JAVNI-DOKUMENT_web

Sigurnosno-obavještajna agencija21Aktivnosti stranih obavještajnih službi koje mogu ugrozitiinterese RHSuprotstavljanje obavještajnim aktivnostima stranih obavještajnih službi jedna je od zadaća svake državeu očuvanju nacionalnih interesa i sposobnosti učinkovitog donošenja i provedbe odluka.SOA istražuje i prati obavještajne aktivnosti stranih službi i njihovih izvora koji mogu ugroziti hrvatskeinterese u zemlji i inozemstvu.RH može biti predmetom obavještajnog interesa pojedinih stranih država zbog političkih ili gospodarskihrazloga. Uz to, članstvo u NATO-u i EU predstavlja dodatni razlog zbog kojeg bi RH mogla biti predmetomobavještajnog interesa nekih država koji ove integracije smatraju prijetnjom ili protivnikom. Obavještajniinteres stranih država u pravilu je dugotrajan i sistematičan.Strana obavještajna aktivnost u RH i protuobavještajnosuprotstavljanje hrvatskih službi tim aktivnostima bile sunajintenzivnije tijekom Domovinskog rata, no one su i danasprisutne.Primjer strane obavještajne aktivnosti u RH može biti nastojanje dase pribave klasificirani podatci koji bi mogli ugroziti nacionalneinterese RH, npr. u područjima poput gospodarskih aktivnosti ilimeđunarodnih pregovora u kojima sudjeluje RH. Isto tako, mogunastojati utjecati na hrvatsku javnost plasiranjem (dez)informacijekoje služe njihovim ciljevima.Špijunaža označavapribavljanje tajnih podatakas ciljem da se ti podaciučine dostupnima stranojdržavi/organizaciji/pravnojosobi.Djelatnici/agenti stranih obavještajnih službi obično su prikriveni tako da se predstavljaju kao diplomati,znanstvenici, novinari ili gospodarstvenici.Prilikom obavještajnog rada strani obavještajci često koriste hrvatske državljane kako bi došli dopovjerljivih podataka ili utjecali na donošenje odluka, u tijelima državne uprave, ali i javnim i privatnimtvrtkama. Strani agenti prvenstveno nastoje pristupiti osobama koje imaju izravan pristup klasificiranimpodacima ili mogu utjecati na proces donošenja odluka ili javno mnijenje. Pritom, hrvatski državljanimogu im biti i nesvjesni izvor informacija. Kazneni zakon RH definira kazneno djelo špijunaže i propisujekaznenopravne sankcije za osobe koje ga počine.Uz ovaj „klasičan“ obavještajni rad, sve veću važnost zauzima i špijunaža korištenjem modernihtehnologija, posebice u cyber prostoru.Obavještajci sepotencijalnom izvoruinformacija predstavljajukao diplomati, znanstvenici,novinari, gospodarstvenici.Suprotstavljanje ovakvim obavještajnim djelovanjima bitno je zaočuvanje hrvatske političke, financijske i gospodarske samostalnostiodlučivanja i djelovanja. Posljedice strane obavještajne djelatnostimogu biti gospodarski gubitci, povećanje troškova ili ovisnostidržave, destabilizacija sigurnosnih prilika, onemogućavanjeslobodnog donošenja političkih odluka, pa čak i ugrožavanje fizičkesigurnosti hrvatskih građana.