobno moguć boravak 

sedmero osoba. 

Uz luksuzan doručak koji se na otočje u dogovoreno 

vrijeme dovozi brodicom, gostima 

je na raspolaganju prijevoz luksuznim plovilom 

do Hotela Dubrovnik Palacea, ali i Starog 

grada koji je morskim putem udaljen 

svega 2,5 nautičke milje. 

Okruženi prirodnim ljepotama, dalmatinskim 

pejzažom, raslinjem i morem, ukoliko 

se zažele suvremenoga života, gosti u svakom 

trenutku mogu koristiti i sve usluge 

Svjetionik „Grebeni“ 

nudi novi doživljaj 

odmora uz 

kamene Stijene, 

dalmatinSko 

raSlinje i pjev 

Galebova 

Pripremila: Redakcija R&H 

niodmor na 

svjetioniku 

Svjetionik “Grebeni” od matičnog hotela udaljen je svega 900 metara 

kolovoz 2010. 

Luksuz na svjetioniku gostima pustolovima pruža odmor u kući koja se sa svjetionikom prostire na više od 140 m 2 

Hotela Dubrovnik Palacea. U dodatnoj je ponudi 

najam batlera, vrhunskog kuhara, kao 

i express service te telefonska komunikacija 

s hotelom za narudžbu usluga domaćinstva. 

Dakle, nije riječ o klasičnom robinzonskom 

ljetovanju kakav se uglavnom nudi na svjetionicima, 

nego o posve novom luksuznom 

odmoru s novim doživljajem mora, grada 

Dubrovnika i njegovog arhipelaga. 

U suradnji s turističkom agencijom Adriatic 

Luxury Hotels, koja također posluje u okviru 

istoimene grupacije, u ponudi su i aktivnosti 

kako bi odmor bio još atraktivniji, poput najma 

brzih brodova, ribarenja, kajakarenja, a 

kao posebna atrakcija u ponudi je i podvodni 

izlet i posjet talijanskom brodu Taranto, 

potopljenom u Drugom svjetskom ratu svega 

dvadesetak metara od svjetionika. 

U udarnim ljetnim mjesecima promotivna cijena 

odmora na svjetioniku iznosi 510 eura 

po danu, a tijekom lipnja, rujna i listopada 

cijena se kreće od 350 eura po danu. 

R&H 29

obiteljski hotel 

Opisujući “Vestibul Palace” kao hotel u hladovini 

tisućljetne palače, The Sunday Times piše kako je 

nevjerojatno šetati zidinama kroz stoljeća koja su 

ostavljala arhitektonski trag u prostoru. Sam hotel s 

originalnim dijelovima zidova Dioklecijanove palače 

impresionira modernim staklenim atrijem 


Četiri 

dalmatinska 

hotela među 

stotinu najboljih 

u svijetu 

U prilogu “Putovanja” svibanjskog 

broja britanskoga 

The Sunday Timesa, novina 

s nakladom od 1,3 milijuna 

primjeraka, na listi stotinu 

najboljih malih hotela 

u Europi, našla su se četiri 

iz Hrvatske. Tako su se na 

među najpoželjnijim europskim 

malim hotelima, koji 

se ističu šarmom, stilom i 

neobičnim karakterom, individualnim 

pristupom gostu 

i prekrasno dizajniranim 

prostorima, našla čak četiri 

dalmatinska hotela - Vestibul 

Palace u Splitu, Riva 

u Hvaru, Lešić Dimitri Palace 

u Korčuli i Bellevue u Dubrovniku. 

u svijetu 

Među 100 najboljih 


S 

lušajući Splićane 

kako pričaju o svom 

gradu ne možete se 

oteti dojmu da je tamo 

sve najljepše i najbolje. 

No pri veličanju svoga grada Splićani nemaju 

namjeru nikoga omalovažavati (iako se to 

ponekad tako ne čini), nego jednostavno na 

taj način pokazuju ljubav prema Splitu, koja 

se prenosi s generacije na generaciju. Jednostavno, 

Splićani su vrlo subjektivni kad je 

njihov grad u pitanju i u tome nemaju granica 

i nitko ih ne može uvjeriti da Split nije 

“najlipši“ grad na svitu. 

Bez obzira što netko mislio o Splitu, činjenica 

je da se taj grad može pohvaliti s 

jednim od najboljih hotela u svijetu– tako 

barem misle u Sunday Timesu, koji je splitski 

Hotel Vestibul Palace s četiri zvjezdice 

uvrstio na listu stotinu najboljih hotela. 

Pridoda li se tome činjenica da ga je World 

Travel Awards po treći put za redom nominirao 

u kategoriji najboljeg hrvatskog boutique 

hotela te da je ove godine primljen 

u elitni lanac Luxury Hotels of the World 

– čini se da je Vestibul Palace postao novi 

ponos Splita. 

Uistinu, uz velike simpatije koje gajim prema 

splitskim hotelima Park i Peristil, moram 

priznati da sam hotelom Vestibul bila oduševljena 

još prije pet godina kada su tamo 

trajali završni radovi. Već se tada naslućivalo 

kako Nenad Nizić, vlasnik hotela ima velike 

planove i jasno definiran koncept o luksuzu 

u srcu najpoznatije splitske građevine, 

Dioklecijanove palače, u kojoj je u to vrijeme 

otvoren prvi hotel Peristil. Činilo se da se 

luksuz napokon počeo vraćati u 1700 godina 

stare zidine, koje su na UNESCO-voj listi 

spomenika svjetske kulturne baštine. 

Kao vlasnik tvrtke koja se primarno bavi 

investicijama u građevinarstvu, Neno je oduvijek 

sanjao o vlastitom malom i toplom hotelu. 

Prilika mu se ukazala prije devet godina 

kad je kupio zgradu Urbanističkog zavoda 

koja se širila na tri palače – romaničku, gotičku 

i renesansnu, od čega se dvije naslanjaju 

se na zidine mističnog Vestibula, iz kojeg 

se nekada ulazilo u Dioklecijanove odaje. 

Zgrada se adaptirala korak po korak pod 

kolovoz 2010. 

Prekrasni hotel Vestibul Palace, kojeg je sunday times 

uVrstio na listu stotinu najboljih malih hotela, nalazi 

se na istom mjestu na kojem je Prije 1700 godina car 

dioklecijan Primao sVoje goste Piše: Alma Radoš 

paskom Konzervatorskog zavoda na stari 

način s vapnom, turijačkim posebnim pijeskom 

i mljevenom ciglom, bez cementa. 

Blizina Vestibula i njegovi originalni zidovi 

bili su ključan element arhitekticama Katji 

Dešković i Saši Bui u oblikovanju interijera 

kojim dominira atmosfera kontrasta s naglašenom 

udobnošću te luksuzom iznad svega. 

U kombinaciji s modernim poimanjem prostora 

zadani elementi poput originalnih zido- 

va Dioklecijanove palače, potom originalne 

rimske niše ili originalnih prozora u renesansnoj 

palači – samo pojačavaju taj dojam. 

Hotel veličine 400 četvornih metara prostire 

se na dvije etaže. Ima sedam soba, od kojih 

su dva apartmana, dok se u prizemlju hotela 

uz café bar smjestio intimni restoran sa dvadesetak 

mjesta. Hotel trenutno broji 16 radnika, 

o kojima Neno uvijek priča s poštovanjem i 

smatra ih zaslužnima za veliki uspjeh. 

R&H 31

estaurant&chef 


Restoran Kreuzwirt (zgrada lijevo) smješten je u 

neposrednoj blizini Vinoteke Tscheppe (zgrada u 

sredini) i šarmantnog vinskog hotela Wein Genuss. 

Hotel Pössnitzberg (zgrada desno) 

enesansa 

Južnoštajerske vinske ceste 

Najbolje ocijeNjeNi restoraN Štajerske i jedaN od 

Šest Najboljih austrijskih restoraNa, smjeŠteN je u 

NeposredNoj bliziNi viNoteke tscheppe i WeiN.GeNuss. 

hotela pössNitzberG. time je obitelj polz zaokružila 

viNsku priču započetu daleke 1912. Piše: Alma Radoš 

U austrijskom dijelu 

Štajerske oduvijek se 

dobro jelo. Tome svjedoči 

i restaurant Kreuzwirt 

u Pössnitzbergu, 

mjestu nedaleko od granice sa Slovenijom 

– kojem je samo šest tjedana nakon otvorenja, 

a bilo je to prije četiri godine, vodič Gault 

Millau dodijelio 17 od mogućih 20 bodova, 

dok ga je još popularniji Michelin uvrstio 

među „zvjezdane“ restorane. 

Trenutno je Kreuzwirt najbolje ocijenjeni 

restoran Štajerske te ulazi u krug šest najboljih 

austrijskih restorana. Savršenim kreacija- 


ma šefa kuhinje Gerharda Fuchsa, uistinu se 

ne može ništa prigovoriti. Inspirirana štajerskom 

kuhinjom, jela su pripremljena i prezentirana 

na vrlo moderan i osebujan način, 

konceptualno slaveći slow food doživljaj. 

Kreuzwirt je idealno mjesto za gastronomski 

osviještene goste, a takvi će na izvrsnom 

meniju vrlo teško odabrati favorita. 

Prije par mjeseci ni sama se nisam mogla 

odlučiti je li bila bolja marinirana zlatovči- 

Prije osam godina obitelj 

Polz preuzela je vinariju 

Tscheppe u Pössnitzbergu, 

te pod tom markom 

proizvodi odlična vina 

izraženih voćnih aroma 

kolovoz 2010. 

ca i tanko narezana guščja jetra s preljevom 

od maslinovog ulja i jabučnoga octa s mladim 

bademima ili pak filet pastrve s mladim 

tikvicama i timijanom s punjenim limunom. 

Odlični su bili i ravioli od žumanjka s kremom 

od parmezana i krem špinatom, kao i 

dimljena koljenica srndaća s koprivama i korabom 

uz brioche njoke... A za kraj - panna 

cotta, créme brulée i sladoled od divlje kamilice 

sa šumskim jagodama. 

Južnoštajerska vinska cesta 

Uz ovakav meni pomno su birana vina obitelji 

Polz, inače vlasnika ovog prekrasnog restorana, 

čiji je minimalistički interijer ravnih 

linija zahvaljujući staklenoj stjenci stopljen s 

pejzažom Južnoštajerske vinske ceste - nekad 

vrlo popularne destinacije poznavatelja 

i ljubitelja vina. Posljednjih godina između 

ostalog zahvaljujući i braći Erichu Walteru 

Polzu, ovaj kraj doživljava vinsku renesansu. 

R&H 33

estaurant&chef 

Obitelj Polz naslijedila je prije dvadesetak 

godina istoimenu vinariju u Grassnitzbergu, 

koju je osnovao njihov pradjed daleke 

1912. Prije osam godina preuzeli su vinariju 

Tscheppe u Pössnitzbergu, te pod tom markom 

proizvode odlična vina izraženih voćnih 

aroma, dok je u nekima od onih s položaja 

Czamillonberg izražena nota hrastovine, 

karakteristična za odležavanje u barriqueu. 

Osim Welschrieslinga (Graševine), proizvodi 

se izvrsni Sauvignon Blanc, Pinot bijeli, 

Morillon (Chardonney), Muškat crve- 

Erich i Margareta Polz sa 

šefom kuhinje Gerhardom 

Fuchsom 


ni, Traminac mirisni, Pinot sivi i rijetka crna 

sorta St. Laurent. 

Vinoteka Tscheppe smještena je u neposrednoj 

blizini restorana Kreuzwirt, kao uostalom 

i šarmantni vinski hotel Wein Genuss. 

Hotel Pössnitzberg s 29 soba i 11 apartmana, 

dvije dvorane za poslovne sastanke te 

wellness studijom Iris. Njegovim otvaranjem 

prije dvije godine obitelj Polz zaokružila je 

vinsku priču duboko ukorijenjenu u ovaj kraj. 

Time je Pössnitzberg postao ponovno otrkivena 

vinska i nadasve gastro destinacija 

Otvaranjem hotela prije 

dvije godine obitelj Polz 

zaokružila je vinsku priču 

duboko ukorijenjenu u 

ovaj kraj 

te idealno mjesto za opuštanje, od Zagreba 

udaljeno samo koji sat vožnje. 

Za one koji se odluče tamo provesti vikend, 

mjesto se nalazi u općini Glanz an 

der Weinstrasse, u južnom dijelu vinorodnog 

područja Leutshater. Upravo u tom dijelu 

nalazi se prvi dokumentirani vinograd položaja 

Czamillonberg pa Pössnitzberg slovi 

za tradicionalni austrijski vinski gradić. Podjestimo, 

osim na području Pössnitzberga, 

upravo na Czamillonbergu uspjevaju vinogradi 

vinarije Tscheppe. 


Filet pastrve s mladim 

tikvicama i puNjeNim limuNom 

Sastojci (za 4 osobe) 

1 pastrva oko 400 g, filetirana i očišćena od 

kostiju, maslinovo ulje, Fleur de sel 

Umak: Maslinovo ulje, 1 limun, izrezan na 

ploške, 2 žlice pirea od limuna, načinjenog 

samo od mesa limuna, šećer i maslinovo 

ulje, 0,2 l riblje esencije, 2 žlice maslaca, 

morska sol, račje ulje 

Tikvice: Na svaku porciju po 1 cvijet i 

nekoliko tankih ploški tikvica pripremljenih 

na pari i lagano posoljenih 

Pire od tikvica: 4 žlice tikvica nasjeckanih 

na kockice, 1 češanj bijelog luka, 1 svežanj 

timijana, 1 žlica maslinovog ulja, morska sol 

recepti 

Priprema 

Umak: Riblju esenciju malo reducirati, pomiješati s pireom limuna i maslacem, začiniti. 

Limun narezati na tanke ploške i zagrijati s umakom. 

Pire od tikvica: Maslinovo ulje s bijelim lukom i timijanom zagrijati, dodati kockice tikvica i lagano pirjati dok omekšaju. Miješati 

pjenjačom i začiniti. 

Pastrva: Pastrvu porcionirati, položiti u posudu s maslinovim uljem. Filete lagano peći u pećnici na 70 stupnjeva Celzijevih. Kad je 

gotovo skinuti kožu i ukrasiti s Fleur de selom 

kolovoz 2010. 

dimljeNja koljeNica srNdaća 

s GraŠkom i korabom 

Sastojci 

4 dimljene koljenice srndaća, morska sol, 

svježe mljeveni papar, 1 žlica borovica, 

1 svežanj timijana, 1 čajna žličica 

korijandera u zrnu, 2 žlice slanine 

nasjeckane na kockice, 2 žlice maslaca, 

10 malih glavica luka schalotte, 4 cl Gina, 

4 cl vinjaka, 4 cl Madaire, 0,2 l Porto vina, 

1,5 l crnog vina 

1 koraba, oguljena i nasjeckana na 

tanke ploške, 4 žl svežeg graška, kratko 

blanširanog, 0,2 l vrhnja, malo maslaca, 

morska sol i muškatni oraščić, svježa menta 

Priprema 

Koljenicu srndaća začiniti. U pekaču rastopiti maslac, staviti slaninu i začine. Položiti koljenicu i lagano peći na ploči štednjaka 

dok ne dobije boju sa svih strana. Jedno za drugim alkoholno piće koristiti za flambiranje, nakon toga preliti Portom i crnim 

vinom. Prekriti masnim papirom, staviti u pećnicu i peći na laganoj vatri od 150 stupnjeva Celzijevih. Kad meso omekša, umak 

propasirati i začiniti po okusu, po potrebi reducirati ili zgusnuti s guščjom jetrom. 

Narezanu korabu zagrijati na maslacu, dodati vrhnje i kuhati dok ne omekša. Pri kraju dodati grašak i sitno sjeckanu mentu te 

začiniti po okusu. 

Recepte pripremio: Gerhard Fuchs, chef kuhinje restorana Kreuzwirt 

R&H 35

P 

gastro 

remijera međunarodnog 

Istria Gourmet & 

Jazz Festival, zamišljenog 

kao svojevrsni uvod 

u 21. ATP turnir u Umagu, 

najavljena je u velikom stilu u zagrebačkoj Vinoteci 

Bornstein, čiji je vlasnik Vladimir Borošić 

veliki prijatelj istarskih vina i delicija. 

Istria Gourmet & Jazz Festival okupio je najpoznatije 

istarske brendove, pa su se sredinom 

srpnja u ekskluzivno uređenoj gastro zoni najpoznatijeg 

teniskog turinira u Hrvatskoj, predstavili 

popularni istarski restorani, maslinari i 

vinari te grožnjanski festival Jazz is Back!. 

Manifestacija je paralelno nudila dvije enogastro 

priče, podijeljene u dva šatora, odnosno 

restorana. 

Istria Gourment & Jazz Festival 

stra 

u najboljem svjetlu 

ČETIRI ODABRANA REsTORANA NIsu sE pREDsTAvljAlI 

pOsEBNO svOjIm NAjBOljIm spEcIjAlITETImA, NEgO su 

kREIRAlI zAjEDNIČkI ATp mENI NAšA kužINA Pripremila: Redakcija R&H 


U jednom su se predstavila četiri cijenjena 

istarska restorana, među njima i poznata istarska 

konoba Bušćina, udaljena od Umaga svega 

pet kilometara. Konoba je prvenstveno poznata 

po istarskim specijalitetima poput njoka, fuža s 

umacima ili tartufima, rižota ili rezanaca s plodovima 

mora, ribe na žaru, ali i po kozlićima, 

janjetini ili teletini s krumpirom te ribom pod 

čripnjom, u Hrvata poznatijom kao peka. 

U elitnom društvu našla se i umaška konoba 

Nono također poznata po tradicionalnim 

okusima istarske kuhinje. Osim u izvrsnom 

istarskom pršutu, u konobi se može uživati u 

domaćim tjesteninama, ukusnim maneštrama, 

specijalitetu od istarskog boškarina, te 

jelima ispod peke. 

Predstavio se i savudrijski restoran Maruzza 

smješten u sklopu hotela Villa Roseta, prvenstveno 

poznat po jelima mediteranske 

kuhinje, ali i tradicionalnim istarskim jelima 

baziranim na ribljoj ponudi, ali i izvrsnom 

kruhu, kolačima, domaćim tjesteninama, maslinovom 

ulju.... 

Hotel San Rocco ne treba posebno predstavljati. 

Osim što je riječ o vrhunskom hotelu 

iz Brtonigle, San Rocco gastronomskom 

ponudom definitivno ulazi među najbolje 

hrvatske restorane s najfinijim specijalitetima 

istarske autohtone kuhinje te s probranim 

vinima i izvrsnim istarskim maslinovim 

uljima. 

Suprotno očekivanjima restorani se nisu 

predstavljali posebno, vlastitim jelovnicima, 

nego su kreirali zajednički ATP meni Naša 

kužina, kojim su na najbolji način prezentirali 

Istru kao jedinstvenu enogastro destinaciju. 

Specijaliteti Naše kužine sljubljivali su se 

kolovoz 2010. 

Tenisači u Istria Gourment restoranu 

Uz Ivana Dodiga, Cedrika Stebea, Fabija Fogninija, Gorana Tošića i Nikole Čirića u Istria Gourment restoranu 

okupio se velik broj ljubitelja sporta... 

Uz MIH maslinova ulja, pomno je odabran meni - tartar od škampi s kavijarom divljeg lososa, uz ekstra 

djevičansko maslinovo ulje blagog okusa San Gurmano i Pilatov Bijeli pinot. Idući se slijed skrivao 

iza imena “Val de mar“ te ponudio još jednu poslasticu – carpaccio od tune na posteljici od koromača, 

ovoga puta uz ekstra djevičansko maslinovo ulje San Gurmano intenzivnog okusa i reducirani 

ocat od bazge San Buco te uz Damjanićevu Malvaziju. Uslijedio je menu tajanstvenoga naziva Motovunska 

šuma - krem juha od gljiva i tartufa, uz ulje od tartufa. Za taj je slijed odabran Cossettov Chardonnay. 

Uzvanici su za slavljeničku večer dobili čak dva deserta, naziva “Istarski vrtovi“ i “Sv. Nikola“. 

Prvi se sastojao od skute s medom i jagodama uz ekstra djevičansko maslinovo ulje San Gurmano 

blagog okusa i Damjanićev Žuti muškat, a drugi, ništa manje dobar, tamni i bijeli čokoladni mouse 

preliven ekstra djevičanskim maslinovim uljem San Gurmano, ovoga puta intenzivnog okusa uz Cossettijevo 

vino Mozaik. 

s vinima šestorice istarskih proizvođača, Coronice, 

Kozlovića, Degrassija, Claija, vinima 

Capo – obitelji Cetinski i Končar, te vinima 

Cuj – Danijela Kraljevića. 

Paralelno u Istra Gourment restoranu uz 

show cooking program poznatih šefova kuhinja 

iz konobe Toklarija, Morgan te restorana 

Pepenero, San Rocco, slovenskih restorana 

Hiša i Zemono i talijasnkog Agli Amici - ni- 

zale su se tematske degustacije poput Večeri 

boškarina, Ribarske večeri, Meda &Erotike, 

Večeri maslinovog ulja i Večeri tartufa. 

Vinistra je na tematskim večerima predstavila 

selekciju vina - Arman, Benvenuti, Cosetto, 

Demian, Franc Arman, Krulčić, Legovina, Ferenac, 

Geržinić, Matošević, Meneghetti, Misal, Pilat, 

Poletti, Ritoša, Roxanich, Rossi, Sirotic, Tomaz, 

Tercolo, Trapan, Vivoda i Zigante. 

R&H 37

vina 

V 

inarija Šafran sa sjedištem 

u Brezničkom 

Humu, početkom srpnja 

obilježila je uspješan 

dovršetak projekta sadnje 

novih vinograda i izgradnje vinarije, započet 

još 2006. Time se obiteljsko gospodarstvo 

Šafran, izraslo iz višestoljetne obiteljske 

tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnje 

vina, prometnulo u jednu od najsuvremenijih 

vinarija na području vinogorja Zagorje – 

Međimurje. Projektom kapitalnih ulaganja 

odobrenim od strane Ministarstva poljopri- 

Vinarija Šafran 

Gospodarstvo Šafran, izraslo iz 

viŠestoljetne obiteljske tradicije 

uzGoja vinove loze i proizvodnje vina, 

prometnulo se u jednu od najsuvremenijih 

vinarija na području vinoGorja 

zaGorje – međimurje 

egustacija 

vina iz 2009. 

vrede, ribarstva i ruralnog razvoja obuhvaćena 

je sadnja čak 84 tisuće trsova vinove 

loze te izgradnja suvremenog vinskog podruma 

ukupne površine 800 četvornih metara, 

u kojem je moguće skrbiti o 300 tisuća 

litara vina. 

Obiteljsko gospodarstvo Šafran posjeduje 

ukupno 16 hektara mladih vinograda 

od jedne do šest godina starosti s ukupno 

83 155 trsova, od čega ih najviše otpada 

na Graševinu, potom na Sauvignon, Rizling 

rajnski, Pinot sivi, Muškat žuti, Traminac mirisavi, 

Manzoni, dok su od crnih sorti zasa- 

đeni Blauburger, Portugizac i Lovrijenac. 

Vinogradi ove vinarije nalaze se u vinogorju 

Varždin i Zlatar. Blagi brežuljkasti pristranci 

čine značajku reljefa na prostorima 

prijelaznog gorja između Kalnika, Ivančice i 

Medvednice. Vinogradi se nalaze od 23 do 

310 metara nadmorske visine, različito su 

eksponirani, ali s obzirom na blagi reljef cjelodnevno 

osunčani. 

Vina berbe 2009. 

Vlasnik vinarije, Stjepan Šafran ovom prigodom 

predstavio je kvalitetna i vrhunska 

vina berbe 2009. kao rezultat navedenog 

programa i to Graševinu, Pinot sivi, Manzoni 

bijeli, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, Muškat 

žuti, Traminac mirisavi te Traminac izborna 

berba bobica. 

Graševina je kvalitetno suho vino s 13,3 

posto alkohola, iskričave je dominantne 

žuto zelene boje s kristalnim odsjajem. Prepoznatljiva 

je sorti svojstvena voćna aroma 

koja podsjeća na jabuku, ali u svojoj kompleksnosti 

izdvajaju se i mirisi zrele marelice 

i nektarine. U ovim uvjetima terroira postigla 

je karakterističnu svježinu, tipične nježne 

gorčine i kiselosti. 

Pinot sivi, vrhunsko suho vino, s 15 posto 

alkohola mutant je Pinota crnog i sorta 

je vrsnih vina. Vino je bistro, blago zagasite 

žućkaste boje. Aromom nas odvodi 

među medne mirise, iz kojih svojim buketnim 

pramenovima protječe mljeveni orah, li- 


pin cvijet i paljene zelene iglice... Strukturno 

je skladno vino, svježe i za uvjete Prigorja, 

užitne okusnosti produženog djelovanja. 

Manzoni bijeli, kvalitetno suho vino s 

14,2 posto alkohola, svjetložute je boje, bistro. 

Srednje aromatično, fino, ugodno, diskretno 

naglašene sortne arome koja više 

upućuje na Rizling rajnski s blagom sauvignonskom 

notom. Puno, skladno s gustabilnom 

laganom gorčinom. 

Rizling rajnski, kvalitetno je suho vino, 

sa 12,3 posto alkohola. Ovo je kristalno bistro 

vino sa svijetlim, žućkasto zelenkastim, 

iskričavim nijansama boje. Karakterističnog 

je sortnog mirisa u kojemu se nameću cvjetne 

i voćne arome, ali i svježe zelene jabuke, 

miris svježe iscijeđenog limuna, metalnog, 

mineralnog karaktera. Ovako suh, ugodno 

kiselkast i svjež može dočekati daljnji kvalitetni 

uspon. 

Sauvignon bijeli vrhunsko je polusuho 

vino sa 14,3 posto alkohola. Jedna od najprepoznatljivijih 

bijelih sorti vinove loze. 

Izrazite je bistroće, jasne svijetložućkaste 

boje s blagim preljevom zelene nijanse u 

ovoj dobi dozrelosti. Uz svoje prodorne svježe 

arome sorte, mogu se otkriti u tom uglazbljenom 

mirisu i note zelene divlje šparoge, 

svježeg “mliječnog” graška... Nenametljivo se 

osjeća ostatak neprevrela sladora uz svježu, 

okrepljujuću kiselost. Skladno. 

Muškat žuti, kvalitetno poluslatko vino, s 

12,1 posto alkohola, bistro je, svijetlije zlat- 

kolovoz 2010. 

no žute boje. Posebne je muškatne arome 

koje u početku imaju aromu ruže, a po otvaranju 

razabiru se mirisne nijanse voćnosti, 

marelice i naranče, cvjetnog raskoša livade. 

Meko, skladno, medno, okusom okusno po 

sočnom grozdu žutog muškata i nijansama 

bijeloga zrelog duda (murve). Pamti se. 

Traminac mirisavi vrhunsko je polusuho 

vino s 13,7 posto alkohola. Zlatno je žute 

boje, bistro. U ovim uvjetima, pri redovitoj 

berbi nježne je ali prepoznatljive sortne 

arome, koju možemo razabrati među ružinim 

laticama, aromama cvjetnih proljećni- 

ca (ljubica, ciklama) ili jednostavno, traminac. 

Čvrsto je, tjelesno umjerene kiselosti, 

lagane uljaste teksture, s produženim okusnim 

dojmom 

Traminac izborna berba bobica bran je 14. 

prosinca 2009. Bistro, tamnije žute boje s laganim 

jantarnim nijansama. Raskošnog je, razmetljivog 

i jakog mirisa, čudesnog, opojnog, 

zavodničkog, u probiranju osjeti se blagi miris 

botritisa, prezrele vinogradarske breskve, 

prstohvat raznih začina (gewürz – začinjen), 

opojno. Slatko, gusto, medeno, neprekinuto, 

dugotrajne, nezaboravne užitnosti. 

R&H 39

topli napici 

Kvalitetan espresso je Kremaste pjene boje oraha s tragovima ornamentalne 

crvene te jasnim prugama Koje stvaraju ujednačenu 

prošaranost Piše: Romeo Lambaša, nacionalni koordinator SCAE za Hrvatsku 

Uloga bariste 

Kvaliteta kave u šalici ne može 

se osigurati bez specijalista u 

baru. Odmah možemo reći zašto 

je ta osoba uporište čitave 

operacije kvalitete: 

• radi se o operateru bara koji 

izabire mješavinu kave i radi 

s njome 

• to je osoba koja izabire i koristi 

mlinac za kavu i espresso 

aparat 

• to je osoba koja vrši posljednju 

kontrolu espressa prije 

nego što ga ponudi gostu. 

Trebali bismo dodati da je barista 

taj koji kvalitetnom espressu 

može dodati vrijednost 

svojim znanjem, vještinom i ponašanjem, 

čime ujedno i određuje 

uspjeh bara i ugostiteljske 

ponude. 

Kava 

K 

valitetan espresso 

je za mnoge barove 

osnovni izvor zarade 

te za njih postaje elementom 

koji ih ističe u 

profesionalizmu, privlači goste 

i određuje razinu njihove klijentele. Kvalitetan 

espresso time postaje strateška roba 

u odnosu na potrošača, jer je u mogućnosti 

osigurati trenutni i dugoročni profit. Izvući 

maksimum iz espressa nije jednostavno. 

S jedne strane, za njegovu je pripremu potrebno 

precizno poznavanje kvalitete mješavina, 

tehnika mljevenja i poznavanje aparata. 

S druge strane, ekonomska stvarnost ima 

važnu ulogu u određivanju profita koji možemo 

zaraditi od šalice kave. 

To je dakle posao bariste da bi se mogla postići 

ujednačena razina kvalitete na zadovoljstvo 

potrošača, barova, te njihovih dobavljača. 

Kvalitetan espresso je kremaste pjene boje 

oraha s tragovima ornamentalne crvene te 

jasnim prugama koje stvaraju ujednačenu 

prošaranost. Tekstura je vrlo gusta (mjehurići 

pjene su vrlo mali, čak nevidljivi), nema 

zračnih mjehurića ili bijelih mrlja niti se pokušava 

otvoriti i pokazati tekućinu koja se 

nalazi ispod, a pripremljen je za 25 sekundi. 

Mlin mora “fino” raditi kako bi nam dao 

prah koji ima dobar odnos zrna različite 

veličine. To omogućava savršenu prilagodbu 

mljevene kave kako bismo dobili 25 mililitara 

u 25 sekundi te od doze koja je jednaka 

svaki put - sedam grama. Sve se ovo 

dobiva dok radimo pod različitim uvjetima 

što se tiče topline i vlage, s različitim 

mješavinama kave, ne mijenjajući temperaturu 

sastojaka kave. Aparat ne mora biti 

manje ingeniozan. Naročito što se tiče činjenice 

da on mora davati vodu na temperaturi 

od 90 stupnjeva Celzijevih, bez obzira 

na to koliko šalica kave treba napraviti, 

a isto tako doza mora iznositi 25 mililitara 

pri tlaku od devet bara, niti manje niti 

više. Ovo se možda čini manje važnim, ali 

kvaliteta krajnjeg rezultata bazira se na 

tim sitnim stvarima - a kava je vrlo osjetljiva 

- te je potreban sasvim maleni pomak 

kako bi kava skrenula od danih parametara. 

Uspješni espresso aparati (tu Talijani 

posjeduju 50 posto tržišta) usavršeni su u 

ovim detaljima kako bi se doseglo savršenstvo 

koje kopiranjem nije moguće postići. 

Ipak, espresso je pripravak koji dozvoljava 

najpotpuniju ekstrakciju onoga što je majka 

priroda podarila zrnu kave, a što se prženjem 

već razvilo prema vlastitom ukusu, 

inteligenciji i iskustvu. 

Kultura, 

umjetnost, filozofija... 


Kava topli napici 

kvalitetu 

Oni prepoznaju 

N 

ije slučajno što već 

osmu godinu za redom 

uspješni talijanski 

poduzetnici svoje poslovne 

uspjehe proslavljaju 

u našoj zemlji, na dragulju Lijepe naše – Brijunima... 

Jer, oni znaju! 

U organizaciji tvrtke “Pesce & Partners” 

prošlog vikenda u marinu Velikog Brijuna pristalo 

je četrdesetak luksuznih jahti s uvaženim 

gostima iz Italije, redom uspješnih poduzetnika 

i njihovih gostiju, među kojima su 

bili i visoki vatikanski dužnosnik koji je održao 

Svetu Misu te predstavnik talijanskog političkog 

vrha, a po prvi put i vlasnik kompanije 

Mokarabia, dr. Marco Zanetti. 

kolovoz 2010. 

U vrhUnskom brendU mokarabia Coffee - real italian 

espresso Uživali sU Uspješni talijanski podUzetniCi 

na prekrasnim brijUnima, baš popUt milijUna vjernih 

potrošača diljem svijeta koji svakodnevno pijU kavU 

Kroz, zapravo, neformalno druženje nezaobilazne 

su bile i poslovne teme, jer je između 

ostalog ovaj skup iskorišten i za odavanje 

priznanja za postignute poslovne rezultate i 

uspjehe, za koje su dodjeljivane simbolične 

nagrade, a dužnost da ih dijele pripala je visokom 

vatikanskom dužnosniku i predstavniku 

talijanske vlade. 

Među nagrađenima je bio i dr. Marco Zanetti, 

izvršni direktor i vlasnik internacionalne 

tvrtke Mokarabia, u čijem vrhunskom brendu 

Mokarabia Coffee - Real Italian Espresso uživaju 

milijuni vjernih potrošača diljem svijeta 

kao i svi sudionici ovog uvaženog skupa. 

Službeni dio završio je druženjem uz večeru, 

nakon koje su u opuštenoj atmosferi dvo- 

jica vrhunskih hrvatskih barista Zoran Trkulja 

i Ivo Kaćunić demonstrirali umjetnost spravljanja 

vrhunskog espressa i cappuccina, koktela 

i ostalih napitaka od vrhunskih mješavina 

Mokarabia kave. 

“Zadovoljni smo i ponosni što smo svojim 

sudjelovanjem, kao dio velike Mokarabia 

obitelji, imali priliku i uspjeli uvaženim gostima 

pokazati da i u Hrvatskoj mogu uživati 

u vrhunskom talijanskom espressu, Mokarabia 

coffee koji je njima jako dobro poznat“, 

kazao je Franco Volpi, direktor tvrtke MokInt 

d.o.o. iz Rijeke, kao ekskluzivni distributer 

brenda Mokarabia za hrvatsko tržište.” 

Za više informacija posjetite web stranice: 

www.mokarabia.hr. 

R&H 41

nadu 

Srpanjski rezultati vratili 

NakoN Nešto lošijeg lipNja, prva dva srpaNjska vikeNda 

P 

report 

obilježili su dobri turistički rezultati. vrijeme je to 

i kad Hrvatska turistička zajedNica tradicioNalNo 

dodjeljuje godišNje Nagrade Pripremila: Alma Radoš 

rva dva srpanjska vikenda, 

tijekom kojih 

je u Hrvatsku kopnenim 

putem ušlo oko 

250 tisuća više stranih gostiju, 

u odnosu na isto razdoblje prošle godine, 

dobra su naznaka za glavnu turističku 

sezonu, ali i posezonu – rekao je ministar turizma 

Damir Bajs sredinom srpnja u Ilirskoj 

dvorani Narodnog doma u Zagrebu na 16. 

sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke 

zajednice (HTZ). 

Istog dana na svečanoj sjednici Sabora 

HTZ-a dodijeljena je Hrvatska turistička nagrada 

za životno djelo i Godišnja turistička 

nagrada Anton Štifanić za 2009. Nagrade su 

dodijelili ministar Bajs te direktor Glavnog 

ureda HTZ-a Niko Bulić. 

Nagrada za životno djelo dodijeljena je Ivanu 

Gianniju Šegonu, voditelju i organizatoru 

sportske rekreacije u porečkoj tvrtki Plava 

laguna, koja je zahvaljujući njemu već 1957. 

Godišnje nagrade HTZ-a 

nudila skijanje na vodi, ronjenje na dah, jedrenje, 

veslanje, stolni tenis... Ivan Šegon je 

važnu ulogu imao u osmišljavanju i razvoju 

nautičkog turizma te u formiranju čarter flote 

u Poreču, ali i duž hrvatske obale. 

Godišnja turistička nagrada Anton Štifanić 

u kategoriji pojedinac dodijeljena je Janji Če- 

liković, direktorici turističke zajednice grada 

Belog Manastira ia inicijatorici osnivanja područne 

Turističke zajednice Baranje, potom 

Mariju Jantolu, predsjedniku Uprave tvrtke 

Hoteli Baška u Baškoj te Zlatku Salaju, autoru 

jedne od najljepših božićnih priča u Hrvatskoj, 

u selu Grabovica pokraj Čazme. Njegovo 

Najbolja kruzer destinacija 

Veliko priznanje hrvatskom turizmu ove je godine stiglo i iz španjolske Malage gdje je naša zemlja, 

uz Tursku, proglašena najboljom destinacijom za kruzere u 2009.. Tome u prilog govori i podatak 

Državnog zavoda za statistiku prema kojem se broj putnika koji našu zemlju posjećuju brodovima 

na kružnim putovanjima udvostručio u posljednje četiri godine te prošle godine dostigao brojku od 

gotovo milijun putnika. Da je Hrvatska sve popularnija kruzing destinacija potvrđuju i podaci prema 

kojima je od siječnja do svibnja ostvareno 208 kružnih putovanja, odnosno 26,1 posto više nego 

u istom razdoblju prošle godine. Također, na brodovima je boravilo 240 tisuća, odnosno 14,9 posto 

više putnika koji su u Hrvatskoj prosječno boravili dva dana (26,4 posto više). Podsjetimo, kruzer gosti 

ne ulaze u ukupnu turističku statistiku, nego se njihov broj vodi posebnim statistikama. 

Kad je riječ o pomorskom prometu, u prvih šest mjeseci ove godine morskim je graničnim prijelazima 

prošlo 960 tisuća putnika, odnosno oko 110 tisuća više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Od toga je više od 936 tisuća stranih državljana, što je 116 tisuća više. 


U kategoriji likovnih radova djece dječjih vrtića najbolji je rad 

Noe Jamesa Kulaša-Reida iz dječjeg vrtića Lastavica iz Punta 

imanje koje svake godine tijekom božićnih i 

novogodišnjih blagdana osvijetli milijun svjećica, 

posjeti čak 40 tisuća posjetitelja. 

U kategoriji tvrtka i/ili ustanova Godišnja 

turistička nagrada Anton Štifanić dodijeljena 

je Turističkom naselju Zaton (Zaton Holiday 

Resort), u vlasništvu tvrtke Turist hotel 

Zadar. 

Bogatstvo Hrvatske u kapljici vode 

Hrvatska turistička zajednica krajem lipnja 

dodijelila je nagrade i priznanja u katego- 

kolovoz 2010. 

riji likovnih radova djece škola i vrtića u akciji 

“Volim Hrvatsku“ na temu “Bogatstvo Hrvatske 

u kapljici vode“. Na natječaj iz 20 turističkih 

zajednica županija i TZ grada Zagreba pristiglo 

je ukupno 40 prvonagrađenih likovnih 

radova djece dječjih vrtića i osnovnih škola te 

21 prvonagrađeni literarni rad učenika. 

U Pučkom otvorenom učilištu u Festivalskoj 

dvorani u Krapini uz prigodni program priznanja 

i poklone, vrtićima i školama novčanu nagradu, 

a mentorima po prvi puta ove godine 

priznanja, dodijelio je direktor Glavnog ureda 

Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić. 

U kategoriji likovnih radova djece dječjih 

vrtića najbolji je rad Noe Jamesa Kulaša-Reida 

iz dječjeg vrtića Lastavica iz Punta. Drugo 

mjesto podijelili su Marija Novalić iz dječjeg 

vrtića Tratinčica u Grubišnom Polju i 

Josip Zrilić iz dječjeg vrtića Bubamara u Benkovcu. 

Treće mjesto također su dijelila djeca 

iz dva dječja vrtića – Ivančica iz Koprivnice i 

Potočnica iz Sinja. Autori rada iz Koprivnice 

su Bartol Begić, Petar Grubić, Simon Glavak, 

Antonia Pleić, Angela Brgles-Jukić, Tin Sajko, 

Petra Šmic i Filip Zvonarek, dok su Sinjani 

Ivan Jadrijević, Ante Jadrijević Mladar, Marijana 

i Jelena Milanović, Bože i Kata Smajić, 

Danijel i Ivan Vlajčević, Roko Lavrović, Marija 

Modrić, Roko Penžera, Ivano Jadrijević, 

Lena Domazet, Iris Jenjić, Marta Kuštre. 

Klikom u Hrvatsku 

Oko trećina turista ove će godine u Hrvatsku 

doći posredstvom putničkih agencija, 

dok će ostale dvije trećine doći samostalno. 

Odluke o putovanju donosit će 

se u posljednjem trenutku, a najviše informacija 

o odredištima današnji će turist 

tražiti putem Interneta. Iz tog razloga 

moramo raznim online promidžbenim 

aktivnostima snažno biti prisutni u tom 

ključnom trenutku njihovog odabira – kazao 

je nedavno ministar turizma pri tom 

podsjetivši na Tomas istraživanja iz 2007. 

o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj. 

Prema rezultatima tog istraživanja 

oko 30 posto turista se o destinaciji informiralo 

putem interneta, dok je ta brojka 

prošle godine porasla na čak 70 posto. 

I Hrvatska se prilagodila novom trendu 

te je ove je godine za turističku promidžbu 

putem Interneta izdvojeno dvostruko 

više sredstava u odnosu na prošlu 

godinu, odnosno ukupno 33,5 milijuna 

kuna. Spomenuta su sredstva namijenjena 

za povećanje internetskog prometa na 

web stranicama HTZ-a (www.croatia.hr), 

zatim za bolje pozicioniranje na tražilici 

Google, pojačano Internet oglašavanje 

na vodećim hrvatskim emitivnim tržištima 

te pojačane aktivnosti na društvenim 

mrežama. 

Kada je riječ o društvenim mrežama spomenimo 

kako je prošle godine osnovana 

i grupa o Hrvatskoj na društvenoj mreži 

Facebook, gdje je od 19 tisuća obožavatelja 

zabilježenih u prvom tjednu od osnivanja 

ta brojka danas narasla na 121 tisuću 

te svakim danom kontinuirano raste. 

U kategoriji likovnih radova učenika osnovnih 

škola prvo mjesto osvojila je Josipa Pahić 

iz zagrebačke škole Marija Jurić Zagorka, drugo 

su podijelile Lea Ledinščak iz lepoglavske 

škole Ante Starčević i Doris Misir iz područne 

škole Mrzljaki iz Draganića. Treće mjesto podijelile 

su Lorena Mandić i Dora Radotić iz požeške 

škole Julije Kempf te Tea Ileš, Klara Komen, 

Lucija Lekšić, Dorotea Parenta, Marilisa 

Mazor i Mia Borovac iz riječke škole Zamet. 

U kategoriji literarnih radova učenika 

osnovnih škola prvo mjesto osvojila je Maja 

Gregor iz koprivničke škole Antun Nemčić 

Gostovinski, drugo Zdenko Zajać iz riječke 

škole Nikola Tesla, dok je treće mjesto pripalo 

Moniki Mavrić iz škole Pavao Belas u Prigorju 

Brdovečkom. 

R&H 43

iz svijeta 

Atrakcijski posjed Bikal 

Atrakcijski posjed u Bikalu posjetiteljima dočarava svijet srednjovjekovlja na interaktivan način 

ađarske 

Prvi tematski park 

NakoN gotovo četiri godiNe 

pripremNog rada u Bikalu, početkom 

travNja otvoreN je prvi tematski 

atrakcijski park u mađarskoj 

Piše: Jozo Vrdoljak, Privredni vjesnik 

A trakcijski posjed u Bikalu 

trenutno je jedini tematski 

park u Mađarskoj. 

Slični postoje u Velikoj Britaniji, 

poput tematskog parka 

Camelot i dvorca Warwick, potom u Francuskoj 

poput Guédelona i Puy du Foua te u Austriji 

poput Varnatuma. Otvaranjem Atrakcijskog 

posjeda u Mađarskoj uvedena je posve 

nova kategorija proizvoda i usluga. 

”Nudimo zanimljivu i sadržajnu zabavu i to u 

isto vrijeme za tri naraštaja. Namjera nam je 

bila stvaranje novog, jedinstvenog proizvoda na 

srednjoeuropskom rekreacijskom tržištu koji 

objedinjuje inovativno razmišljanje i nacionalne 

vrijednosti”, ističe László Kollár vlasnik atrakcijskog 

posjeda i Palace Hotela Puchner. 

Atrakcijski posjed u Bikalu posjetiteljima dočarava 

svijet srednjovjekovlja na interaktivan način, 

prikazujući povijesne događaje, legende, 

stara zanimanja i ugostiteljstvo. Posjed se proteže 

na površini veličine 7,5 hektara. Ima čak 

14 tisuća metara četvornih izgrađenog prostora 

sastavljenog od srednjovjekovnog sela, ptičarske 

pozornice, starog grada, glavnog trga, bori- 


lišta za viteške turnire i renesansne palače. 

”Park koji posjetiteljima na slikovit način prikazuje 

povijesne događaje te oživljava srednjovjekovnu 

svakodnevicu i način života otvoren je 

od travnja do kraja listopada, od srijede do nedjelje. 

Među dugoročnim ciljevima nalaze se i 

prezentacija zanatskih umijeća i tradicija, kao i 

predaja istih novim generacijama”, kaže Kollár. 

U radu tematskog parka sudjeluju glumci, statisti, 

animatori, zanatlije, nastavnici, ptičari i 

konjanici, koji pomoću “kulisa” i vjerodostojno 

uređenog prostora oživljavaju srednji vijek, 

upotpunujući tako posjetiteljev doživljaj putovanja 

vremenom. Tijekom prvih godina djelovanja 

Atrakcijski posjed u središte svojih nastojanja 

stavio razdoblje renesanse. “Takva 

inicijativa utemeljena je na uvjerenju kako je 

ovo uzbudljivo razdoblje otvoreno prema Europi 

i svijetu, obilježeno ljubavlju prema radostima 

života, usredotočenošću na čovjeka, podupiranjem 

umjetnosti, znanosti i zanata te 

idejom perporoda može poslužiti kao uzor i 

današnjem čovjeku”, pojašnjava njegov vlasnik. 

Kružno putovanje kroz mađarsku 

Baranju 

Ova investicija dio je turističkog razvojnog 

programa koji nosi naziv Kružno putovanje 

kolovoz 2010. 

Puchner Castle Hotel.... 

Puchner Castle Hotel smješten u blizini tematskog parka u Bikalu nudi visoku uslugu posjetiteljima 

željnim opuštanja i upoznavanja susjednih sela i gradova u mađarskoj Baranji. Zahvaljujući 

neoklasicističkom stilu, hotel s četiri zvjezdice odiše atmosferom 18. stoljeća, a za 

preporučiti je ekskluzivni restoran s vinskim podrumom te opuštanje u spa centru francuskog 

i marokanskog stila s otvorenim bazenom. 

Prvi tematski park nudi zanimljivu i sadržajnu zabavu u 

isto vrijeme za tri naraštaja 

kroz Baranju s ciljem jačanja turističke privlačnosti 

te mađarske županije. U okviru projekta 

vrijednog 3,2 milijarde forinti, osim Atrakcijskog 

posjeda u Bikalu čija je investicija stajala 

oko 2,5 milijarde forinti, dovršeni su šumska 

biciklistička staza između Pečuha i Orfua, aquapark 

i centar za vodeni turizam u Orfuu te 

vinsko selo u Mecseknádasdu. Inicijativa Kružno 

putovanje kroz Baranju izvrstan je primjer 

ujedinjenja regionalnih snaga i volje da se zajedničkim 

naporima pojača turistička i kulturna 

privlačnost Regije Južnog Zadunavlja. 

“Konačni cilj projekta je poput karika lanca povezati 

pojedinačno atraktivne elemente i ponuditi 

višednevne programe domaćim i stranim 

gostima, povećavajući broj turističkih noćenja 

i jačajući gospodarsku snagu regije. Ne smije 

se zanemariti ni činjenica da u najdubljoj fazi 

svjetske gospodarske krize, u uvjetima najveće 

nezaposlenosti od elemenata navedenog projekta 

samo Atrakcijski posjed stvara blizu sto 

novih radnih mjesta”, ističe Erica Dudas dužnosnica 

u Uredu Gradonačelnika Pečuha. 

Atrakcijski posjed u Bikalu ujedno je i Partner 

za obiteljske priredbe programa Pečuh 2010. 

– Kulturna prijestolnica Europa, nadopunjujući 

ponudu kulturnih programa Pečuha rekreacijskim 

mogućnostima u kojima mogu uživati svi 

članovi obitelji. 

“Cilj ovog povezivanja je nadopunjavanje aktivnosti 

programa Pečuh 2010. – Kulturna prijestolnica, 

kako bi se u regiji i nakon 2010. 

održale dugoročne vrijednosti, te njihov pozitivan 

utjecaj na razvoj gospodarstva. Nadovezujući 

se na visoko kvalitetnu kulturnu ponudu 

Pečuha ova poveznica predstavlja manje 

uobičajenu, lagodnu mogućnost razonode koja 

kulturnim vrijednostima pristupa s drukčijeg 

aspekta, pridonoseći trajnoj turističkoj atraktivnosti 

regije”, dodaje Dudas. 

R&H 45

kulturni turizam 

Iako se čInI da Zagreb 

ljetI utIhne, njegove 

gornjogradske 

ulIčIce vode jedan 

sasvIm drugačIjI 

žIvot. Predstavljamo 

vam tradIcIonalnu 

ljetnu scenu 

amadeo I sasvIm 

novo raZgledavanje 

Zagreba noću 

Piše: Alma Radoš 

Ljetna ponuda Zagreba 


Šetnja 

Gornjim gradom 

Z 

Zagreb je oduvijek 

odisao atmosferom 

srednjeeuropskih gradova 

sa sadržajima i ponudom 

kulturnih programa 

kvalitetnijih od većine hrvatskih gradova. 

Posljednjih godina njegova ponuda neprestano 

se proširuje - kako, uostalom, i priliči 

glavnom gradu Hrvatske. 

Iako se čini da Zagreb ljeti, osobito u srpnju 

i kolovozu, nekako utihne (u vrijeme 

velike seobe naroda prema jugu), njegove 

gornjogradske uličice vode jedan sasvim 

drugačiji život. 

Tako se primjerice ove godine održava 

deseto izdanje popularne kulturne i zabavne 

manifestacije Ljeto na Strossu, popularni 

Strossmarte, potom 25. Zagrebačko histrionsko 

ljeto u prekrasnom ambijentu Opatovine, 

dok su do kraja srpnja Gradec i atrij 

Klovićevih dvora ispunjali zvuci Zagrebačkih 

ljetnih večeri. 

No, većinu poklonika zagrebačke ljetne 

ponude ove je godine – nakon trogodišnjeg 

izbivanja u Muzeju za umjetnost i obrt 

- obradovao povratak Scene Amadeo u atrij 

Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. 

Amadeo je već godinama jedina zagrebačka 

ljetna polivalentna scena čiji program 

traje tijekom srpnja, kolovoza i rujna. U prosjeku, 

izvede se pedesetak kazališnih predstava, 

koncerata i filmova, uz sudjelovanje 

dvjestotinjak renomiranih hrvatskih i inozemnih 

umjetnika. 

Programski odbor postavio je visoke kriterije 

u odabiru kazališnog, glazbenog i filmskog 

programa. To ne čudi ako se zna da su u nje- 

kolovoz 2010. 

mu sudjelovali, uz - u ožujku preminulu slikaricu 

Izabelu Šimunović - njena majka Rada Vnuk 

i očuh Nenad Jandrić. Njih troje su oduvijek 

htjeli vratiti život na Gornji grad i to su shvatili 

kao svojevrsnu umjetničku misiju. 

Svi koji su poznavali Izabelu Šimunović 

ističu kako je riječ o svestranoj umjetnici, a 

prije svega iznimnoj i snažnoj osobi koja je 

ostavljala dubok dojam gdje god bi se pojavila. 

Za razliku od ranijih godina, kada je 

svečanost otvorenja obično pratio neki koncert, 

Izabeli u čast Nenad Jandrić i Rada 

Vnuk - postavili su njezinu izložbu Otisci 

duše. 

U glazbenom dijelu osim koncerata klasične 

glazbe s posebnim naglaskom na nastupima 

mladih talentiranih glazbenika i jazz 

koncertata s afirmiranim hrvatskim i inozemnim 

glazbenicima, u ponudi su koncerti 

etno i popularne glazbe. 

U kazališnom programu održavaju se premjerne 

i reprizne komorne kazališne i baletne 

predstave, monodrame te stand-up teatar 

hrvatskih i inozemnih autora. Što se filmskog 

dijela tiče, podsjetimo - u sezoni 2001. 

i 2007. održao program Motovun u Zagrebu, 

a ove godine održava se filmski program 

Pula u Zagrebu uz prikazivanje pet filmova. 

Svakako treba izdvojiti i nastup izvrsnih Cinkuša 

i Pink Spama, a od predstava “Stanje 

nacije“ Filipa Šovagovića, “Cinco i Marinko“ 

Mate Matišića i “Münchhausen“ Vilija Matule 

te “Medvjed – šala za jednog glumca i jazz 

kvartet“ Zijaha Sokolovića, dok je od baletnih 

predstava premijerno izveden “Pokret“ 

na glazbu Bizeta u koreografiji i režiji Ljiljane 

Gvozdenović. 

Tajne Griča 

Osim već tradicionalnih ljetnih događanja, 

turistička ponuda grada Zagreba ovog 

srpnja bila je obogaćena interesantnom 

noćnom turom po Gornjem gradu atraktivnog 

naziva „Tajne Griča“. Obilazak petkom 

i subotom u kasnim večernjim satima, otkrio 

je povijesnu i tajnovitu stranu glavnoga 

grada. 

“Posjetitelji su aktivno sudjelovali u različitim 

igranim događajima iz povijesti Zagreba, 

od kojih su ih neki naježili, a neki raznježili. 

Obilazak je temeljen na povijesnim 

činjenicama, na romansiranoj povijesti preuzetoj 

iz romana Marije Jurić Zagorke, te 

na poznatim gradskim legendama. Osim 

zbog večernjeg termina, noćna tura je interesantna 

i zbog kostimiranih povijesnih i 

fikcionalnih likova koji na slikovit i interaktivan 

način predstavljaju gradsku povijest, te 

jamče novi doživljaj poznatih lokacija“, ističu 

u Katapult promociji, koji je uz Turističku 

zajednicu grada Zagreba organizator noćne 

ture. 

Točka okupljanja bila je spomenik Andrije 

Kačića Miošića na uglu Ilice i Mesničke ulice, 

potom se penjalo Kapucinskim stubama 

na kojima su posjetitelji susreli Mariju Jurić 

Zagorku. Kod kule Lotrščak dozivao se duh 

banice Manduše, zatim se nastavljalo prema 

Jezuitskom trgu, Kamenitim vratima i Markovom 

trgu. 

Osim Zagorke i Manduše, posjetitelji su 

upoznali Neru i Sinišu iz Zagrokinih romana, 

ali i Petricu Kerempuha, nažigača i noćobdiju 

te pokoju vješticu. Obilazak je završavao 

rakijicom i pogačicom u kavani Cinkuš. 

R&H 47

kulturni turizam Muzeji Hrvatskog zagorja 

Zahvaljujući 

hiperrealističnim 

skulpturama francuske 

umjetnice Elisabeth 

Daynes doslovno se 

mogu iščitati emocije s 

lica krapinskih ljudi 

U neposrednoj blizini 

svjetski poznatog nalazišta 

pračovjeka na 

brdu Hušnjakovo u Krapini 

početkom godine otvoren 

je Muzej krapinskih neandertalaca, koji je 

zasigurno jedan od najmodernijih i najsofisticiranijih 

u svijetu. U arhitektonskom smislu 

autor Željko Kovačić napravio je imitaciju polušpilje, 

autentičnog obitavališta krapinskih 

praljudi. Točnije, potpuno ukopan u stijenu, 

muzej je gotovo neprimjetan u parku, a zahvaljujući 

staklenoj stjenci stopljen je s okolišem. 

Beton je izvana prevučen miocenskim 

sedimentnim pijeskom, materijalom karakterističnim 

za nalazište. 

S unutarnje strane staklene stjenke na velikom 

platnu neprestano se vrti film s vjernim 

prikazom života pračovjeka, prvenstveno 

zahvaljujući londonskim majstorima 

šminke i maske koji su radili na trilogiji 

“Gospodar prstenova“. 

Nalazište krapinskog pračovjeka 

Krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je 

1899. kada su započela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. 

Iskapanja su trajala šest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovića- 

Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa. Polušpilja u 

Krapini ubrzo se uvrstila u znanstvene lokalitete svijeta kao bogato fosilno nalazište na kojem 

je prikupljena najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalca. U naslagama špilje, visine 

oko osam metara, nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, koje pripadaju ostacima 

više desetaka ljudi različitog spola i životne dobi od dvije do 40 godina. 

Ovaj bogati paleontološki lokalitet, star 130 tisuća godina, zaštićen je i kao prvi paleontološki 

spomenik prirode u Hrvatskoj, te se smatra jednim od najbogatijih paleolitskih staništa 

neandertalskog čovjeka u svijetu. 

U postavu je posebno naglašen 23. kolovoz 

1899. kad je krapinski učitelj Josip Rehorić 

poslao geologu, paleontologu i paleoantropologu 

Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru 

čudne kosti koje je pronašao. Od tog trenutka 

započinje nezaboravno putovanje evolucijom 

od velikog praska i postanka svijeta uz najsuvremenija 

tehnološka i vizualna dostignuća. 

Prati se razvoj života na Zemlji od prvih organizama 

te hominida do proslavljenih krapinskih 

praljudi, istih onih koji se pojavljuju 

na početku priče na filmskom platnu. Zahvaljujući 

hiperrealističnim skulpturama francuske 

umjetnice Elisabeth Daynes doslovno se 

mogu iščitati emocije s njihovih lica. 

Autor postava Jakov Radovčić kao eksluzivu 

krapinskog muzeja ističe prvu rekonstrukciju 

ardipitekusa u svijetu, napravljenu prema 

rezultatima posljednjih istraživanja. 

Posjetitelji na interaktivnoj instalaciji mogu 

usporediti otkriti detalje o pračovjeku. 

Preko leda koji doslovno pucketa pod nogama, 

ulazi se u dio koji govori o duhovnom 

svijetu neandertalaca i njihovim svakodnevnim 

navikama. Razgled završava pričom o 

ubrzanom kulturnom i tehnološkom razvoju 


Tita 

Od krapinskog pračovjeka do 

Muzeje Hrvatskog zagorja čini pet specijaliziraniH 

ustanova. osiM najnovijeg i najModernijeg Muzeja 

krapinskiH neandertalaca, tu su i Muzej seljačkiH 

buna, etno–selo kuMrovec, galerija antuna 

augustinčića i dvor veliki tabor Pripremila: Alma Radoš 

kolovoz 2010. 

R&H 49

kulturni turizam 

prikazom astronauta. 

Na kraju gotovo da se poželite vratiti u svijet 

krapinskih neandertalaca, koji je unatoč 

brutalnosti prirode i borbi za opstanak, u polušpilji 

prikazan na vrlo topao način. Gotovo 

kao da ne postoji vremenska barijera između 

posjetitelja i stanovnika te špilje. 

Spomenimo i kako se muzej prostire na 

oko 1200 metara četvornih, a u njegovu izgradnju 

i opremanje tijekom deset godina 

uloženo je oko 60 milijuna kuna. 

Muzeji Hrvatskog zagorja 

Muzeje Hrvatskog zagorja su ustanova s 

pet specijaliziranih muzeja na području Krapinsko-zagorske 

županije. Osim Muzeja krapinskih 

neandertalaca, tu su i Muzej seljačkih 

buna, Staro selo Kumrovec, Galerija Antuna 

Augustinčića i Dvor Veliki Tabor. 

Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici 

smješten je u u dvorcu Oršićevih, izgrađenom 

1756. Stalni postav, otvoren prije osam 

godina donosi kulturološki i povijesni pregled 

regije od 14. stoljeća do službenog ukinuća 

feudalnih odnosa 1848. Prikazana je 

izgradnja kasnosrednjovjekovnih gradova, 

oružje i bojna oprema, te središnja tema velike 

Seljačke bune 1573., a postav obrađuje i 

dvorce u 17. i 18. stoljeću te Hrvatski narodni 

preporod. U baroknoj dvorskoj kapeli Sv. 

Franje Ksaverskog stalna je izložba crkvene 

umjetnosti Hrvatskog zagorja, a u vinskom 

podrumu izložba je posvećena vinarstvu. U 

blizini dvorca je i Spomenik Seljačkoj buni i 

Muzeji Hrvatskog zagorja 

Matiji Gupcu, rad kipara Antuna Augustinčića. 

Muzej organizira povremene izložbe, muzejske 

radionice i događanja od kojih su najpoznatiji 

Viteški turnir i Gupčeva buna. 

Iako mnogi Kumrovec povezuju s Josipom 

Brozom Titom, danas se u tom prekrasnom 

zagorskom mjestu nalazi Staro selo Kumrovec, 

jedinstveni muzej na otvorenom koji posjetiteljima 

dočarava autentičan izgled zagorskog 

sela s početka 20. stoljeća. Uz sačuvanu 

arhitekturu četrdesetak obnovljenih objekata, 

muzej čuva i vrijedne predmete tematski postavljene 

prema različitim obrtima i običajima 

karakterističnim za regiju Hrvatskog zagorja. 

U središtu sela nalazi se zadružno imanje obitelji 

Broz i Titova rodna kuća s etnografskim i 

povijesnim postavom. 

Uz brojne interaktivne sadržaje za posjetitelje, 

posebna pozornost posvećena je karakterističnim 

obrtima starog Zagorja poput 

kovanja, lončarstva ili tkanja u izvornom seoskom 

ambijentu. 

Regija je poznata i po izradi tradicijskih 

dječjih igračaka upisanih na listu nematerijalne 

baštine UNESCO-a. 

Nedaleko od Kumrovca nalazi se grad Klanjec 

s Galerijom Antuna Augustinčića. 

Galerija je zasnovana 1970., kad je Augustinčić 

– zagrebački i pariški đak, jedan od 

nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne 

skulpture – darovao rodnom Klanjcu vlastiti 

kiparski opus, nastao od dvadesetih do 

sedamdesetih godina prošlog stoljeća. 

Stalni postav obuhvaća dvije međusobno za- 

Iako mnogi Kumrovec povezuju s Titom, danas se u tom 

prekrasnom zagorskom mjestu nalazi Etno–selo, jedini 

tradicijski uređen prostor Hrvatskog zagorja 

visne cjeline: unutarnji postav – tematski podijeljen 

na intimnu plastiku, portrete i javne spomenike 

– te park skulpture uokolo Galerije. 

Time se Augustinčić, široj javnosti poznat 

po monumentalnim javnim spomenicima – 

kao što su Mir u New Yorku i Spomenik seljačkoj 

buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici 

– predstavlja i kao vrstan maj stor intimne plastike, 

posebno ženskih i dječjih aktova i torza, 

te snažnih, psi hološki dorečenih i skulptorski 

izražajnih portreta. 

Dvor Veliki Tabor 

Dvor Veliki Tabor jedan je od najbolje 

sačuvanih kasnosrednjovjekovnih 

i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne 

Hrvatske. Gradila ga je plemićka 

obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, 

a ostao je u njihovom posjedu sve do 

1793. Najstariji dio kompleksa je središnji 

kasnogotički palas koji je uz stambenu 

imao i obrambenu funkciju. Palas 

okružuju četiri polukružne renesansne 

kule i sjeverni ulazni dio. Ovaj je sklop 

bio okružen još jednim obrambenim zidom 

u sklopu kojeg se uspio sačuvati bastion 

na jugozapadnoj strani zida. 

Trenutno se u Dvoru odvijaju obimni 

restauratorski radovi pa je zatvoren za 

posjetitelje.

Obiteljski hotel Kulturni turizam Analiza Restaurant&Chef

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Delete template?

Save as template ?