31.01.2013 Views

Oshiwambo - Desert Soul

Oshiwambo - Desert Soul

Oshiwambo - Desert Soul

SHOW MORE
SHOW LESS

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.

Ohole Imwe<br />

Onghalamwenyo<br />

nohole<br />

nomuholike<br />

umwe<br />

OSHIWAMBO


Nhumbi to longifa embo eli<br />

Ekwatafano lopahole oli li oshitukulwa shiwa<br />

meenghalamwenyo detu. Embo eli otali ke ku<br />

kwafa u ude ko kutya omolwashike ekwatafano<br />

lopaipala la fimana mefimbo eli lo HIV no AIDS.<br />

Ovanamibia ve fike lunga 300,000 ove na<br />

ombuto yo HIV navahapu ota va twikile natango<br />

okukwatwa kombuto yo HIV efiku keshe.<br />

Otwa pumbwa okupopya kombinga yomunhu<br />

ou tu hole nonhumbi tu mu hole. Embo eli ota li<br />

ke ku kwafa u dilaadile no u popye kombinga<br />

yekwatafano loye.<br />

Embo eli ota li dulu okulongifwa momaumbo nomomikunda. Ovadali, ovakulunhu,<br />

ovanyasha, ovahongifikola, ovanailonga voundjolowele novanailonga vomomikunda<br />

otava dulu oku li longifa. Nomolwaasho, lesha omapandja aeshe ndele tamu<br />

paafana ouyelele, unene tuu nomuholike woye.<br />

Embo eli oli li yo mOshiingilisha no mOshiAfrikaans.<br />

Ope na yo oukololo ovo tave ku kwafa u dimbulukwe oinima ei ya fimana. Ava<br />

ova ulikwa ngaha:<br />

Dimbulukwa: Ngeenge ekwatafano loye nomuholike woye kali li nawa, li<br />

xulifa po.<br />

OholeImwe<br />

Onghalamwenyo<br />

nohole<br />

nomuholike<br />

umwe<br />

<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> HDC oshitukulwa shomulandu woilongo ili omugoyi yoshikandjo shoundjolowele<br />

nomakwatafano moilongo ngaashi: Botswana, Lesotho, Malawi, Mozambique, Namibia, South Africa,<br />

Swaziland, Tanzania, Zambia and Zimbabwe. Oilongo ei, ota i yambidida oshikonga sho 50 by 15<br />

osho tashi lalakanene oku ninipika ombuto yo HIV nee pelesenda o 50 moumbuwanhu waAfrica mo 2<br />

015. <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> oha mono ekwafo lopashimaliwa ku BP na DFID.<br />

OSHIWAMBO


Oshikalimo<br />

Ekwatafano lopahole ..............................................................................2<br />

O HIV no AIDS .......................................................................................6<br />

Oomilele novanhu ve dulife pu umwe ....................................................8<br />

Okuliamena koHIV .................................................................................12<br />

Ehombolo .............................................................................................. 14<br />

Omilele mekwatafano lopahole ..........................................................16<br />

Okuninga ekwatafano ........................................................................ 24<br />

Okuninga omatokolo ........................................................................... 30<br />

Okulididimika pefimbo mu<br />

lyaafane kokule ......................................34<br />

Omufyuululwakalo .................................36<br />

Eshi to dulu okuninga kombinga yo<br />

HIV ..........................................................38<br />

Ovayandji vomakwafo neenhele<br />

opo taa monika ......................................39


Kavii, pwilikine nge.<br />

Ngeenge Noko ite<br />

lihumbata nawa, mu<br />

longa oshilongwa,<br />

ndee to kongo<br />

omukainhu umwe.<br />

2<br />

Ekwatafano lopahole<br />

Itandi dulu okuninga Noko ngaho. Ondi mu<br />

hole nonde mu fimaneka. Ondi shi shii kutya<br />

omaupyakadi etu ohatu ke a kandula po fyee vene.<br />

Ekwatafano lopahole osha hala okutya ngahelipi?<br />

Ekwatafano lopahole oleli ovakongafani ve holafane. Eshi oha ve shi ulike<br />

mokufimanekafana, mokulineekelafana nomokuhakotokelafana. Ekwatafano nali kale<br />

li na ohole nola kola, ashike oshe likolelela komukalo oo tali kalekwa po nawo.<br />

Ovaholafani ova teelelwa va longele kumwe opo va kaleke ekwatafano lavo li li<br />

nawa, ngaashi ekwatafano lovadanauki mongudu imwe ile ekwatafano lovaimbi<br />

mongudulwiimbo imwe. Ova pumbwa okukala hava kundafana momhepo iwa. Eshi<br />

otashi pupaleke ovaholafani oinima aishe.<br />

• Ovaholafani ove lineekelafana. Eshi osha hala okutya otava dulu okukala nookaume<br />

kavo omafimbo amwe nokuninga oinima imwe pehe na omalimbililo ile efupa.<br />

• Ovaholafani ova fimanekafana. Eshi osha hala okutya mekwatafano li na ohole<br />

kamu na omahepekafano.


Opo ekwatafano pokati komulumenhu nomukainhu li kale nawa, omwa pumbwa<br />

elitulemo nokulonga noudiinini. Momakwatafano aeshe omu na omafimbo mawa<br />

nomafimbo mai.<br />

Ekwatafano lopahole pokati kovanhu vavali otashi ti:<br />

• Okukala ita va kotokelafana. Ekwatafano lopahole olo epaya lowina<br />

lokumangela ovanhu vavali kumwe. Okukala omulineekelwa kumukweni ota ku<br />

amene ekwatafano olo. Okupopya oshili nokulombwelafana oinima aishe ota ku<br />

koleke ekwatafano leni.<br />

• Okulineekelafana nokukala u udite we lineekelwa. Apa pe fike mwe<br />

lineekelafana nomuholike woye opo yo pe fike tamu kala mu li kumwe.<br />

• Okufimanekafana. Owa pumbwa okufimaneka omaliudo nomadiladilo<br />

omuholike woye.<br />

• Okulalakanena okuhafifa mukweni. Ngeenge ou hole omunhu<br />

wonhumba, oho fi oshisho kutya oku li monghalo iwa.<br />

• Lombwelafaneni eshi mu hole. Ota mu dulu okukala ha mu ningi oinima ei<br />

mu hole amushe nomuholike woye.<br />

• Okuninga omakwatafano. Hololela omuholike woye omaliudo oye<br />

nomadiladilo oye nemanguluko, nande oshinima oshi kale shidjuu okupopya.<br />

Noko naKavii ove udite kutya oshiwa okukala vehe li pamwe omafimbo amwe<br />

nokulihafifa nookaume kavo.<br />

3


4<br />

Ekwatafano lopahole<br />

Okuhoolola omuholike woye<br />

Ekwatafano letu ota li dulu okukala li li nawa monakwiiwa. Ehoololo lokuhoolola ou<br />

to kala ho i naye momilele ola kuma onghalamwenyo yoye aishe.<br />

Omu holafane shi fike peni?<br />

Lesha omapulo aa ndee to hoolola pomanyamukulo oo a tengenekwa pedu:<br />

“Heeno” “Ahowe” ile “Efimbo limwe”<br />

1. Omuholike woye oku ku hole?<br />

2. Omuholike woye okaume koye?<br />

3. Oho kala u udite nai ngeenge omuholike woye e li moupyakadi?<br />

4. Oha mu popi kombinga yoimaliwa nomuholike woye?<br />

5. Ou na omuholike umwe auke?<br />

6. Oha mu hafele pamwe nomuholike woye?<br />

7. Oha mu popi kombinga yo HIV no AIDS nokombinga yokulongifa eekondoma?<br />

8. Omuholike woye okwa fimaneka omadiladilo oye?<br />

9. Nye nomuholike woye omwa tula po efimbo lokuninga oinima imwe onye amuke?<br />

10. Omwa tula po efimbo lokuninga oinima imwe nookaume keni?<br />

11. Omu na omadiladilo a faafana kombinga yokutota po ofamili, oilonga noimaliwa?<br />

12. Nye nomuholike woye ohamu li udifa nawa mokuya momilele?<br />

Ngeenge omanyamukulo oye mahapu ‘oHeeno’, nena osha yela kutya omu<br />

na ohole yashili. Ngeenge omanyamukulo oye mahapu ‘oAhowe’ ile ‘Efimbo<br />

limwe’, omwa pumbwa okukonakona ohole yeni. Twikila nokulesha opo u mone<br />

omikalo dokuxwepopaleka ekwatafano leni.


Kaleka ekwatafano leni lopahole la kola<br />

Ovaholafani ove na okukendabala va kaleke ekwatafano lavo la kola. Apa pe fike<br />

ho kala u na efimbo nomuholike woye, opo pe fike ekwatafano leni tali kolo.<br />

Apa ota pa shikula omayele aasho to dulu okuninga opo ohole yeni i<br />

kale ya kola:<br />

• Kongeni efimbo mu kale pamwe ta mu popi omadiladilo eni, omaliudo<br />

eni naashi mwa hala mu kale.<br />

• Ohole yeni nai kale ya xwama. Kongeni efimbo mu li udife nawa, ta mu<br />

ningi oinima oyo kwa li ha mu ningi pefimbo mwa shakena lwotete.<br />

• Okuya momilele oshitukulwa sha fimana kovahelofani aveshe. Owa pumbwa<br />

okukala u na efimbo lokuya momilele nomuholike woye.<br />

• Hambeleleni pamwe, halelafaneni omholo nokupandulafana.<br />

• Kundafaneni nokupwilikinafana ngeenge ope na oupyakadi ndee tamu u<br />

kandula po.<br />

• Kongeni omayele. Ngeenge ope na oupyakadi pokati keni, popyeni na ou<br />

mwe lineekela ile mu ye komuxungimwenyo.<br />

• Ngeenge ita mu tu kumwe moshinima shonhumba, shi<br />

kundafaneni komukalo muwa, inamu handuka.<br />

• Ngeenge ohole yeni oya djuupala, dilaadileni eshi<br />

sha li she mu fuula eshi mwa itavelafana. Eshi she<br />

mu tulile kumwe ota shi dulu natango oku mu<br />

kaleka pamwe.<br />

Atushe otwa hala okukala tu holike<br />

Omunhu keshe okwa hala okukala e holike. Ekwatafano lopahole ota li dulu oku ku<br />

pa eemhito dokushiiva omuholike woye xwepo, osho yo okulishiiva ove mwene.<br />

Dimbulukwa: Ngeenge ekwatafano leni nomuholike woye ota li tengauka, li<br />

xulife i po.<br />

5


Omumati wange oku<br />

na ombuto yo HIV.<br />

Onda tila oku i pa<br />

ovanhu vamwe ve<br />

lili ovo nda ile navo<br />

momilele inaa di<br />

amenwa.<br />

6<br />

O HIV no AIDS<br />

Oshi li nawa eshi we uya u likonakonife.<br />

Twa ovaholike voye aveshe omukumo<br />

ve uye ve likonakonife ombuto yo HIV.<br />

O AIDS ohai etwa kombuto hai ifanwa o HIV. O HIV oha i kala mohonde, momeva<br />

opefimbo u na eteelelo, moikunguluki yomoilyo yoidalifo ovalumenhu novakainhu<br />

nomomashini okonhulo. O HIV luhapu oha i tandavele okudja momunhu umwe ya<br />

finda mukwao ngeenge okwa i momilele inaa di amenwa nomunhu e na ombuto.<br />

Ngeenge omunhu okwa kwatwa kombuto yo HIV ohaku tiwa oku na o HIV.<br />

Ito dulu okumona kutya omunhu okwa kwatwa ko HIV moku mu tala nomesho.<br />

Omukalo kamana wokutala kutya owa kwatwa ko HIV okulikonakonifa.<br />

Dimbulukwa: Longifa okondoma mondjila efimbo keshe to i momilele, nande ou<br />

kale u shii kutya ou na ombuto ile ku i na.


Nhumbi o HIV no AIDS hai kumu olutu loye<br />

Momalutu etu omu na ovakwaita volutu. Ovakwaita volutu oha va amene omalutu etu<br />

komikifi. Oha va velula yo omalutu etu ngeenge kwa li hatu vele.<br />

Ngeenge yo HIV oya i molutu loye ohai hanauna po ovakwaita volutu. Olutu ohali<br />

kala nee itali dulu vali okukondjifa omikifi.<br />

Ngeenge yo HIV oya nghundipaleke ovakwaita voye volutu oho tameke okuvela<br />

luhapu. Eshi ohashi holoka nee ngeenge u na o AIDS. Ohapa dulu okupita eedula<br />

dihapu fimbo omunhu oo e na ombuto yo HIV ina kwatwa ko AIDS.<br />

OLUTU<br />

HIV<br />

OLUTU<br />

OVAKWAITA<br />

VOLUTU<br />

OVAKWAITA<br />

VOLUTU<br />

Okukwatwa ko HIV<br />

OMUKOLO<br />

HIV<br />

Ngeenge yo HIV opo ye ku kwata oha i lihanene molutu loye meendelelo. Sha hala<br />

kutya poivike yotete ihamano ngeenge opo wa kwatwa, oho kala u na o HIV ihapu<br />

mohonde yoye, ashike ito vele natango.Ngeenge owa konaakonwa meni loivike 6<br />

opo wakwatwa, luhapu omakonaakono iha e shi ulike kutya ouna o HIV.<br />

Oto dulu okuyandja ombuto komunhu umwe meendelelo moivike yotete ihamano<br />

shaashi mohonde yoye oi yadi mo. Ovanhu vakwao ovo va kwatwa ko HIV navo<br />

oha va dulu oku i tandaveleka. Ou li moshiponga shokukwatwa o HIV neenghono<br />

ngeenge owa i momilele inadi amenwa nomunhu e na o HIV opo ye mu kwata.<br />

Dimbulukwa: Ngeenge omwe likonakonifa o HIV oshita, ota shi mu kwafele mu<br />

lineekelafane noupu, notashi mu kwafele amushe mu kale mu he na ombuto yo HIV.<br />

OVAKWAITA<br />

VOLUTU<br />

OVAKWAITA<br />

VOLUTU<br />

OLUTU<br />

OVAKWAITA<br />

VOLUTU<br />

OLUTU<br />

OLUTU<br />

7


8<br />

Omilele novanhu ve dulife<br />

Okuya momilele novanhu ve dulife puumwe<br />

Okuya momilele novanhu ve dulife puumwe otashi ti okuya momilele novanhu<br />

vahapu. Ovaholike voye ota va dulu yo okuya momilele novanhu vamwe ve lili<br />

pefimbo olo tuu olo. Eshi osha hala okutya amushe ota mu dulu okutandavelifa<br />

ombuto yo HIV mokuya momilele.<br />

Oupyakadi wokuya momilele novanhu ve dulife<br />

puumwe<br />

Ngeenge oho i momilele novanhu ve dulife puumwe, owa taalelwa koupyakadi<br />

wokukwatwa komikifi dovanhu aveshe ovo, oshoyo keembuto domikifi dovaholike<br />

vavo.<br />

Etitatu<br />

Ngeenge omuholike woye<br />

okwa i momilele nomunhu e lili<br />

mOlomakaya ndee ta kwatwa ko<br />

HIV…<br />

Olomakaya<br />

… ndele tamu i naye momilele inaa<br />

di amenwa moshivike sha landula<br />

ko, omhito yoye yokukwatwa ko HIV<br />

oi li pombada neenghono.


pu umwe<br />

Elyenge lokutandavelifa oHIV pakuya momilele<br />

Eshi Supii naEben va itavelafana, ova kala hava longifa eekondoma efimbo keshe<br />

tava i momilele. Eshi va mona kutya ove lineekelafana, ova efa po okulongifa<br />

eekondoma shaashi puvo kapa li ou ta diladila kutya mukwao ota dulu oku kwatwa<br />

ko HIV.<br />

Etokolo eli ola li la nyika oshiponga, shaashi Supii naEben kava li ovalineekelwa.<br />

Supii kakwa li ha longo, yo oimaliwa ei Ebben ha kwata, kakwa li ya wana.<br />

Opo a mone oikulya noimaliwa ihapu, Supii okwa hovela okuya momilele<br />

nookaume vahapu. Molwaashi kakwa li ha longifa okondoma, okwa kwatwa ko<br />

HIV. Konima okwa ka ya momilele inadi amenwa naEben ndee naye ta kwatwa ko<br />

HIV. Ovaholike vaSupii vakwao navo ova kwatwa o HIV ya dja muSupii ndele tave<br />

i pe ovaholike vavo vakwao. Eshi Supii a ka mona kutya oku na o HIV etandavelo<br />

lombuto ola li ngaha:<br />

Mrs Kamaizemi<br />

Sylvia<br />

Emma<br />

Justine<br />

Mnr. Kamaizemi<br />

Erastus (ena o HIV)<br />

Ovanhu vangapi ve li moupyakadi wokukwatwa kombuto yo HIV mongudu ei? Oto<br />

diladila kutya ove shi shii kutya ove li moupyakadi?<br />

Dimbulukwa: Apa pe fike omwaalu wovaholike voye unini, opo ngoo pe fike ito<br />

kwatwa ko HIV noupu. Ashike nande ou kale u na omuholike umwe aeke, longifa<br />

okondoma mondjila efimbo keshe to i momilele. Eshi otashi ku amene.<br />

Supii<br />

Eben<br />

9


10<br />

Okuya momilele novanhu ve dule puumwe<br />

Omikalo do milele tadi tandaveleke o<br />

HIV<br />

Omakwatafano<br />

amwe otaa<br />

tandavelifa<br />

ombuto yo HIV.<br />

Omikalo tadi shikula otadi kwafele oku tandavelifa O HIV:<br />

• Okukala novaholike vopamilele ve dule puumwe, unene tuu ngeenge efimbo<br />

lile.<br />

• Okukala novaholike vopamilele ve dule puvavali mohombo yoye ndele umwe<br />

womuvo ile vahapu vomuvo kave shi ovalineekelwa.<br />

• Oku ninga oshivike shimwe oto i momilele naau ove mushikwao oto i<br />

naawinya.<br />

• Ngeenge omufyuululwakalo woye ota u popile mu ye momilele<br />

namumwanyoko nonande oku na omuholike waye ile a hombola nale.<br />

• Ngeenge omufyuululwakalo woye ota u popile omulumenhu a efe omukulukadi<br />

waye a ye momilele novatalelipo.<br />

• Ngeenge omufyuululwakalo woye otau popile u hombole/lwe po kushuwala<br />

shoye ngeenge omushamane waye ile omukulukadi waye okwa xulifa.<br />

Okukala nomuholike umwe osha amenwa?<br />

Okukala u na omuholike umwe osha amenwa shi dulife okukala u na ovaholike<br />

vahapu, ashike ope na oinima imwe oyo wa pumbwa okudimbulukwa:<br />

• Kaku na omunhu a amenwa ko HIV no AIDS.<br />

• Owa amenwa neenghono ngeenge ou shii omuholike woye naave mwene apa mwa<br />

fikama kombinga yo HIV.<br />

• Ngeenge owa hombolwa/la, omuholike woye ota dulu okukala a kwatwa ko HIV<br />

ofimbo inamu hombola, ile a kale e na ovaholike vamwe uhe va shii.<br />

• Ngeenge omuholike woye oku na o HIV, ndele ove ku i na natango ou li moupyakadi<br />

wokukwatwa ko HIV ngeenge omwa i naye momilele inadi amenwa.


Epulo: Ou li ponghatu yokukwatwa ko HIV?<br />

Ovanhu vahapu ohava dilaadila kutya vo kave na fiku va kwatwe ko<br />

HIV. Ashike vahapu vomufye otashi dulika va kwatwa nale ko HIV.<br />

Nyamukula omapulo e li pedu u tale apa wa fikama.<br />

Anyamukula paushili:<br />

Owa ile momilele<br />

efiku limwe?<br />

HEENO<br />

Oho lundulula ovaholike<br />

vopamilele konima yoivike inini ile<br />

okonima yeemwedi?<br />

HEENO<br />

Meemwedi da dja ko owa li<br />

u na ovaholike vopamilele ve<br />

dule puumwe?<br />

HEENO<br />

AHOWE<br />

AHOWE<br />

AHOWE<br />

Owa ile<br />

momilele uhe na<br />

okondoma?<br />

HEENO<br />

Shiimba ino<br />

kwatwa ko HIV.<br />

Dimbulukwa okukala<br />

we liamena paku longifa<br />

okondoma mondjila efimbo<br />

keshe to i momilele.<br />

HEENO<br />

AHOWE<br />

Otashi dulika wa kwatwa nale ko HIV. Kala u shii kutya oho longifa<br />

eekondoma mondjila efimbo keshe to i momilele, kashi na nee mbudi<br />

kutya olye to i naye momilele.<br />

Lesha pepandja 22 u mone ouyelele kombinga yokulongifa<br />

eekondoma.<br />

Owa li u na ovaholike<br />

vopamilele ve dule puumwe<br />

momwedi wa dja ko?<br />

Oto dilaadila kutya<br />

omuholike woye oha<br />

i momilele novanhu<br />

vamwe ve lili?<br />

AHOWE<br />

Ou shii ngeenge<br />

ou na HIV ile<br />

omuholike woye?<br />

AHOWE<br />

HEENO<br />

AHOWE<br />

HEENO<br />

11


12<br />

Okuliamena koHIV<br />

Iho fi oudja eshi<br />

omushamane woye iha<br />

kala po efimbo alishe?<br />

Ohandi fi oudja ndele ashike nde mu<br />

teelela ashike fiyo ote uya keumbo,<br />

ile ndi ke mu talele po koshilando.<br />

Longhuluyonale? Ashike<br />

oshitukulwa shomufyuululwakalo<br />

wetu.<br />

Heeno oshitukulwa shomufyuululwakalo<br />

wetu, ashike ame inandi hala okukwatwa<br />

HIV.<br />

Eewa nee, ashike oha tu dulu okuya<br />

momilele da amenwa, pakulongifa<br />

okondoma efimbo keshe.<br />

Kombinga nee yomushamane<br />

wange, ekwatafano<br />

nelineekelafano letu?<br />

Ohatu dulu okukala pamwe, vali<br />

ame ondimumwanyoko. Kape na<br />

oudjuu ngee otwa i momilele<br />

naave. Otashi udika ko ashike.<br />

Tashi udika ko? Kwoove<br />

mbela, ediladilo olo<br />

olonghuluyonale.<br />

O HIV? Oto te<br />

ominghapo mboli ove!<br />

Nghi na o HIV ame.<br />

Pamwe inai ku kwata natango, ashike<br />

omilele inadi amenwa otadi ku<br />

kwatifa ko HIV.<br />

Pamwe omushamane<br />

woye oha i momilele<br />

novanhu vamwe<br />

koshilando.<br />

Ashike ame itandi mu hopaenene.<br />

Ombili Mbahe, enyamukulo lange ota li<br />

kala alushe ‘ahowe’.


Okuliamena kombuto yo HIV<br />

• Ngeenge ku na ekwatafano lopahole natango, likonakonifa tete ofimbo ino<br />

tameka okuya momilele.<br />

• Ngeenge ou na omuholike woye, kundafaneni kombinga yo HIV nokuya<br />

momilele da amenwa.<br />

• Tokola nhumbi tamu ke li amena ko HIV. Kala u shi shii ngeenge omuholike woye<br />

oku na o HIV ile ke na. Ota mu dulu okutokola oku longifa okondoma efimbo<br />

keshe ta mu i momilele.<br />

Nhumbi tamu kala nekwatafano liwa nande ou na o HIV<br />

Ngeenge owa shiiva kutya ou na HIV ota shi dulika u kale u udite kutya kape na<br />

vali ou ta kala e ku hole, ashike eshi kashi fi oshili. Nonande okukala u na HIV<br />

ota ku dulu okudjuupaleka ekwatafano leni, ota mu dulu natango okukala mu na<br />

ekwatafano liwa nohamu i momilele.<br />

Omu na okukundafana:<br />

• kombinga yanghee tamu kwafafana<br />

• okufila oshisho olutu pakuninga omalideulo nokufudapo<br />

• kombinga yoikulya i na oundjolowele mu kwafe omalutu a kale noundjolowele<br />

efimbo lile<br />

• yokushikula omalombwelo ovafilishisho voundjolowele ngeenge mwa tameke<br />

okunwa omiti dokulelepeka onghalamwenyo (ART)<br />

Omatokolo aSupii…<br />

1<br />

Supii ka li ta dulu<br />

oku itavela eshi a<br />

lombwelwa kutya oku<br />

na HIV.<br />

Ai, aame ngoo? Ondi na<br />

oku ilundulula.<br />

2<br />

Okwa li ta dilaadila onghalamwenyo<br />

yaye yonale. Oku shi<br />

shii kutya omatokolo aye e mu<br />

kwatifa ko HIV.<br />

Dimbulukwa: Nande amushe nomuholike woye omu kale mu na o HIV, omu na<br />

okulongifa eekondoma efimbo keshe tamu i momilele opo mu li kelele kokukwatululwa.<br />

Okukala no HIV itashi ti ito dulu vali okuya momilele diwa do oda a amenwa.<br />

3<br />

Inaku toka natango<br />

nokulundulula<br />

okukalamwenyo kwange<br />

Supii okwe shi tambula ko.<br />

Okwa hovela okulya oikulya<br />

youndjolowele, ta mono oilonga<br />

ndee ta hovele okulongifa eekondoma<br />

efimbo keshe ta i momilele.<br />

13


Hei, Tjiiuee,<br />

omolwashike ino<br />

alukila vali keumbo<br />

lange konguloshi?<br />

14<br />

Ehombolo<br />

Ehombolo oshike?<br />

Oshiwa shili okuuya keumbo loye<br />

ashike otashi dulika shi teye po<br />

elineekelo mohombo yange.<br />

Ehombolo olo ehangano pokati komulumenhu nomukainhu ovo va ninga etokolo va<br />

kale pamwe onghalamwenyo yavo aishe. Ehangano eli ohali dikwa po pambelewa<br />

mokupitila mehombolo. Ehombolo olo etyapulo eshi nye nomuholike woye mwa<br />

tokola okukala pamwe.<br />

Pehombolo, ovalihomboli ohava ningi eudafano va kale ovalineekelwa nova kale<br />

pamwe nopomafimbo madjuu. Ovalihomboli ohave li udanekele yo nhumbi tave ke<br />

lifila oshisho nonhumbi tava ka kala monghalamwenyo yavo.<br />

Ngeenge oto dilaadila okuhombola/lwa, oshiwa ngeenge tamu kala omutumba<br />

mu kundafane osho mwa teelela mohombo yeni.


Omatomheno mawa<br />

okuya mohombo<br />

Ngeenge oto hombolwa<br />

omolwomatomheno mawa, oto ka kala<br />

nonghalamwenyo iwa noi na ehafo.<br />

Nonande okuholafana oko etomheno<br />

liwa lokuya mohombo, halo alike nali<br />

kale etomheno loye.<br />

Omatomheno amwe ongaashi:<br />

• Owa hala mu kale pamwe<br />

namukweni.<br />

• Shiimba<br />

omwe lineekelafana<br />

nomu<br />

uditafane.<br />

• Otashi dulika<br />

mwa hala<br />

okutota ofamili yeni.<br />

Na tu hombole?<br />

�<br />

Omatomheno a puka<br />

�<br />

okuya mohombo<br />

Okuya mohombo nomatomheno<br />

• Otu holafane ngoo, otwe lineekelafana notwe lifimaneka tuu?<br />

• Ohatu lalakanene tuu oinima ya faafana mohombo yetu?<br />

• Ohatu yolo nokupopya osho yo okukwena koinima ya<br />

faafana?<br />

• Ohatu tu kumwe moinima ya kula, ngaashi okumona<br />

ounona, ile okuhoolola apa hatu ka tungila?<br />

• Ohatu kundafana tuu omaupyakadi etu?<br />

• Atushe otu na tuu omadiladilo a faafana kombinga<br />

yokukala ovalineekelwa monghalamwenyo yetu?<br />

• Atushe otu shii tuu ngeenge otu na HIV ile katu i na?<br />

a puka ota ku dulu oku ku etela<br />

onghalamwenyo ihe na ehafo. Aa oo<br />

amwe omomatomheno a puka okuya<br />

mohombo:<br />

• Okutembuka ponhele yonhumba.<br />

• Shaashi ou na eteelelo.<br />

• Omolwa oimaliwa.<br />

• Shaashi owa hala eumbo,<br />

oshihauto ile oselula.<br />

• Opo u kale ho i momilele efimbo<br />

keshe wa hala.<br />

• Shaashi ovanhu osho tave ku<br />

lombwele, ile osho ve kuhalalela.<br />

• Shaashi u wete eedula doye da<br />

fika okuhombola.<br />

Okudiladila kombinga yomanyamukulo omapulo aa otashi<br />

dulika ku ku kwafe u ude ko ekwatafano leni xwepo, naashi wa<br />

teelela oku ka shakeneka mohombo.<br />

15


16<br />

OMILELE<br />

Otashi ende<br />

ngahelipi Kavii? Owa<br />

kala ho i momilele<br />

nomukainhu umwe<br />

efimbo lile paife! Ino<br />

mu loloka natango?<br />

Okuya momilele okwa pumbiwa kovakongafani. Oshidjuu okupopya, ashike otashi tu<br />

kwafele tu kale twa hafa, tu na oundjolowele notwa amenwa.<br />

Omolwashike hatu i momilele<br />

mekwatafano lopahole<br />

Apa otapa shikula amwe omomatomheno okuya momilele:<br />

• Okuya momilele ohaku eta mu hokwafane nomuholike woye.<br />

• Ohaku kaleke omunhu ta shilwa kefuuko noku udite a halika.<br />

• Otwa hala okumona okaana.<br />

• Otwa hala okulihafifa.<br />

• Otu hole ovaholike vetu.<br />

Ahowe ekwatafano letu<br />

naNoko oli li nawa. Okuya<br />

momilele kwetu otaku<br />

ende taku xwepopala.<br />

Okuya momilele ku li nawa ongeenge:<br />

• ovakongafani hava udu nawa ngeenge va i momilele.<br />

• ovakongafani hava dulu okutya ‘ahowe’ ngeenge inava hala okuya momilele.<br />

• ovakongafani va fimanekafana fimbo inava ya momilele nokonima eshi va mana.<br />

Dimbulukwa: Okuya momilele nokukala u hole omunhu kashi shi oshinima shimwe.<br />

Ohole nokuya momilele oitukulwa ya fimana mekwatafano lopahole.


Okupopya kombinga yokuya momilele<br />

Opo u dule okupopya kombinga yokuya momilele, owa pumbwa okushiiva oinima<br />

yopetameko. Ngaashi olutu loye, olutu lomuholike woye, nonhumbi to mu udifa nawa.<br />

Apa pe fike hamu pops kombinga yoinima ya pamba okuya momilele, opo ngoo<br />

pe fike tamu ehenafana popepi. Okupopya mwa manguluka ota ku xwepopaleke<br />

onghalamwenyo yeni yokuya momilele.<br />

Omatokolo<br />

Ihandi<br />

hafele okuya momilele<br />

na Immanuel shaashi iha<br />

udifa nge nawa. Alushe<br />

oha endelele<br />

ashike...<br />

Rose oku na omatokolo<br />

avali:<br />

1) Ota dulu okupopya<br />

na Immanuel, notashi<br />

dulika va kandulepo<br />

oupyakadi ou ndee<br />

tava kala have liudifa<br />

nawa ngee tava i<br />

momilele.<br />

Ou wete nghee etokolo laRose tali dulu okukuma<br />

ohole yavo na Immanuel?<br />

Omolwashike mu na okukundafana<br />

2) Ngeenge okwa<br />

kala ina popya naye,<br />

ita shiiva ngeenge ope<br />

na epuko lasha no<br />

ita dulu oku mu udifa<br />

nawa.<br />

• Okupopya kombinga yokuya momilele ota ku eta elineekelafano noupopepi<br />

mekwatafano leni.<br />

• Ngee oto dulu okuulikila omuholike woye eshi hashi ku udifa nawa, oto ka udila nawa<br />

okuya momilele neenghono.<br />

• Okuya momilele omukalo wokulihafifa ngeenge ovaholafani ave-she ova fimanekafana.<br />

Ota ku dulu yo oku ku pa onghalamwenyo yehafo noyetyapulo.<br />

• Okuya momilele ota ku ehenifa ovanhu vavali popepi nokutota po onghalamwenyo<br />

ipe.<br />

Dimbulukwa: Haalushe tamu ka kala mwa hala okuya momilele pefimbo<br />

limwe. Eshi ina shi puka! Kendabaleni mu konge efimbo olo nye amushe mwa<br />

hala. Ino fininikila omuholike woye momilele.<br />

17


18<br />

Omilele mekwatafano lopahole<br />

Okukaleka okuya momilele omukalo wokulihafifa<br />

Ngeenge owa li u na omuholike umwe aeke efimbo lile, otashi dulika u kale u udite<br />

ohole yeni ya fa ihe li vali ngaashi ya li petameko. Eshi ota shi dulu okukuma okuya<br />

kweni momilele.<br />

Nge ohamu popi kombinga yokuya momilele, otamu dulu okumona omikalo dihapu<br />

dokukaleka okuya momilele kweni ongomukalo wokulihafifa.<br />

Omawedele-po okuxwepopaleka okuya momilele:<br />

Tuleni po<br />

efimbo lokuliudifa<br />

nawa, nande<br />

ou kale we<br />

lipyakidila.<br />

Djala nawa u<br />

kale to monika<br />

nawa.<br />

Hololela<br />

omuholike woye<br />

ngeenge ohe ku<br />

udifa nawa.<br />

Lundu-<br />

luleni omikalo<br />

edi hamu<br />

longifa okuya<br />

momilele. Pwilikineni<br />

koungalo ile temaeni<br />

okalamba katilyana ota<br />

ku dulu oku mu kwafa<br />

lundulule onghalo<br />

yeni.<br />

Kaleni hamu<br />

i momilele<br />

pomafimbo no<br />

peenhele da<br />

yooloka.<br />

Omayele oku mu kwafa mu kale hamu li udifa nawa nomuholike woye:<br />

1. Lihongeni omalutu eni naashi hashi mu udifa nawa.<br />

2. Hola olutu loye mwene.<br />

3. Pwilikina keemhumbwe domuholike woye.<br />

4. Hololelafaneni omahalo eni noutya vawa vohole.<br />

5. Popyeni kombinga yoku li amena.<br />

Dimbulukwa: Okuya momilele mwa kukuta, ota ku dulu oku<br />

mu etela ouyehame. Ota ku hapupaleke yo eemhito dokukwatwa<br />

ko HIV. Fya oshisho kutya amushe omwe lilongekidila okuya<br />

momilele. Ota mu dulu yo okulongifa omaadi ngaashi o K-Y Jelly<br />

ile oLubrifem nonande ota mulongifa okoondoma.<br />

Li fulaa-fuleni<br />

efimbo lile ta mu<br />

ende kashona<br />

nakashona.<br />

Okutula ko okondoma<br />

ku ningeni oshitukulwa<br />

shelihafifo mokuya<br />

momilele kweni.<br />

Hololelafaneni omahalo<br />

eni noutya vohole.


Okukala u na ovaholike vahapu okulihafifa?<br />

Ovanhu vamwe oha va dilaadila kutya okuya momilele oku hafifa ashike ngeenge<br />

una ovaholike vahapu. Eshi kashi fi oshili. Okuya momilele nomuholike woye ota ku<br />

dulu okukala omukalo wokulihafifa shaashi omu holafane nomwe lineekelafana.<br />

• Oto dulu okupopya wamanguluko kombinga yokuya momilele neemhumbwe doye<br />

dopamilele.<br />

• Apa pe fike to i momilele nomuholike woye, opo yo pe fike to lihongo olutu laye.<br />

• Oto dulu yo okukendabala omikalo da yooloka dopa momilele.<br />

Omatokolo<br />

Ihandi udile<br />

nawa okuya momilele<br />

na Rosa, na omulele<br />

wetu ka u na vali<br />

omulyo. Xwepo ndi<br />

konge po omuholike<br />

umwe...<br />

Immanuel oku na<br />

omatokolo avali:<br />

1) Ngeenge okwa<br />

lombwele Rose otashi<br />

dulika va kandulepo<br />

upyakadi ou ndee<br />

tava kala have liudifa<br />

nawa ngee tava i<br />

momilele.<br />

Ou wete nghee etokolo la Immanuel ta li<br />

kumu ekwatafano lavo naRose?<br />

2) Ngeenge Immanuel okwa<br />

tokola a konge omuholike<br />

umwe, ohole yavo naRose<br />

itai xwepopala. Immanuel<br />

ota tula Rose, ye mwene<br />

nomuholike waye mupe<br />

moupyakadi wokukwatwa ko<br />

HIV osho yo komikifi dikwao<br />

dopamilele.<br />

Dimbulukwa: Omunhu keshe okwe lilongela efimaneko, nakeshe umwe oku na<br />

oufemba wokuninga omatokolo a amenwa kombinga yokuya momilele.<br />

19


20<br />

Omilele mekwatafano lopahole<br />

Omadiladilo a puka kombinga yo milele<br />

x<br />

�<br />

x<br />

�<br />

x<br />

�<br />

x<br />

�<br />

x<br />

�<br />

x<br />

�<br />

x<br />

�<br />

Omilele oshinima shii.<br />

Kashi fi oshili. Omomilele oshinima shi li mondjila noshopaushitwe<br />

monghalamwenyo yomukulunhu keshe.<br />

Ovakainhu ina va pumbwa oku tyapula omilele.<br />

Kashi fi oshili. Ovakainhu ove na oufemba wokutyapula omilele ngaashi<br />

ovalumenhu.<br />

Omilele odi lile po ashike okudala.<br />

Nonande eli olo limwe lomomatomheno okuya momilele, halo alike. Okuya<br />

momilele omukalo wokulihafifa. Apa pe fike ho udu nawa mokuya momilele<br />

mekwatafano leni, opo ngoo pe fike ta mu ehenafana popepi.<br />

Ovalumenhu ova pumbwa ovaholike vahapu ve dule ovakainhu.<br />

Kashi fi oshili. Ovalumenhu novakainhu ota va dulu okuudifwa nawa<br />

komuholike umwe auke.<br />

Okuya momilele nokondoma ihashi udifa omunhu nawa.<br />

Kashi fi oshili. Oto dulu okuuda nawa nande oto i momilele nokondoma.<br />

Okuya momilele nokondoma okwa amenwa, noto udu nawa shi dulife<br />

ngeenge uhe i na shaashi owa amenwa.<br />

Okuya momilele nomunhu ina kalwa naye nale, mwa kwatelwa<br />

ounona voukadona ile ouhanana ohaku velula o HIV no AIDS.<br />

Kashi fi oshili shaashi kape na omuti wokuvelula o HIV no AIDS. Okuya<br />

momilele nomunhu e li koshi yeedula 16 oshikulumuna shakula.<br />

Okuya momilele nomuholike umwe aeke ohashi kenyaneke.<br />

Kashi fi oshili. Okuya momilele ota ku udifa omunhu nawa ngeenge owa<br />

hala okuuda nawa, nande onomuholike umwe aeke.<br />

Dimbulukwa: Okuninga omakwatafano = Okuya momilele kuxwepo<br />

= ekwatafano lopaipala lixwepo


Okulongifa eekondoma<br />

Omukalo kamana wokuliamena ko HIV oo okuhaya momilele nande nande. Ashike<br />

ovakulunhu vahapu ohava i momilele. Ngeenge owa tokola okuya momilele, longifa<br />

okondoma mondjila efimbo keshe. Opo uha kwatwe ko HIV.<br />

Popyeni kombinga yokulongifa eekondoma ofimbo inamu ya momilele. Ota mu<br />

dulu okulanda eekondoma pamwe nomuholike woye. Ngeenge omwa kala hamu i<br />

momilele ita mu longifa okondoma, tamekeni okudilongifa paife. Ashike omwa pumbwa<br />

okulikonakonifa.<br />

Okupopya kombinga yomilele da amenwo<br />

Ovaholafani vamwe kave hole okulongifa eekondoma. Apa otapa shikula nghee tamu<br />

dulu okupopya nomuholike woye opo u mu udife ko efimano leekondoma:<br />

Oto diladila<br />

kutya ame inandi<br />

amenwa?<br />

Ahowe, teelela<br />

manga. Tula ko<br />

okondoma tete.<br />

Atushe naave inatu<br />

amenwa. Inatu likonakonifa<br />

natango.<br />

Ihandi li ouleke<br />

ve li moipeta ame.<br />

Omolwashike ndi na okuya<br />

momilele nokondoma.<br />

Oto udu ashike nawa. Itavele<br />

nge ashike. Handi i ku tulile ko<br />

nokuli utaale.<br />

Omolwashike?<br />

Ino lineekela<br />

nge?<br />

Oukadona<br />

vange<br />

vamwe<br />

ihava<br />

lombwele<br />

nge ndi<br />

longife<br />

eekondoma.<br />

Ou li mondjila.<br />

Ohandi ka longifa<br />

okondoma ndee<br />

atushe hatu kala<br />

twa amenwa.<br />

Dimbulukwa: Omunhu ou ita itavele okulongifa okondoma oye ou ine ku<br />

fimaneka.<br />

Ahowe onde ku<br />

lineekela.<br />

Okulongifa<br />

eekondoma ota ku tu<br />

kaleke twa amenwa.<br />

Oshi li nawa,<br />

ashike ame nghi<br />

shi umwe wavo.<br />

Eshi oshi na<br />

sha nafye<br />

atushe.<br />

Ohashi kufa<br />

ashike olweefo<br />

limwe ove owa<br />

kwatwa ko HIV<br />

osho.<br />

21


22<br />

Omilele mekwatafano lopahole<br />

Likotokela<br />

Kala alushe u na<br />

eekondoma.<br />

Oshixwepo<br />

okukala u di na<br />

nande ito di longifa,<br />

shi dulife okukala we di<br />

pumbwa ndee ku di na.<br />

Osha wapala okulongifa eekondona pefimbo<br />

eli li lo HIV no AIDS.<br />

Okulongifa eekondoma<br />

mekwatafamo lopahole<br />

Ovanhu vahapu ohava dilaadila kutya<br />

ngeenge ou na omuholike woye mu lihole<br />

nomwe lineekelafana, eekondoma ina di<br />

pumbiwa vali.<br />

Oshiwa okulongifa eekondoma, nande omwa<br />

hombola shaashi otadi mu amene kokuninga<br />

eteelelo nokokukwatwa ko HIV.<br />

Ngeenge nye nomuholike woye ohamu<br />

longifa okondoma efimbo keshe tamu i<br />

momilele, no ihamu i vali momilele novanhu<br />

vamwe, nena oshi li nawa.<br />

Eekondoma otadi ku amene uha kwatwe ko<br />

HIV osho yo komikifi dohoni.<br />

Okuhalongifa okondoma shaashi u wete<br />

mu holafane nomwe lineekelafana etokolo<br />

la kula no tali kumu onghalamwenyo yeni<br />

aishe. Konga efimbo mu popye etokolo eli<br />

nomuholike woye.<br />

Eekondoma dovakainhu<br />

Eekondoma dovalumenhu<br />

Kala alushe ho longifa okondoma ngeenge to<br />

i momilele. Eekondoma dovalumenhu ohadi<br />

yandjwa oshali peekilinika dihapu. Oto dulu yo<br />

oku di landa meefitola.<br />

Kala alushe ho longifa 1 okondoma ipe ngee<br />

to i momilele. Kotoka<br />

uhe i pombole eshi<br />

to i patulula mo. Tala efiku layo<br />

lokukusha – eekondoma da kwisha<br />

itadi ku amene.<br />

Tula ko okondoma koulumenhu<br />

woye shimha wa<br />

timbi ofimbo ino u<br />

tula moukainhu. Fina<br />

kondungu yokondoma<br />

u kufe mo omhepo.<br />

Alangatifa okondoma<br />

fiyo opefina loulumenhu<br />

opo oulumenhu aushe u<br />

ye mo.<br />

Ngeenge omwa mane, kufa mo<br />

oulumenhu woye momuholike woye.<br />

Kufa ko okondoma<br />

koulumenhu woye.<br />

Kotoka omaxu oludalo<br />

aha tike mo.<br />

Manga ko komulungu<br />

wayo ndee to i<br />

tonyene mombapila. I<br />

ekelashi mondoloma<br />

yoimbodi ile keshe<br />

tuu opo itai monika kounona ve i<br />

danene.<br />

Ovakainhu vamwe ove hole okulongifa eekondoma edi shaashi ohave diitula<br />

ofimbo inavaya momilele. Oshidju okudimona, do ihadi yandjiwa, oshali. Konga<br />

ouyelele kokapangelo kutya ohadi monika peni. Ovakainhu ove na oufemba<br />

wokuli amena ko HIV no AIDS.<br />

2<br />

3<br />

4<br />

5<br />

6


Oku ke likonakonifa HIV oshita<br />

Ofimbo inamu hovela okuya momilele nomuholike woye, omu na oku ke likonakonifa.<br />

Oshiwa ngeenge tamu i pamwe.<br />

O HIV ohai kwata oule weemwedi nhatu ofimbo inai holoka mohonde yoye,<br />

nomolwaasho ke likonakonifeni vali konima yeemwedi nhatu.<br />

Dama momuholike umwe aeke<br />

Konima yokulikonakonifa, ndee<br />

amushe kamu na ombuto, inamu ya<br />

vali momilele novanhu vamwe ve lili<br />

opo muha kwatwe kombuto yo HIV.<br />

Longifeni eekondoma mondjila efimbo<br />

keshe tamu i momilele, nopefimbo opo<br />

mwa teelela oidjemo yomakonakono<br />

eni.<br />

23


v<br />

24<br />

Okuninga ekwatafano<br />

Nghi wete eshi hai<br />

ningi. Ekwatafano letu<br />

nomushamane wange<br />

kali li vali ngonale. Onda<br />

limbililwa shaashi okwa<br />

lunduluka.<br />

Omakwatafano oshike?<br />

Itashi kwafa<br />

sha u kale wa<br />

limbililwa. Popya<br />

naye kombinga<br />

yoshinima osho.<br />

Ou oo omukalo tau<br />

kwafa mokukandula<br />

po oupyakadi.<br />

Okuninga omakwatafano oo omukalo wokukwafela ovaholike vaha efafane. Oo<br />

auke omukalo to dulu okulongifa mokulombwela omuholike woye omadiladilo oye,<br />

eshi wa hala, naashi wa pumbwa.<br />

Oku na omikalo da yooloka dokuninga omakwatafano, ngaashi okupopya,<br />

okulikwata meenyala nokulitala momesho.<br />

Okuninga omakwatafano nomuholike woye haalushe hashi kala shipu, ashike apa<br />

pe fike to shi lideulile, opo ngoo pe fike to deuka.<br />

• Osha fimana mu kale hamu popi nohamu pwilikinafana. Ngeenge ope na<br />

oupyakadi, omu na oku u kandula po pamukalo wefimanekafano noweudafano.<br />

• Popyeni omaliudo nomadiladilo eni mwa manguluka. Hakutanguna nokuvelafana<br />

eembedi.<br />

• Kundafaneni kombinga yo HIV no AIDS ongofamili, nye tamu ifanene mo yo<br />

ounona veni meenghundafana deni.


Kaleni hamu popi<br />

Ngeenge tamu kundafana nomuholike woye, kendabala u shikule omayele aa:<br />

• Kala wa tala omuholike woye momesho eshi to popi naye.<br />

• Kundafaneni oupyakadi ou mu na pefimbo opo. Inamu kala hamu lafulula oinima<br />

ei ya pita nale.<br />

• Pwilikina eshi omuholike woye ta ti.<br />

• Fimaneka omadiladilo omuholike woye.<br />

• Lombwela omuholike woye eshi wa hala naashi wa pumbwa. Popya yo nhumbi u<br />

udite.<br />

• Ino vela omuholike woye ombedi omolwoupyakadi u li pokati keni – shapo<br />

kongeni ekandulepo lao pamwe.<br />

• Lihonga okuhanga etwokumwe.<br />

• Kala uhe na omakoto.<br />

• Kala u na ohole.<br />

• Popya wa ngungumana ndele ino hanyauka.<br />

Eshi ovanhu ihava popi luhapu<br />

Ovakainhu luhapu ohava mono shidjuu okupopya novaholike vavo. Ope na<br />

omatomheno mahapu oo e shi etifa:<br />

X Momifyuululwakalo dihapu, ovakainhu ova longwa okufimaneka ovalumenhu.<br />

X Luhapu ohava kala va tila kutya pamwe ovaholike vavo otave va handukile ngeenge<br />

ve va hololele omaliudo avo.<br />

X Ovakainhu ava ve likolelela movalumenhu vavo<br />

opo va pewe oimaliwa ohava mono shidjuu<br />

okupopya shaashi ova tila okukala inava pewa<br />

vali.<br />

Ovalumenhu navo ohava dulu okumona shidjuu<br />

okupopya novaholike vavo:<br />

X Momifyuululwakalo dihapu, ovalumenhu<br />

ova teelelwa va kale va kindja.<br />

X Ovalumenhu luhapu ohava tekulwa vaha<br />

ulike oumbada ile omaliudo avo.<br />

Dimbulukwa: Ove nomuholike woye omu shii oinima ya yooloka monghalamwenyo.<br />

Efimbo limwe otamu ka kala mu na omadiladilo a yooloka. Osho osha yuka notashi hokwifa!<br />

25


26<br />

Okuninga omakwatafano<br />

Kundafaneni kombinga yoinima ei idjuu<br />

Ope na omafimbo amwe mekwatafano keshe ovanhu va pumbwa okukundafana<br />

kombinga yoinima ei idjuu. Oshiholelwa, okukundafana kombinga yo HIV no AIDS.<br />

Okupopya kombinga yoinima yoludi olo otaku dulu oku ku handukifa, oku ku nyikifa<br />

oluhodi ile ku ku tilife nokuli.<br />

Lihongeni okupopya kombinga yoinima idjuu mekwatafano leni. Omaupyakadi itaa<br />

kanduka po ngeenge ota mu liningifa pa fa pehe na sha sha puka.<br />

Omayele ngeenge tamu popi kombinga yoinima idjuu<br />

• Ngeenge owa hala okupopya kombinga<br />

yoshinima shonhumba shi tala ko sha fa<br />

shanafangwa.<br />

• Fatulula nghee u udite mokutya oupyakadi<br />

oshike/ouli peni.<br />

• Lombwela omuholike woye eshi wa hala.<br />

• Pwilikina nhumbi omuholike woye e uditile<br />

eshi to popi.<br />

• Nyamukula kwaashi omuholike woye a<br />

popya.<br />

Onda hala tu popye<br />

kombinga yaashi iho mono<br />

efimbo lokukala naame.<br />

Ohandi mono ashike wa fa uhe<br />

na naame. Alushe owe lipyakidila<br />

ashike nookahewa koye.<br />

Onda hala tu kale<br />

hatu kala pamwe<br />

efimbo lihapu. Oto tu<br />

kumwe nasho?<br />

• Kendabala eenghundafana deni di xulile momhepo iwa. Ulikila<br />

omuholike woye kutya owa hafa.<br />

Heeno, ondi udite<br />

ko. Ohandi ku<br />

monene efimbo.<br />

Dimbulukwa: Ino handuka ile u hanyauke ngeenge itamu tu kumwe moshinima<br />

shonhumba. Popyeni komukalo muwa nowa yela.


Omuhanga<br />

Otapa ka kala omafimbo amwe itamu tu kumwe moshinima shonhumba.<br />

• Eshi ohashi holoka luhapu ngeenge ovanhu tava ningi omatokolo, ngaashi,<br />

kombinga yokutokola apa tamu tungu eumbo leni, ile kombinga yokumona<br />

ounona.<br />

• Otashi dulika yo shi holoka mokuninga omatokolo, ngaashi, olye ta kosho oiyaxa<br />

nena, ile otaku liwa shike ouvalelo.<br />

Ngeenge itamu tu woye moshinima shonhumba itashi ti kutya umwe okwa puka ye<br />

ofimbo umwe e li mondjila. Luhapu pekandulepo loupyakadi ihapa kala umwe e li<br />

mondjila ye umwe okwa puka –omadiladilo ashike a yooloka kombinga yoshinima<br />

osho.<br />

Etwokumwe otashi ti okudimina oshinima shonhumba shi ningwe nande ino shi<br />

hala naanaa. Shimha ashike amushe mwa hafa shaashi omwa dula okuhanga<br />

etwokumwe.<br />

Nghee ta mu hange etwokumwe<br />

1. Diladila kombinga youpyakadi. Diladila<br />

eshi wa pumbwa ponhele yaashi wa hala.<br />

2. Shanga oinima ei iwa naai ii tai<br />

hangwa kwaashi mwa hala. Ngeenge<br />

omuholike woye naye osho ta ningi otashi<br />

dulika mu hange etwokumwe olo tali mu<br />

hafifa amushe.<br />

3. Kalaho diladila u na mukweni momadiladilo, ndele hakulidiladila<br />

ove mwene. Ito dulu okuhanga etwokumwe ngeenge oho lidiladila ashike<br />

oove paumwene.<br />

4. Hangeni etwokumwe. Konakoneni oupokati<br />

wediladilo alishe opo mu shakene.<br />

Eshi otashi mu kwafa mokukandula po<br />

oupyakadi.<br />

5. Hafela oshidjemo.<br />

Dimbulukwa: Kaku na etwokumwe hali hangwa ngeenge omunhu wonhumba<br />

okwa hala oku ku longifa. Ino itavela u ye momilele nomunhu shaashi a kula kwoove<br />

ile shaashi e ku udanekela omaano ngaashi ongodi yoselula (yomepaya) oselula ile<br />

oikutu iwa.<br />

27


v<br />

28<br />

Okuninga omakwatafano<br />

Omalipumomumwe ile okuhatwakumwe<br />

Eenghatu edi ota di mu kwafa mokupopya kombinga yoinima oyo hai eta mu li<br />

pume mumwe nomuholike woye:<br />

1<br />

2<br />

3<br />

4<br />

5<br />

6<br />

Tweni kumwe kombinga yefimbo nonhele apa tamu ka popya oupyakadi oo.<br />

Popya oupyakadi ngaashi u u wete. Lombwela omuholike woye kombinga<br />

yomalipulo oye. Ino longifa oitya ngaashi alushe na nandenande. Xwepo u<br />

longife omafimbo amwe, luhapu ile omalufe.<br />

Efa omuholike woye naye a popye kombinga youpyakadi ngaashi e u udite.<br />

Popyeni kombinga yoshinima shimwe pefimbo limwe.<br />

Pwilikina eshi omuholike woye ta popi. Mu efa a mane ofimbo ino tameka<br />

okupopya. Fimaneka omaliudo omuholike woye.<br />

Pwilikina ndee to pula omapulo opo u shilipaleke kutya ou udite ko oupyakadi<br />

ou u li po.<br />

Popyeni kombinga yomakandulepo oupyakadi oo tae mu hafifa amushe.<br />

Ohandi mono ashike<br />

Ame naame omafimbo<br />

1 2 3<br />

Shiimba onda efa<br />

oku didilika oinima<br />

ei ho ningile nge.<br />

Natu popye<br />

konguloshi eshi<br />

twa dja koilonga<br />

Shiimba naame onda<br />

efa oku didilika inima<br />

ei ho ningile nge.<br />

nda fa aame handi<br />

longo po oilonga<br />

aishe meumbo omu.<br />

amwe ohandi mono<br />

ashike nda fa aame handi<br />

longo oinima aishe.<br />

4 5 6<br />

Paife ohatu ningi po nee<br />

shike opo tu hovele vali<br />

okulitambula ko.<br />

Natu tameke ashike<br />

okukala hatu lipandula<br />

hatu ti “iyaloo”.<br />

Dimbulukwa: Omadengo nomahandu ka eshii omikalo do pamakwafano.


Okuungaunga nomaupyakadi omomakwatafano<br />

Ovaholike vetu luhapu kave shii eshi twa pumbwa ile twa hala, onghee otwa<br />

pumbwa oku va iombwela.<br />

Apa ope na ehokololo ta li popi kombinga yovaholafani ovo kwa li ihava popi. Oto<br />

ka tala nghee sha nyonauna ekwatafano lavo.<br />

Okwa toka! Owa li<br />

peni?<br />

Onda li nda dja mo. Kakwa li nda<br />

teelela u uye keumbo diva ngaho.<br />

Dimbulukwa, onde ku lombwelele<br />

kombinga yoilonga yange ei ipe. Ndee<br />

to ti ngoo owe i panda.<br />

Ou li mondjila osho nda tile. Ombili mboli<br />

– shiimba onda kanifa elineekelo mwoove omolwoilonga<br />

yoye.<br />

Onda kala inandi hafa, okwa li handi<br />

lipula kutya pamwe oto efa nge.<br />

Osho kashi na fiku shi ka ningwe ngeenge<br />

otwa hovele okukala hatu kundafana<br />

kombinga yoinima ei ya puka.<br />

Nena efiku ledalo loye. Onghee onda<br />

kala omu, nde ku teelela.<br />

Onawa, ashike shiiva kutya owa ninga<br />

efimbo lile uhe na ko nasha nafye. Oho<br />

uya ashike efimbo eli wa hala ove iho<br />

popi naame.<br />

Naame onda kanifa elineekelo mwoove.<br />

Omafiku kemale a pita eshi wa yelwa<br />

moilonga yoye noto i komesho nawa.<br />

Osha fa kutya atushe otu udite sha<br />

faafana, ashike ihatu shi lilombwele.<br />

Hano natu<br />

tokole tu<br />

kale alushe<br />

hatu popi<br />

oinima ei ya<br />

puka.<br />

Kavii naNoko ova kundafana oupyakadi womeumbo lavo komukalo muwa. Diladila eshi<br />

kwa li tashi dulu okuholoka po ngeno okwa li inava popya. Ekwatafano lavo ngeno mbela<br />

ola kala ngoo vali nawa? Omalunduluko elipi to dulu okweeta po kombinga yomukalo ou<br />

hamu longifa ngeenge tamu kundafana nomuholike woye?<br />

29


30<br />

Okuninga omatokolo<br />

Ombili eshi nda ya momilele<br />

nokakadona oko, ashike okwa<br />

li nda kolwa ame kakwa li<br />

handi dilaadila nawa.<br />

Hasho nande osho.<br />

Osha yela kutya<br />

osho ashike kwa li<br />

wa hala. Oukolwe<br />

hao elipopilo.<br />

Nande ou ninge etokolo lokukala u na ovaholike vanini ove u longife eekondoma<br />

ngeenge to i momilele, ope na omafimbo oo tashi dulika shi kale shidjuu.<br />

Otashi dulika shi kale shidjuu okuninga omatokolo e li mondjila, ngaashi:<br />

• Ngeenge okwa li to nu omalodu.<br />

• Ngeenge nye nomuholike woye ohamu kala peenhele da yoolokafana ile mu<br />

lyaafane komakule.<br />

• Ngeenge omufyuululwakalo woye owa itavela mokukala novaholike vahapu.<br />

Lesha omapandja taa shikula opo e ku kwafe mokuninga omatokolo e li mondjila<br />

omolwoundjolowele woye.


Omalodu<br />

Omalodu ohaa kumu keshe umwe<br />

komikalo da yooloka. Ohaa dulu<br />

okuningifa ovanhu vamwe omatokolo<br />

a puka. Ovanhu vahapu ohava kala ve<br />

shii eyooloko pokati koshinima eshi shi li<br />

mondjila naashi sha puka, nonande ova<br />

kolwa.<br />

Ngeenge ou shii kutya oho ningi<br />

omapuko ngeenge wa kolwa, ino nwa<br />

u kolwe. Ngaha oto dulu okupangela<br />

omatokolo oye. Eshi otashi ku kwafa<br />

u kale wa amenwa osho yo ovaholike<br />

voye. Opo u kale u na oukolele nowa<br />

amenwa, ino nwa shidulife:<br />

=<br />

Eebiila 3 ile ouhalasha 3 vomaviinyu<br />

mefiku (ngeenge oumulumenhu), ile<br />

=<br />

ile<br />

ile<br />

Eebiila 2 ile ouhalasha 2 vomaviinyu<br />

mefiku (ngeenge oumukainhu).<br />

Omapulo amwe oo u na okulipula<br />

Ehokololo<br />

laEmma<br />

“Onguloshi imwe<br />

onda li nda<br />

ka tokelelwa<br />

nookahewa kange.<br />

Omumati wange kali<br />

po nokwa li handi nu neenghono. Opa<br />

li omumati umwe nde mu hala nokwa<br />

li ta holo nge. Onda dimbwa omumati<br />

wange nonda li ashike handi diladila<br />

omumati ou mupe. Otwa ya naye<br />

keumbo laye nde hatu i naye momilele.<br />

Eshi nda penduka ongula okwa li<br />

ndi udite nai shaashi onda kengelela<br />

omumati wange. Lao linene, onda<br />

longifa okondoma. Onda lombwela<br />

omumati wange eshi sha holoka po<br />

nopaife ohatu kendabala okukaleka po<br />

ekwatafano letu. Ashike oshidjuu, nghi<br />

shii nokuli ngeenge ota dimine nge po<br />

filufilu. Nghi shi ngeenge ote lineekele<br />

nge ngoo vali. Ohandi kala handi livele<br />

eembedi kutya ngeno nghi shi ningile.”<br />

• Oto diladila kutya oukolwe oo ashike wa ningifa Emma oinima i li ngaho?<br />

• Oto diladila kutya eshi a longifa okondoma oshe mu kaleka a amenwa<br />

opamwe nomumati waye?<br />

• Omumati waye mbela okwa uda ngahelipi eshi e mu lombwela oshili?<br />

• Emma ota dulu okuninga shike opo a xwepopaleke ekwatafano laye nomumati<br />

waye?<br />

31


32<br />

Okuninga omatokolo<br />

Omakwatafano ovanhu ve lyaafane kokule<br />

Momakwatafano opaipala haalushe ovanhu hava dulu okukala ponhele imwe<br />

efimbo alishe.<br />

Eshi otashi dulu okweetifwa komatomheno mahapu, ngaashi:<br />

• Oilonga (ngeenge omuholike umwe oha longele konhele imwe i lilile)<br />

• Oupyakadi mofamili ( ngeenge ope na omukwadimo wa umwe ta yehama na<br />

umwe oku na okuya e ke mu kalele ile ounona vavo)<br />

• Oupyakadi wopaunamiti (ngeenge omuholike umwe ota yehama noku na okukala<br />

efimbo lile moshipangelo), ile<br />

• Elihongo (ngeenge umwe womovaholafani okwa tokola a ye kelihongo<br />

kodoolopa i lilile).<br />

Eli ota li dulu okukala efimbo lidjuu kovakongafani aveshe. Ashike ekwatafano ota li<br />

dulu okukala po nande omwa tukuka ngeenge omu holafane nomwe lineekelafana.<br />

Pefimbo olo muhe li pamwe, osha fimana mu kale hamu ningi omakwatafano.<br />

Ngeenge umwe ota di po, omwa pumbwa okukundafana kombinga yaashi mwa<br />

teelela shi kale po.<br />

Erica omuholike<br />

Onde lineekela ou li nawa. Onde ku djuulukwa<br />

neenghono. Ondi li monhele yange ipe mOvenduka.<br />

Onhele oinini nohandi kala nda hala ngeno otu li mo<br />

naave opo u udife nge ouumbo. Elihongo lange otali ende<br />

nawa. Onda tameka eetundi dange koPolytechnic noilongwa<br />

aishe oi li nawa. Onda mona kaume mupe. Edina laye oAlbert<br />

nohandi diladila kutya naave oto mu pande. Ohatu lihongo<br />

naye. Onda kala efimbo handi pungula oimaliwa ei twa popile,<br />

nondi li poku i wanifa opo u uye u talele nge po. Ohandi ke ku<br />

shiivifila diva. Onde ku djuulukwa nonda hala u uye u talele<br />

nge po diva.<br />

E ku hole<br />

Sageus<br />

Lesha omapandja taa shikula u mone omayele kunghee to dulu okulididimika<br />

pefimbo mu lyaafane kokule.


Elineekelafano nokuhe na omakoto<br />

Owa pumbwa elineekelo nokukala uhe na omakoto opo u kaleke ekwatafano la<br />

kola, unene ngeenge omu lyaafane komakule.<br />

• Ngeenge ino lineekela omuholike woye, otashi dulika u kale efimbo lile to lipula<br />

ngeenge ote lihumbata ngoo nawa.<br />

• Ngeenge ino lineekela omuholike woye, mu hololela elimbililo loye.<br />

• Okukala omunashili otashi ti okuhololela omuholike woye omadiladilo nomaliudo<br />

oye, nonande omadiladilo oo madjuu notaa udifa nai.<br />

Oinima ei iwa momakwatafano ovanhu ve lyaafane kokule<br />

Okulikalela: Okukala oove auke efimbo<br />

limwe oshiwa. Otashi ku pe omhito u longife<br />

efimbo loye lihapu mwoove mwene nomoinima<br />

ei u hole.<br />

Okushiivafana sha yooloka: Ngeenge kamu li<br />

pamwe nomuholike woye, itamu dulu okuya momilele.<br />

Ashike otamu dulu okukala hamu popi nokulihongafana.<br />

Nawa ...<br />

Fimaneka omuholike woye<br />

neenghono: Okukala uhe li<br />

nomuholike woye otashi ku kwafa u<br />

dimbulukwe oinima aishe iwa ha ningi<br />

ngeenge e li po. Pwilikina koungalo ovo<br />

amushe mu hole ile u tule po oinima ei<br />

tai mu ku dimbulukifa, ngaashi nande<br />

efano laye. Eshi otashi dulu okukaleka<br />

ekwatafano leni la kola.<br />

33


34<br />

Okulididimika pefimbo mu<br />

Okuninga omakwatafano<br />

Okukala mekwatafano nomuholike woye<br />

otashi pula eenghono noimaliwa, ashike<br />

otashi kwafele ekwatafano leni li kale<br />

po.<br />

Otamu dulu okukwatafana komikalo<br />

dihapu da yooloka:<br />

• Dengelafaneni eengodi luhapu<br />

ngaashi tamu dulu.<br />

• Ngeenge itamu dulu<br />

okulidengela, litumineni<br />

omatumwalaka neengodi<br />

opo omuholike woye a<br />

shiive kutya oto mu diladila.<br />

• Lishangeleni eembapila dohole<br />

noutevo. Okulishangela otaku kwafele<br />

mokweeta ohole mekwatafano leni.<br />

• Pulilafaneni oungalo moradio oyo hamu<br />

pwilikine amushe.<br />

• Kongeni efimbo mu litalele po. Eshi otashi<br />

dulika shi kale shidjuu omolwoilonga,<br />

oimaliwa ile ounona, ashike<br />

kongeni efimbo mu litalele po<br />

pefimbo.<br />

Popya nookaume koye<br />

ava we lineekela<br />

Ou oo omukalo muwa<br />

woku ku dimbulukifa<br />

osho yo okudimbulukifa<br />

vakweni kutya omuholike<br />

woye oshitukulwa sha kula<br />

shonghalamwenyo yoye,<br />

nande oku kale e li kokule.


lyaafane kokule<br />

Okuya momilele<br />

nokukwatafana<br />

palutu<br />

Eshi oshidjuu neenghono<br />

mekwatafano<br />

lovakongafani ve lyaafane<br />

kokule. Dimbulukwa<br />

okufimaneka ekwatafano<br />

leni. Diladila omuholike<br />

woye efimbo keshe to<br />

hangwa komahongololo<br />

okuya momilele novanhu<br />

vamwe ve lili. Oto dulu<br />

yo okuliudifa nawa ove<br />

mwene mokudanena oilyo<br />

yoye yopaidalifo.<br />

Popyeni kombinga yomaumbada eni<br />

Otashi dulika wa limbililwa ngeenge<br />

omuholike woye omulineekelwa ngoo.<br />

Ngeenge owa hangwa komadiladilo a tya<br />

ngaho, diladila kombinga yoinima ei iwa mwa<br />

ninga pamwe ongovakongafani. Pwilikina<br />

koungalo ava ve holike komuholike woye ile<br />

u diladile eenghundafana deni daxuuninwa.<br />

Ngeenge owa limbililwa neenghono shi<br />

popya komuholike<br />

woye.<br />

Elitulemo<br />

Pomafimbo madjuu ovanhu ve<br />

lyaafane kokule, dimbulukwa<br />

kutya omolwashike wa ningila<br />

etokolo lokukala omulineekelwa<br />

komuholike woye. Dimbulukwa<br />

kutya haalushe tamu kala<br />

mwa tukuka. Diladila omafiku<br />

oo tamu ka kala vali pamwe<br />

monakwiiwa.<br />

35


36<br />

Omufyuululwakalo<br />

Eenghedi dopamufyuululwakalo<br />

Omufyuululwakalo omukalo oo hatu lihumbata nao. Eenghalamwenyo detu ohadi<br />

nwefwa mo komaitavelo omoshiwana shetu. Pefimbo eli lo HIV, eenghedi dimwe<br />

dopamufyuululwakalo moNamibia otadi dulu okutandavelifa o HIV okudja komunhu<br />

umwe ya finda mukwao.<br />

Omaitavelo opanghalafano taa tandavelifa ombuto yo HIV<br />

x Momifyuululwakalo dimwe, ovalumenhu ova talika ko ‘ovakongo’ ovo tava dulu<br />

okukala ve na ovaholike vopamilele vahapu ngaashi va hala.<br />

� Okukala ‘omukongo’ otaku hapupaleke ashike eemhito doye dokukwatwa<br />

kombuto yo HIV. Dama momuholike umwe.<br />

x<br />

�<br />

x<br />

�<br />

Ovanhu vamwe ohava diladila kutya ope na sha sha puka ngeenge omunhu oku<br />

na eedula di dule 25 ndee ke na okaana. Eshi ohashi etifa ovanhu ve lifininike va<br />

ye momilele inadi amenwa opo va ulike kutya kape na epuko lasha.<br />

Omunhu keshe oku na oufemba wokutokola kutya onaini ta mono okaana.<br />

Ovalumenhu vamwe ova itavela kutya iha va wanenwa komukainhu umwe.<br />

Omulumenhu ota dulu okuwanenwa komuholike umwe. Ovakongafani ova<br />

pumbwa okupopya kombinga yeemhumbwe davo dokuya momilele opo va<br />

tyapule okuya momilele kwavo.<br />

Okuhombola ombada<br />

Momifyuululwakalo dimwe, omulumenhu ota dulu<br />

okukala novakulukadi vahapu. Eshi ohashi ifanwa<br />

okuhombola ombada. Okuhombola ombada otaku dulu<br />

okutandavelifa o HIV ngeenge umwe womovalihomboli<br />

ovo okwa kala ha i pondje yohombo yavo.<br />

Okuhombola ombada okwa amenwa ngeenge<br />

ovaholafani aveshe ihava i momilele novanhu<br />

vamwe ve lili.<br />

Ovakongafani aveshe ove na<br />

okulikonakonifa o HIV ofimbo inava ya<br />

mohombo.<br />

Dimbulukwa: Omufyuululwakalo owa fimana neenghono, ashike oundjolowele<br />

woye nao owa fimana. Ino pitika omufyuululwakalo woye u ku tule moupyakadi.


Ou na oufemba<br />

wokutya ‘ahowe’<br />

Kape na ou ta dulu oku ku<br />

fininikila momilele ngeenge<br />

ino hala, nande oshi kale shi li<br />

omhinge nomufyuululwakalo<br />

weni. Eshi sha itavelwa<br />

kovakwashiwana otashi dulu oku<br />

ku tula moupyakadi wokukwatwa<br />

ko HIV.<br />

Ehokololo<br />

laMargaret<br />

“Osha li efimbo<br />

lidjuu kwaame<br />

eshi omumwamemekadona<br />

a<br />

xulifa. Osha li sha<br />

yehameka nge<br />

neenghono eshi nde mu kanifa. Molwaashi<br />

kakwa li nda hombolwa, ofamili yange<br />

okwa li ya hala ndi hombolwe po<br />

kushuwala shange. Ova lombwela nge<br />

kutya oshi li pamufyuululwakalo wetu<br />

nomolwaasho itandi dulu okwaanya.<br />

Okwa li va hala ndi fiye po ofikola ndi<br />

ka hombolwe komushammane a kulupa<br />

ndihe mu hole. Osha li tashi vele nge<br />

shaashi ovanhu vamwe okwa li tava ti<br />

mumwameme okwa fya ko AIDS. Onda li<br />

nda tila kutya ngeenge onda hombolwa<br />

po komushamane oo, naame otashi dulika<br />

ndi kwatwe komukifi. Nomolwaasho<br />

inandi itavela a hombole nge po nofamili<br />

yange natango oya handukila nge. Ashike<br />

onghalamwenyo oyange mwene, nonda<br />

hafela etokolo lange.”<br />

Amwe omomapulo oo kwa li a fikamena Margaret:<br />

• Omufyuululwakalo wange otau tula nge moshiponga shokukwatwa ko HIV?<br />

• Eshi nda hala osho sha fimana?<br />

Ou wete nhumbi Margaret kwa li e na okutokola pokati kaashi a hala naashi sha<br />

halika komufyuululwakalo waye?<br />

Kasha li shipu kuye, ashike okwa hoolola aha ninge osho ofamili yaye ya hala<br />

ndelenee a kale nonghalamwenyo yaye ngaashi a hala i kale. Naave oto dulu<br />

yo okulihanga monghalo ya fa oyo. Kape na ou te ku lombwele etokolo eli u na<br />

okuninga: oove auke u shii eshi wa pumbwa naashi wa hala monghalamwenyo<br />

yoye.<br />

37


38<br />

Eshi to dulu okuninga<br />

kombinga yo HIV<br />

Omukunda weni<br />

Ovanamibia vahapu ove na o HIV. Ounona vahapu OuNamibia ova kanifa<br />

ovakulunhu vavo omolwa o HIV.<br />

Omolwa o HIV no AIDS, OvaNamibia otava ende tava lundulula omikalo edi<br />

hava tale ko oshinima shokuya momilele nohole. Oto dulu okuninga oshitukulwa<br />

shelunduluko olo.<br />

Ninga eenghendabala u kufe ombinga mokukwafela ovanamukunda weni va<br />

lundulule omikalo edi va tala ko oshinima shokuya momilele nohole.<br />

Ove novanamukunda weni<br />

• Kala oshitukulwa shelunduluko olo ndee to kala nomuholike umwe.<br />

• Kala omunashihopaenenwa – kumika ookaume koye va kale novaholike<br />

vopamilele vanini.<br />

• Kundafaneni kombinga yokutandavelifa o HIV tashi pitile mokukala novaholike<br />

vahapu vopamilele moyoongalele yopomukunda weni.<br />

Longifa embo<br />

eli<br />

• Popyeni kombinga yaashi shi<br />

li membo omu nomuholike<br />

woye, ookaume koye<br />

novanailonga pamwe naave.<br />

• Popyeni novanamukunda<br />

weni, ovanyasha, eeklaba<br />

domaudano, eengudu<br />

dopangeleka kombinga<br />

yomaupyakadi oo haa etwa<br />

kokukala novaholike vahapu.<br />

Oshihongi momukunda<br />

• Popya nounona voye kombinga yo HIV no AIDS. Fya oshisho kutya ove udite<br />

ko omaupyakadi nove shii kutya okuya momilele da amenwa osha hala okutya<br />

ngahelipi.<br />

.


Ovayandji vomakwafo neenhele opo taa monika<br />

OMAHAngAnO OpASHIwAnA<br />

Ministry of Health and Social Services<br />

Head Office: Directorate of Development and Social<br />

Welfare Services. Tel.: 061-203 2602<br />

Ministry of Gender Equality and Child Welfare,<br />

Tel.: 061-283 3111<br />

Office of the Ombudsman, Tel.: 061-207 3111<br />

Legal Assistance Centre, Tel.: 061-223356<br />

CApRIVI<br />

Katima Mulilo<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 066-252 492<br />

New Start Centre, Tel.: 066-252 663<br />

Namibia Red Cross Society,<br />

Tel.: 066-253 415<br />

National Social Marketing Association (NASOMA),<br />

Tel.: 066-252 2985<br />

Lironga Eparu, Tel.: 066-252 458<br />

Social Marketing Association (SMA),<br />

Tel.: 066-253 957<br />

EROngO<br />

Walvisbaai<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 064-204 923<br />

New Start Centre, Tel.: 064-200 219<br />

National Social Marketing Association (NASOMA),<br />

Tel.: 064-220 760<br />

Omaruru<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 064-570 028<br />

Otjimbingwe<br />

Catholic Aids Action, Tel.:064-551 062<br />

Usakos<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 064-530 911<br />

Karibib<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 064-550 689<br />

HARDAp<br />

Kalkrand<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 063-264 076<br />

Rehoboth<br />

Catholic AIDS Action, Tel.: 062-524 842<br />

Christ’s Hope International, Tel.: 062-523 700<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme,<br />

Tel.: 062-525 209<br />

Mariental<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 063-241 488<br />

New Start Centre-ELCAP, Tel.: 063-241 880<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 063-242 940<br />

Namibia Planned Parentalhood Association<br />

(NAPPA), Tel.: 063-240 467<br />

KARAS<br />

Keetmanshoop<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 063-223 436<br />

Christ’s Hope International - Namibia,<br />

Tel.: 063-223 031<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 063-257 056<br />

New Start Centre, Tel.: 063-223 436<br />

National Social Marketing Association (NASOMA),<br />

Tel.: 063-225 128<br />

Gibeon<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 063-251 154<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 063-251 005<br />

Karasburg<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 063-270 139<br />

KAVAngO<br />

Rundu<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 066-258 822<br />

LifeLine/ChildLine, Tel.: 066-256 663<br />

Namibia Red Cross Society, Tel.: 066-256 213<br />

New Start Centre, Tel.: 066-256 661<br />

Social Marketing Association, Tel.: 066-255 155<br />

National Social Marketing Association (NASOMA),<br />

Tel.: 066-256 487<br />

Nkurenkure<br />

LifeLine/ChildLine, Tel.: 066-258 004<br />

KHOMAS<br />

Aids Care Trust, Tel 061-259 590<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 061-276 350<br />

Christ’s Hope International, Tel.: 061-309 493<br />

Development Aid from People to People (DAPP),<br />

Tel.: 061-258 220<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 061-231 135<br />

Family Health International, Tel.: 061-239 463<br />

LifeLine/Childline, Tel.: 061-232 221<br />

NawaLife Trust, Tel.: 061-247 950<br />

New Start Centre, Tel.: 061-234 221<br />

National Social Marketing Association (NASOMA),<br />

Tel.: 061-256 427<br />

Namibia Red Cross Society, Tel.: 061-235 226<br />

Social Marketing Association (SMA),<br />

Tel.: 061-244 936<br />

Young Women’s Christian Association of Namibia-<br />

YWCA, Tel.: 061-263 484<br />

KUnEnE<br />

Opuwo<br />

Namibia Red Cross Society, Tel.: 065-273 135<br />

Khorixas<br />

Lironga Eparu, Tel.: 067-331 681<br />

OHAngwEnA<br />

Eenhana<br />

Namibia Planned Parentalhood Association<br />

(NAPPA), Tel.: 065-263 005<br />

Namibia Red Cross Society, Tel.: 065-263 177<br />

LifeLine/Childline, Tel.: 065-263 131<br />

OMAHEKE<br />

Gobabis<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 062-565 441<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 062-562 782<br />

Lironga Eparu, Tel.: 062-560 2551/2<br />

OMUSATI<br />

Outapi<br />

Development Aid from People to People (DAPP),<br />

Tel.: 065-251 179<br />

Namibia Red Cross Society, Tel.: 065-251539<br />

Lironga Eparu, Tel.: 065-251 019<br />

Oshikuku<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 065-224 539<br />

New Start Centre, Tel.: 065-254 709<br />

OSHAnA<br />

Oshakati<br />

Catholic Aids Action, Tel.: 065-220 423/4<br />

Development Aid from People to People (DAPP),<br />

Tel.: 065-220 138<br />

National Social Marketing Association (NASOMA),<br />

Tel.:065-224 695<br />

New Start Centre-Oshakati, Tel.: 065-220 423<br />

Lironga Eparu, Tel.: 065-225 690<br />

OSHIKOTO<br />

Ondangwa<br />

LifeLine/Childline, Tel.: 065-246 252<br />

NawaLife Trust, Tel.: 065-248 121<br />

Namibia Red Cross Society, Tel.: 065-248 101<br />

Tsumeb<br />

Lironga Eparu, Tel.: 067 230 036<br />

OTJOZOnDJUpA<br />

Okahandja<br />

Christ’s Hope International-Namibia,<br />

Tel.: 062-504 777<br />

Otjiwarongo<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 067-303 564<br />

National Social Marketing Association (NASOMA),<br />

Tel.: 067-304 923<br />

Grootfontein<br />

Namibia Red Cross Society, Tel.: 067-243 909<br />

Okakarara<br />

Evangelical Lutheran Church AIDS Programme<br />

(ELCAP), Tel.: 067-317 191<br />

39


40<br />

Registration No. 21/2008/0431<br />

Ondjokonona<br />

Ehangano <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> HDC ola shangifwa onga<br />

ehangano liheshi lopapangelo mo 13 May 2008.<br />

Elalakano lehangano eli, oku andjakaneka omauyelele<br />

kombinga youndjolowele nomapendulepo tashi<br />

ningwa pakulongifa oikundaneki. Eshi otashi ningilwa<br />

nelalakano lokuninipika ombuto yo HIV. <strong>Desert</strong><br />

<strong>Soul</strong> ota lalakanene oku kwafa omilandufaneko<br />

doundjolowele nomapendulepo moshilongo<br />

nomoilongo ikwao pakulonga nomahango elili oo<br />

taalalakanene yoo oku wanifapo omilandu edi.<br />

Pehovelo, <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> oya totelwe mo 2002 onga<br />

oproyeka yoNamibia Red Cross, melongelokumwe<br />

no <strong>Soul</strong> City. elalakano olali nolili natango<br />

okupa ovakwashiwana ouyelele kombinga<br />

yomaxumifokomesho noundjolowele. Eshi ohashi<br />

ningwa okupitila mo TV, meeradio osho yo<br />

momambo.<br />

<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> HDC otai hangwa:<br />

c/o Mandume Ndemufayo Avenue and Sam Nujoma<br />

Drive<br />

Atlas House – First Floor<br />

Tel: 061 387 450<br />

Fax: 061 309 763<br />

Odjo yotete yembo eli oya<br />

totelwe O <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong>: HDC<br />

ku Bryony van der Merwe na<br />

Sandie Fitchat nomayambidido<br />

a dja kEndiki lOundjolowele<br />

nOmapendulepo Omakwatafano<br />

O <strong>Soul</strong> City: IHDC.<br />

Etotepo lotete nenyanyangido ku<br />

Bryony van der Merwe.<br />

Kashipu oku ku pa<br />

omanyamukulo aeshe oo wa<br />

pumbwa mokambo kanini<br />

ngaashi aka. Elalakano oku ku<br />

pa ashike omayele amwepo. Ino<br />

pumbwa okukala we likolelela<br />

ashike mwaashi sha nyolwa<br />

mokambo aka she likwatelela<br />

konghalo keshe.<br />

Ngeenge owa pumbwa ouyelele<br />

uhapu, kwatafana nalimwe<br />

lomomahangano oo a ulikwa<br />

membo omu.<br />

<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong>: HCD na Bryony van<br />

der Merwe itava ka kala ve na<br />

oshinakuwanifwa shomaupyakadi<br />

oo taa dulu okuholoka po<br />

omolwenyanyangido lembo eli.<br />

© Olweefo lotete 2010<br />

La nyanyangidwa ko<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong><br />

mOundjolowele nOmapendulepo<br />

Omakwatafano<br />

ISBN 978-99945-69-18-2<br />

001033


Oshikonga shokukala nomuholike umwe osha hala tu dilaadile nokupopya kombinga<br />

youmalihumbato okuya momilele nomaupyakadi oo taa etwa ko HIV ngeenge una ovaholike<br />

vopamilele vahapu. Oshikonga eshi otashi shiivifile ovanhu kombinga yanghee tave li amene koHIV<br />

pakukal nomuholike umwe poshikando. Oshikonga eshi otashi longifa oikundaneki ngaashi oTV,<br />

oradio noifo moilongo 10 moumbuwanhu wa Afrika: Botswana, Lesotho, Malawi, Mozambique,<br />

Namibia, South Africa, Swaziland, Tanzania, Zambia na Zimbabwe.<br />

Opamwe nomahangano amwe moNamibia, <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> otayambidida oshikonga sho “Break<br />

The Chain” osho yo tashi lalakanene opo keshe umwe akale nomuholike wopamilele umwe. Eshi<br />

osha talika ko onga omukalo wokukeelela oku kwatwa ko HIV. Oikundaneki yo <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> otai<br />

kalongifwa komahango oo haalongo no Take Control opo va andjakaneke omauyelele atya ngaha<br />

moNamibia.<br />

Etwokumweudafano loilyo yo Take Control<br />

Logos: GRN; Nawalife; Unicef; UNAIDS<br />

In words: GTZ; Intrahealth; C-Change; NASOMA<br />

Oto dulu oku yambidida oshikonga sho Break The Chain ngaha:<br />

• Popya kombinga yokukala nomuholike umwe momukunda weni.<br />

• Ninga eengudu dokutwa eemhata kombinga yelyenge olo tali tandavelifa OHIV<br />

• Lombwela omuholike woye nookaume koye kombinga yo Break The Chain<br />

• Popya kombinga yokuhakala melyenge olo tali tandavelifa o HIV

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!