Oshiwambo - Desert Soul
Oshiwambo - Desert Soul
Oshiwambo - Desert Soul
Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!
Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.
Ohole Imwe<br />
Onghalamwenyo<br />
nohole<br />
nomuholike<br />
umwe<br />
OSHIWAMBO
Nhumbi to longifa embo eli<br />
Ekwatafano lopahole oli li oshitukulwa shiwa<br />
meenghalamwenyo detu. Embo eli otali ke ku<br />
kwafa u ude ko kutya omolwashike ekwatafano<br />
lopaipala la fimana mefimbo eli lo HIV no AIDS.<br />
Ovanamibia ve fike lunga 300,000 ove na<br />
ombuto yo HIV navahapu ota va twikile natango<br />
okukwatwa kombuto yo HIV efiku keshe.<br />
Otwa pumbwa okupopya kombinga yomunhu<br />
ou tu hole nonhumbi tu mu hole. Embo eli ota li<br />
ke ku kwafa u dilaadile no u popye kombinga<br />
yekwatafano loye.<br />
Embo eli ota li dulu okulongifwa momaumbo nomomikunda. Ovadali, ovakulunhu,<br />
ovanyasha, ovahongifikola, ovanailonga voundjolowele novanailonga vomomikunda<br />
otava dulu oku li longifa. Nomolwaasho, lesha omapandja aeshe ndele tamu<br />
paafana ouyelele, unene tuu nomuholike woye.<br />
Embo eli oli li yo mOshiingilisha no mOshiAfrikaans.<br />
Ope na yo oukololo ovo tave ku kwafa u dimbulukwe oinima ei ya fimana. Ava<br />
ova ulikwa ngaha:<br />
Dimbulukwa: Ngeenge ekwatafano loye nomuholike woye kali li nawa, li<br />
xulifa po.<br />
OholeImwe<br />
Onghalamwenyo<br />
nohole<br />
nomuholike<br />
umwe<br />
<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> HDC oshitukulwa shomulandu woilongo ili omugoyi yoshikandjo shoundjolowele<br />
nomakwatafano moilongo ngaashi: Botswana, Lesotho, Malawi, Mozambique, Namibia, South Africa,<br />
Swaziland, Tanzania, Zambia and Zimbabwe. Oilongo ei, ota i yambidida oshikonga sho 50 by 15<br />
osho tashi lalakanene oku ninipika ombuto yo HIV nee pelesenda o 50 moumbuwanhu waAfrica mo 2<br />
015. <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> oha mono ekwafo lopashimaliwa ku BP na DFID.<br />
OSHIWAMBO
Oshikalimo<br />
Ekwatafano lopahole ..............................................................................2<br />
O HIV no AIDS .......................................................................................6<br />
Oomilele novanhu ve dulife pu umwe ....................................................8<br />
Okuliamena koHIV .................................................................................12<br />
Ehombolo .............................................................................................. 14<br />
Omilele mekwatafano lopahole ..........................................................16<br />
Okuninga ekwatafano ........................................................................ 24<br />
Okuninga omatokolo ........................................................................... 30<br />
Okulididimika pefimbo mu<br />
lyaafane kokule ......................................34<br />
Omufyuululwakalo .................................36<br />
Eshi to dulu okuninga kombinga yo<br />
HIV ..........................................................38<br />
Ovayandji vomakwafo neenhele<br />
opo taa monika ......................................39
Kavii, pwilikine nge.<br />
Ngeenge Noko ite<br />
lihumbata nawa, mu<br />
longa oshilongwa,<br />
ndee to kongo<br />
omukainhu umwe.<br />
2<br />
Ekwatafano lopahole<br />
Itandi dulu okuninga Noko ngaho. Ondi mu<br />
hole nonde mu fimaneka. Ondi shi shii kutya<br />
omaupyakadi etu ohatu ke a kandula po fyee vene.<br />
Ekwatafano lopahole osha hala okutya ngahelipi?<br />
Ekwatafano lopahole oleli ovakongafani ve holafane. Eshi oha ve shi ulike<br />
mokufimanekafana, mokulineekelafana nomokuhakotokelafana. Ekwatafano nali kale<br />
li na ohole nola kola, ashike oshe likolelela komukalo oo tali kalekwa po nawo.<br />
Ovaholafani ova teelelwa va longele kumwe opo va kaleke ekwatafano lavo li li<br />
nawa, ngaashi ekwatafano lovadanauki mongudu imwe ile ekwatafano lovaimbi<br />
mongudulwiimbo imwe. Ova pumbwa okukala hava kundafana momhepo iwa. Eshi<br />
otashi pupaleke ovaholafani oinima aishe.<br />
• Ovaholafani ove lineekelafana. Eshi osha hala okutya otava dulu okukala nookaume<br />
kavo omafimbo amwe nokuninga oinima imwe pehe na omalimbililo ile efupa.<br />
• Ovaholafani ova fimanekafana. Eshi osha hala okutya mekwatafano li na ohole<br />
kamu na omahepekafano.
Opo ekwatafano pokati komulumenhu nomukainhu li kale nawa, omwa pumbwa<br />
elitulemo nokulonga noudiinini. Momakwatafano aeshe omu na omafimbo mawa<br />
nomafimbo mai.<br />
Ekwatafano lopahole pokati kovanhu vavali otashi ti:<br />
• Okukala ita va kotokelafana. Ekwatafano lopahole olo epaya lowina<br />
lokumangela ovanhu vavali kumwe. Okukala omulineekelwa kumukweni ota ku<br />
amene ekwatafano olo. Okupopya oshili nokulombwelafana oinima aishe ota ku<br />
koleke ekwatafano leni.<br />
• Okulineekelafana nokukala u udite we lineekelwa. Apa pe fike mwe<br />
lineekelafana nomuholike woye opo yo pe fike tamu kala mu li kumwe.<br />
• Okufimanekafana. Owa pumbwa okufimaneka omaliudo nomadiladilo<br />
omuholike woye.<br />
• Okulalakanena okuhafifa mukweni. Ngeenge ou hole omunhu<br />
wonhumba, oho fi oshisho kutya oku li monghalo iwa.<br />
• Lombwelafaneni eshi mu hole. Ota mu dulu okukala ha mu ningi oinima ei<br />
mu hole amushe nomuholike woye.<br />
• Okuninga omakwatafano. Hololela omuholike woye omaliudo oye<br />
nomadiladilo oye nemanguluko, nande oshinima oshi kale shidjuu okupopya.<br />
Noko naKavii ove udite kutya oshiwa okukala vehe li pamwe omafimbo amwe<br />
nokulihafifa nookaume kavo.<br />
3
4<br />
Ekwatafano lopahole<br />
Okuhoolola omuholike woye<br />
Ekwatafano letu ota li dulu okukala li li nawa monakwiiwa. Ehoololo lokuhoolola ou<br />
to kala ho i naye momilele ola kuma onghalamwenyo yoye aishe.<br />
Omu holafane shi fike peni?<br />
Lesha omapulo aa ndee to hoolola pomanyamukulo oo a tengenekwa pedu:<br />
“Heeno” “Ahowe” ile “Efimbo limwe”<br />
1. Omuholike woye oku ku hole?<br />
2. Omuholike woye okaume koye?<br />
3. Oho kala u udite nai ngeenge omuholike woye e li moupyakadi?<br />
4. Oha mu popi kombinga yoimaliwa nomuholike woye?<br />
5. Ou na omuholike umwe auke?<br />
6. Oha mu hafele pamwe nomuholike woye?<br />
7. Oha mu popi kombinga yo HIV no AIDS nokombinga yokulongifa eekondoma?<br />
8. Omuholike woye okwa fimaneka omadiladilo oye?<br />
9. Nye nomuholike woye omwa tula po efimbo lokuninga oinima imwe onye amuke?<br />
10. Omwa tula po efimbo lokuninga oinima imwe nookaume keni?<br />
11. Omu na omadiladilo a faafana kombinga yokutota po ofamili, oilonga noimaliwa?<br />
12. Nye nomuholike woye ohamu li udifa nawa mokuya momilele?<br />
Ngeenge omanyamukulo oye mahapu ‘oHeeno’, nena osha yela kutya omu<br />
na ohole yashili. Ngeenge omanyamukulo oye mahapu ‘oAhowe’ ile ‘Efimbo<br />
limwe’, omwa pumbwa okukonakona ohole yeni. Twikila nokulesha opo u mone<br />
omikalo dokuxwepopaleka ekwatafano leni.
Kaleka ekwatafano leni lopahole la kola<br />
Ovaholafani ove na okukendabala va kaleke ekwatafano lavo la kola. Apa pe fike<br />
ho kala u na efimbo nomuholike woye, opo pe fike ekwatafano leni tali kolo.<br />
Apa ota pa shikula omayele aasho to dulu okuninga opo ohole yeni i<br />
kale ya kola:<br />
• Kongeni efimbo mu kale pamwe ta mu popi omadiladilo eni, omaliudo<br />
eni naashi mwa hala mu kale.<br />
• Ohole yeni nai kale ya xwama. Kongeni efimbo mu li udife nawa, ta mu<br />
ningi oinima oyo kwa li ha mu ningi pefimbo mwa shakena lwotete.<br />
• Okuya momilele oshitukulwa sha fimana kovahelofani aveshe. Owa pumbwa<br />
okukala u na efimbo lokuya momilele nomuholike woye.<br />
• Hambeleleni pamwe, halelafaneni omholo nokupandulafana.<br />
• Kundafaneni nokupwilikinafana ngeenge ope na oupyakadi ndee tamu u<br />
kandula po.<br />
• Kongeni omayele. Ngeenge ope na oupyakadi pokati keni, popyeni na ou<br />
mwe lineekela ile mu ye komuxungimwenyo.<br />
• Ngeenge ita mu tu kumwe moshinima shonhumba, shi<br />
kundafaneni komukalo muwa, inamu handuka.<br />
• Ngeenge ohole yeni oya djuupala, dilaadileni eshi<br />
sha li she mu fuula eshi mwa itavelafana. Eshi she<br />
mu tulile kumwe ota shi dulu natango oku mu<br />
kaleka pamwe.<br />
Atushe otwa hala okukala tu holike<br />
Omunhu keshe okwa hala okukala e holike. Ekwatafano lopahole ota li dulu oku ku<br />
pa eemhito dokushiiva omuholike woye xwepo, osho yo okulishiiva ove mwene.<br />
Dimbulukwa: Ngeenge ekwatafano leni nomuholike woye ota li tengauka, li<br />
xulife i po.<br />
5
Omumati wange oku<br />
na ombuto yo HIV.<br />
Onda tila oku i pa<br />
ovanhu vamwe ve<br />
lili ovo nda ile navo<br />
momilele inaa di<br />
amenwa.<br />
6<br />
O HIV no AIDS<br />
Oshi li nawa eshi we uya u likonakonife.<br />
Twa ovaholike voye aveshe omukumo<br />
ve uye ve likonakonife ombuto yo HIV.<br />
O AIDS ohai etwa kombuto hai ifanwa o HIV. O HIV oha i kala mohonde, momeva<br />
opefimbo u na eteelelo, moikunguluki yomoilyo yoidalifo ovalumenhu novakainhu<br />
nomomashini okonhulo. O HIV luhapu oha i tandavele okudja momunhu umwe ya<br />
finda mukwao ngeenge okwa i momilele inaa di amenwa nomunhu e na ombuto.<br />
Ngeenge omunhu okwa kwatwa kombuto yo HIV ohaku tiwa oku na o HIV.<br />
Ito dulu okumona kutya omunhu okwa kwatwa ko HIV moku mu tala nomesho.<br />
Omukalo kamana wokutala kutya owa kwatwa ko HIV okulikonakonifa.<br />
Dimbulukwa: Longifa okondoma mondjila efimbo keshe to i momilele, nande ou<br />
kale u shii kutya ou na ombuto ile ku i na.
Nhumbi o HIV no AIDS hai kumu olutu loye<br />
Momalutu etu omu na ovakwaita volutu. Ovakwaita volutu oha va amene omalutu etu<br />
komikifi. Oha va velula yo omalutu etu ngeenge kwa li hatu vele.<br />
Ngeenge yo HIV oya i molutu loye ohai hanauna po ovakwaita volutu. Olutu ohali<br />
kala nee itali dulu vali okukondjifa omikifi.<br />
Ngeenge yo HIV oya nghundipaleke ovakwaita voye volutu oho tameke okuvela<br />
luhapu. Eshi ohashi holoka nee ngeenge u na o AIDS. Ohapa dulu okupita eedula<br />
dihapu fimbo omunhu oo e na ombuto yo HIV ina kwatwa ko AIDS.<br />
OLUTU<br />
HIV<br />
OLUTU<br />
OVAKWAITA<br />
VOLUTU<br />
OVAKWAITA<br />
VOLUTU<br />
Okukwatwa ko HIV<br />
OMUKOLO<br />
HIV<br />
Ngeenge yo HIV opo ye ku kwata oha i lihanene molutu loye meendelelo. Sha hala<br />
kutya poivike yotete ihamano ngeenge opo wa kwatwa, oho kala u na o HIV ihapu<br />
mohonde yoye, ashike ito vele natango.Ngeenge owa konaakonwa meni loivike 6<br />
opo wakwatwa, luhapu omakonaakono iha e shi ulike kutya ouna o HIV.<br />
Oto dulu okuyandja ombuto komunhu umwe meendelelo moivike yotete ihamano<br />
shaashi mohonde yoye oi yadi mo. Ovanhu vakwao ovo va kwatwa ko HIV navo<br />
oha va dulu oku i tandaveleka. Ou li moshiponga shokukwatwa o HIV neenghono<br />
ngeenge owa i momilele inadi amenwa nomunhu e na o HIV opo ye mu kwata.<br />
Dimbulukwa: Ngeenge omwe likonakonifa o HIV oshita, ota shi mu kwafele mu<br />
lineekelafane noupu, notashi mu kwafele amushe mu kale mu he na ombuto yo HIV.<br />
OVAKWAITA<br />
VOLUTU<br />
OVAKWAITA<br />
VOLUTU<br />
OLUTU<br />
OVAKWAITA<br />
VOLUTU<br />
OLUTU<br />
OLUTU<br />
7
8<br />
Omilele novanhu ve dulife<br />
Okuya momilele novanhu ve dulife puumwe<br />
Okuya momilele novanhu ve dulife puumwe otashi ti okuya momilele novanhu<br />
vahapu. Ovaholike voye ota va dulu yo okuya momilele novanhu vamwe ve lili<br />
pefimbo olo tuu olo. Eshi osha hala okutya amushe ota mu dulu okutandavelifa<br />
ombuto yo HIV mokuya momilele.<br />
Oupyakadi wokuya momilele novanhu ve dulife<br />
puumwe<br />
Ngeenge oho i momilele novanhu ve dulife puumwe, owa taalelwa koupyakadi<br />
wokukwatwa komikifi dovanhu aveshe ovo, oshoyo keembuto domikifi dovaholike<br />
vavo.<br />
Etitatu<br />
Ngeenge omuholike woye<br />
okwa i momilele nomunhu e lili<br />
mOlomakaya ndee ta kwatwa ko<br />
HIV…<br />
Olomakaya<br />
… ndele tamu i naye momilele inaa<br />
di amenwa moshivike sha landula<br />
ko, omhito yoye yokukwatwa ko HIV<br />
oi li pombada neenghono.
pu umwe<br />
Elyenge lokutandavelifa oHIV pakuya momilele<br />
Eshi Supii naEben va itavelafana, ova kala hava longifa eekondoma efimbo keshe<br />
tava i momilele. Eshi va mona kutya ove lineekelafana, ova efa po okulongifa<br />
eekondoma shaashi puvo kapa li ou ta diladila kutya mukwao ota dulu oku kwatwa<br />
ko HIV.<br />
Etokolo eli ola li la nyika oshiponga, shaashi Supii naEben kava li ovalineekelwa.<br />
Supii kakwa li ha longo, yo oimaliwa ei Ebben ha kwata, kakwa li ya wana.<br />
Opo a mone oikulya noimaliwa ihapu, Supii okwa hovela okuya momilele<br />
nookaume vahapu. Molwaashi kakwa li ha longifa okondoma, okwa kwatwa ko<br />
HIV. Konima okwa ka ya momilele inadi amenwa naEben ndee naye ta kwatwa ko<br />
HIV. Ovaholike vaSupii vakwao navo ova kwatwa o HIV ya dja muSupii ndele tave<br />
i pe ovaholike vavo vakwao. Eshi Supii a ka mona kutya oku na o HIV etandavelo<br />
lombuto ola li ngaha:<br />
Mrs Kamaizemi<br />
Sylvia<br />
Emma<br />
Justine<br />
Mnr. Kamaizemi<br />
Erastus (ena o HIV)<br />
Ovanhu vangapi ve li moupyakadi wokukwatwa kombuto yo HIV mongudu ei? Oto<br />
diladila kutya ove shi shii kutya ove li moupyakadi?<br />
Dimbulukwa: Apa pe fike omwaalu wovaholike voye unini, opo ngoo pe fike ito<br />
kwatwa ko HIV noupu. Ashike nande ou kale u na omuholike umwe aeke, longifa<br />
okondoma mondjila efimbo keshe to i momilele. Eshi otashi ku amene.<br />
Supii<br />
Eben<br />
9
10<br />
Okuya momilele novanhu ve dule puumwe<br />
Omikalo do milele tadi tandaveleke o<br />
HIV<br />
Omakwatafano<br />
amwe otaa<br />
tandavelifa<br />
ombuto yo HIV.<br />
Omikalo tadi shikula otadi kwafele oku tandavelifa O HIV:<br />
• Okukala novaholike vopamilele ve dule puumwe, unene tuu ngeenge efimbo<br />
lile.<br />
• Okukala novaholike vopamilele ve dule puvavali mohombo yoye ndele umwe<br />
womuvo ile vahapu vomuvo kave shi ovalineekelwa.<br />
• Oku ninga oshivike shimwe oto i momilele naau ove mushikwao oto i<br />
naawinya.<br />
• Ngeenge omufyuululwakalo woye ota u popile mu ye momilele<br />
namumwanyoko nonande oku na omuholike waye ile a hombola nale.<br />
• Ngeenge omufyuululwakalo woye ota u popile omulumenhu a efe omukulukadi<br />
waye a ye momilele novatalelipo.<br />
• Ngeenge omufyuululwakalo woye otau popile u hombole/lwe po kushuwala<br />
shoye ngeenge omushamane waye ile omukulukadi waye okwa xulifa.<br />
Okukala nomuholike umwe osha amenwa?<br />
Okukala u na omuholike umwe osha amenwa shi dulife okukala u na ovaholike<br />
vahapu, ashike ope na oinima imwe oyo wa pumbwa okudimbulukwa:<br />
• Kaku na omunhu a amenwa ko HIV no AIDS.<br />
• Owa amenwa neenghono ngeenge ou shii omuholike woye naave mwene apa mwa<br />
fikama kombinga yo HIV.<br />
• Ngeenge owa hombolwa/la, omuholike woye ota dulu okukala a kwatwa ko HIV<br />
ofimbo inamu hombola, ile a kale e na ovaholike vamwe uhe va shii.<br />
• Ngeenge omuholike woye oku na o HIV, ndele ove ku i na natango ou li moupyakadi<br />
wokukwatwa ko HIV ngeenge omwa i naye momilele inadi amenwa.
Epulo: Ou li ponghatu yokukwatwa ko HIV?<br />
Ovanhu vahapu ohava dilaadila kutya vo kave na fiku va kwatwe ko<br />
HIV. Ashike vahapu vomufye otashi dulika va kwatwa nale ko HIV.<br />
Nyamukula omapulo e li pedu u tale apa wa fikama.<br />
Anyamukula paushili:<br />
Owa ile momilele<br />
efiku limwe?<br />
HEENO<br />
Oho lundulula ovaholike<br />
vopamilele konima yoivike inini ile<br />
okonima yeemwedi?<br />
HEENO<br />
Meemwedi da dja ko owa li<br />
u na ovaholike vopamilele ve<br />
dule puumwe?<br />
HEENO<br />
AHOWE<br />
AHOWE<br />
AHOWE<br />
Owa ile<br />
momilele uhe na<br />
okondoma?<br />
HEENO<br />
Shiimba ino<br />
kwatwa ko HIV.<br />
Dimbulukwa okukala<br />
we liamena paku longifa<br />
okondoma mondjila efimbo<br />
keshe to i momilele.<br />
HEENO<br />
AHOWE<br />
Otashi dulika wa kwatwa nale ko HIV. Kala u shii kutya oho longifa<br />
eekondoma mondjila efimbo keshe to i momilele, kashi na nee mbudi<br />
kutya olye to i naye momilele.<br />
Lesha pepandja 22 u mone ouyelele kombinga yokulongifa<br />
eekondoma.<br />
Owa li u na ovaholike<br />
vopamilele ve dule puumwe<br />
momwedi wa dja ko?<br />
Oto dilaadila kutya<br />
omuholike woye oha<br />
i momilele novanhu<br />
vamwe ve lili?<br />
AHOWE<br />
Ou shii ngeenge<br />
ou na HIV ile<br />
omuholike woye?<br />
AHOWE<br />
HEENO<br />
AHOWE<br />
HEENO<br />
11
12<br />
Okuliamena koHIV<br />
Iho fi oudja eshi<br />
omushamane woye iha<br />
kala po efimbo alishe?<br />
Ohandi fi oudja ndele ashike nde mu<br />
teelela ashike fiyo ote uya keumbo,<br />
ile ndi ke mu talele po koshilando.<br />
Longhuluyonale? Ashike<br />
oshitukulwa shomufyuululwakalo<br />
wetu.<br />
Heeno oshitukulwa shomufyuululwakalo<br />
wetu, ashike ame inandi hala okukwatwa<br />
HIV.<br />
Eewa nee, ashike oha tu dulu okuya<br />
momilele da amenwa, pakulongifa<br />
okondoma efimbo keshe.<br />
Kombinga nee yomushamane<br />
wange, ekwatafano<br />
nelineekelafano letu?<br />
Ohatu dulu okukala pamwe, vali<br />
ame ondimumwanyoko. Kape na<br />
oudjuu ngee otwa i momilele<br />
naave. Otashi udika ko ashike.<br />
Tashi udika ko? Kwoove<br />
mbela, ediladilo olo<br />
olonghuluyonale.<br />
O HIV? Oto te<br />
ominghapo mboli ove!<br />
Nghi na o HIV ame.<br />
Pamwe inai ku kwata natango, ashike<br />
omilele inadi amenwa otadi ku<br />
kwatifa ko HIV.<br />
Pamwe omushamane<br />
woye oha i momilele<br />
novanhu vamwe<br />
koshilando.<br />
Ashike ame itandi mu hopaenene.<br />
Ombili Mbahe, enyamukulo lange ota li<br />
kala alushe ‘ahowe’.
Okuliamena kombuto yo HIV<br />
• Ngeenge ku na ekwatafano lopahole natango, likonakonifa tete ofimbo ino<br />
tameka okuya momilele.<br />
• Ngeenge ou na omuholike woye, kundafaneni kombinga yo HIV nokuya<br />
momilele da amenwa.<br />
• Tokola nhumbi tamu ke li amena ko HIV. Kala u shi shii ngeenge omuholike woye<br />
oku na o HIV ile ke na. Ota mu dulu okutokola oku longifa okondoma efimbo<br />
keshe ta mu i momilele.<br />
Nhumbi tamu kala nekwatafano liwa nande ou na o HIV<br />
Ngeenge owa shiiva kutya ou na HIV ota shi dulika u kale u udite kutya kape na<br />
vali ou ta kala e ku hole, ashike eshi kashi fi oshili. Nonande okukala u na HIV<br />
ota ku dulu okudjuupaleka ekwatafano leni, ota mu dulu natango okukala mu na<br />
ekwatafano liwa nohamu i momilele.<br />
Omu na okukundafana:<br />
• kombinga yanghee tamu kwafafana<br />
• okufila oshisho olutu pakuninga omalideulo nokufudapo<br />
• kombinga yoikulya i na oundjolowele mu kwafe omalutu a kale noundjolowele<br />
efimbo lile<br />
• yokushikula omalombwelo ovafilishisho voundjolowele ngeenge mwa tameke<br />
okunwa omiti dokulelepeka onghalamwenyo (ART)<br />
Omatokolo aSupii…<br />
1<br />
Supii ka li ta dulu<br />
oku itavela eshi a<br />
lombwelwa kutya oku<br />
na HIV.<br />
Ai, aame ngoo? Ondi na<br />
oku ilundulula.<br />
2<br />
Okwa li ta dilaadila onghalamwenyo<br />
yaye yonale. Oku shi<br />
shii kutya omatokolo aye e mu<br />
kwatifa ko HIV.<br />
Dimbulukwa: Nande amushe nomuholike woye omu kale mu na o HIV, omu na<br />
okulongifa eekondoma efimbo keshe tamu i momilele opo mu li kelele kokukwatululwa.<br />
Okukala no HIV itashi ti ito dulu vali okuya momilele diwa do oda a amenwa.<br />
3<br />
Inaku toka natango<br />
nokulundulula<br />
okukalamwenyo kwange<br />
Supii okwe shi tambula ko.<br />
Okwa hovela okulya oikulya<br />
youndjolowele, ta mono oilonga<br />
ndee ta hovele okulongifa eekondoma<br />
efimbo keshe ta i momilele.<br />
13
Hei, Tjiiuee,<br />
omolwashike ino<br />
alukila vali keumbo<br />
lange konguloshi?<br />
14<br />
Ehombolo<br />
Ehombolo oshike?<br />
Oshiwa shili okuuya keumbo loye<br />
ashike otashi dulika shi teye po<br />
elineekelo mohombo yange.<br />
Ehombolo olo ehangano pokati komulumenhu nomukainhu ovo va ninga etokolo va<br />
kale pamwe onghalamwenyo yavo aishe. Ehangano eli ohali dikwa po pambelewa<br />
mokupitila mehombolo. Ehombolo olo etyapulo eshi nye nomuholike woye mwa<br />
tokola okukala pamwe.<br />
Pehombolo, ovalihomboli ohava ningi eudafano va kale ovalineekelwa nova kale<br />
pamwe nopomafimbo madjuu. Ovalihomboli ohave li udanekele yo nhumbi tave ke<br />
lifila oshisho nonhumbi tava ka kala monghalamwenyo yavo.<br />
Ngeenge oto dilaadila okuhombola/lwa, oshiwa ngeenge tamu kala omutumba<br />
mu kundafane osho mwa teelela mohombo yeni.
Omatomheno mawa<br />
okuya mohombo<br />
Ngeenge oto hombolwa<br />
omolwomatomheno mawa, oto ka kala<br />
nonghalamwenyo iwa noi na ehafo.<br />
Nonande okuholafana oko etomheno<br />
liwa lokuya mohombo, halo alike nali<br />
kale etomheno loye.<br />
Omatomheno amwe ongaashi:<br />
• Owa hala mu kale pamwe<br />
namukweni.<br />
• Shiimba<br />
omwe lineekelafana<br />
nomu<br />
uditafane.<br />
• Otashi dulika<br />
mwa hala<br />
okutota ofamili yeni.<br />
Na tu hombole?<br />
�<br />
Omatomheno a puka<br />
�<br />
okuya mohombo<br />
Okuya mohombo nomatomheno<br />
• Otu holafane ngoo, otwe lineekelafana notwe lifimaneka tuu?<br />
• Ohatu lalakanene tuu oinima ya faafana mohombo yetu?<br />
• Ohatu yolo nokupopya osho yo okukwena koinima ya<br />
faafana?<br />
• Ohatu tu kumwe moinima ya kula, ngaashi okumona<br />
ounona, ile okuhoolola apa hatu ka tungila?<br />
• Ohatu kundafana tuu omaupyakadi etu?<br />
• Atushe otu na tuu omadiladilo a faafana kombinga<br />
yokukala ovalineekelwa monghalamwenyo yetu?<br />
• Atushe otu shii tuu ngeenge otu na HIV ile katu i na?<br />
a puka ota ku dulu oku ku etela<br />
onghalamwenyo ihe na ehafo. Aa oo<br />
amwe omomatomheno a puka okuya<br />
mohombo:<br />
• Okutembuka ponhele yonhumba.<br />
• Shaashi ou na eteelelo.<br />
• Omolwa oimaliwa.<br />
• Shaashi owa hala eumbo,<br />
oshihauto ile oselula.<br />
• Opo u kale ho i momilele efimbo<br />
keshe wa hala.<br />
• Shaashi ovanhu osho tave ku<br />
lombwele, ile osho ve kuhalalela.<br />
• Shaashi u wete eedula doye da<br />
fika okuhombola.<br />
Okudiladila kombinga yomanyamukulo omapulo aa otashi<br />
dulika ku ku kwafe u ude ko ekwatafano leni xwepo, naashi wa<br />
teelela oku ka shakeneka mohombo.<br />
15
16<br />
OMILELE<br />
Otashi ende<br />
ngahelipi Kavii? Owa<br />
kala ho i momilele<br />
nomukainhu umwe<br />
efimbo lile paife! Ino<br />
mu loloka natango?<br />
Okuya momilele okwa pumbiwa kovakongafani. Oshidjuu okupopya, ashike otashi tu<br />
kwafele tu kale twa hafa, tu na oundjolowele notwa amenwa.<br />
Omolwashike hatu i momilele<br />
mekwatafano lopahole<br />
Apa otapa shikula amwe omomatomheno okuya momilele:<br />
• Okuya momilele ohaku eta mu hokwafane nomuholike woye.<br />
• Ohaku kaleke omunhu ta shilwa kefuuko noku udite a halika.<br />
• Otwa hala okumona okaana.<br />
• Otwa hala okulihafifa.<br />
• Otu hole ovaholike vetu.<br />
Ahowe ekwatafano letu<br />
naNoko oli li nawa. Okuya<br />
momilele kwetu otaku<br />
ende taku xwepopala.<br />
Okuya momilele ku li nawa ongeenge:<br />
• ovakongafani hava udu nawa ngeenge va i momilele.<br />
• ovakongafani hava dulu okutya ‘ahowe’ ngeenge inava hala okuya momilele.<br />
• ovakongafani va fimanekafana fimbo inava ya momilele nokonima eshi va mana.<br />
Dimbulukwa: Okuya momilele nokukala u hole omunhu kashi shi oshinima shimwe.<br />
Ohole nokuya momilele oitukulwa ya fimana mekwatafano lopahole.
Okupopya kombinga yokuya momilele<br />
Opo u dule okupopya kombinga yokuya momilele, owa pumbwa okushiiva oinima<br />
yopetameko. Ngaashi olutu loye, olutu lomuholike woye, nonhumbi to mu udifa nawa.<br />
Apa pe fike hamu pops kombinga yoinima ya pamba okuya momilele, opo ngoo<br />
pe fike tamu ehenafana popepi. Okupopya mwa manguluka ota ku xwepopaleke<br />
onghalamwenyo yeni yokuya momilele.<br />
Omatokolo<br />
Ihandi<br />
hafele okuya momilele<br />
na Immanuel shaashi iha<br />
udifa nge nawa. Alushe<br />
oha endelele<br />
ashike...<br />
Rose oku na omatokolo<br />
avali:<br />
1) Ota dulu okupopya<br />
na Immanuel, notashi<br />
dulika va kandulepo<br />
oupyakadi ou ndee<br />
tava kala have liudifa<br />
nawa ngee tava i<br />
momilele.<br />
Ou wete nghee etokolo laRose tali dulu okukuma<br />
ohole yavo na Immanuel?<br />
Omolwashike mu na okukundafana<br />
2) Ngeenge okwa<br />
kala ina popya naye,<br />
ita shiiva ngeenge ope<br />
na epuko lasha no<br />
ita dulu oku mu udifa<br />
nawa.<br />
• Okupopya kombinga yokuya momilele ota ku eta elineekelafano noupopepi<br />
mekwatafano leni.<br />
• Ngee oto dulu okuulikila omuholike woye eshi hashi ku udifa nawa, oto ka udila nawa<br />
okuya momilele neenghono.<br />
• Okuya momilele omukalo wokulihafifa ngeenge ovaholafani ave-she ova fimanekafana.<br />
Ota ku dulu yo oku ku pa onghalamwenyo yehafo noyetyapulo.<br />
• Okuya momilele ota ku ehenifa ovanhu vavali popepi nokutota po onghalamwenyo<br />
ipe.<br />
Dimbulukwa: Haalushe tamu ka kala mwa hala okuya momilele pefimbo<br />
limwe. Eshi ina shi puka! Kendabaleni mu konge efimbo olo nye amushe mwa<br />
hala. Ino fininikila omuholike woye momilele.<br />
17
18<br />
Omilele mekwatafano lopahole<br />
Okukaleka okuya momilele omukalo wokulihafifa<br />
Ngeenge owa li u na omuholike umwe aeke efimbo lile, otashi dulika u kale u udite<br />
ohole yeni ya fa ihe li vali ngaashi ya li petameko. Eshi ota shi dulu okukuma okuya<br />
kweni momilele.<br />
Nge ohamu popi kombinga yokuya momilele, otamu dulu okumona omikalo dihapu<br />
dokukaleka okuya momilele kweni ongomukalo wokulihafifa.<br />
Omawedele-po okuxwepopaleka okuya momilele:<br />
Tuleni po<br />
efimbo lokuliudifa<br />
nawa, nande<br />
ou kale we<br />
lipyakidila.<br />
Djala nawa u<br />
kale to monika<br />
nawa.<br />
Hololela<br />
omuholike woye<br />
ngeenge ohe ku<br />
udifa nawa.<br />
Lundu-<br />
luleni omikalo<br />
edi hamu<br />
longifa okuya<br />
momilele. Pwilikineni<br />
koungalo ile temaeni<br />
okalamba katilyana ota<br />
ku dulu oku mu kwafa<br />
lundulule onghalo<br />
yeni.<br />
Kaleni hamu<br />
i momilele<br />
pomafimbo no<br />
peenhele da<br />
yooloka.<br />
Omayele oku mu kwafa mu kale hamu li udifa nawa nomuholike woye:<br />
1. Lihongeni omalutu eni naashi hashi mu udifa nawa.<br />
2. Hola olutu loye mwene.<br />
3. Pwilikina keemhumbwe domuholike woye.<br />
4. Hololelafaneni omahalo eni noutya vawa vohole.<br />
5. Popyeni kombinga yoku li amena.<br />
Dimbulukwa: Okuya momilele mwa kukuta, ota ku dulu oku<br />
mu etela ouyehame. Ota ku hapupaleke yo eemhito dokukwatwa<br />
ko HIV. Fya oshisho kutya amushe omwe lilongekidila okuya<br />
momilele. Ota mu dulu yo okulongifa omaadi ngaashi o K-Y Jelly<br />
ile oLubrifem nonande ota mulongifa okoondoma.<br />
Li fulaa-fuleni<br />
efimbo lile ta mu<br />
ende kashona<br />
nakashona.<br />
Okutula ko okondoma<br />
ku ningeni oshitukulwa<br />
shelihafifo mokuya<br />
momilele kweni.<br />
Hololelafaneni omahalo<br />
eni noutya vohole.
Okukala u na ovaholike vahapu okulihafifa?<br />
Ovanhu vamwe oha va dilaadila kutya okuya momilele oku hafifa ashike ngeenge<br />
una ovaholike vahapu. Eshi kashi fi oshili. Okuya momilele nomuholike woye ota ku<br />
dulu okukala omukalo wokulihafifa shaashi omu holafane nomwe lineekelafana.<br />
• Oto dulu okupopya wamanguluko kombinga yokuya momilele neemhumbwe doye<br />
dopamilele.<br />
• Apa pe fike to i momilele nomuholike woye, opo yo pe fike to lihongo olutu laye.<br />
• Oto dulu yo okukendabala omikalo da yooloka dopa momilele.<br />
Omatokolo<br />
Ihandi udile<br />
nawa okuya momilele<br />
na Rosa, na omulele<br />
wetu ka u na vali<br />
omulyo. Xwepo ndi<br />
konge po omuholike<br />
umwe...<br />
Immanuel oku na<br />
omatokolo avali:<br />
1) Ngeenge okwa<br />
lombwele Rose otashi<br />
dulika va kandulepo<br />
upyakadi ou ndee<br />
tava kala have liudifa<br />
nawa ngee tava i<br />
momilele.<br />
Ou wete nghee etokolo la Immanuel ta li<br />
kumu ekwatafano lavo naRose?<br />
2) Ngeenge Immanuel okwa<br />
tokola a konge omuholike<br />
umwe, ohole yavo naRose<br />
itai xwepopala. Immanuel<br />
ota tula Rose, ye mwene<br />
nomuholike waye mupe<br />
moupyakadi wokukwatwa ko<br />
HIV osho yo komikifi dikwao<br />
dopamilele.<br />
Dimbulukwa: Omunhu keshe okwe lilongela efimaneko, nakeshe umwe oku na<br />
oufemba wokuninga omatokolo a amenwa kombinga yokuya momilele.<br />
19
20<br />
Omilele mekwatafano lopahole<br />
Omadiladilo a puka kombinga yo milele<br />
x<br />
�<br />
x<br />
�<br />
x<br />
�<br />
x<br />
�<br />
x<br />
�<br />
x<br />
�<br />
x<br />
�<br />
Omilele oshinima shii.<br />
Kashi fi oshili. Omomilele oshinima shi li mondjila noshopaushitwe<br />
monghalamwenyo yomukulunhu keshe.<br />
Ovakainhu ina va pumbwa oku tyapula omilele.<br />
Kashi fi oshili. Ovakainhu ove na oufemba wokutyapula omilele ngaashi<br />
ovalumenhu.<br />
Omilele odi lile po ashike okudala.<br />
Nonande eli olo limwe lomomatomheno okuya momilele, halo alike. Okuya<br />
momilele omukalo wokulihafifa. Apa pe fike ho udu nawa mokuya momilele<br />
mekwatafano leni, opo ngoo pe fike ta mu ehenafana popepi.<br />
Ovalumenhu ova pumbwa ovaholike vahapu ve dule ovakainhu.<br />
Kashi fi oshili. Ovalumenhu novakainhu ota va dulu okuudifwa nawa<br />
komuholike umwe auke.<br />
Okuya momilele nokondoma ihashi udifa omunhu nawa.<br />
Kashi fi oshili. Oto dulu okuuda nawa nande oto i momilele nokondoma.<br />
Okuya momilele nokondoma okwa amenwa, noto udu nawa shi dulife<br />
ngeenge uhe i na shaashi owa amenwa.<br />
Okuya momilele nomunhu ina kalwa naye nale, mwa kwatelwa<br />
ounona voukadona ile ouhanana ohaku velula o HIV no AIDS.<br />
Kashi fi oshili shaashi kape na omuti wokuvelula o HIV no AIDS. Okuya<br />
momilele nomunhu e li koshi yeedula 16 oshikulumuna shakula.<br />
Okuya momilele nomuholike umwe aeke ohashi kenyaneke.<br />
Kashi fi oshili. Okuya momilele ota ku udifa omunhu nawa ngeenge owa<br />
hala okuuda nawa, nande onomuholike umwe aeke.<br />
Dimbulukwa: Okuninga omakwatafano = Okuya momilele kuxwepo<br />
= ekwatafano lopaipala lixwepo
Okulongifa eekondoma<br />
Omukalo kamana wokuliamena ko HIV oo okuhaya momilele nande nande. Ashike<br />
ovakulunhu vahapu ohava i momilele. Ngeenge owa tokola okuya momilele, longifa<br />
okondoma mondjila efimbo keshe. Opo uha kwatwe ko HIV.<br />
Popyeni kombinga yokulongifa eekondoma ofimbo inamu ya momilele. Ota mu<br />
dulu okulanda eekondoma pamwe nomuholike woye. Ngeenge omwa kala hamu i<br />
momilele ita mu longifa okondoma, tamekeni okudilongifa paife. Ashike omwa pumbwa<br />
okulikonakonifa.<br />
Okupopya kombinga yomilele da amenwo<br />
Ovaholafani vamwe kave hole okulongifa eekondoma. Apa otapa shikula nghee tamu<br />
dulu okupopya nomuholike woye opo u mu udife ko efimano leekondoma:<br />
Oto diladila<br />
kutya ame inandi<br />
amenwa?<br />
Ahowe, teelela<br />
manga. Tula ko<br />
okondoma tete.<br />
Atushe naave inatu<br />
amenwa. Inatu likonakonifa<br />
natango.<br />
Ihandi li ouleke<br />
ve li moipeta ame.<br />
Omolwashike ndi na okuya<br />
momilele nokondoma.<br />
Oto udu ashike nawa. Itavele<br />
nge ashike. Handi i ku tulile ko<br />
nokuli utaale.<br />
Omolwashike?<br />
Ino lineekela<br />
nge?<br />
Oukadona<br />
vange<br />
vamwe<br />
ihava<br />
lombwele<br />
nge ndi<br />
longife<br />
eekondoma.<br />
Ou li mondjila.<br />
Ohandi ka longifa<br />
okondoma ndee<br />
atushe hatu kala<br />
twa amenwa.<br />
Dimbulukwa: Omunhu ou ita itavele okulongifa okondoma oye ou ine ku<br />
fimaneka.<br />
Ahowe onde ku<br />
lineekela.<br />
Okulongifa<br />
eekondoma ota ku tu<br />
kaleke twa amenwa.<br />
Oshi li nawa,<br />
ashike ame nghi<br />
shi umwe wavo.<br />
Eshi oshi na<br />
sha nafye<br />
atushe.<br />
Ohashi kufa<br />
ashike olweefo<br />
limwe ove owa<br />
kwatwa ko HIV<br />
osho.<br />
21
22<br />
Omilele mekwatafano lopahole<br />
Likotokela<br />
Kala alushe u na<br />
eekondoma.<br />
Oshixwepo<br />
okukala u di na<br />
nande ito di longifa,<br />
shi dulife okukala we di<br />
pumbwa ndee ku di na.<br />
Osha wapala okulongifa eekondona pefimbo<br />
eli li lo HIV no AIDS.<br />
Okulongifa eekondoma<br />
mekwatafamo lopahole<br />
Ovanhu vahapu ohava dilaadila kutya<br />
ngeenge ou na omuholike woye mu lihole<br />
nomwe lineekelafana, eekondoma ina di<br />
pumbiwa vali.<br />
Oshiwa okulongifa eekondoma, nande omwa<br />
hombola shaashi otadi mu amene kokuninga<br />
eteelelo nokokukwatwa ko HIV.<br />
Ngeenge nye nomuholike woye ohamu<br />
longifa okondoma efimbo keshe tamu i<br />
momilele, no ihamu i vali momilele novanhu<br />
vamwe, nena oshi li nawa.<br />
Eekondoma otadi ku amene uha kwatwe ko<br />
HIV osho yo komikifi dohoni.<br />
Okuhalongifa okondoma shaashi u wete<br />
mu holafane nomwe lineekelafana etokolo<br />
la kula no tali kumu onghalamwenyo yeni<br />
aishe. Konga efimbo mu popye etokolo eli<br />
nomuholike woye.<br />
Eekondoma dovakainhu<br />
Eekondoma dovalumenhu<br />
Kala alushe ho longifa okondoma ngeenge to<br />
i momilele. Eekondoma dovalumenhu ohadi<br />
yandjwa oshali peekilinika dihapu. Oto dulu yo<br />
oku di landa meefitola.<br />
Kala alushe ho longifa 1 okondoma ipe ngee<br />
to i momilele. Kotoka<br />
uhe i pombole eshi<br />
to i patulula mo. Tala efiku layo<br />
lokukusha – eekondoma da kwisha<br />
itadi ku amene.<br />
Tula ko okondoma koulumenhu<br />
woye shimha wa<br />
timbi ofimbo ino u<br />
tula moukainhu. Fina<br />
kondungu yokondoma<br />
u kufe mo omhepo.<br />
Alangatifa okondoma<br />
fiyo opefina loulumenhu<br />
opo oulumenhu aushe u<br />
ye mo.<br />
Ngeenge omwa mane, kufa mo<br />
oulumenhu woye momuholike woye.<br />
Kufa ko okondoma<br />
koulumenhu woye.<br />
Kotoka omaxu oludalo<br />
aha tike mo.<br />
Manga ko komulungu<br />
wayo ndee to i<br />
tonyene mombapila. I<br />
ekelashi mondoloma<br />
yoimbodi ile keshe<br />
tuu opo itai monika kounona ve i<br />
danene.<br />
Ovakainhu vamwe ove hole okulongifa eekondoma edi shaashi ohave diitula<br />
ofimbo inavaya momilele. Oshidju okudimona, do ihadi yandjiwa, oshali. Konga<br />
ouyelele kokapangelo kutya ohadi monika peni. Ovakainhu ove na oufemba<br />
wokuli amena ko HIV no AIDS.<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6
Oku ke likonakonifa HIV oshita<br />
Ofimbo inamu hovela okuya momilele nomuholike woye, omu na oku ke likonakonifa.<br />
Oshiwa ngeenge tamu i pamwe.<br />
O HIV ohai kwata oule weemwedi nhatu ofimbo inai holoka mohonde yoye,<br />
nomolwaasho ke likonakonifeni vali konima yeemwedi nhatu.<br />
Dama momuholike umwe aeke<br />
Konima yokulikonakonifa, ndee<br />
amushe kamu na ombuto, inamu ya<br />
vali momilele novanhu vamwe ve lili<br />
opo muha kwatwe kombuto yo HIV.<br />
Longifeni eekondoma mondjila efimbo<br />
keshe tamu i momilele, nopefimbo opo<br />
mwa teelela oidjemo yomakonakono<br />
eni.<br />
23
v<br />
24<br />
Okuninga ekwatafano<br />
Nghi wete eshi hai<br />
ningi. Ekwatafano letu<br />
nomushamane wange<br />
kali li vali ngonale. Onda<br />
limbililwa shaashi okwa<br />
lunduluka.<br />
Omakwatafano oshike?<br />
Itashi kwafa<br />
sha u kale wa<br />
limbililwa. Popya<br />
naye kombinga<br />
yoshinima osho.<br />
Ou oo omukalo tau<br />
kwafa mokukandula<br />
po oupyakadi.<br />
Okuninga omakwatafano oo omukalo wokukwafela ovaholike vaha efafane. Oo<br />
auke omukalo to dulu okulongifa mokulombwela omuholike woye omadiladilo oye,<br />
eshi wa hala, naashi wa pumbwa.<br />
Oku na omikalo da yooloka dokuninga omakwatafano, ngaashi okupopya,<br />
okulikwata meenyala nokulitala momesho.<br />
Okuninga omakwatafano nomuholike woye haalushe hashi kala shipu, ashike apa<br />
pe fike to shi lideulile, opo ngoo pe fike to deuka.<br />
• Osha fimana mu kale hamu popi nohamu pwilikinafana. Ngeenge ope na<br />
oupyakadi, omu na oku u kandula po pamukalo wefimanekafano noweudafano.<br />
• Popyeni omaliudo nomadiladilo eni mwa manguluka. Hakutanguna nokuvelafana<br />
eembedi.<br />
• Kundafaneni kombinga yo HIV no AIDS ongofamili, nye tamu ifanene mo yo<br />
ounona veni meenghundafana deni.
Kaleni hamu popi<br />
Ngeenge tamu kundafana nomuholike woye, kendabala u shikule omayele aa:<br />
• Kala wa tala omuholike woye momesho eshi to popi naye.<br />
• Kundafaneni oupyakadi ou mu na pefimbo opo. Inamu kala hamu lafulula oinima<br />
ei ya pita nale.<br />
• Pwilikina eshi omuholike woye ta ti.<br />
• Fimaneka omadiladilo omuholike woye.<br />
• Lombwela omuholike woye eshi wa hala naashi wa pumbwa. Popya yo nhumbi u<br />
udite.<br />
• Ino vela omuholike woye ombedi omolwoupyakadi u li pokati keni – shapo<br />
kongeni ekandulepo lao pamwe.<br />
• Lihonga okuhanga etwokumwe.<br />
• Kala uhe na omakoto.<br />
• Kala u na ohole.<br />
• Popya wa ngungumana ndele ino hanyauka.<br />
Eshi ovanhu ihava popi luhapu<br />
Ovakainhu luhapu ohava mono shidjuu okupopya novaholike vavo. Ope na<br />
omatomheno mahapu oo e shi etifa:<br />
X Momifyuululwakalo dihapu, ovakainhu ova longwa okufimaneka ovalumenhu.<br />
X Luhapu ohava kala va tila kutya pamwe ovaholike vavo otave va handukile ngeenge<br />
ve va hololele omaliudo avo.<br />
X Ovakainhu ava ve likolelela movalumenhu vavo<br />
opo va pewe oimaliwa ohava mono shidjuu<br />
okupopya shaashi ova tila okukala inava pewa<br />
vali.<br />
Ovalumenhu navo ohava dulu okumona shidjuu<br />
okupopya novaholike vavo:<br />
X Momifyuululwakalo dihapu, ovalumenhu<br />
ova teelelwa va kale va kindja.<br />
X Ovalumenhu luhapu ohava tekulwa vaha<br />
ulike oumbada ile omaliudo avo.<br />
Dimbulukwa: Ove nomuholike woye omu shii oinima ya yooloka monghalamwenyo.<br />
Efimbo limwe otamu ka kala mu na omadiladilo a yooloka. Osho osha yuka notashi hokwifa!<br />
25
26<br />
Okuninga omakwatafano<br />
Kundafaneni kombinga yoinima ei idjuu<br />
Ope na omafimbo amwe mekwatafano keshe ovanhu va pumbwa okukundafana<br />
kombinga yoinima ei idjuu. Oshiholelwa, okukundafana kombinga yo HIV no AIDS.<br />
Okupopya kombinga yoinima yoludi olo otaku dulu oku ku handukifa, oku ku nyikifa<br />
oluhodi ile ku ku tilife nokuli.<br />
Lihongeni okupopya kombinga yoinima idjuu mekwatafano leni. Omaupyakadi itaa<br />
kanduka po ngeenge ota mu liningifa pa fa pehe na sha sha puka.<br />
Omayele ngeenge tamu popi kombinga yoinima idjuu<br />
• Ngeenge owa hala okupopya kombinga<br />
yoshinima shonhumba shi tala ko sha fa<br />
shanafangwa.<br />
• Fatulula nghee u udite mokutya oupyakadi<br />
oshike/ouli peni.<br />
• Lombwela omuholike woye eshi wa hala.<br />
• Pwilikina nhumbi omuholike woye e uditile<br />
eshi to popi.<br />
• Nyamukula kwaashi omuholike woye a<br />
popya.<br />
Onda hala tu popye<br />
kombinga yaashi iho mono<br />
efimbo lokukala naame.<br />
Ohandi mono ashike wa fa uhe<br />
na naame. Alushe owe lipyakidila<br />
ashike nookahewa koye.<br />
Onda hala tu kale<br />
hatu kala pamwe<br />
efimbo lihapu. Oto tu<br />
kumwe nasho?<br />
• Kendabala eenghundafana deni di xulile momhepo iwa. Ulikila<br />
omuholike woye kutya owa hafa.<br />
Heeno, ondi udite<br />
ko. Ohandi ku<br />
monene efimbo.<br />
Dimbulukwa: Ino handuka ile u hanyauke ngeenge itamu tu kumwe moshinima<br />
shonhumba. Popyeni komukalo muwa nowa yela.
Omuhanga<br />
Otapa ka kala omafimbo amwe itamu tu kumwe moshinima shonhumba.<br />
• Eshi ohashi holoka luhapu ngeenge ovanhu tava ningi omatokolo, ngaashi,<br />
kombinga yokutokola apa tamu tungu eumbo leni, ile kombinga yokumona<br />
ounona.<br />
• Otashi dulika yo shi holoka mokuninga omatokolo, ngaashi, olye ta kosho oiyaxa<br />
nena, ile otaku liwa shike ouvalelo.<br />
Ngeenge itamu tu woye moshinima shonhumba itashi ti kutya umwe okwa puka ye<br />
ofimbo umwe e li mondjila. Luhapu pekandulepo loupyakadi ihapa kala umwe e li<br />
mondjila ye umwe okwa puka –omadiladilo ashike a yooloka kombinga yoshinima<br />
osho.<br />
Etwokumwe otashi ti okudimina oshinima shonhumba shi ningwe nande ino shi<br />
hala naanaa. Shimha ashike amushe mwa hafa shaashi omwa dula okuhanga<br />
etwokumwe.<br />
Nghee ta mu hange etwokumwe<br />
1. Diladila kombinga youpyakadi. Diladila<br />
eshi wa pumbwa ponhele yaashi wa hala.<br />
2. Shanga oinima ei iwa naai ii tai<br />
hangwa kwaashi mwa hala. Ngeenge<br />
omuholike woye naye osho ta ningi otashi<br />
dulika mu hange etwokumwe olo tali mu<br />
hafifa amushe.<br />
3. Kalaho diladila u na mukweni momadiladilo, ndele hakulidiladila<br />
ove mwene. Ito dulu okuhanga etwokumwe ngeenge oho lidiladila ashike<br />
oove paumwene.<br />
4. Hangeni etwokumwe. Konakoneni oupokati<br />
wediladilo alishe opo mu shakene.<br />
Eshi otashi mu kwafa mokukandula po<br />
oupyakadi.<br />
5. Hafela oshidjemo.<br />
Dimbulukwa: Kaku na etwokumwe hali hangwa ngeenge omunhu wonhumba<br />
okwa hala oku ku longifa. Ino itavela u ye momilele nomunhu shaashi a kula kwoove<br />
ile shaashi e ku udanekela omaano ngaashi ongodi yoselula (yomepaya) oselula ile<br />
oikutu iwa.<br />
27
v<br />
28<br />
Okuninga omakwatafano<br />
Omalipumomumwe ile okuhatwakumwe<br />
Eenghatu edi ota di mu kwafa mokupopya kombinga yoinima oyo hai eta mu li<br />
pume mumwe nomuholike woye:<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
Tweni kumwe kombinga yefimbo nonhele apa tamu ka popya oupyakadi oo.<br />
Popya oupyakadi ngaashi u u wete. Lombwela omuholike woye kombinga<br />
yomalipulo oye. Ino longifa oitya ngaashi alushe na nandenande. Xwepo u<br />
longife omafimbo amwe, luhapu ile omalufe.<br />
Efa omuholike woye naye a popye kombinga youpyakadi ngaashi e u udite.<br />
Popyeni kombinga yoshinima shimwe pefimbo limwe.<br />
Pwilikina eshi omuholike woye ta popi. Mu efa a mane ofimbo ino tameka<br />
okupopya. Fimaneka omaliudo omuholike woye.<br />
Pwilikina ndee to pula omapulo opo u shilipaleke kutya ou udite ko oupyakadi<br />
ou u li po.<br />
Popyeni kombinga yomakandulepo oupyakadi oo tae mu hafifa amushe.<br />
Ohandi mono ashike<br />
Ame naame omafimbo<br />
1 2 3<br />
Shiimba onda efa<br />
oku didilika oinima<br />
ei ho ningile nge.<br />
Natu popye<br />
konguloshi eshi<br />
twa dja koilonga<br />
Shiimba naame onda<br />
efa oku didilika inima<br />
ei ho ningile nge.<br />
nda fa aame handi<br />
longo po oilonga<br />
aishe meumbo omu.<br />
amwe ohandi mono<br />
ashike nda fa aame handi<br />
longo oinima aishe.<br />
4 5 6<br />
Paife ohatu ningi po nee<br />
shike opo tu hovele vali<br />
okulitambula ko.<br />
Natu tameke ashike<br />
okukala hatu lipandula<br />
hatu ti “iyaloo”.<br />
Dimbulukwa: Omadengo nomahandu ka eshii omikalo do pamakwafano.
Okuungaunga nomaupyakadi omomakwatafano<br />
Ovaholike vetu luhapu kave shii eshi twa pumbwa ile twa hala, onghee otwa<br />
pumbwa oku va iombwela.<br />
Apa ope na ehokololo ta li popi kombinga yovaholafani ovo kwa li ihava popi. Oto<br />
ka tala nghee sha nyonauna ekwatafano lavo.<br />
Okwa toka! Owa li<br />
peni?<br />
Onda li nda dja mo. Kakwa li nda<br />
teelela u uye keumbo diva ngaho.<br />
Dimbulukwa, onde ku lombwelele<br />
kombinga yoilonga yange ei ipe. Ndee<br />
to ti ngoo owe i panda.<br />
Ou li mondjila osho nda tile. Ombili mboli<br />
– shiimba onda kanifa elineekelo mwoove omolwoilonga<br />
yoye.<br />
Onda kala inandi hafa, okwa li handi<br />
lipula kutya pamwe oto efa nge.<br />
Osho kashi na fiku shi ka ningwe ngeenge<br />
otwa hovele okukala hatu kundafana<br />
kombinga yoinima ei ya puka.<br />
Nena efiku ledalo loye. Onghee onda<br />
kala omu, nde ku teelela.<br />
Onawa, ashike shiiva kutya owa ninga<br />
efimbo lile uhe na ko nasha nafye. Oho<br />
uya ashike efimbo eli wa hala ove iho<br />
popi naame.<br />
Naame onda kanifa elineekelo mwoove.<br />
Omafiku kemale a pita eshi wa yelwa<br />
moilonga yoye noto i komesho nawa.<br />
Osha fa kutya atushe otu udite sha<br />
faafana, ashike ihatu shi lilombwele.<br />
Hano natu<br />
tokole tu<br />
kale alushe<br />
hatu popi<br />
oinima ei ya<br />
puka.<br />
Kavii naNoko ova kundafana oupyakadi womeumbo lavo komukalo muwa. Diladila eshi<br />
kwa li tashi dulu okuholoka po ngeno okwa li inava popya. Ekwatafano lavo ngeno mbela<br />
ola kala ngoo vali nawa? Omalunduluko elipi to dulu okweeta po kombinga yomukalo ou<br />
hamu longifa ngeenge tamu kundafana nomuholike woye?<br />
29
30<br />
Okuninga omatokolo<br />
Ombili eshi nda ya momilele<br />
nokakadona oko, ashike okwa<br />
li nda kolwa ame kakwa li<br />
handi dilaadila nawa.<br />
Hasho nande osho.<br />
Osha yela kutya<br />
osho ashike kwa li<br />
wa hala. Oukolwe<br />
hao elipopilo.<br />
Nande ou ninge etokolo lokukala u na ovaholike vanini ove u longife eekondoma<br />
ngeenge to i momilele, ope na omafimbo oo tashi dulika shi kale shidjuu.<br />
Otashi dulika shi kale shidjuu okuninga omatokolo e li mondjila, ngaashi:<br />
• Ngeenge okwa li to nu omalodu.<br />
• Ngeenge nye nomuholike woye ohamu kala peenhele da yoolokafana ile mu<br />
lyaafane komakule.<br />
• Ngeenge omufyuululwakalo woye owa itavela mokukala novaholike vahapu.<br />
Lesha omapandja taa shikula opo e ku kwafe mokuninga omatokolo e li mondjila<br />
omolwoundjolowele woye.
Omalodu<br />
Omalodu ohaa kumu keshe umwe<br />
komikalo da yooloka. Ohaa dulu<br />
okuningifa ovanhu vamwe omatokolo<br />
a puka. Ovanhu vahapu ohava kala ve<br />
shii eyooloko pokati koshinima eshi shi li<br />
mondjila naashi sha puka, nonande ova<br />
kolwa.<br />
Ngeenge ou shii kutya oho ningi<br />
omapuko ngeenge wa kolwa, ino nwa<br />
u kolwe. Ngaha oto dulu okupangela<br />
omatokolo oye. Eshi otashi ku kwafa<br />
u kale wa amenwa osho yo ovaholike<br />
voye. Opo u kale u na oukolele nowa<br />
amenwa, ino nwa shidulife:<br />
=<br />
Eebiila 3 ile ouhalasha 3 vomaviinyu<br />
mefiku (ngeenge oumulumenhu), ile<br />
=<br />
ile<br />
ile<br />
Eebiila 2 ile ouhalasha 2 vomaviinyu<br />
mefiku (ngeenge oumukainhu).<br />
Omapulo amwe oo u na okulipula<br />
Ehokololo<br />
laEmma<br />
“Onguloshi imwe<br />
onda li nda<br />
ka tokelelwa<br />
nookahewa kange.<br />
Omumati wange kali<br />
po nokwa li handi nu neenghono. Opa<br />
li omumati umwe nde mu hala nokwa<br />
li ta holo nge. Onda dimbwa omumati<br />
wange nonda li ashike handi diladila<br />
omumati ou mupe. Otwa ya naye<br />
keumbo laye nde hatu i naye momilele.<br />
Eshi nda penduka ongula okwa li<br />
ndi udite nai shaashi onda kengelela<br />
omumati wange. Lao linene, onda<br />
longifa okondoma. Onda lombwela<br />
omumati wange eshi sha holoka po<br />
nopaife ohatu kendabala okukaleka po<br />
ekwatafano letu. Ashike oshidjuu, nghi<br />
shii nokuli ngeenge ota dimine nge po<br />
filufilu. Nghi shi ngeenge ote lineekele<br />
nge ngoo vali. Ohandi kala handi livele<br />
eembedi kutya ngeno nghi shi ningile.”<br />
• Oto diladila kutya oukolwe oo ashike wa ningifa Emma oinima i li ngaho?<br />
• Oto diladila kutya eshi a longifa okondoma oshe mu kaleka a amenwa<br />
opamwe nomumati waye?<br />
• Omumati waye mbela okwa uda ngahelipi eshi e mu lombwela oshili?<br />
• Emma ota dulu okuninga shike opo a xwepopaleke ekwatafano laye nomumati<br />
waye?<br />
31
32<br />
Okuninga omatokolo<br />
Omakwatafano ovanhu ve lyaafane kokule<br />
Momakwatafano opaipala haalushe ovanhu hava dulu okukala ponhele imwe<br />
efimbo alishe.<br />
Eshi otashi dulu okweetifwa komatomheno mahapu, ngaashi:<br />
• Oilonga (ngeenge omuholike umwe oha longele konhele imwe i lilile)<br />
• Oupyakadi mofamili ( ngeenge ope na omukwadimo wa umwe ta yehama na<br />
umwe oku na okuya e ke mu kalele ile ounona vavo)<br />
• Oupyakadi wopaunamiti (ngeenge omuholike umwe ota yehama noku na okukala<br />
efimbo lile moshipangelo), ile<br />
• Elihongo (ngeenge umwe womovaholafani okwa tokola a ye kelihongo<br />
kodoolopa i lilile).<br />
Eli ota li dulu okukala efimbo lidjuu kovakongafani aveshe. Ashike ekwatafano ota li<br />
dulu okukala po nande omwa tukuka ngeenge omu holafane nomwe lineekelafana.<br />
Pefimbo olo muhe li pamwe, osha fimana mu kale hamu ningi omakwatafano.<br />
Ngeenge umwe ota di po, omwa pumbwa okukundafana kombinga yaashi mwa<br />
teelela shi kale po.<br />
Erica omuholike<br />
Onde lineekela ou li nawa. Onde ku djuulukwa<br />
neenghono. Ondi li monhele yange ipe mOvenduka.<br />
Onhele oinini nohandi kala nda hala ngeno otu li mo<br />
naave opo u udife nge ouumbo. Elihongo lange otali ende<br />
nawa. Onda tameka eetundi dange koPolytechnic noilongwa<br />
aishe oi li nawa. Onda mona kaume mupe. Edina laye oAlbert<br />
nohandi diladila kutya naave oto mu pande. Ohatu lihongo<br />
naye. Onda kala efimbo handi pungula oimaliwa ei twa popile,<br />
nondi li poku i wanifa opo u uye u talele nge po. Ohandi ke ku<br />
shiivifila diva. Onde ku djuulukwa nonda hala u uye u talele<br />
nge po diva.<br />
E ku hole<br />
Sageus<br />
Lesha omapandja taa shikula u mone omayele kunghee to dulu okulididimika<br />
pefimbo mu lyaafane kokule.
Elineekelafano nokuhe na omakoto<br />
Owa pumbwa elineekelo nokukala uhe na omakoto opo u kaleke ekwatafano la<br />
kola, unene ngeenge omu lyaafane komakule.<br />
• Ngeenge ino lineekela omuholike woye, otashi dulika u kale efimbo lile to lipula<br />
ngeenge ote lihumbata ngoo nawa.<br />
• Ngeenge ino lineekela omuholike woye, mu hololela elimbililo loye.<br />
• Okukala omunashili otashi ti okuhololela omuholike woye omadiladilo nomaliudo<br />
oye, nonande omadiladilo oo madjuu notaa udifa nai.<br />
Oinima ei iwa momakwatafano ovanhu ve lyaafane kokule<br />
Okulikalela: Okukala oove auke efimbo<br />
limwe oshiwa. Otashi ku pe omhito u longife<br />
efimbo loye lihapu mwoove mwene nomoinima<br />
ei u hole.<br />
Okushiivafana sha yooloka: Ngeenge kamu li<br />
pamwe nomuholike woye, itamu dulu okuya momilele.<br />
Ashike otamu dulu okukala hamu popi nokulihongafana.<br />
Nawa ...<br />
Fimaneka omuholike woye<br />
neenghono: Okukala uhe li<br />
nomuholike woye otashi ku kwafa u<br />
dimbulukwe oinima aishe iwa ha ningi<br />
ngeenge e li po. Pwilikina koungalo ovo<br />
amushe mu hole ile u tule po oinima ei<br />
tai mu ku dimbulukifa, ngaashi nande<br />
efano laye. Eshi otashi dulu okukaleka<br />
ekwatafano leni la kola.<br />
33
34<br />
Okulididimika pefimbo mu<br />
Okuninga omakwatafano<br />
Okukala mekwatafano nomuholike woye<br />
otashi pula eenghono noimaliwa, ashike<br />
otashi kwafele ekwatafano leni li kale<br />
po.<br />
Otamu dulu okukwatafana komikalo<br />
dihapu da yooloka:<br />
• Dengelafaneni eengodi luhapu<br />
ngaashi tamu dulu.<br />
• Ngeenge itamu dulu<br />
okulidengela, litumineni<br />
omatumwalaka neengodi<br />
opo omuholike woye a<br />
shiive kutya oto mu diladila.<br />
• Lishangeleni eembapila dohole<br />
noutevo. Okulishangela otaku kwafele<br />
mokweeta ohole mekwatafano leni.<br />
• Pulilafaneni oungalo moradio oyo hamu<br />
pwilikine amushe.<br />
• Kongeni efimbo mu litalele po. Eshi otashi<br />
dulika shi kale shidjuu omolwoilonga,<br />
oimaliwa ile ounona, ashike<br />
kongeni efimbo mu litalele po<br />
pefimbo.<br />
Popya nookaume koye<br />
ava we lineekela<br />
Ou oo omukalo muwa<br />
woku ku dimbulukifa<br />
osho yo okudimbulukifa<br />
vakweni kutya omuholike<br />
woye oshitukulwa sha kula<br />
shonghalamwenyo yoye,<br />
nande oku kale e li kokule.
lyaafane kokule<br />
Okuya momilele<br />
nokukwatafana<br />
palutu<br />
Eshi oshidjuu neenghono<br />
mekwatafano<br />
lovakongafani ve lyaafane<br />
kokule. Dimbulukwa<br />
okufimaneka ekwatafano<br />
leni. Diladila omuholike<br />
woye efimbo keshe to<br />
hangwa komahongololo<br />
okuya momilele novanhu<br />
vamwe ve lili. Oto dulu<br />
yo okuliudifa nawa ove<br />
mwene mokudanena oilyo<br />
yoye yopaidalifo.<br />
Popyeni kombinga yomaumbada eni<br />
Otashi dulika wa limbililwa ngeenge<br />
omuholike woye omulineekelwa ngoo.<br />
Ngeenge owa hangwa komadiladilo a tya<br />
ngaho, diladila kombinga yoinima ei iwa mwa<br />
ninga pamwe ongovakongafani. Pwilikina<br />
koungalo ava ve holike komuholike woye ile<br />
u diladile eenghundafana deni daxuuninwa.<br />
Ngeenge owa limbililwa neenghono shi<br />
popya komuholike<br />
woye.<br />
Elitulemo<br />
Pomafimbo madjuu ovanhu ve<br />
lyaafane kokule, dimbulukwa<br />
kutya omolwashike wa ningila<br />
etokolo lokukala omulineekelwa<br />
komuholike woye. Dimbulukwa<br />
kutya haalushe tamu kala<br />
mwa tukuka. Diladila omafiku<br />
oo tamu ka kala vali pamwe<br />
monakwiiwa.<br />
35
36<br />
Omufyuululwakalo<br />
Eenghedi dopamufyuululwakalo<br />
Omufyuululwakalo omukalo oo hatu lihumbata nao. Eenghalamwenyo detu ohadi<br />
nwefwa mo komaitavelo omoshiwana shetu. Pefimbo eli lo HIV, eenghedi dimwe<br />
dopamufyuululwakalo moNamibia otadi dulu okutandavelifa o HIV okudja komunhu<br />
umwe ya finda mukwao.<br />
Omaitavelo opanghalafano taa tandavelifa ombuto yo HIV<br />
x Momifyuululwakalo dimwe, ovalumenhu ova talika ko ‘ovakongo’ ovo tava dulu<br />
okukala ve na ovaholike vopamilele vahapu ngaashi va hala.<br />
� Okukala ‘omukongo’ otaku hapupaleke ashike eemhito doye dokukwatwa<br />
kombuto yo HIV. Dama momuholike umwe.<br />
x<br />
�<br />
x<br />
�<br />
Ovanhu vamwe ohava diladila kutya ope na sha sha puka ngeenge omunhu oku<br />
na eedula di dule 25 ndee ke na okaana. Eshi ohashi etifa ovanhu ve lifininike va<br />
ye momilele inadi amenwa opo va ulike kutya kape na epuko lasha.<br />
Omunhu keshe oku na oufemba wokutokola kutya onaini ta mono okaana.<br />
Ovalumenhu vamwe ova itavela kutya iha va wanenwa komukainhu umwe.<br />
Omulumenhu ota dulu okuwanenwa komuholike umwe. Ovakongafani ova<br />
pumbwa okupopya kombinga yeemhumbwe davo dokuya momilele opo va<br />
tyapule okuya momilele kwavo.<br />
Okuhombola ombada<br />
Momifyuululwakalo dimwe, omulumenhu ota dulu<br />
okukala novakulukadi vahapu. Eshi ohashi ifanwa<br />
okuhombola ombada. Okuhombola ombada otaku dulu<br />
okutandavelifa o HIV ngeenge umwe womovalihomboli<br />
ovo okwa kala ha i pondje yohombo yavo.<br />
Okuhombola ombada okwa amenwa ngeenge<br />
ovaholafani aveshe ihava i momilele novanhu<br />
vamwe ve lili.<br />
Ovakongafani aveshe ove na<br />
okulikonakonifa o HIV ofimbo inava ya<br />
mohombo.<br />
Dimbulukwa: Omufyuululwakalo owa fimana neenghono, ashike oundjolowele<br />
woye nao owa fimana. Ino pitika omufyuululwakalo woye u ku tule moupyakadi.
Ou na oufemba<br />
wokutya ‘ahowe’<br />
Kape na ou ta dulu oku ku<br />
fininikila momilele ngeenge<br />
ino hala, nande oshi kale shi li<br />
omhinge nomufyuululwakalo<br />
weni. Eshi sha itavelwa<br />
kovakwashiwana otashi dulu oku<br />
ku tula moupyakadi wokukwatwa<br />
ko HIV.<br />
Ehokololo<br />
laMargaret<br />
“Osha li efimbo<br />
lidjuu kwaame<br />
eshi omumwamemekadona<br />
a<br />
xulifa. Osha li sha<br />
yehameka nge<br />
neenghono eshi nde mu kanifa. Molwaashi<br />
kakwa li nda hombolwa, ofamili yange<br />
okwa li ya hala ndi hombolwe po<br />
kushuwala shange. Ova lombwela nge<br />
kutya oshi li pamufyuululwakalo wetu<br />
nomolwaasho itandi dulu okwaanya.<br />
Okwa li va hala ndi fiye po ofikola ndi<br />
ka hombolwe komushammane a kulupa<br />
ndihe mu hole. Osha li tashi vele nge<br />
shaashi ovanhu vamwe okwa li tava ti<br />
mumwameme okwa fya ko AIDS. Onda li<br />
nda tila kutya ngeenge onda hombolwa<br />
po komushamane oo, naame otashi dulika<br />
ndi kwatwe komukifi. Nomolwaasho<br />
inandi itavela a hombole nge po nofamili<br />
yange natango oya handukila nge. Ashike<br />
onghalamwenyo oyange mwene, nonda<br />
hafela etokolo lange.”<br />
Amwe omomapulo oo kwa li a fikamena Margaret:<br />
• Omufyuululwakalo wange otau tula nge moshiponga shokukwatwa ko HIV?<br />
• Eshi nda hala osho sha fimana?<br />
Ou wete nhumbi Margaret kwa li e na okutokola pokati kaashi a hala naashi sha<br />
halika komufyuululwakalo waye?<br />
Kasha li shipu kuye, ashike okwa hoolola aha ninge osho ofamili yaye ya hala<br />
ndelenee a kale nonghalamwenyo yaye ngaashi a hala i kale. Naave oto dulu<br />
yo okulihanga monghalo ya fa oyo. Kape na ou te ku lombwele etokolo eli u na<br />
okuninga: oove auke u shii eshi wa pumbwa naashi wa hala monghalamwenyo<br />
yoye.<br />
37
38<br />
Eshi to dulu okuninga<br />
kombinga yo HIV<br />
Omukunda weni<br />
Ovanamibia vahapu ove na o HIV. Ounona vahapu OuNamibia ova kanifa<br />
ovakulunhu vavo omolwa o HIV.<br />
Omolwa o HIV no AIDS, OvaNamibia otava ende tava lundulula omikalo edi<br />
hava tale ko oshinima shokuya momilele nohole. Oto dulu okuninga oshitukulwa<br />
shelunduluko olo.<br />
Ninga eenghendabala u kufe ombinga mokukwafela ovanamukunda weni va<br />
lundulule omikalo edi va tala ko oshinima shokuya momilele nohole.<br />
Ove novanamukunda weni<br />
• Kala oshitukulwa shelunduluko olo ndee to kala nomuholike umwe.<br />
• Kala omunashihopaenenwa – kumika ookaume koye va kale novaholike<br />
vopamilele vanini.<br />
• Kundafaneni kombinga yokutandavelifa o HIV tashi pitile mokukala novaholike<br />
vahapu vopamilele moyoongalele yopomukunda weni.<br />
Longifa embo<br />
eli<br />
• Popyeni kombinga yaashi shi<br />
li membo omu nomuholike<br />
woye, ookaume koye<br />
novanailonga pamwe naave.<br />
• Popyeni novanamukunda<br />
weni, ovanyasha, eeklaba<br />
domaudano, eengudu<br />
dopangeleka kombinga<br />
yomaupyakadi oo haa etwa<br />
kokukala novaholike vahapu.<br />
Oshihongi momukunda<br />
• Popya nounona voye kombinga yo HIV no AIDS. Fya oshisho kutya ove udite<br />
ko omaupyakadi nove shii kutya okuya momilele da amenwa osha hala okutya<br />
ngahelipi.<br />
.
Ovayandji vomakwafo neenhele opo taa monika<br />
OMAHAngAnO OpASHIwAnA<br />
Ministry of Health and Social Services<br />
Head Office: Directorate of Development and Social<br />
Welfare Services. Tel.: 061-203 2602<br />
Ministry of Gender Equality and Child Welfare,<br />
Tel.: 061-283 3111<br />
Office of the Ombudsman, Tel.: 061-207 3111<br />
Legal Assistance Centre, Tel.: 061-223356<br />
CApRIVI<br />
Katima Mulilo<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 066-252 492<br />
New Start Centre, Tel.: 066-252 663<br />
Namibia Red Cross Society,<br />
Tel.: 066-253 415<br />
National Social Marketing Association (NASOMA),<br />
Tel.: 066-252 2985<br />
Lironga Eparu, Tel.: 066-252 458<br />
Social Marketing Association (SMA),<br />
Tel.: 066-253 957<br />
EROngO<br />
Walvisbaai<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 064-204 923<br />
New Start Centre, Tel.: 064-200 219<br />
National Social Marketing Association (NASOMA),<br />
Tel.: 064-220 760<br />
Omaruru<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 064-570 028<br />
Otjimbingwe<br />
Catholic Aids Action, Tel.:064-551 062<br />
Usakos<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 064-530 911<br />
Karibib<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 064-550 689<br />
HARDAp<br />
Kalkrand<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 063-264 076<br />
Rehoboth<br />
Catholic AIDS Action, Tel.: 062-524 842<br />
Christ’s Hope International, Tel.: 062-523 700<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme,<br />
Tel.: 062-525 209<br />
Mariental<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 063-241 488<br />
New Start Centre-ELCAP, Tel.: 063-241 880<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 063-242 940<br />
Namibia Planned Parentalhood Association<br />
(NAPPA), Tel.: 063-240 467<br />
KARAS<br />
Keetmanshoop<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 063-223 436<br />
Christ’s Hope International - Namibia,<br />
Tel.: 063-223 031<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 063-257 056<br />
New Start Centre, Tel.: 063-223 436<br />
National Social Marketing Association (NASOMA),<br />
Tel.: 063-225 128<br />
Gibeon<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 063-251 154<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 063-251 005<br />
Karasburg<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 063-270 139<br />
KAVAngO<br />
Rundu<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 066-258 822<br />
LifeLine/ChildLine, Tel.: 066-256 663<br />
Namibia Red Cross Society, Tel.: 066-256 213<br />
New Start Centre, Tel.: 066-256 661<br />
Social Marketing Association, Tel.: 066-255 155<br />
National Social Marketing Association (NASOMA),<br />
Tel.: 066-256 487<br />
Nkurenkure<br />
LifeLine/ChildLine, Tel.: 066-258 004<br />
KHOMAS<br />
Aids Care Trust, Tel 061-259 590<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 061-276 350<br />
Christ’s Hope International, Tel.: 061-309 493<br />
Development Aid from People to People (DAPP),<br />
Tel.: 061-258 220<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 061-231 135<br />
Family Health International, Tel.: 061-239 463<br />
LifeLine/Childline, Tel.: 061-232 221<br />
NawaLife Trust, Tel.: 061-247 950<br />
New Start Centre, Tel.: 061-234 221<br />
National Social Marketing Association (NASOMA),<br />
Tel.: 061-256 427<br />
Namibia Red Cross Society, Tel.: 061-235 226<br />
Social Marketing Association (SMA),<br />
Tel.: 061-244 936<br />
Young Women’s Christian Association of Namibia-<br />
YWCA, Tel.: 061-263 484<br />
KUnEnE<br />
Opuwo<br />
Namibia Red Cross Society, Tel.: 065-273 135<br />
Khorixas<br />
Lironga Eparu, Tel.: 067-331 681<br />
OHAngwEnA<br />
Eenhana<br />
Namibia Planned Parentalhood Association<br />
(NAPPA), Tel.: 065-263 005<br />
Namibia Red Cross Society, Tel.: 065-263 177<br />
LifeLine/Childline, Tel.: 065-263 131<br />
OMAHEKE<br />
Gobabis<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 062-565 441<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 062-562 782<br />
Lironga Eparu, Tel.: 062-560 2551/2<br />
OMUSATI<br />
Outapi<br />
Development Aid from People to People (DAPP),<br />
Tel.: 065-251 179<br />
Namibia Red Cross Society, Tel.: 065-251539<br />
Lironga Eparu, Tel.: 065-251 019<br />
Oshikuku<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 065-224 539<br />
New Start Centre, Tel.: 065-254 709<br />
OSHAnA<br />
Oshakati<br />
Catholic Aids Action, Tel.: 065-220 423/4<br />
Development Aid from People to People (DAPP),<br />
Tel.: 065-220 138<br />
National Social Marketing Association (NASOMA),<br />
Tel.:065-224 695<br />
New Start Centre-Oshakati, Tel.: 065-220 423<br />
Lironga Eparu, Tel.: 065-225 690<br />
OSHIKOTO<br />
Ondangwa<br />
LifeLine/Childline, Tel.: 065-246 252<br />
NawaLife Trust, Tel.: 065-248 121<br />
Namibia Red Cross Society, Tel.: 065-248 101<br />
Tsumeb<br />
Lironga Eparu, Tel.: 067 230 036<br />
OTJOZOnDJUpA<br />
Okahandja<br />
Christ’s Hope International-Namibia,<br />
Tel.: 062-504 777<br />
Otjiwarongo<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 067-303 564<br />
National Social Marketing Association (NASOMA),<br />
Tel.: 067-304 923<br />
Grootfontein<br />
Namibia Red Cross Society, Tel.: 067-243 909<br />
Okakarara<br />
Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />
(ELCAP), Tel.: 067-317 191<br />
39
40<br />
Registration No. 21/2008/0431<br />
Ondjokonona<br />
Ehangano <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> HDC ola shangifwa onga<br />
ehangano liheshi lopapangelo mo 13 May 2008.<br />
Elalakano lehangano eli, oku andjakaneka omauyelele<br />
kombinga youndjolowele nomapendulepo tashi<br />
ningwa pakulongifa oikundaneki. Eshi otashi ningilwa<br />
nelalakano lokuninipika ombuto yo HIV. <strong>Desert</strong><br />
<strong>Soul</strong> ota lalakanene oku kwafa omilandufaneko<br />
doundjolowele nomapendulepo moshilongo<br />
nomoilongo ikwao pakulonga nomahango elili oo<br />
taalalakanene yoo oku wanifapo omilandu edi.<br />
Pehovelo, <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> oya totelwe mo 2002 onga<br />
oproyeka yoNamibia Red Cross, melongelokumwe<br />
no <strong>Soul</strong> City. elalakano olali nolili natango<br />
okupa ovakwashiwana ouyelele kombinga<br />
yomaxumifokomesho noundjolowele. Eshi ohashi<br />
ningwa okupitila mo TV, meeradio osho yo<br />
momambo.<br />
<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> HDC otai hangwa:<br />
c/o Mandume Ndemufayo Avenue and Sam Nujoma<br />
Drive<br />
Atlas House – First Floor<br />
Tel: 061 387 450<br />
Fax: 061 309 763<br />
Odjo yotete yembo eli oya<br />
totelwe O <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong>: HDC<br />
ku Bryony van der Merwe na<br />
Sandie Fitchat nomayambidido<br />
a dja kEndiki lOundjolowele<br />
nOmapendulepo Omakwatafano<br />
O <strong>Soul</strong> City: IHDC.<br />
Etotepo lotete nenyanyangido ku<br />
Bryony van der Merwe.<br />
Kashipu oku ku pa<br />
omanyamukulo aeshe oo wa<br />
pumbwa mokambo kanini<br />
ngaashi aka. Elalakano oku ku<br />
pa ashike omayele amwepo. Ino<br />
pumbwa okukala we likolelela<br />
ashike mwaashi sha nyolwa<br />
mokambo aka she likwatelela<br />
konghalo keshe.<br />
Ngeenge owa pumbwa ouyelele<br />
uhapu, kwatafana nalimwe<br />
lomomahangano oo a ulikwa<br />
membo omu.<br />
<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong>: HCD na Bryony van<br />
der Merwe itava ka kala ve na<br />
oshinakuwanifwa shomaupyakadi<br />
oo taa dulu okuholoka po<br />
omolwenyanyangido lembo eli.<br />
© Olweefo lotete 2010<br />
La nyanyangidwa ko<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong><br />
mOundjolowele nOmapendulepo<br />
Omakwatafano<br />
ISBN 978-99945-69-18-2<br />
001033
Oshikonga shokukala nomuholike umwe osha hala tu dilaadile nokupopya kombinga<br />
youmalihumbato okuya momilele nomaupyakadi oo taa etwa ko HIV ngeenge una ovaholike<br />
vopamilele vahapu. Oshikonga eshi otashi shiivifile ovanhu kombinga yanghee tave li amene koHIV<br />
pakukal nomuholike umwe poshikando. Oshikonga eshi otashi longifa oikundaneki ngaashi oTV,<br />
oradio noifo moilongo 10 moumbuwanhu wa Afrika: Botswana, Lesotho, Malawi, Mozambique,<br />
Namibia, South Africa, Swaziland, Tanzania, Zambia na Zimbabwe.<br />
Opamwe nomahangano amwe moNamibia, <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> otayambidida oshikonga sho “Break<br />
The Chain” osho yo tashi lalakanene opo keshe umwe akale nomuholike wopamilele umwe. Eshi<br />
osha talika ko onga omukalo wokukeelela oku kwatwa ko HIV. Oikundaneki yo <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> otai<br />
kalongifwa komahango oo haalongo no Take Control opo va andjakaneke omauyelele atya ngaha<br />
moNamibia.<br />
Etwokumweudafano loilyo yo Take Control<br />
Logos: GRN; Nawalife; Unicef; UNAIDS<br />
In words: GTZ; Intrahealth; C-Change; NASOMA<br />
Oto dulu oku yambidida oshikonga sho Break The Chain ngaha:<br />
• Popya kombinga yokukala nomuholike umwe momukunda weni.<br />
• Ninga eengudu dokutwa eemhata kombinga yelyenge olo tali tandavelifa OHIV<br />
• Lombwela omuholike woye nookaume koye kombinga yo Break The Chain<br />
• Popya kombinga yokuhakala melyenge olo tali tandavelifa o HIV