Učinak strojeva

GRAĐEVINSKI STROJEVI 


VIII PREDAVANJE 

UČINAK GRAĐEVINSKIH 

STROJEVA ZA ZEMLJANE 

RADOVE 

SADRŽAJ 

1. PLANIRANJE UČINAKA 

GRAĐEVINSKIH STROJEVA 

2. UČINAK STANDARDNIH 

GRAĐEVINSKIH STROJEVA 

3. UČINAK TEHNOLOŠKE OPREME 

ZA MINERSKE RADOVE 

4. UČINAK TRANSPORTNIH 

SREDSTAVA ZA POTREBE 

GRAĐENJA 

1. PLANIRANJE UČINAKA 

GRAĐEVINSKIH GRAĐEVINSKIH STROJEVA 

1 

2 

3 

1


Koja su dva osnovna razdoblja 

primjene strojnog rada? 

• izbor strojeva i tehnološke 

opreme odnosno planiranje 

strojnog strojnog rada i njegovih 

njegovih 

učinaka . 

• strojni rad odnosno 

korištenje strojeva i 

tehnološke opreme. 

Kako se dobije pojedinačni trošak 

strojnog rada? 

Pojedinačni neposredni 

(direktni) trošak strojnog 

rada (t (ts) ) dobije se se, 

pojednostavljeno, tako da se 

cijena koštanja radnog sata 

stroja (css) pomnoži sa 

normativom vremena (N). 

Pojedinačni neposredni (direktni) 

trošak strojnog rada 

t s 

gdje je: 

= css ⋅ N 

1 

N = = normativ vremena. 

U 

4 

5 

6 

2


Što prikazuje proračun troškova? 

Prethodni pojednostavljeni 

prikaz proračuna troškova 

pokazuje kako povećanje 

produktivnost p strojnog j g rada 

(povećanje radnih učinka) 

smanjuje u jednom dijelu ukupne 

troškove građenja (neposredne 

troškove građenja odnosno 

neposredne troškove strojnog 

rada pri građenju). 


To znači da je kvalitetno 

planiranje i programiranje 

radnih učinaka učinaka građevinskih 

strojeva temeljna pretpostavka 

izrade prihvatljive cijene 

građevinskih radova na tržištu. 


U tom smislu postavlja se 

pitanje; 

Kako planirati odnosno utvrditi 

ili izračunati veličinu radnog 

učinka za neki građevinski 

stroj? 

Koju metodologiju primijeniti? 

7 

8 

9 

3


Kako izračunati radni učinak 

stroja? 

Kao primjer mogućih problema 

pokazuju rezultati proračuna 

učinka za bager obujma lopate 

q = 1 m3 m3, , za potrebe iskopa 

nekog zemljanog gradiva i 

utovara u vozila. 

Primjer izračunatih radnih učinka 

Izvor (* priručnici tvrtki): Učinak (m3/sat) Index 

- Caterpillar 111 1,48 

- Fiat - allis 90 1,20 

- Komatsu 102 1,36 

- Liebherr 115 1,53 

* knjiga 96 1,28 

* Handbuch BML 67 0,89 

* ovdje predložena metodologija 75 1,00 

Kako izračunati radni učinak 

stroja? 

Za praktične potrebe valja se 

samo i jedino baviti 

proračunom pojedinačnih 

učinaka standardnih 

standardnih 

građevinskih strojeva i 

transportnih sredstava koja 

ciklički rade i na čiji rad ima 

najveći utjecaj tzv. "ljudski 

faktor". 

10 

11 

12 

4


Koji su standardni građevinski 

strojevi? 

• dozeri na 

gusjenicama, 

• hidraulični bageri bageri g 

sa jednom 

lopatom, 

• utovarivači na 

kotačima, 

• grejderi, 

• skrejperi, 

• valjci, 

• bušilice, 

• kompresori 

kompresori, 

• kamioni kiperi, 

• damperi, 

• toranjske 

dizalice. 

2. UČINAK STANDARDNIH 

GRAĐEVINSKIH GRAĐEVINSKIH STROJEVA 

Što je učinak? 

Učinak - je izvršenje 

kvalitetne količine obujm obujma j 

neke planirane proizvodnje 

(Q) (Q), , u jedinici vremena (T) (T). 

13 

14 

15 

5


Učinak stroja u određenoj jedinici 

vremena izračunamo iz izraza 

T 

U = ⋅ 

t 

h 

Qc 

c 

gdje je: 

Th = vrijeme vrijeme jednog sata, 

Qc = količina proizvoda po ciklusu, 

= vrijeme jednog ciklusa ciklusa, 

t c 

Količina učinaka po jednom 

ciklusu izračunamo iz izraza; 

Q = q ⋅ k 

c 

pu p 

gdje je: 

q = konstruktivni obujam radnog dijela stroja, 

kpu pu = koeficijent punjenja, 

Obujam po jednom radnom ciklusu 

za učinak “sraslo” ( (Qc ) izračunamo 

iz slijedećeg izraza; 

Q 

= q ⋅ k ⋅ k 

gdje je: 

k pu = koeficijent punjenja, 


= koeficijent rastresitosti. 

k r 

c 

pu 

r 

16 

17 

18 

6


Obujam po jednom radnom ciklusu 

za učinak “rastresito” ( (Qc ) 

izračunamo iz slijedećeg izraza; 

Q = k ⋅ q 

Qc pu 

gdje je: 

k pu = koeficijent punjenja, 


Tablica 4.1. 

Približna rastresitost 

Materijal (gradivo) Rastresitost (r) 

suhi šljunak 1,10 

mokri šljunak 1,20 

suha glina, zemlja 1,25 

vlažna glina 1,30 

meka minirana stijena 1,35 

tvrda minirana stijena 1,55 

Što je koeficijent rastresitost? 

k r = 

1 

r 

gdje je: 

r = rastresitost materijala, 

= koeficijent rastresitosti, 

k r 

r 

19 

20 

21 

7


Pojednostavljene vrijednosti veličine obujma sraslo, rastresito i 

ugrađeno za stijenu (kamen), šljunak i pijesak, prašinu i glinu prema 

knjizi Lars Forssbald «Vibration soil and rock fill compaction». 

Koliko kategorija kategorija učinaka stroja 

razlikujemo? 

U praksi se koriste tri temeljne 

kategorije radnih učinaka: 

• Temeljni teorijski ili tehnički 

učinak činak stroja (U (Ut), • Praktični ili planski učinak 

• Mjereni učinak ( (Um ). 

učinak (U p ), 

Temeljni teorijski ili tehnički uučinak 

činak 

stroja (U (Ut) računamo preko broja ciklusa 

(n (nc) u promatranoj vremenskoj jedinici 

(T (Th), ), odnosno po jednom satu (m (m3 /h) /h). 

T 

h 

U t = 

⋅ Q Qc 

= nc 

⋅ 

tc 

Q 

gdje je: 

Qc = količina proizvoda po jednom ciklusu, 

nc = broj ciklusa (u jednom satu) satu), 

tc = vrijeme jednog ciklusa. 

c 

22 

23 

24 

8


Praktični ili planski učinak (Up ) 

izračunamo tako da teorijski ili 

tehnički učinak (Ut) umanjimo za 

koeficijent korekcije (ki ), , pa 

dobijemo izraz 

U = k ⋅U 

p 

gdje je: 

Ut = učinak teorijski, teorijski 

ki = koeficijent korekcije. 

Mjereni učinak 

Mjereni učinak ( (Um ) dobije se 

snimanjem j rada stroja j na 

gradilištu, te te ga statističkom 

obradom podataka izračunamo. 

Koeficijent korekcije 

Za praktične inž inženjerske njerske potrebe 

zadovoljavajuća metodologija 

planiranja ili proračuna planskog 

učinka pojedinačnog pojedinačnog stroja 

stroja 

pretpostavlja da je koefic koeficijent jent 

ispravke "teorijskog" učinka (k (ki ) 

ki = k ko · kp ki ≤≤ 1,oo 

i 

t 

25 

26 

27 

9


Opći koeficijent korekcije -ko (Organizacijski Organizacijski gubici) gubici 

Organizacijski gubici se odnose na 

izgubljeno vrijeme za prekide rada, a 

izražavamo izražavamo ih kroz kroz; kroz kroz; 

• (k (kog og) ) koeficijent organizacije 

organizacije, 

• (k (krv rv) ) koeficijent iskorištenja radnog 

vremena vremena, 

• (k ) koeficijent dotrajalosti stroja, 

(kds ds) 

Koeficijent organizacije (k 

(kog og) 

28 

Tablica 4.4. 

Uvjeti strojnog rada Vrsta građevinskog stroja za zemljane radove 

dozer utovarivač 

bager bager 

utovar iskop 

damper 

dobri o.83 o,83 o,83 o,83 o,80 

prosječni o.80 o,80 o,80 o,75 o,70 

loši o,75 o,75 o,75 o,67 o,60 

nezadovoljavajući o,70 o,70 o,70 o,58 o,50 

Koeficijent radnog vremena (k 

odlično dlič korištenje k iš j radnog d 

vremena 

29 

(krv rv) 

Tablica 4.5. 

k rv = o,92 (efektivni rad od 55 minuta na sat) 

dobro korištenje radnog 

vremena 

k rv = o,84 (efektivni rad 50 minuta na sat) 

slabo korištenje radnog 

vremena k rv = o,75 (efektivni rad 45 minuta na sat) 

30 

10


Koeficijent dotrajalosti stroja (k 

(kds ds) 

Tablica 4.6. 

St Stanje j stroja t j sati ti u eksploataciji k l t iji k koeficijent fi ij t "k "k ds " 

novi stroj do 2.000 1,00 

očuvani stroj od 2.000 do 4.000 o,91 

dotrajali stroj preko 4.000 o,80 

Posebni koeficijent korekcije - kp (Ograničenja Ograničenja u tijeku rada rada) 

Ograničenja u tijeku rada se odnose 

na radni radni prostor prostor te konstrukcijska 

ograničenja sredstva rada (stroja) s 

obzirom na predmet i materijal izrade 

predmetnog rada . 

• (k (kvm vm) ) koeficijent vlažnosti materijala, 

• (k (kr) ) koeficijent rastresitosti materijala materijala, , 

• (k (krp rp) ) koeficijent radnog prostora, 

• (k (knt nt) ) koeficijent nagiba terena terena, 

• (k ( n) n) ) koeficijent j noža (dozer), ( ), 

• (k (kuv uv) ) koeficijent utovara, 

• (k (kkz kz) ) koeficijent kuta zaokreta (bager), 

• (k (kpu pu) ) koeficijent punjenja, 

• (k (kg) ) koeficijent gubitka gradiva, 

31 

32 

33 

11


Koeficijent vlažnosti materijala (k 

Materijal (gradivo) "k 

(kvm vm) 

Tablica 5.1.1. 

"k vm " 

mokar čisti kamen o,95 

mokar čisti šljunak i pijesak o,93 

mokra zemlja o,80 - o,95 

mokra ljepljiva zemlja o,67 - o,71 

mokra ljepljiva trošna stijena ili glina o,30 

Gustoća gradiva i rastresitost iz priručnika 

Gradivo Gustoća gradiva u prirodnom 

Rastresitost (r) 

Tablica 4.2. 

Gustoća gradiva u 

sraslom stanju prije iskopa gradiva nakon iskopa rastresitom stanju 

(t/m3) 

(t/m3) 

uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65 

kompaktna glina 2,01 1,21 1,66 

vlažna glina 2,08 -2,10 2,10 1,25 -1,40 1,40 1,50 -1,66 1,66 

suha glina 1,64 -1,84 1,84 1,23 -1,40 1,40 1,17 -1,48 1,48 

kaolin 1,66 1,66 , 1,29 , 1,28 

, 

suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42 

vlažna pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54 

vlažna ilovača 1,60 -1,66 1,66 1,25 1,28 - 1,383 

suha ilovača 1,36 1,25 1,09 

suha zemlja 1,66 -1,90 1,90 1,25 1,33 -1,52 1,52 

vlažna zemlja 2,02 - 2,10 - 1,25 -1,27 1,27 1,60 -1,68 1,68 

zemlja sa pijesakom 1,66 1,17 1,42 

zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57 

suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42 

vlažni pijesak 2,07 1,12 1,85 

suhi pijesak i šljunak 1,93 1,12 1,72 

Koeficijent radnog prostora (k 

Radni R RRadni d i prostor t "k " 

rad u slobodnom preglednom 

razmjernom širokom prostoru 

rad u razmjerno skučenom 

prostoru 

"k rp " 

1,00 

0,95 

34 

35 

(krp rp) 

36 

12


Koeficijent noža (k (kn) Vrsta iskopa "k n " 

lkiik laki iskop o,95 95 d do 1 1,00 00 (i više!) iš !) 

srednji iskop o.80 do o,90 

srednje tvrdi iskop o,65 do o,80 

tvrdi iskop o,40 do o,65 

UČINAK DOZERA NA 

GUSJENICAMA 


37 

38 

39 

13


Koje poslove obavlja dozer? 

Najčešći poslovi koji se obavljaju 

pomoću dozera su; 

– iskop, p 

– guranje, 

– razastiranje, 

– planiranje, i 

– iskop panjeva, itd. 

O čemu ovisi učinak dozera? 

Učinak ovisi o; 

– trajanju jednog ciklusa, 

– korekcijskim koeficijentima, 

– i obujmu radnog dijela (noža). 


dozera izračunamo iz slijedećeg 

izraza; 

U = k ⋅U 

p 

i 

gdje je: 



t 

40 

41 

42 

14


Klasifikacija vremenskog ciklusa 

(t (tc) za buldozer 

VRSTA 

RADA 

iskop skop guranje odlaganje povrat promjena 

smjera 

iskop + + - + + 

guranje + + + + + 

razastiranje + + - + + 

planiranje - - - - - 

Iskop 

panjeva 

+ - - - + 

Elementi za izračun učinka buldozera 

ELEMENTI IZRAČUNA IZRAZ JED 

Učinak planski U p = k ki ·Ut Učinak teorijski U t = n nc ·Qc Radni ciklus t c = t ti+t i+tg+t g+t o +t p + 2t m 

Koeficijent korekcije k i = k ko ·kp Radni kapacitet noža Q c = q · k pu 

Koeficijent punjenja 

noža 

k pu = k kn ·kg Teoretski obujam q= = h 2 ·l 

Dužina iskopa l i = Q Qc / l · d · k pn 

Teorijski učinak (Ut ) dozera 


gdje je: 

Qc nc U = 

n ⋅ Q 

t 

m3 /h 

m3 /h 

min 

= količina proizvoda po ciklusu, 

= broj ciklusa u jedinici vremena vremena. 

c 

c 

- 

m 3 

- 

m 3 

m 

43 

44 

45 

15


Radni ciklus (tc ) dozera izračunamo 


t = t + t + t + t + 

c 

i 

gdje je: 

ti = vrijeme iskopa, 

tg = vrijeme guranja, 

t o = vrijeme odlaganja, 

tp = vrijeme povrata, 

tm = vrijeme manevara. 

g 

o 

p 

2t 

Koeficijent korekcije (ki ) izračunamo 


gdje je: 

ki ko k = k ⋅ k 

i 

o 

p 

= opći koeficijent korekcije, 

= poseban koeficijent koeficijent korekcije, 

Opći koeficijent korekcije (ko ) 


gdje je: 

k = k ⋅ k ⋅ k 

o 

og 

rv 

ds 

k og = koeficijent organizacije, 

k rv = koeficijent iskorištenja radnog 

vremena, 

k ds = koeficijent dotrajalosti stroja. 

m 

46 

47 

48 

16


Poseban koeficijent korekcije (kp ) 


gdje je: 

k = k ⋅ k ⋅ k 

p 

vm 

rp 

nt 

k vm = koeficijent vlažnosti gradiva, 

k rp = koeficijent radnog prostora, 

k nt = koeficijent nagiba terena. 

Koeficijent punjenja ( (k pu ) 


k = k ⋅ k 

pu 

n 

g 

gdje je: 

kn = koeficijent koeficijent noža, 

kg = koeficijent gubitka gradiva, 

Koeficijent noža ( (kn ) možemo uzeti iz 

tablice; 

Vrsta iskopa "k n " 

lkiik laki iskop o,95 95 d do 1 1,00 00 (i više!) iš !) 



tvrdi iskop o,40 do o,65 

49 

50 


51 

17


Koeficijent nagiba terena (k nt ) 

Kod dozera se može također 

pretpostaviti da nagib terena za 

svaki stupanj uspona smanjuje 

njegov radni učinak za 3%, a da 

svaki stupanj pada povećava 

radni učinak za 6%. 

Koeficijent nagiba terena ( (k nt ) 


k nt =1 =1- = 1 - (no (no⇑⇑ (no⇑⇑ * 0 0,03) 03) 

k nt = 1 + (no (no⇓⇓ * 0,06) 

Koeficijent gubitka gradiva (kg ) 

Koeficijent " "kg" " ili tzv. koeficijent 

gubitka gradiva ispred noža dozera 

pretpostavlja gubitak iskopanog 

materijala prilikom njegova guranja. 

Uzima se najčešće da je gubitak 

negdje oko 0,5 % (0,005) po jednom 

metru dužnom guranja iskopanog 

gradiva. 

52 

53 

54 

18


Koeficijent gubitka gradiva ( (kg ) 


kg = 1 - 0,005 * l lg gdje je: 

lg = duljina guranja gradiva, 

Koeficijent gubitka gradiva (kg ) 

Iz navedenog se može 

zaključiti da dozer ustvari na 

duljini rada od 100 m izgubi 

oko 50% iskopanog gradiva 

i da je to granica njegove 

učinkovite primjene . 

UČINAK BAGERA S 

JEDNOM LOPATOM 

55 

56 

57 

19


Koje poslove obavlja bager? 


pomoću bagera su; 

– iskop, p 

– utovar, 


– iskop panjeva, itd. 

Koji se bageri najčešće koriste? 

Najviše i najćešće se u građenju 

rabe standardni hidra hidraulični lični 

građevinski đ i ki bageri b i sa j jednim d i 

lomljivim krakom i jednom 

lopatom lopatom, , na gusjenicama ili 

kotačima kotačima. 

Bager na gusjenicama 

58 

59 

60 

20


Bager na kotačima 

O čemu ovisi učinak bagera? 




– i obujmu radnog dijela (lopata). 


(t (tc) za bager 

VRSTA 

RADA 

zahvat 

materijala 

podizanje okretanje istresanje 

materijala 

povrat 

iskop + + + + + 

utovar + + + + + 

61 

62 

63 

21


Elementi za izračun učinka bagera 


Učinak planski U p = k ki ·Ut Učinak teorijski U t = n nc ·Qc Radni ciklus t c = t tzm zm+t +tok ok+t +tis is+ + t po 

Koeficijent korekcije k i = k ko ·kp Radni kapacitet lopate Q c = q · k pu 

Koeficijent punjenja k pu 

m3 /h 

m3 /h 

sek/min 

Kut zaokreta krana 45 450 do 180 1800 - 


bagera izračunamo iz slijedećeg 

izraza; 

U = k ⋅U 

p 

i 

gdje je: 



Teorijski učinak (Ut ) bagera 


gdje je: 

Qc nc U = 

n ⋅ Q 

t 

t 

= količina proizvoda po ciklusu, 

= broj ciklusa u jedinici vremena vremena. 

c 

c 

- 

m 3 

- 

64 

65 

66 

22


Količina proizvoda (obujam) po 

jednom ciklusu (Qc ) bagera 


Q = q ⋅ k 

c 

pu 

gdje je: 

q = obujam lopate, 

k pu = koeficijent punjenja punjenja. 

Obujam lopate (q) 

Prema literaturi koristimo tri izvora; 

• PCSA (Power Crane and Shovel 

A Association i ti - USA) standard t d d No. N 33, 

3 

• SAE standard JJ-296 

296 (Society of 

Automotiv Engineers -USA) USA), 

• CECE (The Committee for European 

Construction Equipment). 

Equipment) 

Obujam lopate (q) 

Prema navedenim standardima 

razlikujemo dva kapaciteta radne 

lopate; 

• “do do ruba ruba” (struck capacity) capacity), 

• “s nadvišenjem” (heaped capacity). 

Razlika između američke (1:1) i europske 

preporuke (1:2) jest u obliku ili nagibu 

pokosa nadvišenja. 

67 

68 

69 

23


Broj ciklusa u jednom satu (nc ) 

bagera izračunamo iz slijedećeg 

izraza; 

gdje je: 

Th tc n = 

c 

T 

t 

h 

c 

= vrijeme jednog sata (min ili sek), 

= vrijeme jednog ciklusa ciklusa. 

Radni ciklus (tc ) bagera izračunamo 


t = t + t + t + 

c 

gdje je: 

zm 

ok 

is 

t zm = vrijeme zahvata materijala, 

t ok = vrijeme okretanja krana, 

t is = vrijeme istresanja materijala, 

t po = vrijeme povrata, 

Unaprijed određena vremena 

Vrsta iskopa 

Obujam bagerske lopate (m (m3 ) 

t 

po 

70 

71 


0,38 0,57 0,75 0,95 1,15 1,53 1,91 2,30 3,06 

Vrijeme Vrijeme ciklusa ciklusa u u sekundama sekundama ( (t ( (t c ) 

laki iskop 20 24 24 24 24 24 26 29 32 

srednje teški (srednji 

do srednje tvrdi) iskop 

24 26 26 26 26 26 29 32 35 

teški (tvrdi) iskop 32 35 35 35 35 35 38 40 40 

72 

24




Obujam standardne lopate bagera 

u m3 Trajanje ciklusa u sekundama 

45 

za kut okretanja bagera 

o 90o 1800 dubinska lopata (eng. "backhoes excavator") 

0,09 - 0,36 10 13 16 

0,18 - 0,60 (0,76) 11 14 17 

(0,18) 0,36 - 1,17 13(14) 16(17) 19(20) 

057- 0,57 - 134 1,34 14 17 20 

0,52 - 1,80 15(16) 18(19) 21(22) 

(0,96) 1,30 - 2,20 16 19 22 

2,40 - 3,70 (4,3) 18 21 24 

3,10 - 6,30 22 25 28 

4,30 - 11,00 24 

utovarna lopata (eng. "front shovels") 

27 30 

1,30 - 2,20 16 - 20 

2,40 - 3,70 18 - 22 

3,10 - 6,30 20 - 24 

4,30 - 11,00 27 - 31 

73 

Koeficijent korekcije (ki ) izračunamo 


gdje je: 

ko kp k = k ⋅ k 

i 

o 

p 

= opći koeficijent korekcije, 

= poseban koeficijent korekcije, 



gdje je: 

k = k ⋅ k ⋅ k 

o 

og 

rv 

ds 



vremena, 


74 

75 

25




k = k ⋅ k ⋅ k ⋅ k 

p 

gdje je: 

vm 

rp 

uv 

kz 



kuv uv = koeficijent utovara u vozilo, 

k kz = koeficijent kuta zaokreta. 

Kut zaokreta bagera (K 

(Kkz kz) 


Iskorištenje 

Bager s jednom lopatom 

optimalne visine 

radnog čela 

bagera u 

45 

Kut okretanja u stupnjevima 

postocima 

o 60o 75o 90o 120o 150o 180o Korekcijski koeficijent (kkz ) 

20% 0,93 0,89 0,85 0,80 0,72 0,65 0,59 

40% 110 1,10 103 1,03 096 0,96 091 0,91 081 0,81 073 0,73 065 0,65 

60% 1,16 1,07 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68 

80% 1,22 1,12 1,04 0,98 0,86 0,77 0,69 

100% 1,26 1,16 1,07 1,00 0,88 0,79 0,71 

120% 1,20 1,11 1,03 0,97 0,86 0,77 0,70 

140% 1,16 1,08 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68 

160% 1,12 1,04 0,97 0,91 0,81 0,73 0,66 

180% 1,07 1,00 0,93 0,88 0,78 0,70 0,64 

200% 1,03 0,96 0,90 0,85 0,75 0,67 0,62 


Koeficijent punjenja (k 

Vrsta iskopa "k 

(kpu pu) 

"k pu " 

lkiik laki iskop o,95 95 d do 1 1,00 00 i više iš 



za tvrdi iskop o,40 do o,65 

76 

77 

78 

26


UČINAK UTOVARIVAČA NA 

KOTAČIMA 

Koje poslove obavlja utovarivač? 


pomoću p p utovarivača su; ; 

– utovar, 

– prenos materijala, i 

– rad sa dodatnim alatima, itd. 

Koji se utovarivači najčešće 

koriste? 

Najviše i najćešće se u 

građenju rabe rabe zglobni 

utovarivači na pneumaticima 

(kotačima) i utovarivači na 

gusjenicama 

gusjenicama. 

79 

80 

81 

27


Utovarivač na pneumaticima 

Utovarivač na gusjenicama 

O O čemu ovisi učinak utovarivača? 




– i obujmu radnog dijela (lopate). 

82 

83 

84 

28



(t (tc) za utovarivač 

VRSTA 

RADA 

zahvat podizanje okretanje vožnja istresanje okretanje povrat 

utovar + + + + + + + 


Konstruktivni 

obujam "q" utovarne 

lopate 

Snaga utovarivača 

85 


vrijeme jednog ciklusa “t “tc ” 

u minutama 

1,0 m3 - 3,5 m3 60 kW - 149 kW o,45 - o,50 

3,5 m3 - 5,3 m3 164 kW - 205 kW o,50 - o,55 

5,4 m3 - 8,6 m3 298 kW - 455 kW o,55 - o,60 

9,6 m3 - 20,0 m3 515 kW - 932 kW o,60 - o,70 

Elementi za izračun učinka 

utovarivača 


Učinak planski U p = k ki ·Ut m3 /h 

Učinak teorijski U =n · Q m3 Učinak teorijski U t = n nc Qc m /h 

Radni ciklus t c = t t1+t +t2+t +t3+ + t t4+....+ +....+ t t9 sek/min 

Koeficijent korekcije k i = k ko ·kp - 

Radni kapacitet lopate Q c = q · k pu 

m3 Koeficijent punjenja kpu pu 

- 

86 

87 

29


Koeficijent punjenja (K 

Vrsta iskopa "k 

(Kpu pu) 

Tablica 5.3.1. (ili 5.1.2. ili 5.2.2.) 

"k pu " 

laki l llaki kii iskop k o,95 95 do d 1,00 1 00 i više iš 



za tvrdi iskop o,40 do o,65 



gdje je: 

k = k ⋅ k ⋅ k 

o 

og 

rv 

ds 



vremena, 




gdje je: 

k = k ⋅ k ⋅ k 

p 

vm 

rp 

uv 



k uv = koeficijent utovara u vozilo. 

88 

89 

90 

30


UČINAK SAMOHODNOG 

VALJKA 

Koje poslove obavljaju valjci? 

Osnovna namjena rada 

valjaka je zbijanje; 

– koherentnih, k kkoherentnih, h t ih i 

i 

– nekoherentnih materijala. 

Osnovna podjela valjaka? 

Osnovna podjela valjaka; 

– samohodni valjci, i 

– vučeni valjci. 

91 

92 

93 

31


Kako dijelimo valjke prema 

djelovanju ? 

Prema djelovanju valjke možemo 

podijeliti u dvije osnovne grupe, i 

t to sa; 

- statičkim, i 

-dinamičkim dinamičkim djelovanjem. 

djelovanjem 

Kako dijelimo valjke prema vrsti 

materijala kotača ? 

Valjke dalje dijelimo prema vrsti 

materijala od kojeg su napravljeni 

k kotači t či koji k ji mogu biti biti od; d 

- čeličnih bandaža, i 

- gumeni, ili 

- u kombinaciji od oba. 

Prema općenitoj podjeli, za koherentne 

materijale (npr. gline) obično se koriste 

ježevi 

94 

95 

96 

32


Za nekoherentne materijale (npr. 

šljunak) valjci sa čeličnim kotačima 

(bandažama) 

Za asfalt valjci sa gumenim kotačima 


(t (tc) ) za samohodni valjak 

VRSTA vožnja promjena vožnja 

RADA naprijed smjera nazad 

zbijanje + + + 

97 

98 

99 

33


Elementi za izračun učinka valjka 


Učinak planski U p = k ki ·Ut Učinak teorijski U t = (v · l v · h· 1000)/n 

m3 /h 

1000)/n m3 /h 


Brzina kretanja v km/h 

Širina valjanja lv m(mm) 

Visina sloja zbijanja h m(cm) 

Broj prelaza valjka n - 


dozera izračunamo iz slijedećeg 

izraza; 

U = k ⋅U 

p 

i 

gdje je: 



Teorijski učinak (Ut ) samohodnog 

valjka izračunamo iz slijedećeg izraza; 

U 

t 

= 

t 

( v ⋅ l ⋅ h ⋅ 1000) 

v 

n 

gdje je: 

v = prosječna brzina kretanja, 

lv = širina valjanja, 

h = visina sloja zbijanja, 

n = broj prijelaza. 

100 

101 

102 

34




gdje je: 

k = k ⋅ k ⋅ k 

o 

og 

rv 

ds 



vremena, 




k = 

p 

k 

rp 

gdje je: 

k rp = koeficijent radnog prostora. 

Tablica sa brojem prijelaza 

Gradivo 

glina i sl. 

koherentna 

gradiva (valjak 

radi kao jež) 

dobro 

graduirana 

kamena gradiva 

(glatki valjak) 

debljina brzina 

sloja valjanja 

0,3 m 3 km/sat 




103 

104 

Broj prijelaza valjka po pojasu 

valjanja 

4 6 

8 

prijelaza prijelaza prijelaza 

1417 

m2/sat 

945 

m2/sat 

1890 

m2/sat 

1417 

m2/sat 

945 m2/sat 709 m2/sat 

630 m2/sat 472m2/sat 

1260 

m2/sat 

945 m2/sat 

945 m2/sat 709 m2/sat 

105 

35


Tablica sa brzinama kretanja valjka 


Vrsta valjka 

Brzina kretanja valjka 

(km/sat) 

valjak valjak na na kotačima kotačima sa 

sa 

zračnicama 

oko 2,5 

statički valjak oko 2,0 

vibracijski valjak oko 1,5 

jež 4 –10 10 

UČINAK GREJDERA 

Koje poslove obavlja grejder? 


pomoću grejdera su; 

– manji j iskop, p 

– premještanje materijala, 


– izrada jaraka, itd. 

106 

107 

108 

36


GREJDER 

Grejder u načelu radi ciklički međutim 

ti su ciklusi uglavnom nejednoliki i što 

se tiče vremena odvijanja i što se tiče 

duljine rada. 

I Iz tih tih razloga l radni d i se učinak či k računa č 

tako tako da se temeljni tehnički "teorijski" 

učinak računa na pretpostvci 

kontinuranog rada grejdera tj. 

U = F · v 


(t (tc) za grejder 

VRSTA 

RADA 

vožnja 

naprijed 

promjena 

smjera 

vožnja 

nazad 

razastiranje + + + 

planiranje + + + 

109 

110 

111 

37


Elementi za izračun učinka grejdera 


Učinak planski U p = k ki ·Ut Učinak teorijski U t = [v v · (l r-lp)· 1000]/n 1000 

m2 /h 

/n m2 /h 


Brzina rada grejdera v km/h 

Radna širina daske lr m(mm) 

Visina sloja zbijanja h m(cm) 

Broj prelaza grejdera n - 

Teorijski učinak (Ut ) grejdera 


U 

t 

= 

[ v ⋅ ( l − l ) ⋅ 1000] 

r 

p 

n 

gdje je: 


lr = radna širina daske, 

lp = širina preklopa radnih površina, 

n = broj prelaza. 



gdje je: 

k = k ⋅ k ⋅ k 

o 

og 

rv 

ds 



vremena, 


112 

113 

114 

38




gdje je: 

k = k ⋅ k 

p 

vm 

rp 



Vrijeme rada ( (t) grejdera na 

odabranoj dionici izračunamo iz 

slijedećeg izraza; 

t = 

( n ⋅ L) 

( v ⋅ k ) 

i 

gdje je: 


L = duljina dionice rada grejdera, 

ki = koeficijent korekcije, 

n = ukupni broj prelaza. 

Broj prolaza ( (n) grejdera na 

odabranoj dionici izračunamo iz 


⎡ l ⎤ 

n = ⎢ ⋅ 

⎢⎣ 

⎢⎣ 

lr p ⎥⎦ 

⎥⎦ 

u 

⎥ nlr 

( l − 

l ) 

gdje je: 

lu = ukupna širina dionice, 

lr = radna širina zahvata daske, 

lp = širina prijeklopa, 

n lr = broj prijelaza grejdera. 

115 

116 

117 

39


3. UČINAK TEHNOLOŠKE 

OPREME ZA MINERSKE 

RADOVE 

Minerski radovi 

Miniranje je razaranje ili 

razbijanje ili usitnjavanje 

neke, uvjetno rečeno, čvrste 

ili tvrde građe (primjerice 

stijene) djelovanjem 

eksplozivne tvari odnosno 

njezinom eksplozijom. 


Miniranjem stijene prilikom 

građenja omogućava se 

provedba db daljnjeg d lj j iskopa iskopa, i k , 

kao i pridobivanje tehničkog i 

ukrasnog kamena. 

118 

119 

120 

40


Radovi na bušenju i miniranju 

obuhvaćaju izvedbu 

• bušotine (šupljina u stijeni određene 

duljine, nagiba i promjera) u koju se 

stavlja, 

• eksploziv (tvar koja pod djelovanjem 

topline ili udara u vrlo kratkom vremenu 

oslobađa vrlo veliku energiju) i tako se 

dobiva, 

• mina (bušotina napunjena eksplozivom i 

opskrbljena inicijalnim sredstvom za 

aktiviranje eksploziva udarom i toplinom). 

Što je minsko polje i eksplozija 

minskog polja? 

Određeni broj mina raspoređen po nekom 

pravilu u stijenskoj masi daje minsko polje polje. 

Eksplozija minskog polja je kontrolirano 

aktiviranje mina (eksplozivnog punjenja 

bušotina) bušotina) koje koje to to polje polje obuhvaća. obuhvaća 


Dakle, ukupni minerski 

radovi sastoje se od radova 

na bušenju i miniranju u 

užem smislu (rukovanje i 

korištenje eksplozivne tvari 

te djelovanje eksplozivne 

tvari odnosno eksploziva). 

121 

122 

123 

41


Učinak bušilica 

bušilica 


Bušenje Bušenje stijene (u smislu načina 

neposrednog djelovanja samog 

alata na stijen) j ) može biti biti; ; 

– dinamičko (drobljenje stijene udarom 

alata) alata), i 

– statičko (mrvljenje ili rezanje stijene 

okretanjem pritiskom alata ). 


U minerskim radovima za potrebe 

građenja u stijeni uglavnom se 

primjenjuje udarno (perkusivno) 

bušenje stijene koje obuhvaća 

istovremeni ili usporedni udar na 

alat za bušenje sa djelomičnim 

zakretanjem alata za bušenje bušenje. 

124 

125 

126 

42



Kao oprema za udarno bušenje u 

svrhu minerskih radova za potrebe 

građenja rabe se uglavnom 

vanjski udarni bušači bušači čekiči 

(pretvaraju svoju pogonsku 

energiju u radnu bušenja) sa 

odgovarajućim priborom (alatom) 

za bušenje koji neposredno 

razaraju stijenu stijenu. 


Vanjski udarni bušači čekići mogu biti; 

• ručni bušači (udarni) čekići mase do 30 kg 

uglavnom na pogon stlačenim (komprimiranim) 

zrakom, 

• lafetirani teški bušači (vibro (vibro-) ( ) čekići mase preko p 

30 kg pa do 300 (500) kg danas većinom na 

hidraulični pogon, a koji opet mogu biti - 

– lafetirani bušači čekići na nepokretnom ili 

polupokretnom ili pokretnom postolju (samohodni 

lafetirani bušači čekići), 

– samohodne lafetirane bušilice ili bušača kola s jednim 

ili više krakova koji nose lafetirane bušaće čekiće (za 

podzemne radove zovu se jumbo). 


Laki vanjski ručni udarni bušači čekići 

uglavnom na zračni pogon: 

– omogućavaju izvedbu bušotina promjera 

do oko 40 mm, 

– primjenjuju se za dubine bušenja do oko 4 

m m, 

– imaju brzinu prodiranja “v “vp“ “ u stijenu oko 

20 cm/min, 

– omogućavaju praktički učinak bušenja sa 

premještanjem opreme i pribora “v “vb” ” oko 6 

m/sat, 

– troše do oko 6 m3/min stlačenog zraka 

(pritiska oko 7 bara). 

127 

128 

129 

43



Teški vanjski lafetirani bušaći (vibro-) (vibro ) čekići 

uglavnom na hidraulični pogon: 

– omogućavaju izvedbu bušotine za potrebe 

miniranja u građenju promjera do oko 100 

mm, 

– primjenjuju se se do do dubine dubine bušenja bušenja oko oko 25 25 m, m 

– imaju brzinu prodiranja “v “vp“ “ oko 150 cm/min, 

– omogućavaju praktični učinak bušenja “v “vb” ” 

preko 20 m/sat. 

– izvode danas uz visokofrekventno udarno 

(perkusivno) bušenje (vibrobušenje) po 

potrebi također kružno bušenje pritiskom bez 

udara. 

Planirani radni učinak (Up ) bušenja 

bušaćih čekića izračunamo 

pojednostavljeno iz slijedećeg slijedećeg izraza; 

U = k ⋅ U 

p( 

bušenja) 

gdje je: 

Up = učinak praktični, 

k = koeficijent korekcije, 

= učinak teorijski. teorijski. 

U t 

130 

t( 

bušenja) 

Za praktični radni učinak (Up ) 

bušenja uvodi se pojam i oznaka; 

“v “vb“ “ = brzina bušenja, 

131 

132 

44


Za teorijski radni učinak (Ut ) 

bušenja uvodi se pojam i oznaka; 

“v “vp“ p“ = brzina prodiranja, 

p j 

(a to je neposredna brzina prodiranja alata ili pribora za 

bušenje – dlijeta ili krunice - u stijenu ili "čista brzina 

bušenja" bez ikakvih smetnji i zastoja ili brzina bušenja u 

nekom vremenskom razdoblju bez bilo kakvog prekida u 

bušenju). 

Brzina bušenja ( (vb ) se izračuna iz 

slijedećeg izraza izraza; 

vb = k · vp k k=k k = k ko · k kpb pb 

ko = k og ·krv rv ·k ds 

gdje je: 

ko = opći koeficijent korekcije, 

k pb = posebni koeficijent korekcije, 

Posebni koeficijent korekcije ( (kpb se izračuna iz slijedećeg izraza izraza; 

k pb = k k1 · k k2 · k k3 · k k4 · k k5 133 

134 

pb ) 

135 

45


gdje je: 

k1 - koeficijent prostora 

široki iskop (0,9 do 1,0), 

iskop kanala i rovova (0,7 do 0,9), 

iskop tunela i potkopa (0,5 do 0,7), 

k2 - koeficijent premještanja i namještanja bušaćeg čekića, 

lafetirani bušaći čekić (0,75 do 0,95), 

ručni bušaći čekić (0,60 do 0,75), 

ručni čekić s potporom (0,45 do 0,55), 

k3 - koeficijent izmjene šipki ili svrdla (0,95 do 0,98), 

k4 - koeficijent odmora, 

0,9 radi samo jedan bušać, 

1,0 rade dva bušaća, 

k5 - koeficijent uvježbanosti bušaća (0,5 do 0,9) 0,9), 

Učinak Učinak kompresora 

kompresora 

Učinak kompresora 

Kompresori između ostalog 

proizvode stlačeni 

(komprimirani) (k (komprimirani) i i i) zrak k za potrebe 

t b 

bušačih čekića ili lafetiranih 

bušilica na zračni pogon. 

136 

137 

138 

46


Potrebni proizvodni učinak odnosno 

ukupna količina proizvodnje stlačenog 

(komprimiranog) zraka Q Qu (m3/min) 

kompresora može se proračunati na 

slijedeći način ; 

( Q Q ) p + Qg 

k knv 

Q = + ⋅ 

u 

gdje je: 

Qp = potrošnja zraka (koristi oprema), 

Qg = gubici u cjevovodima, 

= koeficijent nadmorske visine. visine 

k nv = 

Potrošnja zraka Q Qp (m (m3 /min) /min) izračuna 

se proračunati na slijedeći način način; 

Q 

p 

∑ ( n i ⋅ q i ⋅ ki 

) 

= k ds ⋅ 

i 

gdje je: 

k ds = koeficijent dotrajalosti, 

ni = broj istovrsnih bušaćih čekića ili bušilica , 

ki = koeficijent istovremenosti rada većeg broja čekića, 

q i = potrošnja pojedinog istovrsnog bušaćeg bušaćeg čekića ili bušilice bušilice, 

Tablica sa koeficijentima ni i k ki; n i 2 3 4 6 8 

k i 

1,00 0,90 0,85 0,80 0,75 

139 

140 

141 

47


Gubitke u cjevovodima Q Qg (m (m3 /min) 

izračuna se proračunati na slijedeći 

način; način 

Q = q ⋅ l 

g 

gz 

gdje je: 

q gz = srednja količina gubitaka po jednom metru cjevovoda 

(uzima se 0,002 m3/min/m1) 

m3/min/m1), 

lz = duljina cjevovoda (m). 

z 

Koeficijent nadmorske visine knv nv 

uzima u obzir nepovoljni utjecaj 

apsolutne nadmorske visine na 

proizvodnju stlačenog uzima se iz 

tablice tablice; 

nadmorska visina m n.m. 1.000 2.000 3.000 4.000 

k nv 

142 

1,15 1,30 1,45 1,60 

Potrebna veličina (rezervoar) kotla Q Qk za zrak (m (m3 ) izračuna se na slijedeći 

način; način 

Q = 

1, 

6 ⋅ 

k 

Q 

u 

143 

144 

48


4. UČINAK TRANSPORTNIH 

SREDSTAVA ZA POTREBE 

GRAĐENJA 

Vozila autoprijevoza 

Autoprijevoz zemljanih i 

kamenih materijala obavlja se 

uglavnom na veće udaljenosti 

nego nego što je je to to tehnički tehnički moguće moguće i 

i 

troškovno isplativo guranjem 

pomoću dozera ili prijenosom 

pomoću utovarivača ili radom 

skrejpera. 

145 

146 

147 

49


Optimalne duljine transporta 

Optimalne duljine transporta zemljanih i 

kamenih gradiva (prema jednom 

priručniku) općenito su za; 

– dozere (guranje) do do 100 100 m, m 

– utovarivača na kotačima (prijenos) od 50 

do 120 m, a 

– skrejpera (iskop, samoutovar, prijevoz, 

smoistovar sa razastiranjem) od 130 do 

1.300 m. 

Koja se vozila koriste za prijevoz 

gradiva? 

Najčešće se koriste slijedeća 

vozila; 

– kamioni kiperi, 

– damperi damperi. 

UČINAK KAMIONA KIPERA 

148 

149 

150 

50


Kamioni kiperi 

U našim uvjetima za 

prijevoz materijala 

uglavnom se 

k koriste i t k kamioni i i 

kiperi predviđeni za 

vožnju po javnim 

prometnicama i 

gradilištima 

gradilištima. 

Za prijevoz materijala 

na gradilištima 

autocesta ili velikih 

hidrotehničkih 

objekata koriste se 

damperi damperi. 


(t (tc) za kamion (damper) 

VRSTA 

RADA 

okretanje 

čekanje 

na utovar 

vožnja s 

teretom 

istresanje 

materijala 

povrat 

bez 

tereta 

prijevoz + + + + + 

151 

152 

153 

51


Elementi za izračun učinka kamiona 


Učinak planski U p = k ki ·Ut Učinak teorijski U t = n c · Qc Koeficijent korekcije k i = k ko = k og · k rv 

Radni obujam sanduka Q c = q · k pu 

Broj ciklusa nc= = 60/t 60/tc m3 /h 

m3 /h 

Radni ciklus t c = t tu+ + t tvo vo+ + t tvp vp+ + t i + Σtm h/min 

Koeficijent punjenja k pu 

- 

Teorijski učinak (Ut ) kamiona 


U = n ⋅ Q 

t 

c 

c 

gdje je: 

nc = broj ciklusa u jednom satu, 

= količina učinaka u jednom ciklusu. 

Q c 

Praktični učinak (Up ) kamiona 


U = 

k ⋅ U 

gdje je: 

ki = koeficijent korekcije, 

= učinak teorijski. 

U t 

p 

i 

t 

- 

m 3 

- 

154 

155 

156 

52


Količina učinaka u jednom ciklusu 

(Qc ) kamiona izračunamo iz 


Q = q ⋅ k 

c 

pu 

gdje je: 

q = konstruktivni obujam sanduka kamiona, 

k pu = koeficijent punjenja. 

Broj ciklusa u jednom satu (nc ) 

kamiona izračunamo iz slijedećeg 

izraza; 

60 

n c = 

t 

gdje je: 

60 = vrijeme jednog sata u minutama, 

= vrijeme vrijeme trajanja trajanja jednog ciklusa. 

t c 

Radni ciklus (tc ) kamiona 


t = t + t + t + t + 

c 

u 

vo 

c 

vp 

gdje je: 

tu = vrijeme utovara, 

t vo = vrijeme vožnje punog vozila, 

t i = vrijeme istresanja materijala, 

t vp = vrijeme vožnje praznog vozila, 

= vrijeme svih manevara. 

t m 

i 

t 

157 

158 

m 

159 

53


Radni ciklus ( (tc ) kamiona 

tu =(Q (Qc /Uo ) vrijeme utovara 

t vo =L do /v po ) vrijeme vožnje punog vozila u odlasku 

t vp =L dp /v pp ) vrijeme vožnje praznog vozila u povratku 

t i 

t m 

U o =k p *U t 

L do 

L vp 

v po 

v pp 

vrijeme ij istovara i 

vrijeme svih manevara i izmjene vozila 

djelomice ispravljeni temeljni tehnički (teorijski) učinak 

utovarivača ili bagera ili nekog drugog sredstva 

ukupna duljina vožnje punog vozila u odlasku 

ukupna duljina praznog vozila u povratku 

prosječna brzina na čitavom putu u odlasku punog vozila 

prosječna brzina na čitavom putu u povratku praznog vozila 

160 

Prosječne brzine vozila 

• punog vozila 

– razmjerno vodoravnim putem do 30 km/sat 

– uzbrdo do 20 km/sat 

– nizbrdo do 20 km/sat 

• praznog vozila 

– razmjerno vodoravnim putem do 60 km/sat 

– uzbrdo do 40 km/sat 

– nizbrdo do 40 km/sat 

Pitanja za ponavljanje 

1. Koja su dva osnovna razdoblja primjene strojnog rada? 

2. Kako se dobije pojedinačni trošak strojnog rada? 

3. Što prikazuje proračun troškova? 

4. Koji su standardni građevinski strojevi? 

5. Što je učinak? 

6 6. Obrazloži izraz izraz za za obujam obujam po jednom radnom ciklusu za 

za 

učinak “sraslo” ? 

7. Obrazloži izraz za obujam po jednom radnom ciklusu za 

učinak “rastresito” 

“rastresito”? 

8. Što je koeficijent rastresitost? 

rastresitost 

9. Koliko kategorija učinaka stroja razlikujemo? 

10. Nabroji opće koeficijente korekcije? 

11. Nabroji posebne koeficijente korekcije? 

161 

162 

54



12. O čemu ovisi učinak dozera? 

13. Koje poslove obavlja dozer? 

14. Obrazloži radni ciklus dozera? 

15. Koje opće i posebne koeficijente korekcije koristimo 

kod izračuna učinka dozera? 

16 16. Obrazloži Ob Obrazloži l ži koeficijent k fi ij t punjenja j j kod k d dozera? d ? 

17. Koliko gradiva izgubi dozer na dionici rada od 100 m? 

18. Koje poslove obavlja bager? 

19. Koji se bageri najčešće koriste? 

20. O čemu ovisi učinak bagera? 

21. Obrazloži količinu proizvoda po ciklusu kod bagera bagera? 

22. Obrazloži broj ciklusa u jednom satu kod bagera? 

23. Nabroji posebne koeficijente korekcije kod bagera? 


24. Koje poslove obavlja utovarivač? 

25. Koji se utovarivači najčešće koriste? 

26. O čemu ovisi učinak utovarivača? 

27. Koje poslove obavljaju valjci? 

28. Osnovna podjela p j valjaka?? j 

29. Kako dijelimo valjke prema djelovanju? 

30. Kako dijelimo valjke prema vrsti materijala kotača? kotača 

31. Koje poslove obavlja grejder? 

32. Nabroji posebne koeficijente korekcije kod grejdera? 

33. Koja se vozila koriste za prijevoz gradiva? 

34. Obrazloži radni ciklus kamiona? 

163 

164 

55

Učinak strojeva

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?