katalog rasadnika - Hrvatske šume

UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE 

NA©IH RASADNIKA

OTVORENA 

"FLORAART 2000" 

Dvije nagrade 

za Hrvatske šume 

Na izložbi FLORAART 2000 

Hrvatske šume osvojile su i dvije 

nagrade: 

"Zlatni struèak" za kreativni izraz 

u oblikovanju vanjskog prostora, te 

zapaženu Nagradu Turistièke zajednice 

Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri! 

Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa 

i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine, 

perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju. 

©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u 

proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja. 

Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske 

πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa 

©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i 

znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za 

potrebe operativnog i urbanog πumarstva. 

U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u 

zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara 

prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa. 

Katalogom ponuappleeni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom 

asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe 

projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom. 

Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s 

pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog 

kupca. 

Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa. 

Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu 

boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom 

dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s 

najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, 

dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreappleene vrste s obzirom 

na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaappleenost 

u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih 

bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki 

listanja, cvjetanja i plodonoπenja. 

Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoappleaË nudi 

komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno 

dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”. 

“Hrvatske πume” p.o. Zagreb 

Uprava πuma Poæega

ZNANSTVENI NAZIVI 

ABIES str. 

1. Abies alba 1 

2. -”Fastigiata” 1 

3. Abies cephalonica 1 

4. Abies concolor 1 

5. Abies grandis 2 

6. Abies koreana 2 

7. -”Horstmanns Sylberlocke” 2 

8. Abies nordmanniana 2 

9. -”Pendula” 3 

10. Abies pinsapo “Glauca” 3 

ACER 

11. Acer campestre 3 

12. Acer negundo 3 

13. -”Albovariegatum” 4 

14. -”Aureovariegatum” 4 

15. Acer palmatum 4 

16. -”Atropurpureum” 4 

17. -”Dissectum” 5 

18. -”Dissectum Atropurpureum” 5 

19. Acer platanoides 5 

20. -”Crimson King” 5 

21 -”Globosum” 6 

22. Acer pseudoplatnanus 6 

23. -”Drummondii” 6 

24. -”Leopoldii” 6 

25. Acer saccharinum 7 

AESCULUS 

26. Aesculus x carnea 7 

27. Aesculus hippocastanum 7 

AILANTHUS 

28. Ailanthus altissima 7 

ALNUS 

29. Alnus glutinosa “Laciniata” 8 

ALBIZZIA 

30. Albizzia julibrissin. 8 

AUCUBA 

31. Aucuba japonica “Variegata” 8 

BERBERIS 

32. Berberis julianae 8 

33. Berberis thunbergii “Atropurpurea” 9 

BETULA 

34. Betula verrucosa 9 

35. -”Darlecarlica” 9 


37. -”Youngii” 10 

BROUSSONETIA 

38. Broussonetia papyrifera. 10 

BUDDLEIA 

39. Buddleia davidii 10 

BUXUS 

40. Buxus sempervirens. 10 

41. -”Albovariegata” 10 

42. -”Gold Tip” 10 

CALYCANTHUS str. 

43. Calycanthus floridus 11 

CARPINUS 

44. Carpinus betulus 11 

45. -”Columnaris” 12 

46. -”Pendula” 12 

CARAGANA 

47. Caragana arborescens “Pendula” 12 

CASTANEA 

48. Castanea sativa Mill. 12 

CATALPA 

49. Catalpa bignonioides 13 

CEDRUS 

50. Cedrus atlantica 13 

51. -”Glauca” 13 


53. -”Pendula” 14 

54. Cedrus deodara 14 

CELTIS 

55. Celtis australis 14 

CHAMAECYPARIS 

56. Chamaecyparis lawsoniana 14 

57. -”Alumii” 15 

58. -”Alumigold” 15 

59. -”Columnaris” 15 

60. -”Ellwoodii” 15 

61. - “Fletcheri” 16 

62. -”Fletcheri Gold” 16 

63. -”Globus” 16 

64. -”Pottenii” 16 

65. -”Stardust” 17 

66. -”Silvania” 17 

67. -”Stewartii” 17 

68. -”Tekeres” 17 

69. -”Winston Churchill” 18 

70. -”Witzeliana” 18 

71. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 18 

72. -”Tetragona Aurea” 18 

73. Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 19 

74. -”Compacta Albovariegata” 19 

75. -Compacta Aureovariegata” 19 

76. -”Filifera” 19 

77. -”Filifera Gold Spangle” 20 

78. -”Filifera Nana” 20 

79. -”Snow” 20 

80. -”Squarrosa” 20 

81. -”Squarrosa Aurea” 21 

CHAENOMELES 

82. Chaenomeles japonica 21 

CORNUS 

83. Cornus mas. 21 

84. Cornus stolonifera “Flamiramea” 21 

CORYLUS 

85. Corylus avellana 22 

86. -”Contorta” 22 

87. Corylus colurna. 22 

88. Corylus maxima “Purpurea” 22

COTONEASTER 

89. Cotoneaster dammeri 23 

90. -”Skogholm” 23 

91. Cotoneaster divaricatus 23 

92. Cotoneaster horizontalis 23 

93. Cotoneaster salicifolius 24 

CRYPTOMERIA 

94. Cryptomeria japonica 24 

95. -”Elegans” 24 

96. -”Elegans Viridis” 24 

X CUPRESSOCYPARIS 

97. X Cupressocyparis leylandii 25 

DAPHNE 

98. Daphne mezereum 25 

DEUTZIA 

99. Deutzia crenata 25 

100. -”Plena” 25 

ELAEAGNUS 

101. Elaeagnus angustifolia 26 

ERICA 

102. Erica carnea 26 

ESCALLONIA 

103. Escallonia virgata 26 

EUONYMUS 

104. Euonymus japonicus 26 

FAGUS 

105. Fagus sylvartica 27 

106. -”Asplenifolia” 27 

107. -”Atropurpurea” 27 

108. -”Atropurpurea Pendula” 27 


110. -”Pendula” 28 

111. -”Tricolor” 28 

FESTUCA 

112. Festuca ovina “Glauca” 28 

FORSYTHIA 

113. Forsythia europaea 29 

FRAXINUS 

114. Fraxinus angustifolia 29 

115. -”Globosum” 29 

116. -”Pendula” 29 

117. Fraxinus excelsior 30 

GINKGO 

118. Ginkgo biloba 30 

GLEDITSIA 

119. Gleditsia triacanthos. 30 

HIBISCUS 

120. Hibiscus syriacus 30 

ILEX 

121. Ilex aquifolium 31 

JUGLANS 

122. Juglans nigra 31 

JUNIPERUS 

123. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 31 

124. -”Hetzii” 32 

125. -”Pfitzeriana Aurea” 32 

126. -”Stricta” 32 

127. Juniperus communis “Repanda” 32 

128. -”Suecica” 33 

129. Juniperus horizontalis “Glauca” 33 

130. Juniperus sabina “Variegata” 33 

131. Juniperus squamata “Blue Carpet” 33 

132. -”Blue Star” 34 

133. -”Mayeri” 34 

134. Juniperus virginiana 34 

135. -”Glauca” 34 

136. -”Hillii” 35 

137. -”Skyrocket” 35 

138. Juniperus x horizontalis “Glauca” 35 

KERRIA 

139. Kerria japonica 35 

KOELREUTERIA 

140. Koelreuteria paniculata 36 

LABURNUM 

141. Laburnum anagyroides 36 

LARIX 

142. Larix decidua 36 

143. Larix japonica “Diana” 36 

LIGUSTRUM 

144. Ligustrum ovalifolium 37 

LIQUIDAMBAR 

145. Liquidambar styraciflua 37 

LIRIODENDRON 

146. Liriodendron tulipifera 37 

LONICERA 

147. Lonicera pileata 37 

148. Lonicera tatarica 38 

MAGNOLIA 

149. Magnolia kobus 38 

150. Magnolia stellata 38 

MAHONIA 

151. Mahonia aquifolium 38 

MICROBIOTA 

152. Microbiota decussata 39 

MORUS 

153. Morus alba 39 

154. Morus nigra 39 

PHELLODENDRON 

155. Phellodendron amurense 39 

PHILADELPHUS 

156. Philadelphus coronarius 40

PICEA 

157. Picea abies 40 

158. -”Inversa” 40 

159. -”Nidiformis” 40 

160. Picea glauca 41 

161. -”Conica” 41 

162. Picea omorika 41 

163. Picea pungens 41 

164. -”Glauca” 42 

165. -”Koster” 42 

166. -”Kutjevo” 42 

PINUS 

167. Pinus densiflora “Oculus - draconis” 42 

168. Pinus leucodermis 43 

169. Pinus mugo 43 

170. Pinus nigra 43 

171. -”Pyramidalis” 43 

172. Pinus strobus 44 

173. Pinus sylvestris 44 

174. -”Aurea” 44 

175. -”Watererii” 44 

PLATANUS 

176. Platanus acerifolia 45 

POTENTILLA 

177. Potentilla fruticosa 45 

PRUNUS 

178. Prunus laurocerasus 45 

179. -”Shipkaensis” 45 

180. Prunus padus 46 

181. Prunus serrulata “Kanzan” 46 

182. -”Kiku-Shidare sakura” 46 

PSEUDOTSUGA 

183. Pseudotsuga menziesii 46 

184. -”Glauca” 47 

PYRACANTHA 

185. Pyracantha coccinea 47 

QUERCUS 

186. Quercus robur”Cristata” 47 


188. Quercus rubra 48 

RHODODENDRON 

189. Rhododendron sp. - Rhododendron ‘America’, 

Rhododendron ‘Dr. V.H.Rutgers’, Rhododendron 

‘Catawbiense Album’, Rhododendron ‘Cynthia’, 

Rhododendron ‘Boursault’ 48 

RHUS 

190. Rhus typhina 49 

191. -”Laciniata” 49 

ROBINIA 

192. Robinia pseudoacacia 49 

SALIX 

193. Salix alba var. vitellina f. pendula 49 

194. Salix matsudana 50 

SEQUOIADENDRON 

195. Sequoiadendron giganteum 50 

196. -”Barabits Requiem” 50 

SORBUS 

197. Sorbus aucuparia 50 

198. Sorbus scandica 51 

SPIRAEA 

199. Spriaea x arguta 51 

200. Spiraea billardii 51 

201. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 51 

202. Spiraea x rosea 52 

203. Spiraea x vanhouttei 52 

SYRINGA 

204. Syringa sp. 52 

TAMARIX 

205. Tamarix tetrandra 53 

TAXODIUM 

206. Taxodium distichum 53 

TAXUS 

207. Taxus baccata 53 


209. -”Fastigiata Aurea” 53 

THUJA 

210. Thuja occidentalis 54 

211. -”Barabits Gold” 54 

212. -”Columna” 54 

213. -”Danica” 54 

214. -”Globosa” 55 

215. -”Kobold” 55 

216. -”Rheingold” 55 

217. -”Smaragd” 55 

218. -”Tiny Tim” 56 

219. -”Wareana Lutescens” 56 

220. Thuja plicata “Atrovirens” 56 

THUJOPSIS 

221. Thujopsis dolobrata 56 

TILIA 

222. Tilia cordata 57 

223. Tilia platyphillos 57 

TSUGA 

224. Tsuga canadensis 57 

VIBURNUM 

225. Viburnum opulus “Roseum” 57 

226. Viburnum rhytidophyllum 58 

WEIGELA 

227. Weigela florida 58 

ZAKLJU»AK 58 

ÆIVE OGRADE 59 

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH 

BILJAKA PO MJESECIMA 60

1. Abies alba Mill. 

(= A .pectiniata Lam. & DC, A. picea Lindl.) 

- ObiËna jela 

Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. 

Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dosta 

duboko u tlo , te snaænih postranih æila. 

Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe. Raste 

na dubokim, hranjivim, humusom bogatim tlima, zahtjeva 

stalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom. 

3. Abies cephalonica Loud 

(= A. reginae-amaliae Heldr.; A. 

eloponnesiaca Haage; A. panachaica Held.; A. 

apollinis Link; A.c. ssp. apollinis (Link) 

Fukarek) - GrËka jela 

GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. 

Iglice uπiljena vrha, bodljikave. Dolazi na vapnencu, 

dolomitu, serpentinu, πkriljevcima sa pH od 5 do 8. Podnosi 

ekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C. 

Otpornija je na mraz od πpanjolske jele, a suπu bolje 

podnosi od obiËne jele. 

1 

KATALOG SADNOG MATERIJALA 

2. Abies alba “Fastigiata“ 

- kultivar obiËne jele “Fastigiata“ 

Uskog je i stupolikog habitusa. Grane su prema gore 

usmjerene, te narastu godiπnje oko 20 cm. Uvjete uzgoja 

ima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva na 

gradske polutante. 

4. Abies concolor (Gord.) Engelm. 

- koloradska ili dugoigliËasta jela 

Stablo do 45 m visoko. 

Dobro uspijeva na dubokim, bogatim i vlaænim ali 

dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. Meappleutim, ova 

vrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela iz 

zapadnog podruËja Amerike. Suπu podnosi bolje od A. 

alba. Dosta je otporna na mraz.


5. Abies grandis Lindl. (= A. amabilis Murr. 

not Forbes.; A. excelsior Franco; A. 

gordoniana Carr. ) 

- gorostasna jela 

Stablo do 60 (90) m visoko; kroπnja piramidalna. 

To je relativno brzorastuÊa vrsta, te doæivi starost i preko 

200 godina. 

7. Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“ 

- kultivar korejske jele “Horstmanns 

Silberlocke“ 

Raste kao tipiËna vrsta, ali se od nje bitno razlikuje po 

iglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinute 

prema gornjem dijelu izbojka, te izlaæu pogledu svoju 

donju, srebrnobijelu, stranu sa puËima. Dekorativan 

kultivar koji se razmnoæava cijepljenjem. 

2 

6. Abies koreana Wils. - korejska jela 

Stablo do 18 m visoko, kroπnja, Ëeπeri mijenjaju boju od 

modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. VeÊ 

mlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom. 

Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje. 

8. Abies nordmanniana ( Stev.) Spach 

- kavkaska jela 

Stablo visoko do 30 m, te promjera do 2 m. Takva stabla 

mogu biti stara i do 500 godina. 

Ovo je brzorastuÊa vrsta, koja voli sjenovite poloæaje, ali 

uspijeva i na osvijetljenim mjestima. Nema velikih 

zahtjeva prema tlu, ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo 

gline. Podnosi niske temperature i do -25° C. Otpornija je 

na suπu od obiËne jele. Kavkaska jela je veoma 

dekorativna vrsta, koja se zbog svog habitusa puno sadi 

po parkovima i nasadima. Kada raste na osami ima vrlo 

lijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju do 

zemlje.

9. Abies nordmanniana “Pendula” 

- kultivar kavkaske jele “Pendula” 

Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Ima bujan rast, a 

grane mu vise. Potrebno je u mladosti terminalan izbojak 

voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljene 

visine, a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako 

nastavlja rasti. 

11. Acer campestre L. sensu lat. 

- klen, poljski javor 

Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm, sa 

promjerom debla do 80 cm. 

Dolazi preteæno u listopadnim, mjeπovitim hrastovom 

πumama. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka i 

poljskog jasena, te u πumama kitnjaka i obiËnog graba, 

cera, sladuna itd. Najbolje uspijeva na rahlim, dubokim 

mineralno bogatim tlima s blagim humusom. 

3 


10. Abies pinsapo “Glauca“ 

- kultivar πpanjolske jele “Glauca“ 

Naraste u visinu i do 25 m, sa promjerom debla do 1 m. 

Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËne 

vrste, te se vrlo Ëesto uzgaja. 

12. Acer negundo 

L. (=Negundo fraxnifolia Nutt.) 

- jasenolisni javor, negundovac, pajavac 

Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. U pogledu 

tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænim 

pjeskovitim, dobro propusnim tlima. »esto se sadi u 

drvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu.


13. Acer negundo “Albovariegatum“ 

- kultivar jasenolisnog javor 

“Albovariegatum“ 

Raste sliËno kao i tipiËna vrsta. Rub listova je bijele boje, 

dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama. 

15. Acer palmatum Thunberg ex Murray 

(1784) 

- dlanolisni javor 

Prema Fukareku (1983), dlanolisni javor dolazi kao 

manje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini, Koreji i Japanu. 

Prema Krüssmanu (1976), to je grm ili jedva preko 8 m 

visoko drvo Koreje i Japana, vrlo varijabilnog habitusa. 

LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno. NajveÊi 

broj kultivara je nastao u Japanu, te je ova vrsta javora 

sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja za 

ukraπavanje Ëovjekova okoliπa. 

4 

14. Acer negundo “Aureovariegatum“ 

- kultivar jasenolisnog javora 

“Aureovariegatum“ 

Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po boji 

ruba lista. Rub lista je zlatnoæut, a sredina lista tamnije 

zelena sa zlatnoæutim pjegama. Rastom i oblikom je 

identiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“. 

16. Acer palmatum “Atropurpureum“ 

(Van Houtte, 1857). 

- kultivar dlanolisnog javora 

“Atropurpureum“ 

Naraste kao veÊi grm ili manje drvo. LiπÊe je osrednje 

veliËine, gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni.

17. Acer palmatum “Dissectum“ 

(Thunberg, 1784) 

- Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“ 

Niska zbijena rasta, polu kuglastog habitusa, Ëesto s 

isprepletenim granama. LiπÊe je sasvim do baze urezano, 

zeleno. Lapovi su perasto izrezani, a rub im je urezano 

napiljen. 

19. Acer platanoides L. - mlijeË 

Listopadno drvo do 30 m visine, sa dosta gustom, te 

izduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom. Voli bogata, 

mineralna, rahla, blago humusna i ne previπe mokra tla; 

dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja, 

ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim 

Ëesticama. 

Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna od 

najzahvalnijih vrsta, osobito u proljeÊe kada se veÊ iz 

daleka istiËe svojim lijepim cvatovima, koji bogato 

prekrivaju kroπnju, prije listanja i na poËetku prolistavanja. 

5 


18. Acer palmatum “Dissectum 

Atropurpureum“ 

- Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum 

Atropurpureum” 

Dostiæe visinu do 3,5 metra. 

Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojom 

listova preko cijele godine. »esto se sadi u kamenjarima, 

te u vrtovima kao pojedinaËna biljka. 

20. Acer platanoides “Crimson King“ 

(Barbier) 

- kultivar javora mlijeËi “Crimson King“ 

Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima, koji dugo ostaju 

crnocrveni, a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. Mlado liπÊe je 

tamnosmeappleecrveno i naborano. Raste do visine kao i 

osnovna vrsta, te je i sliËnog habitusa.


21. Acer platanoides “Globosum“ 

(Van Houtte) 

- kultivar javora mlijeËi “Globosum“ 

Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu. Vrlo je gusto 

razgranjen kultivar. Mlaapplee liπÊe je svijetleÊecrveno. LiπÊe je 

normalno, oπtro nazubljeno. 

Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2,5 m. 

23. Acer pseudoplatanus “Drummondii“ 

- Kultivar gorskog javora “Drummondii“ 

Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste. Rub 

listova je zlatnoæute boje. Koristi se za sadnju u 

drvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama. 

6 

22. Acer pseudoplatanus L. - gorski javor 

Naraste do 35 m, kao visoko πumsko drvo. Kroπnja mu je 

πiroko zaobljena. Gorski je javor kod nas karakteristiËna 

vrsta sveze bukovih πuma. Odgovaraju mu mineralno 

bogata, srednje vlaæna, ne trajno mokra, te rahla i 

humusna tla. 

24. Acer pseudoplatanus “Leopoldii“ 

(Vervaene, 1864, Belgija) 

- kultivar gorskog javora “Leopoldii“ 

Stablo dosegne visinu od 15-20 m. Ime je dobio po 

belgijskom kralju Leopoldu I. Vrlo Ëesto se u rasadniËkim 

uvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci, a u nekim bi 

se rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebao 

zapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. Radi 

izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom, treba ga 

razmnoæavati samo s toËno identificiranih primjeraka 

okuliranjem.

25. Acer saccharinum L. (= A. dasycarpum 

Ehrh. ) 

- srebrnolisni javor 

Listopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna 

Amerika) naraste i do 40 m, dok su biljke uzgajane u 

kulturi dosta niæe. 

Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najbolje 

odgovaraju duboka, vlaæna i dobro propusna tla. NajËeπÊe 

se uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima. 

27. Aesculus x carnea Hayne 

(= A. x rubicunda Loisl.; A. x intermedia 

Amdré) 

- crvenocvijetni divlji kesten 

Listopadno stablo do 20 m visine, πiroke, guste kroπnje. 

To je kriæanac izmeappleu obiËnog divljeg kestena (A. 

hippocastanum L.) i crvenog divljeg kestena (A. pavia L.). 

Cvjeta u V. i VI. mjesecu. 

Voli svjeæa tla. Sadi se 

pojedinaËno, u 

skupinama ili u 

drvoredima. 

7 


26. Aesculus hippocastanum L. 

- divlji kesten 

Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m. 

Kroπnja mu je okruglasta, πiroko razgranana. Cvjeta u V. i 

VI. mjesecu. Voli preteæno duboka i humusna tla. Vrlo 

Ëesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima 

i drvoredima. 

28. Ailanthus altissima (Mill.) Sw. 

(= A. glandulosa Desf.; A. cacodendron 

Schinz & Thell.) 

- pajasen 

Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. 

Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja. Zbog 

πirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanje 

kliziπta. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova 

æutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova u 

jesen.


29. Alnus glutinosa “Laciniata“ 

- kultivar crne johe “Laciniata“ 

Naraste kao stablo do 20 m visine. Kultivar se proizvodi 

cijepljenjem, a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog, duboko 

urezanog liπÊa. Voli vlaæna i duboka tla. 

31. Aucuba japonica “Variegata“ 

- kultivar japanske aukube “Variegata“ 

Zimzeleni, uspravni do 3m visok grm. Najbolje uspijeva u 

primorskim krajevima. Blage zime preæivi bez oπteÊenja, 

meappleutim, pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima u 

kontinentalnim krajevima, nadzemni dio izmrzne, ali se u 

proljeÊe uspjeπno obnovi. Najbolje joj odgovaraju polu 

sjenovita mjesta, ali uspjevati Êe i na sunËanim i 

sjenovitim mjestima. »esto se uzgaja i kao sobna biljka te 

na terasama, balkonima i sliËnim mjestima. 

8 

30. Albizzia julibrissin Dur. 

(= Acacia julibrisin Willd,; A. nemu Willd.) 

- albicija 

Listopadno, 10-15 m visoko drvo, πiroko razgranate 

kroπnje. U doba cvjetanja, ( VI. i VII. mjesec), izuzetno je 

dekorativna i interesantna. NajËeπÊe se uzgaja u 

Mediteranu i sub-mediteranu, ali moæe i u krajevima sa 

ko-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C. 

Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima, 

a traæi duboka, svjeæa, rahla i hranjiva tla. 

32. Berberis julianae Schneid 

- Julijanina æutika 

Zimzeleni grm gustog rasta, od 2.5 - 3 m visine. Prirodno 

je rasprostranjen u centralnoj Kini. To je jedna od 

najotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnim 

habitusom. Dobro podnosi niske temperature. Otporan je 

na praπinu, dim, otrovne plinove te na suπu. Moæe se 

koristiti za æivice ali bez orezivanja, a vrlo je lijep kada se 

sadi pojedinaËan grm na travnjacima.

33. Berberis thunbergii “Atropurpurea“ 

(Leon Renault) 

- kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ 

Listopadni grm veoma zatvorenog, kompaktnog habitusa, 

od 1-2,5 m visine. 

Dosta dobro podnosi niske temperature. Otporna je na 

dim, praπinu i otrovne plinove. Ne zahtjeva posebnu 

njegu, a otporna je na razliËite biljne bolesti. U vrtlarstvu 

se masovno koristi za æive ograde, ali se Ëesto uzgaja 

pojedinaËno i u grupama. 

35. Betula pendula “Darlecarlica“ 

- kultivar obiËne breze “Darlecarlica“ 

Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbog 

dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno 

nazubljeni. 

9 


34. Betula pendula 

Roth. (= B. verrucosa 

Ehrh.; B. alba L. sensu 

Coste; B. alba var. 

pendula Ait.) 

- obiËna breza 

Naraste do 20 m visoko, a 

ponekad i do 30 m. Za 

habitus je karakteristiËno 

vitko deblo i rijetka, 

prozraËna kroπnja. 

Spada meappleu najotpornije vrste na niske temperature. 

Otporna je na mraz. Na suπu i visoke ljetne temperature 

je osjetljiva samo u prvoj godini æivota. 

Traæi mnogo svjetlosti. 

Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta i 

izrazito vapnena tla. Mnogo se uzgaja u nasadima. 

Otporna je na gradske polutante: dim, praπinu, πtetne 

plinove, te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom za 

sadnju u industrijskim zonama. 

36. Betula pendula “Fastigiata“ 

- kultivar obiËne breze “Fastigiata“ 

Uspravnih je grana, stupolikog habitusa, sliËi habitusu 

jablana. Moæe biti visok i preko 30 m. Vrπne grane i izbojci 

su kovrËavi, a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara.


37. Betula pendula “Youngii“ 

- kultivar obiËne breze “Youngii“ 

Razmnoæava se cijepljenjem, najËeπÊe na visokoj podlozi, 

jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊim 

granama, bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnja 

kiπobranasta. Voappleenjem pojedinih horizontalnih grana u 

πirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi s 

ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti. 

39. Buddleia davidii Franch. 

- Davidova budleja, ljetni jorgovan 

Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do 

5m visoko. Cvjetovi miriπljavi. Cvjeta od VI. - X. mjeseca. 

Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima ali 

najbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. Otporna 

je na niske temperature i do -20°C. Ako nadzemni dijelovi 

izmrznu, u proljeÊe tjera nove izdanke. 

U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati. Treba je 

saditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu, pojedinaËno 

ili u grupama. 

Zbog dugog 

cvjetanja i lijepih 

metliËastih cvasti 

vrlo je traæena u 

pejzaænom 

oblikovanju. 

10 

38. Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent. 

(= Morus papyrifera L.) 

- dudovac 

Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo, sa 

promjerom debla do 40 cm. Kroπnja je pravilna i gusta. Iz 

lika dudovca pravile su se tkanine, a iz jednogodiπnjih 

izbojaka specijalni japanski papir. 

U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od 

kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, ali se 

uspjeπno regenerira. Dobro podnosi suπu, a u pogledu 

vrste i kvalitete tla, nije mnogo izbirljiva. 

40. Buxus sempervirens L. 

- obiËni πimπir 

Vazda zeleni, obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6 

(10) m visine. »esto se uzgaja u nasadima. Vrlo je raπiren 

u rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje 

se na malo prostora moæe po æelji oblikovati. Dobro 

podnosi mrazove i æegu, duboku sjenu, ali i punu 

svjetlost.

41. Buxus sempervirens “Albovariegata“ 

- Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“ 

Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikuje 

od osnovne vrste, veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova, 

koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto, dok je preko zime 

slabije uoËljiv. 

43. Calycanthus floridus L. 

- klikantus 

Listopadni razgranati grm visine do 3 m. Vrlo miriπljava 

biljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga i 

zovu ananas). Cvijeta u VI. i VII. mjesecu. 

Zahtjeva svjeæa, plodna i ocjedita tla. 

11 


42. Buxus sempervirens “Gold Tip“ 

- kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“ 

Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojom 

jednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova. Po habitusu se ne 

razlikuje od osnovne vrste, a listovi mu ostaju æuti i preko 

zime. 

44. Carpinus betulus L. (= C. vulgaris Mill.) 

- obiËni grab 

Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 

70 cm. Kroπnja je razgranana, gusta, a deblo veÊinom 

zasukano i iæljebljeno. 

Javlja se u brojnim πumskim zajednicama, od nizinskog 

do brdskog pojasa. Traæi preteæno bogata i rahla tla. 

Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivim 

ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje, te je ograda 

gusta i kompaktna.


45. Carpinus betulus “Columnaris“ 

- kultivar obiËnog graba “Columnaris“ 

Vrlo lijep kultivar gustog, kompaktnog, koniËnog habitusa 

visine do 3 m. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem, bilo pri 

korijenovom vratu, pa se kultivar formira od tla ili neπto 

viπe na ravnu, uspravnu podlogu pa je posebno pogodan 

za drvorede. 

47. Caragana arborescens “Pendula“ 

- kultivar sibirske karagane “Pendula“ 

Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu, uspravnu 

podlogu osnovne vrste, tako da mu grane padaju prema 

dolje te mu je habitus kiπobranast. Cvate u IV. i V. 

mjesecu. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. Dobro 

podnosi zasjenu pa 

je moæemo uzgajati 

ispod visokog 

drveÊa, ali bolju 

vitalnost pokazuje 

na otvorenim 

povrπinama. Dobro 

podnosi niske 

temperature i suπu. 

OdliËno se 

prilagoappleava 

gradskim uvjetima, 

pa je u naπim 

vrtovima i 

parkovima 

vrlo Ëesta. 

12 

46. Carpinus betulus “Pendula“ 

- kultivar obiËnog graba “Pendula“ 

Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema 

dolje. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast, a kasnije 

“padaju”. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljku 

sa dovoljno mjesta. 

48. Castanea sativa Mill. 

(=C. vesca Gaern; C. vulgaris Lam.) 

- pitomi kesten 

Listopadno drvo visine do 40 m. Voli izrazito kisela tla sa 

pH 4-5, koja su umjereno vlaæna i plodna. Plodovi se od 

davnina koriste za prehranu Ëovjeka, a cvjetni pelud u 

pËelarenju.

49. Catalpa bignonioides Walt. (= C. 

syringaefolia Sims.) 

- obiËna katalpa, cigaraπ 

Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m, 

krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje. Plodovi 

izgledaju poput cigara, sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti 

na stablu cijele zime. Cvjeta u VI. i VII. mjesecu. 

Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim , hranjivim 

tlima. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. 

Sadi se pojedinaËno, u skupinama, a vrlo Ëesto i u 

drvoredima. 

51. Cedrus atlantica “Glauca“ 

(= C. a. argentea Murray) 

- kultivar atlaskog cedra “Glauca“ 

Iglice sivoplave, naroËito intenzivno obojene u mladih 

izbojaka; viπe je granata od tipiËne vrste. »esto se 

pojavljuje u prirodi, a veoma se Ëesto uzgaja. 

13 


50. Cedrus atlantica (Endl.) Manetti 

(= C. africana Gord. ex Knight; C. libani var. 

atlantica Hort. ex Carr.) 

- atlaski cedar 

Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m; kora u starosti 

ispucala; kroπnja piramidalna, nije gusta, svijetla. 

Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj 

Africi. Atlaski cedar je heliofilna vrsta, koja dobro 

uspijeva na baziËnoj podlozi. To je cedar najotporniji na 

klimatske ekstreme. Brzo raste. Uzgaja se kao ukrasno 

drvo po parkovima, nasadima i drvoredima, a dolazi u 

obzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polusredozemnih 

goleti. 

52. Cedrus atlantica 

“Fastigiata“ 

- kultivar atlaskog 

cedra “Fastigiata“ 

Kultivar koji se proizvodi 

cijepljenjem, uskog 

habitusa sa granama koje 

su prema gore usmjerene.


53. Cedrus atlantica “Pendula“ 

- kultivar atlaskog cedra “Pendula“ 

Grane imaju tendenciju rasta prema dolje, te je biljku 

potrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine. Pravilnom 

rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti. 

55. Celtis australis L. 

- kopriviÊ, crna koπÊela 

Listopadno stablo do 20 m visine. 

Areal mu je sjeverna Afrika, Mala Azija. Kavkaz i juæna 

Europa. Voli vapnena i pjeskovita tla. Doæivi starost i do 

1000 godina. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjom 

pojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora. 

14 

54. Cedrus deodara (D.Don.) G. Don. 

(= C. indica Chambray; C. libani var. 

deodara Hook.) 

- himalajski cedar 

Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. 

Prirodno dolazi na podruËju Himalaja. Voli duboka i 

svjeæa tla, podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju 

od mraza , te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæne 

ekspozicije. 

Stablo 30 - 50 (60) m 

visoko i promjera do 2 m. 

Prirodno se rasprostire u 

Sjevernoj Americi. U 

mladosti raste sporo, a 

kasnije bræe. Otporan je 

na niske temperature sve 

do 25°C. Nema posebnih 

zahtjeva prema tlu, ali 

najbolje uspijeva na 

dubokim, svjeæim, 

glinastim tlima i tamo 

gdje ima obilje 

atmosferske vlage. Moæe 

uspijevati dobro kod 

punog svjetla, kao i u 

polusjeni. Dosta dobro 

podnosi suπu. Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dima 

i praπine. Relativno malo strada od bolesti i insekata. Ovo 

je jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojem 

kultivara. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobro 

podnosi orezivanje. 

56. Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl. 

(= C. boursieri Carr.) 

- Lawsonov paËempres

57. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“ 

Uspravan, usko 

Ëunjast, do 1,5 m 

visok kultivar. U 

mladih su biljaka 

grane usmjerene 

prema gore, a u 

starijih otklonjene. 

Iglice su plavkasto 

nahukane, kasnije 

viπe sivoplave. To je 

plaviËast kultivar 

uskog habitusa. 

59. Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa 

“Columnaris“ 

Usko stupolikog 

rasta, 5-10 m visine. 

Grane su mu prema 

gore usmjerene, pri 

bazi je neπto πiri, a 

pri vrhu se suæava. 

15 


58. Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“ 


“Alumigold“ 

Mutacija od cv. Alumii, od kojeg se razlikuje po tome πto 

je neπto niæi, a iglice su mu viπe æute, dok su u nutarnjem 

djelu kroπnje plavkastoæuto-zelene. 

60. Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“ 

(=C. l. var. ellwoodii Honn.) 


“Ellwoodii“ 

»unjastog rasta, 2-3 m visine. Vrlo je gust, sa igliËastim 

liπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao 

“Fletcheri“). Ovo je jedan od najljepπih kultivara za 

kamenjare.


61. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“ 

(= C. l. var. fletcheri (Fletcher) Hornibr.) 


“Fletcheri“ 

Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta, 5-8 m visoka forma. 

Nastao kao mutacija tipiËne vrste. 

63. Chamaecyparis lawsoniana “Globus“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“ 

Kuglastog oblika visine od 1 -1,5 m. 

16 

62. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri 

Gold“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri 

Gold“ 

Rastom i oblikom sliËan cv. Fletcheri samo πto mu je 

igliËasto liπÊe zlatnoæute boje. 

64. Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“ 

(= Cupressus lawsoniana var. pottensoi Dall. 

et. Jacks.) 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“ 

Vrlo gusta i 

kompaktna 

forma visoka 

do 10 m. 

Svijetlozelene 

do zelene 

boje, na 

dodir vrlo 

mekana, 

moæe se 

saditi 

pojedinaËno 

ili u grupi u 

neparnom 

broju biljaka.

65. Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“ 

©iroko Ëunjastog habitusa, iglice zlatnoæute boje na 

vrhovima izbojaka. Moæe narasti 10 m sa promjerom baze 

od 1,5 - 3 m. 

Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzije 

biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast. 

67. Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“ 

(= C. l. var. stewartii Schelle) 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“ 

»unjastog rasta, do 10 m visoka forma; grane i granËice 

priliËno prema gore usmjerene; izbojci zlatnoæuti i porma 

osnovi æutozeleni. Na hladnoÊu jako otporna forma. 

17 


66. Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“ 

68. Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“ 

Visoka, snaæna biljka, viseÊih vrhova grana. 

Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u 

vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni 

da bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara.


69. Chamaecyparis lawsoniana “Winston 

Churchil“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Winston 

Churchil“ 

Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovog 

paËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogato 

obojeno. Rastom je πiroko stupolik kultivar, koji raste kao 

manje ili srednje veliko stablo. 

71. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“ 

- kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“ 

Vrlo traæen i 

rado uzgajan 

kultivar koji 

naraste do 2 m. 

Rastom je 

piramidalan, 

neπto πiri, sa 

vrlo 

dekorativnim 

granËicama 

πkoljkastog 

izgleda. 

18 

70. Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“ 

»unjastog rasta, 10 ili viπe metara visoka forma. Grane su 

prema gore usmjerene. 

72. Chamaecyparis obtusa “Tetragona 

Aurea“ 

(Ch. o. var. tetragona aurea Nicholson) 

- kultivar hinoki paËempresa “Tetragona 

Aurea“ 

Naraste do 2 m visoko, πiroke Ëunjaste kroπnje. LiπÊe je 

zlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja na 

izbojcima.

73. Chamaecyparis pisifera “Boulevard“ 

(=C. p. cyanoviridis Hort.; Retinospora 

squarrosa K. et C.) 

- kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“ 

Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“; Ëunjastog 

rasta, 5 m visoka forma; iglice 5 - 6 mm duge, fino 

uπiljene, na vrhovima izbojaka srpasto povinute, 

srebrnastoplave ljeti, sivoplave zimi. 

75. Chamaecyparis pisifera “Compacta 

Aureovariegata“ 

- kultivar pjegavog paËempresa “Compacta 

Aureovariegata“ 

Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tom 

razlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste do 

zlatnoæute boje. 

19 


74. Chamaecyparis pisifera “Compacta 

Albovariegata“ 

- kultivar pjegavog paËempresa “Compacta 

Albovariegata“ 

Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine. Ljuskaste 

iglice mjestimiËno bjelkasto obojene, dok su ostale 

tamnozelene boje. 

76. Chamaecyparis pisifera “Filifera“ 

(=Ch. p. var. filifera (Sénécl.) Hartw. et 

Ruempel.) 

- kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“ 

Naraste do 5 m visoko, πiroko Ëunjastog oblika. Izbojci su 

nitasti i tanki, vise. Vrlo dekorativan kultivar.


77. Chamaecyparis pisifera “Filifera Gold 

Spangle“ 

- kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold 

Spangle“ 

Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. Izbojci su 

takoappleer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje koju 

zadræavaju cijele godine. 

79. Chamaecyparis pisifera “Snow“ 

- kultivar pjegavog paËempresa “Snow“ 

Patuljast kultivar Ëunjastog rasta. IgliËasto liπÊe bijelo 

proπarano. 

20 

78. Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“ 

- kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera 

Nana“ 

Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere. 

80. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“ 

(=C. p. var. squarrosa (Zucc.) Beissn. et 

Hochst.) 

- kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“ 

Naraste do 10 (20) m, Ëunjaste, prozraËne kroπnje. 

igliËasto liπÊe plavo zelenkasto, a sa donje strane bijelo.

81. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa 

Aurea“ 

- kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa 

Aurea“ 

Naraste sliËno kao i cv. Squarrosa. Kroπnja je neπto guπÊa 

i igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje. 

83. Cornus mas L. 

- dren, drijen 

Listopadni grm ili manje stabalce od 6 - 9 m visine. 

Cvjetovi se pojavljuju u II. i III. mjesecu prije listanja, kada 

je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. Plod je 

koπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm 

πiroka, sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII. i IX. mjesec). Ima 

kiselkast i trpak okus. Rasprostranjen je u srednjoj i juænoj 

Europi, Maloj Aziji, Krimu i Kavkazu. Najbolje uspijeva na 

vapnenim, toplim i suhim staniπtima, koja nisu izloæena 

kasnim mrazevima. 

21 


82. Chaenomeles japonica Spach non Lindl. 

(=C. speciosa ( Sweet.) Nakai; C. lagenaria 

(Loisel.) Koidz.; Cydonia japonica Loisel.) 

- Japanska dunja 

Listopadni πiroki grm visok 1 - 1,5 m, uspravnih, trnastih i 

golih grana. Cvjeta u III. i IV. mjesecu prije listanja. Od 

prirode dolazi u Kini i Japanu. Traæi svjeæa i plodna, dobro 

drenirana tla. Otporna je na niske temperature, suπu, dim, 

praπinu i πtetne plinove. Voli sunËana i svjetlija mjesta. 

Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo je 

cijenjena u hortikulturi, te se uzgaja pojedinaËno, u 

grupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje). 

84. Cornus stolonifera “Flamiramea“ 

- kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“ 

Listopadni grm visok 2 - 3 m, sa uspravnim, πibolikim i 

æutim granama. Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete 

tla. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete, kao i zagaappleeni 

zrak. Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni. 

Sadi se pojedinaËno, u grupama ali i u æivim ogradama.


85. Corylus avellana L. 

- Lijeska obiËna 

©iroki, gusti, listopadni grm koji naraste do 4 m visine. 

Voli svjeæa, plodna i dublja tla. Dobro raste na sjenovitim i 

na osunËanim poloæajima. 

87. Corylus avellana “Contorta“ 

- kultivar obiËne lijeske “Contorta“ 

Naraste neπto niæe od obiËne lijeske, a grane i granËice su 

vrlo krivudavi. Posebno je dekorativna u rano proljeÊe, 

prije listanja, kada do izraæaja doapplee krivudavost grana i 

obilje muπkih resa. 

22 

86. Corylus avellana “Atropurpurea“ 

- kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“ 

Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrvene 

boje u proljeÊe, a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto 

crvenkastu nijansu. 

88. Corylus colurna L. 

- Medvjeapplea lijeska 

Listopadno, do 30 m visoko stablo, guste, pravilne 

kroπnje. Siva kora plutasta, nepravilno ispucala. 

Cvjeta u IV. i V. mjesecu. Voli dublja vapnena tla.

89. Cotoneaster dammeri Schneid. 

- puzava muπmulica 

PuzeÊi zimzeleni grmiÊ, Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uz 

zemlju. Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje 

vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla. 

91. Cotoneaster divaricatus Rehd.& Wils. 

- razmaknuta muπmulica 

Listopadan, πiroki i do 2 m visok grm. 

Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. Nema 

posebnih zahtjeva na kvalitetu tla, a otporna je na praπinu 

i dim pa se Ëesto koristi u gradovima. 

23 


90. Cotoneaster dammeri “Skogholm“ 

- kultivar puzave muπmulice “Skogholm“ 

Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjim 

listovima od tipiËne vrste. 

92. Cotoneaster horizontalis Dcne. 

- horizontalna muπmulica 

Polu zimzeleni, do 40 cm visoki, polegli 

grmiÊ, horizontalno otklonjenih grana. 

Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijela 

zime, pa zbog tih i drugih osobina spada u 

red najljepπih niskih grmova. 

Od prirode dolazi u zapadnoj Kini, 

Himalajima. Voli kvalitetno vrtno tlo. 

Otporan je na suπu i negativne gradske 

utjecaje. NajËeπÊe se sadi na travnjacima, i 

to pojedinaËno ili u manjim grupama, na 

sunËanim ili polu sjenovitim mjestima. 

Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama i 

kamenjarima.


93. Cotoneaster salicifolius Franch. 

- vrbolisna muπmulica 

Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m, dugih i 

blago viseÊih grana. 

Rasprostranjena je u zapadnoj Kini. Za uspjeπan uzgoj 

treba joj osigurati svjeæa, lagana, pjeskovita i dobro 

propusna tla. Dobro podnosi niske temperature. Moæe se 

uzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitim 

mjestima. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima 

ili u grupama. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanje 

zidova. 

96. Cryptomeria japonica “Elegans Viridis” 

- kultivar japanske kriptomerije “Elegans 

Viridis” 

Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se po 

izrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica. 

24 

94. Cryptomeria japonica D.Don 

(= C. fortunei Hooib.; C. kawaii Hayata) 

- japanska kriptomerija, japanski cedar, sugi 

Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 

m; deblo ravno i vitko; kroπnja Ëunjasta i gusta. U Europi i 

Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. Zahtjeva 

svjeæa tla i visoku vlaænost zraka. Najbolje uspijeva na 

dubokim, svjeæim, glinastim i ocjeditim tlima u kojima 

nema vapna. U naπim uvjetima u kontinentalnom dijelu 

zemlje iglice i izbojci poprime zimi smeapplee crvenkastu boju 

zbog niskih temperatura, a za vrijeme vegetacije boja im je 

tamnozelena. 

95. Cryptomeria japonica “Elegans“ 

(= C. japonica var. elegans (Henk.&Hochst.) 

Mast.; C. gracilis Hort. non Sieb.; “Yawarasugi”) 

- kultivar japanske kriptomerije “Elegans” 

Juvenilna forma koja 

je kratka vijeka i vrlo 

rijetko donosi 

plodove; gusto granat 

grm ili malo stabalce; 

grane otklonjene; 

iglice 1,5 - 2 cm duge, 

tanke, mekane, 

otklonjene, 

plavozelene, zimi 

crvenkasto bakarne 

boje.

97. X Cupressocyparis leylandii (Dall. et 

Jacks.) Dall. 

(= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis 

nootkatensis) 

- kupresociparis 

99. Deutzia crenata Sieb. & Zucc. 

(= D. scabra Thunb.) 

- dojcija 

Stablo visoko 30 ili 

viπe metara; kroπnja 

gusta, Ëunjasta do 

stupolika kao u C. 

macrocarpa. 

Ovaj intergenusni 

hibrid uzgaja se u 

Velikoj Britaniji viπe 

od 50 godina i ima 

bujan rast, otporan 

na mraz i drvo je 

dobre kvalitete. 

Uspjeπno se moæe 

razmnoæavati 

reznicama ako su 

one uzete sa stabala 

starih 5 - 20 godina. 

Listopadni πiroki grm 1,5 - 2 (3) m visine sa 

uspravnim i πibolikim izbojcima. Odlikuje se 

obilnom cvatnjom, koja traje 2 - 3 tjedna. Cvjeta 

od V. - VII. mjeseca, poslije listanja. 

Rasprostranjena je u Japanu i Kini. Za uspjeπan 

razvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji, te 

svjeæa i hranjiva tla. InaËe je skromnih zahtjeva. 

Dobro podnosi suπu, dim, praπinu i otrovne 

plinove. Sadi se pojedinaËno, u grupama, a nalazi 

primjenu i u æivim ogradama. 

25 

98. Daphne mezereum L. 

- obiËni likovac 


Od 30 - 150 cm visok listopadni grm, sa πibolikim, slabo 

razgranjenim, uspravnim granama. Cvjeta vrlo rano u 

proljeÊe (II. - IV. mjesec), prije listanja. 

Rasprostranjen je u Europi, M. Aziji, Kavkazu i sjevernoj 

Aziji. Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama, na 

rubovima πuma, do visine od 2300 m. Javlja se na 

plodnim, svjeæim i rahlim tlima, bogatim vapnom i blagim 

humusom, ali Ëesto i na skeletnim terenima. Dobro 

podnosi zasjenjivanje. Svi dijelovi biljke, a naroËito kora i 

plodovi vrlo otrovni. Doæivi starost do 15 godina. 

100. Deutzia crenata “Plena“ 

- kultivar dojcije “Plena“ 

Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtva 

latica. Vrijeme cvjetanja je od V. - VII. mjeseca, kao i kod 

tipiËne vrste.


101. Elaeagnus angustifolia L. 

- dafina 

Listopadno manje stablo visine od 8 - 10 m. Cvjeta u V. i 

VI. mjesecu. 

Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju, srednjoj Aziji. 

Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi, gdje su je 

donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva. Skromna je 

u pogledu staniπnih uvjeta. Dobro raste na pjeskovitim i 

suhim tlima. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosi 

niske temperature, dim, praπinu i πtetne plinove. Zbog 

svih tih dobrih uzgojnih osobina, lijepog habitusa, 

miriπljavih i medonosnih cvjetova, dafina se u hortikulturi 

Ëesto koristi kao dekorativna vrsta. Pogodna je i za æive 

ograde, inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama. 

104. Euonymus europaea L. 

(=E .vulgaris Mill.) 

- obiËna kurika 

VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. Cvjeta 

od III. - V. mjeseca, a plodovi se pojavljuju u jesen. Voli 

svjeæa i vlaænija tla, otvorene sunËane poloæaje iako dobro 

raste i na polu sjenovitim poloæajima. 

26 

102. Erica carnea L. 

- crnjuπa 

Zimzeleni niski, polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajem 

sijeËnja ili poËetkom veljaËe. Pogodan za kamenjare. 

Voli polusjenu i kiselo tlo. 

103. Escallonia virgata 

- eskalonija 

Zimzeleni gusti grmiÊ, koji najbolje uspijeva u mediteranu. 

Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. Pogodna za sadnju i 

uzgoj u posudama ili kamenjarama.

105. Fagus sylvatica L. s. I. 

- obiËna bukva, europska bukva 

Do 30 m visoko stablo. Plod je poznat po imenom 

“bukvica“, dozrijeva u rujnu i listopadu. 

Rasprostranjena je u centralnoj, zapadnoj i juænoj Europi. 

Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala, 

ali ipak traæi duboka, svjeæa i bogata tla, izbjegava 

poplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim i 

planinskim predjelima do 2000 m. nadmorske visine. 

»esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima. 

108. Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“ 

- kultivar obiËne bukve “Atropurpurea 

Pendula“ 

Grane rastu prema dolje. Cijepi se na ravnu podlogu ili 

vodi uz odreappleenu podlogu do æeljene visine, a tada grane 

nastavljaju rast 

prema dolje. 

Rezidbom se 

postiæe guπÊi 

kiπobranast 

izgled. 

27 


106. Fagus sylvatica “Asplenifolia“ 

- kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“ 

Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m, guste kroπnje 

sa granama koso prema gore usmjerenim. Listovi urezani 

i nazubljeni, duæi i uæi nego u obiËne bukve. 

107. Fagus sylvatica “Atropurpurea“ 

- kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“ 

Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu 

boju.


109. Fagus sylvatica “Fastigiata“ 

- kultivar obiËne bukve “Fastigiata“ 

Grane rastu prema gore, te tvore stupolik habitus biljke. 

Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine. 

111. Fagus sylvatica “Tricolor“ 

- kultivar obiËne bukve “Tricolor“ 

Naraste kao manje stabalce, guste kroπnje. Listovi u 

poËetku sezone intenzivno obojani, a prema jeseni 

mijenjaju boju u smeappleu. 

28 

110. Fagus sylvatica “Pendula“ 

- kultivar obiËne bukve “Pendula“ 

»esto uzgajan kultivar po parkovima. Grane u poËetku 

rastu u visinu, a kasnije rastu prema dolje. Uvjeti uzgoja 

sliËni kao i kod obiËne bukve. 

112. Festuca ovina “Glauca“ 

Gusta, busasta trava, plavo sive boje listova. Naraste od 

10 - 20 cm. Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima. 

Lako i jednostavno se uzgaja, a razmnoæava se dijeljenjem 

osnovnog busena na manje dijelove.

113. Forsythia europaea Deg. & Bald. 

- forzicija 

2 - 3 m visok listopadni grm, sa dugim uspravnim ili blago 

kosim granama. Cvjeta u rano proljeÊe u III. i IV. mjesecu 

prije listanja, a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama 

(i do 30 dana). 

Voli svijetle i sunËanije poloæaje, dobro podnosi 

zagaappleenost zraka i niske temperature, a dobro uspijeva na 

gotovo svakom tlu. 

116. Fraxinus angustifolia “Pendula“ 

- kultivar poljskog jasena “Pendula“ 

Kultivar koji se takoappleer proizvodi cijepljenjem na podlogu 

osnovne vrste na æeljenu visinu. Biljka se moæe oblikovati 

rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem 

grana koje rastu horizontalno. Kada se po æelji dovoljno 

daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje 

rastu prema dolje, 

a reæu koje rastu 

horizontalno tako 

da se dobije oblik 

biljke poput 

kiπobrana. GustoÊa 

kroπnje se moæe 

poveÊati rezidbom 

dugih grana na 3 - 

4 pupa iz kojih Êe 

potjerati nove 

granËice ali sada 

kraÊe i sa manjim 

razmakom izmeappleu 

pupova. 

29 


114. Fraxinus angustifolia Vahl. 

(= F. oxycarpa Willd.) 

- poljski jasen 

Listopadno stablo 20 m visine, guste zaobljene kroπnje. 

Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovim 

poplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovima 

ili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla. 

115. Fraxinus angustifolia “Globosum“ 

- kultivar poljskg jasena “Globosum“ 

Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne 

vrste na æeljenoj visini. “Kugla” dosegne promjer do 1,5 m. 

Pogodan za drvorede.


117. Fraxinus excelsior L. 

- bijeli, gorski jasen 

Listopadno stablo do 40 m visine. Voli vlaæna i svjeæija tla, 

a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno u 

bukovim sastojinama. NajËeπÊe se uzgaja kao parkovna 

vrsta. 

119. Gleditsia triacanthos L. 

- glediËija, trnovac 

Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeappleim do 

crvenim trnovima na kori debla i grana. Voli duboka svjeæa 

tla, sunËane poloæaje. Sadi se Ëesto u vrtovima i 

parkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala. 

Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde koje 

su neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova. 

30 

118. Ginkgo biloba L. 

(= Salisburia adiantifolia Smith ) 

- ginkgo 

Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. U mladih 

biljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri. LiπÊe u 

jesen poprimi zlatnoæutu boju. Voli duboka i svjeæa tla, 

otvorene i sunËane poloæaje, a dobro podnosi niske 

temperature. 

120. Hibiscus syriacus L. 

- hibisk, sirijska ruæa 

Naraste kao veÊi listopadni 

grm ili manje stablo do 5 m 

visine. Cvjeta u VII. - IX. 

mjeseca. Voli sunËane 

poloæaje i bogatija tla. Dobro 

podnosi suπu i niske 

temperature. Postoji velika 

raznolikost oblika i boje 

cvjetova.

121. Ilex aquifolium L. 

- boæikovina 

31 


Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. Voli duboka, svjeæa, vlaæna tla, neutralne do blago kisele reakcije. 

122. Juglans nigra L. 

- crni orah 

Listopadno stablo do 50 m visine, πiroke kroπnje. Brzo raste Ëesto 

je saappleen u parkovima i nasadima. Drvo mu je vrlo kvalitetno. Voli 

duboka svjeæa tla, otvorene i sunËane poloæaje. Plod nije jestiv. 

123. Juniperus chinensis “Blue Cloud“ 

- kultivar kineske borovice “Blue Cloud“ 

Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno. 

Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine ali 

u proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija i 

izraæajnija. Najbolje uspijeva na vapnenim i neπto 

svjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlima 

ukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima.


124. Juniperus chinensis “Hetzii“ 

- kultivar kineske borovice “Hetzii“ 

Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore 

usmjerenim granama. Uvjeti uzgoja su isti kao i za 

prethodni kultivar kineske borovice. 

126. Juniperus chinensis “Stricta“ 

- kultivar kineske borovice “Stricta“ 

Gust, Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine, bez 

centralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore, a vrh je 

takoappleer gusto razgranat. Vrlo lagano se uzgaja i ne 

zahtjeva posebne uvjete uzgoja. 

32 

125. Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ 

- kultivar kineske borovice “Pfitzeriana 

Aurea“ 

Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa 

povinutim zlatnoæutim vrhovima. Zlatnoæuta boja 

najintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima. Vrlo 

Ëesto se uzgaja. 

127. Juniperus communis “Repanda“ 

- kultivar obiËne borovice “Repanda“ 

Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m. 

Sluæi kao “prekrivaË tla”, moæe se posaditi u æardinjere i 

pustiti da “pada” iz posude prema tlu. Podnosi orezivanje 

pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. Vrlo se 

Ëesto uzgaja.

128. Juniperus communis “Suecica“ 

- kultivar obiËne borovice “Suecica“ 

Vrlo gust, stupolik do 10 m visok kultivar. Iglice su 

plavkasto zelene i bodljikave. Voli plodna i svjeæija tla, 

otvorene ili polu sjenovite poloæaje. 

33 


129. Juniperus horizontalis “Glauca“ 

- kultivar puzave borovice “Glauca“ 

Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. Plavosiva 

boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe, a 

prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu. 

130. Juniperus sabina “Variegata“ 

- kultivar planinske somine 

“Variegata“ 

Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sa 

granama koso prema gore usmjerenima. 

Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæuto 

obojane. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja. 

131. Juniperus squamata “Blue Carpet“ 

Do 70 cm visok i 3 m πirok grm, plavo zelenkastih iglica. 

Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim 

poloæajima u svjeæem i hranjivom tlu.


132. Juniperus squamata “Blue Star“ 

Patuljasta, oko 30 cm visoka okruglasta forma. Vrlo 

pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima 

ili vrtovima. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete 

uzgoja. 

135. Juniperus virginiana “Glauca“ 

- kultivar virginijske borovice “Glauca“ 

Stupolik, gusti kultivar do 4 m visine i do 1,5 - 2 m πirine. 

IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto. Uzgaja se kao i ostale 

virginijske borovice. 

34 

133. Juniperus squamata “Mayeri“ 

Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko, sa 

jakim, koso prema gore usmjerenim granama. IgliËasto 

liπÊe plavo zelenkasto, a kora grana crvenkasto smeapplea. 

Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice. 

134. Juniperus virginiana L. 

( = Sabina virginiana Ant.) 

- virginijaska borovica 

Do 30 m visoko 

stablo. U mladosti 

kroπnja je 

izduæena, a kasnije 

neπto πira. 

Uspijeva na 

razliËitim tlima ali 

najbolje joj 

odgovaraju bogata, 

duboka tla. 

Otporna na niske 

temperature i 

zagaappleenost zraka 

pa je Ëesta u 

gradovima i 

industrijskim 

zonama.

136. Juniperus virginiana “Hillii“ 

- kultivar virginijske borovice “Hillii“ 

138. Juniperus x 

horizontalis “Glauca“ 

Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivar 

koji se proizvodi cijepljenjem. Kao 

ravna uspravna podloga sluæi Jun. 

virginiana “Skyrocket“, a plemka se 

uzima od Jun.virginiana “Glauca”. 

Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u 

posudama pred ulaznim vratima, 

balkonima, terasama ili na nekom 

drugom vidnom svjetlom ili polu 

sjenovitom mjestu. 

Stupolik, gusti 

kultivar do 4 m 

visine i do 1,5 - 2 m 

πirine. IgliËasto 

liπÊe zelenkasto - 

plavkasto. Uzgaja 

se kao i ostale 

virginijske borovice. 

139. Kerria japonica DC. 

(= Corchorus japonicus 

Thbg. ) 

- kerija 

35 


137. Juniperus virginiana “Skyrocket“ 

- kultivar virginijske borovice “Skyroket“ 

Vrlo Ëesto saappleen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m 

visine. Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijega 

koji moæe saviti ili pokidati grane. NajËeπÊe se biljka 

spiralno poveæe, ali je stresanje mokrog snijega sa svih 

biljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma. 

Listopadni do 3 m visok grm. Kora 

granËica zelene boje. Cvjeta od IV. 

do V. mjeseca. Vrlo se lako uzgaja te 

ju je potrebno prorijediti od tla radi 

obilnije i uËestalije cvatnje. Voli 

sunËane do polu sjenovite poloæaje, 

a sadi se kao pojedinaËan grm ili po 

æelji kao æiva ograda koja neÊe 

cvjetati punim intenzitetom ali Êe biti 

posuta cvijetovima, pogotovo 

kultivar “Pleniflora“.


Koelreuteria paniculata Laxm. 

- kelreuteria 

Listopadno, oko 20 

m visoko stablo. U 

jesen listovi 

naranËasto crveni. 

Cvijeta u VII i VIII 

mjesecu. Voli 

sunËane poloæaje i 

nije zahtjevna u 

pogledu kvalitete tla. 

141. Larix decidua Mill. (= L. europaea DC. ) 

- europski ariπ 

Naraste do 35 m visoko, svijetle, rijetke kroπnje. Iglice prije 

opadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju. Voli duboka 

plodna tla i svijetle osunËane poloæaje. 

36 

140. Laburnum anagyroides Med. 

( = Cytisus Laburnum L.; Laburnum vulgare 

Gris ) 

- obiËni negnjil, zanovijet 

VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Cvjeta u IV. i 

V. mjesecu, a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. »esto od 

prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i 

siromaπna tla. Voli sunËane i otvorene poloæaje. 

142. Larix japonica “Diana“ 

- kultivar japanskog ariπa “Diana“ 

Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na 

podlogu europskog ariπa. Dosegne visinu do 5 m. Grane 

krivudave. Iglice mu takoappleer opadaju i poprimaju zlatnoæutu 

boju. Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa.

143. Ligustrum ovalifolium Hassk. 

- πirokolisna kalina 

Listopadan grm do 3 m visine. Dolazi na raznim tlima i 

nije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva. Vrlo 

se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi 

orezivanje. 

145. Liriodendron tulipifera L. 

- tulipanovac, liriodendron 

Listopadno stablo do 50 m visine, πiroke jake kroπnje. 

Listovi nalikuju na muziËki instrument liru, a cvjetovi 

cvijetu tulipana. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli otvorene 

poloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu. 

37 

Boja listova u jesen 


144. Liquidambar styraciflua L. 

- likvidambar 

Listopadno stablo koje naraste do 40 m, πiroke razgranate 

kroπnje. Listovi u jesen mijenjaju boju od æute, ruæiËaste 

do tamnocrvene. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog 

nakupina plutastih tvorevina. Voli otvorene svjeæije 

poloæaje i dublja tla. Dobro podnosi niske temperature i 

gradsku klimu. 

146. Lonicera pileata Oliv. 

(= Caprifolium pileatum Kuntze) 

- klobuËasta kozokrvina 

Zimzeleni grm, visine oko 50 cm, vrlo razgranat. Nije 

osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitim 

tlima. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla. 

Dobro podnosi orezivanje, a koristi se za prekrivanje tla, 

sadnju uz niæe zidove itd.


147. Lonicera tatarica L. 

- tatarska kozokrvina 

Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. Cvjeta u 

IV. i V. mjesecu. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja 

te se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama. 

Otporna je na hladnoÊu i suπu, a uzgaja se i u æivim 

ogradama. 

149. Magnolia stellata (S. & Z.) Maxim. 

- zvjezdasta magnolija 

Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije 

listanja, a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostale 

magnolije. 

38 

148. Magnolia kobus DC. (=M. kobushi Mayr.) 

- japanska magnolija 

Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine, nepravilne 

kroπnje. Cvjeta prije listanja u III. i IV. mjesecu. Voli 

svjetlije poloæaje, dublja i hranjiva tla, umjereno vlaæna. 

Uspijeva i u polusjeni, a vrlo je otporna na mraz, za 

razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije. Postoje joπ 

M. x soulangiana Soul. -Bod. koja je hibrid izmeappleu M. 

denudata x M. liliiflora. 

150. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. 

(= Berberis aquifolium Pursh) 

- mahonija 

Do 2 m visoki zimzeleni grm. Cvjeta u IV. i V. mjesecu , a plod sazrijeva u IX. mjesecu. Podnosi polu sjenovite i sjenovite 

poloæaje, razliËita tla umjerene vlaænosti. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka.

152. Microbiota decussata Komar. 

- sibirska steljica 

Zimzeleni dvodomni grm, koji naraste najviπe do 0,5 m u 

visinu i 1,5 m u πirinu. Prirodno je rasprostranjena u 

jugoistoËnom Sibiru. U vrijeme vegetacije ima 

tamnozelenu boju, dok u zimi posmeapplei. Koristi se kao 

prekrivaË tla i za kamenjare. 

155. Phellodendron amurense Rupr. 

- felodendron, mandæurski plutnjak 

39 

153. Morus alba L. 

- bijeli dud, bijela murva 

154. Morus nigra L. 

- crni dud 


Stablo od 15 - 20 m visoko, do 1 m promjera debla. 

Kroπnja dosta svijetla, rijetka i okruglasta. Bijeli, 

ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravo 

su plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve, a slatki 

su i kad nisu zreli. Sazrijevaju u V. i VI. mjesecu. 

Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji, a odatle je 

raπiren u Malu Aziju i Perziju. U juænoj Europi uzgaja 

se od dvanaestog stoljeÊa. Voli dublja, svjeæa tla i 

sunËane poloæaje. »esto se uzgaja kao parkovna vrsta. 

LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca, a 

dobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto. 

Naraste do 20 m, ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta od 

bijelog duda. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i 

pocrne kada su zreli. Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu. 

Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m, sa promjerom debla do 1 m. U kulturi izvan 

svog areala ima znatno manje dimenzije. Kroπnja mu je πiroko razgranana, dosta prozraËna, a deblo vitko i Ëisto od grana. 

Cvjetovi miriπljavi, medonosni. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. 

Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a, sjev. Koreji, Mandæuriji (podruËje Amura- ime!). Najviπe mu 

odgovaraju duboka, vlaæna, hranjiva i rastresita tla. Na suhom terenu raste vrlo sporo, a podnosi i vrlo vlaæna tla, pod uvjetom 

da voda ne stagnira. Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. Otporan je na niske temperature.


156. Philadelphus coronarius L. 

- pajasmin 

Listopadni grm πibolikih uspravnih grana, visine do 3 m. 

Cvjetovi veoma miriπljavi, 3 - 4 cm u promjeru, grupirani 

pri vrhu izbojaka po 5 - 9 u grozdastim cvastima. Cvjeta u 

(V.) VI. i VII. mjesecu. 

Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi. 

Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih 

i uzgojnih svojstava, pa se vrlo Ëesto uzgaja. Nema veÊih 

zahtjeva u pogledu kvalitete tla, ali mu najbolje odgovaraju 

plodna i svjeæa tla. Za uspjeπan razvoj treba mu osigurati 

otvorene poloæaje sa puno sunca. Uzgaja se pojedinaËno 

ili u manjim grupama. 

158. Picea abies “Inversa“ 

(= Abies excelsa inverta Gord.; P. a. var. 

Inversa (Beissn.) Nash.) 

- kultivar obiËne smreke “Inversa“ 

Stablo do 10 m visoko, sa priljubljenim viseÊim granama 

uz deblo. 

40 

157. Picea abies (L.) Karst 

(= P. excelsa (Lam.) Link) 

- obiËna smreka 

Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. Uspijeva na 

ilovastim, pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog 

pojasa, raste i na podzolima. Voli vlaæniju i hladniju klimu. 

159. Picea abies “Nidiformis“ 

(= P. a. f. nidiformis (Beissn.) Slavin) 

- kultivar obiËne smreke “Nidiformis“ 

Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 

cm u promjeru. U sredini kroπnje nalazi se gnjezdasto 

udubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka u 

sredini kroπnje. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i 

posudama.

160. Picea glauca (Moench) Boss. 

(= P. canadensis B. S. P.; P. alba Link; P. 

laxa Sarg.) 

- bijela, sura ili kanadska smreka 

Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom. 

Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima, ali ne voli 

moËvarna tla. Dobro podnosi mraz, te u mladosti dosta 

brzo raste. 

162. Picea omorika (PanË.) Purkynë 

- PanËiÊeva omorika 

Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru. 

To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i 

zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. 

Podnosi mraz i velike suπe, u kulturi otporna na dim, 

praπinu i πtetne plinove. 

41 


161. Picea glauca “Conica“ 

(= P. g. var. albertiana f. conica Rehd.) 

- kultivar kanadske smreke “Conica“ 

Gust, koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. 

Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u 

æardinjerama. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar. 

163. Picea pungens Engelm. 

(= P. commutata Hort.; P. menziesii 

Engelm.; P. parryana Sarg. ) 

- bodljikava ili plava smreka 

Do 50 m visoko stablo, πiroke piramidalne kroπnje. Iglice 

su plavozelene do srebrnozelene boje. Raste sporije od 

obiËne smreke, te vrlo dobro podnosi gradski klimat.


164. Picea pungens “Glauca“ 

- kultivar bodljikave ili plave smreke 

“Glauca“ 

Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica, a naziv 

“Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plave 

boje iglica. Ovaj kultivar naraste do 10 m , dosta sporo i 

najsliËniji je tipiËnoj vrsti. 

167. Pinus densiflora “Oculus - draconis“ 

- kultivar japanskog crvenog bora “Oculusdraconis“ 

Raste kao manje stablo. Iglice imaju po dvije æute mrlje, tj. 

dijelovi iglice su æuti, a dijelovi normalne zelene boje. 

42 

165. Picea pungens “Koster“ 


“Koster“ 

Takoappleer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji naraste 

neπto manje od cv. Glauca. Grana se nepravilno, zbijenog 

je i Ëunjastog je rasta. 

166. Picea pungens “Kutjevo“ 


“Kutjevo“ 

Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u 

rasadniku Hajderovac, Antun MijokoviÊ. Kultivar se 

odlikuje plavom bojom iglica, kratkim granËicama i 

izrazito gustim i patuljastim rastom. Biljka na slici stara je 

oko 15 godina i visoka je 85 cm. Vrlo je pogodan za 

kamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama.

168. Pinus heldreichii var. leucodermis (Ant.) 

Markgraf 

- munika, munjika 

Neki autori smatraju da je var. leucodermis posebna vrsta. 

To je bor koji naraste do 30 m visine, sa glatkom korom 

na mladim stablima i granama. Kora kasnije ploËasto 

ispuca i posivi. 

170. Pinus nigra Arn. 

(= P. laricio Poir.; P. clusiana Clem.; P. 

pyrenaica Lap.; 

P. austriaca Höss; P. nigricans Host; P. 

hispanica Cook ) 

- crni bor 

Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti, a 

kasnije kroπnja postaje πira, kiπobranasta. Podnosi vrlo 

siromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenih 

vrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. Voli 

sunËane poloæaje. Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kao 

pojedinaËna ili kao stabla u skupinama. 

43 


169. Pinus mugo Turra. 

(= P. montana Mill.; P. mughus Scopoli) 

- planinski bor 

NajËeπÊe je nizak, polegnut grm, a rjeapplee stablo oko 10 m 

visine. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za 

uzgoj u veÊim posudama. »est je u parkovima i nasadima. 

171. Pinus nigra “Pyramidalis“ 

- kultivar crnog bora “Pyramidalis“ 

Piramidalnog , stupolikog habitusa sa granama koje su 

prema gore usmjerene. Naraste oko 10 m.


172. Pinus strobus L. (= P.alba var. 

canadensis Prov.; P. canadensis var. 

quinquefolia Du Hamel; P. tenuifolia Salisb.) 

- borvac 

Do 30 m visoko stablo, πiroke Ëunjaste kroπnje. Kora debla 

glatka. Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima. 

174. Pinus sylvestris “Aurea“ 

- kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“ 

Raste kao grm ili manje stabalce, zlatnoæutih iglica. 

44 

173. Pinus sylvestris L. 

- obiËni ili bijeli bor 

Stablo do 40 m visine, Ëesto zakrivljenog debla. Kroπnja je 

kiπobranasta, plavkasto zelena. Kora u gornjem dijelu 

stabla crvenkasto smeapplea. Raste na razliËitim tlima i lako 

se uzgaja. 

175. Pinus sylvestris “Watereri“ 

- kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“ 

Okruglast kultivar visok do 3 m. Iglice su mu plavozelene 

boje.

176. Platanus acerifolia Willd. 

- javorolisna platana 

NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas. Listopadno stablo 

koje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. Raste 

brzo i odgovara joj kontinentalna klima. Voli duboka, 

hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo 

Ëesto sadni u parkovima, velikim drvoredima, πetaliπtima 

itd. 

179. Prunus laurocerasus “Shipkaensis“ 

- kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“ 

Gust i kompaktan kultivar, niæeg rasta od tipiËne vrste. 

Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste. Bijeli cvjetovi 

javljaju se od IV. - V. mjeseca, miriπu. 

45 


177. Potentilla fruticosa L. (= Dasiphora 

fruticosa Raf.) 

- grmasta petoprsta 

©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine. Æuti 

cvjetovi pojavljuju se od V. - VIII. mjeseca. Voli sunËane 

poloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. Moæe se saditi 

pojedinaËno, u skupinama ili u æivim ogradama. 

178. Prunus laurocerasus L. 

(= Laurocerasus offcinalis Roem) 

- lovorviπnja 

Zimzeleni grm, koji u mediteranu naraste i do 5 m visine. 

Listovi su zeleni, koæasti i sjajni. Vrlo Ëesto se uzgaja u 

æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Dobro 

uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. Otporna je na niske 

temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati 

listovi.


180. Prunus padus L. 

(= Padus racemosa Gilib.; Prunus racemosa 

Lam. ) 

- sremza 

15 m visoko listopadno stablo, bijelih, miriπljavih, 

grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV. mjesecu. 

182. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“ 

- kultivar japanske treπnje “Kiku-Shidare- 

Sakura“ 

Grane joj vise, te se cijepi na ravnu podlogu, a 

orezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik. Kasnije 

grane same rastu prema dolje do zemlje te se time 

postiæu vrlo lijepi efekti. Bogato cvate kao i prethodni 

kultivar u IV. i V. mjesecu. 

183. Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco 

(= P. texifolia (Lamb.) Britt.; P. douglasii (Lindl.) Carr.; 

P. mucronata Sudw.) 

- obiËna ameriËka duglazija 

Do 40 m visoko stablo, a na otoku Vancouveru, gdje dolazi od prirode, 

naraste i do 100 m visine. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko, hranjivo i 

vlaæno tlo. Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stabla 

ili u skupinama. 

46 

181. Prunus serrulata “Kanzan“ 

- kultivar japanske treπnje “Kanzan“ 

NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas. Vrlo 

obilno cvijeta od III. - V. mjeseca. Naraste oko 10 m, 

πiroke kroπnje. Voli hranjiva i propusna tla i sunËane 

poloæaje.

184. Pseudotsuga menziesii “Glauca“ 

- kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“ 

Gusti, neπto niæi kultivar, sivo plave boje iglica. Boja je 

posebno intenzivna u proljeÊe, na mladim izbojcima i 

iglicama. 

»esto u 

gradovima 

uzgajan kultivar, 

posebno u 

drvoredima. 

Habitus biljke 

podsjeÊa na 

habitus jablana 

sa granama 

prema gore 

usmjerenima. 

Naraste i do 

10 m visine. 

Dobro podnosi 

gradski klimat, 

ali voli dublja i 

hranjiva tla. 

187. Quercus robur “Fastigiata“ 

- kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“ 

47 


185. Pyracantha coccinea Roem. 

- vatreni trn, pirakanta 

Razgranat, zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. Bijeli 

cvijetovi javljaju se u V. i VI. mjesecu, a crveni plodovi 

ostaju na biljci i preko zime. Vrlo se lako uzgaja na 

sunËanim poloæajima i hranjivom tlu. Pogodna za æive 

ograde. Postoji i cv. “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove. 

186. Quercus robur “Cristata“ 

- kultivar hrasta luænjaka “Cristata“ 

Biljka raste kao 

manje stabalce do 7 

m visine, zbijenih , 

kratkih listova, gusto 

obraslih po izbojku.


189. Rhododendron sp. 

- rododendron, sleË, pjeniπnik 

Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem 

razliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. i 

VI. mjesecu. 

Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelom 

vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetove 

dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine. 

48 

188. Quercus rubra L. 

(= Q. borealis Michx.) 

- crveni hrast 

Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πiroko 

zaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËasto 

crvenu boju. 

Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, 

te se lagano uzgaja. Ne 

izbjegava vapnena i prevlaæna, 

ali i presuha tla.

190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) 

- kiseli ruj 

Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËane 

poloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju 

mu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u 

plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe se 

saditi pojedinaËno ili u skupinama. 

192. Robinia pseudoacacia L. 

- bagrem 

Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih 

cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako 

uzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËani 

i polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili u 

skupinama. 

49 


191. Rhus typhina “Laciniata“ 

- kultivar kiselog ruja “Laciniata“ 

Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovima 

koji su lancetasto usjeËeni. 

193. Salix alba var. vitellina f. pendula 

- æalosna æuta vrba 

Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonica 

L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na 

granËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlage 

i sunËane poloæaje.


194. Salix matsudana “Torturosa“ 

Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana i 

granËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla. 

196. Sequoiadendron giganteum “Barabits 

Requiem“ 

- kultivar divovske sekvoje “Barabits 

Requiem“ 

Odlikuje se uskim 

habitusom i uspravnim 

rastom debla sa granama 

koje su prema dolje 

objeπene. 

50 

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) 

Buchh. 

(= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia 

gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) 

Sudw.; Sequoia ann) 

- golemi mamutovac, divovska sekvoja 

Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu, 

do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajno 

podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæaje 

kao pojedinaËne biljke ili u skupinama. 

197. Sorbus aucuparia L. 

- jarebika 

Listopadno stablo koje naraste 

oko 10 m. Prirodno dolazi u viπim 

predjelima na dubljim i svjeæim 

tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, 

a naranËasti plodovi ostaju na 

stablu preko zime.

198. Sorbus scandica Fries 

(= S. intermedia Pers.) 

Do 10 m visoko listopadno stablo. Voli duboka i svjeæa tla. 

Dobro podnosi niske temperature i suπu. 

200. Spiraea x billardii Hering. 

(= S. douglasii Hook. x S. salicifolia L.) 

- Bilardova suruËica 

Listopadni grm od 1 - 1,5 m visine. 

Cvijeta u (VI.) VII. i VIII. mjesecu. Takoappleer voli svjeæa, 

hranjiva, rahla i dobro propusna tla. Podnosi orezivanje te 

se moæe koristiti u æivim ogradama. 

51 


199. Spiraea x arguta Zbl. 

(= S. multiflora Zab. x S. thunbergii Sieb.) 

- oπtozuba suruËica 

Listopadan grm, visine od 1 - 2 m, tankih grana. 

Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli hranjiva i dobro drenirana 

tla, sunËane ili polu sjenovite poloæaje. Dobro podnosi 

niske temperature i praπinu i smog, te se dosta uzgaja u 

gradovima, bilo pojedinaËno ili u skupinama. 

201. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“ 

(=S. japonica L. x S. albiflora (Mig.) Zab.) 

- kultivar Bumaldove suruËice “Anthony 

Waterer“ 

Listopadni do 80 cm visoki grm. 

Voli svjeæa i hranjiva tla, te sunËane poloæaje. Dobro raste 

i na kiselim zemljiπtima. Mogu se uzgajati pojedinaËne 

biljke i u skupinama, te u æivim ogradama.


202. Spiraea x rosea 

SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica. Grane su 

vijugave, a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI. - VII. mjesecu. 

Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla. 

NajËeπÊe uzgajani S. vulgaris L. - obiËni jorgovan 

kod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do 

7 m visine. Cvjeta V. - VI. mjesec. Radi obilnije 

cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah 

nakon cvatnje, radi stvaranja cvjetnih pupova za 

iduÊu godinu. Voli hranjiva i dobro propusna tla i 

sunËane poloæaje. Rasadnik Hajderovac raspolaæe 

sa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana. 

52 

203. Spiraea x vanhouttei (Briot.) Zbl. 

(= S. cantoniensis Lour. x S. trilobata L.) 

- Vanhoutteova suruËica 

Listopadni grm do 2 m visine. 

Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Jedna od najËeπÊe uzgajanih 

suruËica u vrtovima i parkovima. Dobro raste na svakom 

tipu tla, ali ona moraju biti propusna. Uzgaja se u æivim 

ogradama, u skupinama ili pojedinaËno. 

204. Syringa sp. 

- jorgovan

205. Tamarix tetrandra Pall. 

- tamarika, tamariks, metlika 

VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine, πiroke 

kroπnje. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI. - VIII. 

mjeseca. Voli sunËane poloæaje, propusna ali vlaæna tla. 

InaËe nije izbirljiv u pogledu tla, te se relativno lako 

uzgaja. 

207. Taxus baccata L. 

- obiËna tisa 

Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. Dobro raste 

u zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. U pogledu tla 

takoappleer nije izbirljiva. GranËice, iglice i sjeme je otrovno, 

dok je crveni arilus jestiv. 

209. Taxus baccata “Fastigiata 

Aurea“ 

- kultivar obiËne tise “Fastigiata 

Aurea“ 

Od prethodnog kultivara razlikuje se po 

zlatnoæutoj boji iglica. 

53 


206. Taxodium distichum (L.) Rich. 

(= Schubertia disticha (L.) Mirb.) 

- moËvarni taksodij 

Vrsta porijeklom iz Sjev. Amerike, koja kod nas naraste do 

50 m visine. Dobro podnosi vlaæna, moËvarna tla, te 

stvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. Sadi 

se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge 

ËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode. 

208. Taxus baccata 


- kultivar obiËne tise 


Stupolik gust kultivar koji 

najËeπÊe naraste 3 - 5 m, a 

moæe i viπe.


210. Thuja occidentalis L. (= T. obtusa 

Moench; T. odorata Marshall) 

- obiËna ameriËka tuja 

Naraste kao stablo do 20 m visine, πiroke kroπnje. Vrlo se 

Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje. 

Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπe 

suha ni prevlaæna tla. 

212. Thuja occidentalis “Columna“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ 

Visoka i stupolika 

biljka koja naraste 

do 5 m visine i do 

1,5 m πirine. Vrlo 

se Ëesto uzgaja u 

æivim ogradama u 

kojima je sadi na 

razmaku od 80 

cm. Nije zahtjevna 

u pogledu 

kvalitete tla ali su 

na dubljem i 

hranjivom tlu na 

sunËanom mjestu 

ili u polusjeni 

biljke neπto 

bujnijeg rasta i 

tamnije zelene 

boje. 

54 

211. Thuja occidentalis “Barabits Gold“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits 

Gold“ 

Uskog i stupolikog 

habitusa, a naraste do 

4 m visine i 1,5 m 

πirine. Ljuskasto liπÊe 

zlatno æute boje, 

pogotovo intenzivno 

obojano u proljeÊe i 

ljeto. Moæe se uzgajati 

u ogradama ali ju je 

najbolje uzgajati kao 

pojedinaËnu biljku ili 

u skupinama sa 

dovoljnim 

meappleusobnim 

razmakom. 

213. Thuja occidentalis “Danica“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“ 

Patuljasta biljka koja raste dosta sporo, okruglastog oblika 

do 50 (70) cm visine. »esto se uzgaja u kamenjarima, 

æardinjerama, a Ëesto se koristi prilikom ureappleivanja i 

ukraπavanja grobova.

214. Thuja occidentalis “Globosa“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“ 

Okrugla forma do 1 m, a rijetko 1,5 m visne i πirine. 

Takoappleer pogodna za uzgoj u posudama. 

215. Thuja occidentalis “Kobold“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“ 

Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru 

“Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe. 

55 


216. Thuja occidentalis “Rheinglod“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“ 

»unjastog rasta do 2 m visine. Proljetni izbojci su zlatno 

æute boje, dok je u zimskom periodu naranËasto rappleasta. 

»esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manje 

visine. 

217. Thuja occidentalis “Smaragd“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ 

Prema nekima jedna od 

najljepπih i najËeπÊe 

uzgajanih tuja u nas. 

Raste vrlo usko i visoko 

do 5 m. Vrlo je lijepa 

kada se uzgaja u 

skupini ili pojedinaËno, 

iako je mnogo sade u 

æivim ogradama.


218. Thuja occidentalis “Tiny Tim“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“ 

Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru 

“Globosa“, ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊem 

poredane poput πkoljke. Neπto je izrazitije zelene boje. 

219. Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“ 

- kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana 

Lutescens“ 

Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do 

7 - 8 m visine i 2 m πirine. LjuskastoliπÊe blijedo æuto 

proπarano. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini 

(kao na slici). 

56 

220. Thuja plicata “Atrovirens“ 

- kultivar goleme tuje “Atrovirens“ 

Raste kao visoko stablo do 60 m. Ljuskasto liπÊe je sjajno i 

tamnozeleno. 

221. Thujopsis dolobrata (L.f.) Sieb. et Zucc. 

- hiba 

Zimzelena biljka do 20 m visine. »esto raste poput veÊeg 

grma, Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla. Voli visoku 

zraËnu vlagu, polu sjenovite poloæaje.

222. Tilia cordata Mill. (= T. parvifolia Ehrh.) 

- malolisna lipa, sitnolisna lipa 

Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine, okruglaste 

ili duguljasto-jajolike kroπnje. Najbolje uspijeva na dubljim 

tlima sa dovoljno vlage. Obilno cvijeta i vrlo medonosna 

biljka. 

223. Tilia platyphillos Scop. (= T. gradifolia 

Ehrh.) 

- velelisna lipa, πirokolisna lipa 

Listopadno 

stalo koje 

naraste do 40 

m visine, 

πiroke, velike 

kroπnje. Traæi 

dublja, 

humozna i 

hranjiva tla. 

57 


224. Tsuga canadensis L. (= T. americana 

(Mill.) Farwell. ) 

- kanadska Ëuga 

CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. Iglice su 

kratke, sjajne. Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijim 

staniπtima, na dubljim tlima. 

225. Viburnum opulus “Roseum“ 

- kultivar bekovine ili crvene hudike 

“Roseum“, "snjeæna gruda" 

Listopadan grm ili manje stabalce, koje naraste do 4 m 

visine. Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli sunËane ili polu 

sjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima. Uzgaja se 

pojedinaËno ili u skupinama.


226. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. 

- kineska hudika 

Zimzeleni grm visok 3 m, sa listovima dugim do 20 cm. 

Cvijeta od IV. - VI. mjeseca. Vrlo se jednostavno uzgaja jer 

raste na razliËitim tlima. 

ZAKLJU»AK 

58 

227. Weigela florida (Sieb. & Zucc.) A.DC. 

(= Weigela rosea Lindl.; W. amabilis Hort.; 

Diervilla florida Sieb.& Zucc.) 

- vajgelija 

Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine i 

πirine. Cvijeta vrlo obilno, tako da je cijela biljka prekrivena 

ruæiËastim cvjetiÊima. Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Voli neπto 

dublja i svjeæija tla, sa dovoljno vlage. Treba je saditi na 

svijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje. Uzgaja se 

pojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama. 

Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji, te da se 

vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”, u rasadniku 

“Hajderovac” Uprave πuma Poæega. 

Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“, πto je davna 

æelja autora, sada prikazana slikom i popraÊen tekstom. 

Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku, razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili 

sadnjom sjemena. Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens - Kutjevo” - i u 

suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba. 

Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraappleenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom 

Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa, autora, razvijat Êe se i dalje. 

Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu: 

rasadnik.hajderovac@hrsume.hr 

Autori: 

Tomislav BenËiÊ dipl. ing. πum. 

Draæen DumanËiÊ dipl. ing. πum.

Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama, a koju 

Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je 

ograda na sunËanoj strani ili u sjeni, do koje visine i πirine 

ogradu æelimo uzgojiti, da li æelimo listopadnu ili 

zimzelenu ogradu, da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju 

itd. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim 

intenzitetima, tako da izborom rastom uskih kultivara u 

ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda 

zahtjeva minimalnu njegu. Pojedine vrste rastu bujno te 

njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste 

sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. CvjetajuÊe grmlje 

veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg 

broja cvjetnih pupova, takva ograda nema pravilan 

geometrijski oblik, veÊ se sastoji od spojenih grmova 

Ëunjastog ili kupastog oblika. U pravilu se ograde sade u 

cik-cak rasporedu, sa razmakom izmeappleu biljaka koji zavisi 

LISTOPADNE OGRADE 

Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina 

(Ligustrum ovalifolium Hassk.), obiËni grab (Carpinus betulus L.), 

kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii 

“Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. Naravno, mogu se koristiti 

gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje. Kupljene 

biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa 

obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu. 

Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za 

svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o 

sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). UobiËajene 

dimenzije listopadnih ograda su od 1 - 2 m visine i 0,7 - 1,3 m 

πirine. 

CVJETAJU∆E OGRADE 

Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa. NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. & 

Bald.), vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem.), vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot.) Zbl.), kultivar Bumaldove suruËice 

“Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ), japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl.), dojcija (Deutzia crenata 

Sieb. & Zucc.) i mnoge druge biljke. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova, a to 

uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine 

nakon cvatnje, te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ). 

ZIMZELENE OGRADE 

ÆIVE OGRADE 

BJELOGORI»NE OGRADE 

U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L.), 

Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid.), u mediteranskom podruËju 

Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L.) itd. To su dakle, 

ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. Vrlo velik izbor takvih 

biljaka postoji u mediteranskom podruËju, pa su tamo takve ograde i 

uobiËajenije. 

CRNOGORI»NE OGRADE 

To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju 

Hrvatske. U tu svrhu koriste se tuje, paËempresi, borovice, smreke itd. 

NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja 

occidentalis L.), kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“), kultivar obiËne ameriËke 

tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”), Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.), 

razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“, “Columnaris“, “Pottenii“, “Almii“, itd.; kultvar kineske 

borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“), obiËna smreka (Picea abies (L.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. Uzgajaju se najËeπÊe 

od 1 - 3 m visine i 0,8 - 1,5 m πirine, πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi, a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od 

5 m i viπe (Thuja occ. “Columna”, Picea abies (L.) Karst, Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.). 

59 

od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. ObiËno se iskopa 

kanal u kojem se biljke razmjeste u cik - cak rasporedu, 

zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom, dobro zaliju i 

iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK, 

a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji 

postoje na træiπtu. Potrebno je postiÊi da biljke budu 

snaæne i zdrave, da intenzivno rastu te se orezivanjem 

postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom, 

svjeæijom, a samim tim i zdravijom. 

NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom 

premali razmak izmeappleu posaappleenih biljaka dotiËne vrste 

tako da se takva ograda "upali" tj. zbog nedovoljnog 

razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi 

od tla prema vrhu. ObiËno se to dogaapplea nekoliko godina 

nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i 

forme.

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA 

PO MJESECIMA 

60

U svojih 40 rasadnika ukupne 

površine 484 ha, s osnovnim 

zadatkom proizvodnje šumskih 

sadnica bjelogoriènih i crnogoriènih 

šumskih vrsta drveæa godišnje 

kolièine preko 35 000 000 komada. 

Hrvatske šume - u svojih 

petnaestak rasadnika proizvode i: 

• ukrasno drveæe i grmlje 

• više od 250 vrsta ili kultivara 

• obloženog korjenovog sustava 

(kontejnirano) 

• na rasadnièkim površinama - 

proizvodnja u tlu 

• u staklenicima (cijepljenje 

sadnice) i ožiljenice 

• u lijehama (klijanci) 

• božiæna drvca raznih vrsta jele, 

obiène smreke, srebrne smreke i 

omorike, 

bave se djelatnošæu: 

• projektiranja i izvoðenja 

parkovnih i drugih zelenih 

površina 

• održavanjem zelenih površina 

• izradom - montažom razne 

drvne galanterije (ljetnikovci, 

nadstrešnice, lovaèke èeke, 

klupe, stolovi, sjedalice, 

cvjetnjaci i razna drvna 

poploèenja)

RASADNICI S PROIZVODNJOM 

UKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA 

Višnjevac Osijek 031/ 354 - 090 

Gajiæ Našice 031/ 609 - 006 

Hajderovac Kutjevo 034/ 255 - 064 

Moèile Koprivnica 048/ 665 - 108 

Župetnica Križevci 048/ 714 - 904 

Zelendvor Varaždin 042/ 714 - 299 

Brestje Sesvete 01/ 2002 - 770 

Lukavec Velika Gorica 01/ 6234 - 817 

Pepeljarka Zagreb 01/ 2340 - 464 

Oštarije Josipdol 047/ 584 - 126 

Kuželj Delnice 051/ 877 - 581 

Podbadanj Crikvenica 051/ 781 - 567 

Franèeskija Buje 052/ 737 - 015 

Cernik Nova Gradiška 035/ 369 - 569 

Voštarnica Zadar 023/ 212 - 595 

Dodatne informacije: Hrvatske šume p.o. Zagreb, Direkcija: Vukotinoviæeva 2 

tel.: 01 4804-111, fax.: 01 4804-101 

mail: direkcija@hrsume.hr • www.hrsume.hr • www.hrsume.hr/rasadnici 

Direktor: Željko Ledinski • Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad • Materijal pripremio: Dražen Dumanèiæ 

Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb • Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, Varaždin

katalog rasadnika - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?